Etimoloki rjenikgrke mitologije
Junaci
www.demgol.units.it
Zadnja obnova: 14/05/2017
Jezik:hrvatski
Broj natuknica: 112
Etimoloki rjenik grke mitologije - www.demgol.units.it
Projekt velikoga viejezinog i mreno dostupnog Etimolokoga rjenika grke mitologije(Dizionario Etimologico della Mitologia Greca multilingue on-line DEMGOL) pokrenula jeskupina znanstvenika koji se na Sveuilitu u Trstu u Odjelu za antike znanosti Leonardo Ferrerobave istraivanjem mita i mitologije (Il Gruppo di Ricerca sul mito e la Mitografia GRIMM).Ve u svibnju 2009. godine bilo je mreno dostupno 900 natuknica na talijanskom i panjolskom, apreko 400 natuknica i na francuskom jeziku.
Rjenik ima didaktiku namjenu (e-uenje), a omoguava poznavateljima antike kulture, kao ionima manje upuenima, lak i brz pristup temeljnim izvorima grke i rimske mitologije. Rjenikenatuknice ukljuuju etimologije mitskih antroponima (posebice manje poznatih likova), upuujuna imena i nazivlje mikenskoga podrijetla, kao i na suvremene lingvistike interpretacije tihimena. Mnoge su natuknice povezane sa slikama. One manjim dijelom potjeu iz goleme (i vedobro poznate) antike ikonografije poput oslikavanja vaza, a veinom su odabrane iz moderneumjetnike produkcije kako bi se pokazala rasprostranjenost i vitalnost tema i motiva antikemitologije u europskoj kulturi od srednjega vijeka do danas.
Ezio Pellizer voditelj je toga projekta, kojemu je polazite bila disertacija Carle Zufferli (1992.).Suradnici su brojni lanovi GRIMM-a: Francesca Marzari, Luisa Benincampi, Stefano di Brazzano,Alberto Cecon, Alberto Pavan.
Na prijevodu na francuski jezik rade Francesca Marzari e Franoise Ltoublon (skupina HOMERICA uGrenoblu koja eksperimentira tehnologijom automatskoga raunalnog prevoenja).
Prijevod na panjolski jezik vode Jos Antonio Cla Serena iz Barcelone, Diana De Paco Serrano izMurcie i lvaro Ibez iz Granade.
Prijevod rjenika na engleski, portugalski (brazilski) i katalonski zasluga je drugih lanova GRIMM-akoji rade u New Hampshiru (SAD), na Cipru, u Barceloni, u Belo Horizonteu i drugdje.
Rjenik tako postaje dostupan sve veem broju prouavatelja humanistikih znanosti i antikekulture.
1
Etimoloki rjenik grke mitologije - www.demgol.units.it
ABANT1. Trojanski ratnik, sin Euridamantov 2., ubio ga je Diomed (Hom. Il. 5, 148); prema drugoj predaji, sin Posejdona i
nimfe Aretuze. 2. Najslavniji stari kralj Arga, sin Linkeja i Hipermnestre, izumitelj tita, otac blizanaca Akrisija i Preta
(Apollod. Bibl. 2, 2, 1; Serv. ad Aen. 3, 286). 3. Trei Abant, praunuk prethodnoga, sin je vraa Melampa (Apollod.
Bibl. 1, 9, 13).
Etimologija je nejasna, tvorba nije grka (na to bi mogao upuivati sufiks -nt-); znaenje "gigant", koje predlau Pape
i Benseler kao dvojbeno, ne ini se utemeljenim.
ABDERSin Hermesa ili Posejdona i nimfe Tronije (Pind. Paean. 2, 1-2; 104-106), lokridskoga podrijetla, eromenos Heraklov,
pratio ga je u potrazi za Diomedovim konjima antropofazima koji su ga na kraju prodrli (Apollod. Bibl. 2, 5, 8). Blizu
njegova groba, na obali Trakije osnovan je grad Abdera usp. Hellan. Lesb. Fr. 105 Fowler (= Steph. Byz. s. v. ),
kod ua rijeke Nestos. Prema Filostratu, odnosno opisu slike koja ivopisno prikazuje Abderov pogreb, Imag. 2, 25,
osim grada utemeljene su i godinja natjecanja u svim sportovima izuzevi konjske utrke iz razumljivih razloga.
Veza s "bitka" (Room's Classical Dictionary), koja bi upuivala na znaenje "sin bitke", ne ini se vjerojatnom.
Mogua je veza s Hesihijevom glosom (u Hiponaktu), u tom bi sluaju ime znailo "ovjek od bia"; a
moglo bi biti i negrkoga podrijetla.
Eponimija
ABLERTrojanski ratnik, ubio ga je kopljem Antiloh, sin Nestorov, u estokoj bitki izmeu rijeke Ksant i Simoent (Hom. Il. 6,
32-33. Nema drugih podataka o njemu.
Sholija ad loc. pretpostavlja da je rije o - privativum i nepotvrenome , , agg. , koji je teko
tumaiti; tumaenje ne olakava ni Hesihijeva glosa "uzde", kao ni upuivanje na , "mamac, zasjeda,
varka" (nesigurno je i u Wathelet, Dictionn. des Troyennes, p. 144). Stoga taj antroponim ostaje neobjanjen.
ADAMANTTrojanski ratnik, sudjelovao je u napadu na ahejske bedeme borei se uz svog oca, kralja Asija 2. (prema kojemu je
patronim ), sa skupinom suboraca meu kojima je bio Jamen, Orest, Toon i Enomaj (Hom. Il. 12, 137-140).
Nakon bezuspjenoga pokuaja da ubije Antiloha, zahvaljujui Posejdonovoj intervenciji koja je Adamantovo oruje
uinila bezopasnim, sam je bio izgubio ivot nakon to ga je Kreanin Merion pogodio kopljem u donji dio trbuha. (Hom.
Il. 13, 560-574). Zajedno ga je s ostalim Trojancima traio Hektor i zatim oplakivao njegovu smrt s Parisom (Hom. Il.
13, 754-773).
Vlastito ime izvedeno od ope imenice (Hes. Theog. 161, [Hes.] Scut. 137) "elik", to je sloenica prefiksa -
privativum i osnove - odnosno participa na - s pasivnim znaenjem. Ta je osnova u itavoj grkoj antroponimiji
2
Etimoloki rjenik grke mitologije - www.demgol.units.it
vrlo produktivna i u aktivnom znaenju (usp. Laodamant, Ifidamant, Hersidamant, Euridamant, Polidamant). Znaenje
je dakle "nesavladiv", "nepobjediv", (Wathelet, Dictionnaire des Troyens n. 9, pp. 167-170). Po znaenju je blisko s
imenom Akamant, "neumoran" (, od - i , "umoriti se", "muiti se"), a takoer je po tvorbi usporedivo
sa sloenicama na - (vidi Atlant, Von Kamptz, Homerische Personennamen 28 a 1, p. 83; 63 a 1, p. 166). Samo
je u latinskom potvren i enski oblik Adamanteja (nepostojei u grkom), to je itanje pronaeno u prvim izdanjima
Hygin. Fab. 139, meutim razvidno je da bi trebalo biti ispravljeno u Amalteja.
ADRASTIme kralja Arga koji je primio Tideja i Polinika, dao im za ene svoje keri Argiju i Deipilu te ih poveo u pohod na
Tebu (Hom. Il. 2, 572).
Mogue je tumaenje da je rije o pridjevu izvedenom od glagola - "bjeati" koji bi uz - privativum mogao
znaiti "onaj koji ne pokuava bjeati" (Chantraine, DELG, s. v. ,), ako se tumai u aktivnom znaenju, ili
bolje, "onaj kojemu se ne moe pobjei", ako se podrazumijeva pasivno znaenje. Wathelet (Dictionnaire des Troyens
de l'Iliade, pp. 170-171) dri da je teko opravdati prisutnost - jer je korijen glagola - -, a ne -; to
bi moglo upuivati na strani utjecaj no ime je sa sigurnou potvreno u Grkoj, v. enski oblik kao drugo
ime za Nemezu, usp. Aesch. Prom. 936. Mogue je da je ime predgrko, a izvoenje iz glagola moe biti
rezultat puke etimologije.
AGAKLOOtac jednoga od Mirmidonaca, vladao je u gradu Budeion (moda u Tesaliji ili Beotiji; Eustath. Comm. ad Il. 16, 570-574);
naslijedio ga je sin Epigej koji je otiao u progonstvo jer je ubio roaka plemenitoga roda, a dobrostivo su ga primili
Pelej i Tetida u Ftiji (Hom. Il. 16, 570-571). Kasije je poginuo u Troji od Hektorove ruke.
Jednostavna sloenica prefiksa - i , znai "vrlo slavan", "koji obiluje slavom" usp. Agatoklo, Megaklo, Periklo.
AGAMEDIme graditelja, sina Stimfalova, koji je sa sinovima Trofonijem i Kerkionom sagradio mnoge glasovite graevine u staroj
Grkoj (Pausan. 8, 4, 8; 10, 2).
Rije je o sloenici od pojaajnoga prefiksa - i glagola "smiljati plan, imati na umu", stoga znai "onaj koji
puno razmilja". Potvreni je i enski oblik Agameda (, in Hom. Il. 11, 740-741), ki Augijeva i ena Mulijeva,
arobnica s iskustvom u ljekovitim pripravcima i otrovima.
AGAMEMNONSin Atrejev, brat Menelajev, mu Klitemnestrin; vrhovni zapovjednik ahejske vojske u Trojanskom ratu (Hom. Il. passim).
Ime je sloenica tvorena s pojaajnim prefiksom -; drugi dio sloenice ne moe se sa sigurnou odrediti. Postoji
pretpostavka da je u osnovi -, izvedenica od "zapovijedati" (Carnoy, DEMGR, podrava tu pretpostavku);
3
Etimoloki rjenik grke mitologije - www.demgol.units.it
prema Kretschmeru ("Glotta" 3, 1912, p. 330) takvo tumaenje nije prihvatljivo. Hamp ("Glotta" 49, 1971, pp. 21-24)
podrava pretpostavku, koju zagovara (Gedenkschrift Brandenstein, pp. 357-61), da je rije o izvedenici od *--
s metatezom * > : prema tomu bi ime bilo izvedeno od , "pruati otpor, odupirati se" s ekspresivnom
reduplikacijom, a znailo bi "onaj koji se snano odupire". Van der Valk (in Snell, Lex. fr. Ep., col. 34) na temelju
analogije tumai ime kao "onaj koji je vitalan i pun snage".
AGAPENORSin Ankeja i Ije, dolazi iz Tegeje kao zapovjednik arkadijskoga kontingenta u Trojanskom ratu (Hom. Il. 2, 609 ss.).
Ime je sloenica glagola , "voljeti" i imenice , "mukarac"; moglo bi znaiti "onaj koji voli mukarce" ili
"onaj koji voli muevnu hrabrost", usp. druge antroponime kao - , - , - , - , gdje
je nominalni dio sloenice upravo , dok u - dominantno znaenje odreuje imenica , "muevna
hrabrost", a takvo je znaenje potvreno u brojnim pridjevnim sloenicama.
AGASTENSin Augijev, brat Filejev, otac Poliksenov, zapovjednik deset od 40 laa u kontingentu poslanom iz Elide (Hom. Il. 2,
615-624), pojavljuje se u katalogu Heleninih prosaca; ovaj posljednji (Poliksen) vratit e se iv i zdrav iz Troje i dobit
e sina po imenu Amfimah 3. (Pausan. 5, 3, 4).
Ime ima jednostavno tumaenje, sloenica je pojaajnoga prefiksa - i -, "snaga", vrlo je produktivan u tvorbi
grkih antroponima; stoga znai "obdaren s puno snage" (von Kamptz, Homerische Personennamen, 31 a 2, p. 89),
usp. Demosten, Euristen, Megasten, itd.
AGASTROFKod Homera je to trojanski ratnik, sin Peonov, ubio ga je Diomed udarcem koplja u stranjicu dok se borio kao pjeak
u prvom redu, udaljivi se nepromiljeno od koije i svoga titonoe (Hom. Il. 11, 338-342; 368; Diomed je pogoen u
nogu strelicom dok mu je pokuavao skinuti oklo
