53
EU: osnove, povijest, ovlasti Katedra za europsko javno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu

EU povijest i institucije

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: EU povijest i institucije

EU: osnove, povijest, ovlastiKatedra za europsko javno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu

Page 2: EU povijest i institucije

EU•Što je EU?

▫Manje od države, više od međunarodne organizacije

•Najveća ekonomija na svijetu, BDP €12.894 bilijuna eura (2012) (oko 20% globalnog)

•28 država članica, 24 službena jezika, „Ujedinjeni u različitosti”

•508 milijuna stanovnika

Page 3: EU povijest i institucije

Čime se EU bavi?•Širok raspon ovlasti – teško im je unaprijed

postaviti granice•Osnovne aktivnosti:

▫Izgradnja unutarnjeg tržišta, carinska unija▫Zajednička valuta i monetarna politika▫Policijska i pravosudna suradnja▫Poljoprivreda, ribarstvo, zaštita okoliša▫Regionalni, socijalni, kohezijski fondovi▫Zaštita potrošača▫Vanjska politika...

Page 4: EU povijest i institucije

EU - članstvo

• 28 država članica• Pristupanje – suglasnost svih država članica i institucija EU

▫ Države kandidati: Albanija, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Island▫ Pregovori – Crna Gora, Island (prekinuto), Srbija, Turska▫ „Potencijalni kandidati”: BiH, Kosovo

• 1951: Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska (EZUČ) (1957 EEZ i EURATOM)

• 1973: Danska, Irska i Velika Britanija• 1981: Grčka• 1986: Portugal i Španjolska• 1995: Austrija, Finska i Švedska• 2004: Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska,

Slovenija, Slovačka • 2007: Bugarska i Rumunjska• 2013: Hrvatska

Page 5: EU povijest i institucije

Proračun EU• Maksimalno 1,23%

BDP-a EU• Izvor: carine, PDV,

države članice• 150.9 milijardi eura

(2013)• Odlučuju Vijeće i

Parlament

Page 6: EU povijest i institucije

Tko odlučuje u EU?•Zajedničke institucije•Nadnacionalni vs. ‘međuvladini’ elementi▫ Tko odlučuje: države ili građani?▫ Mogu li države članice spriječiti donošenje odluka?▫ MOGU, GLASOVANJEM U VIJECU, U REDOVNOM

ZAKONODAVNOM POSTUPKU POSTOJI BLOCKING MINORITY (VOTING CALCULATOR) KAKO BI SE SPRIJECILO DONOSENJE PROPISA KVALIFICIRANOM VECINI

▫ Jesu li institucije EU nezavisne?▫ Je li moguće nadglasati države članice, čak i one velike i

moćne?▫ Može li EU širiti svoje ovlasti van onoga što su ‘zamislili’

njezini osnivači?

Page 7: EU povijest i institucije

Između država članica i pojedinaca•Više od međunarodne organizacije (UN, WHO,

Svjetska banka...)•Politički sustav s nezavisnim institucijama (npr.

Komisija, Europski sud) koje ne ovise o volji država

•EU se ne tiče samo premijera i ministara•Neposredna ‘veza’ s građanima

▫Npr. neposredni izbori za Europski parlament▫Prava i obveze izravno temeljem propisa EU,

nacionalna tijela su dužna primjenjivati pravo EU

Page 8: EU povijest i institucije

Povijest EU ukratko

Page 9: EU povijest i institucije

Zašto EU?•Drugi svjetski rat

▫Što s Njemačkom?▫Kako spriječiti buduće ratove?▫Kako gospodarski izgraditi Europu?▫Kako osigurati samostojnost između

blokova SAD/SSSR?•Churchill poziva na „sjedinjene europske

države”•Koje su države napravile prvi korak ka

ujedinjenju?

Page 10: EU povijest i institucije

EU - povijest•1950-te - sredine 1960-ih: počeci•Sredina 1960-tih – 1986.: kriza•1986. – 1993.: uspjeh •1993. – 2005.: širenje i konsolidacija•2005. – i traje: ustavna kriza/kriza

identiteta

Page 11: EU povijest i institucije

Počeci• Poslijeratno razdoblje• Churchillov govor, 1948:

▫ “Prvi korak u ponovnom osnivanju europske obitelji mora biti partnerstvo između Francuske i Njemačke…. Struktura Sjedinjenih europskih država, ako će biti solidno i pravilno izgrađena, smanjit će važnost materijalne snage pojedinih država. Manje države bit će jednako vrijedne kao i velike i gradit će svoje dostojanstvo na doprinosima zajedničkom cilju.”

• Schumanova deklaracija▫ “Europa neće biti izgrađena odjednom, ili prema

jedinstvenom planu. Bit će izgrađena kroz konkretna ostvarenja kojima će se prvo stvoriti de facto solidarnost. Približavanje europskih nacija zahtjeva eliminaciju dugogodišnjih sukoba između Francuske i Njemačke. Svaka poduzeta akcija mora se u prvom redu ticati te dvije zemlje.”

▫ Nadzor nad proizvodnjom ugljena i čelika povjeren nadnacionalnoj Visokoj vlasti (High Authority)“Tako uspostavljena solidarnost u proizvodnji učinit će da rat između Francuske i Njemačke postane ne samo nezamisliv, već i materijalno nemoguć.”

Page 12: EU povijest i institucije

Počeci (2)• Europska zajednica za ugljen i čelik

▫Pariški ugovor (1952.)▫Francuska, Njemačka, Italija, Belgija,

Nizozemska i Luksemburg• Europska ekonomska zajednica, Euratom

▫ Rimski ugovori 1958. ▫ Članak 2 Ugovora o EEZ:

“Zajednica će imati kao zadatak, uspostavom zajedničkog tržišta i postupnim ujednačavanjem ekonomskih politika država članica, promovirati u cijeloj zajednici harmonični razvoj ekonomskih aktivnosti, stalni i uravnoteženi napredak, porast stabilnosti, ubrzani rast životnog standarda i užu suradnju između države koje joj pripadaju.”

Page 13: EU povijest i institucije

Kriza (prvi put)• neslaganje između Komisije i Francuske oko

poljoprivredne politike, Francuska povlači predstavnika u Vijeću

• 1965: kriza prazne stolice• Luksemburški sporazum:

▫pravo veta u nedefiniranim situacijama

Page 14: EU povijest i institucije

Faza entuzijazma• 1986. Jedinstveni europski akt

▫ Jače supranacionalne ovlasti europskim institucijama▫ Mogućnost reguliranja unutarnjeg tržišta kvalificiranom

većinom, ne samo jednoglasno• 1989. pad berlinskog zida• 1992. Ugovor iz Maastrichta: stvara „Europsku uniju” i

strukturu u tri stupa▫ 1. stup: EZ/EURATOM▫ 2. stup: Zajednička vanjska i sigurnosna politika▫ 3. stup: Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim

stvarima• Konsolidacija, širenje ovlasti: Ugovori iz Amsterdama

(1997.) i Nice (2001.)

Page 15: EU povijest i institucije

Kriza (drugi put)•Ugovor o uspostavi Ustava za Europu

(2004.) – potpisan no ne i ratificiran•Referendumi: Nizozemska, Francuska,

2005.

Page 16: EU povijest i institucije

Rješenje (?)• Lisabonski ugovor – potpisan 2007., stupio na snagu 1.12.2009.

▫ Dvostruki irski referendum – ekonomska kriza potakla Irsku da prihvati Lisabonski ugovor

▫ Preuzima veći dio rješenja Ustavnog ugovora, određene izmjene Npr. nema više (formalno) zastave i himne Jača kontrola nacionalnih parlamenata

• Ključno:▫ Ukidanje „stupova”▫ „Redovni” zakonodavni postupak proširen – nove ovlasti▫ Nabrojane podijeljene ovlasti▫ Jača vanjska i sigurnosna politika▫ Institucionalne promjene (Europsko vijeće i njegov predsjednik;

Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku)▫ EZ prestaje postojati kao zasebna pravna osoba (Euratom i dalje

postoji); EU dobiva pravnu osobnost

Page 17: EU povijest i institucije

Ekonomska kriza•Možda najveća kriza u povijesti EU – od

ekonomske do političke•Nove politike, nove institucije...

▫EDP – postupak prekomjernog deficita▫ESM – European Stability Mechanism▫Nova tijela za nadzor banaka, financijskog

sustava...▫„Europski semestar” – nadzor proračuna▫Fiscal Compact: obvezan balansiran

proračun, sudski nadzor, kazne

Page 18: EU povijest i institucije

Pravo EU i ovlasti EU

Page 19: EU povijest i institucije

Pravo EU•Poseban pravni sustav, paralelan s

hrvatskim propisima, ali i – dio domaćeg pravnog poretka▫ Izravna primjena▫ Nadređenost▫ Interpretacija u skladu s pravom EU▫ Efikasni pravni lijek▫ Pravo na naknadu štete...

•prijenos suverenih prava država članica na Zajednicu

Page 20: EU povijest i institucije

Lisabonski ugovor• Ugovor o Europskoj uniji• Ugovor o funkcioniranju EU • Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku

energiju

Page 21: EU povijest i institucije

Ugovor o Europskoj uniji (UEU)

Ugovor o funkcioniranju Europske

unije (UFEU)Euratom

Pristupni ugovori

(Hrvatska...)

Sekundarno pravo

Primarno pravo (Lisabonski ugovor)

(+ Povelja o temeljnim pravima)

Page 22: EU povijest i institucije

Sekundarno pravo: pravni aktiObvezujući Neobvezujući

Uredbe PreporukaDirektive MišljenjeOdluke ...

• Daljnja podjela: zakonodavni i nezakonodavni

• Zakonodavni postupak – redovni i izvanredni• Redovni: prijedlog Komisije,

zakonodavac: Vijeće i Parlament

Page 23: EU povijest i institucije

Povelja temeljnih prava• Dodana Lisabonskom ugovoru, obvezujuća

▫Dostojanstvo▫Slobode▫Jednakost▫Solidarnost▫Građanska prava▫Pravosuđe

• Primjenjuje se na djelovanje institucija, ali i država članica u nekim okolnostima

• Povezana s Europskom konvencijom o ljudskim pravima (ali nije isto!)

Page 24: EU povijest i institucije

EU i Vijeće Europe•Vijeće Europe: međunarodna organizacija,

nije dio EU•Ciljevi se dijelom preklapaju•Mnogo manje „supranacionalna”•EU pristupa Konvenciji (ne i Vijeću

Europe!)

Page 25: EU povijest i institucije

Ovlasti EU•Opće pravilo: EU ima samo one ovlasti

koje su joj izričito dodijeljene (načelo dodijeljenih ovlasti)▫Kako se „dodjeljuju” ovlasti? Osnivačkim

ugovorima ili drugim aktima▫Ovlasti dolaze od država odnosno država

članica, nositelja demokratskog legitimiteta•Ali je li to baš tako jednostavno...?

Page 26: EU povijest i institucije

Vrste ovlasti• Isključive ovlasti: npr. pravo konkurencije,

carinska unija, vanjska trgovina• Samo EU smije donositi obvezujuće propise

• Podijeljene ovlasti: npr. regulacija unutarnjeg tržišta, energetika, zaštita potrošača, transport• I EU i države članice mogu donositi propise,

ali:• Preempcija• Nadređenost prava EU

• Komplementarne ovlasti: npr. zdravstvo, obrazovanje, kultura• Nema harmonizacije

Page 27: EU povijest i institucije

Tko odlučuje kod podijeljenih ovlasti?•Supsidijarnost

▫Treba li baš EU djelovati?•Proporcionalnost

▫Treba li EU baš tako djelovati?

Page 28: EU povijest i institucije

Institucije EU

Page 29: EU povijest i institucije

Institucije

Europska komisija

Europski parlament

Vijeće EU (Vijeće

ministara)

Europsko vijeće Sud EU Revizorski

sud

Europska središnja

banka

Europska investicijska banka

Odbor regija

Gospodarski i

socijalni odbor

Agencije,

pomoćna

tijela…

Page 30: EU povijest i institucije

EUROPSKA KOMISIJA• Čl. 17(1) EU: “Komisija će promicati opći interes

Unije i poduzimati odgovarajuće inicijative u tu svrhu.”

• Uloga:I. pravo inicijative – pokretač EU integracijeII. Izvršna vlastIII. Kontrola poštivanja prava EU (“čuvarica Ugovora”)IV. Predstavlja EU na međunarodnoj sceni - pregovarač

međunarodnih sporazuma• 28 Povjerenika izabranih na 5 godina, neovisni

▫ Kompromis – je li potrebno 28 povjerenika?• Svaki Povjerenik na čelu jedne ili više Općih uprava

Page 31: EU povijest i institucije

PREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE• Važna uloga na unutarnjem i vanjskom planu

Prije Lisabona: bira potpredsjednike i može smijeniti Povjerenike nakon pristanka kolegija Nakon Lisabona: blago ojačana uloga – ne treba mu pristanak kolegija za imenovanje potpredsjednika i otpuštanje Povjerenika

• Konkurentne ovlasti (nakon Lisbona):1) Predsjednik Europskog vijeća2) Visoki predstavnik

• José Manuel Barroso -> Jean-Claude Juncker

Page 32: EU povijest i institucije

VIJEĆE MINISTARA• Uloga: središnje tijelo s pravom odlučivanja

u EU (zakonodavna funkcija)• Jedinstvenu pravnu osobnost, bilo koja formacija

Vijeca moze usvojiti akt iz nekog podrucja (posebno se koristi u praksi u slucajevima neraspravnih tocaka)

• EK salje EP I Vijecu, EP salje NP koji mogu iskoristiti zuti (3.mj) I crveni karton u skladu s nacelom supsidijarnosti.

• Nakon toga rasprava u Vijecu, zajedno s head of Unit I predstavnika pravne sluzbe EK, chair iz Vijeca koji se mijenja svakih 6 mjeseci I predstavnici ostalih 27 DC

Page 33: EU povijest i institucije

VIJEĆE EU• Poanta rasprave u Vijecu je da se usvoji opci pristup (general

approach), • kako bi se DC dalo da predloze svoje prijedloge. • Rezultat rasprave je opci pristup koji se razlikuje uvelike od

onoga sto je EK predlozila. • Nakon toga na COREPER I ili II ovisno o tematici I nakon sto se

tamo usuglasi ide VM na usvajanje• U medjuvremenu EP daje svoje pisano misljenje, raspravja

se pred odborima, a mora se usvojiti na plenarnoj sjednici. • Nakon toga ide postupak TRIJALOGA, nakon toga opet se

saziva radna skupina VM kako bi se prijedlog uputio EP• Zamjenski glas moze ministar druge DC, ali ne I pomocnik

ministra iste DC (npr Orsat juri na aerodrom, moze ga Slovenac zamijeniti, ali ne I Crncec)

• Vecina zakona prodje u prvom citanju.

Page 34: EU povijest i institucije

VIJEĆE EU• Zastupa interese država članica• Sastav: 1 predstavnik iz svake DČ-e na

ministarskoj razini (npr. GAC, Ecofin)• Predsjedništvo: rotiranje svakih 6 mjeseci• Glasanje u Vijeću:

– kvalificiranom većinom (ako je redovni zakonodavni postupak)255 od 345 + većina država članica (+ 62% stanovništva kao blokirajući mehanizam); od 1.11.2014: 55% država, 65% stanovništva

– običnom većinom– jednoglasno

Page 35: EU povijest i institucije

EUROPSKO VIJEĆE • Sastanak na vrhu (“summit”)

▫Definira razvojne i opće političke smjernice EU▫Šefovi država i vlada DČ-a▫Sastaje se barem dvaput godišnje (u praksi 4 puta

godišnje)• Čl. 15(2) EU: “Europsko vijeće se sastoji od šefova

država ili vlada DČ-a zajedno sa svojim Predsjednikom i Predsjednikom Komisije. Visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku sudjelovat će u radu Europskog vijeća.”

• Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona: formalno postaje institucija ovlašteno na donošenje pravno obvezujućih odluka

Page 36: EU povijest i institucije

PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA

• Bira ga Europsko vijeće kvalificiranom većinom na 2,5 g• Reakcija na slabosti rotirajućeg depersonaliziranog

Predsjedništva Vijeća ministara• Uloga Predsjednika: vođenje sastanaka Europskog vijeća;

osiguranje njegovog funkcioniranja; podnošenje izvješća EP-u, osiguranje vanjskog predstavljanja Unije u području ZVSP “na njegovoj/njezinoj razini i u tom svojstvu”

• Herman van Rompuy -> Donald Tusk

Page 37: EU povijest i institucije

VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU

POLITIKU= Ministar vanjskih poslova Unije (Ustavni ugovor) Amsterdam: Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku

(Art.18(3) EU)• Obveze (čl. 18 EU):

1) Vođenje ZVSP 2) Odgovoran za vanjske odnose u Komisiji3) Osigurava dosljednost vanjskog djelovanja Unije

• Uloge:1) Predsjeda Vijećem za vanjske poslove2) Potpredsjednik Komisije

• Imenuje ju Europsko vijeće• Catherine Ashton -> Federica Mogherini

Page 38: EU povijest i institucije

EUROPSKI PARLAMENT• Zakonodavno tijelo EU• 751 zastupnik• Minimum 6, maksimum 96 po državi članici• Jaca uloga naon Lisabona, potvrdjuje izbor

predsjednika EK, ispituje izbor za ostale funkcije• Izravni izbor svakih 5 godina po nacionalnim

kvotama (mandat 2014. – 2019.)• HR: 11 zastupnika

▫ Koga oni zastupaju?

Page 39: EU povijest i institucije

EUROPSKI PARLAMENT• Zastupnici grupirani po stranačkoj, a ne

nacionalnoj pripadnosti• Najveća stranka: EPP, slijede S&D; ALDE…• Predsjednik: Martin Schulz (do siječnja 2017.)

Page 40: EU povijest i institucije

KAKO NASTAJE EUROPSKO PRAVO?•Uloga EU institucija?•Tko je predlagatelj zakona?•Tko usvaja zakone?•Što ukoliko dođe do neslaganja između

institucija?

Page 41: EU povijest i institucije

SUD EUROPSKE UNIJEUloga: – Nadzor primjene prava EU– Tumačenje pravnih odredaba EU– Daljnje oblikovanje pravnog sustava EU

• Sjedište u Luksemburgu • Treba ga razlikovati od Europskog suda za ljudska prava

(dio Vijeća Europe, sjedište u Strasbourgu)• Po jedan sudac iz svake DČ-e izabran na 6 godina uz

mogućnost ponovnog imenovanja- Sud- Opći sud- Službenički sud- Specijalizirani sudovi

• 8 nezavisnih odvjetnika pri Sudu

Page 42: EU povijest i institucije

Kako pronaći informacije o EUPregled resursa

Page 43: EU povijest i institucije

EUROPA - portal

Page 44: EU povijest i institucije

EUROPA – opće informacije• Kako EU funkcionira - http://europa.eu/about-eu/index_hr.htm• EU Powerpoint - http://europa.eu/abc/euslides/index_en.htm• EU Knjižara - https://bookshop.europa.eu/hr/home/

• Europe in 12 lessons• How the European Union works - Your guide to the EU

institutions • The EU explained – serija brošura

Page 45: EU povijest i institucije

Europe Direct• http://europa.eu/europedirect/index_en.htm

Page 46: EU povijest i institucije

Stranice Komisije i drugih institucija• Npr. DG Obrazovanje i kultura:

ec.europa.eu/dgs/education_culture/

Page 47: EU povijest i institucije

Sažeci zakonodavstva• http://europa.eu/legislation_summaries/index_en.htm

Page 48: EU povijest i institucije

Europski parlament: Kratki vodič (fact sheets)

• http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=intro.html

Page 49: EU povijest i institucije

Eur-lex• http://eur-lex.europa.eu/hr/index.htm

Page 50: EU povijest i institucije

Enter Europe•http://www.entereurope.hr/

Page 51: EU povijest i institucije

Informacijski centar za europsko pravo „EU i” (PFZG)•http://euinfo.pravo.hr

Page 52: EU povijest i institucije

Kutak za nastavnike•http://europa.eu/teachers-corner/

index_hr.htm

Page 53: EU povijest i institucije

Vijesti •www.euobserver.com•www.europeanvoice.com•www.euractiv.com•www.presseurop.eu