1

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

18

18

15

17

18

12

U OVOM BROJU

Æ Da su od 1901. godine dodijeljene 124 Nobelove nagrade za mir koje je dobilo 100 pojedinaca i 24 organizacije?

Æ Da se Međunarodni dan ljudskih prava obilježava na dan potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine? Time je po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na „život, slobodu i sigurnost [...] bez ikakvih razlika”.

Æ Da u sklopu aktivnosti Delegacije „Osvoji Knjigu tjedna“ u sljedeća tri blagdanska tjedna imate priliku osvojiti tri novele „Rulet’’ hrvatske književnice Lade Žigo, ovogodišnje hrvatske dobitnice Nagrade Europske unije za književnost?

JEsTE Li zNaLi?

EUbilten

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

12

2HRVaTsKa i EUROPsKa UNiJa

� Europsko vijeće i Vijeće Europske unije o napretku Hrvatske

� završno pretpristupno financiranje EU-a za Hrvatsku

� Finski parlament ratificirao Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske EU-u

� Ravnatelj Opće uprave EK za regionalnu politiku Deffa u posjetu Hrvatskoj

� Održana konferencija „strukturni fondovi i javna nabava“

� Komisija predstavila novu strategiju za Jadransko i Jonsko more

� izazovi i prilike za hrvatske gradove iz EU fondova

� Nagradna igra „Drvce mira“ - pošaljite mirovni prijedlog Europskoj uniji!

� Šest godina rada informacijskog centra EU-a

� Delegacija EU-a dodijelila nove projekte organizacijama civilnog društva s ciljem informiranja građana o EU-u

� Tri EU projekta predstavila nove publikacije za informiranje hrvatskih građana o EU-u

aKTiVNOsTi ŠEFa DELEgaciJE

� sastanak ravnatelja Hrvatske agencije za investicije i konkurentnost i HaMag-a s veleposlanicima država članica EU-a

� Veleposlanik Vandoren s potpredsjednikom Vlade grčićem

� Veleposlanik Vandoren na sEETO konferenciji

� Šef Delegacije na predstavljanju novog zakona o općem upravnom postupku

� Veleposlanik Vandoren na konferenciji o reformi pravosuđa i osnaživanju žrtava

� Konferencija „Politika prema djeci: Europska unija, Vijeće Europe, Hrvatska”

� Četvrti forum civilnog društva zemalja zapadnog Balkana

� info dan programa Mladi na djelu

� Obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom u Hrvatskoj

� Poziv na konzultacije o strategiji potpore civilnom društvu u zemljama zapadnog Balkana, Turskoj i islandu

ViJEsTi iz EU-a

� Čelnici EU-a primili Nobelovu nagradu za mir

� Europsko vijeće prihvatilo putokaz o dovršavanju Ekonomske i monetarne unije

� Jedinstveni europski patentni sustav: velik poticaj za inovacije

� U Europskom parlamentu dodijeljena nagrada sakharov za 2012.

� Pregled rezultata ciparskog predsjedništva i predstavljanje prioriteta irskoga

� EU riješio manjak sredstava za Erasmus i ostale potprograme Programa za cjeloživotno učenje

EU PROJEKTi U HRVaTsKOJ

EU RJEČNiK: LOgiČKa MaTRica

EU FONDOVi NaKON PRisTUPaNJa: EUROPsKi FOND za RiBaRsTVO

ViJEsT U sLici

NOVE PUBLiKaciJE U iNFORMaciJsKOM cENTRU EU-a

KaLENDaR DOgaĐaNJa

NagRaDNi NaTJEČaJ

Æ Osvojite posjet Muzeju mira u Berlinu (D), Bradfordu (UK) ili Guernici (E)!

9

EN

Preuzmite bilten na engleskom jeziku

2

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Europsko vijeće i Vijeće Europske unije o napretku HrvatskeEuropski čelnici pozdravili su i odobrili i poduprli zaključke Vijeća usvojene 11. prosinca. U tim se zaključcima navodi da Vijeće sa zadovoljstvom prati odvijanje procesa ratifikacije Pristupnog ugovora i raduje se ulasku Hrvatske u članstvo Unije 1. srpnja 2013., pod uvjetom da države članice uspješno završe ratifikacijski process. Vijeće pozdravlja Komisijin izvještaj o monitoringu Hrvatske spremnosti za članstvo i prateće tablice te prima na znanje nalaze u njima. Vijeće sa zadovoljstvom konstatira da Hrvatska i dalje ostvaruje napredak u usvajanju i provedbi zakonodavstva EU-a, da dovršava usklađivanje s pravnom stečevinom i da je postigla značajne rezultate na više područja. Važno je da se Hrvatska posebno usredotoči na deset glavnih pitanja koje je Komisija naglasila, na područjima konkurentnosti, pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti. istovremeno, Vijeće konstatira da u tim i drugim poglavljima ima više obveza koje je Hrvatska preuzela tijekom pristupnih pregovora, a u kojima se od Hrvatske traže dodatni, odnosno pojačani napori.

Više na stranicama Vijeća EU-a i Delegacije.

Završno pretpristupno financiranje EU-a za HrvatskuEuropska komisija odobrila je posljednji program pretpristupne i tranzicijske pomoći za Hrvatsku. Program vrijedan 46,8 milijuna eura prvenstveno je namijenjen jačanju administrativnih kapaciteta za učinkoviti pravosudni sustav i zaštitu temeljnih ljudskih prava. Tim će se sredstvima poduprijeti i sadašnji napori Hrvatske da izgradi moderne, transparentne službe namijenjene građanima. „Hrvatska je skoro stigla na cilj. Uvjeren sam da će ovogodišnji program pomoći Hrvatskoj da ostvari i posljednje ciljeve u pripremama za ulazak u Uniju i uspješno članstvo u njoj”, izjavio je europski povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle. Uz pomoć ključnim reformama kao glavni cilj, pretprisutpni program pomoći će i unapređenju granične infrastrukture u Tovarniku i Maljevcu, obnovi Odgojnog zavoda u Turopolju, potpori organizacijama hrvatskoga civilnog društva i financiranju razminiranja u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji. EU je od 2007. godine za Hrvatsku osigurao financijsku potporu u ukupnom iznosu od 998 milijuna eura u sklopu pretpristupne pomoći (iPa). sva su ta sredstva sada doznačena. Kao buduća država članica, Hrvatska će odmah po pristupanju Uniji moći koristiti strukturne fondove i Kohezijski fond.

Više na stranicama Europske komisije i Delegacije.

Finski parlament ratificirao Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske EU-uFinski je parlament 18. prosinca ratificirao Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji većinom glasova. „Za“ je glasovalo 131 od 165 nazočnih finskih parlamentaraca (od ukupno 199 zastupnika) te 34 protiv. glasovanju u finskom parlamentu prisustvovao je potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, koji se dan ranije susreo s predsjednikom parlamenta Eerom Heinäluomom. Uz 13 država (austrija, Bugarska, cipar, Češka Republika, Estonija, irska, italija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Rumunjska i slovačka) u kojima je proces ratifikacije u potpunosti dovršen, Finska se današnjom ratifikacijom priključila grčkoj, Luksemburgu, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj kao državama u kojima je Ugovor ratificiran u predstavničkom tijelu, dok je akt o ratifikaciji hrvatskog Ugovora o pristupanju prošao kroz proceduru Donjeg doma (House of commons) parlamenta Ujedinjene Kraljevine i sada je u proceduri u gornjem domu (House of Lords).

Proces ratifikacije i trenutnu situaciju možete detaljno pratiti putem tablice na stranicama Delegacije.

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

Æ Trenutni prikaz ratifikacije Ugovora o pristupanju dostupan je na stranicama Delegacije

3

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Ravnatelj Opće uprave EK za regionalnu politiku Deffa u posjetu HrvatskojRavnatelj Opće uprave Europske komisije za regionalnu politiku Walter Deffa boravio je 12. prosinca u Hrvatskoj kako bi s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o pripremama Republike Hrvatske za korištenje sredstava iz EU fondova. Deffa se susreo s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Brankom Grčićem,  ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdaš Dončićem, ministrom zaštite okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem i ministrom financija Slavkom Linićem. iduća godina u kojoj RH postaje članicom EU-a, važna je i za Bruxelles i za zagreb. Ravnatelj Opće uprave Deffa je naglasioo važnost strateškog pristupa korištenju sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda te potrebu za mobilizacijom cijele države u ostvarivanju što boljih rezultata. Potpredsjednik grčić je istaknuo da je apsorpcija EU fondova apsolutni prioritet Vlade, a na ostvarenju tog strateškog cilja uspostavljaju se mehanizmi kontrole, koordinacije i jačanja  administrativnih kapaciteta na pripremi projekata financiranih iz EU fondova.

Više na stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Održana konferencija „Strukturni fondovi i javna nabava“Konferencija na temu „strukturni fondovi i javna nabava: upravljanje EU fondovima zahtijeva učinkovit sustav javne nabave na središnjoj i lokalnoj razini“ održana je 11. prosinca u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HgK) u organizaciji HGK, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstva gospodarstva i Europske komisije. cilj konferencije bio je upoznati sudionike i javnost s pripremama za provedbu kohezijske politike i strukturnih fondova u kontekstu sustava javne nabave u RH. Sljedeće godine od 1. srpnja nacionalni sustav javne nabave primjenjivat će se i na sredstva iz EU fondova. Hrvatska je za provedbu pretpristupne pomoći koristila Praktični vodič za procedure ugovaranja za vanjske aktivnosti EK (PRag). Nicola Aimi  iz Opće uprave za regionalnu politiku Europske komisije istaknuo je kako javne nabave čine 30 posto BDP-a EU te ujedno predstavljaju područje visokog rizika. Kršenje pravila javnih nabava predstavlja 40 posto svih izvora nepravilnosti kod korištenja sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. „Te greške vode do financijskih korekcija / gubitka sredstava i općenito dovede u opasnost završetak projekata,“ naglasio je aimi.

Više na stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Komisija predstavila novu strategiju za Jadransko i Jonsko moreMeđunarodna konferencija za predstavljanje strategije Europske komisije o Jadranskoj i Jonskoj pomorskoj strategiji održana je 6. studenog u zagrebu, u organizaciji Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Opće uprave za pomorstvo i ribarstvo Europske komisije. cilj strategije je poticanje pametnog, održivog i sveobuhvatnog rasta u regiji, a ista se temelji na četiri stupa: jače plavo gospodarstvo, zdraviji morski okoliš, sigurniji pomorski prostor i odgovorne ribolovne aktivnosti. Nastavlja se na Komisijinu inicijativu „Plavi rast” i Limassolsku izjavu o morskom i pomorskom programu za rast i radna mjesta koju su nedavno donijeli ministri EU-a. cilj je inicijative da more postane žarište inovacija, gospodarskih mogućnosti i napretka za sve zemlje koje ga okružuju. Povjerenica za pomorstvo i ribarstvo Maria Damanaki na konferenciji je izjavila: „s obzirom na europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana kretanje ljudi, robe i usluga Jadranskim i Jonskim morem sigurno će se povećati. Očuvanje morskih staništa i osiguranje održivog razvoja regije bit će izazov na koji se moramo pripremiti.” strategija će biti provedena 2013. uz pomoć akcijskog plana koji će se razviti u suradnji s dionicima iz regije. Prezentacije s konferencije su dostupne ovdje.

Više na stranicama Europske komisije, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Delegacije.

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

Æ Potpredsjednik Vlade Grčić i ravnatelj za regionalnu politiku Deffa

Æ Sudionici konferencije

4

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

Izazovi i prilike za hrvatske gradove iz EU fondovaMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organiziralo je 7. prosinca u zagrebu radni sastanak s gradonačelnicima velikih gradova i sjedišta županija. Događanje pod nazivom „Ususret EU fondovima – izazovi i prilike za gradove“ organizirano je kako bi se gradonačelnike velikih gradova, koji imaju više od 35.000 stanovnika, i gradova sjedišta županija upoznalo s pripremama RH za korištenje EU fondova, pripremom strateških projekata regionalnoga razvoja, te izazovima i prilikama koje se pružaju velikim gradovima u financiranju projekata sredstvima iz EU fondova. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Branko grčić pritom je istaknuo kako praksa iz novih članica EU-a pokazuje da su se one u vremenima krize orijentirale na financiranje projekata novcem iz EU fondova. „Očekujemo promjenu strukture u gradskim proračunima, računamo na jaču razvojnu komponentu. Početkom 2013. ministarstvo će identificirati probleme i potencijale razvoja na regionalnoj razini, s posebnom pažnjom na mogućnost novih projekata u jedinicama lokalne i područne samouprave i kako država može pomoći u njihovoj realizaciji“, izjavio je grčić.

Više na stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Nagradna igra „Drvce mira“ - pošaljite mirovni prijedlog Europskoj uniji!Povodom dodjele Nobelove nagrade za mir u 2012. Europskoj uniji Delegacija Europske unije u RH pokrenula je 10. prosinca nagradnu igru „Drvce mira“ koja će trajati do 14. siječnja 2013. godine. Na web stranicama Delegacije EU-a kao i na drvcu u informacijskom centru EU-a, građani mogu ostaviti svoje prijedloge o tome što bi EU mogla učiniti za mir u 2013. godini. Prijedlozi građana bit će dostavljeni institucijama EU-a u Bruxellesu,  a tri pobjednika koja će biti odabrana nasumičnim odabirom osvojit će putovanje za dvoje u jedan od sljedećih gradova: Berlin (Njemačka), Bradford (Ujedinjena Kraljevina) ili Guernica (Španjolska) te posjetiti Muzej mira u odabranom gradu. Neke od već pristiglih poruka možete pročitati na zvjezdicama okačenim na virtualno Drvce mira na stranicama Delegacije.

Više na stranicama Delegacije.

Šest godina rada Informacijskog centra EU-ainformacijski centar EU-a obilježio je šestu godišnjicu postojanja 11. prosinca. Prije šest godina, Delegacija EU-a otvorila je centar s ciljem pružanja informacija o Europskoj uniji i o procesu pristupanja Republike Hrvatske EU-u. Najvažniji rezultati rada u posljednjih šest godina su: preko 26,5   tisuća posjetitelja, više od 2,5 milijuna posjeta web stranicama Delegacije, više od 2.800 fanova na Facebook EUIC stranici, na raspolaganju više od 1.600 raznih naslova publikacija, podijeljeno više od 220.000 publikacija, tiskano više od 20 publikacija na hrvatskom jeziku o EU-u, organizirano 12 natječaja za razne ciljne grupe, više stotina predavanja o EU-u za učenike i studente diljem zemlje, preko 900 seminara, radionica, konferencija za medije te drugih događanja, EU bus turneje kroz tri godine diljem cijele Hrvatsku, putovanja za novinare te izdana 54 broja publikacije koju upravo čitate a koja se distribuira na više od 23.000  adresa. Povodom obilježavanja obljetnice svi posjetitelji informacijskog centra EU-a dobili su besplatni primjerak kalendara Delegacije EU-a za 2013. godinu „Europska unija: zajednica ljudi”.

Više na stranicama Delegacije.

Æ Gradonačelnici na radnom sastanku

Æ Informacijski centar EU-a na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu

5

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Delegacija EU-a dodijelila nove projekte organizacijama civilnog društva s ciljem informiranja građana o EU-u Delegacija EU-a je dodijelila grantove za šest projektnih ideja koje su predložile hrvatske organizacije civilnog društva u vezi informiranja o EU. Projekti će se financirati iz programa IPA INFO 2011 Delegacije EU-a temeljem poziva za ponude objavljenom u proljeće 2012. godine. Financiranje EU-a iznosi do 90% vrijednosti pojedinog projekta a ukupni iznos koji dodjeljuje EU iznosi preko 460.000 eura. grantovi su dodijeljeni Hrvatskom pravnom centru iz zagreba, Europskom edukacijskom forumu iz zagreba, PRONi centru za socijalno podučavanje iz Osijeka, Lokalnoj agenciji za demokraciju iz Brtonigle, Organizaciji za građanske inicijative iz Osijeka i gradu Malom Lošinju. glavni ciljevi programa iPa iNFO jesu podići svijest o EU-u u zemljama proširenja te osigurati javnu raspravu o integraciji u EU, kao i prednostima i izazovima koje takav proces donosi.

Više o samim projektima u rubrici EU projekti u Hrvatskoj i na stranicama Delegacije.

Tri EU projekta predstavila nove publikacije za informiranje hrvatskih građana o EU-uU zagrebu su početkom studenog predstavljene tri nove publikacije s korisnim informacijama o Europskoj uniji i pristupanju Hrvatske EU-u nastale u sklopu nedavno završenih projekata „1000 ZA-ŠTO o EU”, „EU pokreni se” i „EUčionica” financiranih uz potporu programa IPA INFO 2010 Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj. U sklopu projekta „1000 ZA-ŠTO o EU” kojeg je provodila Kuća ljudskih prava u partnerstvu s Radio Mrežom objavljena je publikacija O EU-u i ljudskim pravima, kvaliteti demokracije i vladavini prava. Projekt „EUčionica” koji je Europski edukacijski forum proveo u partnerstvu s Večernjim listom i 24sata TV iznjedrio je publikaciju „EUčionica – Sve što ste htjeli znati o ulasku Hrvatske u EU”, dok je u sklopu projekta „EU pokreni se” kojeg je provodila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u partnerstvu s Udrugom gradova RH, Hrvatskim savezom zadruga (HSZ) te medijskim partnerima HINA-om i 24sata objavljena publikacija „Praktični vodič za EU fondove” (koja će se u narednim danima moći preuzeti sa stranica HUP-a www.hup.hr).  

Više o samim projektima u rubrici EU projekti u Hrvatskoj i na stranicama Delegacije.

Sastanak ravnatelja Hrvatske agencije za investicije i konkurentnost i HAMAG-a s veleposlanicima država članica EU-aVeleposlanik Paul Vandoren ugostio je 5. prosinca sastanak ravnatelja Hrvatske agencije za investicije i konkurentnost i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HaMag) s veleposlanicima država članica EU-a. svrha sastanka bila je razmjena stajališta o pitanjima relevantnim za tekuće reforme u poboljšanju poslovnog okruženja i investicija što je od posebne važnosti za gospodarski opravak i prosperitet Hrvatske kao zemlje u procesu pristupanja EU-u i za informiranost o strategijama navedenih dviju agencija u pogledu privlačenja investicija. Na sastanku je bilo riječi o preostalim preprekama stranim ulaganjima u Hrvatskoj. Veleposlanik Vandoren istaknuo je poteškoće vezane uz privlačenje izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku te potrebu za poboljšanjem klime za izravna strana ulaganja. svi sugovornici složili su se da jedan od prioriteta Vlade treba biti privlačenje investicija kao temelj razvoja zemlje te da bi Vlada trebala rješavati postojeće nedostatke.

Više na stranicama Delegacije.

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

aKTiVNOsTi ŠEFa DELEgaciJE

6

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Veleposlanik Vandoren s potpredsjednikom Vlade GrčićemVeleposlanik Paul Vandoren sastao se 5. studenog s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Brankom grčićem koji je slijedom promjena u Vladi zadužen za koordiniranje izravnih stranih ulaganja. Razgovarali su o budućoj suradnji. Veleposlanik Vandoren je tom prigodom izjavio: „Nadam se da se može očekivati više investicija u Hrvatsku budući da zemlja uskoro ulazi u EU i uvjeravam vas da će EU podržati sve napore koje Vlada odluči poduzeti u tom smislu. Raduje me koordinacija s Uredom potpredsjednika Vlade ministra Branka grčića kako bismo osigurali da je postignut napredak prije pristupanja Hrvatske EU-u”.

Više na stranicama Delegacije.

Veleposlanik Vandoren na SEETO konferencijiOsmi godišnji susret ministara vezano uz razvoj sEETO sveobuhvatne prometne mreže (south East Europe Transport Observatory, sEETO) održan je 8. prosinca u zagrebu. Konferencija je okupila ministre prometa iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Albanije, Kosova, Srbije i Hrvatske, a raspravljalo se o radu na sEETO mreži koridora u jugoistočnoj Europi. Veleposlanik Vandoren je pozdravljajući skup istaknuo kako su veliki koraci prema zajedničkom željezničkom prostoru jugoistočne Europe već napravljeni, no i kako je još puno posla pred državama sudionicama. „Transport je ključna djelatnost jer je on osnovni preduvjet za slobodu kretanja ljudi i slobodni protok roba. TEN-T europsku mrežu koridora valja proširi i jasno definirati i na zapadnom Balkanu, a pri tome nije dovoljno samo crtati karte već i konkretno raditi. Tu su najvažniji željeznički koridori,” istaknuo je Vandoren te zaključio kako je ključ za uspješna društva ekološki prihvatljiv, pouzdan i održiv transportni sustav. sEETO je organizacija osnovana 2004. sa sjedištem u Beogradu s ciljem promicanja suradnje u razvoju glavne i pomoćne infrastrukture na multimodalnoj Osnovnoj regionalnoj prometnoj mreži Jugoistočne Europe.

Više na stranicama saveza za željeznicu i Delegacije.

Šef Delegacije na predstavljanju novog Zakona o općem upravnom postupkuMeđunarodna konferencija „ZUP i zaštita interesa građana – novosti, prednosti, izazovi“, organizirana je 4. prosinca u zagrebu od strane Ministarstva uprave u sklopu iPa 2008 projekta „Potpora provedbi Zakona o općem upravnom postupku“. Prisutnima se obratio i veleposlanik Paul Vandoren koji je naglasio važnost jake i transparentne javne uprave u kontekstu članstva Hrvatske u EU-u te važnost jačanja investicijske klime i uklanjanje administrativnih prepreka. U sklopu konferencije organizirane su i dvije panel rasprave o provedbi zUP-a te alatima njegove primjene (edukacija, e-učenje, komunikacija, icT). glavni cilj ovog 1.601.000 eura vrijednog projekta je dati potporu Republici Hrvatskoj u daljnjem jačanju pouzdane, otvorene i transparentne javne uprave usmjerene prema korisnicima te koja je sastavni dio kvalitetnog poslovnog okruženja i doprinosi osiguranju boljeg standarda za sve građane. 

Više na stranicama Ministarstva uprave i Delegacije.

Æ Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić

Æ Veleposlanik Paul Vandoren na konferenciji

Æ Veleposlanik Paul Vandoren i ministar uprave Arsen Bauk na konferenciji

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

7

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Veleposlanik Vandoren na konferenciji o reformi pravosuđa i osnaživanju žrtavazaštita prava žrtava i svjedoka u kaznenom postupku tema je regionalne konferencije koja se 28. i 29. studenog održala u zagrebu, u organizaciji Ministarstva pravosuđa i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Tom su prigodom predstavnici ministarstava pravosuđa iz sedam zemalja (Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Turske i Ukrajine) usvojili Zajedničku izjavu iskazujući svoju spremnost na usvajanje nove Direktive Europske unije o minimalnim standardima za žrtve, koja je stupila na snagu 14. studenog ove godine. „U kaznenom pravu, na ulogu žrtve dugo se gledalo kao na dokazno sredstvo u sudskom postupku. Potrebe žrtava bile su često zanemarivane”, upozorila je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj. Na konferenciji je sudjelovao i veleposlanik Paul Vandoren. „Svake godine 75 milijuna građana EU-a postane žrtvama nekog kaznenog djela”, kazao je Vandoren. „zaštita žrtava dobiva na važnosti u procesu pristupa Europskoj uniji, čemu svjedoči i ova nova Direktiva EU-a. Vrijeme je da u kazneno pravosuđe uvedemo i brigu za žrtve, a ne samo za počinitelje. Naš je cilj da žrtve budu na prvom mjestu.”

Više na stranicama Ministarstva pravosuđa, UNDP-a i Delegacije.

Konferencija „Politika prema djeci: Europska unija, Vijeće Europe, Hrvatska”Pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, Pravobraniteljica za djecu, Ured UNicEF-a za Hrvatsku i Koordinacija udruga za djecu zajednički su organizirali 27. studenog u Hrvatskom saboru konferenciju „Politika prema djeci: Europska unija, Vijeće Europe, Hrvatska”. Veleposlanik Paul Vandoren iznio je sudionicima ključne odrednice politika Europske unije koje se bave djecom. između ostalog naglasio je kako i sam Lisabonski ugovor stavlja jak naglasak na promicanje i zaštitu prava djece kao jedan od važnijih ciljeva EU-a. i sama Povelja o temeljnim pravima, koja je postala pravno obvezujuća, prepoznaje djecu kao nezavisne i autonomne nosioce prava te zaštitu najboljeg interesa djece čini prioritetom javnih, sudačkih i privatnih institucija. Veleposlanik je nadalje istaknuo i nove prijedloge za daljnju zaštitu djece koje donosi strategija Europa 2020. te iznio područja u kojima i sama EU treba uložiti daljnje napore kako pokazuju istraživanja ureda Pravobranitelja. Na kraju, veleposlanik je na primjeru programa „Mladi na djelu“ dao primjer kako EU potiče aktivno građanstvo, solidarnost i toleranciju među mladim europljanima.

Više na stranicama Pravobraniteljice za djecu u Republici Hrvatskoj i Delegacije.

Četvrti forum civilnog društva zemalja zapadnog BalkanaEuropski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) organizirao je Četvrti forum civilnog društva zemalja zapadnog Balkana u zagrebu, od 26. do 27. studenog. Događanje su otvorili predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora staffan Nilsson, europski povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. glavne teme na dnevnom redu bile su sloboda izražavanja, ruralni razvoj i zapošljavanje te uloga organizacija civilnog društva u procesu proširenja. Forum je okupio gotovo 150 sudionika, uključujući predstavnike organizacija civilnog društva zapadnog Balkana, EgsO, predstavnike vlada i institucija EU-a. Na kraju foruma objavljena je završna deklaracija s preporukama organizacija civilnog društva. sudionici su u deklaraciji pozdravili napredak koji su zemlje regije postigle na svom putu prema članstvu u EU-u od zadnjeg foruma, koji je održan 2010. godine. To se posebice odnosi na skoro pristupanje Hrvatske. sudionici su također poduprli stav da će to postignuće potaknuti druge zemlje regije da slijede isti put obaveza i reformi u razdoblju koje dolazi. Tekst deklaracije možete pročitati ovdje.

Više na stranicama Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Delegacije.

Æ Sudionici konferencije

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

8

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Info dan programa Mladi na djeluagencija za mobilnost i programe EU organizirala je info dan o programu Mladi na djelu 14. prosinca u informacijskom centu EU-a. cilje info dana bio je upoznati mlade, udruge mladih, predstavnike lokalnih i regionalnih javnih tijela te sve ostale koji se bave mladima s mogućnostima koje nudi program Mladi na djelu i novostima u natječaju za 2013. godinu te predstaviti sustave podrške u radu s mladima i politici prema mladima, kao i budućnosti Programa i mogućnostima za mlade nakon 2013. godine. Među ostalim, na info danu predstavljena su i tri primjera dobre prakse: Medijska tvornica s projektom inicijative mladih „Zaustavimo nasilje na društvenim mrežama!“; Udruga za unaprjeđivanje suvremenih životnih vještina „Ostvarenje“ s projektom „interkulturalni dijalog je naš zadatak!“, koji je dobar primjer projekta podakcije 3.1 suradnja sa susjednim partnerskim zemljama EU i zemljama istočnog partnerstva; projekt Mreže mladih Hrvatske u sklopu akcije 5.1 koji se bavi pitanjem strukturiranog dijaloga u Hrvatskoj „Tko se boji velike zločeste krize? - Strukturirani dijalog o nezaposlenosti mladih“.

Više na stranicama agencije za mobilnost i programe EU i Delegacije.

Obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom u HrvatskojDelegacija EU-a pridružila se obilježavanju Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, 3. prosinca. Veleposlanik Paul Vandoren sudjelovao je u okruglom stolu o prevladavanju prepreka i stvaranju društva jednakosti za sve koji je predsjednik RH Ivo Josipović organizirao 3. prosinca na Pantovčaku. Vandoren je tom prigodom pojasnio što EU čini za svojih 80 milijuna građana s invaliditetom. „Europska unija u svojim temeljima sadrži zabranu diskriminacije po svim osnovama pa tako i po osnovi invaliditeta,“ naglasio je Vandoren. U Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski” Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježen je prodajnom izložbom radova osoba s invaliditetom, njihovih udruga, institucija i srodnih organizacija, okruglim stolom na temu pristupačnosti javnih površina i javnih objekata osobama s invaliditetom te prigodnim koncertom u organizaciji Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom grada zagreba, Povjerenstva za osobe s invaliditetom te URiHO-a (Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba). Obilježavanju se pridružila i Delegacija EU-a kroz Informacijski centar EU-a na čijem su se info-štandu posjetitelji mogli informirati o aktivnostima EU-a u pogledu osoba s invaliditetom, očekivanim promjenama nakon pristupanja Hrvatske EU-u.

Više na stranicama Ureda predsjednika Republike Hrvatske i Delegacije.

Poziv na konzultacije o strategiji potpore civilnom društvu u zemljama zapadnog Balkana, Turskoj i IslanduOpća uprava za proširenje Europske komisije poziva zainteresirane predstavnike i predstavnice organizacija civilnoga društva na sudjelovanje u pripremi strategije za potporu civilnom društvu u zemljama zapadnoga Balkana, Turskoj i islandu. strategija bi trebala definirati posebna interesna područja, opće političke ciljeve i metode potpore za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Konzultacije će se održati krajem veljače 2013. u Bruxellesu. zainteresirani trebaju ispunjavati sljedeće uvjete: predstavnik/predstavnica organizacije civilnog društva koja djeluje na barem jednom od sljedećih područja: mir i pomirenje, ljudska prava, manjine i ranjive skupine, društveni razvoj i društvena uključenost, dobro upravljanje, antikorupcija, transparentnost, ekonomski razvoj, sindikati, zapošljavanje, zdravlje i sigurnost na radu, okoliš, klimatske promjene, energetska učinkovitost, mladi, rodna pitanja, prava LGBT osoba, volonterstvo i mediji. Osoba mora odlično poznavati engleski jezik te svoje područje aktivnosti i biti spremna proaktivno sudjelovati u formuliranju općih politika za zapadni Balkan, Tursku i island.

Više na stranicama Tehničke pomoći organizacijama civilnog društva TacsO-a i Delegacije.

Æ Sudionici okruglog stola

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

9

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Čelnici EU-a primili Nobelovu nagradu za mirsvečana dodjela Nobelove nagrade za mir održana je 10. prosinca u Oslu. Nagrada za 2012. godinu pripala je EU-u za promicanje mira, pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europ-skog parlamenta Martin Schulz primili su Nobelovu nagradu u ime Europske unije. Osim njih, EU su na svečanoj dodjeli nagrade predstavljali najviši dužnosnici iz država članica, hrvatski premijer Zoran Milanović i četvero pobjednika nagradne igre „Mir, Europa, budućnost”, koju su institucije EU-a i Eu-ropski forum mladih organizirali povodom dodjele Nobelove nagrade za mir. U listopadu 2012., Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade odlučio je Nobelovu nagradu za mir za 2012. godinu dodijeliti Eu-ropskoj uniji. U svojoj objavi, Odbor naglašava da Europska unija i njezini prethodnici više od šest desetljeća pridonose promicanju mira i pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi i svijetu te dodaje da je EU pridonijela transformaciji Europe iz kontinenta rata u kontinent mira. Novčana sredstva Nobelove nagrade za mir za projekte financirat će četiri projekta EU inicijative Djeca mira. Pojedinosti projekata objavljene su 18. prosinca od strane Jose Manuel Barrosa, predsjednika Europske komisije.

govori dužnosnika EU-a kao i ostale informacije na stranicama Europske unije i Delegacije.

Europsko vijeće prihvatilo putokaz o dovršavanju Ekonomske i monetarne unije Čelnici EU-a su 14. prosinca postigli sporazum o procesu koji će produbiti integraciju financijskog okvira i ojačati gospodarsko upravljanje, doprinoseći tako dovršavanju EMU-a. Putokaz koji je usvojilo Europsko vijeće nadovezuje se na izvještaj Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, kojeg je pripremio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, zajedno s predsjednicima Europ-ske komisije, Europske središnje banke i euroskupine. U njemu se odražava i zasebni Nacrt za duboku i istinsku EMU kojeg je predstavila Europska komisija. Putokaz naglašava da je potrebno koristiti se po-stojećim institucionalnim i pravnim okvirom. Podcrtava i potrebu poštivanja integriteta zajedničkog trži-šta uspostavom temeljitog okvira za eurozonu koji bi bio pravičan, transparentan i otvoren za sve ostale zemlje EU-a. Čelnici su apelirali da se brzo usvoji paket od dva zakona za jačanje fiskalnog nadzora u eurozoni. Njime će se nadopuniti paket od šest zakona o fiskalnom i makroekonomskom nadzoru u EU, koji sadrži neka specifična pravila za članice eurozone, a dogovoren je u studenom 2011.

Više na stranicama Europske unije i Delegacije.

Jedinstveni europski patentni sustav: velik poticaj za inovacije Vijeće Europske unije 17. prosinca je dalo zeleno svjetlo za stvaranje jedinstvenog patenta za zaštitu u Europi. Odobrenje je izdano nakon pozitivnog glasovanja u Europskom parlamentu 11. prosinca. Uspostavljanje jedinstvenog patentnog sustava, tema o kojoj se pregovaralo više od 30 godina, značajno će smanjiti troškove povezane s dobivanjem patenata u državama EU-e i pridonijeti rastu aktivnosti vezanih uz patente neophodne za poslovanje u EU. Novi patentni sustav potaknut će poslovne krugove da promoviraju svoje inovacije te na taj način povećaju svoju konkurentnost. Također će se povećati interes tvrtki u EU za zaštitom njihovih inovacija i novih tehnoloških rješenja diljem Europe. Jedinstveni patent vrijedit će u svim zemljama članicama a moći će ga se dobiti ispunjavanjem jednostavnog zahtjeva europskom patentnom uredu (EPO) sa sjedištem u Munchenu. Ovaj sustav će biti mnogo jednostavniji i jeftiniji od postojećeg prema kojem EPO sada izdaje europske patente ali da bi odobrenje postalo valjano u nekoj od država članica, inovator je bio prisiljen tražiti validaciju u svakoj državi koja traži se patent zaštiti. Podnošenje zahtjeva bit će moguće na bilo kojem jeziku EU-a a zahtjevi će se obrađivati na jednom od tri radna jezika EU-e: engleski, francuski ili njemački. Kako bi patentni sustav bilo lakše dostupan svim korisnicima osigurat će se automatski prijevod patenata i zahtjeva za patentima u EU, i to na svim službenim jezicima EU-e.

Više na stranicama Vijeća Europske unije i Delegacije.

VIJESTI IZ EU-A

10

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

U Europskom parlamentu dodijeljena nagrada Sakharov za 2012.Predsjednik Europskog parlamenta Martin schulz 12. prosinca dodijelio je nagradu Sakharov za slobodu mišljenja za 2012. dvoje iranskih aktivista, odvjetnici Nasrin Sotoudeh i filmskom redatelju Jafara Panahu. Dobitnike su još 26. listopada izabrali čelnici parlamentarnih političkih grupacija i predsjednik Martin schulz. Nagrada sakharov za slobodu mišljenja, nazvana tako u čast sovjetskog fizičara i političkog disidenta andreja sakharova, ustanovljena je 1988. godine. Europski parlament dodjeljuje je svake godine pojedincima ili organizacijama koje su dale značajan doprinos borbi za ljudska prava ili demokraciju. Nagrada uključuje i novčani iznos od 50.000 eura.

Više na stranicama Europskog parlamenta i Delegacije.

Pregled rezultata Ciparskog predsjedništva i predstavljanje prioriteta IrskogaPredsjedanje cipra bliži se kraju i od 1. siječnja predsjedanje Vijećem Europske unije preuzima irska. Tom prigodom zamjenik ministra za europske poslove cipra ambasador andreas D. Mavroyiannis prezentirao je 17. prosinca na zajedničkoj konferenciji u Bruxellesu pregled postignuća ciparskog predsjedanja s predstavnicima irskog predsjedništva. Osvrnuvši se na posljednjih šest mjeseci, zamjenik ministra g. Mavroyiannis spomenuo povijesni dogovor s EU parlamentom o jedinstvenom patentnom sustavu. istaknuo je i važnost dogovora postignutog u Vijeću prošloga tjedna o jedinstvenom mehanizmu za praćenje koji Europu vodi korak bliže prema bankovnoj uniji. ciparski zamjenik ministra osvrnuo se i na velike napore koje je predsjedništvo imalo u procesu kretanja prema pregovorima oko Višegodišnjeg financijskog okvira što je rezultiralo dovođenjem čitavog procesa do točke koja je dobra osnova da predsjedništvo Europskog vijeća i čelnici država ili vlada postignu dogovor. irski predstavnik ukratko je naveo glavno prioritete za nastupajuće predsjedanje: dugotrajni oporavak koji treba biti koncentriran na ljude, poticanje ulaganja u rast koji je povoljan za zapošljavanje kroz jedinstveno tržište i  dogovor o budućim financijama Europske unije za razdoblje od 2014 do 2020.

Više na stranicama ciparskog predsjedništva i Delegacije.

EU riješio manjak sredstava za Erasmus i ostale potprograme Programa za cjeloživotno učenjesadašnji i budući studenti Erasmusa mogu biti mirni: države članice i Europski parlament spriječili su krizu sredstava koja je zaprijetila popularnom programu razmjene jer je u zadnji čas postignut sporazum koji Europskoj uniji omogućava da pokrije manjak u proračunu za 2012. i ukloni neizvjesnost pronalaženja sredstava za 2013. godinu. Tim sporazumom, kojeg je Europski parlament formalno odobrio 13. prosinca nakon prošlotjednog zelenog svjetla dobivenog od strane država članica, pokriven je proračunski manjak od 180 milijuna eura za Program cjeloživotnog učenja za 2012. godinu. zahvaljujući sporazumu, Komisija će moći osigurati stipendije za oko 280.000 Erasmusovih studenata u akademskoj godini 2013.-2014. Osim toga, sporazumom se izbjegavaju problemi i za druge programe razmjene koji se provode u sklopu Programa cjeloživotnog učenja (Leonardo za pripravnike, Comenius za škole, Grundtvig za obrazovanje odraslih i Marie Curie Actions) koji mladima i učiteljima omogućuju da prošire znanje i karijerne perspektive studiranjem ili obukom u inozemstvu.

Više na stranicama Europske komisije.

VIJESTI IZ EU-A

Æ Jafar Panahi i Nasrin Sotoudeh

11

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Euroskupina potvrdila drugu ratu za GrčkuNakon uspješnog ishoda operacije otkupa vlastitog duga od strane grčke vlade i dovršetka odgovarajućih nacionalnih procedura, euroskupina je 13. prosinca službeno odobrila isplatu iduće rate financijske pomoći grčkoj (ukupnog iznosa od 49,1 milijardu eura). Operacija otkupa duga bila je jedna od mjera dogovorenih u studenom, čiji je cilj poduprijeti dugoročnu održivost grčkog duga. Rezultirala je otkupom duga nominalne vrijednosti od skoro 32 milijarde eura. To predstavlja oko polovice ukupnog grčkog duga privatnom sektoru. Euroskupina je potvrdila da će rezultat operacije otkupa duga pridonijeti značajnom smanjenju grčkog omjera duga i BDP-a. cilj je Grčke smanjiti svoj javni dug na 124 posto BDP-a u 2020. godini. Kompletna provedba programa prilagodbe i preostalih mjera koje je euroskupina dogovorila u studenom trebala bi pomoći u ostvarivanju tog cilja, konstatirala je euroskupina. grčka i druge države članice eurozone potvrdile su da su, bude li potrebno, spremne poduzeti dodatne mjere da osiguraju ispunjavanje tog cilja.

Više na stranicama Vijeća Europske unije.

EU obilježio Dan ljudskih prava - 10. prosincaPovodom obilježavanja Dana ljudskih prava – 10. prosinca, visoka predstavnica EU-a catherine ashton ukazala je na postignuća EU-a na području ljudskih prava u protekloj godini. „EU je usvojila Strategiju o ljudskim pravima kako bi poboljšala djelotvornost i dosljednost europske politike ljudskih prava u čitavom nizu svojih aktivnosti. imenovali smo prvog Posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava, g. Stavrosa Lambrinidisa, kako bi promicao ljudska prava kroz dijalog s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama”, naglasila je ashton. Visoka predstavnica istaknula je da ovogodišnja Nobelova nagrada za mir predstavlja priznanje EU-u za ono što je učinila na području pomirenja, demokracije i promicanja ljudskih prava, pridonijevši tako širenju područja mira i stabilnosti na kontinentu. „Ljudska prava srebrna su nit koja se provlači kroz odnose EU-a s trećim zemljama: od trgovine do zaštite okoliša, od pružanja pomoći do sigurnosti. To je priznanje činjenice da je poštivanje ljudskih prava važan dio rješenja skoro svake ljudske patnje i skoro svih sukoba u današnjem svijetu”, izjavio je predstavnik za ljudska prava, g. Lambrinidis. Tema ovogodišnjeg Dana ljudskih prava je uključenost i sudjelovanje u javnom životu.

Više na stranicama Europske službe za vanjske poslove i Delegacije.

EU i 20 zemalja iz cijelog svijeta udružuje snage u borbi protiv zlostavljanja djece na internetuPovjerenica EU-a za unutarnje poslove Cecilia Malmström i američki ministar pravosuđa Eric Holder pokrenuli su 5. prosinca Globalni savez protiv zloporabe djece na internetu. cilj inicijative je ujediniti donositelje odluka širom svijeta kako bi bolje prepoznali žrtve i pomogli im te kazneno gonili počinitelje. Na događanju su sudjelovali ministri i visoki dužnosnici iz 27 država članica, kojima će se pridružiti i oni iz 20 zemalja izvan EU-a (albanija, australija, Kambodža, Hrvatska, gruzija, gana, Japan, Moldova, crna gora, Novi zeland, Nigerija, Norveška, Filipini, srbija, Republika Koreja, Švicarska, Turska, Ukrajina, sjedinjene američke Države i Vijetnam). zemlje sudionice će preuzeti političku obvezu ostvarivanja više ciljeva, a prvenstveno sljedećih: jačanje napora da se prepoznaju žrtve i da im se pruži potrebna pomoć, potpora i zaštita, jačanje napora da se istraže slučajevi seksualnog zlostavljanja djece na internetu i da se identificiraju i kazneno gone počinitelji, podizanje svijesti o opasnostima na internetu kod djece, uključujući vlastito stavljanje slika na internet i upoznavanje sa suptilnim metodama kojima se služe pedofili i smanjivanje materijala sa zlostavljanjem djece na internetu i pomoć djeci koja su postala žrtve.

Više na stranicama Europske komisije i Delegacije.

VIJESTI IZ EU-A

12

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

Logička matrica (Logical Framework Matrix) je sastavni dio većine prijava EU projekata a predstavlja sažeti prikaz projekta. Na sustavan način odražava vertikalnu logiku projekta: od općih ciljeva kojima bi projekt trebao pridonijeti i konkretnog cilja projekta, do očekivanih rezultata i aktivnosti kojima se ti rezultati trebaju postići. Pruža sve informacije koje su nužne za razumijevanje projekta te omogućuje praćenje aktivnosti i rezultata koji se projektom žele postići. Logičkom matricom se sustavno određuju ciljevi projekta, pokazuje se njihova

međusobna povezanost i uvode indikatori potvrđivanja. Pristupom logičke matrice čak se mogu utvrditi vanjski rizici i pretpostavke koje nisu u domeni projekta. Osim što se uspostavlja logički okvir između ciljeva, aktivnosti i rezultata projekta, logička matrica sustavno bilježi i pokazatelje te načine provjere učinkovitosti provođenih aktivnosti. sredstva i troškovi također su prikazani pa se može reći da je logička matrica ustvari sukus projekta te alat za praćenje, ali i evaluaciju postignuća projekta.

EU RJEČNIK: Logička matrica

EU PROJEKTI U HRVATSKOJ

izjednačeni sa državljanima zemlje EU-a u kojoj žive i rade.

Projekt s proračunom od 1.000.000 eura pokrenut je krajem 2011. godine a provodi ga Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s nadležnim ustanovama Kraljevine Švedske.

glavni je cilj projekta povećanje institucionalne i administrativne sposobnosti za primjenu EU propisa o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

U projektu sudjeluju sva nadležna tijela i ustanove nadležne za provedbu sustava socijalne sigurnosti: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Središnji registar osiguranika.

Više na stranicama Delegacije i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Kada se krećem unutar granica Europske unije, koja je država odgovorna za pokriće mog zdrastvenog osiguranja? Što se događa s mojom mirovinom ako sam radio u više od jedne države Europske unije? Mogu li tražiti posao u drugoj članici EU-a?

Na ova ali i mnoga druga pitanja hrvatski građani od početka prosinca mogu odgovor pronaći u brošuri „Hrvatska u EU - Vodič kroz prava“.

Brošura je medijima predstavljena 5. prosinca u informacijskom centru EU-a.

Brošura je nastala u sklopu iPa 2009 twinning projekta „Jačanje administrativnih kapaciteta nadležnih tijela i provedbenih ustanova na području koordinacije sustava socijalne sigurnosti”.  U brošuri su predstavljena prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te prava po osnovi nezaposlenosti   Navedena su prava koja se ostvaruju na području Republike Hrvatske kao i ona prava koja će građani moći ostvariti kao građani Europske unije od 1. srpnja 2013. godine. Naime, prava iz sustava socijalne sigurnost hrvatskih državljana kada se kreću u drugim državama EU-a su zaštićena, a pokrivena su sustavom države u kojoj u tom trenutku rade ili žive (ovisno o statusu). iznimke su primjerice izaslani (tzv. detaširani) radnici.

Pojam socijalne sigurnosti uključuje zdravstvenu skrb, rodiljne i roditeljske potpore, obiteljske naknade, naknade za nezaposlene i prava iz mirovinskog osiguranja. sa stanovišta sustava socijalne sigurnosti hrvatski državljani su

Hrvatska u EU – Vodič kroz prava socijalne sigurnosti

13

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EU PROJEKTI U HRVATSKOJ

Hrvatskim istraživačima na raspolaganju 7 milijuna euraHrvatskoj je 12. prosinca pripala čast da je upravo 100. projekt  koji je odobren u okviru programa Marie Curie (Europske istraživačke darovnice) dodijeljen hrvatskoj znanstvenoj zajednici.  svečanosti je prisustvovalo stotinjak uzvanika, a događaj je otvorila povjerenica Europske komisije za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou. Projekt pod nazivom „NEWFELPRO”  vrijedan 7 milijuna eura prijavilo  je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji s Fondom „Jedinstvo uz pomoć znanja”. U sklopu projekta predviđeno je poticanje mobilnosti hrvatskih istraživača (Outgoing fellowship), zatim dolazak stranih istraživača na hrvatske institucije   (incoming fellowship), kao i reintegracija domaćih istraživača iz trećih zemalja (Reintegration fellowship). Projekt NEWFELPRO počet će 1. siječnja 2013., a prvi natječaji bit će objavljeni 1. travnja 2013. godine. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović nazočio je 12. prosinca na svečanosti dodjele 100.-og projekta u okviru Marie curie cOFUND sheme.

Više na stranicama Fonda „Jedinstvo uz pomoć znanja“.

Preko 80 milijuna kuna zasad isplaćeno kroz IPARD programagencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je početkom prosinca da je do sada isplatila 80,8 milijuna kn za 55 završenih IPARD projekata, od toga 60 milijuna samo u ovoj godini. agencija za plaćanja je nakon 15 provedenih natječaja za 4 iPaRD mjere,  do sada ugovorila  249 projekta s ukupnim iznosom ulaganja od gotovo milijardu kuna te iznosom ugovorene potpore od pola milijarde kuna. Od ukupnog iznosa ugovorene potpore 75% sredstava je osigurano iz sredstava proračuna EU-a, dok je 25% sredstava osigurano iz proračuna RH. Najviše sredstava iz IPARD-a povukle su Osječko-baranjska (33 projekta) i Istarska županija (44 projekta), a uspješno ih prate zagrebačka (20 projekata), Varaždinska (15 projekata), sisačko-moslavačka (14 projekata) te Karlovačka županija (14 projekata). Najbrojnija ulaganja odnose se na sektor ruralnog turizma u mjeri 302 „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ te na  sektor voća i povrća u sklopu mjere 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“, koji je „apsolutni hit iPaRD-a“ sa ukupno 66 ugovorenih projekata. Jedinice lokalne samouprave koje imaju manje od 10.000 stanovnika, a koje su prihvatljivi korisnici u mjeri 301 „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“, najviše zanimanja pokazale su za projekte u sektorima kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda te lokalnih nerazvrstanih cesta za koje se može ostvariti povrat sredstava u stopostotnom iznosu.

Više na stranicama agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Projekt Kuće ljudskih prava odgovorio na 1000 ZA-ŠTO o EUU sklopu projekta „1000 ZA-ŠTO o EU” financiranog iz programa IPA INFO 2010 Delegacije EU-a kojeg je provodila Kuća ljudskih prava u partnerstvu s Radio Mrežom, objavljena je publikacija „O EU-u i ljudskim pravima, kvaliteti demokracije i vladavini prava“. Projektom je poboljšano znanje javnosti o učincima i koristima rezultata pregovora kroz osiguravanje informirane i argumentirane rasprave građana i poboljšano razumijevanje EU standarda i temeljnih vrijednosti Europske unije. Jednako tako povećana je građanska svijest i interes za nepovratnost reformi i puna primjena standarda prihvaćenih pregovaračkim procesom, s posebnom pažnjom usmjerenom na: pravosuđe i temeljna prava, uključujući i borbu protiv korupcije i vladavinu prava, socijalne politike, financijske i porezne politike i druge reforme/politike za koje građani pokažu najviše interesa.

Više na stranicama Delegacije i Kuće ljudskih prava.

Æ Ministar Jovanović i povjerenica Vassiliou

14

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EU PROJEKTI U HRVATSKOJ

Šest novih projekata organizacija civilnog društva s ciljem informiranja o EU-u Kao što je već spomenuto u rubrici Hrvatska i EU, Delegacija EU-a je dodijelila grantove za šest projektnih ideja koje su predložile hrvatske organizacije civilnog društva u vezi informairanja o EU. Ovih šest projekata, financiranih iz programa IPA INFO 2011 Delegacije EU-a, provodit će različite aktivnosti s različitim ciljevima iako im je zajednički opći cilj informirati hrvatske građane o svim pitanjima vezanim uz EU. Dva projekta će se fokusirati na opće akcije informiranja o EU-u, politikama EU-a i posljedicama članstva: “Prema građanstvu EU-a” naziv je projekta vrijednog 89.720 eura uz udio EU-a u iznosu od 80.000 eura koji je dodijeljen Hrvatskom pravnom centru iz zagreba. Projekt “EUčionica 2 – Moj dom u EU-u” vrijedan 108.448,42 eura uz udio EU-a u iznosu od 77.594,84 eura dodijeljen je Europskom edukacijskom forumu iz zagreba. sljedeća dva projekta imaju za cilj mladima u Hrvatskoj približiti EU: Projekt “28. zvjezdica” dodijeljen PRONi centru za socijalno podučavanje sa sjedištem u Osijeku vrijedan je 92.232,13 eura od čega udio EU-a iznosi 82.971,50 eura. Projekt “Mladi za EU” dodijeljen Lokalnoj agenciji za demokraciju iz Brtonigle u istri vrijedan je 72.757,33 eura od čega udio EU-a iznosi 61.842,73 eura. Posljednja dva projekta će biti usmjerena na informiranje i educiranje o mogućnostima financiranja od strane EU-a: projekt “Ostvari bilo što uz pomoć fondova EU-a” dodijeljen Organizaciji za civilne inicijative sa sjedištem u Osijeku vrijedan je 117.535,00 eura od čega udio EU-a iznosi 83.000,00 eura; projekt “Malo poduzetništvo u velikoj Europi” koji će provoditi grad Mali Lošinj vrijedan je 92.226,7 eura od čega udio EU-a iznosi 83.000,00 eura.

Više o samim projektima na stranicama Delegacije.

Predstavljeni rezultati projekta „EUčionica”Dana 30. studenog u Hrvatskoj gospodarskoj komori u zagrebu održani su okrugli stol i rasprava na temu „informiranje i obrazovanje za EU” na kojem su sudjelovali predstavnici Delegacije, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstva vanjskih i europskih poslova. U sklopu događanja predstavljeni su rezultati projekta „EUčionica” koji je Europski edukacijski forum proveo u partnerstvu s Večernjim listom i 24sata TV. zahvaljujući projektu objavljeno je 180 online članaka i 13 duplerica u novinskom izdanju o temama poput sustava financiranja EU-a, ribarstva, EU fondova, poljoprivrede, ekologije, obrazovanja, zaštite okoliša, regionalnog razvoja, socijalne politike i drugih. Kreirana su i 52 kviza u kojima su čitatelji osvajali nagrade, prikazano je 13 video klipova a stručnjaci su odgovorili i na 40 pitanja čitatelja. Projekt je popratilo više od 900.000 čitatelja, TV gledatelja i online korisnika. Na događanju je predstavljena i publikacija „EUčionica – Sve što ste htjeli znati o ulasku Hrvatske u EU”, koja sadrži objavljene članke projekta EUčionice te čini sveobuhvatni izvor informacija o utjecaju ulaska Hrvatske u EU na raznovrsna područja svakodnevnog života.

Više na stranicama Delegacije i www.vecernji.hr/eucionica.

Završen projekt „EU pokreni se”Konferencijom „EU programi i fondovi nakon pristupanja RH EU” obilježen je 3. prosinca u zagrebu završetak projekta „EU pokreni se” kojeg je provodila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u partnerstvu s Udrugom gradova RH, Hrvatskim savezom zadruga (HSZ) te medijskim partnerima HINA-om i 24sata. Tom je prigodom predstavljena publikacija „Praktični vodič za EU fondove” koja daje korisne i praktične savjete za pripremu projekata i pregled raspoloživih mogućnosti financiranja iz sredstava Unije kao i financijskih sredstava koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju po ulasku u članstvo. Vodič će se u narednim danima moći preuzeti sa stranica HUP-a (www.hup.hr).  Osim vodiča, tijekom 12 mjeseci trajanja projekta, u razdoblju prije referenduma održan je niz javnih tribina o rezultatima pregovora i učincima pristupanja Hrvatske EU, otvoreni su profili projekta na društvenim mrežama, odgovoreno je na brojna pitanja zainteresiranih građana, a održana je i velika pred-referendumska konferencija „Hrvatska i EU-izazovi i očekivanja“. Nakon referenduma aktivnosti projekta bile su usmjerene na edukacije o EU fondovima i teme koje su relevantne za Hrvatsku nakon pristupanja Uniji.

Više na stranicama Delegacije, HiNa-e i www.hup.hr.

15

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EU FONDOVI NAKON PRISTUPANJA

Europski fond za ribarstvo

sljedeći u nizu fondova koje vam predstavljamo kroz ovu rubriku je Europski fond za ribarstvo (European Fisheries Fund - EFF). Fond osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promjenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti. Fond će po pristupanju Europskoj uniji biti dostupan i Republici Hrvatskoj.

U financijskoj perspektivi 2007.–2013. vrijednost Europskog fonda za ribarstvo je 4,3 milijardi eura. Ta su sredstva namijenjena aktivnostima čiji je cilj:

• jačanje konkurentnosti,• jačanje sposobnosti preživljavanja subje-

kata u ribarskom sektoru,• promicanje ekološkog ribarstva i metoda

proizvodnje,• poticanje održivog razvoja u ribarskim

područjima.

EFF podupire aktivnosti kojima se nastoji ostvariti sljedećih pet prioriteta:

• prilagodba flote (npr. potpora odbaci-vanju neupotrebljivih ribarskih brodica),

• akvakultura, prerada i marketing te ri-barenje u unutrašnjim vodama (npr. potpora prijelazu na ekološke metode proizvodnje),

• mjere od zajedničkog interesa (npr. za

poboljšanje sljedivosti ili etiketiranja pro-izvoda),

• održivi razvoj ribolovnih područja (npr. za potporu diverzifikacije lokalnog gos-podarstva),

• tehnička pomoć financiranju admini-stracije fonda.

svaka država članica sastavlja nacionalni strateški plan za provedbu EFF-a, predstavljajući ukupnu stratešku viziju i politiku srednjoročnog razvoja ribarskog sektora i sektora akvakulture. Taj plan pokriva sva područja zajedničke ribarske politike (zRP) i predstavlja temelj za aktivnosti koje se odaberu za financiranje od strane EFF-a. Mjere koje će se financirati utvrđuju se u nacionalnim operativnim programima, čija je svrha provođenje nacionalnog strateškog plana. Države članice odlučuju na koji će način rasporediti financijsku potporu prema prioritetima fonda.

Za buduće financijsko razdoblje 2014. – 2020. predviđeno je osnivanje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund - EMFF) koji bi povezao ribarski s cijelokupnim pomorskim sektorom kreirajući tako sinergijske učinke ali i uštedu resursa. Financijska omotnica predviđena za ovaj fond iznosila bi 6,5 milijardi eura.

U Hrvatskoj

Ribarski sektor u Hrvatskoj je već bio u prilici koristiti sredstva europskog proračuna kroz komponentu V Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) odnosno Mjeru 103 – ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda iz koje se potpora širokom rasponu ruralnih aktivnosti financira iz sredstava proračuna EU-a (75%) te iz nacionalnih sredstava (25%). Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po korisniku u okviru iPaRD-a ograničena je na 3 milijuna eura (21.9 milijuna kuna).

Za Hrvatsku je u drugoj polovici 2013. godini u Europskom fondu za ribarstvo predviđeno 8,7 milijuna eura, a nakon 2014. godine Hrvatska će ravnopravno sudjelovati u raspodjeli sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo. Pritom će ribari, uzgajivači ribe, riboprerađivači te obalne i otočne zajednice moći provoditi daljnje prilagodbe, modernizirati proizvodnju, jačati kopnenu logistiku i infrastrukturu te smanjivati negativan utjecaj na okoliš. iz budućeg Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo Hrvatskoj bi za poticaje u razdoblju 2014. – 2020. trebalo biti dostupno oko 30 milijuna eura godišnje dok će Hrvatska morati osigurati dodatnih 10 milijuna eura nacionalnog sufinanciranja. Tako će

16

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EU FONDOVI NAKON PRISTUPANJA

Potpora luci Orjaku (Estonija)

Provedba ovog projekta unaprijedila je zapošljavanje vezano za ribarstvo i mogućnosti za stvaranje dohotka na tom području. Razvoj luke pridonio je smanjivanju problema nezaposlenosti u regiji i osigurao kontinuitet otočnog načina života. Funkcioniranje ribarske luke pogodovat će i drugim sektorima (npr. sektoru usluga, širenjem potencijalne sinergije između turizma i ribarstva) i lokalnoj zajednici, povećavajući vrijednost cijelog područja kao turističkog odredišta i kao mjesta za život lokalnog stanovništva. Europski fond za ribarstvo je od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi 537.000 eura financirao 355.000 eura.

Više na stranicama FaRNET mreže.

FARNET – Europska mreža ribarskih područja

FaRNET je zajednica ljudi, uključujući stručnjake, državne službenike i lokalne stanovnike širom EU-a, koji su kolektivno angažirani na provedbi određenog dijela Europskog fonda za ribarstvo (EFF) čiji je cilj promicanje održivog razvoja u ribarskim područjima EU-a. Raspoloživa sredstva prvenstveno su namijenjena stvaranju alternativnih gospodarskih aktivnosti i poboljšanju kvalitete života u područjima koja bilježe pad ribarskih aktivnosti. Posebno inovativni aspekt te mreže je njezin teritorijalni pristup (pristup ovisan o području), kod kojeg se odlučivanje o korištenju sredstava delegira lokalnim organizacijama, poznatima kao skupine za lokalno djelovanje u ribarstvu (FLag).

FaRNET mreža

Riba s broda – Kielski zaljev (Njemačka)

Ovaj projekt je uspješno povezao rastuću potražnju za svježom i lokalnom ribom i korištenje jeftinih i raširenih informacijskih tehnologija. U sklopu projekta razvijen je sustav izravne prodaje za ribu koja dolazi iz “aktivnog priobalnog područja Baltika”. Taj sustav koristi se dinamičnim web stranicama www.fischvomkutter.de. Podatke o ulovu i procijenjeno vrijeme dolaska ribari SMS-porukama šalju na te web stranice dok su još na moru. Kupci tako mogu vidjeti kada, gdje i koju ribu mogu kupiti izravno s broda kad ovaj uplovi u luku. Europski fond za ribarstvo je od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi 20.000 eura financirao 15.000 eura.

Više na stranicama FaRNET mreže.

sveukupni poticaji doseći više od 300 milijuna kuna, no da bi se ova sredstva iskoristila bit će potrebno pripremiti kvalitetne projekte, organizirati lokalne ribarske akcijske grupe te pripremiti infrastrukturu za projekte. Također, Hrvatskoj je zbog povećanih troškova proizvodnje i udaljenosti odobrena stopa sufinanciranja projekata na otocima Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo u iznosu do 85%. Ovo znači da će, u dijelu javnih sredstava

kojima se sufinanciraju projekti iz europskih fondova, na navedena četiri hrvatska otoka Europski fond za ribarstvo sudjelovati s 85%, dok u drugim državama Unije sudjeluje sa 75%. Takav sustav se primjenjuje još samo na grčkim otocima.

Više na: http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/eff/index_en.htm

Brošura: European Fisheries Fund - a user’s guide

agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

17

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

ViJEsT U sLici

Æ Delegacija EU-a izdala je u povodu Europske godine građana 2013. kalendar „Europska unija: zajednica ljudi”. Kalendar prikazuje milenijske fotografije Šime strikomana na nekim od lokacija u Hrvatskoj.

18

EUbilten - informacije i novosti, broj 54, prosinac 2012.Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

NOVE PUBLiKaciJE U iNFORMaciJsKOM cENTRU EU-a

U PROŠLOM BROJU PiTaNJE JE gLasiLO: Kome je Europska unija namijenila iznos novčane nagrade kao sastavnog dijela Nobelove nagrade za mir? a točan odgovor je: Projektima pomoći djeci u ratnim zonama i zonama sukoba. Dobitnica EU poklon-paketa izvučena nasumičnim odabirom među sudionicima koji su točno odgovorili na pitanje je Jasminka Popović iz Rijeke. Čestitamo!

NOVO NagRaDNO PiTaNJE gLasi: U koje gradove imate priliku otputovati sudjelujući u nagradnoj igri „Drvce mira“? Odgovor pošaljite do 20. siječnja 2013. na e-mail adresu info@euic.hr s napomenom u naslovu e-maila „za nagradno pitanje EUbiltena”. svi koji točno odgovore na pitanje ulaze u generator nasumičnih brojeva kojim će biti odabran pobjednik. Nagrada je poseban EU poklon-paket.

NagRaDNO PiTaNJE

Napomena

Elektronski EU-bilten poslan je od Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, a izdaje se na mjesečnoj bazi. Glavna urednica: Avis Beneš, voditeljica

Informacijskog centra EU-a. Dostupan je na engleskom i hrvatskom jeziku. Informacije u biltenu su isključivo opće prirode i nisu namijenjene obraćanju

specifičnim okolnostima bilo kojeg pojedinca ili subjekta.

Slobodno proslijedite ovu poruku svima za koje mislite da bi ovaj bilten mogao zanimati. Ukoliko ne želite primati bilten Delegacije, možete se odjaviti

putem linka: Odjava sa EUbiltena (unesite svoju e-mail adresu u polje iznad “Odjava” i zatim kliknite na Odjava) ili pošaljite e-mail na info@euic.hr.

Informacijski centar Europske unije je za sve zainteresirane posjetitelje otvoren svaki dan od 10.00 do 17.30. Vaše upite vezane uz tematiku EU-a pošaljite

elektronskom poštom na info@euic.hr ili nas nazovite na 01 4500 110.

10. SIJEČNJA 2013.Predstavljanje Irskog predsjedanja Vijećem EU-a Dublin, irska

10. SIJEČNJA 2013.Predstavljanje aktivnosti Europske godine građana 2013. Dublin, irska

11. SIJEČNJA 2013.Model European Union Zagreb 2012. simulacija rada organa EU-a i procesa donošenja političkih odluka u istima, organizatori: Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja (HERMEs)informacijski centar EU-a (12.00 sati)

16. SIJEČNJA 2013.Europa za građane, radionica za potencijalne aplikanteOrganizirator: Ured za udruge Vlade RH informacijski centar EU-a (9.00 sati)

31. SIJEČNJA 2013.Svečanost dodjele RegioStars nagrada 2013.Organizator: Europska komisijacentar za primjenjene umjetnosti Bruxelles, Belgija

31. SIJEČNJA 2013.Konferencija EU PEACE programaOrganizator: Europska komisija Bruxelles, Belgija

NaJaVE DOgaĐaNJa

Publikacija: Kojim putem krenuti? Publikacija o profesionalnom usmjeravanju u Republici Hrvatskoj Agencija za mobilnost i programe EU, 2012.

Publikacija: Croatia Comprehensive Monitoring Report Opća uprava za proširenje, Jedinica za informairanje i komunikaciju, 2012.

EU Enlargement Strategy 2012 – 2013 Opća uprava za proširenje, Jedinica za informairanje i komunikaciju 2012.

Casebook of OLAF investigations in the field of external aid Ured za publikacije 2012.