FER2 Projekt Tehnicka Dokumentacija[1] - Copy

Development Case

Eksperimentalno vrednovanje tipkovnice Verzija:

Tehnika dokumentacija Datum: 18.01.2016.

Eksperimentalno vrednovanje tipkovniceTehnika dokumentacijaVerzija Studentski tim: Juraj unjaraMihael MaroviMarin KostelacNastavnik: Vlado GlaviniSADRAJ

31. UVOD

31.1 UVODNI OPIS EKSPERIMENTA

31.2 OPIS METODA I TEHNOLOGIJA KORITENIH U EKSPERIMENTU

31.2.1 UNUTAR SUDIONIKA, IZMEU SUDIONIKA

31.2.2 UIINAK PORETKA, SUPROTSTAVLJANJE I LATINSKI KVADRATI

41.2.3 ANOVA TEST

42. OPIS EKSPERIMENTA

42.1 VARIJABLE EKSPERIMENTA

52.2 DIZAJN EKSPERIMENTA

52.2.1 PRVA GRUPA

62.2.2 DRUGA GRUPA

73. PRIKAZ I INTERPRETACIJA REZULTATA

73.1 PRIKAZ I ANALIZA REZULTATA ZA GRUPU BROJ 2

123.2 PRIKAZ I ANALIZA REZULTATA ZA GRUPU BROJ 1

163.3 ANALIZA I USPOREDBA REZULTATA OBIJU GRUPA

173.4 ANALIZA VARIJANCE

173.5 ANALIZA REZULTATA UPITNIKA

184. ZAKLJUAK

185. LITERATURA

1. UVOD

1.1 UVODNI OPIS EKSPERIMENTA

Veina ljudi je naviknuta na koritenje klasine QWERTY tipkovnice i poprilino brzo moe unositi tekst njome. Ali to ne znai da je ona najbolji model tipkovnice prema svim parametrima i za sve korisnike, moda postoji i drugaiji raszmjetaj znakova i neki naini unoenja teksta koji bi se pokazali uinkovitijim za koritenje. Cilj eksperimenta kojeg smo proveli je prouiti uinkovitost nekih drugih tipkovnica.

U ovom eksperimentu vrednuju se dvije nestandardne tipkovnice, ATOMIK i Colemak.

Slika 1: ATOMIK tipkovnica s dodatno optimiranim oblikom tipaka, mi na

naem eksperimentu nismo imali takav oblik, nego standardan.

ATOMIK razmjetaj tipaka je razvijen od strane IBM-a, a koriten je jedan poseban Metropolis algoritam da bi se matematiki minimizirao broj pokreta da se napie rije pisana na engleskom jeziku. Osim toga, neki prijanji eksperimenti pokazuju da ona daje dobre rezultate tek za korisnike koje su se njome sluili due vremena.

Slika 2: Colemak tipkovnica, relativno slina QWERTY-ju, ali optimizirana.Colemak tipkovnica je dizajnirana jo u 19. stoljeu i to za poboljano i ergonominije tipkanje u odnosu na dobro poznati i svakodnevno upotrebljavani QWERTY. Postoje podatci koji govore da je ova tipkovnica sve popularnija.

Obje e tipkovnice biti testirane na vie razliitih naina dranja i koritenja da bi se to bolje procijenila njihova uinkovitost. Na taj emo nain za svaku odrediti najefikasniji nain koritenja. U konanici emo iz rezultata pokuati zakljuiti koliko je koja tipkovnica dobra te koja je od te dvije tipkovnice bolja.Dodatno, na temelju upitnika koji e sudionici popunjavati nakon provedbe eksperimenta emo isto tako moi i procijeniti subjektivno zadovoljstvo korisnika za obje tipkovnice.

Ovakvi i slini eksperimenti se esto provode u okviru podruja koje se naziva HCI - Human Computer Interaction (interakcija ovjeka i raunala) koje je na presjeku raunarske znanosti i eksperimentalne psihologije. Interakcija ovjeka i raunala je interdisciplinarna znanost koja se bavi prouavanjem interakcije ljudi i raunala. Cilj je da se razna raunalna korisnika suelja uine prikladnijim i lakim za koritenje, a da se pri tome koriste kao instrumenti koji poboljavaju ovjekovu kreativnost i komunikaciju te suradnju izmeu ljudi.

1.2 OPIS METODA I TEHNOLOGIJA KORITENIH U EKSPERIMENTU

U nastavku emo i objasniti pojmove, metode i tehnologije koje su koritene pri dizajnu i provedbi eksperimenta.

1.2.1 UNUTAR SUDIONIKA, IZMEU SUDIONIKA

Ako se svako mjerenje ponavlja za svakog ispitanika onda je dizajn eksperimenta within-subjects tj. unutar sudionika (drugaije reeno, ispitanici imaju potpuno jednake uvjete pri provedbi eksperimenta te istim redoslijedom obavljaju postupke ukljuene u eksperiment), dok se kod between-subjects tj. izmeu sudionika dizajna ispitanici podijele na vie grupa i svaka grupa dobiva drugaije uvjete ispitivanja (dakle, ispitanici unutar fiksne grupe imaju iste uvjete ispitivanja, ali su meusobno su uvjeti razliiti).

Naelno, kod dizajna unutar sudionika potrebno je vie ispitanika da bi se proveo isti broj mjerenja, a kod unutar sudionika je potrebno vie testiranja provesti na pojedinom ispitaniku.

Ponekad eksperiment mora biti izmeu sudionika ako npr. promatramo uinak ljevorukih i desnorukih ispitanika na odreenom testu. Ponekad mora biti unutar sudionika, ako se promatra stjecanje iskustva kod pojedinog ispitanika. Prednost unutar sudionika dizajna je njegova jednostavnost - nije potrebno balansirati grupe jer postoji samo jedna, dok se kod izmeu sudionika dizajna potrebno pobrinuti da grupe budu vie-manje jednake, ali to se najee radi tako da se ispitanici sluajno odaberu za svaku grupu. Zbog svih navedenih stvari injenica je da su HCI eksperimenti najee unutar sudionika. Nadalje, prednost izmeu sudionika dizajna je jo to to smanjuje interferenciju meu uvjetima ispitivanja. Interferencija se pojavljuje kada ispitanik prelazi s jednog testa na drugi, u tom procesu na drugi test prenosi iskustva i znanje koje je stekao u prethodnom.

1.2.2 UINAK PORETKA, SUPROTSTAVLJANJE I LATINSKI KVADRATI

Kao to je ve navedeno, kad se koristi unutar sudionika dizajn, svakog ispitanika se testira na svakom testu te zbog toga se uinak ispitanika svakim testom moe poboljati ili ak pogorati u nekim sluajevima. Zbog toga se ne dobivaju realni rezultati u testovima nakon prvog. Da bi se to sprijeilo koristi se metoda suprotstavljanja i latinski kvadrati, odnosno svaki ispitanik dobiva testove u drugaijem poretku (to je onda ve sutinski izmeu sudionika dizajn).Sljedea slika predstavlja latinski kvadrat reda 3. Svako slovo predstavlja test koji ispitanik izvrava. U ovom sluaju svi bi ispitanici bili podijeljeni u 3 grupe i svaki redak bi odgovarao redoslijedu kojim bi pojedina grupa radila zadane testove.

Slika 3: Latinski kvadrat reda 3.1.2.3 ANOVA TEST

ANOVA test ili analiza varijance parametrijski je test, to znai da se ravna prema odreenoj razdiobi, za razliku od neparametarskih testova koji ne pretpostavljaju o kakvoj statistikoj razdiobi vjerojatnosti se radi. Rezultati ANOVA testa daju se u obliku F-statistike koja je omjer varijance zbog efekta koritenih metoda i svih ostalih varijanci, stupnjeva slobode F-statistike i vrijednosti p koja predstavlja vjerojatnost dobivanja takvih rezultata, pod uvjetom da je nul-hipoteza istinita. to je vjerojatnost p via, to je vjerojatnije da je naa hipoteza oborena. Drugim rijeima, dvije 'stvari' koje pokuavamo dovesti u korelaciju nisu korelirane u mjeri u kojoj bi trebale biti da bismo rezultate ekperimenta proglasili validnima (da bi se nul hipoteza potvrdila). Obino se uzima da bi vrijednost p trebala biti 0.05 ili manja, to nam daje veu pouzdanost u ispravnost nul hipoteze.

1.2.4 MICROSOFT EXCEL

Pri izradi grafikih prikaza rezultata ovog eksperimenta koriten je program Microsoft Excel. Microsoft Excel je program za tablino raunanje , proizvod kompanije Microsoft, sastavni dio je programskog paketa Microsoft Office. On je odabran zbog njegove jednostavnosti, ali i velikog broja mogunosti koje prua pri izradi grafova. 2. OPIS EKSPERIMENTA

2.1 VARIJABLE EKSPERIMENTA

U nastavku emo opisati varijable provedenog eksperimenta i njihovu osnovnu podjelu.Nezavisne varijable (u oznaci 7'' uoavamo simbol '' koji je oznaka za inch (palac))

Veliina tableta: 7'', 10 ''

Poloaj tableta pri unoenju teksta: horizontalno(en. portrait), vertikalno(en. landscape)

Nain unoenja teksta: pomou dva palca, kaiprstom

Blok teksta kojeg ispitanik unosi

Zavisne varijable

Brzina unoenja teksta: varijabla pokazuje broj rijei koje ispitanik prosjeno unese u jednoj minuti, mjerna jedinica je stoga wpm (words per minute).

Broj pogreaka (error rate ER): varijabla pokazuje broj pogreaka koje je ispitanik uinio za vrijeme unosa jednog bloka teksta.

Na kraju je u tablice unesena samo prva zavisna varijabla (brzina unoenja teksta) koja se izraunala uzevi u obzir ER prema sljedeoj formuli:

Gdje n predstavlja broj unesenih rijei, ER predstavlja broj pogreaka, a t predstavlja vrijeme koje je korisniku bilo potrebno da unese n rijei (mjereno u sekundama).

Ostale varijable

Sluajne varijable: tu spadaju karakteristike ispitanika (npr. visina, teina, broj godina, razina obrazovanja, iskustvo u koritenju raznih tipkovnica na tabletima itd.). Ove varijable nisu uzete u obzir pri statistikom raunu niti pri odabiru ispitanika.

Zbunjujue varijable: u ovom sluaju zbunjujua varijabla moe biti iskustvo i uenje jer ispitanik svakim unosom teksta sistematino postaje sve vjetiji pa se predvia poboljanje rezultata svakim iduim unosom teksta na istoj tipkovnici.

2.2 OBLIKOVANJE EKSPERIMENTA

Eksperiment je oblikovan kao mjeavina izmeu sudionika i unutar sudionika. 12 ispitanika podijeljeno je u dvije grupe, prva grupa se sastoji od 4 osobe a druga od 8 osoba. Druga grupa sadri vie lanova zbog toga to se unutar te grupe koristilo vie nezavisnih varijabla i zbog toga vie testova.

Prva grupa je koristila samo tablet veliine 10'', dok je druga koristila samo tablet veliine 7''. Razmiljali smo i o takvoj podjeli da obje grupe imaju 6 lanova te da jedna grupa koristi samo tipkovnicu Colemak, a druga samo ATOMIK ali tada bi uinak uenja i iskustva bio vei pa smo zakljuili da je bolja prvobitno navedena podjela.

Nakon to je zavreno testiranje pojedinog ispitanika, dodijeljen mu je upitnik kojim se ispituje subjektivno zadovoljstvo pojedinom tipkovnicom.

Treba napomenuti da sudionici u eksperimentu nisu radili s ATOMIK tipkovnicom koja ima dodatno optimiziran sam oblik (esterokuti i sl.) tipki (kao u slici u uvodu), nego s verzijom koja nam je bila dostupna i imala je standardan kvadratiast oblik tipki. Colemak tipkovnica je bila dostupna u standardnom obliku predvienom za tu tipkovnicu osim to nije postojala mogunost unosa dijakritikih znakova, pa su sudionici morali unositi verziju grafema koja nema (nije) dijakritiki znak. 2.2.1 PRVA GRUPA

Prva grupa (4 lana/10'' tablet) je koristila obje tipkovnice na oba poloaja tableta. Prva dva ispitanika su prvo koristila ATOMIK pa Colemak tipkovnicu, a druga dva obrnuto. Pri emu se takoer pazilo na redoslijed horizontalnog i vertikalnog dranja tableta unutar grupe.

Tabela 1.: Redoslijed za grupu 1 (A - ATOMIK, C - Colemak, h - horizontalno, v - vertikalno).

A + hA + vC + hC + v

C + hC + vA + hA + v

A + vA + hC + vC + h

C + vC + hA + vA + h

U tablici su tono navedeni naini i redoslijedi koritenja tableta i tipkovnica. Svaki redak predstavlja redoslijed za jednog ispitanika unutar ove grupe.

Ovakav nain se koristio da bi se uravnoteio efekt poretka i uenja.

Svaki korisnik je takoer unosio dva razliita bloka teksta jedan za drugim pri svakom nainu koritenja. Naravno, svaki blok teksta koji je korisnik unosio je bio razliit, jer inae bi korisnik mogao nauiti pojedini tekst (uzimamo u obzir i osjetilno pamenje), to svakako valja izbjei pri ovakvom eksperimentu.Ovo radimo zbog toga da bi se promotrilo koliko se brzo poveava uinkovitost ispitanika pri odreenom nainu koritenja, ali i da bi se tipkovnice testirale na vie razliitih tekstova.

Svaki blok teksta se sastojao od 3 retka po 7 rijei, ukupno 21 rije. Valja uoiti da je u konanici svaki ispitanik utipkao 8 blokova teksta, ukupno 168 rijei.

Prije izvoenja eksperimenta naa pretpostavka je bila da e na tabletu veliine 10'' korisnici najbre unositi tekst drei ga horizontalno.

2.2.2 DRUGA GRUPA

Unutar druge grupe (8 lanova/7'' tablet) cilj je bio dodatno ispitati i dvije razliite mogunosti tipkanja u vertikalnom poloaju (s dva palca i kaiprstom), pri emu se, naravno, mora osigurati i mogunost usporedbe s prvom grupom u mjerenom parametru wpm. Zbog toga je dizajn eksperimenta za ovu grupu vrlo slian dizajnu za prvu grupu osim to je jo uvedena i permutacija redoslijeda s obzirom na nain tipkanja u vertikalnom poloaju.

Koritenje s dva palca podrazumijeva dranje tableta s obje ruke te tipkanje s oba palca, dok koritenje tableta s kaiprstom podrazumijeva dranje tableta u jednoj ruci te tipkanje kaiprstom druge ruke.

Tabela 2: Redoslijed tipkanja za grupu 2 (v1 - vertikalno s 2 palca, v2 - vertikalno s kaiprstom).A + hA + v1A + v2C + hC + v1C + v2

C + hC + v1C + v2A + hA + v1A +v2

A + hA + v2A + v1C + hC + v2C + v1

C + hC + v2C +v1A + hA + v2A +v1

A + v1A + v2A + hC + v1C + v2C + h

C + v1C + v2C + hA + v1A + v2A + h

A + v2A + v1A +hC + v2C + v1C +h

C + v2C + v1C + hA + v2A + v1A +h

U tablici su tono navedeni naini i redoslijedi koritenja tableta i tipkovnica. Svaki redak predstavlja jednog ispitanika unutar ove grupe.

Ovakav nain se, slino prethodnoj grupi, koristio da bi se uravnoteio efekt poretka i uenja.

Svaki korisnik je unosio dva razliita bloka teksta jedan za drugim pri svakom nainju koritenja. To je zbog toga da bi se promotrilo koliko se brzo poveava uinkovitost ispitanika pri odreenom nainu koritenja.

Svaki blok teksta se sastojao od 2 retka po 7 rijei, ukupno 14 rijei. Valja uoiti da je u konanici svaki ispitanik utipkao 12 blokova teksta to je ukupno 168 rijei. U ovoj grupi su ispitanici pri pojedinom tipkanju unosili manje teksta nego u prethodnoj zbog toga to su vie puta unosili tekst. Na kraju su svi ispitanici iz obje grupe unijeli sve skupa 168 rijei.

Prije izvoenja eksperimenta naa pretpostavka je bila da e na tabletu veliine 7'' korisnici najbre unositi tekst drei ga vertikalno i tipkajui s dva palca.3. PRIKAZ I INTERPRETACIJA REZULTATA3.1 PRIKAZ I ANALIZA REZULTATA ZA GRUPU BROJ 2

Tabela 3: Brzina tipkanja izraena u wpm, blok 1.

ATOMIK [wpm]Colemak [wpm]

IspitanikHoriz.PalciKaiprstHoriz.PalciKaiprst

18.666.248.134.045.535.59

25.664.084.805.228.955.00

36.068.006.665.4511.327.59

47.729.667.067.1810.377.18

58.037.017.537.268.016.73

63.474.064.245.256.096.83

77.576.326.0512.177.438.24

815.5616.517.2710.838.376.72

Prosjek7.847.746.477.178.266.74

Devijacija3.313.751.272.711.840.97

Tablica iznad prikazuje rezultate (mjerna jedinica: wpm) druge grupe ispitanika koja je koristila tablet veliine 7''. Rezultati se odnose na prvi blok teksta koji je svaki korisnik unosio.

Tabela 4: Brzina tipkanja izraena u wpm, drugi blok.

ATOMIK[wpm]Colemak[wpm]

IspitanikHoriz.PalciKaiprstHoriz.PalciKaiprst

18.767.0610.125.228.576.89

25.334.128.16.743.8712

35.616.676.97.512.2412.77

48.0811.838.577.649.479.44

58.217.357.97.568.717.23

63.597.656.618.757.789.13

77.715.67.512.3512.549.03

816.817.1413.4511.149.187.96

Prosjek8.018.438.648.369.049.31

Devijacija3.723.892.082.182.531.98

Tablica iznad prikazuje rezultate (mjerna jedinica: wpm) druge grupe ispitanika koja je koristila tablet veliine 7''. Rezultati se odnose na drugi blok teksta koji je svaki korisnik unosio.

Slika 4: Grafiki prikaz prosjenih rezultata iz prethodne dvije tablice.Graf prikazuje usporedbu prosjenih rezultata unoenja prvog i drugog bloka teksta te standardne devijacije za svaki rezultat. Na rezultatima se vidi da su ispitanici poboljali brzinu tipkanja u sljedeem bloku teksta za svaki uvjet ispitivanja.

Tabela 5: Rezultati mjerenja (prosjek pretohodne dvije tablice).


IspitanikHoriz.Vert1.Vert2.Horiz.Vert1.Vert2.

18.716.659.134.637.056.24

25.504.106.455.986.418.5

35.847.346.786.4811.7810.18

47.910.757.827.419.928.31

58.127.187.727.418.366.98

63.535.865.4376.947.98

77.645.966.7812.269.998.64

816.1816.8310.3610.998.787.34

Prosjek7.938.097.567.778.658.03

Devijacija3.523.821.682.462.191.48

Prethodna tablica prikazuje prosjenu brzinu unoenja teksta za svakog ispitanika te konano prosjek za svaki nain tipkanja i odgovarajue standardne devijacije.

Slika 4: Grafiki prikaz rosjenih rezultata prethodne dvije tablice.Graf prikazuje prosjenu brzinu unoenja teksta za obije tipkovnice i sve naine tipkanja.

Slika 5:a) Grafiki prikaz prosjenih rezultata za obje tipkovnice. b) Grafiki prikaz prosjenih rezultata za oba naina dranja tipkovnice. c) Grafiki prikaz prosjenih rezultata za oba naina vertikalnog koritenja tableta.Graf 5.a prikazuje usporedbu uinkovitosti obiju tipkovnica. Prosjena brzina unoenja teksta na ATOMIK tipkovnici jest 7.86 wpm, a na Colemak tipkovnici 8.15 wpm. Iz rezultata zakljuujemo da se Colemak tipkovnica pokazala boljom, standardna devijacija je takoer manja za Colemak tipkovnicu.

Graf 5.b prikazuje usporedbu horizintalnog i vertikalnog naina dranja tableta veliine 7''. Prosjena brzina unoenja teksta na horizontalan nain jest 7.85 wpm, a na vertikalan nain 8.08 wpm. Iz toga zakljuujemo da je tablet veliine 7'' uinkovitije drati u vertikalnom poloaju. Standardna devijacija je takoer manja za vertikalan nain.

Graf 5.c prikazuje usporedbu vertikalnog tipkanja koristei dva palca i samo jedan kaiprst. Prosjena brzina koristei dva palca jest 8.37 wpm, a koristei kaiprst 7.8 wpm. Iz toga zakljuujemo da je uinkovitije koristiti dva palca za unoenje teksta na tabletu veliine 7''.

Iz svih gore prikazanih rezultata zakljuujemo da je na tabletu veliine 7'' najuinkovitije koristiti tipkovnicu Colemak drei je vertikalno i tipkajui s dva palca.

3.2 PRIKAZ I ANALIZA REZULTATA ZA GRUPU BROJ 1Tabela 6: Rezultati mjerenja, blok 1.


IspitanikHorizontalnoVertikalnoHorizontalnoVertikalno

15.385.708.6310.59

24.035.814.498.44

34.245.458.327.92

43.854.444.173.65

Prosjek4.385.356.407.65

Devijacija0.600.542.082.52

Tablica prikazuje rezultate (mjerna jedinica: wpm) prve grupe ispitanika koja je koristila tablet veliine 10''. Rezultati se odnose na prvi blok teksta koji je svaki korisnik unosio.

Tabela 7: Rezultati mjerenja, blok 2.



16.036.539.3310.26

23.717.56.6710

35.335.647.236

43.714.264.294.31

Prosjek4.705.986.887.64

Devijacija1.021.191.792.56

Tablica prikazuje rezultate (mjerna jedinica: wpm) prve grupe ispitanika koja je koristila tablet veliine 10''. Rezultati se odnose na drugi blok teksta koji je svaki korisnik unosio.

Slika 8: Grafiki prikaz prosjenih rezultata iz prethodne dvije tablice.Graf prikazuje usporedbu prosjenih rezultata tipkanja prvog i drugog bloka teksta te standardne devijacije za svaki rezultat. Na rezultatima se vidi da su ispitanici poboljali brzinu tipkanja u sljedeem bloku teksta, osim u zadnjem sluaju (Colemak + vertikalno) gdje su rezultati za prvi blok neznatno bolji.

Tabela 8: Rezultati mjerenja (prosjek prethodne dvije tablice).



15.716.128.9810.43

23.876.665.589.22

34.795.557.786.96

43.784.354.233.98

Prosjek4.545.676.647.65

Devijacija0.810.871.942.54

Tablica prikazuje prosjenu brzinu unoenja teksta za svakog ispitanika te konano prosjek za svaki nain tipkanja i odgovarajue standardne devijacije.

Slika 9. Grafiki prikaz prosjenih rezultata iz prethodne tablice.Graf koji prikazuje prosjenu brzinu unoenja teksta za obje tipkovnice i sve naine tipkanja.

Slika 10. a) Grafiki prikaz prosjenih rezultata za obje tipkovnice. b) Grafiki prikaz prosjenih rezultata za oba naina dranja tipkovnice.

Graf 10.a prikazuje usporedbu uinkovitosti obiju tipkovnica. Prosjena brzina unoenja teksta na ATOMIK tipkovnici jest 5.12 wpm, a na Colemak tipkovnici 7.15 wpm. Iz rezultata zakljuujemo da se Colemak tipkovnica pokazala boljom, ali standardna devijacija je manja za ATOMIK tipkovnicu.

Graf 10.b prikazuje usporedbu horizontalnog i vertikalnog naina dranja tableta veliine 10''. Prosjena brzina unoenja teksta u horizontalnom poloaju jest 5.59 wpm, a u vertikalnom poloaju 6.66 wpm. Iz toga zakljuujemo da je tablet veliine 10'' uinkovitije drati u vertikalnom poloaju. Standardna devijacija je manja za horizontalan poloaj.

Iz svih gore prikazanih rezultata zakljuujemo da je na tabletu veliine 10'' najuinkovitije koristiti tipkovnicu Colemak drei je u vertikalnom poloaju.

3.3 ANALIZA I USPOREDBA REZULTATA OBIJU GRUPA

Slika 12. Grafiki prikaz prosjenih reuzltata za obje tipkovnice i obje veliine.

Graf prikazuje usporedbu prosjenih rezultata za ATOMIK i Colemak tipkovnicu na veliinama tableta 7'' i 10''.

Slika 13. a) Grafiki prikaz prosjenih rezultata za obje tipkovnice. b) Grafiki prikaz prosjenih rezultata za obje veliine tableta. Graf 13.a prikazuje usporedbu prosjenih rezultata za obje tipkovnice. Pri izraunu prosjenog wpm-a uzeti su u obzir svi naini dranja i koritenja obiju tipkovnica. Prosjena brzina unoenja teksta za ATOMIK tipkovnicu jest 6.49 wpm, a za Colemak tipkovnicu 7.65 wpm. Iz toga zakljuujemo da se Colemak tipkovnica pokazala uinkovitijom.

Graf 13.b prikazuje usporedbu prosjenih rezultata za veliine tableta 7'' i 10''. Pri izraunu prosjenog wpm-a uzete su u obzir obje tipkovnice i svi naini dranja i koritenja na obje veliine tableta. Prosjena brzina unoenja teksta za tablet veliine 7'' jest 8.01 wpm, a za tablet veliine 10'' 6.14 wpm. Iz rezultata zakljuujemo da je unoenje teksta bre na manjem tabletu. Standardna devijacija je oekivano vea kod tableta veliine 7'' zbog toga to je njega testiralo dvostruko vie ispitanika.

3.4 ANALIZA VARIJANCE

Ovdje e biti dana kratka analiza varijance za Grupu 2 iz provedenog eksperimenta. Idejno, testirat emo:

a) postoji li statistiki znaajna razlika u dva naina tipkanja (horizontalno, vertikalno)

b) postoji li statistiki znaajna razlika izmeu koritenja dvije tipkovnice

Prvo e u vrlo kratkim crtama biti opisano, ne kako alat iz MacKenzijeveknjige sutinski funkcionira, nego to moemo pomou njega moemo odrediti.

Pomou njega je mogue kroz unos broja redaka (sudionika u eksperimentu), broja razliitih instanci prve vrste nezavisnih varijabli (u naem sluaju to znai da emo unijeti da postoje dvije vrste poloaja tipkanja - horizntalno i vertikalno), te broja razliitih instanci druge vrste nezavisnih varijabli (u naem sluaju to znai da emo unijeto da postoje dvije vrste tipkovnica - ATOMIK i Colemak) doznati statistike podatke vane za analizu varijance. Dodatno, alat omoguuje definiranje jo jednog broja. Radi se o broju razliitih grupa. Svaka grupa obavlja testiranja u eksperimentu svojim fiksnim redoslijedom (ovaj broj se upisuje ako se eli doznati kakav je utjecaj efekta poretka). Mi smo pri samom dizajnu eksperimenta pretpostavili da postoji odreeni efekt poretka i nije nam bio cilj ispitati taj efekt, nego smanjiti njegov potencijalni utjecaj. Iz toga razloga, odluili smo unijeti podatke u alat, ne uzimajui u obzir grupe. U potencijalnom, unaprijeenom eksperimentu, trebalo bi uzeti u obzir grupe i eksperiment dizajnirati tako da unutar pojedine grupe ima statistiki dostatan broj sudionika.

Dakle, testirali smo rezultate Grupe 2, alatom Anova2 (pisanim u programskom jeziku JAVA), uz sljedee podatke:

a) broj sudionika = 4

b) broj naina poloaja tipkanja = 2 (oznaka f1)

c) broj razliitih tipkovnica = 2 (oznaka f2)

U sljedeem bloku zapisani su rezultati za pojedine (standardne) hipoteze koje se postavljaju pri provedbi ANOVA testa. Hipoteza se oznaava velikim slovom H uz pridrueni indeks hipoteze (npr. nul hipoteza se oznaava s H0).

f1 - H0 = nema razlike u srednjoj vrijednosti wpm-a izmeu dana dva naina tipkanja

Rezultat je : p = 0.108986. f2 - H1 = nema razlike u srednjoj vrijednosti wpm-a izmeu s obzirom na razliite tipkovnice

Rezultat je : p = 0.174985.

f1 x f2 - H2 = nema razlike u srednjoj vrijednosti wpm-a izmeu s obzirom na ureeni par (tipkanje, tipkovnica)

Rezultat je : p = 0.793780.

Niti jedna od dobivenih vrijednosti p nije manja od 0.05, pa se hipoteze H0, H1 i H2 moraju odbaciti.

3.5 ANALIZA REZULTATA UPITNIKA

TODO: umetnuti sliku upitnika

Sve ukupno tipkovnice su dobile poprilino loe ocjene i komentare od strane korisnika. Razlog tome je to su se svi sudionici u eksperimenti prvi put susreli s tim tipkovnicama i bilo im je veoma teko i naporno unositi tekst pomou njih.

Veina korisnika smatra da koritenje obiju tipkovnica nije bilo jednostavno te se nisu osjeali ugodno koristei ih s time da je Colemak tipkovnica imala malo bolje ocjene po tom pitanju. Za Colemak tipkovnicu su sudionici smatrali da je intuitivna, vjerojatno zbog toga to je slina standardnoj QWERTY tipkovnici. Sudionici su bili zadovoljni s itljivou znakova na ekranu to pokazuje da je grafiko korisniko suelje za obje tipkovnice kvalitetno napravljeno. Veina sudionika smatra kako nisu ba brzo nauili koristiti tipkovnice, ne prisjeaju se lako kako ih koristiti i ne bi ih preporuili prijatelju. U svemu tome Colemak tipkovnica je dobila bolje ocjene te tako zakljuujemo da je ona pristupanija za prosjenog korisnika.

4. ZAKLJUAKProvedba i dizajn ovog eksperimenta dobar su i sustavan uvod podruje interakcije ovjeka i raunala. Bilo je potrebno krenuti od ideje eksperimenta, odnosno definiranja varijabli (nezavisnih, zavisnih i ostalih) koje emo pratiti u eksperimentu. S obzirom da su se slini eksperimenti ve provodili, u skladu s inenjerskim pristupom problemu trebalo je pogledati kako su se ve dizajnirali slini eksperimenti. Dakle, prvotno smo prouavali relevantnu literaturu - [1] i [2]. Trebalo je paziti da je dizajn eksperimenta u skladu s fizikalnim mogunostima, odnosno da moemo prikupiti dovoljan broj sudionika za na eksperiment kao i stii izmjeriti sve potrebne podatke. Takoer, valjalo je imati razraenu ideju o tome kako usporediti odnosno vrednovati dobivene rezultate te razmisliti o tome koje alate za to moemo upotrijebiti. U tome pogledu, odluili smo da svakako treba ukljuiti i grafiki prikaz rezultata jer on nama ljudima vrlo prirodno doarava o emu je rije i kakvi su rezultati eksperimenta. Zbog toga smo uz izraun srednjih vrijednosti i devijacije rezultate eksperimenta popratili histogramima. Pokuali smo i analizirati nae rezultate koristei i neke od naprednijih alata. Zbog toga to smo eksperiment i dizajnirali dijelom prema idejama i postupcima iz MacKenzijeve knjige prirodno se nametnuo alat koji se u toj knjizi spominje i opisuje (alat Anova2 pisan u programskom jeziku JAVA). S obzirom da eksperiment nije bio dizajniran u potpunosti kompatibilno s tim alatom (dijelom zbog fizikalnih ogranienja, a dijelom zbog toga to smo htjeli ispitati neke stvari koje se ne mogu ispitati direktno kroz taj alat) nismo dali detaljan pregled rezultata koje daje taj alat ve samo naznaili to nam taj alat moe izraunati i to potkrijepili na jednom primjeru. to se tie konkretnih dobivenih rezultata u eksperimentu, odnosno odgovora na pitanje koji se nain (odnosno naini) tipkanja pokazao najboljim, tu moemo ustvrditi da su rezultati vie - manje oekivani. Naime, tipkovnica Colemak se pokazala boljom od ATOMIK to je oekivano jer je ona slinija tipkovnici QWERTY na koju su korisnici (odnosno sudionici provedenog eksperimenta) ve naviknuti. Dodatno, tipkanje na tabletu manjih dimenzija se pokazalo uinkovitije, to bi se opet moglo tumaiti kroz injenicu da sudionici eksperimenta vie navikli na touch screen tipkanje na mobitelima, pa im je situacija na manjem tabletu bila ona na koju su dijelom vie naviknuti. S obzirom da veina korisnika koristi mobitel tipkajui vertikalno, vjerojatno su i zbog toga rezultati bolji u vertikalnom nainu tipkanja. Rezultati ankete su u dobroj mjeri podudarni s naim mjerenjima odnosno zakljucima (sudionici eksperimenta preferiraju Colemak tipkovnicu).

5. LITERATURA

[1] I. Scott MacKenzie Human Computer Interaction, Izdava : Moragan Kaufmann, 225 Wyman Street, Waltham, 2013.[2] Boris Petz, Vladimir Kolesari, Dragutin Ivanec Petzova statistika, Izdava : Naklada Slap, Zagreb, 2012.FER 2 - Projekt(FER, 2016Stranica 1 od 17

Documents

FER2 Projekt Tehnicka Dokumentacija[1] - Copy