SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET Studij dokolovanja Odnosi s javnou

ETIKA U OBRAZOVANJUDIPLOMSKI RAD

Student: Andrea Mimica

Mentor: prof. dr. sc. Slavica Juka

SADRAJ Uvod................................................................................................................... 1. Povijesni pregled............................................................................................ 1. 1. Etika i moral od stare Grke do danas....................................................... 2. Etika za novi milenij....................................................................................... 3. Obrazovanje.................................................................................................... 3. 1. Drutvena uslovljenost obrazovanja.......................................................... 3. 2. Socioloke teorije obrazovanja.................................................................. 3. 2. 1. Funkcionalna teorija.............................................................................. 3. 2. 2. Manifestna funkcija kole..................................................................... 3. 2. 3. Konfliktne teorije o obrazovanju.......................................................... 4. Obrazovanje i/ili kolovanje........................................................................... 5. Obrazovni kanoni tijekom povijesti................................................................ 5. 1. Mogunost ili nunost humanistikoga obrazovanja................................. 6. Etiki kodeks................................................................................................... 6. 1. Etiki kodeks odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju............. 6. 2. Etiki kodeks Sveuilita u Rijeci.............................................................. 7. Studentski projekt Etika u visokom obrazovanju........................................ 7. 1. Projekt EVO Etika u visokom obrazovanju............................................ 7. 2. Studentski aktivisti zagovaraju etika naela na sveuilitu...................... Zakljuak............................................................................................................. Literatura............................................................................................................. 3 4 4 9 12 15 16 16 17 18 19 20 25 29 29 30 33 33 34 36 37

2

UVOD Za poetak treba odrediti razliku izmeu etike i drugih filozofskih disciplina. Dok se druge filozofske discipline zadravaju na razmatranjima o onom to uistinu jest, dotle nas etika usmjerava na ono to treba biti. Grki ethos znai boravite, miljenje, postupak, obiaj, zaviaj, ud, osjeanja, naela, a latinska rije mos, moris, od koje je nastala rije moral, znai obiaj, pravilo, princip, zakon. Etika je posebna grana filozofijie, filozofije morala ili filozofsko razmiljanje o moralu, moralnim problemima i moralnim sudovima.1 Etika je nauka o moralu (filozofiji morala) koja istrauje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za vrednovanje, kao i uope zasnovanost i izvor morala. Pripada filozofiji koja prouava ljudsko ponaanje koje je prihvaeno pod odreenim moralnim aspektom. Normativna je znanost, a norme odluuju o specifinom karakteru etike i tako je razlikuju od drugih znanosti.2 Moral (udoree, udorednost) u najirem smislu oblik drutvene svijesti, skup nepisanih pravila, obiaja, navika i normi koji su prihvaeni u ivotu neke zajdnice. Odreuje kako ljudsko drutvo treba biti, a pripadnici zajednice prihvaaju te principe kao doline i podvrgavaju im se, te na taj nain reguliraju meuljudske odnose. Moralna pravila nisu apsolutno vaea, ve se razlikuju vremenski i prostorno. Time je pojam morala blizak pojmu ethosa. Pojam morala istoznaan je s praktinom filozofskom disciplinom etikom. Glavne teme su moralne filozofije ili etike dobro, ispravno djelovanje, udorean ivot.3

1 2

Slavica JUKA: Etika postavke i teorije, FRAM-ZIRAL, Mostar, 2006., str. 21. Etika-Wikipedia, 3 Moral-Wikipedia,

3

1. POVIJESNI PREGLED 1. 1. Etika i moral od stare Grke do danas Ve su starogrki filozofi zakljuili da etiku i pitanje moralnosti treba traiti izvan religije, jer su bogovi krajnje neprikladan moralni uzor. Njihovi su bogovi bili slika i prilika ljudi, samo s jo mnogo gorim ponaanjem: bili su nasilni, pohotni, ljubomorni, svadljivi i politiki nekorektni. Ksenofan (570-475) konstantira: Kada bi konji, lavovi i goveda poput ljudi imali dara za crtanje i stvaranje umjetnikih djela, konji bi bogove prikazivali kao konje, a goveda kao goveda, svatko po svojem obliku. Stoga grki mislioci nisu religiju shvaali ozbiljno. Jo su sofisti u 5. st. pr. Kr. poput Protagore (481-411) i Gorgije (483-375) uili da su etiki nazori relativni i ovise od obiaja, zakona i drutvenog gledanja. Govorili su da je ovjek mjerilo stvari, iznad mitologije, tradicije, bogova i religije, da drutvene ustanove i nazori nisu boanskog podrijetla ve su drutveni proizvod. Demokrit otac atomistike (460-370 pr. Kr.) kao materijalist je smatrao da ovjek kao razumno drutveno bie, oslobaajui se predrasuda religije moe racionalnim putem sebe uzdizati i moralno usavravati. Sokrat (469-399 pr. Kr.) je poticao mlade na samostalno razmiljanje i preispitivanje uobiajenih moralnih normi, jer nije vjerovao da se moralnost postie samo poslunou zakona. Obino je postavljao pitanje: to je ispravno ponaanje?. Samoispitivanjem ovjek mora otkriti kd softvera koji je u njemu ugraen i pravilno pokrenuti program tj. pronai svoje stvarno ja i usavriti ga. Govorio je vrlina je znanje i nitko ne grijei svjesno. No, tu postoji problem kojeg nije rijeio: to je s onim koji znaju da su im djela zla i jo uvijek ga ine, ija je volja slaba ili su jednostavno zli.4

4

Etika i moral od stare grke do danas,

4

Platon (427-347 pr. Kr.) je vjerovao da osim naeg svijeta postoji savren svijet formi ili ideja. Bio je moralni apsolutist, vjerovao je da je moral dio strukture samog svemira. Smatra da su moral pojedinca i drave istovjetni, te da nepogreivo znanje mogu posjedovati samo rijetki specijalisti koji zato trebaju sluiti ostatku svijeta. On nije mogao znati da e se kasnije u povijesti pojaviti drutva kojima e upravo na tom principu vladati tiranija samoproglaenih elita koje su pojedince prosuivale kroz njihov doprinos dravi i nametnutim moralnim istinama. On kae da bi smo se trebali ve od djetinstva odgajati da osjeamo radost i bol, jer je to pravi odgoj. Aristotel (384-322 pr. Kr.) je smatrao da ovjek ima neto poput genetskog moralnog koda kojim je programiran u skladu sa pravednou, potenjem, umjernou, hrabrou, ali o pojedincu ovisi hoe li se razviti puni potencijal. Razuman ovjek to postie birajui sredinu izmeu dvije krajnosti srednju mjeru. Smatra da tko svjesno ini zlo mora biti kanjen. Etike se estitosti stjeu praksom i navikavanjem. estitost je dvostruka: razumska i moralna. Razumska estitost ima uglavnom i nastanak i porast na temelju pouke, pa joj stoga treba iskustva i vremena. Moralna estitost nastaje navikavanjem od ega joj potie i samo ime 'moralni karakter' (ethos) nastao malom izmjenom rijei 'navika' (ethos). Etika ili moralna estitost se odnosi na uitak da se bavi uitcima i bolima. kola grkog stoicizma na elu sa Zenonom (336-264) je bila vrlo progresivna. Za razliku od prethodnih generacija filozofa smatrala je da nitko od prirode nije rob, da je ovjek slobodno bie. Glavna misao stoike etike je ivjeti u skladu s prirodom i s umom i um uzdizati iznad tjelesnih pouda. U stoikoj etici postoje etiri osnovne vrline: razboritost, hrabrost, pravednost i umjerenost. Suprostavljanje prirodi vodi zlu, a to ljudi rade iz neznanja. Misaono treba rasuivati o svemu to se ini. No, jesu li stoici znali koliko ima nerazboritih ljudi, onih koji se slue razumom?5

5

Usp. isto.

5

Epikur (342-271) smatra da je razboritost osnova i pretpostavka etinosti. Po njemu, priroda nije neprijatelj ovjeanstva i ne krije u sebi nikakve duhove ni bogove. Sve to se u njoj dogaa ima svoje razloge i spada u prirodne pojave. Ta spoznaja onemoguuje postojanje religije koja je samo ljudska fikcija. Starogrki filozofi skepticizma vjeruju u relativnost etikih normi i principa i kau da se treba uzdrati od sudova. Nakon rimskih filozofa (Seneka, Epiktet, Marko Aurelije) koji su slijedili helenistiku etiku misao i prihvatili uglavnom stoicizam, dolazi kranstvo, koje ui da je bog odredio to treba initi, a to ne, te da je svaka neposlunost bogu grijeh koji e se kazniti. Ono ui da ovjek sam od sebe ne zna to je dobro, a to zlo, da mu je bog dao moral. Niccolo Machiavelli (1469-1527) u svom djelu Vladar kae da vladari moraju biti nemoralni, da po potrebi moraju lagati, varati, koristiti silu i lukavstva, izdati. Govori o postojanju dva morala privatnog i javnog tj. politikog. Poznata je njegova izreka: cilj opravdava srestvo. I danas je to naelo, oigledno prihvaeno u politici i biznisu to su neetina zanimanja u kojima vrijedi pravilo: ili ti, ili ja. Thomas Hobbes (1559-1679) kae da su ljudi po prirodi pokvareni, da bi, kad bi mogli stalno jedni drugima initi zlo, pa je moral nastao kao drutveni ugovor da se ljudi zatite jedni od drugih. Jean - Jacques Rousseau (1712-1778) je romantino vjerovao da su ljudi po prirodi dobri i da ih je civilizacija iskvarila. Karl Marx (1818-1883) je smatrao da ekonomska baza drutva odreuje njegovu ideologiju, a ideologija je skup stavova, vrijednosti i vjerovanja odreene grupe klase. Moral je samo ideologija kojom se prikrivaju ekonomski interesi vladajue klase buroazije. Nakon revolucije je vjerovao da e tu lanu svijest zamijenit klasna svijest temeljena na razumijevanju ekonomskih odnosa.6

6

Usp. isto.

6

Immanuel Kant (1721-1804) vjeruje da je moralni in onaj koji nastaje iz osjeanja dunosti. Vrenje dunosti je obveza kategoriki imperativ, iako je ono teko i protivi se naim sklonostima. U odluci da budemo dobri pomae nam praktiki um koji slui dobroj volji. Moral je opiranje prirodnim sklonostima, a moral kao kategoriki imperativ je logian, jer bez njega bi se drutvo raspalo. Da bi smo bili moralni i odrali tu motivaciju moramo razvijati moralnu imaginaciju tj. zamisliti da smo oni koji trpe posljedice neijih djela. Ova filozofija ne objanjava zato su neki ljudi zli tj. nelogini i to je sa situacijom kada kako god postupa ispada nemoralan. David Hume (1711-1776) i Alfred Jules Ayer (1910-1989) smatraju da ne postoji nita poput moralne spoznaje da se istinitost moralnih tvrdnji ne moe dokazivati logikom i razumom, te da su moralna uvjerenja samo prikaz subjektivnog osjeanja neke osobe na temelju njenih emocija. Friedrich Nietzche (1884-1900) je prouavao podrijetlo morala i doao do zakljuka da je on proizvod sloene drutvene i politike prolosti. Moral je bio nametnut otrim kaznama i stegom kako bi zajednica preivjela. Strah pojedinca se usjekao u pamenje i doveo do razvoja osjeaja odgovornosti. Moralna pravila drutva se pretvaraju u savjest kao u nekog unutarnjeg automatskog pilota, ali time to smo modelirani da osjeamo i mislimo po ablonu svojih predaka, nasljeujemo predrasude. Moral je zatitnik dogme, tradicionalizma i konzervatizma, te on kritizira njegovu povijesnu ogranienost i relativnu vrijednost. Kritizira kranski moral, jer je kranstvo nastalo meu podinjenim narodima i robovima. Zato su nastale kranske vrijednosti: pojam grijeha, apsolutne poslunosti, slijepoe i zanosa, nesree kao kazne za krivicu, odbacivanje razuma i suzbijanje instinkta, podinjenosti, vjeno dugovanje bogu i priprema za onaj svijet. Moralno je samo ono to unapreuje i jaa ivot, a ne ono to mu teti. Odbacuje sve to nije zasnovano na razumu to nije podlono provjeri, kritici.7

7

Usp. isto.

7

Jean Paul Sartre (1905-1980) smatra da je svaka osoba jedinstvena, da smo moralni ili nemoralni uslijed nae osobne odluke, te da smo potpuno slobodni da izgradimo sami sebe. Moral se u potpunosti temelji na vlastitom izboru. Nakon grozota Drugog svjetskog rata dolazi do ruenja svih etikih iluzija i porasta neizvjesnosti. Filozofi postmodernizma tj. postmodernog skepticizma su uvjerni u nemogunost ljudske spoznaje i etiki relativizam, te naglaavju potrebu za pluralizmom moralnih i politikih uvjerenja.8

2. ETIKA ZA NOVI MILENIJ8

Usp. isto.

8

Svi elimo sretan ivot, a srea ili radost imaju dvije razine. Jedna razina je osjeaj sree ili osjeajna razina. No, duboko zadovoljstvo nije utemeljeno na osjeajnoj razini, prije bi mogli rei da je to mentalna razina koja predstavlja drugu razinu sree. Zadovoljstvo ili radost koju osjeamo kada vidimo neto lijepo, ujemo neki ugodan zvuk, osjeamo neki ugodan miris ili okus je srea na osjeajnoj razini. Uoavamo da je sredstvo za postizanje radosti na osjeajnoj razini obino novac, ali srea na mentalnoj razini ne moe se dobiti novcem. Teistike religije, odnosno one koje vjeruju u stvoritelja poput kranstva, islama i drugih imaju u svojoj osnovi vjeru u Krista, Allaha itd. Jainizam (ainizam) i budizam nemaju koncept stvoritelja, njihov koncept je utemeljen na zakonu uzronosti. Ako djelujemo na nain koji donosi patnju drugima to e i nama donijeti patnju. To je zakon uzronosti. Obje gore spomenute etike pripadaju nekoj religiji ili vjeri. Trei koncept etike je onaj koji ne podrazumijeva nikakvu vjeru. U Indiji ve tisuama godina postoji tradicija potovanja ljudi, ak i onih koji imaju pogrena stajalita. Nihilistika filozofska kola Charvaga negira i Boga i zakon uzronosti. Ipak, moramo potovati i te nevjernike kao to ini indijska tradicija. Neki ljudi vjeruju da bilo kakva moralna etika mora imati osnovu u nekoj religijskoj etici. Ukoliko naglaavamo takav religijski stav onda moralna etika ne moe biti univerzalna i u tom sluaju je ne moemo primjeniti u sekularnom obrazovanju. Unutar est milijardi ljudskih bia jedan dio su nevjernici. Ono su poput nae brae i sestara i moramo se brinuti o njima. Neki ljudi vide sekularizam kao nepotivanje religije. Sekularizam je indijski nain razmiljanja, pa je i njihov ustav sastavljen na tom osnovu. Potuje sve religije bez davanja prioriteta i predrasuda.9

9

Etika za novi milenij,

9

Ova vrsta etike pripada treoj kategoriji i univezalna je, pa kako bi je promicali moramo koristiti sekularna stajalita. to je sekularna etika? Sekularna etika je znai potenje i istinoljubivost koja dovodi do otvorenosti i transparentnosti koje dovode do povjerenja, prijateljstva i sklada. Sklad i jedinstvo je bitno za nas kao drutvena bia. Globalna ekonomija stvara od cijelog svijeta jedan entitet. Morali bi razviti koncept pojma mi koji ukljuuje sva iva bia, kako ui Dalaj Lama. Kako bi smo razvili povjerenje potrebno nam je toplo srce. Suosjeajno srce donosi iskrenost, a to dovodi do otvorenosti i povjerenja. Zdravlje je takoer bitno i mi se o njemu brinemo. Na dubokoj razini mi prakticiramo brigu i dobroinstva za sva osjetilna bia to donosi mentalni mir. Drugi imbenik sretnog ivota je sretan brak. Za dobar brak je vana unutarnja ljepota. Ako je prisutna vanjska ljepota, a unutarnja nedostaje, dobar brak nee biti dugog vijeka. No, ako je unutarnja ljepota prisutna brak je sretan. Unutarnja ljepota je potenje, potovanje i povjerenje. Ova sekularna etika je upravo takva, jer se odnosi ne samo na ljude ve i na ivotinje. ivotinje npr. psi uivaju u ljubavi, ljubaznosti i osjeajnosti. To su univerzalne vrijednosti i nisu povezane s nekom religijom. Kako razviti i iskazati te vrijednosti? One se mogu razviti zbog sjemena suosjeanja koje smo dobili od svoje majke. Mi smo preivjeli zahvaljujui majinskom suosjeanju. To je naa zajednika znaajka. Oni koji su odgojeni uz veliku panju su smireni dok oni koji su zlostavljani kao djeca esto su duboko u sebi vrlo uznemirene osobe. Ako se osvrnemo po svom susjedstvu suosjeajne obitelji su sretne i pune ivota. U obiteljima iji je jedan lan okrenut samo sebi i ne brine za ostale lanove obitelj je nesretna. Djeca sretnih obitelji su i sama sretnija i mentalno djeluju uinkovitije. U Americi se provodi ispitivanje na ljudima koji prakticiraju suosjeanje i oitavanja pokazuju smanjenje krvnog tlaka, stresa i poveanje pomnosti i otrine uma. Preko naeg obrazovnog sustava, trebali bi promovirati moralnu etinost.10

10

Usp. isto.

10

U Americi i Kanadi ljudi koji se bave obrazovanjem imaju ozbiljne diskusije o ukljuivanju moralne etike u obrazovni sustav. Moderno obrazovanje se brine o materijalnim vrijednostima, ali bi trebalo ukljuiti i moralnu etiku. Na tom podruju ene bi trebale odigrati posebnu ulogu, jer bioloki su sklonije osjeati bol drugih. U poetcima ljudske povijesti nije postojao koncept voe i ljudi su sve dijelili. Broj ljudi se polako poveavao, pa se razvio pojam kontrole i vodstva. Fizika snaga i vodstvo su postale osnovom dominacije. Potom se razvilo obrazovanje koje je donijelo vie jednakosti. U 21. stoljeu samo obrazovanje nije vie dovoljno. Trebalo bi staviti naglasak na poticanje dobrohotnosti u emu bi ene trebale preuzeti puno aktivniju ulogu. Stvarni mir ili zadovoljstvo treba proizai s mentalne razine iz samog naeg uma. Obino obraamo panju na vanjske objekte vjerujui pritome kako novac moe pruiti zadovoljstvo, ali osnova zadovoljstva su unutarnje vrijednosti. Konzumacija droge i slino je rezultat naglaavanja samo vanjskih stvari i nedostatak realizacije unutarnjeg potencijala. Stoga treba obratiti panju na unutarnje vrijednosti.11

11

Usp. isto.

11

3. OBRAZOVANJE Izraz kola je grka rije. Bukvalno znai dokolica. U starim drutvima kolovanje je bilo dostupno samo malom broju ljudi, onima koji su imali novca ili vremena. Vjerski velikodostojnici esto su bile jedine pismene skupine ljudi, koji su znanje koristili za itanje i tumaenje religijskih tekstova. Za veinu odrastanje je znailo uenje na primjerima starijih. Bilo je uobiajeno da djeca veoma rano ponu pomagati u domaim poslovima, u radu na poljima i u zanatskom radu. itanje nije bilo potrebno, a ni korisno. Tiskanje kao pronalazak je ulo u Europu iz Kine. Pronalaenjem tiskarskog stroja 1454. godine je olakano umnoavanjem tekstova. To je dovelo do vie razine pismenosti. Obrazovanje u svojoj modernoj formi, to podrazumijeva nastavu u posebno izgraanim zgradama, poelo se razvijati postupno. I pored toga do prije 150 godina djecu imunih roditelja poduavali su privatni uitelji. Veina stanovnitva nije imala nikakvog obrazovanja do prvih desetljea 19. st. kada se u Europi i SAD-u poeo uvoditi sustav osnovnih kola. Proces industrijalizacije i irenje gradova izazvali su potrebu za specijalnim obrazovanjem. Ljudi danas rade u mnogim zanimanjima i koriste razna struna znanja tako da vie nije mogue prenoenje nekih specifinih vjetina. U modernom drutvu ljudi trebaju savladati osnovne vjetine kao to su: itanje, pisanje, raunanje i stei ope znanje o svom fizikom, drutvenom i ekonomskom okruenju. U isto vrijeme je vano da znaju kako uiti da bi bili u stanju ovladati novim i tehniki veoma sloenim oblicima informacija. Moderni obrazovni sustav se poeo oblikovati na zapadu poetkom 19. st. iako je Britanija, za razliku od drugih zemalja, oklijevala da prihvati jedan integrirani sustav na nacionalnom nivou (obvezno kolovanje je uvedeno 1870. g.).12

12

Obrazovanje,

12

U Britaniji je razvijen i sustav privatnih kola u kome se nastava plaa, naroito na nivoima viim od osnovnog. S tim u vezi i danas se vodi otra debata o sustavu kolstva gdje postoji i kolstvo pod okriljem vjerskih zajednica. kolstvo u SAD-u polazi od prakse discipliniranja djece, u emu je u 17. st. veliku ulogu igralo uvjerenje da djeca moraju sluati roditelje bez pogovora, to je kao naelo bilo uvedeno i u propise prvih amerikih kolonija. Prema jednoj odredbi iz 1642. g. prijetilo se otrim kaznama roditeljima i odgajateljima ako zanemare obuavanje i rad svoje djece. Poto ovo nije bilo djelotvorno puritanske vlasti su 1647. g. naredile organizirano kolovanje. Trebalo je preko 200 godina da se obrazovanje uvede kao sveobuhvatni sustav za brojno multikulturalno stanovnitvo SAD-a. Poseban je problem raznorodnost doseljenika koje je trebalo kroz obrazovanje jeziki unificirati, a donekle i kulturno anglicizirati. U kolama su izraavani i ameriki ideali jednakih mogunosti za svakoga to je dovelo do brzog razvoja kolstva i do masovnog irenja obrazovanja znatno ranije nego u drugim zemljama. Zajedno s tim idealom o jednakosti i druge amerike vrijednosti i shvaanja nastavile su do danas vie ili manje eksplicitno predavati u kolama.13 Obrazovanje kao pojam ima viestruko znaenje. Pod obrazovanjem se podrazumijeva institucija, proces, sadraj i rezultat organiziranog i/ili sluajnog uenja u funkciji razvoja razliitih kongitivnih sposobnosti kao i stjecanja raznovrsnih znanja, umijea i navika. Obrazovanje ljudi se dijeli na formalno u kolama i neformalno izvan kole. U Hrvatskoj se formalna naobrazba dijeli u est stupnjeva: predkolsko, osnovno, srednjokolsko, dodiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Poslije 1990. g. sve su ee akcije da uenici osim besplatnog pohaanja kola dobivaju i besplatne knjige.14

13 14

Usp. isto. Obrazovanje,

13

Pravo na obrazovanje je jedno od temeljnih ljudskih prava. Obrazovanje predstavlja jedno od kljunih faktora za ostvarivanje drugih prava i pokretaka je snaga u osnaivanju djece i odraslih da sami obikuju svoju budunost i uzmu puno uee u ivotu svoje zajednice. U tom smislu, pravo na obrazovanje je usko vezano s pravom na rad. Svaki pojedinac ima pravo na obrazovanje i vlasti na svim nivoima, ukljuujui opinu, dune su osigirati ostvarivanje ovog prava. Osnovno obrazovanje je obvezno i mora biti besplatno i dostupno svima. Ostale forme obrazovanja (srednje obrazovanje, tehniko i struno usavravanje, vie obrazovanje) trebaju biti jednako dostupni svima i vlasti moraju poduzeti korake da osiguraju temeljno obrazovanje da su i ove forme obrazovanja besplatne. Pravo na obrazovanje takoer obuhvaa temeljno obrazovanje za odrasle osobe koje nisu primile ili prole puno osnovno obrazovanje. Da bi se osiguralo potpuno uivanje prava na obrazovanje vlasti moraju osigurati dostupnost i pristupanost obrazovnim institucijama, kao i prihvatljivost i prilagodljivost obrazovnog sustava. U tom smislu, vlasti su dune osigurati da su obrazovne institucije i programi dostupni u velikoj mjeri, te da su ispunjeni tehniki i kadrovski uvjeti. Nadalje, obrazovanje mora biti fiziki i ekonomski pristupano za sve, bez diskriminacije. Forma i sutina obrazovanja, ukljuujui nastavni program i metode, moraju biti kvalitetni i prihvatljivi (relevantni, kulturno pogodni) i uenicima i roditeljima.15

3. 1. DRUTVENA USLOVLJENOST OBRAZOVANJA15

Pravo na obrazovanje,

14

Obrazovanje ima znaajnu funkciju u svakom drutvu. Zbog vanosti obrazovanja svaka vlast eli odrediti njegovu koncepciju i sadraj kako bi preko najsnanijeg instrumenta drutvene percepcije i oblika socijalizacije pojedinci prihvatili i norme sustava. Zato drave preuzimaju brigu o financiranju obrazovanja. Pored toga u sadrajnom smislu pokuavaju kroz obrazovanje utvrditi drutvene norme i vrijednosti i izgraditi osjeanje pripadnosti svojoj zajednici, drutvenoj grupi, religiji. Kroz obrazovni sustav takoer se razvijaju i osjeanja za vlastitu kulturu, potivanje principa i solidarnost. Preko kolovanja se oblikuje svijest i gledite pojedinca kada su u pitanju procesi u drutvu i sustav vlasti. Institucionalizacija obrazovanja pored toga to se zasniva na usvajanju niza pravila i drutvenih vrijednosti, ogleda se i kroz znanje i sposobnosti kojima pojedinac ovladava u procesu osposobljavanja. Putem sustava obrazovanja snano se mijenja struktura drutva, obitelji i profesija. Po Talkotu Parsonsu kola je most izmeu porodice i drutva kao cjeline. kola priprema dijete za njegovu ulogu. Obrazovanje je ustvari izraz drutvenog sustava. Ono danas znai jednakost ansi koje otvara mogunost mijenjanja poloaja koje pojedinci stjeu roenjem ili nasljedstvom. Ono je osnova emancipacije ovjeka, veoma funkcionalan instrument preko kojeg se ostvaruje identitet pojedinca. Veoma je vano za drutveni ugled, autoritet i mo. Steena znanja i obrazovne vjetine su veoma primjenljivi i upotrebljivi u privrednom i praktinom ivotu. Iako se znanje individualno stjee ono postaje bogatstvo svih pripadnika zajednice. To je skoro jedina individualna osobnost koja u praksi postaje zajednika vrijednost i korist cijele zajednice.16

3. 2. SOCIOLOKE TEORIJE O OBRAZOVANJU16

15

Sve teorije o obrazovanju se slau oko njegove izuzetne vanosti, ali daju razliita objanjenja i prijedloge. 3. 2. 1. Funkcionalna teorija Prema ovim predstavnicima socijalizacijska funkcija obrazovanja je najvanija. Emile Durkheim smatra da je kola most izmeu pojedinca i drutva. Prema njemu moderna drutva su heterogena sa razvijenom podjelom rada i mnotvom uloga koje obnaaju vrlo razliiti pojedinci. U toj razliitosti koju nije mogue sprijeiti potrebno je unijeti neku koliinu homogenosti kako bi se osigurala integracija drutva. kola je glavno sredstvo za postizanje ujednaenosti. Talkot Parsons je smatrao da je kola arite socijalizacije u modernim drutvima. kola ui djecu o tome kako se drutvo ne sastoji od roditelja, roaka, prijatelja, nego su u razredu uvijeti i mogunosti jednaki za sve. kola ui djecu da prihvate razliku izmeu partikularistikih i univerzalistikih normi vrednovanja, a to je vano za ukljuivanje u svijet odraslih. Partikularistike norme znae vrednovanje pojedinca po onome to jeste, a ne tko jeste. Roditelji vrednuju dijete kao svoje, kao iznimno, kao posebno, a ne kao ostalu djecu. Ovi su standardi povezani sa pripisanim poloajem. Univerzalistike norme znae da je pojedinac samo jedan od mnogih (jednakih), te da je njegov poloaj uvjetovan usporedbom s drugima, a ne zagarantiran unaprijed. To znai da su njegova dostignua vrednovana sa stajalita opih mjerila, prihvaenih u drutvu, a ne sa stajalita posebnih mjerila (biti neijim dijetetom ili pripadati rasi, vjeri, naciji i slino). Dijete u koli ui razliku izmeu onoga to je veoma vano u pripremi za budui ivot. Sa stajalita socijalizacije, obrazovanje ne znai samo prenoenje vrijednosti i normi drutva, nego je prema Parsonsu kola drutvo u malom u njoj se ue najvanija pravila ivota.17

3. 2. 2. Manifestna funkcija kole17

Usp. isto.

16

U koli bi trebalo potivati sustav nepristranih, objektivnih mjerila vrednovanja sposobnosti, truda i dostignua pojedinca (eng. merit zasluga). Ova naela bi trebala vrijediti u itavom drutvu (tko radi sloeniji posao trebao bi biti bolje plaen), ali posebno su vana u koli. To znai da uenici koji se vie trude i imaju bolje sposobnosti, trebal bi dobiti bolje ocijene, to e im omoguiti dalje kolovanje i bolje plaen posao, a samim tim i bolji drutveni poloaj. kola bi tako trebala sluiti kao drutveni mehanizam selekcije izbor najsposobnijih pojedinaca koji e zauzimati najvanije poloaje u drutvu. Istodobno kola je drutveni mehanizam alokacije razmjetaj ljudi u odreene profesionalne uloge. Ispunjavanjem ove dvije vane funkcije, kola daje doprinos jaanju socijalne integracije. To je posebno vano u rasno i etiki mjeovitim drutvima. Na primjer, u SAD-u se ui to to znai biti Amerikanac razliitog rasnog i etikog porijekla. Mladi tamo usvajaju zajedniko kulturno naslijee i pripremaju se da budu odgovorni graani. Naravno, to nije samo sluaj s Amerikancima. Pored navedenih manifestnih funkcija kole postoje i latentne funkcije kole (nenamjerne uloge kole) poput navedenih: kole slue kao institucije za uvanje djece, mjesta gdje e djeca biti na sigurnom. kola kao brano trite, moe se dogoditi da mladi izaberu partnera slinog drutvenog podrijetla. U kolama se razvijaju drutvene vjetine komuniciranja, sklapanja prijateljstva. Mogu biti i mjesta nastanka razliitih omladinskih supkultura. Formalno obrazovanje dri mlade podalje trita rada, time se smanjuje stopa nezaposlenosti i onemoguuje konkurencija izmeu mladih i odraslih za radna mjesta.18

3. 2. 3. Konfliktne teorije o obrazovanju18

Usp. isto.

17

Ove teorije naglaavaju ulogu kole u reprodukciji i legitimiranju postojeih drutvenih odnosa. kolu ne vide kao priliku za izgradnju duhovnih sposobnosti pojedinca i uspon na drutvenoj ljestvici, ve kao drutveni mehanizam odravanja sustava drutvene podjele. Uglavnom smatraju da je kola najvaniji aparat drave. Drava odrava postojee drutvene odnose putem represivnih aparata (policija, sudstvo, vojska) i ideolokih aparata (religija, obitelj). kola je najvaniji ideoloki aparat drave, jer se u koli ne ue samo znanje i vjetine potrebne na radnom mjestu, nego se prenosi i ideologija. Osnovna svrha ideologije u koli je da uvjeri budue niskoplaene radnike da je njihov poloaj prirodan, nepromjenjiv i opravdan. U koli se budui radnici ue da budu toni, posluni, disciplicirani kako ne bi ugrozili postojei sustav proizvodnje i organizaciju drutva u cjelini. U konfliktnim teorijama moemo izdvojiti kao bitan princip korespodenciju (slaganje). Odnosi u koli su sukladni (korespodentni) s odnosima na radnom mjestu. U koli se djeca pripremaju za uloge na tritu rada. Autoritarna struktura u koli je slina birokratskoj strukturi u poduzeu i u obje pozitivno se vrednuje: marljivost, poslunost i podlonost. Jo je jedna slinost: u koli se ne ui zbog znanja, ve zbog ocjena, a odrasli ne rade to vole svoj posao nego su motivirani jedino plaom. Uitelji oblikuju osobine koje su u skladu sa standardima srednje klase (savjesnost, odgovornost, pouzdanost, samokontrola, uinkovitost). Od uenika se trai da budu toni, tihi, ekaju svoj red i prilagode se zahtjevima grupe.19

4. OBRAZOVANJE I/ILI KOLOVANJE19

Usp. isto.

18

U radu se govori o obrazovanju koje nadilazi sve vrste kolovanja. Tako shvaamo obrazovanje ne moe se reducirati na steena znanja, jer mu ona nisu cilj nego vano pomono sredstvo. Razliita povijesna doba su imala razliite obrazovne ideale, odnosno kanone kojima se nisu kao dananji uvijek orijentirali prema prirodnim i tehnikim znanostima. Moderno je doba s vie ili manje uspjeha zapoelo njihovu nunu sintezu koja jo nije dovrena. Obrazovanje o kojem je ovdje rije ne postoji kao jednoznaan pojam nego njegovo shvaanje proizlazi iz kovanica koju najbolje opisuje sintagma ope obrazovanje. Taj koncept u svojoj definiranoj formi potjee iz doba prosvjetiteljstva, njemakog neohumanizma i idealizma, a oznaava ne samo ideju nego i njezino ostvarivanje, formiranje i razvoj osobnosti koja je zajednika svim ljudima. Ta opa osobnost shvaena u etikoj i estetikoj dimenzije svoje korijene ima u poimanju kulture i filozofije koja obrazovanje shvaa kao aktivan, sloen i nikada dovren proces u ijem sretnom tijeku moe nastati samostalna i samoopredjeljujua osobnost, sposobna rjeavati ivotne probleme, ukljuujui razluivanje, refleksiju i kritiki odnos prema ponuenim informacijama. Ono je prisno poznavanje i prorijeeno shvaanje temeljnih crta nae civilizacije, filozofije, prirodne znanosti, glavnih umjetnikih djela, glazbe i literature. Jedna od vanih odrednica obrazovanja, posebno u drutveno praktino ivotnom smislu je tzv. obrazovni razgovor tj. sposobnost sudjelovanja u komunikaciji s kultiviranim (obrazovnim) ljudima. U irem smislu to se odnosi i na konstantno sudjelovanje u demokratskim procesima, dakle politici. Tako shvaeno obrazovanje je sloen predmet, ideal, proces, zbroj i sinergija znanja i sposobnosti, stanje duha. Orijentira se prema idealu opeg osobnog obrazovanja za razliku od praktino usmjerenoga specijalistikog kolovanja. Ukratko ono podrazumijeva: razvoj kognitivnih analitikih sposobnosti za uenje i uspjeh, razvoj osobnosti i razvoj socijalne kompetencije. 20

5. OBRAZOVNI KANONI TIJEKOM POVIJESTI20

Jakov SKOIBUI, Korijeni i perspektive visokog obrazovnje u Hercegovini, Obrazovanje i/ili kolovanje, FRAM-ZIRAL, Mostar, 2010, str. 347-359.

19

Povijesne epohe su imale svoje kanone obrazovnih sadraja. Pojam kanon (norma, obrazac, pravilo) establiran je u kasnoj antici i oznaava skup pravila koji vladaju u ovoj ili onoj epohi. Obrazovni kanon je tijekom povijesti i sadrajno i institucionalno podlijegao promjenama i izmjenama. U doba rimske antike obrazovni kanon se sastojao od tzv. sedam slobodnih umjetnosti tj. sedam studijskih predmeta koji su po rimskom shvaanju dolikovali slobodnom ovjeku i koji su predstavljali njegovo obrazovanje. Zvali su se slobodnim za razliku od praktinih u to doba manje vrijednih umjetnosti. Studij se sastojao od dvaju teaja: trivium i quadrivium. U triviumu su se ubrajali jezino i logiko-argumentativni predmeti: gramatika, retorika i dijalektika, odnosno logika kao pretpostavka za svako daljnje bavljenje znanou. Napredni stupanj quadrivium se sastojao od matematikih predmeta: aritmetike, geometrije, glazbe i astronomije. Valja spomenuti kako grka tradicija ne poznaje sustavno takav kanon slobodnih umjetnosti, dok u srednjem stoljeu taj kanon slui kao priprema za studij tadanjih znanstvenih predmeta tj. teologije, prava i medicine to znai da je obrazovni kanon bio iskljuivo kranski. Tadanja lektira je bila: antiki tekstovi koji su prepisivani, Biblija, spisi kranske tradicije i teoloka djela. Antiko se gradivo proiruje Ciceronovom retorikom, Bothiusovom aritmetikom i glazbom, te prijevodima i arapskim komentarima Aristotelova Organona. To je doba skolastike, obrazovni jezik je latinski kao to je danas engleski. Nositelji i posrednici znanja bili su uglavnom samostalni i slobodni magistri. Studenti su imali izmeu 15 i 20 godina, a teajevi su trajali po godinu i pol.21

21

Usp. isto.

20

Prva je akademska titula bila baccalaureus artium, a nakon dodatnoga ispita mogao se stei stupanj magistar artium i time dozvola za poduavanje (licentia docendi). Od 15. stoljea uveden je novi akademski stupanj doctor philosophie. Nastankom sveuilita fakultet slobodnih umjetnosti (facultas artium) integrirao se zajedno s ostalim trima fakultetima (teologija, pravo i medicina) u studium generale. U doba humanizma i renesanse ideja obrazovanja je doivjela pravu reformu i novo vrednovanje. Studij artes liberales na sveuilitu se proiruje i nadopunje predsveuilinim i izvansveuilinim obrazovnim pregnuima to je formuliralo u ideju studia humanitas. Studij artes liberales na sveuilitu se proiruje i nadopunjuje predsveuilinim i izvansveuilinim obrazovnim pregnuima to je formuliralo u ideji studia humanitas. U to vrijeme studij povijesti postaje vrlo vaan, a teite u filozofiji se prenosi s teorije na praksu. Razvoj kako znanosti tako i umjetnosti sve vie znai i razvoj osobnih ljudskih sloboda nasuprot stalekom sustavu u srednjem stoljeu. Dok je srednjovjekovni plemi morao poznavati ondanja epska djela, sada se u obrazovni kanon ubraja i lijepo ponaanje na dvoru, slikanje, pisanje pjesama na latinskom i maternjem jeziku. Pronalaskom tiska i irenjem knjige obrazovne teme doivljavaju do tada nevieni zamah. Tako primjerice jedan od najplodosnijih pisaca tog doba, humanist Desiderius Erasmus Roterdamus objavljuje vie od stotinu obrazovnih knjiga, pie oko 2000 pisama vrlo cijenjenih diljem Europe. Obrazovanje, koje nadilazi praktino znanje ovladavanja ivotom, odreuje novi kanon za sve one drutvene slojeve koji su imali pristup obrazovnom procesu.22

22

Usp. isto.

21

U doba prosvjetiteljstva razvija se ve zaeti obrat prema subjektivnosti. Ideja o prosvjetiteljevom ovjeku, dakle ovjeku koji razmilja i djeluje u znanstvenim kategorijama, odreuje i novi model obrazovanja. Teoloku odrednicu obrazovanja, kao sredinju instituciju znanja i prosuivanja i najvaniji sadraj obrazovanja prema kojoj ovjek treba razvijati i oblikovati po slici Bojoj zamjenjuje filozofska ideja obrazovanja koja vodi ljudskom usavravanju tj. oblikovanju i osposobljavaju ovjeka kao korisnog lana drutva. Glavno je obrazovno sredstvo razvijanje ovjekovih ukorijenjenih sposobnosti. Cilj obrazovanja se jo ne izvodi iz vrijednosti ljudske individualnosti, nego se jo uvijek ravna po idealnim predodbama ije su vjene vrijednosti zadane i prije i izvan i neovisno i pojedincu. Nositelji su tih prosvjetiteljevih Johann Heinnrich Pestalozzi, Johann Gotfried von Herder, Johann Christoph Friedrich von Schiller, Johann Wolfgang von Goethe i Immanuel Kant. Tek kasnije se dogaa potpuni obrat u subjektivnost. Johann Goetlieb Fichte i njemaki idealizam shvaaju obrazovanje kao obrazovanje duha koji sam sebe stvara. Prosvjetiteljstvo je u Francuskoj iznjedrilo novi tip obrazovnog ovjeka. Tamonji su mislitelji poeli onodobno znanje saimati u Enciklopediji. Svaki novi svezak je bio senzacija u Europi, Crkva i dvor su bili rasreni, papa ju je zabranio. Enciklopedija, taj spomenik prosvjetiteljstva, programski eli zamijeniti religiju znanou, a vjeru razumom. Pod njezinim utjecajem se stvorila cijela mrea razliitih intelektualnih krugova u kojima su mogli sudjelovati samo obrazovni ljudi.23

23

Usp. isto.

22

Uspon graanskog drutva poslije Francuske revolucije omoguuje prijenos kazalita, koncerata, opere, muzeja iz dvorskog ambijenta u javno dostupni prostor. Kanon graanskog obrazovanja proiren je tzv. obrazovnim putovanjima, novom varijantom tzv. kavalirskog putovanja mladih plemia u srednjem stoljeu. Tek je jedna od najveih osoba u Njemakoj, pa i u europskoj kulturnoj povijesti, Friedrich Wilhelm Christian Karl Ferdinand Freiherr von Humboldt uzdigao obrazovanje u program: u svakom ovjeku je usaena potreba za obrazovanjem i zato svakomu mora biti dostupna mogunost obrazovanja. Humboldt je bio i diplomat i dravnik i utemeljitelj Berlinskog sveuilita u Pruskoj uvodi kolski sustav kojim se svakoga potie prema njegovim osobnostima, ali i prema drutvenim potrebama. Ipak u tzv. humboldtskome obrazovnom idealu nije rije o empirijskome znanju koje bi omoguilo ostvarenje stvarnih ciljeva, nego o formiranju i usavravanju osobnosti i ostvarivanju individualnosti. Po Humboldtu su za to potrebna sredstva obrazovanja u jezicima, povijesti i umjetnosti, a pravi element obrazovanja je drutvenost posebno obrazovni dijalog. U graanskome drutvu obrazovanje od poetka igra veliku ulogu. Od kasnoga srednjeg stoljea drutveni uspon pomou obrazovanja graaninu omoguuje pristup viem dvorskom drutvu. Graanin stjee svoje znanje, svoje obrazovanje u pravnim kolama. Ide u Italiju studirati rimsko pravo na velikim pravnim kolama u Bologni, Padovi i Sieni. I bez zavrenoga studija otvaraju se vrata u viim dravnim slubama. Upravo je to sluaj u Habsburkoj monarhiji.24

24

Usp. isto.

23

Obrazovno graanstvo igra kljunu ulogu u doba baroka, pa sve do prosvjetiteljstva. Sve do 19. stoljea cilj znanstvene nastave nije bio stjecanje odreenog zanimanja nego duhovna orijentacija. Londonski kardinal John Henry Newman u raspravi O zapadnom obrazovanju iz 1856. godine shvaa to kao drutveni proces u kojemu knjige mogu samo posluiti kao temelj, jer ono to ini dentlmena: dranje, hod, vladanje, glas, neusiljenost, uljuenost i dar razgovora, moe se nauiti samo u drutvu s drugima. Kardinal se zauzima za sveuilino obrazovanje, jer se njime ne samo koncentrira aktualno znanje, nego se i prua prigoda za razmjenu miljenja i sukob duha s duhom, znanja sa znanjem. Sveuilite u Oxfordu mu se inilo idealnim za formuliranje opeg znanja kao obrazovnog cilja. S poetkom industrijalizacije pristup obrazovanju trait e i ostvarit e radnika klasa. Maksima glasi: Obrazovanje oslobaa, znanje je mo!. Uvodi se obvezna osnovna kola. Na poetku 20. stoljea narodno obrazovanje ve je u svome usponu. e za narodnim obrazovanjem nigdje u Europi nije bila kao u Austriji. Onodobna senzacija je to to su sveuilini profesori u veernjim teajevima pribliavali ope znanje i klasine sadraje radnicima i zanatlijama. Preduvjet je bio politike naravi: radnitvo je izborilo pravo na organiziranje. Radniki pokret biva i kulturnim pokretom: odravaju se izlobe, koncerti, opere za radniku klasu. Iza te ideje je stajao drutveno-politiki koncept austrijskih vladajuih socijaldemokrata. Obrazovanje vie nije dostatno samo po sebi, ono postaje usmjereno obrazovanje. Kao statusni simbol graanskoga drutva i mjerilo materijalnih dobara sadrajno se prelijeva u gimnazijsko-obrazovni kanon, te potom u studijske nastavne planove. Takvim ostaje do danas, sa svim negativnim, ali i pozitivnim posljedicama. Obveznom kolovanju, kakvo se danas prakticira, rijetko uspijeva i poticanje obrazovnih procesa, a kamoli posredovanje obrazovnih sadraja. Tzv. drutvene prisile najee zahtijevaju znanje u obliku informacija. Takvo znanje ne proizvodi i obrazovanje. kolovanje studenata esto ih ostavlja neobrazovanim. Svjedodbama i diplomama potvruje se uspjeh u uenju i omoguuje pristup odreenim zanimanjima, ali ne i svladavanost pravila, norma ponaanja, samostalnog kritikog miljenja i djelovanja. Vie se ne postavlja zahtjev da se obrazovanjem formira stvarnost, nego da se obrazovanje ravna po onome to realnost od njega oekuje.2525

Usp. isto.

24

5. 1. Mogunost i/ili nunost humanistikoga obrazovanja danas S pravom se postavlja pitanje u kojoj se mjeri negdanji obrazovni ideali moraju i mogu uklopiti u potrebe dananjega radnoga svijeta u kojemu postoji jak pragmatini drutveni i gospodarski pritisak. Trenutna je teka financijsko-gospodarska svjetska kriza ipak poela buditi uspavane duhove. Tako su npr. apsolventi na amerikoj elitnoj visokoj koli Harvard Business School iz koje u pravilu izlaze kljuni svjetski menaderi, u lipnju 2009. godine prvi put poloili prisegu rijeima: Kao menader imam zadatak sluiti drutvu (...) Uvijek u djelovati s najveim moguim integritetom, a svoj u posao obavljati udoredno. Na listi onih koji su se prisezi pismeno prikljuili (bivi apsolventi iz te kole i iz drugih kola diljem svijeta) trenutno ima vie od 1000 imena. Ova kriza se naime sve vie promatra upravo kao rezultat kolovanja na tim kolama na kojima se zapostavlja izobrazba osobnosti i svijest odgovornosti ukratko bez ikakvih tragova humanistikog obrazovanja! Zbog toga je uveden predmet Rizini menadment i Etika kao neophodan u edukaciji. Da ipak nije uvijek i svugdje tako, svjedoi jedna varijanta suvremenoga studijskog programa tzv. Liberal arts college. Taj model je nastao u SAD-u iako je studij slobodnih umjetnosti roen u Europi. Tih koleda ima neto vie od pedeset diljem svijeta. Rije je o etverogodinjemu prijediplomskom studiju koji slui izriito humanistikom obrazovanju i omoguuje stjecanje temeljnih intelektualnih sposobnosti i sposobnosti izraavanja. Cilj mu je uspjena priprema za dodatni znanstveno-specijalizirani studij, primjerice studij prava, medicine ili ekonomije. Tipini nastavni planovi obuhvaaju irok spektar s temama iz matematike i prirodnih znanosti, drutvenih znanosti, literature i jezika uz kreativno pisanje, umjetnost i glazbu. 26

26

Usp. isto.

25

Ovako su u jednome vodiu za te amerike kolede definirani svrha i ciljevi: U kompleksnome, mijenjajuem svijetu vano je razviti visok stupanj intelektualne pismenosti i vjetinu kritikog miljenja, osjeaj za moral i etiku odgovornost prema vlastitome drutvu, sposobnost jasnoga razmiljanja, racionalnoga miljenja, inteligentnoga analiziranja informacija, odgovaranja drugima suosjeajno i ispravno, nastavljanja doivotnoga uenja prikupljanjem informacija, cijenjenja i stjecanja osjeaja za ljepotu umjetnosti i literature, te njihova koritenja kao nadahnua i po potrebi utjehe, posezanja za prolou kako bi nam bila lekcija i pomo da budunost oblikujemo mudro i izbjegnemo nedune pogreke, da stvorimo osjeaj vlastite vrijednosti koji potjee iz osobnih postignua i izazova to smo ih uspjeno svladali. Fokus je na studentu, ne na fakultetu; on je snano ukljuen u svoje vlastito obrazovanje: student i profesor tijesno surauju, ak zajedno piu publikacije. Nema tu mentorskoga odnosa u uionici, nego su profesori pratei drugovi, struni timske kolege i prijatelji. Uenje je prije zajedniko negoli natjecateljsko; vrijednosti su centralne; postoji izraen smisao za zajednitvo. To su mjesta velike sinergije gdje ukupnost postaje vea negoli zbroj njezinih dijelova. Ilustrativni su slijedei podatci iz 1998. godine: samo 3% apsolvenata koleda u SAD-u je zavrilo Liberal arts college, ali je njegov udio na vodeim gospodarskim i politikim mjestima iznadprosjean: 8% na Forbesovoj listi; 19% predsjednika SAD-a, do 23% dobitnika Pulitzerove nagrade, 9% Fulbrightovih stipendista. Za uspjeh u natjeaju za studij na sveuilitu Columbia u New Yorku je vanija osobnost negoli dobre ocjene, a tamonji centralni kurikulum podrazumijeva da svaki student uz svoj glavni predmet ovlada irokim opim znanjem o literaturi, filozofiji i matematici. Istraivanja u Njemakoj takoer pokazuju kako efovima kadrovskih odjeljenja velikih njemakih koncerna nije dovoljna samo nuna struna kompetencija, nego se trai i dobro ope obrazovanje kojim se stjeu strateke sposobnosti i koncepti ovladavanja znanjem. Da je obrazovanje uope uvijek bilo i da je znailo drutveno-emancipacijski proces, pokazuje i to to danas nije spolno neutralno.27

27

Usp. isto.

26

Obrazovanje ena glede obrazovnih sadraja, ali i mogunosti pristupa obrazovnim procesima, koli, sveuilitu i zanimanju, ak je dugo bilo zakonski zabranjeno. A, obrazloenje? Tipino muko: nedostatak duhovnih sposobnosti ili posebno odreenje! U prijevodu: strah od gubljenja muke drutvene nadmoi, zato podlonost ene pravna, drutvena, gospodarska, osobna. Emancipacija pomou obrazovanja upravo znai: imati vlastito miljenje, prozreti manipulacije. Humanistiko obrazovanje je danas nuno i mogue, jer institucionalizirano obrazovanje posreduje sadraje samo na odreenim podrujima korisne poglavito za zadovoljavanje odreenog dijela ivotnih potreba materijalnih. Onaj drugi, bitni dio ostaje izvan obrazovnih institucija, preputen vlastitoj, privatnoj inicijativi zato vrlo esto uskraen. Uzmimo samo neka vana pitanja o nainu ivota, o partnerstvu, o starenju itd. Nuno je otvaranje i obogaivanje nastavnih sadraja. Danas je upitno osposobljava li primjerice ispit zrelosti za studij, a kamoli za ivot. to posreduje tako dugo dvanaestogodinje obrazovanje? O tome se premalo razmilja, a previe slijepo preputa naslijeenim modelima. Obrazovanje se danas prodaje kao uspjeh. Taj uspjeh znai samo ostvarivanje gospodarstvenih ciljeva: bolji poloaj, vea zarada uz sve vie rada, dok se takve ponude nigdje ne spajaju sa zadovoljnim ivotom. Moderno doba dakle proizvodi vlastitu proturjenost. Nunost klasinoga obrazovanja kao djelotvorne brane protiv primitivizma i manipulacije svijesti, odnosno ispiranje mozga na naim prostorima. Cijeli je jedan narataj dobrim dijelom ne samo neodgojen nego podloan svim vrstama manipulacije zato to odrasta u sustavu neobrazovanosti. Nema ni govora o tome da e iz njega nastati kritika javnost. Time im je zauvijek oteena i politika mo prosuivanja. Jedini je spas u pravodobnome obrazovanju onih koji jo nisu integrirani djeca i uenici niih razreda. Bolna je toka sustava ondje gdje se dogaa integracija u sustavu: u obrazovnom sustavu. Nuno je obrazovanje u njegovu najirem smislu: obrazovanje koje nadilazi struno znanje; ono mora osposobiti studente za kritiko promiljanje svoga znanja kako bi zapoeli svoj osobni i drutveni razvoj.28

28

Usp. isto.

27

Sveuilite mora posredovati metodiko znanje, razvoj zdravoga kritikoga uma nunoga za shvaanje, analizu i rjeavanje problema, kritiki odmak prema tzv. znanju temeljenom na injenicama. U tome bi se studenti trebali uvjebati, to jest ono to je kao trajno znanje ono to nam treba kako u zanimanju tako i u ivotu uope za razliku od nabubanih injenica. Vrijednost injeninog znanja najbolje se da ilustrirati na primjeru informacijske tehnologije. Ono to je prije deset godina bilo aktualno, danas je zastarjelo. Ali, metodoloko znanje ostaje!29

6. ETIKI KODEKS29

Usp. isto.

28

Etiki kodeks je dokument kojim se propisuje skup pravila, odnosno etikih naela koji se u radu i ponaanju u kolskom okruenju moraju pridravati neposredni nositelji odgojno - obrazovne djelatnosti u koli. Od svih razina obrazovanja etiki kodeks je najpreciznije definiran na razini visokog kolstva.30 6. 1. Etiki kodeks odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Kodeks odreuje etinost kao skup naela, prava i obveza kojima surauju ljudski i profesionalni odnosi meu nastavnim, znanstvenim, studentskim i administrativnim lanovima znanstveno - obrazovne institucije. Kodeks promie etika naela i vrijednosti u znanostima i visokom obrazovanju, te poslovnim odnosima, odnosima prema javnosti, primjeni suvremenih tehnologija i u zatiti okolia, te utvruje postupke u sluajevima odstupanja od spomenutih standarda.31

6. 2. Etiki kodeks Sveuilita u Rijeci30 31

Etiki kodeks, Etiki kodeks,

29

UVOD: Cilj etikog kodeksa je poticati razumijevanje i prihvaanje temeljnih naela moralno opravdanog ponaanja, te njihovu specifinom kontekstu Sveuilita. Etiki kodeks nastoji afirmirati i promicati osjetljivost za vrijednosti koje su specifine za sveuilinu djelatnost u najirem smislu, a koje nisu ili jo nisu ugraene u postojeu zakonsku regulativu. Etiki kodeks se sastoji od Uvoda, Opih odredaba, Temeljnih naela, te od specifikacija unutar Etikih kodeksa pojedine struke, radne domene ili profesionalnih uloga. Sveuilite ima obvezu osigurati nune uvjete kako bi svi lanovi/lanice sveuiline zajednice mogli biti upoznati s Etikim kodeksom. Nepoznavanje ili nerazumijevanje etikih standarda ne opravdava neetiko ponaanje. PREAMBULA: Sveuilinu zajednicu ine osobe koje pripadaju razliitim drutvenim, kulturnim i obrazovnim sredinama. U takvu kontekstu Etiki kodeks predstavlja nuni skup etikih naela i standarda kojima tite i promiu prava i slobode, osigurava pravedan i jednak tretman svakog lana sveuiline zajednice, odravaju i unapreuju standardi znanstvenoga, nastavno-obrazovnoga i strunoga rada, te potiu etino ponaanje svih lanova sveuiline zajednice, odravaju i unapreuju standardi znanstvenoga, nastavno-obrazovanoga i strunoga rada, te potie etino ponaanje svih lanova sveuiline zajednice. Cilj je Etikoga kodeksa stvaranje ozraja u kojem je svim osobama zajamen razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sloboda u stupnju u kojem ne ograniava slobodu drugih osobama. Etiki kodeks promie ozraje u kojem svi lanovi sveuiline zajednice u obavljanju svoje djelatnosti uvaju ugled i dostojanstvo svoje profesije, te se odgovorno i etiki odnose prema drugim lanovima te zajednice.32

TEMELJNA NAELA: LJUDSKA PRAVA, POTIVANJE INTEGRITETA I DOSTOJANSTVA OSOBE: Svi lanovi sveuiline zajednice trebaju biti potivani kao32

Etiki kodeks,

30

osobe u skladu sa zajamenim pravima koja proizlaze iz potivanja njihova ivota, integriteta i dostojanstva. Svim lanovima sveuiline zajednice treba priznati pravo i osigurati uvjete neometanoga profesionalnoga razvoja i usavravanja u skladu s osobnim mogunostima i uvjerenjima, te u mjeri u kojoj ne naruavaju to isto pravo druge osobe. Svi lanovi sveuiline zajednice imaju obveze i odgovornosti prema drugima u smislu potena, iskrena i nepristrana ponaanja, ali nastojanja na postizanju kriterija izvrsnosti u svim domenama radi ostvarivanja zajednikoga dobra Sveuiline zajednice u cjelini. JEDNAKOST I PRAVDENOST: Svaki lan sveuiline zajednice treba se ponaati u skladu s naelom jednakosti i pravednosti na nain da su iskljueni svaka diskriminacija, zlostavljanje, uznemiravanje ili iskoritavanje. Sveuilite je duno osigurati uvjete za ostvarivanje naela jednakosti i pravednosti. AKADESKA SLOBODA: lanovi akademske zajednice u svojim istraivanjima trebaju biti voeni idejom slobode izraavanja, te izvravati svoje tradicionalno pravo ispitivanja i kritiziranja drutvenih vrijednosti i struka u duhu odgovornoga i potenoga traganja za istinom, stjecanja i distribucije znanja. Sveuilite treba zatiti sve lanove akademske zajednice od svakog pokuaja suavanja, ograniavanja ili uskraivanja ove slobode. POTIVANJE ZAKONA I PRAVNIH POSTUPAKA: Od svih lanova sveuiline zajednice oekuje se potivanje svih pravnih propisa i pravnih postupaka koji se tiu njihovih obveza kao lanova sveuiline zajednice.33

NEPRIHVATLJIVA PONAANJA:

33

Usp. isto.

31

DISKRIMINACIJA: Svaki oblik posredne i neposredne diskriminacije temeljen na religiji, etikoj i nacionalnoj pripadnosti, rasi, spolu, spolnoj orijentaciji, imovinskom stanju, podrijetlu, obiteljskom i branom statusu, trudnoi, obiteljskim obvezama, godinama, invalidnosti, tjelesnom izgledu, politikom opredjeljenju i zdravstvenom stanju smatra se nedopustivim. Iskljuivi kriteriji vrednovanja i napredovanja trebaju biti: strunost, sposobnost i profesionalne zasluge tj. osposobljenost i rezultati u obavljanju odreene vrste radnih zadataka. UZNEMIRAVANJE: Svaka vrsta uznemiravanja temeljena na religiji, etnikoj i nacionalnoj pripadnosti, rasi, spolu, spolnoj orijentaciji, imovinskom stanju, obiteljskom i branom statusu, trudnoi, obiteljskim obvezama, godinama, invalidnosti, tjelesnom izgledu, politikom opredjeljenju i zdravstvenom stanju smatra se nedopustivim. Uznemiravanjem se smatra svaki in pojedinaan ili ponovljeni, verbalni, neverbalni ili fiziki kao stvaranje ili pridonoenja stvaranju neugodnih i neprijateljskih radnih i obrazovnih okolnosti koje drugu osobu zastrauje, vrijeaju ili poniavaju. SPOLNO UZNEMIRAVANJE: je oblik uznemiravanja specifian po svojoj naravi. Nedopustivo je ponaanje koje karakterizira izostanak pristanka ili odbijanja druge strane, a ukljuuje: ponavljano neeljeno upuivanje verbalnih i fizikih prijedloga spolne naravi drugoj osobi, fiziko napastovanje, ponavljano neeljeno iznoenje ala i opaski koje su spolno obojene, ukljuujui referiranje na spol i spolnu orijentaciju, ruganje i ismijavanje koje je spolno obojeno, zahtijevanje spolnih usluga (nedopustivim se smatra da mentor ili osoba koja ima poziciju autoriteta uvjetuje svoje djelovanje ili nedjelovanje spolnim uslugama). OBJEKTIVNOST I NEPRISTRANOST: Svi lanovi sveuiline zajednice trebaju biti pravedni i ne smiju dopustiti da predrasude bilo koje vrste utjeu na njihovu objektivnost u akademskim, poslovnim i upravljakim djelatnostima. Treba nastojati na nepristranom stavu, posebice kada su u pitanju prava pojedinca ili manjinskih skupina.34

7. STUDENTSKI PROJEKT ETIKA U VISOKOM OBRAZOVANJU34

Usp. isto.

32

Studenti Sveuilita u Zagrebu pokrenuli su projekt EVO (Etika u visokom obrazovanju). Cilj projekta je borba i suzbijanje korupcije i svakog drugog oblika nepravde koji pogaa pojedinca, organizacije i institucije u Hrvatskoj. Projekt okuplja studente, profesore, ali i sve druge koji ele pomoi ostvarenju pravednog, kvalitetnog i etikog drutva. Iako primarno usmjeren na visoko obrazovanje projekt nee zaobilaziti aktualnu problematiku u irim drutvenim okvirima.35 7. 1. Projekt EVO Etika u visokom obrazovanju Kako bi se to bolje educirali i informirali svi interesni sudionici u procesu visokog obrazovanja, u sklopu projekta EVO odrat e se niz predavanja i javnih tribina na sastavnicama Sveuilita u Zagrebu gdje e pojedinci dobiti priliku o aktualnim problemima, te na taj nain pokuati odrediti temeljni problem. Nadalje kako bi se dobila to bolja slika o stvarnom stanju na institucijama visokog obrazovanja provest e se dvije ankete (prva na samom poetku predavanja, a druga na kraju projekta) koje bi trebale pokazati indeks korupcije na sastavnicama Sveuilita. Kruna svega e biti izrada studentskoga etikoga kodeksa i osnivanje studentskoga etikoga odbora kojemu e cilj biti zatita prava svih interesnih dionika u visokom obrazovanju.36

7. 2. Studentski aktivisti zagovaraju etika naela na sveuilitu35 36

Studenti pokrenuli projekt evo, Projekt evo,

33

Projekt EVO je zamiljen kako bi se poboljao kriterij etinosti u visokom obrazovanju, ali i u drutvu u cijelosti s obzirom na to da je za uspjenu meusobnu suradnju nuno poznavati naela etikoga kodeksa. USMJERNJE NA SVEUILINU JAVNOST: Danas se sve vie raspravlja o nepravilnostima ponajprije u ustanovama visokog obrazovanja, ali se malo toga ini da bi se te nepravilnosti uklonile ili barem smanjile. Studentski aktivisti zagovaraju etika naela na sveuilitu. Na taj nain poinje bitka protiv prepisivanja, korupcije i krenja autorskih prava. Projekt su studenti pokrenuli potaknuti sve izraenijim studentskim problemima, a studentski volonterski tim eli u sljedeih pola godine osnovati Studentski etiki odbor ime bi akcija dobila ozbiljniji okvir. lan projekta EVO zaduen za odnose s javnou, treniranje i educiranje Denis Avdagi kae da e projekt biti usmjeren prema akademskim krugovima, dakle studentima, profesorima i drugim djelatnicima visokokolskog obrazovanja, ali nee zaobii ni ostale hrvatske graane koji pokau zanimanje za razvoj etikoga poslovanja. Cilj je projekta EVO podupirati etino ponaanje u obrazovanju i poslovanju, a pri tom je kljuno objasniti vanost takve edukacije i to licem u lice putem javnih tribina, predavanja, razliitih radionica, te tiskovnih medija. Prvi broj magazina EVO vjesnik izaao je potkraj srpnja, zasada je predvien kao mjesenik, a njegov daljnji razvoj ovisit e o aktualnim problemima s kojima e se studenti susresti. JEFTINE KNJIGE ZA STUDENTE: Osnovno naelo za primjenu etikih normi je edukacija, stjecanje razliitih znanja i vjetina. Priliku za demonstriranje nauenih iskustava imati e svi sudionici projekta EVO putem okupljanja i zajednikih radionica. Cilj nam je uoiti kljune probleme studenata i profesora, te odrediti norme ponaanja koje emo staviti u suradnji s etikim odborom.37

37

Projekt Evo,

34

POTENJE VS. KUPOVINA ISPITA: Konano valja rei da su studenti zbog neutvrenih normi u sustavu visokog obrazovanja ije bi krenje bilo strogo kanjavano, a prijavljivanje poticalo suoeni s prilino apsurdnim situacijama. Dok kompanije nadasve cijene potenje, iskrenost i dosljednost svojih zaposlenika, oni se obrazuju u sustavu u kojem se ispit ili mjesto u studentskom domu mogu kupiti ili se pak razliiti drugi ciljevi mogu ostvariti na nelegalan nain, a da se pri tom takvi sitniji prekraji uope ne sankcioniraju.38

38

Usp. isto.

35

ZAKLJUAK Nakon ovog opsenog pregleda povijesti etikog miljenja kroz stoljea i tisuljea, uviam da je teko vjerovati da emo ikad dosegnuti apsolutno znanje o univerzalnim i objektivnim moralnim istinama. Vjerojatnost za to gotovo je jednaka vjerojatnosti odgonetanja tajne Velikog praska. Da su svi pametni ljudi, genijalni mislioci koji su toliko teoretizirali o etici i moralu samo znali to e jo snai ovjeanstvo nakon njih, kakvi e se novi etiki problemi pojaviti! Svjetski ratovi, atomska bomba, genocid, holokaust, komunistike istke, trgovanje ljudima i ljudskim organima, pedofilija, rasizam, terorizam, aparthejd, unitavanje okolia i eko-sustava, globalno zatopljenje, oteenje ozonskog omotaa, globalizacija, konzumerizam i potroako drutvo, masovna ubojstva koja ine farmaceutske tvrtke skrivajui nuspojave lijekova zbog profita, lijenike pogreke koje ubijaju stotine tisua ljudi godinje po svjetskim bolnicama... Zatim moralne dileme o kojima oni nisu mogli ni sanjati: eutanazija, pobaaj, eksperimentiranje ljudskim matinim stanicama i embrijima, kloniranje ovjeka, pokusi na ivotinjama... Pitam se to bi tada napisali o ljudskoj prirodi, etici, moralu? Ja osobno mislim da su ljudska bia individue koje moraju ivjeti u zajednici i zato se trebaju udruivati, sklapati sporazume, stvoriti norme ponaanja i moralna pravila, bez obzira na sav moralni relativizam modernog svijeta. Mislim da je najbolji putokaz drati se pravila: Ne inite drugima ono to ne elite da netko vama ini tj. inite drugima ono to elite da netko vama ini. A, svoju elju da pomognem i budem humana, shvatit u kao dio svog karaktera i kunog odgoja.

36

LITERATURA: 1. Slavica Juka, Etika postavke i teorije 2. Jakov Skoibui, Korijeni i perspektive visokog obrazovanja u Hercegovini Internet stranice: -http://hr.wikipedia.org/wiki/etika -http://hr.wikipedia.org/wiki/moral -http://idesh.net/profil/tompex/etikaimoralodstaregrckedodanas -http://www.padasmana.hr/etikazanovimilenij -http://bs.wikipedia.org/wiki/obrazovanje -http://hr.wikipedia.org/wiki/obrazovanje -http://www.ilijas.ba -http//ss-ekonomskonibirotehnickaitrgovackaskola-zd.skole.hr -http://public.mzos.hr -http://www.ffri.unri.hr -http://oneworldsee.org -http://www.unizg.hr -http://www.liderpress.hr

37