20
U N I V E R Z I T E T U S A R A J E V U FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE ODSJEK: SAOBRAĆAJ PREDMET: Ekonomika u transportu i komunikacijama Fiksni troškovi -seminarski rad- STUDENT: MENTORI: Ćurovac Amina, 6665 Prof.dr. Šefkija Čekić

Etk fiksni troskovi

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Citation preview

Page 1: Etk fiksni troskovi

U N I V E R Z I T E T U S A R A J E V UFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: SAOBRAĆAJPREDMET: Ekonomika u transportu i komunikacijama

Fiksni troškovi-seminarski rad-

STUDENT: MENTORI:Ćurovac Amina, 6665 Prof.dr. Šefkija Čekić V.prof.dr. Alija Behmen Mr. sc. Azra Ferizović, dipl.ing

Sarajevo, oktobar 2012. godine

Page 2: Etk fiksni troskovi

SADRŽAJ

UVOD …………………………………………………………………………………………… 3

1. Pojam i definisanje troškova …………………….………………………………………… 4

2. Klasifikacija troškova …………………..………………………………………………….. 6

2.1. Podjela troškova u odnosu na dinamiku obima proizvodnje …………………………… 7

3. Fiksni troškovi …………………...………………………………………………………… 8

3.1. Apsolutno fiksni troškovik ……………………………………………………………… 9

3.2. Relativno fiksni troškovi ………………………………………………………………. 13

ZAKLJUČAK ………………………………..……………………………………………….. 16

BibliografijaPopis slika i tabela

2

Page 3: Etk fiksni troskovi

UVOD

Trošak predstavlja iskorištavanje resursa. U svakodnevnom životu kupujemo mnogo različitih

stvari - odjeću, hranu, knjige, automobil, svjetiljku i slično Svaki taj predmet ima svoju cijenu

što mjeri žrtvu koju moramo podnijeti da bismo ga nabavili. Bilo da odmah platimo ili

dogovorimo plaćanje na neki budući datum, trošak je zapravo ustanovljen cijenom.

U ovom seminarskom radu objasnit ćemo pojam trošak, potom nabrojati osnovne podjele

troškova i detaljnije objasniti fiksne troškove.

Da bi uspješno upravljali preduzećem, rukovodioci (menadžeri) moraju u svakom trenutku znati

iznose troškova, a pošto je osnovna funkcija menadžera planiranje, oni prije svega moraju

planirati troškove koji će nastajati u budućnosti. Da bi smo uspješno planirali dobit preduzeća, a

samim tim i troškove, potrebno je pre svega poznavati njihovu strukturu i dinamiku.

Klasifikacija troškova se u literaturi često vrši prema elementima proizvodnje, mjestima

nastanka, njihovoj vezi sa nosiocem, načinu i metodi prenošenja na proizvode, prema fazama

procesa reprodukcije, značaju, nastajanju i dr.karakteristikama.

Po svojoj prirodi, fiksni troškovi spadaju u nužne troškove - to su svi troškovi koje preduzeće

ima. Uslovljeni su samim postojanjem preduzeća, bilo da ono proizvodi ili ne.

3

Page 4: Etk fiksni troskovi

1. Pojam i definisanje troškova

Svaki proces transformacije uloženih resursa u rezultate podrazumjeva njihovo trošenje. Bez

trošenja nema proizvodnje ili pružanja usluga

Trošenje označava proces uništavanja jednih upotrebnih vrijednosti da bi se dobile druge

upotrebne vrijednosti - upotrebne vrijednosti novog proizvoda (po pravilu njihova vrijednost je

veća od vrijednosti resursa koji su unijeti u proizvodnju). Kao primjer možemo navesti nekog

proizvođača cipela, koji će morati kupiti potreban materijal za proizvodnju cipela. Naravno, da

cijena kupljenog materijala, ne bi smjela iznositi više od cijene gotovog proizvoda.

Troškovi su jedan od osnovnih pojmova savremene ekonomije. Oni su jedan od najznačajnijih

faktora, ako ne i najznačajniji koji pored prihoda (dimenzija i karakteristika tržišta) utiče na dobit

preduzeća.

Do nedavno se o troškovima nije znalo mnogo. Razvoj troškova počeo je sa razvojem tržišta i

tržišne privrede. A troškovi, danas, predstavljaju faktor konkurentnosti preduzeća kao i

kriterijum ocjene performansi poslovnih organizacija.

Začetnik prvih naučnih radova iz oblasti troškova je njemački autor Eugen Šmalenbah (Eugen

Schmalenbach). Troškovi, po Šmalenbahu, predstavljaju one vrijednosti kojima se u kalkulaciji

izražava potrošnja dobara, prouzrokovana proizvodnjom novih proizvoda ili učinaka.

K. Melerovič (Mellerowicz) troškovima smatra „potrošnju dobara uslovljenu proizvodnjom“,

podrazumjevajući pod troškovima samo ona trošenja koja su potrebna za ostvarenje učinaka.

E. Gutenberg pod troškovima podrazumjeva „novčani izraz materijalnih dobara, rada, usluga i

javnih izdataka koji su potrebni za ostvarivanje zadataka preduzeća.”

Troškovi, prema D. Peroviću, predstavljaju „u novcu izraženu vrijednost utrošenog rada, svih

sredstava i dobara koja su u preduzeću utrošena u cilju proizvodnje novih proizvoda ili

ostvarivanja određenih učinaka“.

Troškovi su, prema Ž. Majcenu, „u novcu izražena količina živog rada, opredmećenog rada i

ukalkulisanih ugovornih zakonskih obaveza, potrebnih za proizvodnju učinaka“, a dr. M.

Dautović trošak definiše kao „utrošak opredmećenog rada u obliku sirovina, materijala,

4

Page 5: Etk fiksni troskovi

pomoćnog materijala, energije, sredstava za rad i živog rada, uzimajući u obzir rad (plata) i višak

rada.“

Dr M. Kovačević kao troškove preduzeća definiše „novčani izraz trošenja faktora procesa rada u

vezi stvaranja određenih korisnih učinaka, kao i obavezni novčani doprinosi uslovljeni

poslovanjem i poslovanjem preduzeća“. U troškove spada samo potrošnja koja je uslovljena

proizvodnjom novih proizvoda, a ako preduzeće čini prekomjerne izdatke, to ne predstavlja

troškove.

Kvantitativno posmatrani troškovi su umnošci utrošaka elemenata proizvodnje i cijena tih

utrošaka po jedinici utrošaka.

Da bi utrošene vrijednosti bile trošak potrebno je :

Da se trošenja elemenata proizvodnje zbivaju u procesu reprodukcije

Da su trošenja vrijednosti nastala u reprodukciji, prouzrokovana utrošcima elemenata

proizvodnje

Da utrošeni elementi proizvodnje imaju izraz društvenog priznanja ekonomske

vrijednosti1

Dobit preduzeća jeste ključna kategorija za opstanak i rast, čija maksimizacija predstavlja

osnovni i neizbježan cilj svakog preduzeća. Zavisnost dobiti od troškova može se izraziti

slijedećom relacijom, koja predstavlja najuprošćeniji oblik ove funkcije :

Ako je osnovni cilj preduzeća da ostvari najveću moguću dobit, onda iz toga indirektno

proizilazi da je istovremeno osnovni cilj preduzeća minimizacija troškova. Ali to nije sve. Da bi

uspješno upravljali preduzećem, rukovodioci (menadžeri) moraju u svakom trenutku znati iznose

troškova, a pošto je osnovna funkcija menadžera planiranje, oni prije svega moraju planirati

troškove koji će nastajati u budućnosti. Da bi smo uspješno planirali dobit preduzeća, a samim

tim i troškove, potrebno je pre svega poznavati njihovu strukturu i dinamiku.2

1 Ničić,M.(2008.),Upravljanje i kontrola troškova,Alfa-graf NS, Novi Sad, str,10-122 Perović-Jovanović,M.i Kisić,S.(1995.),Ekonomika preduzeća,Savremena administracija,Beograd,str.107

5

D o b i t

P r i h o d i T r o š k o v i

Page 6: Etk fiksni troskovi

Iz svega navedenog možemo zaključiti da troškovi predstavljaju vrijednosno, novčano izražene

utroške faktora u nekom poslovnom procesu koji nastaju isključivo zbog stvaranja proizvoda i

usluga. Obuhvataju najveći dio rashoda budući da je veći dio rashoda u poslovanju preduzeća

vezan za stvaranje učinaka (proizvoda i usluga).

2. Klasifikacija troškova

Kako su troškovi raznovrsni i mnogobrojni, njihovoj klasifikaciji prilazi se u zavisnosti od cilja

koji se želi postići, tj. sa kog se aspekta posmatra problematika a time i podjela troškova. Cilj

klasifikacije je da se troškovi grupišu kako po vrstama , tako i po njihovim karakteristikama. Bez

obzira na različit pristup tumačenju troškova, njihovo klasifikovanje po vrstama se vrši sa ciljem

da se utvrde elementi cijene koštanja i njihova struktura po kvantitetu i kvalitetu. Time se

obrađuju podaci za njihovo planiranje, ali i omogućavaju efikasno upravljanje troškovima.3

Najčešći kriterijumi za klasifikaciju troškova su prema:

faktorima proizvodnje (troškovi materijala, radne snage, sredstava za rad)

mjestima nastanka (troškovi izrade, režijski troškovi)

vezanosti za nosioce (pojedinačni i zajednički troškovi)

načinu prenošenja na nosioce (direktni i indirektni troškovi)

zavisnosti od obima proizvodnje (fiksni i varijabilni troškovi)

vidu izražavanja (naturalno-utrošci i u novčanom vidu-troškovi).

2.1. Podjela troškova u odnosu na dinamiku obima proizvodnje

Prema obimu proizvodnje, tj.stepenu reagovanja na promjene obima proizvodnje troškovi se

dijele na fiksne i varijabilne.

3 Ničić,M.(2008.),Upravljanje i kontrola troškova,Alfa-graf NS, Novi Sad, str,23-24

6

Page 7: Etk fiksni troskovi

Slika 1. Podjela troškova prema njihovoj zavisnosti od stepena korišćenja kapaciteta4

Fiksnim nazivamo one troškove koji u ukupnom iznosu ostaju isti nezavisno od promjene obima

proizvodnje. Oni nastaju u trenutku instaliranja kapaciteta.

Varijabilni troškovi su oni troškovi koji se u masi mijenjaju zavisno od promjene obima

proizvodnje. Ukoliko nema proizvodnje, nema ni varijabilnih troškova. Oni se povećavaju sa

povećanjem i smanjuju sa smanjenjem obima proizvodnje.5

3. Fiksni troškovi

Fiksnim nazivamo one troškove koji u ukupnom iznosu ostaju isti nezavisno od promjene obima

proizvodnje, tj.njihova osnovna karakteristika je konstantnost(neelastičnost). Fiksni troškovi se

ne povećavaju u njihovom ukupnom iznosu kada se proizvodnja povećava, niti se smanjuju kada

se ona smanjuje. Oni ostaju isti čak i kada je proizvodnja maksimalno povećana a i u slučaju

kada se obustavi svaka proizvodnja. Zbog svoje neelastičnosti fiksni troškovi se još nazivaju i

stalnim troškovima.

U okviru jednog razdoblja njihova visina ostaje neizmjenjena bez obzira na to da li je

proizvedeno npr.10 ili 20 jedinica proizvoda. Ako su npr. fiksni troškovi iznosili u januaru

4 Perović-Jovanović,M.i Kisić,S.(1995.),Ekonomika preduzeća,Savremena administracija,Beograd,str.1085 Markovski.S.,(1991.),Troškovi u poslovnom odlučivanju, IDP-naučna knjiga, Beograd,str.28

7

Page 8: Etk fiksni troskovi

120km, onda će oni i u februaru iznositi 120 km, bez obzira na to što je možda u januaru

proizvedeno 10 a u februaru 20 jedinica proizvoda (što možemo primjetiti u tabeli 1).

Fiksni troškovi se nazivaju još i periodičnim troškovima, zbog toga što se javljaju kao funkcija

vremena. Ako npr.fiksni troškovi u jednoj godini iznose 120 km, onda će oni za dvije godine

iznositi 240 km i tako redom.

Po svojoj prirodi, fiksni troškovi spadaju u nužne troškove. (to su svi troškovi koje preduzeće

ima). Uslovljeni su samim postojanjem preduzeća, bilo da ono proizvodi ili ne, pa se zovu i

troškovi kapaciteta.6 Međutim, ne ponašaju se svi fiksni troškovi na isti način. Neki su apsolutno

nepromjenljivi bilo da koristimo 100% ili 0% kapaciteta , a neki su nepromjenljivi samo u

okviru iste zone proizvodnje. Stoga se fiksni troškovi dijele na :

Apsolutno fiksne

Relativno fiksne troškove

3.1. Apsolutno fiksni troškovi

Apsolutno fiksni troskovi –se ne mijenjaju u masi pri promjeni obima proizvodnje ili obima djelatnosti.

U apsolutno fiksne troškove spadaju :

Troškovi vremenski obračunate amortizacije Kamata na kredite za osnovna sredstva i dio kamate na kredite za obrtna sredstva Troškovi zakupnine Troškovi osiguranja imovine Troškovi istraživanja i razvoja Troškovi rada viših rukovodioca i dr.7

Karakteristike apsolutno fiksnih troškova:

1. Ukupni apsolutno fiksni troškovi (FT) su konstni, ne mijenjaju se sa promjenom obima

proizvodnje

2. Apsolutno fiksni troškovi po jedinici proizvoda (Tf) mijenjaju se obrnuto srazmjerno od

smjera kretanja obima proizvodnje tj. kada:

Kada obim proizvodnje raste-Tf se smanjuju6 Markovski.S.,(1991.),Troškovi u poslovnom odlučivanju, IDP-naučna knjiga, Beograd,str.287 Perović-Jovanović,M.i Kisić,S.(1995.),Ekonomika preduzeća, Savremena administracija,Beograd,str 110

8

Page 9: Etk fiksni troskovi

Kada obim proizvodnje opada-Tf se povećavaju

Što možemo iskazati pomoću formule :

Tf –fiksni troškovi po jedinici proizvoda

TF -ukupni fiksni troškovi

Q – količina proizvedenih proizvoda

3. Najveći su po jedinici proizvoda sa minimalnom uposlenošću kapaciteta.

Ponašanje fiksnih troškova u masi i po jedinici najbolje se vidi u slijedećoj tabeli (tabela 1.) i grafičkim prikazima (slike 2 i 3) :

Tabela 1. Kretanje fiksnih troškova preduzeća ,,A“

9

Page 10: Etk fiksni troskovi

Slika 2. Ukupni fiksni troškovi Slika 3. Prosječan fiksni trošak

Ovdje vidimo da ukupni apsolutno fiksni troškovi iznose 120 novčanih jedinica i da se oni ne

mijenjaju pri promjeni obima proizvodnje. Apsolutno fiksni troškovi po jedinici proizvoda se

mijenjaju tako što njihov iznos konstantno opada sa porastom obima proizvodnje,tj. degresija

apsolutno fiksnih troškova po jedinici proizvoda je velika kod niskog stepena iskorišćenja

kapaciteta, a zatim je sve manja i manja, što znači da ako želimo da nam fiksni troškovi što

manje opterećuju jedinicu proizvoda, treba da koristimo kapacitet u što većem stepenu.8

Apsolutno fiksni troškovi nisu izvor dodatnih troškova kod povećanja obima proizvodnje, a to da

se ne mijenjaju sa porastom obima proizvodnje pokazuje nam njihov koeficijent regibilnosti(Kr).

Reagibilnost troškova je osetljivost, prilagodljivost ili elastičnost troškova u odnosu na promjenu

obima proizvodnje. Koeficijent regibilnosti se dobija stavljanjem u odnos procentne promjene

fiksnih troškova i procentne promjene obima proizvodnje.

%ΔFT-procentualna promjena fiksnih troškova u posmatranom, u odnosu na predhodni period

%ΔQ- procentualna promjena obima proizvodnje u posmatranom, u odnosu na predhodni period

Koeficijentom regibilnosti se utvrđuju grupe troškova sa stanovišta njihovog ponašanja prema promjenama obima proizvodnje. Tamo gde je ovaj koeficijent ravan nuli radi se o fiksnim troškovima.9

8 Ničić,M.(2008.),Upravljanje i kontrola troškova,Alfa-graf NS, Novi Sad, str,60-629 Ničić,M.(2008.),Upravljanje i kontrola troškova,Alfa-graf NS, Novi Sad, str.85

10

Page 11: Etk fiksni troskovi

3.2. Relativno fiksni troškovi

Relativno fiksni troškovi (TRF) imaju karakter fiksnih troškova u okviru određene zone

proizvodnje (ne mijenjaju se po jedinici proizvoda), dok prelaskom u drugu zonu oni poprimaju

promenljiv karakter.10 Zbog svoje vezanosti za određenu zonu proizvodnje nazivaju se još i

zonalnim ili intervalnim troškovima. Kako najveći dio relativno fiksnih troškova čine troškovi

organizacije proizvodnje, zarade radnika zaposlenih u pripremnoj fazi, tehničkoj kontroli,

održavanju, zarade rukovodilaca proizvodnje, značajan dio troškova materijala pogonske režije,

dio usluga drugih itd., ovi troškovi se nazivaju i troškovima organizacione strukture.11

Zona obima proizvodnje je interval između dva stepena korišćenja kapaciteta. Svaka zona obima

posmatrana sa stanovišta relativno fiksnih troškova ima svoju gornju i donju granicu. Donja

granica je ona ispod koje obim proizvodnje ne može da se spusti a da to ne izazove smanjenje

relativno fiksnih troškova, a gornja granica je ona iznad koje obim proizvodnje ne može da se

poveća a da to ne izazove povećanje relativno fiksnih troškova.

Postojanje TRF uslovljeno je nužnošću postojanja nekog minimuma organizacije tj. minimuma

opreme koja odražava spremnost preduzeća za proizvodnju određenog obima. Dok se ne

postigne određeni obim proizvodnje u tom intervalu ti troškovi su fiksni. Ukoliko želimo da

dodatno povećamo obim proizvodnje neophodno je učiniti nove organizacione napore (dodatna

priprema proizvodnje, održavanja, čuvanja itd.), što prouzrokuje dodatne troškove. Međutim,

kako je nemoguće nabavljati opremu i angažovati ljude u beskrajno malim veličinama, nova

ulaganja izazivaju nagli rast troškova i omogućavaju proširenje proizvodnje u određenom većem

rasponu u novoj zoni poslovanja i TRF ostaju nepromjenjeni i u toj novoj zoni sve dok se ne

iscrpi i njen kapacitet. To znači da su u novoj zoni proizvodnje fiksni troškovi nepromjenljivi do

gornje granice zone, kada se prelaskom u novu zonu mijenjaju, po pravilu povećavaju i ponovo

zadržavaju na istom nivou do prelaska u novu zonu. Tim prelaskom u novu zonu, na početku

iste, veći su nego prema bilo kom korišćenju kapaciteta predhodne zone.

10 Ničić,M.(2008.),Upravljanje i kontrola troškova,Alfa-graf NS, Novi Sad, str.6411 Perović-Jovanović,M.i Kisić,S.(1995.),Ekonomika preduzeća,Savremena administracija,Beograd,str 112

11

Page 12: Etk fiksni troskovi

Tabela 2. Kretanje relativno fiksnih troškova

Slika 4. Ukupni relativno fiksni troškovi Slika 5. Relativno fiksni troškovi po jedinici

Karakteristike relativno fiksnih troškova su :

Progresija – obim proizvodnje iz niže u višu zonu raste sporije od relativno fiksnih

troškova

Degresija – relativno fiksni troškovi rastu sporije od obima proizvodnje pri prelasku iz

niže u višu zonu i sporije opadaju opadaju od smanjenja obima proizvodnje pri prelasku

iz viših u nižu zonu

Remanentnost – znači da se troškovi zadržavaju na istom nivou ili se vrlo blago smanje

pri padu obima proizvodnje u okviru iste zone obima.12

12 Ničić,M.(2008.),Upravljanje i kontrola troškova,Alfa-graf NS, Novi Sad, str.64 - 68

12

Page 13: Etk fiksni troskovi

ZAKLJUČAK

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je smisao poslovanja – profit. Profit je razlika između

ukupnih prihoda i ukupnih troškova. Troškove možemo klasificirati prema različitim

karakteristikama, a prema zavisnosti od obima proizvodnje troškove dijelimo na fiksne i

varijabilne.

Fiksni troškovi su takvi troškovi koji ostaju nepromijenjeni bez obzira na to kako se mijenja

opseg proizvodnje. Apsolutni fiksni troškovi - nastaju zbog postojanja preduzeća. Postoje bez

obzira da li preduzeće radi ili ne. Oni se ne mijenjaju, odnosno nezavisni su od stepena

iskorištenja kapaciteta. Relativni fiksni troškovi ostaju nepromijenjeni u ukupnoj sumi samo u

pojedinim zonama poslovanja.

Veličina fiksnih troškova danas je neuporedivo veća u poređenju s vremenom kada je

mehanizacija bila malo zastupljena. U uslovima kada se proizvodnja u preduzećima obavljala

uglavnom manuelno, sasvim je neznatan bio iznos fiksnih troškova.

Razvojem savremene organizacije u preduzeću, kao i tehničkim i tehnološkim razvojem, učešće

fiksnih u ukupnim troškovima mnogo se povećalo i postalo je vrlo značajno.

Imajući na umu da se svaka promjena u obliku i strukturi proizvodnje u ponašanju preduzeća, na

tržištu, i na planu unutrašnje organizacije odražava na ekonomske efekte proizvodnje , tj.kroz

promjenu troškova, upućuje na nužnost promjena u dinamici svih relevantnih faktora

proizvodnje.

13

Page 14: Etk fiksni troskovi

Bibliografija

Knjige:

Markovski.S., (1991.), Troškovi u poslovnom odlučivanju, IDP-naučna knjiga,

Beograd

Ničić, M. (2008.), Upravljanje i kontrola troškova, Alfa-graf NS, Novi Sad

Perović-Jovanović, M.i Kisić, S.(1995.), Ekonomika preduzeća, Savremena

administracija, Beograd

Internet:

Dinamika troškova , (20.10.2012.), https://docs.google.com/view er?a=v&q=cache:

hCBszQz0dccJ:www.etfos.unios.hr/upload/OBAVIJESTI/obavijesti_strucni/

Dinamika_tro%25C5%25A1kova_word_29-03-2010.pdf

Trošak, (21.10.2012.), http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/T/Trošak

Troškovi, (21.10.2012.), (https://docs.google.com/viewer?a=v&q=ca che:mafY 5Tw

US3 MJ:inf o.grad.hr/!res/odbfiles/1474/600.osnove_ekonomike2.ppt

Fiksni troškovi, (20.10.2012.), http://hr.wikipedia.org/wiki/Fiksni_troškovi

14

Page 15: Etk fiksni troskovi

Popis slika i tabela

Tabele:

Tabela 1. - Kretanje fiksnih troškova preduzeća ,,A“

Tabela 2. - Kretanje relativno fiksnih troškova

Slike:

Slika 1. - Podjela troškova prema njihovoj zavisnosti od stepena korišćenja kapaciteta

Slika 2. - Ukupni fiksni troškovi

Slika 3. - Prosječan fiksni trošak

Slika 4. - Ukupni relativno fiksni troškovi

Slika 5. - Relativno fiksni troškovi po jedinici

15