Filozofski život

Javna tribina »Suvremene rasprave o teizmu i ateizmu«

Javna tribinapodnazivom»Suvremene ras-prave o teizmu i ateizmu« održana 14. stu-denog2011.usvečanojdvoraniFilozofskogFakultetauOsijeku,spočetkomu18:00sati.Na tribini su sudjelovali doc. dr. sc. ŽeljkoSenković – ujedno i voditeljOdsjeka za fi-lozofiju uOsijeku, povjesničar dr. sc. Stan-koAndrićiteologdr.sc.IvicaŠola.Tribinujeuvodnomriječiotvoriodoc.dr.sc.ŽeljkoSenković podsjetivši na svrhu javne tribinekaomjesta koje ne treba služiti iskazivanjupukih književnih i akademskih stavova, većkaopozivnazajedničko razmišljanje.Trebapoćiodčinjeničnetezekakosuudanašnjiciateist i vjernik zapravo uvijek u određenommeđuodnosu.Antropološkigledano, ljudi subićabezkorijenaibezzavičaja,teuvijektežeodređenoj transcendenciji i spoznaji. Jedanvidtogasvakakosuvjeraireligija.Također,uuvodnojriječitematiziranojekakojeodre-đenifilozofskivid»pobožnosti«danasbitnostavljenustranu,aterminikaovjerainevjerashvaćenisukaopukeoznakesisključivimdaili isključivimne. Jedna od polaznih točaka(očemusenatribiniinaknadnoraspravljalo)bila je također kritika agresivnih i scijenti-stičkih ateizama, kao npr. ateizamRichardaDawkinsa–kojisuisključiviinisuotvorenizapravidijalog.Nadovezaosedr.sc.StankoAndrić,naglašava-jućikakonijepovjesničarreligijenitipovjes-ničarateizma,noimaiskustvauistraživanjusrednjovjekovnihsvetacai literatureoateiz-mu.Početnistavdr.sc.Andrićabiojekakojeateizamsvakakojednakovažankaoireligija,tedaateizammožebitipromatrankaoneštosveobuhvatnije i temeljnijeodsamereligije.Kao svjetonazorsku dijagnozu o percepcijiateizma uHrvatskoj, dr.Andrić je otvorenoizniočinjenicukakojeateizamusuvremenojHrvatskojjošuvijekpriličnotabuiziranitre-tirasekaonešto»neobično«,osobitoujavnojsferiživota.Privatnoživjetikaoateistjeneštoštonijeneuobičajeno,noslužbenoiujavnojsferiizjasnitisekaoateist–tojerijetkost,a

javnostnatakvaizjašnjavanjanajčešćegledazačuđeno.Zbogtogasečestoposežezaraz-nim»umanjenicama«,kojetozapravoinisu– tako se ljudi izjašnjavaju jednostavnokao»nisam vjernik«, a također se javlja i krivaupotrebaterminaagnostik,koji jevrločestopogrešnopromatrankaonekakvaumanjenicazapraviateizam.Andrićbranitezudajeate-izamnešto potpuno legitimno i suvislo, čakepistemološki vjerodostojnije i superiornijenegobilokojareligijskavjera.Izlaganjesetemeljilonadokazivanjutrijutezaoateizmu:1.)ateizamnijenikakvapovijesnanovost,negoneštoštoimabogatutradicijuipovijest;2.)ateizamnijeumoralnomsmislumanjevrijedanodreligijskevjere;3)ateizamnije niti duhovno manje bogat od religijskevjere.Štosetičedokazivanjaprvetezeopo-vijesnoj tradiciji ateizma –mora se poći zanajstarijimpovijesnimkorijenimaateizma.Tonasvodiprekoprosvjetiteljstvairenesanse,tj.ateizamseusvojem»legitimnom«islužbe-nomoblikuprviputajavljaudobaeuropskihznanstvenihrevolucijazavrijemerenesanse.Andrićnaglašavakakotrebaprimijetitičvrs-tu vezu ateizma i kasnijeg prosvjetiteljstva,upravo zbog vođenja Kantovom krilaticomSapere aude!,kao iprosvjetiteljskognaporaza emancipaciju čovjeka od vlastitih samo-stvorenih utvara i spoznajnih ograničenja.No,čaknieuropskarenesansanijeprvojav-ljanjeateističkemisliiateističkogpogledanasvijet.PrvačvrstaformulacijaateizmanalazisekodstarihGrka,gdjeseateizampojavlju-je u obliku kritike mitološke misli, tj. borbeza racionalno promišljanje svijeta oko sebe.Druga stavka, o moralnoj jednakopravnostiateizmasreligijom,tičesepopularnepredra-sude kako su religijske vjere i crkve jedinošto drži čovječanstvo da potpuno ne potoneubarbarstvoinemoral.Andrićdržidastvarinisu ni približno tako jednostavne, te da seunutar dijaloga vjere i ateizma prije svegatreba jasnoodrediti iusuglasitioko togaštoje zapravomoral, što je čestou raspravamavrlonejasno.Također, trebauzetiuobzirdase(sfilozofskogipovijesnogstajališta)vjer-skiritualiizapovijedikojimasenekavjerska

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot378

zajednicadržipodnadzoromnetrebajumije-šatispojmommorala.Zatimjebilogovoraotrećojtezi–duhovnojvrijednostiibogatstvuateizma.Usvakodnevnomrazmišljanjučestose polazi od popularnog i krivog shvaćanjapojma duhovnosti, unutar kojeg je duhov-nost najčešće apriori shvaćena kao vjerskaduhovnost.Tasvojevrsnadegradacijapojmaduhovnostizavršavaubanalnosti–npr. tomanalogijom lako možemo ustvrditi da bilokojabogobojaznakućanicailičinovnikimajuduhovnobogatijiživotodfilozofaimislilacakojisusezaživotaizjašnjavalikaoateisti,kaonpr.ArthurSchopenhauer,BertrandRussell,aimnogidrugi.Mišljenje jetakođervrlobogatvidduhovnogživotaiduhovnosti,kojijekaotakavpotpunolegitimaninijenužnovezansbilokakvomreligijskomvjerom.Uzavršnomdijelusesijeizlagaojedr.sc. IvicaŠolakojisenadovezaonaprethodnoizlaga-njeteustvrdiokakosetrebaotvorenosuočitisčinjenicomdakršćanstvonaodređennačinživiodateizma,jednakokolikoiateizamživiodkršćanstva,upravozbogvječnepolemikeiuvijekprisutnogdijaloga.Šolapolazi,kakosamkaže – trećim putem, i tvrdi da je samateizamzapravoodređenikatarzičnimomentkršćanstva. Tvrdi kako treba primijetiti dabrojniateistiiagnostici(međukojimasubilii slavni filozofi) nisu naprosto »bezbožni«,već se često izjašnjavajukako imniti jednakonkretnaformulacijaboganeodgovara,teihkonstatirajukaosuvišebanalneilijednostavnonedovoljnovrijednezapojambožanstva.Do-barprimjerzatopružaLudwigWittgenstein.Nadalje, Šola je u izlaganju zastupao tezukakojesamokršćanstvopočelosvojživotkaoodređenavrstaateizma–jerkršćanstvokrozsvojupovijestnikadanije težilobitireligija,negobitiIstina.Kršćanstvojeupovijestiprvareligijakojaustajeprotivsvihapsolutizacijakojenisuapsolutne (npr.idolaiantropomorf-nihbožanstavapoputZeusa)–utomvidukrš-ćanstvomožebitipromatranokaosvojevrsniateizam.Također,trebaseoduprijetipopular-no-znanstvenimargumentacijamaitlapnjamaobogukojegsemože ilimoradokazati, jerboga kojeg semože »znanstveno« u ekspe-rimentu dokazivati, uopće nije bog. PremaŠoli,bogjepojamkojijesadržanuvječnomtraženju–zbogtogajenpr.FriedrichNietz-schesasvojimžestokimkritikamakršćanstvazapravoizuzetnoplodotvoranzapojambogai svojevrsni je »oslobađatelj kršćana« jer jeomogućiobogudapleše,oslobodivšigadog-matskogfundamenta.Sampojambogamorabiti slobodan iuvijekbitiu traženju,nikadanesmijebitimaterijaliziran.RođenjesamogateizmaŠolavidiupravouunutarnjemustroj-stvukršćanstva,čijisesastavnidijelovimogunavestikao:razum,kulticaritas(lat.ljubav).

Kad kršćanstvo postane odvratno, tj. kadarazinavjereicaritasapostaneneujednačena,upravotunastupaateizam.Ukolikovjerapo-tisnecaritasimoralitet,dolazimodopraznogkultakojikaoreakcijurađaateizam,kojidje-lujekaopročišćavajućasnagakojavraćaca-ritas,teuvijekiznovaoštropodsjećanaopa-snostimogućeispraznostisamogkršćanstva,ukolikopostaneobičankult.Akomoralitet icaritas prevagnu i potisnu vjeru, dolazimodo hegelovskog objašnjenja vjere i religijekao pukog spoznajnog procesa u realizacijisvijesti o slobodi, što također nije ispravno.Ostatak izlaganjaŠola je usmjerionagovorozajedničkomterenuizadatkuateistaivjer-nika,uštospadaraskrinkavanje»lažnihbo-gova« iborbaprotivagresivnih i isključivihscijentističkihgledištakojabogauvijekuza-ludnopokušavajupredmetno»dokazati«,pritomegazatvarajućiukrugmaterijalnogapo-stojanja.Trebazajednoraditinaoslobađanjupojmabogaodrazličitihpredmetnosti,jersebogatakonemožepromišljati.Također,trebabitisvjestanrazlikeizmeđuznanostiiscijen-tizma.Vjernikiateistimajuzajedničkiteren,a to je vječna potraga koja je izvan granicabilo kakve predmetnosti, kao i borba protivscijentističkezbiljekojačovjekareduciranaorganski eksperiment i delegitimizira bilokakavgovorkojinijenužnopopraćenekspe-rimentom.Takvogledištenasdovodiupro-storbezpjesničkog ipolitičkoggovora,kaoimnogihdrugihvrstagovoramišljenja–atoje terennakojemusenivjernikniateistnemogudobroosjećati.Pozavršetkuizlaganja,uslijedilajeplodnara-spravakojujemoderiraoŽeljkoSenković.

Slaven Lendić

Sastanak istraživačke Mreže za povijest znanosti i tehnologije u jugoistočnoj Europi

UAtenije4.veljače2012.održanprvitemat-ski sastanak istraživačkeMreže (Network) upodručju povijesti znanosti i tehnologije, zaformalno i računalno povezivanje istraživačaiz zemalja članica u jugoistočnoj Europi, uokvirueuropskogprogramaHephaestus (FP7,RegPot1, 2008). Europski program formalnojepovezansasljedećiminstitucijamauGrčkoj:Institute for Neohellenic Research/NationalHellenic Research Foundation and Depart-ment of Education; University of Athens,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot379

na tragu temeljnihgrčkih interesaupoljimapovijesti,filozofijeididaktikeznanostiiteh-nologije(ProgrammeofHistory,PhilosophyandDidacticsofScienceandTechnology inGreece).NaprogramskomesastankuuAtenisudjelo-valo je 9 predstavnika iz institucija Mreže,dvoje suradnika izFrancuske tepredstavnikUNESCO-ovoguredauVeneciji.Nasastan-ku su predstavnici zemalja članica kratkopredstavilistanjerazvojapovijestiznanostiitehnologijeusvojimzemljama,uraspravisukritičkievaluiraneprezentacije,tedefiniraneperspektiverazvojaMreže.OdlučenojedasepristupiformalnomučlanjivanjuMrežezemaljajugoistočneEuropeuregionalnu»UNESCONetworkfortheHistoryofScienceinSouth-easternEurope«.Mrežajeformalnozapočelabilateralnimistra-živanjimaizmeđuGrčkeiTurske,pasupri-stupalisuradniciredomizzemaljajugoistoč-ne Europe: Srbije, Rumunjske, Bugarske iHrvatske. Mreža je stvarno zaživjela 1999.godinekadasupokrenutedigitalne i tiskaneNewsletter(Vijesti – crtice)naengleskomje-ziku,umrežujućirezultateivijestiizpovijestiznanosti i tehnologije.Napose se objavljujuaktualnidogađajilokalno-nacionalnogkarak-tera ili regionalnog dosega u zemljama čla-nicama.Od1999.objavljenihjenawebu15brojevaNewsletter dosada,aotisaksešaljeu 100 ustanova u svijetu (http://www.hpdst.gr/publications/newsletter). Hrvatska je višeodtrigodineuovomeprojektuiMrežiprekovijesti iz povijesti i filozofije znanosti, su-radnjomiperomTomislavaPetkovića(FER,Sveučilište u Zagrebu).Osnovica i ulaznicaT.PetkovićauMrežujestnjegovouzastopnosudjelovanje s prilozima na tri posljednjasvjetskakongresaizpovijestiznanosti(Méxi-co City, 2001.; Peking, 2005.; Budimpešta,2009.). Na tim je kongresima uspostaviokontakte s povjesničarima i znanstvenicimaizMeksika,Kine,Rusije,SAD,Indije,Japa-na,VelikeBritanije,Grčke,Turske,Danske,Srbije,Mađarske,Francuske,Italije,Rumunj-ske.Najveći uspjeh Mreže je pokretanje novogmeđunarodnogčasopisazapovijestznanostii tehnologijeAlmagestu2009.godini.Novičasopis Almagest (od 2010. izašla 4 broja,dvo-godišnjak,člancinaengleskomili fran-cuskom jeziku, izd.Brepols,Belgija)objav-ljujepovijestznanstvenihideja,snaglaskomnaregijuinajnovijaistraživanja(http://www.hpdst.gr/publications/almagest).Međunarod-ni uređivački odborAlmagesta broji 18 čla-novaizeuropskihzemalja,teKineiSAD-a.Član uređivačkog odbora iz Hrvatske jestTomislav Petković, Sveučilište u Zagrebu,Hrvatska.

Komentari o stanju povijesti znanosti u zemljama – članicama Mreže

Turska.SveučilišteuIstanbuluje1982.osno-valoZavodzapovijestznanostikojijedjelo-vao do 1989. u sklopuOdjela za filozofiju.Od2009.samostalnodjelujeOdjelzapovijestznanosti.TurskoDruštvozapovijestznanostiosnovanoje1989.,aizdajeisvojčasopisnaturskom gdje prevladavaju teme iz otoman-skog razdoblja, republikanskog, te teme opovijesnomrazvojuznanosti izmeđuEuropeiAzije.Rumunjska. Postoji »Rumunjski odbor za po-vijest i filozofiju znanosti i tehnologiju«pod okriljem rumunjske akademije znanosti(AcademiaRomana)kojaizdaječasopisNoe­sis.Njegujesepovijestastronomijeuokvirueuropskogprojekta za astronomiju u kulturi(SEAC=EuropeanSocietyforAstronomyinCulture),aosnivačisuGrčkaiRumunjska.Na Sveučilištu Craiova, u okviru Odjela zafizikupostojipredmet»Povijestfizike«na2.godinistudija.UpovijestiznanostipoznatjeBohr–Procopiu magneton (Stefan Procopiu(1890−1972),rumunjskifizičar).Srbija.PovijestznanostiuSrbijizapočelajeudrugojpolovici19.stoljeća(B.Knežević),akaoznanostzasnovaojujeMilutinMilan-ković (1879−1958) pod imenom »Povijestznanosti i tehnike u Srbiji«. Milanković sepod utjecajem njemačke kulture posvetioistraživanju povijesnih pogleda na egzaktneznanostimatematike,astronomijeifizike.Su-vremenupovijestznanostiuSrbijinastavljajuSANU,Centar zameđudisciplinarna istraži-vanjaSveučilištauBeogradu,poznatimuzeji(NikolaTesla,JovanCvijić)tespecijaliziranegalerije.Nasveučilištupostojipredmet»Po-vijestznanosti«.Najnovijaizdanjapovezanasuspovijesnimvezamarazvojaznanosti iz-međuSrbijeiGrčke,teSrbijeiRusije.Bugarska.Udrugojpolovici20.st.osnovanisuNacionalnipolitehničkimuzejiPalačafi-zike,dabiseutomeokviruformiraoMuzejzapovijestfizike(nosiimeM.Borissovaod2000.).Upovijestiznanostidominirapovijestfizike,štosenaposenjegujeuokvirupozna-tog Instituta za fiziku čvrstog stanja (danasnosi ime G. Nadjakov) u okviru Bugarskeakademije znanosti. Na Sveučilištu Sofijapredajusekolegijiizpovijestifizikeipovije-stiznanosti.Institutzabalkanskestudijepri-donosipovijestiznanosti,avrlojepopularančasopisNauka/Science edukativnogkarakte-ra. Najpoznatiji bugarski fizičari su GeorgiNadjakov (1896−1981), poznat u istraživa-njumaterijeu stanju ‘fotoelektričnosti’ (tzv.photoelectret)iMilkoBorissov(1921−1998),poznatisveučilišnipredavačiistraživačupo-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot380

ljimaelektro-akustiko-optikeifizikečvrstogstanja.Grčka. Povijest znanosti razvija se na povi-jesnojcrtiodantike,gdje seuočava trijada:staraGrčka–Bizantskiperiod(Aleksandrovonasljeđe)–modernaGrčka.Povijestznanosti,kaomoderna znanost, ustanovljuje se sredi-nom19.stoljećauGrčkoj,anovodobaimaljevičarsko razdoblje u 70-im godinama 20.stoljeća, te novogrčka osvjetljavanja i me-đudisciplinarna istraživanja u povijesti, epi-stemologiji i podučavanju znanosti. Grčkise povjesničari znanosti danas suočavaju spitanjimazaštopodučavatipovijestznanostiitehnologije,problemimapodjelana‘unutraš-nju’i‘vanjsku’povijestznanosti,revolucija-mailikontinuitetuunjoj,dopopravljanjasli-keznanostiiznanstvenikaudruštvu,sciljempoimanjaznanostikaofundamentalnogdijelasvjetskekulture.SadašnjaMrežazapovijestznanosti i tehnologije u jugoistočnojEuropiplodjeaktualnegrčkeinicijativeuAteni.Hrvatska.Hrvatskuresikarakterističnaasime-trija: postoji duboka sveučilišna tradicija po-vijesti znanosti, ali još uvijek nije formalnoustanovljenoHrvatskodruštvozapovijestzna-nostiitehnologije.NaSveučilištuuZagrebui6ostalihsveučilištanovijegdoba,tenaposeuHAZU(JAZU)unjegovimzavodimaiodjeli-ma,njegujesepovijestznanostiitehnologije.AutorovogosvrtajeuAtenidaokratkipregledpovijesnihčinjenica:odDominikanacauZad-ru(14.st.),SveučilištauZagrebu(od1669.),rektorskog govora F. v.Markovića (ak. god.1881/82.),doprinosaJ.J.Strossmayera(osni-vanjeJAZU,1861.),aktualnogustrojaHAZU,dopregledainstitucijaičasopisazasuvremenorazdobljepovijestiznanostiuHrvatskoj.Ovopredavanje,kaoionaostalihpredstavnikaze-maljačlanica,snimljenojeiobrađenouobli-kutrominutnogfilma.Postojinainternetu,naadresi http://youtu.be/rr02otg3aSk(Prof. Dr.Sc. Tomislav Petkovic, History of ScienceandTechnologyinCroatia).UNESCO, Venice Office for Science and Cul-ture. Dr. D. Poletto, asistent–specijalist zaznanstveneprograme,naposejeupozorionanužnost»diplomacijeujeziku«uosjetljivimznanstvenimformulacijamauMreži,npr.nijedobroreći‘Serbianscience’ili‘Greekscien-ce’.Pravajeformulacija‘ScienceinSerbia’ili ‘ScienceinGreece’.UNESCOčvrstoza-govaramir, stabilnost i održivi razvoj u ze-mljama regije jugoistočneEurope, avrlo supoželjnemrežeutemeljnimznanostima(seiz-mologija,astronomija,matematikaifizika)tejakopovezivanjeizmeđuznanostiiindustrije(gospodarstva). UNESCO cilja široj gradnjinovihoblikaznanstvenesuradnje,odbilate-ralnihdoPaneuropskihteonihiznadEurope,spartnerimapoputSADilidrugihkontinena-

ta.Dr.D.Polettojekaopromatračikomenta-tortoplopreporučioformalniulazakMrežeizpovijestiznanostizemaljajugoistočneEuropeuUNESCO-ovumrežuprojekataiprograma,tedaokorisneuputezaPismo namjereutomesmislu.Udiskusijisupredloženeizanimljivetemeupovijestiznanosti:»ScienceandColdWar«,»ScienceandLiterature«,»ScientificNobel«,kaobudućeradioniceuMreži ilitematiuča-sopisuAlmagest.

Tomislav Petković

VI. Mediteranski korijeni filozofije

U organizaciji Hrvatskoga filozofskog dru-štva i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fa-kultetaSveučilištauSplituodržan jeod29.do31.ožujka2012.uStarojgradskojvijećni-ci(Split)šestisimpozijMediteranski korijeni filozofije.Uvodne riječiuputio jeMislavKukoč,pod-sjećajućinavažnostMediteranakaokolijev-kezapadno-europskefilozofije iznanosti, teističućiznačajfilozofskogpromišljanjamedi-teranskogmultikulturalizmaukontekstuak-tualnihmeđucivilizacijskihnapetosti,sciljemotvaranjanovihmogućnostidijalogaipomi-renja.MilanJurinaukratkimjecrtamaopisaolikidjeloNikoleSkledara,nedavnopreminu-logsociologa,filozofa ikulturologa,čijoj jeuspomeniposvećenjedantematskiblokovo-godišnjegsimpozija.Naglasio jeSkledaroveiznimne doprinose hrvatskom duhovnomstvaralaštvu,kojimatekslijedidaljnjeprimje-renovrednovanje.MarkoTrogrlićukazao jenakontinuitet i posebnostovemanifestacijeuHrvatskoj,povezanesrazvojemiosnaživa-njemOdsjekafilozofijejošmladogsplitskogFilozofskog fakulteta, te izrazio uvjerenje udaljnjiplodonosnirad.Uvodnegovorezavr-šilajeMajaMunivrana,uimegradonačelnikaproglasivšisimpozijotvorenim.Radnidiosimpozijaiprvitematskiblokotvo-rio jeEsadĆimić(Zagreb), ističući iznimnedomete Skledarovog opusa, koji uključujuutemeljenje socijalne antropologije i socio-logije kulture na hrvatskomprostoru, te bo-gate doprinosemultidisciplinarnom pristupuuproučavanjureligijskogfenomena.NajaviojeposthumnoobjavljivanjeSkledarovadjelaSociologija kulture,opisujućigakaobogatoskladište ideja koje služi kao potvrda trajne

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot381

vrijednosti rezultataduhovnogastvaralaštva.Uizlaganju»FilozofijaživotaNikoleSkleda-ra«MislavKukoč(Split)opisaojeSkledaro-vonastojanjedaukaženabitnuineraskidivuvezu filozofske i društvene sfere čovjekovaživota, kao i na važnost utemeljenja odnosaizmeđufilozofije idruštvenihznanosti,nuž-nosti njihove povezanosti i upućenosti nameđusobnusuradnju.Praktičnovrelofilozo-firanja, kao traganja za životnom mudrosti,Skledar nalazi u životu samom, ispunjenomproblemima i suprotnostima koje u čovjekubude potrebu za samorazumijevanjem i tu-mačenjemvlastitaopstanka.LinoVeljak(Za-greb)ukazaojenatragkojijeSkledarostavionamediteranskiprostorkaopredavačuRijecii Zadru, sudionik u brojnimmeđunarodnimaktivnostimaHrvatskogafilozofskogdruštvai autor impresivnogopusa u kojem je inter-disciplinarnimpristupomobrazložio teme izfilozofije,sociologije,antropologije,kulturo-logijeireligiologije.MladenLabus(Zagreb)predstaviojeSkledarovdoprinosutemeljenjusociologije kulture kao znanstvene discipli-ne, koja u tako kompleksnom i sustavnomoblikuuhrvatskojsociološkojmislidonjeganijepostojala.Kulturajedefiniranakaopro-izvodnjauvjetasmislenogopstanka,krozkojuse mišljenje ujedinjuje s etičkom praksom.»Kakopercipiratizagonetkubitka?«nazivjepredavanjaDafneVidanec(Zaprešić)ukojemjepolemiziralaoSkledarovojkoncepcijisfe-retranscendencije,povlačećiparaleleizmeđuovogmisliteljaiCharlesaTaylora,sobziromnaviđenječovjekakaobićaučijojjenaravipromišljanjevlastitetežnjeprematransceden-ciji.ŽeljkoŠkuljević(Zenica)završiojeovusesijuizlaganjem»Mediteranska(e)kultura(e)−čovjekovazaigranostizmeđuljubaviismr-ti«.Kritizirajućijednoznačno,linearnotuma-čenje mediteranske kulture, Škuljević je uSkledarovoj filozofiji otkrio kompleksnostspomenutogfenomena inesvodljivostmedi-teranskogačovjekanaopćeprihvaćenstereo-tip.Razmatrajućiegzistencijaleljubaviismr-ti,Skledarjeafirmiraočovjekakaootvorenisustav postojanja koji se odnosi spram sebeisvijeta,kaoneminovnogsudionikatragičkeigre i komedije svoga prolaznogpostojanja;kaostvaralačkobićekojekonstantnotežisvo-mepunomozbiljenju.Uslijedila je raspravao važnosti sjedinjenja aristotelovskog vita contemplativasvita activa,nadahnutaSkle-darovompraktičnomzauzetostimijenjanjemiunaprjeđenjemsvoježivotnesredine.IdućusesijupredavanjazapočeojePavoBa-rišić (Split/Zagreb) kritikom prevladavaju-će apstrakcije pojma europeizacije na pukoprilagođavanje standardima Europske uni-je, ukazujući nanjegovu slojevitost i širinu.OslanjajućisenaHegela,HusserlaiRittera,

univerzalno primjenjivu srž europske mislividi u ideji slobodne i na ljudskim pravimazasnovane samovladavine jednakih građa-na koja svoje začetke nalazi u filozofskimpromišljanjima starih Helena. U predavanju»Mediteran kao paradigma:multikultura vs.monokulturaikontroverzeudobuglobaliza-cije«SulejmanBosto(Sarajevo)pošaojeodpovijesne uloge Mediterana u oblikovanjuduhovnoglikaEurope,tesenastavionasre-dišnjiproblemglobalizacijskeepohe−kon-flikt izmeđumonokulturalne, organske slikekultureislikekulturnogumrežavanjaukoje-muiskrsavajupitanjaidentitetaiautentičnos-ti. Ocrtao je nove modele interkulturalnostii transkulturalnosti kao poticaje otvorenomprocesu razvijanja razumnog dijaloga izme-đukultura.Izlaganjem»Pladoyerzazvonik«EnisZebić(Zagreb)kritiziraojepejorativnuupotrebu terminakampanelizamkao suprot-stavljenoguniverzalizmu. Istakao jevažnostnjegove pozitivne rehabilitacije kao nužnoglokalnog otpora devastacijskim i predator-skim projektima loše modernizacije, dajućiprimjeraktualnihprosvjedanaCvjetnomtrgukao poruku etabliranja građanske svijesti opotrebiočuvanjajavnoginteresa.TrećusesijupredavanjaotpočeojeSašaHor-vat(Split)prikazomrazvojapojmazaboravakrozpredplatonsketekstoveHomera,Simoni-daiHesioda,prelazećipotomnaanalizuod-nosapojmovazaboravaivremenauPlatono-vimdijalozima.Platonovanamnesispredstav-ljaprocesučenja,filozofskogtraženjaznanjakojejedušajednomposjedovalaiutomkon-tekstuotvarasenovamogućnostpogledanaHeideggerovuoptužbuda je »metafizika odsamog svogpočetka zaboravila bitak«.Vla-dimirRismondo (Osijek) izložio jearhajskotumačenje pojma vrline kao neapstrahiraneizvrsnosti individuekoja sepoistovjećujesastatičnimparametrimafizičkeljepoteizraže-neuumjetničkojformikourosaikontrastiraogaaristotelovskomrazumijevanjuistekaopo-sredničkekvalitetemeđudvamaekstremima,razvidneuklasičnojskulpturalnojformiatle-ta.NatašaŠkuljević(Zenica)svojprvinastupna simpoziju obilježila je izlaganjem »Bilojednom uAleksandriji. Hipatija: tragedija udva čina« u kojem preispituje tragičnu sud-binuposljednjegrčkenovoplatoničarke,kojajesvojevremenodoživjelaosuduodstranefa-natičnihdogmatičara.Autoricajeukazalanapotrebu prevrednovanja Hipatijinog opusa,ukojemusepreplećuegzaktnamatematičkaznanja s mističkim spekulacijama o božan-skojprirodi.HrvojeRelja (Split)zatvorio jeovusesiju izlaganjemrješenjaprividnogpa-radoksa u tomističkoj interpretaciji ljudsketežnje za srećom,konačnoostvarivoj jedinou zrenju Božanske biti. Tvrdnja da naravna

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot382

težnjanemožebitiuzaludna,izkojeproizlazizaključakouniverzalnojmogućnostiumnogstvorenja da dosegne spoznajuBoga, ne ni-štiTominukoncepcijuopotrebi intervencijenadnaravne Božje milosti za ostvarenje togcilja.Ivan Zelić (Split) nastupio je predavanjem»Širenje i razvoj tomističke filozofijeuSje-vernojAmericiu20.stoljeću«.Autorjedaosažeti prikaz različitih pravaca američkogtomizma,načiji jerazvojnajznačajnijiutje-caj ostvarilo dugogodišnje prisustvodvojiceu svijetuvodećih tomističkih filozofa,Fran-cuzaÉtienneaGilsona i JacquesaMaritaina.IvanaTomićFerić(Split)prikazalajefilozo-fijsko-estetičkerefleksijeofenomenuglazbeudjelimahrvatskihrenesansnihautora,poputPetrića, Skalića,Monaldija iGučetića. Iakoje estetika kao filozofska disciplina uteme-ljena tek sredinom 18. stoljeća, renesansnapromišljanjaoprirodi,ljepotiismisluglazbe,teuvjetimanjezinogstvaranjaiprimanjaslu-žekaopočetnepremisezaproblematiziranjesuvremenih pitanja estetike glazbe, kao štosu problem značenja u glazbi, potreba defi-niranja njene odgojne komponente i idejaglazbeneauto/heteromnosti.KrešimirČvrljak(Zagreb)pozabaviosedugimnizomplagija-ta i kompilacija kroz pisanu povijest čovje-čanstva,navodećimnoštvoautorakodkojihnalazimo prepisane fragmente tuđih djela.Demokrit, Pitagora, Platon,Agripa, Boetije,GiordanoBrunoiFranePetrićsamosunekiodnjih.Posljednjusesijuprvogadanasimpo-zijazatvorio jeDavorBalić (Osijek) izlaga-njem»FranePetrić(ni)jeautorspisaOraculaetvaticinia!«RezultatiBalićevogistraživanjasvjedočanstvanjemačkogleksikografaChris-tianaG. Jöcheraocreskomrenesansnomfi-lozofuPetriću navode na pomisao daPetrićnijeautorspisaOraculaetvaticiniakakosuGiusto Fontanini, Pietro Donazzolo, ŠimeJurić,LjerkaSchiffleridrugipretpostavljali.Naime,otkrivenajemogućnostdasupostoja-latrojicaučenjakaistihimenaiprezimena−FranciscusPatricius,odkojihbionajpodri-jetlomizSlavonijemogaobiti istinskiautorspomenutogspisa.DrugidansimpozijazapočeojepredavanjemMarka i KlaudijeVučetić (Zadar) o odnosuAristotelovog iAugustinovog poimanja pri-jateljstva. Augustin obogaćuje Aristotelovantropološko-teleološkiuvidmetafizičko-teo-loškim kategorijalnim određenjem, smješta-jući prijateljstvo u kontekst Božje milosti,te tako otvarajući mogućnost pretpostavkeprijateljskogodnosaizmeđučovjekaiBoga.Miroslava Vučko (Pula) istražila je vezeFreudovih koncepata s idejama antičke grč-kefilozofije,temitološkoporijeklopojmovaerosithanatos. JosipMužić(Split)prikazao

je ulogu marksizma, Freudove i Reichoveteorije psihoanalize, teKinseyevog Institutaza istraživanje seksa u razvoju pretpostavkiza nastanak seksualne revolucije šezdesetihgodina dvadesetog stoljeća. Upozorio je naopasnosti komercijalizacije i banalizacijeseksualnosti kao aktualnih problemakoje jeiznjedrio uspjeh ovog društvenog preokre-ta u posljednjih pedeset godina. MarijanaKolednjak (Varaždin) izlaganjem »MarthaNussbaum i suosjećanje« ocrtala je težnjuoverenomiraneameričkefilozofkinjezakon-stitucijom univerzalnog sustava vrijednostikoji bi promicao jednakost šansi svih ljudidarealizirajusvojesposobnostikaoljudskihbića.Čovječnostdefinirakaoputosjećaja,pričemujetemeljnisocijalnimotivsuosjećanjaprikazankaoempatijskaidentifikacijanužnazastvaranjemodelapravednogmeđuljudskogpostupanja.Tematski blok je zaključilaMa-rinaKuzmanić-Petreš (Split) pozabavivši seuzajamnom ovisnosti kolektivnog i pojedi-načnogfaktorauproizvodnjiosjećajapripad-nosti mediteranskom kulturnom krugu. BitMediterana vidi umogućnosti posredovanjaizmeđurazličitihkulturnihareala,pričemujenužnoiznaćibalansizmeđupritiskazahomo-genizacijomdruštvaipotrebeočuvanjajedin-stvenogosobnoginacionalnogidentiteta.Drugu sesiju otvorio je Ljudevit Hanžek(Split) analizom različitih oblika skeptičkihhipoteza sna i zlog demona koje jeDescar-tes iznio u svojim Meditacijama. Ocjenomstandardnihkritikananjihov račun,Hanžekdolazidozaključkadasunjihovepretpostav-ke,unatočodređenimzamjerkama,relativnoplauzibilne,štoihčini iznimnotvrdokornimi aktualnim izazovima mogućnosti znanja.Spahija Kozlić (Zenica) obrazložio je od-govor na prividnukontradikciju uKantovojkovanici ‘tehnika prirode’. Pozivajući se naRaymonda Weyersa, zaključuje da on imaisključivoregulativnuupotrebu,jerjepojmuostvarimakaoprirodnimsvrhamadoznače-na funkcija principa koji vodi saznanje bezobzira što ne postoji njegov objektivni rea-litet. Dragan Poljak (Split) prikazao je dvaradanastalau suradnji s kolegamaFranjomSokolićem i Mirkom Jakićem, u prvom seosvrćući na put razvitka suvremene fizike sčijimsekvantnimteorijamajavljapotrebazaponovnom sintezom filozofske i prirodno-znanstveneproblematike.UdrugompovlačiparaleluizmeđuNikoleTesleiMichaelaFa-radayaističućiposvećenosteksperimentukaotemeljnomizvorunovihznanstvenihspozna-ja. Iako jecijenio jasnoću i rigoroznostma-tematičkeformulacije,Teslasepostaviokaooponent znanstvenicima koji podređuju ek-sperimente matematici, konstruirajući svijetjednadžbiihipotezaodvojenihodstvarnosti.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot383

TonćiKokić(Split)zatvoriojeovusesijuopi-sujući aktualne dvojbe okomehanizma kojipokreće fenomen makroevolucije (evolucijeiznad razine vrste). Standardno ekstrapola-cijsko gledište tvrdi da je uzrokmakroevo-lucijeuučincimamikroevolucijskihprocesa.Izazov standardnom objašnjenju predstavljahijerarhijsko gledište da je makroevolucijapokretana zasebnim procesom.Unatoč izra-ženimmanjkavostimaobagledišta,standard-nom objašnjenju daje se prednost jer tvorikoherentnucjelinusasuvremenomsintezomteorijeevolucije.NarednusesijuotvoriojeSeadAlić(Zagreb)izlaganjem »Religijsko brendiranje tla« ukojemukazujenalošestrane»žigosanja«tlakaooblikaoznačavanjairezervacijeprostoradržave, regije ili kontinenta od strane zago-vornika religijskihhijerarhija.Proglašavanjeeuropskog tla kršćanskim ili arapskog tlaislamskim, prema Aliću, razbuktava vatruveć postojećih nerazmirica i otvara prostordaljnjimmanipulacijama, dok neutralnime-dijskipristupkojibinaglašavaovjerukaoop-ćeljudskiosjećajvidikao jedanodmogućihputova ka izlazu iz zone nesporazuma.Mi-haelaLovrić(Rijeka)nastupilajesprilogomofilozofijikultureStjepanaZimmermana,ukojoj je ključni predmet etičko traganje zaobjektivnim vrednotama u svrhu izgradnjeboljeg društva. Pozivanjem na Platona, kaonajvećegmoralnogodgojitelja čovječanstva,Zimmermannaglašavavažnostodgojaiobra-zovanja u borbi protiv prevladavanja gubit-ka moralnog kompasa i kritičke refleksijeumnogčovjeka.Radom»Multikulturalnost inacionalnapolitika«AndreaRatković (NoviSad) predložila je da se nacionalna politikakoja stavlja naglasak na kolektivni identitetzamjeninacionalnimpolitikamakojeustrajuna očuvanju specifičnih osobnosti pojedina-ca koji pripadaju različitim društvenim gru-pacijama, a žive u okviru istog društva. Pritome je naglasila da je i multikulturalizamsamoprvafazaspomenutihpolitika,tedajeinterkulturalizamciljkojemtrebajutežitisvapluralistička društva. IzlaganjeDunje Jutro-nić(Split)podnazivom»Kolikosmobidija-lektalni?« prikaz jemetodologije i rezultataistraživanja o poznavanju splitskog leksika.Zaključak je istraživanja da splitski dijalektnijeufazidrastičnogizumiranja,obziromdasusudionicipokazaliaktivnoilipasivnozna-njeo57%od250ponuđenihriječi.ZadnjusesijujezapočelaJosipaPogačić(Za-greb) izlaganjem »Ruđer Bošković i hrvat-skadiplomacijadanas«,kojimjeukazalanaiznimandoprinosovogfilozofaupronošenjuglasa o našojmaloj zemlji, te kritizirala su-vremenu diplomaciju zbog manjkavog radanapopularizacijihrvatskefilozofijeiznano-

sti.ZlatkoJuras(Strožanac)istražiojeaspektrelativnosti uBoškovićevomSchellingovommodeluprirode,nalazećiunjihovimdjelimatragovebudućeEinsteinoveteorije.Izlaganjaovogodišnjega simpozija zaključio je IvicaMartinović(Zagreb)temom»ScarellinodnospremaBoškovićevimfilozofemima1757.go-dine«.Giovanni Battista Scarella je, navodiMartinović,bioprvikojijeuputioprigovorenafilozofemeRuđeraBoškovića,iakojeisambiousvojionekanjegovagledišta.U trećemsveskusvoje Opće fizike, naime,suprotstavioseBoškovićevomteorijskommodelučesticefluida,apozabavioseinjegovimkonceptomsileinercije,tenačelomnajkraćegaputa.Ivi-caMartinovićnaskupujepredstavioidvijeknjige o Boškoviću na engleskom i talijan-skom jeziku,Ruđer Bošković and the Royal SocietyiRuđer Bošković e il Collegio Roma-no. Uz spomenute, predstavljena je i knjigaRebellio carnis,nastalaukoautorstvuŽeljkaiNatašeŠkuljević,akojaistražujeproblema-tikupoložajaženauantičkojGrčkoj.Timejezavršenslužbenidioprograma,aMi-slavKukoč,predsjednikOrganizacijskogod-borasimpozija,zahvaliojesvimreferentima,sponzorimaimedijskojpratnjiovemanifesta-cije.Izraziojesvojezadovoljstvočinjenicomdajeskupiovegodine,uzrenomiranestruč-njakeizcijeleregije,ugostioimladedokto-rande, te okupio brojnu studentsku publiku,potičućidaljnješirenjeinapredovanjeznan-stvenogduhaikonstruktivnekritičkemislinamediteranskomduhovnomprostoru.

Edita Bandur Vini Mihanović

Predstavljanje časopisa Cris

Upetak20.travnja2012.godineuKriževci-mapredstavljenjetrinaestibrojčasopisaCris.ČasopisizdajePovijesnodruštvoKriževci,aglavniiodgovorniurednikjeIvanPeklić.Napočetku se prisutnima obratio predsjednikPovijesnogdruštvaKriževciĐuroŠkvorc.Otrinaestombroju časopisa, koji je podijeljenučetiridijela,govorilisuPavoBarišić,MiraKolarDimitrijević,IvanPeklićdokjemode-ratorbioRatkoMatić.Filozofski blok, naslovljen »Zagreb–Osijek(via Križevci): uvodnikuz člankeu filozof-skom bloku«, kojeg je uredio Davor Balić,predstavio jePavoBarišić (Institutuza filo-zofiju,Zagreb–FilozofskifakultetSveučilištauSplitu).Onjenapomenuokakojeovoveć

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot384

drugifilozofskiblokučasopisuCris.Naime,ubrojujedanaestiz2009.godineDavorBalićjeurediofilozofskibloknaslovljen»Ususretnovoj generaciji istraživača hrvatske filo-zofskebaštine«ukojemsutekstoveobjavilimlađiautori.Ubrojutrinaestautoritekstovasupakpisalio temamakojima seponajvišebave.TakojeIvanaSkuhalaKarasman(Institutzafilozofiju,Zagreb),napisalačlanak»Petriće-vo razumijevanje astrologijeuDeset dijalo-ga o povijesti«.Unjemuautorica tematiziraastrološketemekojihseFranePetrićdotakaoutrećemdijalogusvogadjelaDeset dijaloga o povijesti,atosupitanjeporijeklaastrologi-je,utjecajnebeskogpodručjanazemaljskotevelikagodina.ČlanakDavoraBalića (Odsjekza filozofiju,FilozofskifakultetSveučilištaJ.J.Strossma-yera u Osijeku) »Najranija svjedočanstvao Frani Petriću: Christian Gottlieb Jöcher,njegoviizvoriidrugibiografskileksikoniodpočetka17.dosredine18.stoljeća«poopse-gujenajvećiprilogunutarfilozofskogbloka.UnjemujeBalićnaveozapiseoPetrićukojesuposredovali autoribibliografskih leksiko-naobjavljenihodpočetka17.dosredine18.stoljeća.Pri tomemujepolazištebioAllge-meines Gelehrten–Lexicon Christiana Got-tlieba Jöchera. Željko Senković (Odsjek zafilozofiju,FilozofskifakultetSveučilištaJ.J.Strossmayera uOsijeku) iEleonoraKrama-rić(studenticaII.godinediplomskogstudijafilozofije,FilozofskifakultetSveučilištaJ.J.Strossmayera u Osijeku) napisali su članak»Kantova teorijaodgojauetičkojperspekti-vi«.Barišićjenaveokakonemamnogotek-stovakojitematizirajuovopodručjeKantovefilozofijeteiztogarazlogaovajčlanakobo-gaćuje istraživanjeKanta.Unjemusuauto-ri sagledali tri Kantove maksime, njegovukoncepcijuuma,idejuoradikalnomzlutesuobradiliKantovspisÜber Pädagogik.U članku »Nietzscheovo poimanje života«Vladimir Jelkić (Odsjek za filozofiju, Filo-zofskifakultetSveučilištaJ.J.Strossmayerau Osijeku) i Livija Reškovac (apsolventicastudijafilozofije,FilozofskifakultetSveučili-štaJ.J.StrossmayerauOsijeku)istražujuNi-etzcheovorazumijevanjepojmaživotaunutarnjegovogfilozofskogmišljenja.Pojamživotaje,premamišljenjimaautora,Nietzschenaj-boljeobradiousvomdjeluVolja za moć.Filozofski blok završava člankom »Ususret130. obljetnici Markovićeva rektorskog go-vora (1881): ostvareni zadaci u istraživanjuhrvatske filozofske baštine« Ivana Peklića.Učlanku jeautordoniozadatkeo istraživa-njuhrvatske filozofskebaštinekoje je iznioFranjoMarkovićusvomerektorskomegovo-ru te jenavedenezadatkeanaliziraoodvre-

menaFranjeMarkovićapasvedodanašnjihdana. Članak tako nudi pregled dosadašnjihnastojanja u istraživanju hrvatske filozofskebaštine.Ovimtematskimblokom,zaključiojenakra-jusvogapredstavljanjaPavoBarišić,časopisCrispridonosipovezivanjuznanostiujedin-stveniduhovnihorizont.

Ivana Skuhala Karasman

II. studentski filozofski simpozij »Filmozofija«

Drugistudentskifilozofskisimpozijpodnazi-vom»Filmozofija«održanje3.svibnja2012.godine na Filozofskom fakultetu uOsijeku.Idejni inicijator simpozija je izv. prof. dr.sc. Marijan Krivak. Također, dan ranije (2.svibnja)naFilozofskomfakultetuuOsijekuodržalaseiprojekcijapovijesno-filozofskogfilmaAgora,zamišljenakaosvojevrsniuvodu simpozij. Simpozij je počeo u devet satiujutrousvečanojdvoraniFilozofskogfakulte-ta,auvodnuriječimalisuizv.prof.dr.sc.Ma-rijanKrivakiizv.prof.dr.sc.ŽeljkoSenko-vić,voditeljOdsjekazafilozofiju.Krivakjejezgrovitomkrilaticomnaznačiobitismisaosamog simpozija ove vrste – koji se možesmatratipopriličnonovimuhrvatskojfilozof-skojtradiciji−aonaglasi:»Mislištogledaš«.Tojenagovijestiloiproblematiziranjesmislanečegaštosezovefilmozofija,teimalismisladanasgovoritionečemutakvom.NadovezaoseprofesorŽeljkoSenković,kojijeistaknuoulogu filma kao svojevrsne magije današ-njice i bitnog elementa ponesenosti publikefilmskimmedijem, koji je otvoren za najra-zličitija i najraznovrsnija tumačenja.Mnogaizlaganjanasimpozijubilasuadekvatnopo-praćenaiaudio-vizualnimsadržajem,kojijeprijesvegauključivaonajzanimljivijeimisa-ononajprovokativnijeisječkeiztematiziranihfilmova.Simpozij se odvijao u četiri sesije, a prvusesijuotvoriojeMarijanKrivaktemom»Fil-mozofskaAgora«.IzlagačjeAgoruprotuma-čiokaofilmkojiimapovijesnupodlogu,aliifilozofski sadržaj.Krivak smatra kako trebanaglasitidaovajfilmvrloodvažnoineaplo-getskipreispitujekršćanstvo,njegovefrakcijeipovijesneutjecaje–odkojihsunekiufil-muprikazaniupriličnomračnomiatipičnomtonu.Naglasakjetakođerinaglavnojprota-gonistkinjifilma–filozofkinjiimatematičar-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot385

ki Hipatiji, te na evoluciji same filozofije upovijesnomkontekstu.NadovezaoseSlavenLendić (student filozofije, Osijek) s temom»Akira: o mogućnosti ozbiljnog (filozof-skog?) animiranog filma«. Unutar izlaganjaukratko je tematizirana povijest japanskoganimiranog filma, kao i ozbiljni društveni imisaoni sadržaji prisutni u navedenom kul-tnom animiranom filmu − npr. militarizam,revolucija,ontološkaprirodamoći, ali ipri-jateljstvo i osobnaodgovornost.Nastavio jeMarioRadovanović (student filozofije,Osi-jek)stemom»Waking LifeRichardaLinkla-tera:formaiključneideje«.Izlagačjetakođertematiziraomogućnostozbiljnoganimiranogfilmakojemusuprimarnaciljnapublikaodra-sli, njegove eksplicitne filozofske teme kojisepreispitujuiistražujuufilmu(npr.evolu-cija,svijest,determinizam,intersubjektivnostitd.),abilojeriječiiorevolucionarnojtehnicirotoskopijekojomjefilmsnimljen.UslijedilajeraspravapodvodstvommoderatoraŽeljkaSenkovića. Potom je započela druga sesija,pod vodstvom moderatorice dr. sc. MartineŽeželj. Sesiju je započeo Juraj Jarmek (stu-dent filozofije, Osijek) s temom »Bela TarriTorinski konj: istinskaumjetnost«.Najvećidioizlaganjabiojeposvećensamojelemen-talnojifilozofskojstrukturifilma–kakokrozfilm postupno nestaju elementi vatre, vode,zemljeizraka,tekakojepercipiranaljudskakrivnjazbog»bogoubojstva«.Izlaganjejesu-miranoujezgrovitojizjavi–»Uovomfilmuboga nema.« Treba spomenuti da film svojnazivdugujekonjukojegajefilozofFriedrichNietzschezagrliougraduTorinu,netompri-jenegoštojepoludio.NadovezaoseHrvojePotlimbrzović (student filozofije, Osijek) stemom »Društvo mrtvih pjesnika: čin po-bune i čin apsolutne slobode«.Kao filozof-ski imoralniproblemtematizirano jesamo-ubojstvokojejeprijelomnatočkafilma–kaočinpobune,aliičinslobode.Tematiziranajeipedagoška tematikasamogfilma.Sesiju jenastavilaSuzanaMaslać(studenticateologi-je, Đakovo) s temom »Filozofijska analizafilma The Truman Show« − tematizirana je»determinirana« sloboda i svojevrsna simu-lacija života koje su prikazane u filmu, kaoi religijski kontekst samog filma. Izlagačicasefokusiralanatodasumanipulacijaisvoje-vrsno»izigravanjeboga«,prikazaniufilmu,protivni kategoričkom imperativu. Posljed-nje izlaganje u sesiji imao je Marko Došen(magistar filozofije, Osijek/Zadar) s temom»Heideggerovomišljenjetehnike«.Fokusiz-laganja bio je na razlikovanju biti tehnike isame tehnike, tehnika u svojem ljudskom iantropološkom kontekstu u Heideggerovojfilozofiji,temogućnostitehnekaostvaralaš-tvaikaopoiesisa.UslijedilajeraspravapodvodstvommoderatoriceMartineŽeželj.

Potom je napravljena pauza u trajanju oddva sata, a umeđuvremenu je na red došlopredstavljanje filozofskogblokaobjavljenogučasopisuCris,PovijesnogdruštvaKriževci.UizlaganjususudjelovaliIvanPeklić,prof.,glavniurednikCrisa,zatimdoc.dr.sc.DavorBalić,urednikfilozofskogbloka,teizv.prof.dr.sc.ŽeljkoSenković,voditeljosječkogOd-sjeka za filozofiju. Tematizirana je povijestčasopisa,odpočetkaizdavanja1999.godine,te veliki napredak od skromnih 90 stranicapremadanašnjih500stranica.Trebaistaknu-ti i otvorenost časopisa i uredništva za svedruštveno-humanističkeznanosti.Također,uovombrojupojedine su tekstoveu koautor-stvuobjavljivaliprofesorizajednosazainte-resiranimimotiviranimstudentima.Nakon predstavljanja časopisa, nastupila jetrećasesijapodvodstvommoderatoraMari-janaKrivaka.PrvoizlaganjeimaojeDavorinĆuti(magistarfilozofije,Osijek/Zagreb)ste-mom»District 9,ilikakonamApartheidjošuvijekvisinadglavama«.Unutarizlaganjate-matiziranajesocijalnaipolitičkatematikaSFfilma,kaoialuzijenaApartheidirasizam,tekakosuizvanzemaljciuovomefilmuzapra-voneštovrlobliskofilozofskompojmuhomo sacera–čovjekakojijeusuvremenomsvije-tugotovopotpunoobespravljen.UsesijijesizlaganjemnastavioVilimPlužarić(magistardizajna,Osijek/Zagreb)stemom»AvatarJa-mesaCamerona:povratak filmauHollywo-odskublockbusterprodukciju«,naglašavajućivažnostCameronainjegovihepskihprojeka-ta.Unutar izlaganjaCameron je tematizirankaovrlozanimljivaspektuvizualnojkulturifilma(zbogsvojevrsnenamjernevizualnere-ciklažestarijihfilmskihprojekata,kaoitrans-parentnosti i tehničke ispoliranosti svojihfilmskihuradaka),aliipercepcijetehnologijeuopće–Cameronprikazujetehnologijukakoisprvanapadačovjeka,apotomseiskupljujeispašavaga.UsličnomtonunadovezaoseZo-ranKojčić(magistarfilozofije,Osijek/Zadar)stemom»Mogućnostfilozofiranjasdrevnimizvanzemaljcima«.Uizlaganjujetematiziraoznanstvenemogućnosti(nekesadašnje,nekefuturističke)uviduračunalneiinterplanetar-nekomunikacije,tekakobinavedenemoguć-nostiutjecalenaetiku,teologijuiantropolo-giju.PosljednjeizlaganjeusesijiimaojeDa-vorBalićstemom»Vlak u snijegu:filmkojipotvrđujeAristotelovostajalištedaječovjekdruštvenobiće«.Izlaganjejebilopopraćenoaudiovizualnim sadržajem te je tematiziralosrodnost sAristotelovom političkom i soci-jalnom filozofijom – npr. činjenica da ljudi(panidjecaprikazanauspomenutomfilmu)nemogu izbjećiživotuzajednici,čak iakoneželebitiunutarzajednice.Tematiziranajeiscenografijateglazbenasredstvaufilmu–

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot386

razlikovanjeglazbeuzajedniciiautoritarnogmodelaantagonističkemanjinedjeceizfilma.Uslijedilajeraspravapodvodstvommodera-toraMarijanaKrivaka.Potom je uslijedila završna, četvrta sesija,kojujemoderiraoDavorBalić.Sesijujeotvo-rioLukaMatić (student filozofije,Osijek) stemom»Hackers:odtrashfilmapremaonto-logijiinternetausvijetufilma«.Uzsamfilm,izlaganje je bitno tematiziralo internet kaonovopodručječovjekoveautonomijeislobo-de,arazmatranojeipoimanjesamoghakerausuvremenomsvijetu–prijesvegakaorezul-tatanedovoljnousmjerenogškolskogsustavaprema pojedincu u suvremenom informacij-skomdobu.UnutarizlaganjatematiziranjeiHackerski manifest,tejenaglašavanavažnostinterneta kao prostora slobode. Izlaganje jenastavioVedran Rutnik (magistar filozofije,Osijek/Zadar)s temom»Pretpostavkevanfi-lozofijskog skoka u filozofiju«. Izlaganje jetematiziralofilmkao(ne)autentičnosredstvoumjetnostiteukojemodnosufilmstojisteh-nikom.Glavna teza izlaganjabila jedafilmposuđujesvojsadržaj, te jeuvjetovan tehni-kom,aizlaganjejeproblematiziraloipitanjestvara li film nešto autentično svoje, te nakojenačinedoprinosi razumijevanju i tuma-čenju.NadovezalaseAnitaLunić(studenticafilozofije,Split)stemom»Filmkaomoguć-nostfilozofijeiliznaknjenogstanjauvreme-nu«.Tematiziranajedidaktičkaprirodafilma,teponekadneizbježnapopularizacijasadržajakroz film, osobito umainstream percepciji.PosljednjiizlagačbiojeJosipMudri(studentteologije,Đakovo)stemom»Biblijskimotiviufilmu«,kojejetematiziralopovijestodnosafilmaicrkve(usuradničkimiantagonističkimaspektima),temnogepojavekojesuproizašleiztogdugogodnosa.Izlaganjejetematiziraloi redatelje čije ideje doista imaju bitne teo-loškekoncepte,kaoiopsesijuprepoznavanja»figura nalik Kristu« u brojnim filmovima–kojasasobomponekadnosivišeštetenegokoristi.Spomenuti su i temeljni filmskikrš-ćanske kinematografije kao npr. »EvanđeljesvetogMarka«,aizlaganjejezaključenoop-servacijomkakojefilmipakmjestonakojemponekadmožemo»susresti«boga.UslijedilajeraspravapodvodstvommoderatoraDavoraBalića, apotom je simpozijskodruženje za-okruženoizaključenozahvalomorganizatora,sa zajedničkomnadomkako film ima svojulegitimnubudućnostusvijetukritičkemisliifilozofije.

Slaven Lendić

11. Lošinjski dani bioetike

Međunarodna znanstveno-kulturna manife-stacijaLošinjski dani bioetike održana je od13.do16.svibnja2012.godine.Uulozior-ganizatora svoj trud su pokazali Hrvatskofilozofsko društvo (izvršni organizator),Hr-vatskobioetičkodruštvoiGradMaliLošinj,akaovjernidomaćinjedanaestogaizdanjaoveuglednemeđunarodnemanifestacijeponovnosedokazaoGradMaliLošinj tehoteli»Au-rora«i»Vespera«ukojimasubilismještenisudioniciiunutarkojihsuseodržalisvido-gađaji. Pokrovitelji ovogodišnjih Lošinjskih dana bioetikebilisuMinistarstvozaštiteoko-liša iprirodeRepublikeHrvatske tePrimor-sko-goranska županija.Ougledu, važnosti iznačajuovemanifestacijevjerojatnonajboljesvjedoči zavidan broj izlagača i drugih su-dionika,kaoiraznolikostrazmatranihtemaikorištenihpristupa.Na otvaranju skupa, u ime OrganizacijskogodboraiHrvatskogbioetičkogdruštva,skupuseobrationjihovpredsjednikprof.dr.sc.AnteČović, u imeHrvatskog filozofskogdruštvanjegovapredsjednicaprof.dr.sc.NadaGosić,auimeGradaMalogLošinjaAnaKučić.Pro-čitanajeipozdravnaporukatadašnjeministri-cezaštiteokolišaiprirodedr.sc.MireleHoly,kao pokrovitelja ovogodišnje manifestacije.Pozdravneriječiskupuuputilisuipredstav-nicibioetičkihdruštavaizregije:prof.dr.sc.NadaMladina,uimeBioetičkogdruštvaBos-neiHercegovine,prof.dr.sc.ZoranTodoro-vić,uimeBioetičkogdruštvaSrbije,teprof.dr. sc. Aleksandra Deanoska-Trendafilovau imeMakedonskogdruštva za integrativnubioetiku, apozdravnu je riječodržao iprof.dr.sc.MislavKukoč,članUpravnogodboraMeđunarodnefederacijefilozofskihdruštava(FISP) te predsjednikFISP-ovogOdbora zabioetikuietikuuznanosti.Središnji događajmanifestacije i ove je go-dine bio međunarodni simpozij sa stalnomtemom»Integrativnabioetikainovaepoha«,održan14.i15.svibnja2012.,auzsimpozijsuodržaniistudentskabioetičkaradionicastemom »Bioetika i psiha« (14.–15. svibnja2012.)teokruglistolnatemu»Bioetikaike-mija«(16.svibnja2012.).Odpristiglihprijava,za izlaganjenasimpo-ziju »Integrativna bioetika i nova epoha«prihvaćeno je ukupno šezdeset i pet radovaautora iz Bosne i Hercegovine, Bugarske,Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Sloveni-je i Srbije.Rad simpozija odvijao se na hr-vatskom, engleskom i njemačkom jeziku,a izlagači su sepredstaviliudvijeparalelnesekcije.Multidisciplinarniipluriperspektivnikarakterintegrativnebioetikeizmeđuostalo-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot387

ga se potvrdio kroz širok raspon bioetičkihtemakojesuobrađeneipredstavljenenasim-poziju.Njimasuobuhvaćenaglavnapodručjabioetičkoga interesa, od pitanja medicinskeetike i (bio)tehnologije preko globalno-eko-loških pitanja pa sve do dubinskih civiliza-cijskihpitanjaopstankaibudućnostiPlaneta.Takosukrozizlaganjairaspraveizrazličitihkutovapromišljaneipreispitivanetemepoputetičkihdilemaukliničkojpraksi,pravapaci-jenata,eutanazijeipalijativneskrbi,pobačajaistatusaembrija,biotehnološkihistraživanjainjihoveprimjene(utjecajtehnologijenaživisvijet,pokusina ljudima,poboljšanječovje-ka, genetika, neuro-znanost, proizvodnja iprimjenalijekova,proizvodnjahrane),odno-sa premane-ljudskim živimbićima i premaokolišu.Ujedno sepromišljalo i onačelnimpitanjimavezanimuzbioetikukaopodručjerasprave o bitnim problemima suvremenogsvijeta, poput povijesti bioetike, bioetičkeedukacije,bioetičkeinstitucionalizacije,bio-etike i filozofije, bioetike i psihologije, bio-etikeikulturneraznolikosti,bioetikeiprava,bioetikeimedija,itd.Ovažnostiinterdiscipli-narnogdiskursainjegovimmogućnostimaupodručjuintegrativnebioetiketakođervjernosvjedoče sadržajno i argumentativno bogaterasprave koje su uslijedile nakon pojedinihgrupa izlaganja,aukojimasusestručnjaci,ponekadinajrazličitijihprofilaiprofesional-nihpozadina,ujedinjavaliudijaloguoodre-đenombioetičkomproblemu.Natajsenačinpotvrđuju interdisciplinarnost imetodološkaotvorenost kao bitna obilježja bioetičke ra-spravegdjekrozuspostavljenidijalograzliči-tistručnjaciizkutavlastitekompetencijedajuvažandoprinosrješenjupojedinihbioetičkihproblema koji dubinski i globalno pogađajučovječanstvo, ne-ljudska bića i Planet. Uzsekcijska izlaganja, u sklopu simpozija odr-žanojeišestplenarnihizlaganjaudvijeple-narnesesije.Prvogadanasimpozijaodržanajeprvaplenarnasesijaukojojsurazmotrenistanje i mogućnosti bioetike u jugoistočnojEuropi, i to kroz sljedeća izlaganja:MislavKukoč, »Mediterranean and European De-signations and Features of Integrative Bio-ethics«;AmirMuzuriIvaRinčić,»TheEarlyHistory of Bioethics in Croatia Revisited(1985–1995)«; te Goran Mijaljica, »ResearchEthicsEducationinSouth-EastEurope«.Drugidansimpozijazavršenjesvojevrsnomprosla-vom»50.rođendanabioetike«,gdjese,krozdruguplenarnusesiju,prisjetilo»službenog«početkabioetike,koji sevezujeuznastanakprvog (bio)etičkog komiteta 1962. godine(tzv.God Committee),ali i tematiziralosamkonceptipraksubioetičkihkomitetaterazli-čitemogućnostipisanjapovijestibioetike:IvaRinčićiAmirMuzur,»Bubreg,povjerenstvo,

reportaža:etičkeibioetičkedilemeupovodu50godinaodčlanka ‘Oniodlučuju tkoživi,tko umire’ ShaneAlexander«;Hrvoje Jurić,»Etički komiteti i integrativna bioetika«; teIvanaZagorac,»Preispitivanjepočetakabio-etike«.Značajandoprinosovojznanstveno-kulturnojmanifestacijidalajeiosmaporedustudent-skaradionica,održana14.i15.svibnja2012.,čimesustudenti različitihprofilakojipoka-zujuintereszabioetičkuraspravuispremnostna bioetički diskurs imali priliku predstavitirezultate svojih istraživanja. Kao i prethod-nih godina, studentsku bioetičku radionicuosmislili su i organizirali studenti filozofijes Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu, okupljeni uUdruženju studenata filozo-fije.Temaovogodišnjestudentskeradionice,»Bioetikaipsiha«, privuklajevišeodtridesetstudenata filozofije, psihologije, medicine,antropologije,sociologije,povijestiumjetno-sti, lingvistike,povijesti,komparativneknji-ževnosti iumjetničkogpodručja izZagreba,Rijeke,NovogSada,BeogradaiBerlina,štoje i ove godine potvrdilo međunarodni ka-rakter studentske radionice.U sklopu radio-nice prezentirana su dvadeset i tri izlaganjastrukturiranausljedećihpettematskihsesija:»Psiha,nasilje i seksualnost«;»Psiha, tijelo,geni«; »Psiha, ljudska narav i ne-ljudsko«;»Psiha,bolestistigmatizacija«;te»Psihakaoekonomsko-politička agentura«. Osim štosupredstavilaosnovnuproblematikuzadanetemeradionice,ovasuizlaganjaposlužilakaomotiv zabrojneplodne rasprave,vođenenazavidnojrazini,kojesuukonačniciomogući-le formuliranjeosnovnihzajedničkihzaklju-čakao izloženim radovima i samoj temi ra-dionice.Valjaistaknutidaje,kaoiprethodnihgodina, studentska radionica izazvala velikiinteres stručnjaka okupljenih na Lošinjskim danima bioetike,panijebilaizvedenakaora-dionicazatvorenogatipa,negosuseunjezinraduključiliidrugisudionici.Važandoprinosstudentskeradionicečitavojmanifestaciji,aliibioetičkomdiskursuucjelini,predstavlja ičinjenicadatemaradionicedosadanijebiladovoljnoistaknutaukontekstubioetičkihra-sprava,takodapredstavljenaizlaganja,osimšto su vrijedni zaključci individualnih istra-živanja, ujedno čine zanimljivo polazište zadaljnjabioetičkaistraživanja.Manifestacijuje,uskladustradicijom,upot-punio i zaključioOkrugli stol održan trećegdana, 16. svibnja 2012. Ovogodišnjom te-mom, »Bioetika i kemija«, ukazalo se nameđuodnos istraživanja u području kemije ibioetičkih promišljanja te je pritom otvorenčitav niz aktualnih, provokativnih i kontro-verznih pitanja, budući da kemijska istraži-vanja injihovaprimjenapredstavljajuosno-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot388

vu za brojne sporne postupke u suvremenojznanstveno-tehničkoj praksi kao što su, pri-mjerice,proizvodnjaiupotrebagenetičkimo-dificiranihorganizama.Tako je uvodno raz-matranutjecajkemijskihproduktanaljudskozdravlje,okolišiprirodu,kaoinekanačelna,paiznanstveno-povijesnapitanjapovezanaskemijom,kojanamseudanašnjemkontekstupojavljuju kao relevantan orijentir u promi-šljanjusuvremenihproblema.Nasamompo-četkuOkruglogstolaodržanasučetiriuvodnaizlaganja,kojima jedanokvirzazanimljivuraspravu koja je uslijedila: Valerije Vrček,»Etika okoliša«; Snježana Paušek-Baždar,»Odnos materijalne i duhovne komponenteu razvitkukemije: od alkemije i arheusadovitalnogprincipa«;SrećkoValić,»Bioetikaikemija«; teNenadTrinajstić, »Obroju13«.Jedan od važnih zaključaka ovogodišnjegOkruglogstolaipopratneraspravejestuoče-naiistaknutapotrebadaseoovojtemiinten-zivirajavnaraspravanarazličitimrazinama,čemu će svoj doprinos dati i organizatori tesudioniciLošinjskih dana bioetike.Prvidanmanifestacijezaključenjepredstav-ljanjem recentnihbioetičkih izdanja, koje jeveć neizostavni dio popratnoga programa.Ukupno15bioetičkihizdanjaobjavljenihti-jekom2011.i2012.godinerezultatsuradaiistraživanjahrvatskihiinozemnihbioetičara,auključujuzbornikeradova,knjigeibioetičkirelevantne časopise.Od izrazite važnosti zaintegrativnubioetikuinjenopredstavljanjeipozicioniranjenameđunarodnojznanstveno-istraživačkojpozornicisutrizbornikaradova:AnteČović(ur.),Integrative Bioethik / Inte-grative Bioethics(SanktAugustin:AcademiaVerlag, 2011); Amir Muzur, Hans-MartinSass(ur.),Fritz Jahr and the Foundations of Global Bioethics. The Future of Integrative Bioethics (Berlin–Münster–Wien–Zürich,London: LIT, 2012); te Dejan Donev (ur.),Zbornik od Prvata megjunarodna interdisci-plinarna konferencija »Bioetikata – znak na novoto doba: bioetikata, mediumite, pravoto i medicinata« / Proceedings from First interna-tional interdisciplinary conference »Bioethics – the sign of a new era: bioethics, media, law and medicine«(Skopje:Pravenfakultet»Ju-stinijanPrvi«,2012).Predstavljenesuičetirinove knjige autora izHrvatske i Srbije: IvaRinčić,Europska bioetika: ideje i institucije(Zagreb:Pergamena,2011);TomislavKrznar,Znanje i destrukcija. Integrativna bioetika i problemi zaštite okoliša (Zagreb: Pergame-na,UčiteljskifakultetSveučilištauZagrebu,2012); Sandra Radenović: Bioetika i medi-cina, Novi Sad: Akademska knjiga, 2012);te Tatjana Stepinac, Priča o kapljici Karli(Karlovac: Gradska knjižnica »Ivan GoranKovačić«, Vodovod i kanalizacija, 2012).

Naposljetku su predstavljeni novi brojevičasopisa izHrvatske i regije, koji su bilo ucijelostiiliputemtemataposvećenibioetičkojproblematici:Filozofija (Skopje);Filozofska istraživanja (Zagreb); Jahr (Rijeka);Medix(Zagreb); Socijalna ekologija (Zagreb);The Holistic Approach to Environment (Zagreb);Treći program(Beograd);teZnakovi vreme-na(Sarajevo).Valjanaglasitidaseovdjeraditekoizborurecentnihbioetičkihpublikacija,odnosno da je bioetička knjižna i časopisnaprodukcijakodnasiuregijisveintenzivnijaisvezanimljivija.Trebaistaknutikakojeiovegodineobjavlje-naopsežnadvojezičnaprogramskapublikaci-jamanifestacije,kojujeuredioHrvojeJurić,a objavilo Hrvatsko filozofsko društvo. Uzosnovneinformacijeo11. Lošinjskim danima bioetike, publikacija sadrži i programmani-festacije,sažetkesvihizlaganja,adresarsudio-nika,informacijeopredstavljenimrecentnimbioetičkimpublikacijamaiuvodnitekstAnteČovića,predsjednikaOrganizacijskogodboramanifestacije,podnaslovom»Lošinjski dani bioetike napragunovogdesetljeća«.Popratni program nadopunili su sastanakSkupštine Hrvatskoga bioetičkoga društva,održanuutorak,15.svibnja2012.,teizletti-jekomkojegasusesudioniciLošinjskih dana bioetike upoznalisprirodnimikulturnimpo-sebnostimacresko-lošinjskogarhipelaga.Zanimljivo je istaknuti kako su ovogodišnjiLošinjski dani bioetikebilitematskiusklađenite organizacijski koordinirani s dvjema bio-etičkimmanifestacijamauHrvatskojiBosniiHercegovini, koje su se održavale u istommjesecu,takodasusudioniciLošinjskih dana bioetike mogli sudjelovati i na druge dvijekonferencije.Radiseo14. Danima bioetike (Rijeka,10.–11.svibnja2012.),uorganizacijiKatedre za društvene i humanističke znano-stiumediciniMedicinskogfakultetaSveuči-lišta u Rijeci, te o Trećem međunarodnom bioetičkom simpoziju u Bosni i Hercegovini,stemom »Integrativnabioetikapredizazovimabiotehnologije« (Sarajevo, 25.–26. svibnja2012.), u organizaciji Bioetičkog društva uBosniiHercegovini.Zaključnovalja istaknuti kako seuspjeh in-tegrativnebioetikemoždanajboljeočitujeukontinuiranom interesu stručnjaka različitihprofila za bioetičku problematiku i sudjelo-vanjeu raduLošinjskih dana bioetike,kao iu drugim bioetičkimmanifestacijama u Hr-vatskojisusjednimzemljama.Doprinosoveznanstveno-kulturnemanifestacijepromišlja-njuirješavanjuglobalnihpitanjakojasedu-binskiiistinskitičučovjeka,životaucjeliniiPlaneta,uvrijememoždainajvećenjihoveugroženosti,uistinujeodneprocjenjivevaž-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot389

nosti,asnagaidosegbioetičkemisli,kojiseizgodineugodinupotvrđujuzagovornicamaLošinjskih dana bioetike,svjedocisuvažnostiintegrativnebioetikezačovječanstvoiPlanet,ali isvevećepotrebezaglobalnimširenjemnjenihrezultata.

Igor Lukić

Predstavljanje Hrvatskog društva »Karl Jaspers«

UzagrebačkojKnjižniciičitaoniciBogdanaOgrizovića,14. svibnja2012.godineodrža-nojejavnopredstavljanjeHrvatskogdruštva»KarlJaspers«,apredstavilisugapredsjed-nikdruštvadr.sc.DanijelTolvajčićiprof.dr.sc.LinoVeljak.Hrvatskodruštvo»KarlJas-pers«osnovanoje4.listopada2011.godineuZagrebu.Utemeljiteljidruštvasudr.sc.BorisKožnjak,mr.sc.IvaMršićFelbar,dr.sc.Boš-koPešić idr. sc.DanijelTolvajčić. Iako još»mlado«, Hrvatsko društvo »Karl Jaspers«je već stalni član Međunarodnog udruženja»Karl Jaspers« društava, među kojima su iSjevernoameričkodruštvo,Poljsko,Austrij-skoiJapanskoštosvjedočiosvevećemza-nimanjuzaovogizvanrednogfilozofakojijenesumnjivo ostavio dubok trag u modernojfilozofiji.U svome izlaganju predsjednik društva Da-nijel Tolvajčić istaknuo je kako je društvovođeno ciljem promicanja filozofije KarlaJaspersa, no i filozofije uopće, pa će stogaosobiti interes društva u budućem djelova-nju biti poticanje znanstvenih istraživanjaJaspersove filozofije unutar filozofije uopćete je,na tome tragu, svrhadruštvapoticati iorganiziratidisciplinarnu,interdisciplinarnuitransdisciplinarnuznanstveno-stručnukomu-nikaciju.Također,naročiti interesdruštvasupromoviranjeipopularizacijadoprinosaJas-persovefilozofijecivilnomdruštvuikulturi,kaoipobuđivanjeinteresaširejavnostizalikidjeloKarlaJaspersačijajefilozofskamisao,kakojeistaknuto,unatočvažnostiuprocjenifilozofskih ipolitičkih teorija20. stoljeća,udobroj mjeri bila zanemarena i marginalizi-rana.Uskladusnavedenimciljevimadruštva,LinoVeljaksvojimje izlaganjem,zaovuprigodunaslovljenim»MjestoKarlaJaspersaupovi-jestifilozofije«,naglasakstavionalikKarlaJaspersa, promatrajući njegov život i djelounutar konteksta društvenih prilika vremena

ukojemježivio.Takavtzv.popularanpristup(promatranje i obrazlaganje životnih okol-nosti i razvojnog puta filozofa) omogućava,premanjegovimriječima,kasnijeobjektivnosagledavanjeirazumijevanjesamefilozofskemislibezupadanjauzamkustvaranjapredra-sudanatemeljuevidentnemarginalizacijeodstranefilozofakojisujednovrijemeneospor-nodominirali filozofskomscenom(primjeraradi, Martin Heidegger, Theodor Adorno iGeorgLukács), a čije sukritike (i,može sereći, obezvrjeđivanje) Jaspersova rada zasi-gurnodoprinijele tomedanjegovadjelane-pravednoiprečestonisubilapredmetvisokihfilozofskihrasprava.UprvomdijeluizlaganjaVeljaksedotaknuoJaspersovog obiteljskog okružja (Jaspers jerođen 1883. godine u sjevernonjemačkomgradićuOldenburgu)ukojemuseposvemaš-njeosjećalapolitičkakulturanjemačkoglibe-ralizma.Iakojetvrdiodanikadanijebiopodutjecajemikojegspecifičnogpokreta,Jasper-sovajemisao,premaVeljakovommišljenju,ipakdijelombilaformiranakakoklimomraneliberalnodemokratskemislitakoiutjecajemsjevernonjemačkogprotestantizma.Unastav-ku izlaganjaVeljak je kronološki predstavioJaspersovkrajnjeraznolikobrazovniputkojiće uvelike oblikovati i njegova kasnija filo-zofskastremljenja.Sobziromdamujeotacbio pravnik, i samna očev nagovor započi-njestudijprava,noubrzoiodustajete1902.upisujemedicinu izkoje1909.postižedok-toratznanosti.Od1909.do1919.djelujekaoznanstveniasistentuPsihijatrijskojkliniciuHeidelbergunakojoj1913.godinehabilitiraizznanstvenogpodručjapsihologije.Utovri-jemenastajunjegovaprvavećadjelaodkojihsunajpoznatijaAllgemeine Psychopathologie(Opća psihopatologija) iz 1913., tePsycho-logie der Weltanschauungen (Psihologija svjetonazora)iz1919.Tovrijememoglobiseoznačiti tranzicijskimsobziromdajeuJas-persovom raduuočljivoposezanje zapsiho-loškom metodom oblikovanom filozofskimutjecajimaiciljevimaštoćeseukupnorazvitiu filozofsku doktrinu. Ranih pak 1920-ihsusretsHusserlovomfenomenologijompre-sudnogaokrećefilozofijiiveć1921.godinedobivaredovituprofesurunaKatedrizafilo-zofijuSveučilištauHeidelbergu,gdjepredajesvedo1937.kadabivaudaljensnastavničkogpoložajaodstranenacistakojimuistodobnozabranjujusvakoobjavljivanje.Znajućidajesasuprugomjedvaumakaokoncentracijskomlogoru,Jaspersse1945.godinevraćanasvo-ju filozofsku katedru, te postaje prominent-na figura na listi političara i intelektualacakojima jebilodozvoljeno imati javnuuloguu procesu Njemačkog političkog preuteme-ljenja. Zauzimavši se za (prijeko potrebnu)

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot390

sveučilišnureformu,Jaspersćepritomupor-nonaglašavatiuloguliberalnohumanističkogobrazovanja u širenju demokratskih ideja tepromociju demokratske građanske kulture uZapadnojNjemačkoj,nobezprevelikogodje-ka. Simboličkimprotestomprotiv ustrajanjau štetnim političkim stavovima Njemačke,odriče se njemačkog državljanstva i 1948.prihvaćapredavačkipozivuBasel (išvicar-skodržavljanstvo)gdjedjeluje svedo smrti1969.godine.UzavršnicisvogaizlaganjaVeljakseposve-tioJaspersovomfilozofskomdjeluistaknuvšiosnovnepojmove i pitanja kojima se tami-sao bavi. Naime, u ranijoj filozofskoj misliJaspers uvodi nekoliko koncepata koji ćeobilježitiukupnonjegovodjelo,ausredištujesvakakomisaoo»graničnimsituacijama«.Tumačiihkaotrenutkepotresenostiinesigur-nosti,podređenosti slučaju, iskustvimakriv-nje,strahailitjeskobeukojimasenaslućujetranscendencija, a ljudski si um dozvoljavanapuštanje sigurnosti vlastite ograničenostite ulazi u područje nove sebe-svjesnosti. Uuskojvezanostiuzpojamgraničnihsituacija,uvodi i teoriju o »neuvjetovanom« u kojojobrazlažegraničnesituacijekaoneuvjetova-ne trenutke ljudskeegzistencije.Sampojamneuvjetovanog preuzet je iz Kantove tzv.doktrineoumjetnomregresučimedoizražajadolazi jedna od značajki Jaspersovog djela:želja za rekonstrukcijomKantovemisli kaoprikaza metafizičkog iskustva i autentičnogunutarnjegživota.Kao ono najznačajnije iz rane faze, Veljakje istaknuo Jaspersovo djelo Filozofija iz1932.Djelojenapisanoutripoglavlja:»Fi-lozofskaorijentacijasvijeta«,»Osvjetljavanjeegzistencije« i »Metafizika«.Kako je i samJaspers naglasio, svakopoglavlje je cjelovi-toizlaganjemislikojetrebausvajatitakoštose svako poglavlje treba čitati kao zasebnacjelina.Tako poglavlja opisuju pojedine na-čine postojanja (orijentacija, egzistencija itranscendencijakaotemeljnimodeliljudskogživota) oblikovane načinima spoznavanja(orijentacijajeodređenaobjektivnimprovjer-ljivim znanjem, egzistencija subjektivno-eg-zistencijalnom samorefleksijom, a transcen-dencijaanalognominterpretacijommetafizič-kogsadržaja).PremaVeljaku,namjeraovogdjela je, uduhovnoosiromašenoj tadašnjici,pronaći formuvječnog filozofiranjaupuno-meopsegutepokazatikakoljudskaegzisten-cijaispoznajastupnjevitonapredujuusvomebivanju iznanju,postupnorazvijajućisvjes-nost. Uz prisutan utjecaj hegelijanske feno-menologije u prikazivanju svjesnosti, ovdjejenaročitouočljiviutjecajKantovefilozofi-je, točnije,njegovnauko transcendentalnimidejamaiintelektualnimsadržajimatihideja.

Ukasnijoj,tzv.zrelijojfazi,JaspersKantovetranscendentalne ideje transformira u ideje transcendencije s kojima svjesnost stvaramogućnostmetafizičkogznanjatepredstavljametafizičku rekonstrukcijukantovskog idea-lizma.Tajpothvatčestojekritiziranodstranedrugihfilozofa,osobitopripadnikaFrankfurt-skeškole,nounatočtomeJaspersovoinzisti-ranjedarazumnijejediniizvorznanjatedamujezadaćanadilaženjevlastitihspoznajnihgranicaobilježavanjegovumetafizikuipred-stavljaznačajandoprinosmodernojraspravioepistemologijiimetafizici.IakoseudrugompoglavljuFilozofijebavipitanjimaegzistenci-je,razradusmislaonogaštosepodrazumijevapodegzistencijalnomfilozofijomJaspersdajejošudjeluDuhovna situacija vremenakojejeizašlonetomprijenjegoveFilozofije.U Jaspersovom djelu moguće je, dakle, re-domprepoznati utjecajeKanta,Hegela, kaoi Nietzschea (od kojeg je u određenojmje-ri preuzeo psihologijski pristup kao izrazosnovnihmentalnihdispozicija),noegzisten-cijalniprototipzaJaspersovodjeloneizostav-nopredstavljaKierkegaardšto jevidljivo izpermanentnog naglašavanja ljudske subjek-tivnosti kaomjesta istinske transcendencije.Nadalje, iako diskretan, važan utjecaj imaojeiSchelling,osobitoukontekstuJaspersovafilozofskog razmatranja religije. No, zače-tak njegove misli o religioznommoguće jeindirektno dovesti u vezu i s Heideggeromjer,kakojeisamJaspersusvojojfilozofskojautobiografijiiznio,zahvaljujućiHeideggeruupoznaojekršćanskomisaononaslijeđe,oso-bitokatoličkumisao.Središnja ideja Jaspersove kasnije filozofi-je jest koncept filozofijske vjere obrazloženu istoimenomdjelu iz1948.godine.Jasperstakopredstavljakritikureligijekojausvojojortodoksnojformi,umjestodanudi,sprječavapristup znanju o transcendenciji.Ono što jeovdjeključnojesttodasvojimtzv.liberalnimpristupom religiji Jaspers odbacuje tvrdnjekako je transcendencija isključivo otkrivanareligijom. Osnovni interes pritom nije bioosporiti vrijednost religioznih sustava, negoodlučnost da elemente religijske doktrineprikaže kao ljudske mogućnosti i slobode,tj. osloboditi transcendenciju od teologi-je. Tako predložen koncept filozofske vjerepredstavljasekaovodičzatranscendentalnukomunikacijuzakojujenužnoprihvatitistavfilozofskog relativizma jer, ako vjera stremikadogmatizmu,odričesipravodanuditran-scendentalnoznanje.Kaokonačanzaključak,Veljakjejošjednomistaknuonepravednumarginalizaciju Jasper-sove misli kao posljedicu nerazumijevanjaosnovnih koncepata njegovih kritičkih pro-mišljanja o društvu, egzistirajućemčovjeku,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot391

fenomenologiji religije i filozofije, potičućiauditorij na daljnje samostalno istraživanjeJaspersove filozofske misli u čijem je sre-dištu napose integritet ljudske osobnosti, teegzistencijaudodirustranscendencijomkaospecifičninačinčovjekoveopstojnosti.NakonVeljakovaizlaganjauslijedilajekratkaali zanimljiva raspravakoja sepozavršetkuprogramanastavilauneštoopuštenijemugo-đaju.

Julija Prpić

Filozofska škola Matice hrvatske − Martin Heidegger: Bitak i vrijeme

OvogodišnjaFilozofskaškolaMaticeHrvat-skeodržanajeod14.do19.svibnjauOrebićunaPelješcu.Uzvoditelje,DamiraBarbarića,PetraŠegedina iOzrenaŽuneca,uŠkoli susudjelovali Nebojša Mudri, Dean Komel,Stjepan Kušar, Ivan Kordić i Igor Mikecinkaoizlagačitetrinaesterojavnimnatječajemodabranih studentica i studenata s Filozof-skog fakulteta u Zagrebu i Osijeku, Hrvat-skih studija, Filozofskog fakulteta DružbeIsusove, Katoličkog bogoslovnog fakultetau Đakovu i dr. Tijekom šestodnevnog radana temeljnom djelu Heideggerove filozofijeprvo su izlaganjimaobrađeneosnovne temeBitka i vremena: svjetovanje svijeta,ono tu,propadanje,odlučnost i briga,bitakk smrti,vremenitosttepovijesnost,nakončegajesli-jediloanaliziranjeodabranihparagrafapremaspomenutimtemama.UvodnopredavanjeoHeideggerovompojmusvjetovanja svijeta kao jednog od modusafundamentalne analize tubitkaodržao jePe-tarŠegedin.Prianalizijebilonužnopoćiodsamogontološkogsmislasvijetaitubitkakaoonogakojisepremanjemuophodi,kojijeunjemunanačinzbrinjavanja,činjenja,proma-tranjaipropitivanja.Analizakojabipolazilaodontičkogopisaunutarsvjetskihbićailipakontološke interpretacije bitka samih tih bićanebidoseglafenomensvijetajerseradiobi-ćimaučijembitkunijedosamogtogbitka,pajesamimtimetakvainterpretacijanepriklad-na.Analizakojabi polazilaodbića i ostalavezanauzbićenedostatnajezatoštojeontič-ka,aneontološka.Osnovna pitanja Šegedinova izlaganja bilasu:Štoznačiontološkopitanjeosvijetukaofenomenu? Što se otkriva fenomenološkomanalizomsvijeta?Ontologijajemogućasamo

kaofenomenologija,kaometodakojaukazu-jenasvijetkaoPokazujuće­se­samo­po­sebi (Sich­an­ihm­selbst­zeigende), odnosno nafenomen kao protupotez skrivenosti. Feno-mensvijetajestcjelinaonogaštojebjelodanoištosuGrci,ističeHeidegger,identificiralisacjelinombića.Takoegzistencijalbitak-u-svi-jetukaobitaktubitkapostajetemom.Odatlese Šegedinova analiza kretala prema ključ-nompojmusvjetovnosti.Tubitak kao bitak-u-svijetu najprije možeimati odnos prema drugim unutarsvjetskimbićima;onmožeopredmećivatibićakojasesusreću u brigovanju kada ih upotrebljavazato da… Brigovanje se pritom shvaća kaoophođenje s unutarsvjetskim bićima. Takvapodložnostpriručnog,pokojojtubitaknjimerukuje, naziva seoruđevnošću, a imanentnosusretanje tubitka i priručnog odvija se nanačinsmotrenosti zbrinjavajućeg ophođenja. Unutarsvjetska bića tako pridolaze tubitkukaoonabićapremakojimasetubitakodnosiusvjetovanju svijeta,aoruđevnostbivaprvimelementomkrozkojisesvijetsâmpokazuje.Što to znači za tubitak? Tubitak se odnosipremaknjizi,premadrugomekojegsusrećeusvakidašnjoj okolini, prema priručnimpred-metimakojekoristi uzimajući ih izprostorasvijetaukojijebačen.Kaotakav,neostajeprisebi, nego se uvijek odnosi premadrugima.No, bivajući izvan sebe, primiče se i dolazisamomsebi.Njegovosmotrenozbrinjavanjejestnavlastitividzbrinjavanjasvijeta.Brigu-jućiipritombivajući,upućenjenasebe,sebiprisvajasvijet.U Šegedinovu je izlaganju bitak-u-svijetuopisankaotemeljnoustrojstvotubitka,čimesepripremiotemeljzaegzistencijalnuanaliti-kutogbića.Tajepostavkaotvorilapodručjezaodgovornapitanjeomogućnostimaina-činima toga da tubitak jest, što je bila temaizlaganja Nebojše Mudroga. Time se poka-zuje struktura bitka-u-svijetu i utire put zarazumijevanje izvornog bitka tubitka: brige.Razjašnjenje bitka koji se pojavljuje unutarsvijeta i u njemu se prema drugima ophodizahtijeva tri bitna obilježja egzistencijalnekonstitucijeonoga tu:čuvstvovanje,razumi-jevanjeigovor.Mudrijeprvorazjasnioda,kadagovorimooonometu tubitka,kažemodajetubitakbačenusvijet.Neznajućiodkoganizaštojebačen,on je primoranbiti u svijetu, a sama ta na-bačenostodražavaseučuvstvenosti(Befind­lichkeit),kojasenaontičkojrazinirazumije-vakaoraspoloženost,patakoonabivaprvimkonstituensomonoga tu.Tubitak jeuvijekunekomraspoloženju,čakikadjeononeutral-no.Govorili:osjećam se loše ili dobro zbog…,događamusevlastitaotključanostkojuonda

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot392

osvještava. Heidegger ističe: »Raspoloženječiniočitim‘kakonekomujestibiva’.Utom‘kako nekome jest’, Raspoloženost dovodibitakunjegovo‘Tu’«(Bitak i vrijeme,§29).U raspoloženosti tubitak sebi osvještava dajebačen ida jekao takavprepuštensvojembitkuukojemuvaljabiti.Kadkažemodasetubitakotključavaučuvstvovanju,timeodre-đujemonačinnakojitubitakjestusvijetujersvijetgledasobziromnavlastitoraspolože-nje.Tako svijet kao cjelina kroz čuvstvova-njepostajeotvorenim.Mudri je tousvojemizlaganju ovako rezimirao: obojanost raspo-loženjauvjetujeodnostubitkapremadrugimbićima,arazlogzaštojeuopćeumogućnostiza to jestnjegovabačenost: čuvstvovanje jefundamentalniegzistencijalukojemutubitakmože biti vlastito tu. Razumijevanje (Ver-ständnis)konstituiratubitakjednakoizvornokaočuvstvovanje.OnoseodnosinaMoći­biti tubitka ilinjegovumogućstvenost(Möglich­sein), štoznačidatubitaksebenajprijerazumi-jevaizsvijetaukojemujest:Razumljenje jest bitak takvoga Moći biti (Bitak i vrijeme,§31).Seberazumijevanje tubitka nije odvojivo odrazumijevanjasvijeta:kakorazumijevasebe,takorazumijevaisvijet,istokaoštoinjegovoimanentnočuvstvobójisvijetokonjega.Govor je egzistencijalno ustrojstvo dokuče-nostitubitka.Govorjeartikulacijarazumlje-nogikao takavimakaraktersamoizricanja:govoreći o ovomu ili onomu, tubitak nužnoizričesamogasebe.Zatojesu-bitakugovorubitnosdrugimaipremanjima.Ovomanalizomtemeljnihkonstitucijaotvaraseputdosvjetovanjasvijeta.KakojeMudriusvojemizlaganjuistaknuo,onouključujetriontološkamomenta.Prvo,otključani tubitakbivazatečenusvojojbačenosti.Pritomotkri-vaegzistencijalnoutemeljenjeizvorneotklju-čanostisvijetakojane isključujeraznolikostustrojstva tubitka. Iz toga proizlazi dubljerazumijevanjesvjetovnostisvijeta:tubitakjeonajkojisvjetuje,zarazlikuodživotinje,ka-mena ili nekogdrugogunutarsvjetskog bićakojejebezsvijeta (weltlos).PredavanjeDeanaKomela,kojejeuslijedilonakoneksplikacijeegzistencijalnekonstituci-jeimjestatubitkausvijetu,pokazalojekakosvakidašnjitubitakpropada.Jednakokaoštotubitakbivanjemusvijetususrećepriručnaipostojećabića,takonalaziibićakojasejed-nakotakokaoonpojavljujuusvijetu:Ta bića niti su postojeća niti priručna, nego takva kao što je i sam oslobađajući tubitak – ona suta-kođer, i skupa, tu (Bitak i vrijeme, §26).Tabićauvjetujudatubitaksnjimadijelisvijetitakoegzistiras Drugima. KadtubitaksusrećeDrugogakaoonogkojijetubitak,zatičegaunjegovomvlastitombitku-u-svijetu.Istokaoprema priručnom, su-bitak (Mit­sein) mora

bitiinterpretiranizfenomenabrige,alikakodrugi tubitaknijeonopriručno,onnemožebitipredmetombrigovanja,većstojiu skrbi(Fürsorge). Skrb je moja mogućnost da sepremasu-bitkuodnosims jednakombrigomkaopremasebi.Ukoliko tubitak uopće jest, on ima način skupa­bitka (Bitak i vrijeme,§27).PitanjekojesepritomnamećejestTko (Wer) jetajkojisepojavljujeusvakidašnjosti(All-täglichkeit)? Onaj Tko svakidašnjeg tubitkajestNitko,odnosnoneutrum kojidjelujekakose djelujeikojitvoripodručjezapropadanjetubitka. Pripadajući mu, tubitak se prepuštaonomsvakidašnjem,neautentičnomSe ipo-stupa onako kako skupa-bitak običava. Natajnačinse tubitakkaobitak-među-drugimaizručioibivapodložandrugima.Propadanje(Verfallen) ipak nije negativno, upravo zatojer zapalost tubitka ne smije biti shvaćenakao pad iz nekog višeg ontološkog stupnja.Propadanjejeontologijskipojamkojikaota-kavnepodrazumijevavrednujućerangiranje,već je konstituens tubitkakao takvog:Se jeegzistencijalno i po sebi pripada temeljnomustrojstvutubitka.IzlaganjeStjepanaKušara,kojejeunjegovojodsutnosti pročitao Ozren Žunec, bavilo seodlučnošćuibrigomtejekaotakvoposlužilopovezivanjudosadašnjeanalizeutemeljnieg-zistencijalno-ontološkipojambrige(Sorge).Kako jeKušaru svojem izlaganju istaknuo,bačenibitak-u-svijetujenužnosdrugimananačinMoći-biti.Uontološkojmujestrukturisvojstvenorazumijevanje.No,uovomjeslu-čajunužnoiznaćirazumijevajućečuvstvova-njepokojembi tubitak sebimogaobitido-kučennaosobitnačin.Točuvstvojetjeskoba(Angst).Tjeskobatjeskobipredbiti-na-svije-tuitakoizvornijeotključavanegoštotoradirazumijevanje: temeljni je ugođaj tjeskobeonajukojemu se tubitkuotkrivabitak sâm.Tjeskobaizlazivećizonogada jest tubitka.Kada se tubitak suočava sa svijetom,osjećatjeskobu i užasavanje jer se svijet prikazujeonakvimkakavjest–kompleksniminesigur-nim.Kaorezultattoga,tubitaknužnobriguje.Kolokvijalnorečeno,bivajućikaobačen,tu-bitakjevećunaprijedinatajsenačinnebrine samoosebikaoosamomsvojembitku,većsebrinezabitakuopće.Takotjeskobaotvaraprostorbrizikaonjenapriornimoment.Brigajeizdržavanjenačinanakojitubitak,kaobićekojestojiotvorenozaobzorbitka,jest.Utommodusu,tubitkujesvojstvenodakaobićekojebivaizmeđurođenjaismrti,brigujeo smrtikao svojojnajvlastitijojmogućnosti.Tu je temuobradio IvanKordić,pošavšiodpitanjakakotubitakmožestećiuvidufeno-mensmrtiputemnjegoveontološkeanalize.Tubitkuje,kaobitkuusvijetu,uvijekdostup-na smrtdrugih ljudi.To,međutim,nemože

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot393

poslužitikaopolazišteza rješenjeovogapi-tanjajernijemogućeautentičnoiskusitismrtdrugoga.Smrt,kojabimoglaposlužitizaon-tološkuanalizucjelovitostitubitka,morabitinjegovavlastita.Pitanje smrti problematično je iz nekolikorazloga, upozorio je Kordić. Smrt je jedinifenomenkojiseusvojemkarakterumoguć-nostinedaupotpunostiopisati– imenujućije,govorećionjojistrahujućiodnje,tubitakzapada u neautentični odnos.Činjenje smrtinečim ovladivim oslabljuje njenu čistumo-gućnost – smrću se nemože raspolagati jeronanijeneštopriručno.Smrt jeono što predstoji.Kadatubitakprednjomtjeskobiočekujućijekaosigurnu,tjes-kobu pretvara u strah (Furcht). U razliciprema tjeskobi, gdje se ono što nju izazivanemožeimenovati,radiseostrahuukojemtubitak zna pred čim strahuje, jer smrt imakarakter nečega što ugrožava egzistencijutubitka. Jedini dokaz da tubitak razumijevasvoju egzistenciju jest razumijevanje smrti iprihvaćanječinjenicedasebitaksmrćuuko-načuje.Umomentukada tubitakprihvatidaje smrtan, na vidjelo izlazi bit egzistencije:bačenitubitakveć jesmrtaniegzistirazasvojkraj.Kakoseubitku-k-smrtiizgubiloonoSe,tubitkujedinopreostajedapreuzmesmrtkaovlastitu smrt.Kordić je zaključio kako smrtkaonemimoilaznamogućnostosamljujetubi-takitakomuomogućavaskokuautentičnost,daseusmrtikaokrajnjojmogućnosti,tubitakpotpunovratisebi.DamirBarbarićusvojemjepredavanjuobra-dio pojam vremenitosti. Kao osnovu preda-vanjaikaoposljednjupripremuzashvaćanjeukupne strukture tubitka izložio je sljedećepitanje:»…štoomogućujecjelinuraščlanje-ne ukupne strukture brige u jedinstvu njenenerazvijeneraščlanjenosti?«(Bitak i vrijeme, §65).Odlučnostjetakojatvorimoduspravebrige,abriga jemoguća jedinona temeljuvreme-nitosti (Zeitlichkeit). Da bi protumačio štojevremenitost,Barbarić jekrenuoodpojmapred­hodeće odlučnosti (vorlaufende Ent-schlossenheit),kojajezapravoodlučnosttu-bitkada izlaziususret smrti ikao takvaonaje, kako je istaknutouprijašnjem izlaganju,bitak pri najvlastitijemMoći-biti. To pušta-nje-sebe-prilaziti-k-sebi(sich­auf­sich­zukom­men­lassen)nazivasebudućnošću(Zukunft).Jednostavnije,onobudućenijeonoštosetekima zbiti. Budućnost tubitka nije nešto štopredstoji a još nije, već je došašće u koje-mu tubitak u najvlastitijemMoći-biti dolazik sebi. Iz budućnosti izvire bilost (Gewes­enheit)–tubitakmožepred-hoditijedinokaonajvlastitiji(bačenibrigujući),kakavjevećbio.Svojstvenoegzistiratiznačipreuzetiba-

čenostiosvijestitidatubitakjestvlastitaproš-lost,kojagatakouvjetujeubudućnostikojuontekimapreuzeti.Sadašnjost(Gegenwart)ili,pravilnijerečeno,osadašnjivanje,ekstazajevremenaukojoj tubitaksmotrenobrigujeo bićima u svijetu. Te tri ekstaze vremenaHeideggerjeovakoobjedinio:Bilost izvire iz budućnosti i to tako što bila (bolje: bilujuća) budućnost otpušta iz sebe sadašnjost (Bitak i vrijeme, §65).Čovjekvrijemečinivulgarnimčinećigajav-nim, naglasio je Barbarić. Ono ne postajejavnimzgodimice,negotakvimpostajeubri-govanju,kadagatubitakusvojojsadašnjosti,kojajepodložnazapropadanje,svodinajav-numjeru.Neautentično egzistirajući tubitakje takav da mu se raščlanjenost vremenskecjelinerazdvajaiusukcesivnomslijedudobi-vatriekstazevremenakojenisuujedinjene.Vremenitost neautentične egzistencije odre-đenajepropadanjemiskonskevremenitosti.Atuiskonskuvremenitostmogućejerazumjetijedinoizpred-hodećeodlučnostinanačinbit-ka-k-smrti.Imajućitonaumu,Heideggernemožepreciznijeiskazatiustrojstvotubitkaodonoga kad kaže: o vremenu brigujući bitak.Timeukazuje: tubitakjestbitnokonstituiranvremenom.Barbarićjezaključiokakosecje-lovitosttubitkanalaziubilosti(Gewesenheit),sadašnjosti (Gegenwart) i budućnosti (Zu-kunft)kaotrimaekstazamavremenazajedno.Završno predavanje o povijesnosti održaoje IgorMikecin. Što je u Heideggera povi-jesnost (Geschichlichkeit)? Analiza, koja jezapočeta u Šegedinovu predavanju, doneklejepostiglaizvornuinterpretacijutubitka.Noizpitanjaocjelovitostitubitkaizostavljenjepočetak tubitkakaonjegovprvikrajnasuprotkojemustojidrugikraj,kojijesmrt.Kakojebilo pokazano kod bitka-k-smrti, tubitku nepripada samopočetak, nego i kraj, ovdje semoraosvijestitiupravoobrnutastvar.Upori-štepovijesneegzistencije treba tražitiuvre-menitostikaotemeljuskrbi.Premjeravajući dâni mu raspon vremena,tubitakjestvremenski.Samamogućnostpre-mjeravanjanadajemuseizslijedadogađanjaizmeđurođenjaismrti,pričemuvlastitibitaktubitka biva kao sebe-protezanje (selbst­Er-streckung). Dok je u slijedu događaja zbilj-ski samoonaj koji je u sadašnjosti, povijestni subjektivno ni objektivno nije slijed kojidovodido sadašnjosti i eventualnoodređujebudućnost.Kad se povijest shvaća kao vre-menski slijed, istaknuo je Mikecin, poimase vulgarno.U tom slučaju ontološka anali-zaprotezanja tubitka izmeđurođenja ismrtine bi bilamoguća, jer bi se uvijek radilo odogađajukojijesâmosada,aneujedinstvuvremenskihhorizonata.Svakapovijest, svo-dećisenadogađajekojićepripadatiu jednu

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot394

odekstazavremena,timenužnozapadauvul-garnorazumijevanjevremena.Svojstvenapo-vijesnostodgovara svojstvenojvremenitosti,pajestogapritumačenjubilonužnopoćiodcjelovitosti tubitka i odustati od vulgarnogpojmapovijesti.Povijesnost je bitkovno ustrojstvo povijesti,kojuHeideggerdefinirakaosvojevrsnozbi-vanje i kretanje tubitka, upravo kao selbst­Erstreckung. Kako je Mikecin istaknuo, zasvojstvenujepovijesnostodlučujućasmrtkaoskrivenitemelj,pajetakoosnovapovijesno-stitubitkabitak-k-smrti.Povijesnostjeuprvotnomsmislusvojstvenatubitku,atekuizvedenomsmislusupovijes-naostalanetubitkovnabića.Onajebitkovnoustrojstvo zbivanja tubitka kao takvog. Toznači:kaoštotubitaknijetekuvremenu,nijeunutarvremenobiće,negovremeni,egzistira,istosetakotubitaknepojavljujetekusvjet-skojpovijestikaopostojećebiće,negoonjestsvojavlastitapovijest,zaključiojeMikecin.TomjetemomzaključenaFilozofskaškola.Uovomsmosažetkuvidjelikakoseizegzisten-cijalno-ontološke analize dobio uvid u kon-stitucijutubitka.Izlagačisusvojimpredava-njima, strukturiranimau koherentnu cjelinu,i(zajedničkim)tumačenjimaodabranihpara-grafa,nanovoprevedenimazbognedostatnostipostojećegprijevodaBitka i vremena,ocrtaliputkojimseodgovorilonapitanještoomo-gućuje bitak tubitka i, u konačnici, njegovufaktičnuegzistenciju.Prisvakojanalizi,kakoje više puta istaknuto prilikom predavanja iraspravâ,bilojenužnonaumuimatifenomenjednake izvornostikarakteratubitkakojisuzanjegasamogkonstitutivni.Vidjeli smokakojetemeljnoustrojstvotubitkanjegovobiti-u-svijetu,pričemuusvjetovanjusvijetatubitakbivananačinsvojegatukroztriobilježjaeg-zistencijalne konstitucije koja su čuvstvova-nje,razumijevanjeigovor.Analizatemeljnogustrojstvatubitkatakojerezultiralaanalizomdokučenostikojakazujenakojijenačintubi-takono tu bitka.Bivanjeusvijetu,ukojemusetubitakbrigujućiodnosipremapriručnomipostojećemkaounutarsvjetskimbićima,pri-tomimajućimogućnostpropadanja,navidje-lojeizašloštojefenomensvjetovnostiuopće.Autentičnimbivanjemtubitakpreuzimasmrtkaonajvlastitijumogućnost,pričemubrigo-vanje o smrti, briga sáma, sačinjava smisaovremenitosti. Preuzimajući svoje mogućno-sti u cjelini vremenitosti, tubitak biva povi-jesnim. Pritom se upravo tema vremenitostiukazala najbitnijom, jer se u njoj ispunjavacjelovitost egzistencijalne konstitucije tubit-ka.Vremenitostjetâukojojmožemogovoritiofenomenujednake izvornosti,jerona,kakojeHeidegger napisao »…omogućuje jedin-stvo egzistencije, faktičnosti i propadanja, i

tako izvornokonstituiracjelovitoststrukturebrige«(Bitak i vrijeme,§65).Smislenacjelinapredavanjateseminarskira-dovinaparagrafimaBitka i vremena rezulti-ralisuplodonosnimraspravamaukojimasujednakosudjelovali i izlagači i studenti.Po-sljednjijedanŠkolebiopredviđenzastudent-skapitanja,štojepridonijeloboljemrazumi-jevanjuHeideggerovakapitalnogdjela.

Paula Jurić

Predstavljanje knjige Franciscus Patricius / Frane Petrić, Zoroaster et eius CCCXX oracula chaldaica / Zoroaster i njegovih tristo i dvadeset Kaldejskih proroštava

Dana4.lipnja2012.godineuInstitutuzafi-lozofiju predstavljena je knjiga FranciscusPatricius / Frane Petrić, Zoroaster et eius CCCXX oracula chaldaica / Zoroaster i nje-govih tristo i dvadeset Kaldejskih proroštavakojujeuredilaErnaBanić-Pajnić,aizdaoIn-stitutzafilozofiju.OvaknjigasadržiPetrićevprijevodgrčkogtekstaKaldejskih proroštavanalatinskijezik(izizdanja1591.),zatimpri-jevod s latinskog na hrvatski jezik (preveoIvanKapec)tegrčkitekstistih.Nasamompočetkupredstavljanjaovevrijedneknjige, okupljenima se pozdravnim riječimaobratioravnateljInstitutazafilozofijudr.sc.FilipGrgić.Prvijeoknjizigovoriorecenzentdr.sc.FranjoZenkokojijeusvomizlaganjuzaključiokakosuZoroastrovživotidjeloida-nasprijepornitekakoknjigaZoroaster i nje-govih tristo i dvadeset Kaldejskih proroštavasvjedoči oproduktivnomproučavanjuhrvat-skefilozofijeinjezinihizvora.Zatimjedrugarecenzentica knjige, dr. sc.MihaelaGirardi-Karšulin, istaknula kako je ova knjiga vrlosloženazauređivanje,aliivrlovažnazare-nesansnufilozofiju.KnjigajetakođerbitnazasagledavanjePetrićevepercepcijeZoroastrainjegovognauka.Naime,kakosmosaznaliodGirardi-Karšulin,PetrićspominjeZoroastraiusvojimPeripatetičkim raspravama.Prevo-ditelj knjige IvanKapec govorio je o knjizisfilološkogaspekta.Takojenaglasiokakouprijevodunijepraćenainterpunkcijalatinskogteksta,većsuodlomciodvajanipremasmislu,doksustihovi(uheksametru)proznopreve-deni. Redaktor grčkog teksta Nino Zubovićgovorio je o poteškoćamana koje je naišaoradećinagrčkomtekstu,pričemujepokušao

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(377–395)

Filozofskiživot395

štovjernijereproduciratigrčkiizvorniktiska-nogizdanja.Nakrajusvogizlaganjanapome-nuojekakosuKaldejska proroštvadio grčkeknjiževnepredaje.Posljednjajeoknjizigovo-rilaurednicadr.sc.ErnaBanić-PajnićkojajeistaknulakakojetekstKaldejskih proroštavaobjavljen u Dodatku PetrićeveNove sveop-će filozofije (Ferrara, 1591.).Međutim,ovajDodatak nije objavljen u dvojezičnom izda-nju njegove Nove sveopće filozofije (preveliTomislavLadaniSerafinHrkać)objavljeneuZagrebu1979.godine.Banić-Pajnićjenavela

inekolikomotivaradikojihseodlučilaradi-ti na objavi Kaldejskih proroštava, a to su:prvi, što su tekstovi DodatkaNove sveopće filozofije do danas ostali prilično nepoznati;drugi,značenjekojespomenutispisiimajuuPetrićevojfilozofijiizloženojuNovoj sveop-ćoj filozofiji; treći, značenje ovog PetrićevaizdanjaKaldejskih proroštava; te posljednji,značenje kojeKaldejska proroštva općenitoimajuunutarrenesansnefilozofije.

Ivana Skuhala Karasman