OPASNOST OD ELEKTRINOG UDARA

ELEKTRINA STRUJA I [A]Usmjereno gibanje slobodnih nositelja elektrinog naboja:

Elektrona u vodiima i vrstim tvarima Iona u tekuinama i plinovima upljina i elektrona u poluvodiima

Elektrinu struju ne vidimo, ali zapaamo njene uinke

UINCI ELEKTRINE STRUJE Toplinski uinak Kemijski uinak Svjetlosni uinak Elektromagnetski uinak Mehaniki uinak Fiziopatoloki uinak

TOPLINSKI UINAKProlazak elektrine struje kroz vodie ili poluvdie

uzrokuje njihovo zagrijavanje. Taj uinakzovemo toplinskim uinkom elektrine struje, a nastaje kao rezultat sudaranja elektrona saatomima, koje elektroni izbijaju dalje odravnotenog poloaja, intenzivirajui njihovotitranje. Ono se ispoljava kroz povienjetemperature, a time i tzv. unutarnje energije. Pojaano titranje atoma osjeamo kao toplinu, a ako se materijal zagrije do usijanja, uz toplinuemitirat e i svjetlost.

TOPLINSKI UINAK

Koristan je kod elektrinog grijanja, grijalica vode, lemilica, glaala i sl

tetan je kod nepotrebnog zagrijavanja vodia, strojeva i elektronikih komponenata

Opasan je kod djelovanja na ive organizme

MAGNETSKI UINAK

Magnetski uinak elektrine struje je pojava da se okostrujnog toka (dakle i oko vodia kojim tee elektrinastruja) stvara magnetsko polje. Ono oblikujekoncentrine magnetske silnice oko vodia. Pri tome smjerom silnica zovemo smjer, u koji e se pod utjecajem strujnog toka postaviti kraj magnetske igle, koji normalno pokazuje na sjever (N - eng. north).

Smjer magnetskih silnica odreuje se po pravilu desnogvijka, prema gornjim slikama. Ako vrh zamiljenogdesnog vijka usmjerimo u smjeru dogovornog tokastruje (od + prema - polu izvora), onda se smjermagnetskih silnica podudara sa smjerom u kometreba okretati zamiljeni desni vijak da bi se on "uvrtao" u smjeru toka struje

MAGNETSKI UINAKSlijedeom slikom prikazana je iana petlja. Primjenjujui pravilo

desnog vijka na strujni tok kroz petlju, vidimo da ona stvara neku vrstu "magnetskog lista". U sluaju po slici, s donje strane petlje stvara se sjeverni (N), a s gornje juni pol (S).

Smotamo li vodi u zavojnicu prema predzadnjoj slici, magnetske silnice e obuhvaati sve zavoje, te prema pravilu desnog vijka primjenjenog na bilo koji komadi ice izlaziti iz sredine zavojnice na gornjoj, a u nju ulaziti na donjoj strani. Drugim rijeima, zavojnica se ponaa kao magnet s polovima na krajevima zavojnice. Budui da ga stvara strujni tok, takav magnet zovemo elektromagnetom.

Odreivanje polariteta elektromagneta olakava pravilo desne ruke (po zadnjoj slici), koje glasi:

Ako omotamo prste ake tako da prsti pokazuju smjer kruenja struje u zavojnici, palac e pokazivati smjer sjevernog pola elektromagnetnog polja koje stvara zavojnica.

Na ovom principu zasniva se rad generatora, transformatora i elektromagnetskih ureaja

tetno magnetsko djelovanje mogue je u obliku neeljenog elektromagnetskog zraenja koje izaziva smetnje u radu elektrinih ureaja

MEHANIKI UINAK Ako kroz vodi prolazi elektrina struja, oko vodia stvara

se magnetno polje zbog magnetskog efekta elektrine struje. Ako je vodi postavljen u magnetsko polje tako da struja tee u pravcu okomitom na tok magnetskih silnica, zbog meusobnog odbijanja istoimenih polova i privlaenja suprotnih, polovi magneta djelovat e mehanikom silom na vodi u smjeru koji se moe odrediti po pravilu lijeve ruke prema slici desno.

Ako se meu polove magneta umetne petlja ili namotaj, one stranice petlje ili namotaja koje su okomite na smjer silnica bit e odbijene od jednog i istovremeno privuene prema drugom magnetskom polu, tj. na petlju e djelovati par sila koji uzrokuje zakretanje petlje ili namotaja. Uvrstimo li petlju ili namotaj na neku osovinu na prikladan nain, prolazak struje kroz petlju proizvest e okretanje osovine. Pri tome treba na prikladan nain privesti i odvesti struju petlji koja se okree, iz mirujueg izvora struje.

Na tom principu se zasniva rad elektrinih motora koji pretvaraju elektrinu energiju u mehaniku.

KEMIJSKI UINAKPri prolasku struje kroz elektrini vodljive, ali

nemetalne materijale /tekuine/, one e se razgraditi, odnosno dijelovi tekuine e se odvajati na jednu i na drugu stranu naponskog izvora.

Primjenjuje se kod elektrolize, rada olovnih akomulatora i sl.

Elektroliza je vrlo vana u metalurkom dobivanju mnogih metala iz njihovih ruda, rafiniranja bakra, aluminija i plemenitih metala

SVJETLOSNI UINAKSvjetlosni uinak elektrine struje je pojava da unekim sluajevima elektrina struja izaziva pojavusvjetlosti.Pojava svjetlosti nije posljedica zagrijavanja arneniti (kao u elektrinoj arulji), nego je posljedicapromjene energetske razine pojedinih elektrona usamim atomima materije.Takva se pojava deava pri prolasku struje krozplazmu, ili kroz neke poluvodie.Primjena u svjetleim cijevima, ulinoj rasvjeti (svjetiljlke s izbojem),

svjetlee diode (LED)

FIZIOLOGIJSKI UINCI Elektrina struja velika je potencijalna opasnost za ljude i ivotinje.

Temelj opasnosti koja prijeti ljudima lei u injenici da ovjek nema nikakvo osjetilo za elektricitet.

Fiziologijski uinak vezan je uz nain prijenosa podraaja u ljudskom organizmu, od osjetila k mozgu, ili modanih signala k miiima. Posebno je opasno ako vanjska elektrina struja prolazi kroz srce, u kojem se nalazi i centar za upravljanje njegovim radom. Prolaskom vanjske izmjenine struje od npr. 50 Hz srani mii bi se trebao stegnuti 100 puta u sekundi - otprilike 80 puta bre od uobiajenog ritma. Dolazi do povrinskog rada srca, koje vie ne tlai krv. To je treperenje srca, posljedica kojega je prestanak rada srca. Prolaskom elektrine struje kroz mozak dolazi do paraliziranja centra za disanje, to takoe moe izazvati smrt.

Zagrijavanjem tkiva dolazi do opeklina razliitog stupnja, zgunjavanja bjelanevina, do rasprskavanja eritrocita, i sl.

Posljedica kemijskog uinka elektrine struje je razgradnja stanine tekuine i krvne plazme.

TEINA OZLJEDE

Ovisi o: Jakosti struje Trajanju toka struje kroz tijelo Putu prolaska struje kroz tijelo Vrsti struje

Fizioloko djelovanje elektrine struje na tijelo ovjeka

I > 25 mA djeluje na ritam rada srca

I > 30 mA djeluje na rad zalisaka donja granica opasnosti

Granini uvjeti opasnosti od elektrine struje

na opasnost utjee

- otpor tijela ovjeka- vjerojatnost uvjeta dodira zbog prostora- vjerojatnost dodira zbog izvedbe ureaja- karakter struje (vrsta izvora)

- dodir dijelovapod naponom

- dodir vodljivih dijelovakoji su pod naponomzbog greke na izolacji

Opasnost od pevisokog napona dodira

otpor ovjejeg tijela R = Rt+Rpr = f(U) Rt - otpor tkiva Rpr - prijelazni otpori ulaska i izlaska struje kroz ekstremitete U - napon kojemu je izloeno tijelo

opasnost od strujnog udara ovisi o - elektrinom otporu tijela- djelovanju struje na tkivo

Napon (V) 25 50 250Otpor tijela (W) 2500 2000 1000

Ud = 50 V

BB4 - uronjeno u voduBB3 - mokra koa

BB2 - vlana koaBB 1 - potpuno suha koa kontakt

ruka - noga

noge u vodi kontakt rukomsamo otpor tkiva

IEC - etiri stupnja

(uronjeno)

djelovanje ovisi o obavljenom radu

opasna fibrilacijasrca mogua s vieod 50% vjerojatnosti

fibrilacija srca mogua s 50% vjerojatnosti

opasnost fibrilacije srca

nema efekta fiziopatoloke opasnosti

nema nikakva utjecaja

mogunost dodira s potencijalom zemljeBC1 - nema dodiraBC2 - dodir moguBC3 - dodir estBC4 - trajni dodir

Izvori elektrine struje koji ne predstavljaju opasnost od strujnog udara

- ogranien napon- ograniena energije izboja- ogranieno trajanja greke

PRUANJE PRVE PPOMOI Ako je unesreeni jo uvijek u strujnom krugu, treba ga

to prije osloboditi. Spasilac mora paziti i na vlastitu sigurnost. Ovisno o situaciji strujni krug se prekida izvlaenjem utikaa iz utinice, vaenjem osiguraa ili odvajanjem elektrinog vodia od tijela pomou predmeta od izolirajueg materijala (plastika, guma, suho drvo, debeli sloj suhe tkanine ili papira). Dobro je koristiti gumene rukavice i izme. Eventualni poar na mjestu nezgode ne smije se gasiti vodom.

Ako je unesreeni bez svijesti, provjerite disanje i krvotok i po potrebi zaponite mjere oivljavanja. Onesvijetenog koji die okrenite u boni poloaj.

S opeklinama i prijelomima postupite kao to je opisano u odgovarajuim poglavljima.

OPEKLINE POSTUPAK: Skinuti odjeu natopljenu vruom tekuinom ili kemikalijom. Komadi tkanine

koji su zaljepljeni za kou ne smiju se nasilno odvajati ve ih treba obrezati karama.

Brzo hlaenje opeene povrine vodom najvanija je mjera prve pomoi koja bitno poboljava konani ishod ozljede. Opeeni dio tijela treba to prije uroniti u vodu ili tuirati. Voda mora biti hladna, ali ne ledena. Hlaenje treba trajati najmanje deset minuta. Malu djecu ne ostavljajte predugo u hladnoj vodi jer moe doi do pothlaivanja tijela.

S opeene ruke odmah skinuti prstenje, narukvice i sat, prije nego koa natekne. Ako se zbog otekline prsten vie ne moe skinuti, treba ga prerezati.

Opekline se pokrivaju gazom i zavojem vrlo labavo, bez zatezanja. Ako je opeena velika povrina ruke ili noge, imobilizirajte ozlijeeni ud. Ako je prijevoz do bolnice dugotrajan, dajte ozlijeeniku da pije tekuinu

(aklohol je zabranjen).

PRIJELOMI POSTUPAK: Ako je slomljeni ud deformiran, pokuajte ga izravnati uzdunim

istezanjem. Povlaite lagano dva susjedna zgloba u suprotnim smjerovima. Ovaj postupak ne smije biti nasilan i treba ga prekinuti ako naiete na otpor ili jau bol. Nepravilna manipulacija slomljenim udom moe dovesti do oteenja krvnih ila, ivaca i ostalih tkiva ili pretvoriti zatvoreni prijelom u otvoreni.

Slomljena kost se mora imobilizirati prije prenoenja ili prijevoza ozljeenika. Ako je hitna medicinska pomo dostupna, najbolje je imobilizaciju i transport prepustiti strunim osobama. Ozlijeeni mora mirovati do dolaska pomoi.

Kod otvorenih prijeloma pokrijte ranu sterilnom gazom. Na gazu stavite jastui od pamuka (vate) ili vune i sve skupa uvrstite zavojem. Ako slomljena kost viri iz rane, ne smije se istezanjem uda vraati u prirodni poloaj, nego se nakon previjanja rane imobilizira u zateenom poloaju.