Finalna verzija · 2019-10-11 · donošenje odluke o nabavci električnog vozila je ekonomski, tj. finansijska isplativost. U poslovnom sektoru interes za nove tehnologije u saobraćaju

1 |Analiza tržišta e-mobilnosti u Crnoj Gori | UNDP CG |

Analiza tržišta e-mobilnosti u Crnoj Gori

Finalna verzija

Studiju pripremio: Energetski institut Hrvoje Požar | Zagreb | april 2019.


GEF ujedinjuje 182 zemlje u partnerstvo s internacionalnim institucijama, nevladinim organizacijama (NVO) i privatnim sektorom da bi apostrofirao globalna ekološka pitanja podržavajući inicijative nacionalnog održivog razvoja. Danas je GEF najveći javni finansijer projekata za unapređenje globalne ekologije. Kao finansijski nezavisna organizacija, GEF obezbjeđuje subvencije za projekte vezane za biodiverzitet, klimatske promjene, internacionalne vode, degradaciju zemljišta, ozonski omotač i organske zagađivače. Od 1991. GEF je ostvario značajne rezultate u zemljama u razvoju i zemljama u ekonomskoj tranziciji, obezbijedivši 9,2 milijarde dolara subvencija i 40 milijardi dolara u ko-finansiranju preko 2.700 projekata u preko 168 zemalja. www.thegef.org.

UNDP, u partnerstvu s ljudima na svim nivoima društva, podržava razvoj nacija koje su u stanju da podnesu krize, ali i da pokrenu i održe onu vrstu razvoja koja unapređuje kvalitet života svih. U 170 zemalja svijeta u kojima smo prisutni, nudimo globalnu i lokalnu perspektivu da bismo osnažili život pojedinca, ali i stvaranje izdržljivih nacija.

Studija je pripremljena za potrebe projekta „Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori’“ koji realizuje UNDP u saradnji s Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Ministarstvom ekonomije i Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, a finansira se iz sredstava Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Ovo je nezavisna publikacija, rađena pod okriljem UNDP. Mišljenja iznesena u ovoj publikaciji stavovi su njihovih autora i ne predstavljaju nužno stavove UNDP.

Kratki izvodi iz ove publikacije mogu se nepromijenjeni reprodukovati bez odobrenja autora, pod uslovom da se navede izvor.

Autorski tim Energetskog instituta Hrvoje Požar:

Jurica Brajković

Vesna Bukarica

Tomislav Čop

Bruno Židov

Saradnik: Radoje Vujadinović

UNDP tim:

Aleksandra Kiković

Ana Pajević-Tošić


SADRŽAJ

SAŽETAK ___________________________________________ 4

1. UVOD __________________________________________ 5

2. PONUDA PROIZVODA I USLUGA ZA E-MOBILNOST _______ 7

2.1. ZASTUPNICI I DISTRIBUTERI VOZILA ....................................................................... 7

2.2. SERVISERI VOZILA .............................................................................................. 10

2.3. FINANSIJSKE INSTITUCIJE ................................................................................... 13

2.4. PRUŽAOCI OSTALIH USLUGA ZA E-MOBILNOST ......................................................... 15

2.5. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ..................................................................... 16

3. TRAŽNJA ZA PROIZVODIMA I USLUGAMA E-MOBILNOSTI 19

3.1. PRAVNA LICA ..................................................................................................... 19

3.1.1. Javni sektor .............................................................................................................. 19

3.1.2. Javni prevoz ............................................................................................................. 25

3.1.3. Poslovni sektor ......................................................................................................... 29

3.2. GRAĐANI .......................................................................................................... 33

3.3. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ..................................................................... 42

4. OCJENA STANJA TRŽIŠTA U E-MOBILNOSTI U CRNOJ GORI ______________________________________________ 45

5. LISTA SLIKA ____________________________________ 46

6. LISTA TABELA __________________________________ 47

7. PRILOZI _______________________________________ 48

PRILOG I – ANKETNI UPITNICI ....................................................................................... 48

PRILOG II – IZVJEŠTAJ O SASTANCIMA U PODGORICI U PERIODU OD 12. DO 14. MARTA 2018. GODINE ............................................................................................................ 48


SAŽETAK

Analiza tržišta je polazna tačka u kreiranju bilo koje javne politike pa tako i politike podsticanja e-mobilnosti.

Stanje tržišta uobičajeno se može ocijeniti s tri stepena: 1) nerazvijeno tržište; 2) tržište u razvoju i 3) razvijeno tržište. Stepen razvoja tržišta određuje se na temelju procjene tržišta, koja mora uključivati

različite interesne grupe kako na strani ponude tako i na strani tražnje. Stoga je potrebno odgovoriti na

dva pitanja:

• Kakva je trenutna ponuda proizvoda i usluga vezanih za e-mobilnost?

• Jesu li potrošači u različitim sektorima krajnjih korisnika spremni kupiti proizvode i usluge za e-

mobilnost?

Na strani ponude tržišta e-mobilnosti razlikujemo ponudu usluga koje se vežu za električna vozila i ponudu usluga koje se vežu za izgradnju i upravljanje javno dostupnom infrastrukturom za punjenje

električnih vozila. Oba segmenta u Crnoj Gori još su u početnoj fazi razvoja, što je potvrđeno rezultatima

anketnog istraživanja, intervjuima s tržišnim subjektima i sopstvenim istraživanjem. U segmentu ponude za električna vozila, zastupnici/distributeri, serviseri i finansijske institucije predstavljaju najznačajnije

tržišne subjekte i ovaj dio tržišta izuzetno je kompetitivan. U skladu s tim, vidljivo je da se svi ovi subjekti već pripremaju za porast potražnje za električnim vozilima i tome prilagođavaju svoje poslovanje. U

kontekstu podsticanja, ovom segmentu tržišta najveći će podsticaj biti povećana potražnja za električnim

vozilima i u tom smislu posebni podsticaji za njih nijesu potrebni. U segmentu usluga u vezi s izgradnjom i upravljanjem javno dostupnom infrastrukturom za punjenje električnih vozila, tržište se takođe počinje

razvijati i to podstaknuto praksom evropskih i susjednih zemalja i željom da se subjekti što prije i bolje pozicioniraju na tržištu. Ipak, radi bržeg razvoja infrastrukture i cjelokupnog koncepta e-mobilnosti, u ovom

segmentu tržišta pomogao bi angažman države i javnog sektora uopšte, kao inicijatora izgradnje

infrastrukture na svojim područjima.

Na strani potražnje tržišta e-mobilnosti razlikujemo pravna lica i građane, ali u oba ta segmenta vidimo

zajedničke karakteristike, a to su ograničena shvatanja o e-mobilnosti i vrlo ograničeno korišćenje e-vozila. U javnim institucijama prevladava srednji interes za pitanja e-mobilnosti. Analizom je utvrđeno da je vozni

park relativno star, a s obzirom na jasno definisane poslove, a time i rute kretanja vozila kao i činjenicu da javne institucije po pravilu raspolažu sopstvenim parkirnim mjestima, ovaj segment tržišta predstavlja

značajan potencijal. Analize troškova i koristi i potvrde tih analiza putem sprovođenja pilot projekata kao i

određeni regulatorni pomaci (zelene javne nabavke ili obaveze za javni sektor da uvede određeni broj električnih vozila) sigurno bi pozitivnim primjerom ubrzali razvoj potražnje i u drugim segmentima tržišta.

Što se javnog prevoza tiče, do sada operateri po pravilu nijesu razmatrali uvođenje električnih autobusa niti su radili potrebne finansijske analize. Ipak, voljni su učestvovati u pilot projektima, koji svakako trebaju

uključiti i finansijsku pomoć za nabavku autobusa, a sve radi upoznavanja s tehnologijom, utvrđivanja

zadovoljavaju li takvi autobusi potrebe i mogu li se šire koristiti. U poslovnom sektoru ključan kriterijum za donošenje odluke o nabavci električnog vozila je ekonomski, tj. finansijska isplativost. U poslovnom sektoru

interes za nove tehnologije u saobraćaju veći je nego u prethodna dva, a poboljšanje imidža kompanije je takođe jedan od bitnih motiva za razmatranje električnih vozila. Očekuje se da će, upravo iz ovog razloga,

u ovom segmentu, a pogotovo u njegovom dijelu vezanom za turizam, brzo doći do prvih projekata uvođenja električnih automobila. Primjeri dobre prakse dodatno će potaknuti potražnju u ovom

konkurentnom sektoru. Što se građana tiče, rezultati anketnog istraživanja pokazuju postojanje interesa za

električnim vozilima, ali je nužno potrebno daljnje informisanje građana o električnim vozilima i načinima njihovog punjenja. Presudnu ulogu na šire korišćenje električnih vozila među građanima imaće finansijski

podsticaji za njihovu kupovinu.

Zaključno, tržište e-mobilnosti u Crnoj Gori je u ranoj fazi razvoja. U ovakvim tržišnim uslovima

dostupni proizvodi, tehnička znanja i iskustva dovoljna su i sposobna da pokriju trenutnu tražnju, koja je

vrlo niska. Zbog toga, tražnju treba podstaknuti informacionim instrumentima politike, dominantno kampanjama i primjerima dobre prakse. Regulatornim putem, posebno poreskom i carinskom politikom te

kriterijumima za stavljanje vozila na tržište, potrebno je osigurati da se električna vozila stave u bolji položaj u odnosu na konvencionalna. Finansijske subvencije nameću se kao nužan i ključan mehanizam za

stimulisanje potražnje. Povećana potražnja biće najbolja stimulacija na strani ponude, za koju se već sad može reći da je svjesna promjena koje slijede i da preuzima određene aktivnosti da spremno, u skladu sa

svojim poslovnim interesima, dočeka povećanje potražnje.


1. UVOD

Svrha i cilj dokumenta

Analiza tržišta je polazna tačka u kreiranju bilo koje javne politike pa tako i politike podsticanja e-mobilnosti. Stanje tržišta uobičajeno se može ocijeniti s tri faze: 1) nerazvijeno tržište; 2) tržište u razvoju i 3) razvijeno

tržište. Stepen razvoja tržišta određuje se na temelju procjene tržišta, koja mora uključivati različite

interesne grupe kako na strani ponude tako i na strani potražnje. U tu svrhu, potrebno je odgovoriti na dva

pitanja:

• Kakva je trenutna ponuda proizvoda i usluga za e-mobilnost?

• Jesu li potrošači u različitim sektorima krajnjih korisnika spremni kupiti proizvode i usluge vezane

za e-mobilnost?

Na strani ponude potrebno je utvrditi sljedeće:

• dostupnost električnih vozila na tržištu

• dostupnost usluge servisiranja električnih vozila

• dostupnost komercijalnog finansiranja (programi kreditiranja banaka i ponuda leasing kuća)

• dostupnost firmi koje pružaju cjelovite usluge e-mobilnosti (izgradnja i upravljanje javno

dostupnom infrastrukturom za punjenje električnih vozila).

Prema tome, ključne ciljne grupe za analizu strane ponude tržišta su: zastupnici/distributeri vozila; serviseri

vozila, finansijske institucije i pružaoci usluga e-mobilnosti. Najprikladnije analitičke metode za ove ciljne grupe su anketno istraživanje i strukturirani intervjui. Naime, u ovim ciljnim grupama Crna Gora nema veliki

broj učesnika (s izuzetkom servisera vozila) pa se kroz relativno mali uzorak ispitanika može dobiti dobra slika o stanju ovog segmenta tržišta. Da bi se dobila što potpunija slika tržišta, sprovedena su i sopstvena

istraživanja ponude na temelju javnom dostupnih podataka (internet stranice zastupnika/servisera i

finansijskih institucija).

Procjena potražnje na tržištu mora se bazirati na spremnosti potrošača da prihvate električna vozila. U tom

smislu potrebne su informacije o stavovima i barijerama koje potrošači percipiraju u vezi s električnim

vozilima. Bitno je utvrditi sljedeće:

• nivo svijesti i informisanosti o električnim vozilima i konceptu e-mobilnosti

• nivo trenutne upotrebe električnih vozila

• dostupne i preferirane podsticaje za povećanje korišćenja električnih vozila.

Ključne ciljne grupe za analizu strane potražnje tržišta su, prema tome, donosioci odluka o kupovini vozila. S obzirom na različite procese i kriterijume odlučivanja, njih možemo dalje podijeliti na pravna lica i građane.

Među pravnim licima procesi odlučivanja mogu se značajno razlikovati među institucijama javnog sektora, operaterima javnog prevoza (privatne kompanije s koncesijskim ugovorima) i poslovnom sektoru pa je

analiza napravljena za svaku podgrupu posebno. Analiza pravnih lica temeljila se na sprovedenom

istraživanju, sprovedenim intervjuima kao i sopstvenom istraživanju na temelju javno dostupnih podataka i prikupljenih dokumenata i podataka o strukturi voznog parka dobijenih od subjekata iz ove grupe.

Stanovišta građana u vezi s e-mobilnosti utvrđena su na temelju istraživanja, koje je prvo ove vrste u Crnoj

Gori.

Za konačnu ocjenu tržišta razvijena je evaluacijska matrica (Slika 1-1). U matrici se sučeljavaju ocjene ponude i potražnje prema navedenim utvrđenim kriterijumima. Svaki kvadrat u matrici dodatno se dijeli da

bi se omogućila precizna ocjena zrelosti tržišta. Korišćena su četiri nivoa ocjene na svakoj strani tržišta

(matrice), čija kombinacija daje konačnu ocjenu zrelosti tržišta. Ocjene zrelosti tržišta kreću se od nerazvijeno preko rana faza razvoja, u razvoju, u tranziciji, prilično razvijeno do najvišeg nivoa razvijeno.

Siva područja predstavljaju nemoguću situaciju, jer su ponuda i potražnja usko povezane i nije realno

pretpostaviti da će npr. zrelost ponude biti visoka, dok je istovremeno potražnja vrlo niska.


Stanje (zrelost) potražnje

Dovoljna svjesnost

Srednje korišćenje

Dovoljni podsticaji

Visoko

PRILIČNO RAZVIJENO

RAZVIJENO

Dovoljna svjesnost

Ograničeno korišćenje

Neki podsticaji

Srednje

U RAZVOJU U TRANZICIJI PRILIČNO RAZVIJENO

Ograničena svjesnost


Nema podsticaja

Nisko

NERAZVIJENO RANA FAZA RAZVOJA

U RAZVOJU

Nema svjesnosti

Nema korišćenja

Nema podsticaja

Vrlo nisko

NERAZVIJENO NERAZVIJENO

Stanje (zrelost) ponude

Vrlo nisko Nisko Srednje Visoko

Neraspoloživa e-vozila

Ograničeno znanje i iskustvo

Nema usluga e-mobilnosti

Nema prilagođenog komercijalnog finansiranja

Neka e-vozila raspoloživa

Neko znanje i ograničeno iskustvo



Većina e-vozila raspoloživa

Dovoljno znanje i iskustvo

Ograničene usluge e-mobilnosti

Ograničeno prilagođeno komercijalno finansiranje

Najnaprednija e-vozila raspoloživa

Napredno znanje i veliko iskustvo

Dovoljne usluge e-mobilnosti

Dostupno komercijalno finansiranje

Slika 1-1: Matrica za ocjenu tržišta e-mobilnosti

Na temelju analize svih identifikovanih ciljnih grupa, na kraju će se korišćenjem evaluacijske matrice utvrditi

trenutni nivo zrelosti tržišta e-mobilnosti u Crnoj Gori, koji će biti temelj za daljnje definisanje instrumenata

politike radi prelaska tržišta u sljedeće faze zrelosti.

Struktura dokumenta

U Poglavlju 2 data je analiza ponude tržišta. Analizirana je ponuda električnih vozila, usluga servisiranja i finansiranja (kreditiranja) takvih vozila kao i ponuda usluga izgradnje i upravljanja infrastrukturom za

punjenje električnih vozila.

U Poglavlju 3 data je analiza potražnje tržišta, koja je podijeljena na dvije karakteristične grupe: pravna lica i građane. Među pravnim licima identifikovane su tri karakteristične podgrupe: javni sektor, operateri

javnog prevoza i poslovni sektor, od kojih svaka ima svoje specifičnosti i potencijalno drugačije motive za

uvođenje električnih vozila u svoj vozni park.

Svako poglavlje završava se glavnim zaključcima baziranim na sprovedenim analizama, s preporukama za

sljedeće aktivnosti. U Poglavlju 4 dodatno je data završna ocjena stanja tržišta e-mobilnosti matrice.

U prilozima se nalaze anketna pitanja za svaku grupu ispitanika (Prilog I) te zapisnik sa sastanaka održanih

u Podgorici radi dobijanja dodatnih informacija o stanju tržišta i cjelokupnom okviru za e-mobilnosti u Crnoj

Gori (Prilog II).


2. PONUDA PROIZVODA I USLUGA ZA E-

MOBILNOST

2.1. ZASTUPNICI I DISTRIBUTERI VOZILA Ovlašćeni zastupnici i distributeri vozila ključni su posrednici između proizvođača i kupaca novih vozila. Oni

značajno utiču na cijenu i dostupnost vozila, i na vrijeme pojavljivanja određenih modela na tržištu. Takođe, oni pružaju dodatne usluge za kupovinu vozila i početnu obuku na vozilu i tako oblikuju cjelokupno iskustvo

kupovine i susreta s novim vozilom. Stoga će zastupnici i distributeri imati važnu ulogu u prihvatanju

električnih vozila od strane privatnih lica i poslovnih subjekata.

Za zastupnike i distributere vozila pripremljen je anketni upitnik, čiji je cilj bio:

1) analizirati trenutno stanje ponude električnih vozila

2) utvrditi interes, tehničke i finansijske kapacitete zastupnika i distributera za razvoj ponude

električnih vozila.

Na upitnik je odgovorilo sedam zastupnika/distributera. Prije slanja upitnika utvrđeno je da 12

zastupnika/distributera pokriva najveći dio tržišta u Crnoj Gori pa se rezultati istraživanja ove grupe

ispitanika smatraju reprezentativnima.

Tabela 2-1 prikazuje informacije vezane za trenutno stanje ponude električnih vozila od strane

zastupnika/distributera.

Tabela 2-1: Rezultati anketnog istraživanja o dostupnosti električnih vozila od strane zastupnika/distributera

Pitanje Broj ispitanika s pozitivnim odgovorom

Udio ispitanika s pozitivnim odgovorom u ukupnom broju ispitanika (%)

Dostupnost električnih vozila u ponudi 3 42,86% Dostupnost plug-in hibridnih vozila u ponudi 3 42,86% Dostupnost hibridnih vozila u ponudi 3 Dostupnost posebnih električnih vozila u ponudi

1 14,29%

Dosadašnja prodaja električnih vozila 2 28,57% Ponuda uređaja za kućno punjenje električnih vozila

3 42,86%

Mogućnost kupovine polovnih električnih vozila

1 14,29%

Detaljna analiza odgovora na anketna pitanja otkriva da dva ispitanika uopše nemaju ni električna ni

hibridna vozila u ponudi, a dva ispitanika imaju samo hibridna vozila u ponudi. Iako je uzorak relativno mali, odgovori ukazuju na to da je u CG moguća kupovina nekih od prepoznatljivijih modela električnih i

plug-in hibridnih vozila, kao što su renault zoe, twizy, kangoo ze, nissan leaf, volkswagen e-up, toyota prius plug-in. Osim toga, u ponudi su i posebna električna vozila, posebno za turističke namjene kao što je vozilo ativa 6lc.5, proizvođača Italcar. Takođe, automobilska korporacija KIA na svojim crnogorskim web

stranicama u ponudi ističe električni automobil kia soul ev pri čemu navodi mogućnost dogovora probne

vožnje.

Svi zastupnici/distributeri koji nude električna vozila, nude i uređaje za kućno punjenje. Kupovina polovnih

električnih vozila je ograničena, što je i očekivano jer se razvoj tržišta očekuje u segmentu novih vozila.

Dodatne informacije prikupljene su i kroz intervjue sa zastupnicima/distributerima vozila (Prilog II) te se

na temelju ovih informacija i rezultata ankete može zaključiti da ponuda električnih vozila u Crnoj Gori postoji, ali je još uvijek ograničena. Ovakva je situacija očekivana i u skladu je s nedostatkom potražnje.

Zastupnici/distributeri mogu brzo odgovoriti zahtjevima tržišta te su neki od njih već i započeli aktivnosti na promociji električnih vozila, u smislu nabavke vlastitog i prilagođavanja sopstvenih prodajnih (i servisnih)

mjesta promociji električnih vozila (instalacija pumpi uz prodajne salone i u servisnim radionicama).

U drugom dijelu anketnog upitnika ispitivali su se stavovi zastupnika/distributera o e-mobilnosti. Velika većina ispitanika (njih 6 od 7 ili 85,71%) smatra da je potrebno izmijeniti postojeće odredbe o tehničkim

uslovima za vozila koja se uvoze ili se prvi put stavljaju na tržište u Crnoj Gori. Ipak, detaljnim uvidom u odgovore, može se utvrditi da zastupnici/distributeri pri tome misle na carinska i poreska davanja


prilikom kupovine vozila, i da izmjene treba raditi u ovom segmentu, a ne u samom segmentu tehničkih

uslova za vozila.

S obzirom na to da su zastupnici/distributeri upoznati s navikama kupaca vozila, postavljen im je i set

pitanja o motivima i kriterijumima za kupovinu električnih vozila, faktorima koji mogu podstaći interesovanje

za električna vozila i o barijerama koje sprečavaju značajno korišćenje električnih vozila u CG. Rezultati su

prikazani na narednim grafikonima.

71.43%

14.29%

85.71%

14.29%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%

Finansijska isplativost (finansijske uštede)

Pozitivna percepcija firme u javnosti (marketing)

Ekološka osviješćenost

Manje brige o održavanju vozila

Udobnost vožnje

K L J U Č N I M O T I V I Z A K U P O V I N U E L E K T R I Č N O G V O Z I L A –Z A S T U P N I C I / D I S T R I B U T E R I V O Z I L A

28.57%

0.00%

71.43%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%

Ekonomski kriterijumi(finansijska isplativost u životnom vijeku vozila)

Tehnološki kriterijumi(mogućnost električnih vozila da ispune jednake zahtjeve

kao postojeća vozila u floti)

Ekološka osviješćenost(smanjenje emisija CO2 i zagađujućih materija)

Društveni kriterijumi(primjer dobre prakse opštoj populaciji, pozitivna

percepcija subjekta)

K L J U Č N I K R I T E R I J U M P R I D O N O Š E N J U O D L U K E O N A B A V C I E L E K T R I Č N O G V O Z I L A – Z A S T U P N I C I / D I S T R I B U T E R I V O Z I L A


Slika 2-1: Stanovišta zastupnika/distributera vozila o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i barijerama za električna vozila u Crnoj Gori

Zastupnici/distributeri u pravilu nijesu do sada učestvovali u promotivnim aktivnostima u vezi s električnim

vozilima i e-mobilnosti (samo jedan ispitanik ima iskustvo u ovakvim aktivnostima), što svakako predstavlja

priliku da se kroz ovakve aktivnosti pozicioniraju na tržištu.

Prema odgovorima ispitanika, većina zastupnika/distributera (njih 5 od 7 ili 71,43%) smatra da je njihovo

osoblje upoznato s karakteristikama električnih vozila.

Većina zastupnika/distributera (njih 5 od 7 ili 71,43%) ovlašćena je takođe za servis vozila. Njihovi odgovori

u ovom segmentu integrisani su u Poglavlje 2.2.

71.43%

42.86%

0.00%

14.29%

42.86%

0.00%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%

Državni podsticaji (subvencije) za nabavku električnihvozila (npr. posredstvom Eko Fonda)

Fiskalne mjere (poreske olakšice za električna vozila)

Konkurentnija nabavna cijena električnih vozila

Veći domet električnih vozila s jednim punjenjem

Dobra raspoloživost infrastrukture za punjenje

Dostupnost usluga održavanja i popravki te raspoloživostrezervnih dijelova za električna vozila

Postojanje ne-fiskalnih mjera za podsticaj e-mobilnosti (npr. rezervisana parkirna mjesta, dopušteno kretanje u …

K L J U Č N I F A K T O R I Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –Z A S T U P N I C I / D I S T R I B U T E R I V O Z I L A

14.29%

85.71%

42.86%

14.29%

0.00%

14.29%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%

Električna vozila ne mogu ispuniti potrebe (nedovoljandomet s jednim punjenjem)

Nepostojanje javne infrastrukture za punjenje električnihvozila

Nepovoljni uslovi za postavljanje infrastrukture za punjenjena sopstvenim parkirnim mjestima (nedovoljno parkirnih

mjesta, nedostupnost električnih instalacija, i sl.)

Visoka nabavna cijena električnih vozila

Neodgovarajuća ponuda distributera/zastupnika vozila(pružanje cjelovite usluge prodaje i održavanja električnih

vozila)

Neodgovarajuća ponuda usluga od strane finansijskihinstitucija (npr. finansijski ili operativni leasing)

K L J U Č N E B A R I J E R E Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –Z A S T U P N I C I / D I S T R I B U T E R I V O Z I L A


2.2. SERVISERI VOZILA Operativni troškovi koji se odnose na osnovno održavanje električnog vozila po pravilu su značajno manji

u poređenju s troškovima održavanja vozila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem. Ta činjenica bi upravo trebala biti jedan od ključnih generatora smanjenja ukupnog troška vlasništva nad električnim vozilima, i

njihove šire primjene na području Crne Gore u bližoj budućnosti. Održavanje, odnosno servisiranje električnih vozila je izazov, ali i prilika za postojeće servisere kojima se u tom kontekstu otvara mogućnost

razvoja nove vrste usluga.

Za servisere vozila pripremljen je anketni upitnik, čiji je cilj bio utvrditi opšti stav vlasnika servisnih radionica

o električnim vozilima i njihovu spremnost na nove poslovne modele u kontekstu e-mobilnosti.

Na anketni upitnik odgovorilo je pet servisera. Dodatno, u obzir su uzeti i odgovori pet zastupnika/distributera koji su ujedno i serviseri vozila. S obzirom na to da je servisiranje vozila zanatsko-

preduzetnička djelatnost, broj subjekata koji obavljaju ovu djelatnost je veliki, i nije ga moguće tačno

utvrditi. Upitnik je poslat na više od 30 adresa. Rezultati istraživanja ove grupe ispitanika mogu se smatrati samoindikativnima, ali uz sprovedene intervjue sa zastupnicima/distributerima koji su ujedno i ovlašćeni

serviseri vozila, dobijena je potvrda ovih rezultata.

Tabela 2-2 prikazuje informacije vezane za trenutno stanje ponude usluge servisa električnih vozila. Iz

navedenih rezultata može se zaključiti da serviseri prate trendove te da je dio njih već spreman za pružanje usluge servisa električnih vozila. Prostora za poboljšanja svakako ima te se očekuje da će se s daljnom

promocijom e-mobilnosti serviseri brzo prilagođavati potražnji.

Tabela 2-2: Rezultati anketnog istraživanja o dostupnosti usluga servisiranja električnih vozila



Iskustvo sa servisiranjem električnih vozila 5 50,00% Upoznatost s tehnologijom električnih vozila 8 80,00% Završena edukacija za servis električnih vozila

5 50,00%

Slika 2-2 prikazuje odgovore servisera o potrebnim dodatnim investicijama vezanim za uslugu servisiranja

električnih vozila. Prilagođavanje električnih instalacija i dodatna edukacija i/ili zapošljavanje servisera specijalizovanih za električna vozila navode se kao ključna dodatna ulaganja. Ovo je potvrđeno i u

sprovedenim intervjuima sa zastupnicima/distributerima koji su ujedno i ovlašćeni serviseri vozila (Prilog

II).

Slika 2-2: Rezultati anketnog istraživanja o potrebi dodatnih ulaganja za uslugu servisiranja električnih vozila

60.00%

50.00%

60.00%

10.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%

Prilagođavanje električnih instalacija (zbog punjenjaelektričnih vozila)

Povećanje i/ili prilagođavanje skladišnog prostora (zbogskladištenja baterija i opasnih materija u njima)

Dodatno školovanje i/ili zapošljavanje servisera

Nisu mi potrebne dodatne investicije

P O T R E B A Z A D O D A T N I M I N V E S T I C I J A M A Z A S E R V I S I R A N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A


Serviserima vozila postavljeno je i pitanje jesu li zainteresovani za proširenje usluge na servisiranje

punionica za električna vozila, a pozitivno je odgovorilo njih 60%, što pokazuje načelni interes za širenje poslovanja i na ovu oblast. U načelu, dosadašnja praksa je takva da isporučioci punionica (subjekt koji vrši

montažu, puštanje u pogon i dijagnostičko i funkcionalno ispitivanje) osigurava i redovno

održavanje/servisiranje unutar ponuđenog garantnog roka. Održavanje/servisiranje podrazumijeva jednogodišnji pregled punionica koji uključuje vizuelnu kontrolu i inspekciju mehaničkih/električnih

komponenti, a po potrebi i nadogradnju postojećih verzija softvera novim verzijama, odnosno udaljenu

dijagnostiku. Po pravilu, isporučioci punionica nude i uslugu hitne intervencije u slučaju kvara.

AC punionice manjih snaga zahtijevaju minimalno održavanje (kontrola kabla i konektora), dok je

održavanje DC punionica složenije (dodatna inspekcija rashladnog sistema, filtera i ostalih komponenti).

Po isteku garantnog roka, operator punionice potpisuje ugovor o održavanju s istim ili nekim drugim

subjektom ili ih sam održava (vlastiti ovlašćeni kadar). Na tržištu EU već postoje subjekti koji nude uslugu

održavanja punionica (iako nijesu i isporučioci istih).

Serviserima vozila takođe je postavljen set pitanja o motivima i kriterijumima za kupovinu električnih vozila, faktorima koji mogu podstaći interesovanje za električnim vozilima i barijerama koje sprečavaju značajno

korišćenje električnih vozila u CG. Rezultati su prikazani na narednim grafikonima.

80.00%

40.00%

20.00%

40.00%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%





Udobnost vožnje

K L J U Č N I M O T I V I Z A K U P O V I N U E L E K T R I Č N O G V O Z I L A –S E R V I S E R I V O Z I L A


80.00%

20.00%

0.00%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%







K L J U Č N I K R I T E R I J U M P R I D O N O Š E N J U O D L U K E O N A B A V C I E L E K T R I Č N O G V O Z I L A – S E R V I S E R I V O Z I L A

60.00%

0.00%

20.00%

20.00%

40.00%

0.00%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%








K L J U Č N I F A K T O R I Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –S E R V I S E R I V O Z I L A


Slika 2-3: Stanovišta servisera vozila o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i barijerama za električna vozila u Crnoj Gori

2.3. FINANSIJSKE INSTITUCIJE Finansijski i operativni leasing su modeli koji unazad nekoliko godina bilježe značajnu popularnost među

korisnicima vozila. Leasing električnog vozila na razdoblje od nekoliko godina omogućio bi krajnjem korisniku izbjegavanje potencijalnih rizika vlasništva nad električnim vozilom (zastarjela tehnologija i

degradacija baterije već nakon nekoliko godina korišćenja).

Za finansijske institucije pripremljen je anketni upitnik, čiji je cilj bio utvrđivanje trenutne politike

komercijalnih banaka i leasing kuća, u kontekstu finansijskih linija za krajnje korisnike vozila, odnosno

spremnost tih institucija za uvođenje novih modela koji se odnose isključivo na električna vozila.

Na anketni upitnik odgovorile su četiri finansijske institucije. Prije slanja upitnika utvrđeno je 15

najznačajnijih finansijskih institucija u Crnoj Gori pa se rezultati istraživanja ove grupe ispitanika smatraju samoindikativnima. Ipak, treba reći da finansijski sektor ima dobro uhodane poslovne modele za kreditiranje

nabavke vozila te da u tim poslovnim modelima vrsta pogonskog motora ne pravi značajnu razliku. Anketiranjem se htjela ispitati upoznatost finansijskih institucija s električnim vozilima i njihova eventualna

spremnost na poseban tretman ovakvih vozila u svojim finansijskim proizvodima, s ciljem stvaranja zelenog

imidža.

Tabela 2-3 prikazuje informacije o trenutnom stanju ponude posebnih kreditnih linija/leasing uslova za

električna vozila. Iako rezultati ankete pokazuju da banke pridaju pažnju eko linijama kao sastavnom dijelu njihovog poslovanja, pregledom web stranica banaka utvrđeno je da posebne ponude u pogledu

zelenih/eko linija kredita nijesu jasno istaknute. Skoro svaka banka u ponudi ima kreditne linije namijenjene

za kupovinu automobila, ali ipak o posebnim uslovima za električna vozila za sada nema riječi, što ne čudi

s obzirom na slabu potražnju.

Tabela 2-3: Rezultati anketnog istraživanja o dostupnosti finansijskih proizvoda za električna vozila



Postojanje eko kreditnih linija 3 75,00% Razmatranje mogućnosti uvođenja posebnih kreditnih linija /leasing uslova za električna vozila za fizička lica

2 50,00%

Razmatranje mogućnosti uvođenja posebnih kreditnih linija / leasing uslova za električna vozila za pravne subjekte

2 50,00%

20.00%

80.00%

40.00%

20.00%

20.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%






vozila)


K L J U Č N E B A R I J E R E Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –S E R V I S E R I V O Z I L A


Finansijske institucije takođe su bile upitane o rizicima i barijerama koje prepoznaju kod ugovaranja kredita

ili leasinga, a malobrojni odgovori upućuju na standardne rizike u bilo kojem kreditiranju, kao što su raskid

ugovora i osiguranje.

Finansijskim institucijama postavljen je set pitanja o motivima i kriterijumima za kupovinu električnih vozila,

faktorima koji mogu podstaći interes za električna vozila i barijerama koje sprečavaju značajno korišćenje

električnih vozila u CG. Rezultati su prikazani na narednim grafikonima.

75.00%

50.00%

75.00%

0.00%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%





Udobnost vožnje

K L J U Č N I M O T I V I Z A K U P O V I N U E L E K T R I Č N O G V O Z I L A –F I N A N S I J S K E I N S T I T U C I J E

75.00%

0.00%

25.00%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%







K L J U Č N I K R I T E R I J U M P R I D O N O Š E N J U O D L U K E O N A B A V C I E L E K T R I Č N O G V O Z I L A – F I N A N S I J S K E I N S T I T U C I J E


Slika 2-4: Stanovišta finansijskih institucija o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i barijerama za električna vozila u Crnoj Gori

2.4. PRUŽAOCI OSTALIH USLUGA ZA E-MOBILNOST U konceptu e-mobilnosti, na strani ponude, osim električnih vozila, potrebno je sagledati i cjelokupnu uslugu

punjenja električnih vozila na javnim mjestima, koja uključuje punjenje električnih vozila, identifikaciju korisnika, pretplatničke usluge, naplatu i sl. Svaka nova aktivnost u području e-mobilnosti otvara prostor

za poslovanje novih i samostalnih poslovnih subjekata. Međutim, u početnom stadiju razvoja e-mobilnosti

100.00%

25.00%

25.00%

25.00%

0.00%

0.00%

0.00%

0% 20% 40% 60% 80% 100% 120%








K L J U Č N I F A K T O R I Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –F I N A N S I J S K E I N S T I T U C I J E

25.00%

50.00%

0.00%

75.00%

0.00%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%







vozila)


K L J U Č N E B A R I J E R E Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –F I N A N S I J S K E I N S T I T U C I J E


često se događa da jedan poslovni subjekt istovremeno obavlja više djelatnosti. Čest jeprimjer da poslovni

subjekt koji je vlasnik e-punionice bude i operator punionice (održavanje, upravljanje podacima) i pružalac usluge e-mobilnosti (odnos s korisnicama električnih vozila). S razvojem ovog tržišnog područja, očekuje

se da će se pojaviti sve više poslovnih subjekata koji će se baviti isključivo jednim elementom e-mobilnosti,

a osim toga pojavljivaće se i neki novi (npr. agretatori).

Uprkos trenutno nerazvijenom sektoru e-mobilnosti u Crnoj Gori, nekii tržišni subjekti već su počeli

preduzimati određene aktivnosti da bi se na vrijeme pozicionirali na tržištu. Među njima se trenutno ističu

dvije vrste subjekata: operateri telekomunikacijskih usluga i distributeri naftnih derivata.

Operateri telekomunikacionih usluga, u skladu sa svojim korporativnim politikama koje prelaze granice Crne Gore, nude rješenja instalacije električnih punjača (snage do 2 x 22 kW) i puštanja u pogon, integracije sa

centralnim regionalnim portalom za pretraživanje pumpi, autorizacije korisnika i naplate (Prilog II) te već

sada imaju planove za izgradnju novih pumpi širom Crne Gore u tekućoj godini.

Distributeri naftnih derivata e-mobilnost vide primarno kao marketinšku aktivnost, koja se uklapa u njihove

strateške koncepte razvoja benzinskih pumpi kao mjesta na kojima se ne prodaje samo gorivo, nego cjelokupna usluga. U tom smislu, neki od najvećih učesnika na ovom tržištu već imaju planove za izgradnju

pumpi na svojim benzinskim stanicama (Prilog II), što će svakako imati pozitivan učinak na dalji razvoj e-

mobilnosti u Crnoj Gori.

Od ostalih tržišnih subjekata koji učestvuju u ponudi rješenja e-mobilnosti, zasigurno treba istaći

proizvođače pumpi kao i Elektroprivredu Crne Gore. Elektroprivreda Crne Gore trenutno nema specifikovane planove za ponudu usluga e-mobilnosti, no s obzirom na dobre prakse u regionu, ovaj potencijalni

angažman sigurno ne treba zanemariti. Primjeri iz EU prikazani su u Tabeli 2-4.

Tabela 2-4: Primjeri angažmana elektroprivreda u razvoju e-mobilnosti

Država Opis

Češka „E-mobilita“ je organizacija u sklopu ČEZ grupe, najvećeg energetskog koncerna na tržištu centralne i jugoistočne Evrope. Grupa se značajnije posvećuje elektromobilnosti od 2009. godine, a danas upravlja najvećom mrežom e-punionica u Republici Češkoj. U sklopu njihove mreže postoji 108 brzih punionica čije je postavljanje finansirano sredstvima iz fondova EU (CEF). Budući da se bave proizvodnjom, distribucijom i prodajom električne energije, ČEZ grupa smatra da je e-mobilnost njihov logičan poslovni fokus, s obzirom na to da e-mobilnost predstavlja novi segment tržišta električnom energijom i povezanim proizvodima. Tako i u svojoj dugoročnoj viziji

kao glavni cilj navode izgradnju funkcionalne i pristupačne mreže e-punionica koja će osigurati optimalnu pokrivenost na području cijele Republike Češke te time osigurati mogućnost putovanja na kratkim i dugim relacijama.

Hrvatska Hrvatska Elektroprivreda (HEP d. d.) aktivno vodi projekat e-mobilnosti u kojem razvija mrežu punionica za električne automobile, a pritom ističe kako osnovu projekta čini ideja da se električna energija iz obnovljivih izvora koristi kao pogonsko gorivo za električna vozila što se uklapa u viziju izgradnje infrastrukture za punjenje električnih vozila zasnovane na konceptu naprednih elektroenergetskih mreža. HEP je takođe prepoznao potencijal koji pružaju evropski projekti putem kojih dolazi do značajnog izvora finansiranja za postavljanje brzih pumpi i sprovođenje stručnih analiza.

2.5. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOG AKTIVNOSTI Na strani ponude tržišta e-mobilnosti razlikujemo ponudu usluga koje se vežu uz električna vozila i ponudu

usluga koje se vežu uz izgradnju i upravljanje javno dostupnom infrastrukturom za punjenje električnih

vozila. Oba segmenta u Crnoj Gori još su u početnoj fazi razvoja, što je potvrđeno rezultatima anketnog istraživanja, intervjuima s tržišnim subjektima i sopstvenim istraživanjem. Karakteristike strane ponude

tržišta e-mobilnosti u Crnoj Gori prema evaluacionoj matrici (Slika 1-1) bile bi sljedeće:

• Neka raspoloživa e-vozila

o Ponuda električnih vozila svakako nije na nivou razvijenijih tržišta.

• Neko znanje i ograničeno iskustvo

o Zastupnici/distributeri i serviseri vozila pokazuju da su u toku s trendovima i da se informišu

i spremaju za jaču potražnju za električnim vozilima, ali im zbog izuzetno malog broja

takvih vozila u Crnoj Gori nedostaje iskustvo.

• Nema usluga e-mobilnosti -> Ograničene usluge e-mobilnosti


o Ne može se reći da usluga e-mobilnosti uopšte nema u Crnoj Gori, jer se ovaj segment

tržišta ipak počinje razvijati te već postoje instalirane javno dostupne punionice za

električna vozila.

• Nema prilagođenog komercijalnog finansiranja -> Ograničeno prilagođeno komercijalno

finansiranje

o Iako nema posebnih kreditnih linija ili leasing uslova za finansiranje nabavke električnih

vozila, ne može se reći da prilagođeno komercijalno finansiranje u potpunosti izostaje u Crnoj Gori – naime, finansijske institucije nude svoje proizvode za finansiranje nabavke

vozila, koje su primjenjive i na električna vozila.

Na temelju navedenog može se reći da je zrelost ponude proizvoda i usluga e-mobilnosti u Crnoj

Gori niska, ali se sigurno kreće prema srednjoj.

U segmentu tržišta koji se odnosi na električna vozila, zastupnici/distributeri, serviseri i finansijske institucije predstavljaju najznačajnije tržišne subjekte i ovaj dio tržišta izuzetno je kompetetivan. U skladu s tim,

vidljivo je da se svi ovi subjekti već pripremaju za porast potražnje za električnim vozilima i tome prilagođavaju svoje poslovanje. U kontekstu podsticanja, ovom segmentu tržišta najveći podsticaj biće

povećana potražnja za električnim vozilima i u tom smislu posebni podsticaji za njih nijesu potrebni.

U segmentu usluga koje se vežu za izgradnju i upravljanje javno dostupnom infrastrukturom za punjenje električnih vozila, tržište se takođe počinje razvijati i to potaknuto praksom iz evropskih i susjednih zemalja

i željom da se subjekti što prije i bolje pozicioniraju na tržištu. Ipak, radi bržeg razvoja infrastrukture i cjelokupnog koncepta e-mobilnosti, u ovom segmentu tržišta pomogao bi angažman države i javnog

sektora uopšte, kao inicijatora izgradnje infrastrukture na svojim područjima.

Jedan dio sprovedenog istraživanja odnosio se na opšta mišljenja subjekata na ovoj strani tržišta o

motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i barijerama za nabavku električnih vozila u Crnoj Gori.

S obzirom na to da subjekti na ovoj strani tržišta dobro poznaju svoje klijente, ovi rezultati svakako su

korisni za buduće definisanje podsticajnih mjera u Crnoj Gori. Sumarne rezultate prikazuje Slika 2-5.

Slika 2-5: Stanovišta subjekata na strani ponude tržišta e-mobilnosti o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i barijerama za električna vozila u Crnoj Gori

Zanimljivo je istaći da najznačajnije barijere ispitanici vide u (ne)dostupnosti infrastrukture za punjenje, što ujedno i smatraju drugim najznačajnijim faktorom za šire korišćenje električnih vozila. Motivi i kriterijumi

za odlučivanje o nabavci električnog vozila prvenstveno se vide na strani finansijske isplativosti, a tek onda

75.00%

62.50%

56.25%

37.50%

75.00%

31.25%

72.73%

43.75%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%





Državni podsticaji (subvencije) za nabavkuelektričnih vozila (npr. posredstvom Eko Fonda)


Nepostojanje javne infrastrukture zapunjenje električnih vozila

Nepovoljni uslovi za postavljanje infrastrukture zapunjenje na sopstvenim parkirnim mjestima

S T A N O V I Š T A S U B J E K A T A N A S T R A N I P O N U D E T R Ž I Š T A E - M O B I L N O S T I U C R N O J G O R I

PODSTICAJNI FAKTORI

KRITERIJUM ZA KUPOVINU

BARIJERE

MOTIVI ZA KUPOVINU


na strani ekološke osviješćenosti. Ovakvi rezultati daju smjernice za komunikacione aktivnosti

vezane za e-mobilnost u Crnoj Gori, koje treba usmjeriti primarno na isticanje finansijske

koristi kupovine električnih vozila, a potom na ekološke koristi.

Zaključno, može se ustanoviti da se pozicioniranje poslovnih subjekata u sektoru e-mobilnosti odvija

očekivanim slijedom i na odgovarajući način u odnosu na nivo razvijenosti tržišta. Naime, pogledi poslovnih subjekata usmjereni su prema istovremenom obavljanju nekoliko djelatnosti (postavljanje punionica,

upravljanje punionicama, pružanje usluge e-mobilnosti), a fokusiranje na samo jedan segment e-mobilnosti očekuje se tek u kasnijoj fazi kada će cjelokupna e-mobilnost biti dobro razvijena, a tržišne djelatnosti jasno

raspodijeljene. Uz to, kada broj električnih vozila zauzme značajan udio u ukupnom voznom parku, otvoriće

se prostor za sasvim nove tržišne mogućnosti i poslovne modele koji trenutno nijesu mogući.


3. TRAŽNJA ZA PROIZVODIMA I

USLUGAMA E-MOBILNOSTI

3.1. PRAVNA LICA

3.1.1. Javni sektor

Tijela državne i lokalne uprave, kao i ostale javne ustanove imaju priliku da postanu primjeri dobre prakse

uvođenjem električnih vozila u svoje vozne parkove. Analizom stanja njihovog voznog parka moguće je ustanoviti potencijal za uvođenje električnih vozila i time ih podstaći u donošenju investicionih odluka koje

su u skladu s politikom zaštite životne sredine na nacionalnom i globalnom nivou.

U sklopu istraživanja potencijalnog tržišta u kontekstu javnog sektora prikupljeni su podaci o broju i starosti

putničkih i lakih teretnih vozila od ukupno 58 subjekata (prikazano u Tabeli 3-2). Ukupan broj vozila predmetnih voznih parkova javnog sektora veći je od 700, pri čemu neke javne institucije imaju na

raspolaganju samo jedno vozilo, a neke više od 100. Prosječna starost na nivou analiziranog voznog parka

iznosi 10,2 godina, dok prosječna godišnja kilometraža iznosi 20.100 km (podaci o prosječnoj kilometraži

prikupljeni su samo od devet subjekata).

Analiza veličine voznih parkova javnih institucija pokazala je da gotovo polovina njih ima na raspolaganju do pet vozila. Između 6 i 10 vozila na raspolaganju ima 13 ustanova (22%), između 11 i 50 vozila ima 15

ustanova (26%), a samo dvije ustanove (4%) na raspolaganju imaju više od 50 vozila. Ovakva analiza vrlo

je važna budući da je potrebno primijeniti različite pristupe za uvođenje električnih automobila u male,

srednje i velike vozne parkove.

Tabela 3-1: Veličine voznih parkova javnih ustanova

Broj vozila u voznom parku Broj voznih parkova

1–5 28

6–10 13

11–50 15

51–115 2

Ukupno 58

Slika 3-1: Veličine voznih parkova javnih ustanova

S obzirom na ograničenu dostupnost podataka o pređenim kilometrima nije moguće sprovesti detaljnu analizu pojedinih voznih parkova. Za određivanje voznih parkova koji su najpogodniji za uvođenje

električnih vozila potrebno je analizirati više elemenata za što je potrebno raspolagati podacima o godišnjoj

kilometraži, prosječnoj potrošnji, snazi motora, vrsti goriva, kao i obrascima dnevnog i nedjeljnog korišćenja

pojedinog vozila.

Načelno se može pretpostaviti da vozni park Uprave za inspekcijske poslove ima veliki potencijal za

1-548%

6-1022%

11-5026%

51-1154%

1-5

6-10

11-50

51-115


uvođenje električnih vozila, s obzirom na obrasce korišćenja vozila u obavljanju dnevnih zadataka

inspekcijskih poslova. Dodatno, to bi imalo i znatan uticaj na pozitivnu percepciju e-mobilnosti budući da

se radi o velikom broju vozila koja se koriste na čitavoj teritoriji Crne Gore.

Osim direktnih pozitivnih uticaja na okolinu, uvođenje električnih vozila u vozne parkove javnih institucija

ima značajan neposredan učinak u pogledu pozitivnog primjera prihvatanja i prilagođavanja novim tehnologijama i konceptima, što istovremeno povećava i interes javnosti za električna vozila i stvara

pozitivan imidž same ustanove.

Ovo istraživanje bilo je predviđeno da prepozna poglede javnog sektora uopšte prema konceptu

e-mobilnosti. Međutim, kad se prepozna potencijal za uvođenje električnih vozila u vozni park određene institucije, preporučuje se sprovođenje detaljnog istraživanja stavova i pogleda samih korisnika vozila, da

bi se identifikovale eventualne barijere i kvalitetno pripremile edukativne aktivnosti.

Tabela 3-2: Putnička i laka teretna vozila u javnom sektoru

Javna ustanova Broj vozila Prosječna starost Prosječna kilometraža

Ministarstvo održivog razvoja i turizma 23 8,6 /

Biblioteka za slijepe 3 7,3 /

Centar za posredovanje 1 9 /

Državna izborna komisija 2 3,5 /

Sekretarijat za razvojne projekte 2 1,5 /

JU Centar savremene umjetnosti Crne Gore

2 3,5 /

Javna ustanova Službeni list Crne Gore 2 15,5 /

Sekretarijat za zakonodavstvo 1 19 /

Pomorski muzej Kotor 1 9 /

Revizorsko tijelo Crne Gore 1 3 /

Crnogorsko narodno pozorište 6 8,3 /

Zavod za meteorologiju 4 1,5 /

Ministarstvo pravde 5 4,2 /

Zavod za školstvo 4 9,5 /

Zavod za statistiku 3 12,3 /

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda 3 8,7 /

JU Muzički centar 3 / /

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

38 8,7 /

Direkcija za saobraćaj 13 10,5 /

JU Centar za konverzaciju i arheologiju 5 6,8 /

JU Prirodnjački muzej Crne Gore 3 11,3 /

CANU 4 10 /

Centar za stručno obrazovanje 3 11 /

Fakultet za crnogorski jezik 2 10,5 /

Fond PIO 8 11,9 /

Generalni sekretarijat Predsjednika Crne Gore

3 21 /

Ministarstvo javne uprave 7 10,2 /

Ustavni Sud Crne Gore 9 5,7 /

Državna revizorska institucija 8 / /

Uprava za igre na sreću 2 11 /

Zavod za hidrometerologiju i seizmologiju 14 12,4 /

Ministarstvo rada i socijalnog staranja 10 6,7 18.800

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

8 9,3 /

Zavod za izvršenje krivičnih sankcija 44 9,3 /

Zavod za zapošljavanje Crne Gore 17 12,5 /

Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma

6 11,9 /

Uprava za nekretnine 23 4,7 /

Uprava pomorske sigurnosti 17 12,1 /

Poreska uprava 49 10,2 /

Vrhovni sud Crne Gore 4 5,3 /

Lučka uprava 2 8,5 /

Uprava za inspekcijske poslove 115 / /

Ministarstvo zdravlja 6 7,9 /

Agencija za mirno rješavanje radnih sporova

1 8 /

Uprava za imovinu 19 / /

Policijska akademija 13 16,2 /

Uprava za sume 68 12,3 /


Direkcija za željeznice 2 9 /

Opština Herceg Novi 28 9,4 /

Čistoća Podgorica 18 12,2 17.300

Aerodromi Crne Gore 30 12,4 26.800

AP Podgorica 11 9,6 17.000

AP Tivat 10 9,8 /

Opština Golubovci 3 12 16.300

Opština Žabljak 6 10,3 11.200

Vodovod i kanalizacija Tivat 6 8 15.000

Komunalna policija 9 10,4 14.100

Opština Gusinje 3 6,3 22.300

Vodovod Nikšić 29 13,3 /

Komunalno Berane 14 9,6 /

Komunalno Žabljak 7 9 11.233

Komunalno Andrijevica 8 12,2 /

Komunalne djelatnosti Bar 52 / /

Radi prepoznavanja interesa, kao i tehničkih i finansijskih kapaciteta javnog sektora za uvođenje električnih vozila u njihov vozni park, sprovedeno je i anketno istraživanje. Dobijeni su odgovori od 39 ispitanika.

Uzimajući u obzir da u Crnoj Gori postoji 45 organa državne uprave (17 ministarstava i 28 organa uprave)

i 23 jedinice lokalne uprave (opštine), ovaj se uzorak smatra relevantnim.

Većina ispitanika (64,10%) nije razmatrala uvođenje električnih vozila u svoj vozni park. Većina ispitanika (66,67%) navodi da u instituciji postoji srednji interes za nove tehnologije u saobraćaju, kod njih 15,39%

taj interes ne postoji ili je mali, a kod 17,95% (sedam ispitanika) postoji veliki interes. Pretpostavlja se da

su ovi posljednji upravo institucije (tijela državne uprave, fakulteti) iz oblasti zaštite životne sredine, energetike i saobraćaja. Sličan udio ispitanika (89,74%) kao i oni koji imaju srednji ili visoki interes za nove

tehnologije u saobraćaju, voljan je učestvovati u pilot projektu uvođenja električnih vozila u svoje flote.

Relativno slab interes u pogledu razmatranja uvođenja električnih vozila i novih tehnologija u saobraćaju

očekivan je s obzirom na trenutni niski stepen razvoja e-mobilnosti. Naime, očekuje se da će pojavom

uočljive, javno dostupne infrastrukture za punjenje i pojavom električnih automobila na gradskim putevima, opšti interes za e-mobilnost znatno porasti, a time i interes javnog sektora. Tome će takođe značajno

pridonijeti i sve veća pažnja posvećena ovoj temi u medijima.

Međutim, rezultati upitnika ukazuju na to da već sada ipak postoji nezanemariv udio onih koji prate trendove

razvoja i koji su spremni za prihvatanje novih tehnologija.

Anketnim istraživanjem nastojao se utvrditi i interes javnih institucija da aktivno učestvuju u procesu

donošenja strateških i zakonskih dokumenata i definisanju sprovedenih mjera za brži razvoj e-mobilnosti u

Crnoj Gori. Rezultate prikazuje Slika 3-2.

Slika 3-2: Spremnost javnih institucija da učestvuju u donošenju strateških i zakonskih dokumenata i definisanju mjera koje treba sprovesti za brži razvoj e-mobilnosti u Crnoj Gori

Ispitanici su dali i svoje prijedloge za najvažnije strateške, zakonske i druge mjere za brži razvoj e-mobilnosti

u Crnoj Gori, koji se svode na sljedeće:

• uspostavljanje državnih podsticaja za nabavku i korišćenje električnih vozila (subvencije i poreske

olakšice)

Podržavamo, i spremni smo aktivno učestvovati

59%

Podržavamo, ali nismo spremni

aktivno učestvovati38%

Ne podržavamo3%


• donošenje zakonskih odredbi za državne organe za smanjenje korišćenja vozila na tečna goriva

• obavezna primjena zelene javne nabavke

• zakonsko definisanje obveze razvoja infrastrukture za e-mobilnost.

Predstavnicima javnog sektora postavljen je set pitanja o motivima i kriterijumima za kupovinu električnih

vozila, faktorima koji mogu podstaći njihovo interesovanje za električna vozila, i barijerama koje sprečavaju značajno korišćenje električnih vozila u njihovim flotama. Rezultati su prikazani na narednim grafikonima.

Odgovori pokazuju da je ekološko razmišljanje ključan motiv i kriterijum za donošenje odluke o nabavci električnog vozila, što je bitno drugačiji rezultat nego u svim ostalim grupama ispitanika gdje prevladava

kriterijum finansijske isplativosti. Državni podsticaji predstavljaju apsolutno dominantan faktor koji bi

podstakao nabavku električnih vozila, a od barijera se ističu nepostojanje javne infrastrukture za punjenje

i nezadovoljavanje potreba, tj. nedovoljna autonomija vozila s jednim punjenjem.

56.41%

20.51%

84.62%

7.69%

2.56%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%





Udobnost vožnje

K L J U Č N I M O T I V I Z A K U P O V I N U E L E K T R I Č N O G V O Z I L A – J A V N I S E K T O R

33.33%

7.69%

43.59%

15.38%

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%







K L J U Č N I K R I T E R I J U M P R I D O N O Š E N J U O D L U K E O N A B A V C I E L E K T R I Č N O G V O Z I L A – J A V N I S E K T O R


Slika 3-3: Stanovišta javnog sektora o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i barijerama za uvođenje električnih autobusa u svoje flote u Crnoj Gori

Vezano uz percepciju da električni automobili ne mogu zadovoljiti potrebe, predstavnici javnih institucija

navode sljedeće:

• Minimalni prihvatljivi domet (autonomija) električnog vozila s jednim punjenjem koji bi ispunio zahtjeve poslovne aktivnosti javnih institucija značajno varira među ispitanicima: <100 km

(7,69%); 100–200 km (20,51%); 200–300 km (33,33%); 300–400 km (20,51%); >400 km

76.92%

15.38%

15.38%

25.64%

23.08%

23.08%

7.69%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%








K L J U Č N I F A K T O R I Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –J A V N I S E K T O R

51.28%

61.54%

15.38%

43.59%

15.38%

2.56%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%







vozila)

Neodgovarajuća ponuda usluga od strane finansijskihinstitucija (npr. finansijski ili operativni leasing, povoljni

krediti)

K L J U Č N E B A R I J E R E Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –J A V N I S E K T O R


(17,95%) – može se utvrditi da većina, tj. polovina smatra da je za njihove djelatnosti potrebna

autonomija od 200 do 400 km.

• Maksimalno prihvatljivo vrijeme punjenja značajno varira među ispitanicima: <1 sata (25,64%); 1–2 sata (43,59%); 2–4 sata (15,38%); 4–6 sati (7,69%); <6 h (7,69%) – može se utvrditi da

većina, tj. više od 1/3 smatra da je za njihove djelatnosti potrebno brzo punjenje do 2 sata.

• Većina ispitanika (82,05%) ima na raspolaganju sopstvena parking mjesta, a samo njih 5,13% nema sopstvena parking mjesta – ostali sopstvenim parking mjestima pokrivaju dio potreba, te

većina ovih ispitanika kao problem navodi što uz vanjska parking mjesta ne postoje i garažna

parking mjesta.

• Većina ispitanika (69,23%) ima u instituciji osobu koja je zadužena za održavanje vozila.

Prema odgovoru na pitanje o minimalnom prihvatljivom dometu može se zaključiti da bi električni

automobili niže i srednje klase koji su već dostupni na evropskom tržištu mogli u potpunosti zadovoljiti potrebe oko 30% javnih institucija (domet <200 km). Za one institucije koje navode potrebu za većim

dometom, uz dodatne analize može se utvrditi mogućnost djelimičnog uvođenja električnih vozila u vozne

parkove, a uz budući razvoj tehnologije koji će dovesti do većeg dometa automobila biće moguće uvođenje

sve većeg udjela električnih vozila u vozne parkove svih javnih institucija.

U pogledu prihvatljivog vremena punjenja, vjerovatno je da određeni broj automobila zaista obavlja takve zadatke gdje je potrebno brzo punjenje tokom dnevnog korišćenja vozila. Međutim, za potpuno prihvatanje

koncepta e-mobilnosti, osim promjena koje donosi razvoj tehnologije, neizbježno je i prihvatanje promjena

u navikama pri korišćenju prevoza. Naime, principi e-mobilnosti koji uključuju i napredno upravljanje punjenjem putem pametnih mreža te integraciju električnih automobila u elektroenergetski sistem

pretpostavljaju takve obrasce punjenja električnih vozila koji su podložni upravljanju. Drugim riječima, cilj svakog pojedinog punjenja jeste da traje što je moguće duže. Očekuje se da će se najveći broj punjenja

odvijati tokom noći i u vremenu minimalnih opterećenja elektroenergetskog sistema. Stoga, prikupljeni odgovori na ovo pitanje upućuju na potrebu za informisanjem i upoznavanjem svih potencijalnih korisnika

s različitim elementima e-mobilnosti, da bi svaki pojedinac imao što jasniju sliku o tome što može očekivati

i na koji način može optimalno iskoristiti mogućnosti električnih vozila.

Visoki udio ispitanika izjasnio se da na raspolaganju ima sopstvena parkirna mjesta, što je vrlo važan

preduslov za uvođenje električnih vozila u njihove vozne parkove uz mogućnost njihovog optimalnog

korišćenja (fleksibilno planiranje punjenja i korišćenja vozila).

Što se tiče finansijske isplativosti električnih vozila, iako se finansijski kriterijum navodi kao drugi najvažniji

kod donošenja investicionih odluka, samo su dva ispitanika (5,13%) radila dugoročne ekonomsko-finansijske analize nabavke električnih vozila. Stoga bi svakako bilo korisno napraviti analizu troškova i

koristi za studiju slučaja uvođenja jednog električnog vozila u postojeći vozni park i na postojeću rutu, kao

alternative nabavci novog ili zamjenu postojećeg vozila.

U nastavku je dat okvirni pregled karakteristika i strukture troškova za tri uporedive klase ličnih vozila, pri čemu su se upoređivala vozila s konvencionalnim pogonom, vozila s električnim pogonom, te plug-in

hibridna vozila. U pogledu nabavne cijene vozila jasno je vidljivo da su vozila s konvencionalnim pogonom

još uvijek značajno povoljnija u odnosu na vozila s električnim pogonom, međutim, električna vozila stvaraju značajno manje godišnje operativne troškove. Za proračun operativnih troškova prikazanih Tabelom 3-3

korišćena je pretpostavka da vozila godišnje prelaze 16.500 km, koliko otprilike iznosi prosječna kilometraža koju ostvaruju lična vozila u javnom sektoru (izračunato na osnovu dostupnih podataka

prikupljenih u sklopu projekta). Da bi se definisala isplativost uvođenja vozila s električnim pogonom u

institucije javnog sektora, potrebno je napraviti analizu troškova i koristi za svaki pojedini slučaj, pri čemu

se moraju uvažiti specifičnosti rute saobraćaja te potreba svakog pojedinog subjekta.

Tabela 3-3: Struktura troškova vozila s električnim pogonom u odnosu na vozila s konvencionalnim ili hibridnim pogonom

Opšte karakteristike

Proizvođač Volkswagen Volkswagen Volkswagen

Naziv modela golf vii golf vii gte e-golf Snaga motora [kW] 86 152 101

Cijena 21.300 € 37.600 € 40.300 €

Parametri vožnje

Prosječna godišnja kilometraža 16.500 16.500 16.500

Potrošnja goriva/energije 5,5 l/100 km 3 l/100 km 0,162 kWh/km

Rezervoar goriva / kapacitet baterija 50 l 40 l / 8,7 kWh 35,8 kWh

Autonomija [km] 900 1000 220

Cijena goriva 1,075 €/l 1,075 €/l – 0,073 €/kWh 0,073 €/kWh*


Održavanje

Promjena guma 100 €/godišnje 100 €/godišnje 100 €/godišnje

Promjena ulja 50 €/godišnje 50 €/godišnje /

Ostali troškovi (djelovi vozila, čišćenje) 700 €/godišnje 600 €/godišnje 300 €/godišnje

Operativni godišnji troškovi (održavanje i energija)

1.800 € 1.300 € 600 €


Proizvođač Kia Toyota Hyundai

Naziv modela cee'd prius plug-in ioniq Snaga motora [kW] 85 90 88

Cijena 17.800 € 37.430 € 36.000 €

Parametri vožnje


Potrošnja goriva/energije 5,5 l/100 km 2,8 l/100 km 0,157 kWh/km

Rezervoar goriva / kapacitet baterija 50 L 43 l / 8,8 kWh 28 kWh



Održavanje



Ostali troškovi (djelovi vozila, čišćenje) 700 €/godišnje 600 €/godišnje 300 €/godišnje


1.800 € 1.250 € 600 €


Proizvođač Toyota Mitsubishi Hyundai

Naziv modela rav4 outlander phev kona Snaga motora [kW] 129 99/70 150

Cijena 30.000 € 40.700 € 36.500 €

Parametri vožnje


Potrošnja goriva/energije 8,0 l/100 km 2 l/100 km / 169 Wh/km 0,169 kWh/km

Rezervoar goriva / kapacitet baterija 55 l 45 l / 13,8 kWh 64 kWh



Održavanje



Ostali troškovi (djelovi vozila, čišćenje) 1.200 €/godišnje 1.000 €/godišnje 300 €/godišnje


2.900 € 2.100 € 700 €

*punjenje snagama nižim od 34,5 kW – Distributivni kupci 0,4 kV kod kojih se snaga ne mjeri, dvotarifno mjerenje – uključuje angažovanje mrežnog kapaciteta, gubitke u mreži za NT, naknadu operatoru tržišta i naknadu za podsticanje OIE, kao i cijenu

aktivne električne energije za osnovni model u NT

Što se tiče same nabavke vozila, značajna većina ispitanika (87,18%) navodi da se vozila nabavljaju sopstvenim sredstvima (planirana budžetska sredstva). Samo 10,26% ispitanika navodi kao uobičajeni

model nabavke operativni leasing, a 2,56% finansijski leasing.

Većina ispitanika (69,23%) smatra da u postupcima javnih nabavki nema ograničenja koja sprečavaju

nabavku električnih vozila. Oni koji smatraju da ograničenja postoje, gotovo jednoglasno navode kriterijum

najniže cijene kao najveći problem.

3.1.2. Javni prevoz

Javni prevoz jedan je od važnih segmenata za unapređenje energetske efikasnosti u Crnoj Gori i jedan od

najviše promovisanih u politici Evropske unije. Prema važećoj legislativi u Crnoj Gori, javni prevoz je definisan kao prevoz koji je dostupan svim potencijalnim korisnicima, pod istim uslovima i ponuđenim na

komercijalnoj osnovi. Usluge javnog prevoza obezbjeđuju se na lokalnom nivou u saradnji s jedinicama lokalnih samouprava i najčešće ih nude privatne kompanije. Za lokalni javni prevoz najčešće korišćena

prevozna sredstva su kombi vozila, autobusi i taksi vozila. Međugradski javni prevoz je vrsta usluga koja se

nudi putnicima koji putuju od jednog do drugog grada i on se vrši najčešće kombi vozilom, autobusom,

vozom i taksi vozilom.

Javni prevoz putnika ili tereta u drumskom saobraćaju prevoznik obavlja na osnovu licence za javni prevoz


putnika ili tereta. Organ zadužen za sprovođenje dodjele licence je Direkcija za saobraćaj, a nadzorni organ

je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva. Licence se izdaju na period važenja od pet godina.

Prigradski javni prevoz u Crnoj Gori uređen je Zakonom o prevozu u drumskom saobraćaju („Službeni list

CG“, br. 71/2017). Međugradske usluge prevoza autobusom trenutno pruža nekoliko privatnih prevoznika

(preko 100 prevoznika vrši operacije samo s glavne autobuske stanice u Podgorici). Glavna autobuska stanica je u Podgorici s preko 300 polazaka autobusa dnevno; autobusi dnevno povezuju glavni grad s

većim i manjim gradovima u zemlji i s međunarodnim destinacijama. Autobuska stanica u Podgorici godišnje

pruži usluge za preko milion putnika.

Ključni podaci drumskog i lokalnog drumskog saobraćaja za 2017. godinu, prikupljeni u sklopu redovnih kvartalnih i godišnjih istraživanja izvještajnih jedinica kojima je prevoz putnika i robe u drumskom i lokalnom

drumskom saobraćaju glavna djelatnost, prikazani su u Tabeli 3-4:

Tabela 3-4: Statistika drumskog saobraćaja za 2017. godinu (Izvor: MONSTAT)

Drumski putnički saobraćaj

Broj autobusa 369

Prevezeni putnici u hiljadama 7.575

Putnički kilometri u hiljadama 114.196

Pređeni kilometri vozila – ukupno u hiljadama 17.944

Tabela 3-5: Statistika lokalnog drumskog saobraćaja za 2017. godinu (Izvor: MONSTAT)

Drumski lokalni saobraćaj

Broj autobusa 68

Broj linija 24

Dužina linija, km 601

Prevezeni putnici u hiljadama 964

Pređeni kilometri vozila – ukupno u hiljadama 4.350

Prema podacima o broju registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila prema godini proizvodnje

izračunato je da prosječna starost autobusa registrovanih u Crnoj Gori iznosi 16 godina.

S obzirom na udio javnog prevoza u ukupnim emisijama CO2 i zagađujućih materija iz sektora saobraćaja,

kao i na značajan doprinos u pogledu zagađenja bukom, električna vozila imaće sve značajniju ulogu u tom segmentu. I dok pojedinci prilikom odabira automobila uglavnom uzimaju u obzir početno ulaganje i pridaju

mnogo veću važnost nemonetarnim faktorima kao što su stil ili status, nabavke autobusa namijenjenih javnom gradskom i međugradskom prevozu detaljno se finansijski procjenjuju. Budući da operativni

troškovi čine mnogo veći udio u ukupnom trošku vlasništva u poređenju sa sopstvenim vozilima, autobusi

su potencijalno dobro tržište za primjenu električnih vozila.

Radi izrade budućih procjena finansijske održivosti električnih autobusa u javnom prevozu, sprovedena je

anketa među predstavnicima kompanija koje obavljaju javni prevoz, gradski i međugradski. Anketni upitnik poslat je na ove operatore javnog prijevoza u gradskom saobraćaju u Crnoj Gori: BLT Bulatović prevoz –

Podgorica; Glušica prevoz – Nikšić; Mediteran Express – Bar/Budva i Blue line – Tivat/Kotor/Herceg Novi.

Osim njima, upitnik je poslat i drugim prevoznicima preko Udruženja saobraćaja Privredna komore Crne

Gore.

Upitnik je bio strukturiran u dva dijela. Prvi dio odnosi se na podatke o voznom parku, a drugi na preduslove i stavove u vezi s uvođenjem električnih vozila u sopstvene flote autobusa. Nažalost, nijedan od

operatera javnog prevoza nije dostavio podatke o voznom parku, tako da analizu voznog parka

nije moguće sprovesti.

U nastavku se prikazuju rezultati drugog dijela anketnog upitnika, za koji su pristigla tri odgovora. S

obzirom na to da su identifikovana četiri najveća operatora javnog prevoza u Crnoj Gori, rezultati ankete

mogu se smatrati reprezentativnima.

Većina ispitanika (66,67%) nije do sada razmatrala uvođenje električnih autobusa u svoj vozni park, a samo jedan ispitanik jeste. Takođe, većina ispitanika (66,67%) navodi da u firmi ne postoji ili postoji mali interes

za nove tehnologije u saobraćaju. Ipak, većina ispitanika (66,67%) bila bi spremna učestvovati u pilot

projektu uvođenja električnih autobusa u svoje flote.

Spremnost ispitanika da učestvuju u pilot projektu uvođenja električnih autobusa uz istovremeni odgovor

kako samostalno nijesu razmatrali njihovo uvođenje ukazuje na otvorenost operatora javnog prevoza za koncept e-mobilnosti, međutim, potrebno ih je adekvatno informisati i upoznati ih s mogućnostima koje


pružaju električni autobusi i ponuditi im podloge za analize troškova i dobiti.

Operaterima javnog prevoza postavljen je set pitanja o motivima i kriterijumima za kupovinu električnih autobusa, faktorima koji mogu podstaći njihov interes za električne autobuse, i barijerama koje sprečavaju

značajno korišćenje električnih autobusa u njihovom voznom parku. Rezultati su prikazani na narednim

graficima. Odgovori pokazuju da je uz finansijsku isplativost električnog vozila, operatorima javnog prevoza izuzetno bitno da vozila mogu ispuniti zahtjeve posla, tj. da imaju dovoljan domet koji osigurava nesmetano

pružanje usluge javnog prevoza.

66.67%

100.00%

33.33%

0.00%

0.00%

0% 20% 40% 60% 80% 100% 120%





Udobnost vožnje

K L J U Č N I M O T I V I Z A K U P O V I N U E L E K T R I Č N O G A U T O B U S A –O P E R A T O R I J A V N O G P R E V O Z A

66.67%

0.00%

33.33%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%







K L J U Č N I K R I T E R I J U M P R I D O N O Š E N J U O D L U K E O N A B A V C I E L E K T R I Č N O G A U T O B U S A – O P E R A T O R I J A V N O G P R E V O Z A


Slika 3-4: Stanovišta operatora javnog prevoza o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i barijerama za uvođenje električnih autobusa u svoje flote u Crnoj Gori

U skladu s ovim rezultatima i potrebom da električni autobusi zadovolje potrebe neometanog pružanja

usluga, operatori javnog prijevoza navode sljedeće:

• minimalni prihvatljivi domet (autonomija) električnog autobusa s jednim punjenjem koji bi ispunio zahtjeve poslovne aktivnosti za većinu je > 400 km (66,67% ispitanika) odnosno između 300 i

400 km (33,33% ispitanika)

• maksimalno prihvatljivo vrijeme punjenja jednog autobusa za većinu je 3 do 4 sata (66,67%

ispitanika) odnosno 1 sat (33,33% ispitanika)

33.33%

33.33%

66.67%

33.33%

33.33%

0.00%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%








K L J U Č N I F A K T O R I Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H A U T O B U S A – O P E R A T O R I J A V N O G P R E V O Z A

66.67%

33.33%

66.67%

33.33%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%

Električni autobusi ne mogu ispuniti potrebe (nedovoljandomet s jednim punjenjem)





autobusa)


krediti)

K L J U Č N E B A R I J E R E Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H A U T O B U S A – O P E R A T O R I J A V N O G P R I J E V O Z A


• svi ispitanici imaju na raspolaganju sopstvena parking mjesta, s tim da samo jedan ispitanik nema

dovoljno mjesta na raspolaganju za sva vozila.

Autonomija koju ispitanici navode kao minimalnu koja bi omogućila ispunjavanje dnevnih zadataka veća je od onoga što može pružiti većina električnih autobusa koji se danas nude na tržištu. Stoga, da bi

e-mobilnost zaživjela i u ovom segmentu javnog prevoza, moguće je razmotriti sljedeća rješenja:

• rekonfiguracija postojećih autobuskih ruta da bi se prilagodile mogućnostima koje pružaju električni

autobusi

• uvođenje plug-in hibridnih autobusa koji raspolažu većom autonomijom.

Što se tiče finansijske isplativosti električnih autobusa, nijedan ispitanik nije radio dugoročne ekonomsko-

finansijske analize nabavke električnih autobusa. Stoga bi svakako bilo korisno napraviti analizu troškova i koristi za studiju slučaja uvođenja jednog električnog vozila u postojeću flotu i na postojeću rutu, kao

alternative nabavci novog dizel autobusa ili zamjeni postojećega.

U nastavku je dat okvirni pregled karakteristika i strukture troškova za poređenje klase autobusa, pri čemu

se upoređivao autobus s dizelskim pogonom i autobus s električnim pogonom. U pogledu nabavne cijene

vozila, jasno je vidljivo da je autobus s dizelskim pogonom značajno povoljniji u odnosu na autobus s električnim pogonom, međutim, električni autobus generiše značajno manje godišnje operativne troškove

(pod pretpostavkom punjenja kao što je objašnjeno u Tabeli 3-6). Za proračun operativnih troškova korišćena je pretpostavka da autobusi godišnje prelaze 72.000 km. Da bi se definisala isplativost uvođenja

autobusa s električnim pogonom u subjekte koji vrše uslugu javnog prevoza, potrebno je napraviti analizu

troškova i koristi za svaki pojedini slučaj, pri čemu se moraju uvažiti specifičnosti rute putovanja i potreba

svakog pojedinog subjekta.

Tabela 3-6: Struktura troškova autobusa na električni pogon u odnosu na autobus na dizelski pogon

Opće karakteristike

Proizvođač Mercedes-Benz SOR Libchavy

Naziv modela merkavim pioneer sor ns 12 electric Snaga motora [kW] 220 160

Broj sjedećih mjesta 40 33

Cijena 234.000 € 577.000 €

Parametri vožnje

Prosječna godišnja kilometraža 72.000 72.000

Potrošnja energije 33 l/100 km 1.27 kWh/km

Rezervoar / kapacitet baterija 300 l 225 kWh

Autonomija [km] 1000 200

Cijena goriva 1,075 €/l 0,073 €/kWh*

Održavanje

Promjena guma 3.300 €/godišnje 3.300 €/godišnje

Promjena ulja 900 €/godišnje /

Ostali troškovi (djelovi vozila, čišćenje) 5.000 €/godišnje 2.500 €/godišnje


35.000 € 12.500 €

*punjenje snagama nižim od 34,5 kW – Distributivni kupci 0,4 kV kod kojih se snaga ne mjeri, dvotarifno mjerenje – uključuje angažovanje mrežnog kapaciteta, gubitke u mreži za NT, naknadu operatoru tržišta i naknadu za posticanje OIE, te cijenu aktivne električne energije za osnovni model u NT

Što se tiče modela finansiranja nabavke novih autobusa, svaki ispitanik je naveo drugačiji model kojeg najčešće koristi (finansijski leasing, kredit ili sopstvena sredstva) i nijedan ispitanik nije u ovom segmentu

prepoznao nikakve prepreke za nabavku električnih autobusa, što je i očekivano.

3.1.3. Poslovni sektor

Vozni park pružaoca usluga koje uključuju i prevoz, kao što su taksi, rent-a-car, turističke agencije i slično,

mogu biti vrlo interesantno područje za uvođenje električnih vozila. S obzirom na aktuelne trendove razvoja baterijskih sistema koji omogućavaju sve veći domet električnih vozila uz istovremeno smanjenje cijene

baterija po jedinici kapaciteta, a uz paralelni razvoj odgovarajuće infrastrukture za punjenje, očekuje se sve veća zainteresovanost za primjenu električnih vozila u ovom segmentu tržišta, posebno s aspekta

ostvarenja zelenog imidža i privlačenja klijenata kojima je ekološki aspekt sopstvenih aktivnosti posebno

bitan.

Radi prepoznavanja interesa te tehničkih i finansijskih kapaciteta pružaoca usluga koje uključuju i prevoz

za uvođenje električnih vozila u njihov vozni park, sprovedena je anketa. Upitnik je bio strukturiran u dva


dijela. Prvi se odnosi na podatke o voznom parku, a drugi na preduslove i stavove u vezi s uvođenjem

električnih vozila u sopstveni vozni park. Podaci o voznom parku dobijeni su od šest ispitanika, a odgovore na anketna pitanja dalo je 10 ispitanika. Pri tome treba istaći da je upitnik poslat na oko 100 turističkih

agencija, ali samo mali broj njih ima svoj vozni park, što objašnjava broj dobijenih odgovora. Identifikovano

je 15 najznačajnijih turističkih i rent-a-car agencija u Crnoj Gori i taksi prevoznika, a anketni upitnik poslat

je i članovima Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore.

U nastavku se prikazuju rezultati drugog dijela anketnog upitnika, dok će se podaci o vozilima koristiti za

odabir studije slučaja za izradu analize troškova i koristi.

Polovina ispitanika (50,00%) razmatrala je uvođenje električnih vozila u svoj vozni park. Većina ispitanika (60,00%) navodi da u firmi postoji srednji interes za nove tehnologije u saobraćaju, a kod 40% ispitanika

taj interes ne postoji ili je mali. Potpuno isti udio ispitanika (60,00%) voljan je da učestvuje u pilot projektu

uvođenja električnih vozila u svoj vozni park. Dodatno, 80% ispitanika smatra da bi uvođenje električnih

vozila poboljšalo imidž kompanije.

Iz ovih odgovora može se zaključiti kako privatni sektor relativno brže reaguje na potencijalno otvaranje mogućnosti za postizanjem finansijskih koristi i unapređenju imidža firme. Na to se nadovezuju i rezultati

usmenih intervjua s nekoliko privatnih firmi koje su pokazale izrazitu spremnost na uvođenje novih

električnih vozila u svoje vozne parkove, pa čak i kad je ukupna finansijska korist jednaka nuli.

Pružaocima usluga koje uključuju prevoz postavljen je set pitanja o motivima i kriterijumima za kupovinu

električnih vozila, o faktorima koji mogu podstaći njihovo interesovanje za električna vozila i o barijerama koje sprečavaju značajnije korišćenje električnih vozila u njihovim voznim parkovima. Rezultati su prikazani

na narednim grafikonima. Odgovori pokazuju da je finansijska isplativost električnog vozila apsolutno ključan motiv i kriterijum za donošenje odluke, ali ekološka osviješćenost i marketing takođe igraju značajnu

ulogu. Finansijski aspekti prevladavaju i kod preferiranih podsticajnih faktora i percipiranih barijera za

nabavku električnih vozila.

70.00%

40.00%

50.00%

10.00%

0.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%





Udobnost vožnje

K L J U Č N I M O T I V I Z A K U P O V I N U E L E K T R I Č N O G V O Z I L A –P R U Ž A O C E U S L U G A K O J E U K L J U Č U J U P R E V O Z


80.00%

0.00%

10.00%

10.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%







K L J U Č N I K R I T E R I J U M P R I D O N O Š E N J U O D L U K E O N A B A V C I E L E K T R I Č N O G V O Z I L A – P R U Ž A O C E U S L U G A K O J E U K L J U Č U J U

P R E V O Z

70.00%

60.00%

20.00%

0.00%

10.00%

10.00%

10.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%








K L J U Č N I F A K T O R I Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –P R U Ž A O C E U S L U G A K O J E U K L J U Č U J U P R E V O Z


Slika 3-5: Stanovišta pružaoca usluga koje uključuju i prevoz o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i barijerama za uvođenje električnih autobusa u svoje flote u Crnoj Gori

Iako je finansijski aspekt utvrđen kao ključan, samo je jedan ispitanik (10%) izradio dugoročne ekonomsko-

finansijske analize nabavke električnih vozila. Stoga bi svakako bilo korisno napraviti analizu troškova i koristi za studiju slučaja uvođenja jednog električnog vozila u postojeću flotu i na uobičajene rute, kao

alternative nabavci novog vozila ili zamjene postojećeg.

Jedna od uobičajenih karakteristika pružaoca usluga koje uključuju i prevoz (npr. taksi), jeste relativno

veliki broj kilometara koje isti ostvaruju svojim vozilima. Na osnovu podataka koji je poslovni sektor prikupio

u sklopu predmetnog projekta, utvrđena je prosječna godišnja kilometraža koja iznosi oko 43.000 km. Slijedom toga, a prikazano Tabelom 3-7, izračunati su okvirni operativni godišnji troškovi za modele vozila

prikazane tabelom. Upravo zbog velike razlike u operativnim troškovima, uvođenjem električnih vozila, predmetni sektor mogao bi ostvariti značajne finansijske koristi. Prije odluke o nabavci električnih vozila

svakako se predlaže izrada detaljne cost-benefit analize, pri čemu će se u obzir uzeti stvarne rute saobraćaja

i specifičnosti postojećih potreba.

Tabela 3-7: Struktura troškova vozila s električnim pogonom u odnosu na vozila s konvencionalnim ili hibridnim pogonom – poslovni sektor

Karakteristike

Proizvođač Volkswagen Volkswagen Volkswagen

Naziv modela golf vii golf vii gte e-golf Prosječna godišnja kilometraža 43.000 43.000 43.000

Cijena 21.300 € 37.600 € 40.300 €


3.550 € 2.300 € 1.000 €

Proizvođač KIA Toyota Hyundai

Naziv modela cee'd prius plug-in ioniq Cijena 17.800 € 37.430 € 36.000 €


3.550 € 2.050 € 1.000 €

Proizvođač Toyota Mitsubishi Hyundai

Naziv modela rav4 outlander phev kona Cijena 30.000 € 40.700 € 36.500 €


5.450 € 3.650 € 1.200 €

Što se tiče modela finansiranja nabavke novih vozila, većina ispitanika (60,00%) koristi kredite za nabavku automobila, finansijski leasing koristi 20%, a operativni leasing 10% ispitanika, koliko ih koristi i sopstvena

50.00%

80.00%

0.00%

30.00%

10.00%

10.00%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%







vozila)


krediti)

K L J U Č N E B A R I J E R E Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –P R U Ž A O C I U S L U G A K O J E U K L J U Č U J U P R E V O Z


sredstva. Samo jedan ispitanik je naveo da je ponuda od strane finansijskih institucija neodgovarajuća pa

se ovo nikako ne može smatrati preprekom za nabavku električnog vozila.

Nedovoljan domet električnih vozila s jednim punjenjem predstavlja barijeru za 50% ispitanika. U vezi s

tim, pružaoci usluga koje uključuju i prevoz navode sljedeće:

• minimalni prihvatljivi domet (autonomija) električnog vozila s jednim punjenjem koji bi ispunio

zahtjeve poslovne aktivnosti za polovinu ispitanika (50%) je između 200 i 300 km, njih 30%

zahtijeva autonomiju između 300 i 400 km, 20% autonomiju između 100 i 200 km

• maksimalno prihvatljivo vrijeme punjenja jednog vozila za većinu je 1 do 2 sata (70,00%

ispitanika), 20% zahtijeva punjenje u trajanju < 1 sat, a 10% smatra 4 do 6 sati kao prihvatljivo

vrijeme punjenja

• većina ispitanika (70%) imaju na raspolaganju sopstvena parking mjesta za sva vozila, dok

preostali uopšte nemaju sopstvena parking mjesta

• većina ispitanika (80,00%) ima osobu zaduženu za održavanje voznog parka.

Analizom ovih odgovora dolazi se do zaključka sličnog kao za javni sektor, pri čemu ispitanici privatnog

sektora ipak zahtijevaju nešto veći domet vozila. Većina električnih automobila trenutno dostupnih na

Evropskom tržištu realno nije u stanju zadovoljiti potrebe u pogledu zahtjeva minimalnog dometa (>300 km). Stoga je potrebno, za svaki poslovni subjekt posebno, razmotriti djelimičnu zamjenu onog dijela

voznog parka koji služi za obavljanje zadatka koje bi mogli ispuniti električni automobili. Alternativno, može

se razmotriti uvođenje plug-in hibridnih vozila koji mogu ostvariti znatno veći domet.

U pogledu punjenja vozila, pozitivna je činjenica da veliki dio ispitanika navodi da raspolaže sopstvenim

parking mjestima za sva vozila. Za prihvatljivo vrijeme punjenja, veliki dio ispitanika navodi zahtjeve za brzim punjenjem vozila. U tom kontekstu, potrebno je sprovesti široki spektar informativnih i edukativnih

aktivnosti da bi se privatni sektor što bolje upoznao i stekao jasniju predstavu o konceptu e-mobilnosti uključujući sve prednosti i mane. Naime, neminovno je da će morati doći do određenih promjena i

prilagođavanja u navikama korišćenja vozila, s obzirom na ograničenu dostupnost i troškove izgradnje

infrastrukture za brzo punjenje električnih vozila (punjenje kraće od dva sata).

3.2. GRAĐANI Opšti podaci o ispitanicima

Opšte podatke o ispitanicima prikazuje Slika 3-6. Muškog pola je 49,47% ispitanika (140 ispitanika) , a

50,53% (143) ženskog, što predstavlja dobar polni balans. Gotovo polovina ispitanika (48,76%) u starosnoj

je dobi od 36 do 65 godina, a gotovo 80% (79,15%) u starosnoj dobi od 26 do 65 godina, što i jeste ciljna grupa građana odnosno grupa građana koja kupuje automobile. Velika većina ispitanika (78,80%) ima

visoku stručnu spremu, što ne prikazuje stvarno stanje u Crnoj Gori, u kojoj je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine oko 17% visokoobrazovanih1. Ovo može biti rezultat ili načina anketiranja

(online anketa, a ova grupa građana više koristi Internet) ili veće zainteresovanosti za električna vozila

visokoobrazovanih. Ispitanici su većinom zaposleni (75,97%), a nakon njih slijede studenti (16,25%), što je takođe povoljno, jer se radi o sadašnjim ili budućim donosiocima odluka o kupovini novog automobila.

U pogledu ukupnih mjesečnih primanja, više od polovine ispitanika (51,59%) ima prihode veće od 1.000 EUR, a 83,75% ispitanika ima mjesečne prihode veće od 500 EUR, što odgovara strukturi ispitanika prema

stručnoj spremi.

1 Izvor: MONSTAT: https://www.monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 (datum pristupa stranici: 28. 3. 2019)

https://www.monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322


Slika 3-6: Opšti podaci o ispitanicima – anketa za građane

Geografsku raspodjelu ispitanika prikazuje Slika 3-7. Očekivano, najviše ispitanika dolazi iz Podgorice, a

interesantno je primijetiti da veliki broj ispitanika dolazi iz Budve i Tivta, kao značajnijih turističkih središta.

49%

51%

P O L

Muški

Ženski

0%

21%

30%

49%

0%

S T A R O S T

<18

između 18 i 25

između 26 i 35

između 36 i 65

>65

0%

13%

8%

79%

S T R U Č N A S P R E M A

niža

srednja

viša

visoka

1%

16%

76%

0%5%

2% Z A P O S L E N O S T

nezaposlen

student

zaposleni

penzioner

privatnipreduzetnik

drugo

6%

14%

20%

40%

20%

B R O J Č L A N O V A D O M A Ć I N S T V A

1

2

3

4

<4

1%

15%

32%32%

20%

M J E S E Č N I P R I H O D I

<= 200 €

201 - 500 €

501 - 1.000 €

1.001 - 2.000 €

> 2.000 €


Slika 3-7: Geografska raspodjela ispitanika – anketa za građane

Navike ispitanika u saobraćaju

Većina ispitanika (80,57%) posjeduje sopstveni automobil, dok 10,60% ispitanika nema na raspolaganju

automobil. Većina tih ispitanika spada u kategoriju studenata. Više od polovine ispitanika (52,30%) u

domaćinstvu ima samo jedan automobil, koji je kod većine parkiran ili na vanjskom javnom parking mjestu (41,34%) ili na privatnom parking mjestu ispred kuće (35,69%), što okvirno i odgovara geografskoj

raspodjeli ispitanika, tj. činjenici da većina ispitanika živi u Podgorici. Dominiraju vozila starija od 10 godina

(54,42%) i dizel vozila (71,38%), što odgovora opštoj strukturi voznog parka u Crnoj Gori.

Slika 3-8: Posjedovanje vozila – anketa za građane

10

7 6

34

6 4 1 2 4

24

8

14

4

2

26

1 4

GEOGRAFSKA RASPODJELA ISPITANIKA

81%

2%

6%11%

P O S J E D O V A N J E V O Z I L A

sopstveno

službeno

u planu nabavkasopstvenog

ne posjedujevozilo

52%39%

9%

B R O J V O Z I L A U D O M A Ć I N S T V U

1

2

>2

2%

15%

29%54%

S T A R O S T V O Z I L A

< 1 godine

1 - 5 godina

6 - 10 godina

> 10 godina

29%

71%

0% 0%

P O G O N S K O G O R I V O

benzin

dizel

hibridni

električni


Automobili se najviše koriste za odlazak/dolazak naposao / s posla, a potom u slobodno vrijeme. Većina

ispitanika na dnevnom nivou prelazi do 25 km (68,55%), a na godišnjem nivou do 10.000 km (52,30%).

Gotovo polovina ispitanika u gradskoj vožnji u autu ima samo dva putnika.

12%

2%

41%

36%

9%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

u privatnoj garaži u javnoj garaži na vanjskom javnomparkirnom mjestu

na privatnomparkirnom mjestu

ispred kuće

na javnoj površini kojanije označena kaoparkirno mjesto

P A R K I R A N J E V O Z I L A

1%5%

72%

64%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

profesionalni vozač u sklopu posla odlazak na/s posla slobodno vrijeme

R A Z L O G K O R I Š Ć E N J A V O Z I L A

30%

38%

21%

7%

3%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

< 10 km 11 - 25 km 26 - 50 km 51 - 100 km > 100 km

D N E V N A K I L O M E T R A Ž A


Slika 3-9: Korišćenje vozila – anketa za građane

Iz analize postojećeg stanja tržišta uočeno je da postoje osnovani temelji za značajni razvoj i implementaciju električne mobilnosti u kontekstu opšteg građanstva. U tom pogledu, potrebno je istaći važnost promotivnih

aktivnosti u kojima je potrebno naglasiti ekološke, socijalne i ekonomske prednosti i koristi koje donosi e-mobilnost. Urbanizacija za sobom donosi povećanje intenziteta saobraćajnih aktivnosti koje se u gradovima

intenzivno razvijaju te neminovno utiču na kvalitet vazduha, a samim tim i na kvalitet života. Car-sharing

usluga u određenoj mjeri uticala bi na smanjenje broja vozila na ulicama, a samim tim i na smanjenje gužve

18%

35%

30%

18%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

< 5.000 km 5.000 - 10.000 km 10.000 - 15.000 km > 15.000 km

G O D I Š N J A K I L O M E T R A Ž A

18%

49%

22%

8%3%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

1 2 3 4 5

B R O J P U T N I K A U V O Z I L U U G R A D S K O J V O Ž N J I

9%

36%

24% 24%

6%

1%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

1 2 3 4 5 > 5

B R O J P U T N I K A U V O Z I L U U M E Đ U G R A D S K O J V O Ž N J I


u saobraćaju. Naime, u stručnoj literaturi2 navode se istraživanja koja pokazuju da jedan automobil u

sastavu car-sharinga zamjenjuje 11 privatnih automobila. Dodatna vrijednost u tom kontekstu bilo bi uvođenje flote električnih vozila čime bi se direktno uticalo na smanjenje koncentracije izduvnih gasova na

području grada, smanjenje buke, ali i vidljivost samih električnih vozila (čime bi se direktno podstakao

interes građanstva za korišćenjem novih tehnologija).

Iz analize odgovora ispitanika posebno treba istaći da je samo 3% ispitanika izjavilo da dnevno automobilom

prelazi više od 100 km. Iz toga slijedi su električni automobili pogodni za uobičajeno dnevno korišćenje gotovo svih ispitanika te da oni mogu ispuniti sve dnevne potrebe s jednim punjenjem baterije. Pri tome,

istovremeno s upoznavanjem javnosti s karakteristikama električnih automobila, potrebno je voditi računa da im se prezentuju rješenja za zadovoljavanje potreba za mobilnost u slučajevima kad planiraju putovanja

na dužim relacijama u vidu raspoložive infrastrukture za brzo punjenje te ostale vidove prevoza.

U pogledu mogućnosti punjenja, oko 50% ispitanika izjavilo je da ima vlastita vanjska ili garažna parking mjesta, što je vrlo važna pretpostavka za relativno brzo postavljanje privatne instalacije za punjenje

električnih vozila (šuko utičnica, Wall-box rješenja). Uz to, oko 70% ispitanika izjavilo je da automobil koristi za odlazak na radno mjesto, stoga je potrebno analizirati mogućnost instaliranja infrastrukture za punjenje

na parking mjestima firmi (ako ih imaju) da bi omogućili punjenje svojim zaposlenima tokom radnog

vremena.

Stavovi ispitanika u vezi s električnim vozilima

Samo ¼ ispitanika (25,44%) izuzetno je ili dobro upoznata s karakteristikama električnih vozila, što ukazuje

na potrebu za snažnijim informisanjem građana. U skladu s ovim je i odgovor da je samo 31,10% ispitanika

razmatralo kupovinu električnog vozila, a u skladu s činjenicom o nedovoljnoj ponudi je i odgovor da je samo 8,83% ispitanika probalo voziti električni automobil. Znimljivo je da je većina ispitanika (79,51%)

ipak spremna platiti 1.000 EUR ili više za električni automobil u odnosu na konvencionalni, a ako će na

raspolaganju biti državni podsticaji, 69,611% ispitanika bi možda kupilo električni automobil. Slika 3-10

prikazuje grafikone s navedenim rezultatima.

2 Izvor: http://its.berkeley.edu/node/12871

7%

18%

38%

24%

13%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

izuzetno samupoznat/a

dobro sam upoznat/a djelimično samupoznat/a

vrlo malo samupoznat/a

nisam upoznat/a

U P O Z N A T O S T S E L . V O Z I L I M A

http://its.berkeley.edu/node/12871


Slika 3-10: Upoznatost sa kupovinom i spremnost ispitanika na kupovinu električnog vozila – anketa za građane

Upravo su državni podsticaji za kupovinu električnih vozila prepoznati kao najznačajniji faktor koji bi doprinio širem korišćenju električnih vozila i ublažio drugu najznačajniju barijeru percipiranu od strane

ispitanika, a to je visoka nabavna cijena električnog vozila (Slika 3-11). Kao prvu najznačajniju barijeru

ispitanici navode nepostojanje javne infrastrukture za punjenje električnih vozila.

9%

91%

I S K U S T V O V O Ž N J E E L . V O Z I L A

da

ne

31%

69%

R A Z M A T R A N J E K U P O V I N EE L . V O Z I L A

da

ne

21%

35%

28%

10%6%

S P R E M N O S T P L A Ć A N J A V I Š E Z A E L . V O Z I L O

< 1.000 €

1.000 – 2.000 €

2.000 – 3.000 €

3.000 – 4.000 €

> 4.000 €

25%

69%

6%

K U P O V I N A E L . V O Z I L A U Z P O D S T I C A J E

da

možda

ne

49%

18%

31%

19%

43%

15%

7%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%








K L J U Č N I F A K T O R I Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –G R A Đ A N I


Slika 3-11: Ključni faktori za podsticanje i barijere za šire korišćenje električnih vozila – anketa za građane

Što se tiče karakteristika električnih vozila koje su bitne građanima, najviše ispitanika ističe manje emisije gasova s efektom staklene bašte i zagađujućih materija, dok su manji troškovi održavanja i smanjenje

potrošnje naftnih derivata druga po redu podjednako važna karakteristika (Slika 3-12).

Slika 3-12: Rangiranje važnosti karakteristika električnih vozila – anketa za građane

Građanima je takođe važna dovoljna autonomija električnog vozila s jednim punjenjem, a većini je

zadovoljavajuća autonomija od 100 do 300 km (Slika 3-13).

16%

67%

13%

57%

18%

7%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%







vozila)


krediti)

K L J U Č N E B A R I J E R E Z A Š I R E K O R I Š Ć E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A –G R A Đ A N I

1%

1%

5%

2%

2%

2%

13%

4%

5%

8%

4%

31%

8%

44%

45%

33%

39%

56%

48%

47%

61%

12%

30%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

S M A N J E N J E P O T R O Š N J E N A F T N I H D E R I V A T A

N I Ž I T R O Š K O V I O D R Ž A V A N J A V O Z I L A

M A N J E E M I S I J E G A S O V A S A E F E K T O M S T A K L E N E B A Š T E I

Z A G A Đ U J U Ć I H M A T E R I J A

D I Z A J N / S T I L

K O M F O R / U D O B N O S T ( M A N J A B U K A )

VAŽNOST POJEDINIH KARAKTERIST IKA ELEKTRIČNIH VOZILA

uopšte nije važno nije važno niti je važno, niti je nevažno važno je izrazito je važno


Slika 3-13: Zahtijevana autonomija električnih vozila s jednim punjenjem – anketa za građane

Iz prethodna dva odgovora, može se zaključiti da većina električnih automobila niže i srednje klase može u potpunosti zadovoljiti potrebe građana, te da samo 16% građana prepoznaje dostupan domet kao jednu

od ključnih barijera. To je izrazito pozitivna činjenica, budući da je u mnogim državama upravo ta

problematika percipirana kao jedna od ključnih barijera.

Kao što je već utvrđeno, ispitanici kao najznačajniju barijeru navode nedostatak infrastrukture za punjenje,

što je u skladu s percepcijom većine ispitanika (55,48%) da bi osim kod kuće (isti postotak) najčešće svoje

električne automobile punili na lokacijama postojećih benzinskih pumpi, tj. na brzim pumpama.

U tom smislu, u narednom razdoblju poželjno je da se sprovede niz promotivnih i informativnih kampanja kroz koje će se građani upoznati s konceptom e-mobilnosti. Blagovremeno informisanje javnosti o

mogućnostima koje e-mobilnosti može pružiti te stvaranju pretpostavki o promjeni paradigme mobilnosti doprinijeće lakšem i bržem prihvatanju novih tehnologija i promjenama u navici korišćenja ličnih

automobila. Naime, građane je potrebno upoznati s onim što mogu očekivati i na kojim mjestima će moći

obavljati brzo punjenje (međugradske rute, budući auto-put, intermodalne lokacije), a kada će biti primjereno korišćenje sporijih mjesta za punjenje električnih automobila (tržni centri, javne garaže, turistički

objekti, itd.).

Očekivano, većina ispitanika (95,05%) koristili bi nižu noćnu tarifu da bi osigurali manji trošak punjenja.

Ovo je svakako dobar signal i za eventualno definisanje novog tarifnog modela za punjenje električnih

vozila.

Slika 3-14: Preferirana mjesta za punjenje električnih vozila – anketa za građane

Cilj ankete bio je, između ostaloga, utvrditi nivo informisanosti građana Crne Gore o električnim vozilima i e-mobilnosti. Prethodno prikazani rezultati ukazuju na to da postoji značajan interes za električna vozila,

ali da je potrebno dalje informisanje i podizanje svijesti građana. Da bi se utvrdili preferirani kanali informisanja, ispitanici su upitani o tome koje izvore informisanja najviše koriste te da li bi bili zainteresovani

9%

37%

28%

16%10%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

< 100 km 100 - 200 km 200 - 300 km 300 - 400 km > 400 km

M I N I M A L N I P R I H V A T L J I V I D O M E T ( A U T O N O M I J A ) E L E K T R I Č N O G V O Z I L A S J E D N I M P U N J E N J E M

55%

16% 13%

29%

55%

0%0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

kod kuće na poslu na lokacijamatrgovačkih centara

na javnimparkirnim

mjestima (vanjskimili u javnimgaražama)

na lokacijamapostojećih

benzinskih pumpi(brze punionice)

negdje drugdje

P R E F E R I R A N A M J E S T A Z A P U N J E N J E E L E K T R I Č N I H V O Z I L A


za novosti o električnim vozilima. Rezultati su očekivani pa je tako Internet istaknut kao glavni medij za

širenje informacija (Slika 3-15: Uobičajeni izvori informisanja o električnim vozilima – anketa za građane), a većina ispitanika (74,56%) zainteresovana je za dodatne novosti iz oblasti električnih automobila i e-

mobilnosti. Ovi rezultati mogu biti korisni za definisanje budućih promotivnih kampanja za e-mobilnost u

Crnoj Gori.

* Ostale izvore informisanja navodili su dominantno studenti te navode da su im profesori na fakultetima značajan izvor informacija

Slika 3-15: Uobičajeni izvori informisanja o električnim vozilima – anketa za građane

I na kraju, o svijesti građana Crne Gore dosta govori i podatak da 61,84% ispitanika smatra da će za

20 godina električni automobili zauzimati dominantan udio u voznom parku Crne Gore.

Iz cjelokupne analize odgovora građana na upitnik može se zaključiti da postoje izuzetno pozitivne

predispozicije za prihvatanje električnih vozila od strane građana Crne Gore. Posebno je važan stav građana u pogledu zahtijevanog dometa električnih automobila, iz kojeg je jasno da većina trenutno dostupnih

električnih automobila može zadovoljiti njihove potrebe. Međutim, za potpuno prihvatanje e-mobilnosti

potrebno je savladati još čitavi niz barijera, a kao ključno može se istaći da je potrebno uložiti znatne napore

u tri segmenta:

• informisanje javnosti, promotivne kampanje, i sl.

• razvoj javno dostupne infrastrukture za punjenje uz istovremeno oblikovanje jasne percepcije

javnosti i realnih očekivanja

• razvoj podsticajnog modela za kupovinu i korišćenje električnih vozila (finansijske i nefinansijske

mjere).

3.3. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Na strani potražnje tržišta e-mobilnosti razlikujemo pravna lica i građane, ali u oba ta segmenta vidimo

zajedničke karakteristike koje bi prema evaluacijskoj matrici (Slika 1-1) bile sljedeće:

• Ograničena svjijest o e-mobilnosti

o Koncept e-mobilnosti nikako nije nepoznat u Crnoj Gori i subjekti na strani potražnje

prepoznaju koristi ovog koncepta; ipak, nivo znanja i informisanosti još uvijek nije dovoljan.

• Nema korišćenja -> ograničeno korišćenje

o Subjekti na strani potrošnje ne koriste e-vozila, a u velikoj većini nemaju ni iskustvo vožnje

u električnom vozilu. Ipak, u Crnoj Gori postoji određeni mali broj registrovanih električnih

vozila pa se ipak bilježe pozitivni pomaci na ovom području.

• Nema podsticaja

o Kako je i situaciona analiza pokazala, u Crnoj Gori nema finansijskih podsticaja za kupovinu i korišćenje električnih vozila, a i oni koji postoje nijesu dovoljno atraktivni da bi podstaknuli

veću potražnju.

Na bazi navedenog može se reći da je zrelost potražnje za proizvodima i uslugama e-mobilnosti u

Crnoj Gori niska.

86%

7%

23%15% 17%

5%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Internet štampani časopisi televizija društvene mreže porodica i prijatelji ostalo

U O B I Č A J E N I I Z V O R I I N F O R M I S A N J A O E L E K T R I Č N I M V O Z I L I M A


U javnim institucijama prevladava srednji interes za pitanja e-mobilnosti. Analiza voznog parka utvrdila je

da je on relativno star (10,2 godina), a s obzirom na jasno definisane poslove, a time i rute kretanja vozila te činjenicu da javne institucije po pravilu raspolažu sopstvenim parkiranim mjestima, ovaj segment tržišta

predstavlja značajan potencijal. Do sada analize uvođenja električnih vozila nijesu po pravilu napravljene

pa je i znanje o troškovima i koristima izuzetno ograničeno. Analize i potvrde tih analiza putem sprovođenja pilot projekata kao i određeni regulatorni pomaci (zelene javne nabavke ili obaveze za javni sektor da uvede

određeni broj električnih vozila) sigurno bi pozitivnim primjerom ubrzali razvoj potražnje i u drugim

segmentima tržišta.

Što se javnog prevoza tiče, njega u Crnoj Gori obavljaju privatni subjekti na temelju licence za javni prevoz. Do sada operateri po pravilu nijesu razmatrali uvođenje električnih autobusa niti su radili potrebne

finansijske analize. Ipak, voljni su učestvovati u pilot projektima, koji svakako treba da uključe i finansijsku

pomoć za nabavku autobusa, a sve radi upoznavanja s tehnologijom, utvrđivanja zadovoljavaju li takvi

autobusi potrebe i mogu li se šire koristiti.

U poslovnom sektoru, ključan kriterijum za donošenje odluke o nabavci električnog vozila je ekonomski, tj. finansijska isplativost (napomena: zanimljivo je uočiti razliku u odnosu na javni sektor, u kojem je

dominantan kriterijum ekološka osviješćenost). U poslovnom sektoru interes za nove tehnologije u

saobraćaju veći je nego u prethodna dva, a poboljšanje imidža kompanije je takođe jedan od bitnih motiva za razmatranje električnih vozila. Očekuje se da će, upravo iz ovog razloga, u ovom segmentu, a pogotovo

u njegovom dijelu vezanom za turizam, brzo doći do prvih projekata uvođenja električnih automobila.

Primjeri dobre prakse dodatno će podstaći potražnju u ovom kompetitivnom sektoru.

Što se građana tiče, rezultati anketnog istraživanja pokazuju da postoji interes za električnim vozilima, ali je nužno dalje informisanje građana o električnim vozilima i načinima njihovog punjenja. Presudnu ulogu

na šire korišćenje električnih vozila među građanima imaće finansijski podsticaji za njihovu kupovinu.

I na strani ponude, jedan dio sprovedenog istraživanja odnosio se na opšta mišljenja subjekata na ovoj strani tržišta o motivima i kriterijumima (samo za pravna lica) te podsticajnim faktorima i barijerama za

nabavku električnih vozila u Crnoj Gori. Iako postoje bitne razlike među stanovištima analiziranih ciljnih grupa, koje se mogu vidjeti na grafikonima za svaku pojedinačnu ciljnu grupu, ipak je zanimljivo pogledati

i sumarne rezultate za cjelokupnu stranu potražnje, koje prikazuje * Napomena: motivi i kriterijumi ispitani su samo za pravna lica, dok se faktori i barijere prikazuju za sve ciljne grupe na strani potražnje

Slika 3-16. Zanimljivo je istaći kako se prema anketnom ispitivanju ekološka osviješćenost pokazala kao

najznačajniji kriterijum kod donošenja odluke o kupovini električnog vozila. Ovdje treba jasno istaći da je ovakav rezultat posljedica isključivo odgovora u javnom sektoru, dok je u svim ostalim slučajevima, a

pogotovo u poslovnom sektoru u koji spadaju i operateri javnog prevoza, ključna finansijska isplativost. Jednako kao i na strani ponude, ispitanici najznačajniju barijeru vide u (ne)dostupnosti infrastrukture za

punjenje, što ujedno smatraju drugim najznačajnijim faktorom za šire korišćenje električnih vozila. Prvi

najznačajniji faktor je dostupnost državnih podsticaja (što je rezultat u svim ciljnim grupama), što je u korelaciji s percipiranom barijerom visoke nabavne cijene električnih vozila. Ovakvi rezultati daju smjernice

i za komunikacijske aktivnosti za e-mobilnost u Crnoj Gori, kao što je navedeno na strani ponude, ali i za definisanje aktivnih mjera politike koje u prvom redu treba usmjeriti na poboljšanje

finansijske isplativosti električnih vozila putem podsticaja i omogućavanje razvoja poslovnih

modela za razvoj infrastrukture za punjenje tih vozila.


* Napomena: motivi i kriterijumi ispitani su samo za pravna lica, dok se faktori i barijere prikazuju za sve ciljne grupe na strani potražnje

Slika 3-16: Stanovišta subjekata na strani potražnje tržišta e-mobilnosti o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i barijerama za električna vozila u Crnoj Gori

59.62%

75.00%

44.23%

36.54%

52.54%

39.40%

66.87%

54.33%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%





Državni podsticaji (subvencije) za nabavkuelektričnih vozila (npr. posredstvom Eko Fonda)


Nepostojanje javne infrastrukture zapunjenje električnih vozila


S T A N O V I Š T A S U B J E K A T A N A S T R A N I P O T R A Ž N J E T R Ž I Š T A E - M O B I L N O S T I U C R N O J G O R I

PODSTICAJNI FAKTORI

KRITERIJUM ZA KUPOVINU

BARIJERE

MOTIVI ZA KUPOVINU


4. OCJENA STANJA TRŽIŠTA U E-

MOBILNOSTI U CRNOJ GORI

Sprovedena analiza tržišta e-mobilnosti u Crnoj Gori sumarno se može prikazati rezultatima u evaluacijskoj

matrici.

Stanje (zrelost) potražnje

Dovoljna svjesnost

Srednje korišćenje

Dovoljni podsticaji

Visoko

PRILIČNO RAZVIJENO

RAZVIJENO

Dovoljna svjesnost


Neki podsticaji

Srednje

U RAZVOJU U TRANZICIJI PRILIČNO RAZVIJENO

Ograničena svjesnost


Nema podsticaja

Nisko

NERAZVIJENO RANA FAZA RAZVOJA

U RAZVOJU

Nema svjesnosti

Nema korišćenja

Nema podsticaja

Vrlo nisko

NERAZVIJENO NERAZVIJENO

Stanje (zrelost) ponude Vrlo nisko Nisko Srednje Visoko

Neraspoloživa e-vozila

Ograničeno znanje i iskustvo



Neka e-vozila raspoloživa

Neko znanje i ograničeno iskustvo



Većina e-vozila raspoloživa

Dovoljno znanje i iskustvo

Ograničene usluge e-mobilnosti

Ograničeno prilagođeno komercijalno finansiranje

Najnaprednija e-vozila raspoloživa

Napredno znanje i veliko iskustvo

Dovoljne usluge e-mobilnosti

Dostupno komercijalno finansiranje

Slika 4-1: Ocjena stanja (zrelosti) tržišta e-mobilnosti u Crnoj Gori

Tržište je u ranoj fazi razvoja s uočenim pozitivnim trendovima razvoja na strani ponude, dok je potražnji potrebna snažnija stimulacija za dalji razvoj. U ovakvim tržišnim uslovima dostupni proizvodi, tehnička

znanja i iskustva dovoljna su i sposobna pokriti trenutnu potražnju, koja je vrlo niska. Zbog toga, potražnju treba podstaći informacijskim instrumentima politike, dominantno kampanjama i primjerima dobre prakse.

Regulatornim putem, posebno poreskom i carinskom politikom te kriterijumima za stavljanje vozila na

tržište, potrebno je osigurati da se električna vozila stave u bolji položaj u odnosu na konvencionalna. Finansijske subvencije nameću se kao nužan i ključan mehanizam za stimulisanje potražnje. Povećana

potražnja biće najbolja stimulacija za stranu ponude, za koju se već sad može reći da je svjesna promjena koje slijede i da preuzima određene aktivnosti da spremno, u skladu sa svojim poslovnim interesima, dočeka

povećanje potražnje.


5. LISTA SLIKA

Slika 1-1: Matrica za ocjenu tržišta e-mobilnosti ................................................................................... 6

Slika 2-1: Stanovišta zastupnika/distributera vozila o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim

faktorima i barijerama za električna vozila u Crnoj Gori ......................................................................... 9

Slika 2-2: Rezultati anketnog istraživanja o potrebi dodatnih ulaganja za uslugu servisiranja električnih

vozila ............................................................................................................................................... 10

Slika 2-3: Stanovišta servisera vozila o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i

barijerama za električna vozila u Crnoj Gori ........................................................................................ 13

Slika 2-4: Stanovišta finansijskih institucija o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i

barijerama za električna vozila u Crnoj Gori ........................................................................................ 15

Slika 2-5: Stanovišta subjekata na strani ponude tržišta e-mobilnosti o ključnim motivima, kriterijumima,

podsticajnim faktorima i barijerama za električna vozila u Crnoj Gori ................................................... 17

Slika 3-1: Veličine voznih parkova javnih ustanova ............................................................................. 19

Slika 3-2: Spremnost javnih institucija da učestvuju u donošenja strateških i zakonskih dokumenata i

definisanju mjera koje treba sprovesti za brži razvoj e-mobilnosti u Crnoj Gori ..................................... 21

Slika 3-3: Stanovišta javnog sektora o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima i barijerama

za uvođenje električnih autobusa u svoje flote u Crnoj Gori ................................................................. 23

Slika 3-4: Stanovišta operatora javnog prevoza o ključnim motivima, kriterijumima, podsticajnim faktorima

i barijerama za uvođenje električnih autobusa u svoje flote u Crnoj Gori .............................................. 28

Slika 3-5: Stanovišta pružaoca usluga koje uključuju i prevoz o ključnim motivima, kriterijumima,

podsticajnim faktorima i barijerama za uvođenje električnih autobusa u svoje flote u Crnoj Gori ........... 32

Slika 3-6: Opšti podaci o ispitanicima – anketa za građane .................................................................. 34

Slika 3-7: Geografska raspodjela ispitanika – anketa za građane ......................................................... 35

Slika 3-8: Posjedovanje vozila – anketa za građane ............................................................................ 35

Slika 3-9: Korišćenje vozila – anketa za građane ................................................................................ 37

Slika 3-10: Upoznatost sa kupovinom i spremnost ispitanika na kupovinu električnog vozila – anketa za

građane ........................................................................................................................................... 39

Slika 3-11: Ključni faktori za podsticanje i barijere za šire korišćenje električnih vozila – anketa za građane

....................................................................................................................................................... 40

Slika 3-12: Rangiranje važnosti karakteristika električnih vozila – anketa za građane ............................ 40

Slika 3-13: Zahtijevana autonomija električnih vozila s jednim punjenjem – anketa za građane ............. 41

Slika 3-14: Preferirana mjesta za punjenje električnih vozila – anketa za građane................................. 41

Slika 3-15: Uobičajeni izvori informisanja o električnim vozilima – anketa za građane ........................... 42

Slika 3-16: Stanovišta subjekata na strani potražnje tržišta e-mobilnosti o ključnim motivima, kriterijumima,

podsticajnim faktorima i barijerama za električna vozila u Crnoj Gori ................................................... 44

Slika 4-1: Ocjena stanja (zrelosti) tržišta e-mobilnosti u Crnoj Gori ...................................................... 45


6. LISTA TABELA

Tabela 2-1: Rezultati anketnog istraživanja o dostupnosti električnih vozila od strane zastupnika/distributera

......................................................................................................................................................... 7

Tabela 2-2: Rezultati anketnog istraživanja o dostupnosti usluga servisiranja električnih vozila .............. 10

Tabela 2-3: Rezultati anketnog istraživanja o dostupnosti finansijskih proizvoda za električna vozila ...... 13

Tabela 2-4: Primjeri angažmana elektroprivreda u razvoju e-mobilnosti ............................................... 16

Tabela 3-1: Veličine voznih parkova javnih ustanova .......................................................................... 19

Tabela 3-2: Putnička i laka teretna vozila u javnom sektoru ................................................................ 20

Tabela 3-3: Struktura troškova vozila s električnim pogonom u odnosu na vozila s konvencionalnim ili

hibridnim pogonom .......................................................................................................................... 24

Tabela 3-4: Statistika drumskog saobraćaja za 2017. godinu (Izvor: MONSTAT) .................................. 26

Tabela 3-5: Statistika lokalnog drumskog saobraćaja za 2017. godinu (Izvor: MONSTAT) ..................... 26

Tabela 3-6: Struktura troškova autobusa na električni pogon u odnosu na autobus na dizelski pogon .... 29

Tabela 3-7: Struktura troškova vozila s električnim pogonom u odnosu na vozila s konvencionalnim ili

hibridnim pogonom – poslovni sektor ................................................................................................ 32

https://energetskiinstituth.sharepoint.com/sites/CG_E-mobility/Shared%20Documents/4_Deliverables/DII.3_Market_assessment_report/Finalni_dokument/DII.3_Analiza_trzista_final_MNE_120619.docx#_Toc11659340


























7. PRILOZI

PRILOG I – ANKETNI UPITNICI

PRILOG II – IZVJEŠTAJ O SASTANCIMA U PODGORICI U PERIODU OD 12. DO 14. MARTA 2018. GODINE