Embed Size (px)
Citation preview
30.5.2017.
1
EU Digitalna agenda 2020 i Nacionalna platforma za digitalizaciju industrije RH
prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić[email protected]
Zagreb, 29.svibanj 2017.Liderova 4IR konferencija
Agenda
Digitalna agenda za
Europu
1
Incijativaradne
skupine
2
Osnove Nacionalne platforme
3
30.5.2017.
2
Digitalna agenda za Europu 1Važnost za gospodarstvoCiljevi Digitalizacija EU industrijeElementi strategije
“
Stvaranjem jedinstvenog digitalnog tržišta ostvariti će se dodatni rast gospodarstva od 415 milijardi €, otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje društva znanja.
Važnost digitalizacije za gospodarstvo Europe
30.5.2017.
3
Primarni ciljevi digitalizacije Europske unije
Olakšati prekograničnu e-trgovinu, zaštiti potrošače, riješiti probleme cijene dostave paketa, uvesti zajednički prag PDV-a i osuvremeniti zakon o autorskom pravu.
Bolji pristup digitalnim dobrima i uslugama u cijeloj Europi
Postavljanje učinkovitih pravila i propisa na kojima će biti utemeljena sigurna upotreba osobnih podataka u digitalnom okruženju.
Razvoj pogodnog okruženja za digitalne mreže i usluge
Provesti inicijativu kojom će biti uklonjena ograničenja u protoku podataka, definirane jedinstvene norme i standardi, te stvoreno uključivo e-društvo.
Stvaranje europskog digitalnog gospodarstva i društva
Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat
Siromaštvo i društvena isključenost
Klimatske promjeneObrazovanjeIstraživanje i razvoj Zapošljavanje
1 2 3 4 5
Glavni ciljevi EU 2020 strategije definirani su kroz 5 osnovnih kategorija:
Svaki od ciljeva ima metriku.
Glavni ciljevi EU 2020 strategije
13,9
4
10
Emisija stakleničkih plinova (Bazna godina: 1990. (100%)
2013.
80,2
69,89
80
Istraživanje i razvoj (R & D) troškovi (% BDP) 2014.
2,03
0,79
3
Zaposlenost(% zaposlenih od 20‐
64) 2014.
69,2
59,2
75
Stanovnici s rizikom siromaštva i društvene isključenosti
(tisuća ljudi) 2014.
122 328
1 243
96 600
% populacije s najnižom razinom srednjoškolskog
obrazovanja 2015.
EU 2020
HR
EU
Met
rika
30.5.2017.
4
Digitalizacija EU industrije
Industrija – temelj europskog gospodarstva
Sektor proizvodnje u EU obuhvaća 2 milijuna poduzeća, 33 milijuna radnih mjesta i nosi udio od 60% u ukupnom rastu produktivnosti.
Uvođenjem naprednih digitalnih tehnologija u industriju moguće je povećati prihod industrijskog sektora za 110 milijardi €.
Cilj Europske unije je integracija nacionalnih i regionalnih inicijativa digitalizacije industrije i stvaranje jedinstvenog zajedničkog tržišta.
Europske inicijative digitalne industrije
HrvatskaDigitising impuls 2020Industry for future – I4FINSENT
Elementi strategije za digitalizaciju europske industrije
1.
8.
Koordinacija nacionalnih inicijativa za digitalizaciju1Ulaganje u javno – privatna partnerstva2Ulaganje u izgradnju mreže tehnoloških centara izvrsnosti3Pokretanja pilot projekata za digitalnu transformaciju4Definiranje standarda koji podupiru digitalizaciju5Oblikovanje programa digitalnih vještina6
30.5.2017.
5
Inicijativa radne skupine 2Pokretači inicijative CiljeviČlanovi Ostvareni rezultati
Inicijativa za digitalizaciju industrije RH
Pokretači inicijative
Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poduzetništva i obrta sredinom 2016. formiralo je radnu skupinu odgovornu za digitalizaciju hrvatske industrije, u okviru mjere „Digitising EU industry”.
Voditelj projekta je Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj radne skupine
Izrada preporuka i okvirnih smjernica kojima industrija RH može poboljšati svoju konkurentnost implementacijom koncepta Industrije 4.0.
30.5.2017.
6
Ime, Prezime Područje
1. Nedeljko Štefanić Znanost i obrazovanje
2. Jan Sulik Javna uprava
3. Ivica Veža Znanost i obrazovanje
4. Bojan Jerbić Znanost i obrazovanje
5. Tihomir Domazet Znanost i obrazovanje
6. Robert Blažinović Javna uprava
7. Maša Popović Javna uprava
8. Monika Mikac Realni sektor-Industrija
9. Željko Čebetarević Realni sektor-Industrija
10. Pero Vuković Realni sektor-Arhitektura
11. Mario Antonić Javna uprava
12. Slavko Vidović Realni sektor-ICT
Ime, Prezime Područje
1. Hrvoje Cajner Znanost i obrazovanje
2. Mihael Gudlin Znanost i obrazovanje
3. Anja Štefanić Realni sektor-Konzalting
4. Miro Hegedić Znanost i obrazovanje
Logistički tim
Radna skupina
NEDELJKO ŠTEFANIĆ,prof.dr.sc.Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u ZagrebuVoditelj radne skupine
ŽELJKO PRAVDIĆ,mag.oec., pomoćnik ministraMinistarstvo gospodarstvaSponzor projekta
MARIO ANTONIĆ,mag.ing., MBA, pomoćnik ministraMinistarstvo poduzetništva i obrtaSponzor projekta
ZVONIMIR GUZOVIĆ,prof.dr.sc., dekanFakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u ZagrebuPredstavnik institucije partnera
Dosadašnji rezultati radne skupine
Sudjelovanje u radnim skupinama Europske komisije
Izrađena brošura Nacionalne
platforme RH o digitalizaciji industrije
Uključivanje FSB u inicijativu „Digital Innovation Hubs”
Izrađen ekspertni materijal od strane
radne skupine
1 2 3 4
30.5.2017.
7
Osnove Nacionalne platforme 3Cilj Nacionalne platformeAnaliza stanja industrijePokazatelji stanja7 glavnih aktivnosti
“
Stvoriti pametne tvrtke i digitalizirati poslovne, uslužne i proizvodne procese kako bi se povećala kvaliteta, fleksibilnost i učinkovitost, a smanjili ukupni troškovi proizvodnje i pružanja usluga.
Cilj Nacionalne platformeza digitalizaciju industrije Republike Hrvatske
30.5.2017.
8
Analiza stanja industrije
Sažetak istraživanje o stanju industrije RH
U zadnje tri godine napravljena su opsežna istraživanja o industriji Republike Hrvatske.
Udio prerađivačke industrije u bruto dodanoj vrijednosti RH, nije na ciljanoj razini Europske unije.
Tehnološka i organizacijska spremnost industrijskih poduzeća za Industriju 4.0 je veoma niska.
U posljednjih osam godina broj zaposlenih u industriji smanjen je za jednu četvrtinu.
Tehnološki pokazatelji
Organizacijski pokazatelji
Pokazatelji radne snage
Ekonomski pokazatelji
Razvojni potencijal
2020
Udio BDV-a prerađivačke industrije - 2015
EU 2020
2015. (%BDV) industrije
Oznaka države
CiljEuropska komisija je 2012. postavila cilj za zemlje članice, od 20% udjela industrije u bruto dodanoj vrijednosti države.
Prilagodio autor iz: Eurostat, 2015
30.5.2017.
9
BDV prerađivačke industrije RH – najzastupljenije djelatnosti
Istraživanje• 14,04% ukupnog BDV-a prerađivačke industrije otpada na proizvodnju prehrambenih proizvoda (C10) • samo jedan od pet najvećih sektora prerađivačke industrije spada u grupu djelatnosti sa visokom tehnološkom intenzivnosti
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2013
8.565
4.293
2.699
2.486
2.400
1.815
1.543
1.516
1.368
1.363
1.352
1.301
- 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000
C14 – Proizvodnja odjeće
C20 – Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
C16 – Proizvodnja drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja
C33 – Popravak i instaliranje strojeva i opreme
C22 – Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
C27 – Proizvodnja električne opreme
C28 – Proizvodnja strojeva i uređaja
C23 – Proizvodnja ostalih nemetalnih proizvoda
C11 – Proizvodnja pića
C21 – Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka
C25 – Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
C10 – Proizvodnja prehrambenih proizvoda
0 2.000M 4.000M 6.000M 8.000M 10.000M
BDV u milijunima kuna
Tehnološka intenzivnost industrijskih djelatnosti
Napomena: 1. BDVC – udio BDV u ukupnoj BDV u proizvodnji 2. UBZC – udio u broja zaposlenih u proizvodnji Prilagodio autor iz: MINGO i FINA, 2012
CiljPrepoznati potencijal za daljnji razvoj specifičnih djelatnosti poput C10, C30, C27 i C25.
30.5.2017.
10
Projekt INSENT – razina industrijske zrelosti
Istraživanje• uzimajući u obzir pretpostavku da su upitnik ispunila samo poduzeća koja su na višoj razini industrijske zrelosti, moguće je da je prosjek industrije RH i manji od 2.15• nažalost nema niti jednog poduzeća koje ima razinu industrijske zrelosti veću od 3.5
Uzorak• istraživanje je provedeno na 161 poduzeću iz prerađivačke industrije RH
Izvor:I. Veža et al, INSENT 2015
0.00.51.01.52.02.53.03.54.0
Razina industrijske zrelosti za određene segmente proizvodnje i prosjek cjelokupne industrije RH
Trend zaposlenosti u industriji – godišnji prosjek
302.117
227.863
483.924
357.897
200.000
250.000
300.000
350.000
400.000
450.000
500.000
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Bro
j za
po
slen
ih
Prerađivačkaindustrija
IndustrijaTOTAL
Istraživanje• za promatrani period broj zaposlenih u cjelokupnoj industriji RH smanjen je za 26,1%, • samo u prerađivačkoj industriji zaposlenost je smanjena za 24,8%• u istom periodu ukupna zaposlenost u RH smanjena je za 12,8%
Prilagodio autor iz: Državni zavod za statistiku, 2016
30.5.2017.
11
Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj
Istraživanje• ukupni bruto domaći izdaci za I&R u promatranom periodu smanjeni su za 15,8% (≈480 milijuna kuna)• poslovni sektor smanjio je izdatke za I&R za 8% (≈110 milijuna kuna)• državni i neprofitni sektor smanjio je izdatke za I&R za 13% (≈104 milijuna kuna)• u visokom obrazovanju izdaci za I&R smanjeni su za 29% (≈266 milijuna kuna)• hrvatska ulaže 0,79% BDP-a u I&R – prosjek EU je 2,03% BDP-a
0 kn
500.000 kn
1.000.000 kn
1.500.000 kn
2.000.000 kn
2.500.000 kn
3.000.000 kn
3.500.000 kn
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Poslovni sektor Državni i neprofitni sektor Visoko obrazovanje
Struktura izdataka za I&R – usporedba sektora (u milijunima kn)3.500M kn
3.000M kn
2.500M kn
2.000M kn
1.500M kn
1.000M kn
500M kn
0 kn
933M
780M
1.361M
903M
762M
1.129M
690M
676M
1.077M
695M
689M
1.118M
659M
686M
1.138M
655M
686M
1.347M
667M
676M
1.251M
3.074 M2.794 M
2.423 M 2.502 M 2.482 M2.688 M 2.594 M
Prilagodio autor iz: Državni zavod za statistiku, 2016
Digitalizacija predstavlja veliku priliku za razvoj hrvatske industrije.
Odgovornost za glavne aktivnosti digitalizacije industrije trebaju preuzeti javna uprava, industrija i znanstvene ustanove.
Sedam glavnih aktivnosti digitalizacije Hrvatske
“
30.5.2017.
12
7 glavnih aktivnosti digitalizacije RH
Cilj: Povezivanjem svih elemenata na horizontalnoj i vertikalnoj razini kroz cjelokupan vrijednosni lanac i proizvodni životni ciklus.
Prilika: Potreba za razvojem novih poslovnih modela i organizacijskih struktura za rad na digitalnom tržištu.
1. Umrežavanje i digitalna povezanost
Cilj: Vlada treba razraditi plan obrazovanja i cjeloživotnog učenja u kojem će polaznici usvajati digitalna znanja i vještine.
Prilika: Nesrazmjer potreba i ponude ICT stručnjaka, predviđa se da će u EU do 2020. nedostajati preko 750.000 ICT stručnjaka.
2. Obrazovanje zaposlenika za rad u Industriji 4.0
7 glavnih aktivnosti digitalizacije RH
Cilj: Efikasno korištenje resursa poduzeća i smanjenje troškova proizvodnje i poslovanja - važan preduvjeta za Industriju 4.0.
Prilika: Dobivanje više energije iz obnovljivih izvora energije, uvođenje pametnih mreža i rješavanje problema pohrane energije.
3. Optimalno korištenje resursa
Cilj: Otklonili prepreke u poslovanju i u kratkom vremenu osigurati tražene podatke, informacije i dokumente.
Prilika: Potreba za razvojem adekvatnih digitalnih rješenja za javnu upravu.
4. Digitalizacija javne uprave
30.5.2017.
13
7 glavnih aktivnosti digitalizacije RH
Cilj: Urediti područje intelektualnog vlasništva, nadzora i praćenja zaposlenika, vlasništva nad podatcima i informacijama, te zaštite podataka
5. Postavljanje pravne regulative
Cilj: Definiranje standarda potrebnih za razmjenu podataka i informacija između heterogenih sustava u Industriji 4.0.
6. Izrada tehničkih standarda
Cilj: Formiranje sustava zaštite podataka o proizvodima, proizvodnim postupcima, zaposlenicima i klijentima – kritično pitanje koje treba riješiti pri uvođenju Industrije 4.0
7. Sigurnost sustava i zaštita podataka
Zaključak
Budućnost Nacionalne platforme
CILJ: Digitalizacija industrije i gospodarstva Republike Hrvatske
PLAN: Industrijska poduzeća u idućih godinu dana u svoje strategije uključuju transformaciju primjenom Industrije 4.0
Preduvjet za provedbu Nacionalne platforme
Vlada Republike Hrvatske osigurava inicijalna sredstva, omogućava brži i jednostavniji pristup EU fondovima te osigurava poticajne uvjete za ulaganje investitora.
● ● ● „Hrvatska – zemlja puna potencijala” ● ● ●
