Engleski Drugi Jezik 4.-8. Razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK)

4. 8. RAZRED

SADRAJ:

A. UVOD: 1. Ope napomene

2. Naela izrade HNOS-a

3. Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika

4. Razine jezine kompetencije

B. STANDARDI POUAVANJA I VREDNOVANJA

1.Standardi pouavanja

1.1 Preduvjeti za ostvarenje ciljeva nastave stranih jezika i

standarda pouavanja

2. Standardi vrednovanja

C. POSEBNOSTI U RADU S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO- OBRAZOVNIM POTREBAMA - OPE NAPOMENE

D. STRUKTURA HNOS-a ZA STRANE JEZIKE I HNOS-A ZA ENGLESKI JEZIK E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA

1. Povjerenstvo za strane i klasine jezike 2. Radna skupina defektologa/strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu

3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje 4. Povjerenstvo za zavrnu izradu Nastavnog plana i programa prema HNOSu F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI KAO PRVI STRANI JEZIK (OD 1. 8. RAZREDA O) Pripremile: Marija Andraka, prof., vii predava, Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu Milica Bili tefan, prof., uitelj mentor, I. O Dugave, Zagreb Gordana Neuhold, prof., uitelj savjetnik, O Vladimira Nazora, Zagreb mr. sc. Nataa Nikpalj-Jurai, via savjetnica Zavod za kolstvo, Zagreb Alis Perii-Fiala, prof., uitelj mentor, O Stanovi, Zadar (SHU) Ksenija Rumora, prof.,uitelj mentor, O Franje Kreme, Osijek (SHU) Vlasta Zajec, prof., O Marina Dria, Zagreb

Radna nelektorirana verzija 2

A. UVOD 1. Ope napomene

Nacionalni obrazovni standard za strane jezike u osnovnoj koli (u daljnjem tekstu: HNOS) sadri Obrazovne standarde za engleski, francuski, njemaki i talijanski jezik i to za nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1. do 8. razreda osnovne kole) i kao drugoga stranoga jezika1 (od 4. do 8. razreda osnovne kole). Ovi dokumenti predstavljaju osnovu na kojoj se temelje ciljevi i sadraji nastavnih programa za spomenute jezike. Adekvatno izvoenje tih programa pretpostavlja uvaavanje i primjenu naela pouavanja, metodikih i drugih uputa sadranih u Obrazovnom standardu za dani strani jezik. 2. Naela izrade HNOS-a za strane jezike

Koncepcija HNOS-a polazi s jedne strane od preispitivanja mogunosti rastereenja postojeih nastavnih programa za strane jezike, a s druge strane od potrebe usklaivanja domaih nastavnih programa za strane jezike s europskim standardima tj. integriranja europski prihvaenih razina jezinih kompetencija uenika stranih jezika u promiljanje ciljeva i sadraja nastave stranih jezika uz potovanje nacionalnih specifinosti glede potreba uenja stranih jezika i okvirnih uvjeta kolskoga sustava.

U tom se smislu HNOS oslanja na teorijske odrednice i ciljeve suvremene nastave stranih jezika (vidi pod 3.) i na razine kompetencije komunikacijske uporabe stranoga jezika razraene u Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje (Vijee Europe, Vijee za kulturnu suradnju; vidi pod 4.)2 te ih prilagoava i ugrauje u HNOS na temelju rezultata dvaju novijih domaih znanstvenih projekata kojima je istraeno pouavanje i uenje stranih jezika u osnovnoj koli (Istraivanje procesa uenja i usvajanja stranih jezika u ranoj kolskoj dobi, 1991. 1995. pod vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Vilke i Istraivanje procesa uenja i usvajanja stranih jezika u osnovnoj koli, 1996. 2001. pod vodstvom prof. dr. sc. Yvonne Vrhovac). Polazei s tih osnova HNOS navodi ona znanja, vjetine i sposobnosti koje bi uenici trebali stei i postii na kraju svakoga pojedinog razreda. Pritom se imalo na umu afektivne i kognitivne mogunosti prosjenog uenika. Za darovite uenike i uenike s posebnim potrebama svaki e uitelj na osnovi Obrazovnog standarda oblikovati poseban program ovisno o specifinim potrebama i mogunostima uenika. Obrazovni standardi za svaki pojedini jezik ostavljaju prostor i za dodatne sadraje koje uitelji odabiru prema interesima, potrebama i mogunostima konkretne uenike skupine. 3. Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika

Obrazovni sustavi duni su odgovoriti na promjene u suvremenom drutvu koje zahtijevaju jezine i komunikacijske vjetine u interpersonalnim i interkulturalnim situacijama, vjetine rada u timu, osposobljenost za rjeavanje problema i sl. Sagledano iz perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima rastuih meunarodnih, interkulturalnih kontakata na privatnom i profesionalnom planu, medijske i komunikacijske umreenosti i povezanosti globalnih razmjera znanje stranih jezika predstavlja jednu od kljunih kompetencija (osnovnih umijea)3 koje pojedinac treba stei kako bi poboljao svoje mogunosti tijekom obrazovanja i u sve dinaminijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika doprinosi porastu osobne mobilnosti i zapoljivosti, omoguava ravnopravno i kritiko pribavljanje informacija, koritenja izvora znanja i dr. Razvoj komunikacijskih vjetina u podruju stranih jezika ukljuen je u prioritete razvoja obrazovnog sustava Republike Hrvatske; znanje stranih jezika smatra se bitnim preduvjetom za omoguenje procesa cjeloivotnog uenja jednog od sredinjih stratekih ciljeva Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010.4

U zemljama lanicama Europske unije i Vijea Europe znanje se jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno se nastoji ouvati jezinu i kulturnu raznolikost europskoga kontinenta. Stoga se europske

1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema generacijama uenika koje s uenjem prvog stranog jezika zapoinju u 1. razredu, a s uenjem drugog stranog jezika u 4. razredu. Za uenike koji su uenje prvog stranog jezika zapoeli u 4. razredu (2003., 2004. i 2005. godine) namijenjen je program koji se ovdje naziva programom drugog stranog jezika. 2 Cadre eurpen commun de rference pour les langues: apprendre, ensegner, valuer. Conseil de lEurope, Paris: Didier, 2001 Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment. CUP, 2001 Gemeinsamer Europischer Referenzrahmen fr Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin: Langenscheidt, 2001 Quadro comune europeo di riferimento per le lingue: apprendimento, insegnamento, valutazione. Oxford: La Nuova Italia, 2002 Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje. Zagreb: kolska knjiga, 2005 3 Usp. Weibuch zur allgemeinen und beruflichen Bildung: Lehren und Lernen. Auf dem Weg zur kognitiven Gesellschaft (1995) http:/ec.europa.eu/education/doc/official/keydoc/lb-de.pdf, str. 20 4 Republika Hrvatska, Ministarstvo znanaosti, obrazovanja i porta, Zagreb, 2005., str. 21


institucije zalau za viejezinost graana Europe, to podrazumijeva da bi se se tijekom obveznog obrazovanja svakom ueniku u EU trebalo omoguiti uenje barem dva strana jezika.5

Suvremenu nastavu stranih jezika za uenike od 6. do 15. godine ivota odreuju iroko shvaeni cilj

usmene i pisane komunikacijske kompetencije na stranom jeziku (1.) proirene elementima italake/knjievne (2.), sociokulturne (3.) i interkulturalne (4.) kompetencije. Nastava je usmjerena na uenika kao subjekta nastavnoga procesa (5.), njegov opi kognitivno-afektivno-socijalni razvoj (6.) te razvoj njegove samostalnosti u uenju i stjecanje uspjenih strategija uenja kao temelj za cjeloivotno uenje (7.).

Globalni cilj komunikacijske kompetencije (1.) danas s jedne strane ukljuuje osposobljavanje uenika za adekvatnu komunikaciju u nekim buduim komunikacijskim situacijama. To podrazumijeva kako sporazumijevanje u stranojezinoj sredini, s izvornim govornicima jezika cilja u vlastitoj zemlji tako i sa drugim strancima sluei se zajednikim stranim jezikom. S druge pak strane pogodnim trenutkom i mjestom za komunikaciju na stranom jeziku smatraju se i aktualni trenutak uenja i sama uionica. To znai da je suvremena nastava stranih jezika istodobno usmjerena na izvanjski cilj komunikacijske kompetencije i na samoga uenika i njegov proces uenja (5.). Uenje vie nije gomilanje injenica ve poticaj na kognitivno organiziranje sadraja, a znanje predstavlja meusobno povezani sustav sadraja koji potrebuje nove pedagoke metode da bi uenje bilo uspjeno.

U tom su kontekstu situacije iz svakodnevnoga ivota stranojezine zajednice proete kulturom, civilizacijom i knjievnou te predstavljaju predmet i povod za komunikaciju izmeu uitelja i uenika i izmeu samih uenika. Za ove posljednje segmente nastave stranih jezika moe se rei da se ne ograniavaju na jezinu komponentu i povrinsko znaenje iskaza, ve kod uenika nastoje pokrenuti i emocionalne i misaone procese doivljaja knjievnoga djela (italaka/knjievna kompetencija (2.)) te refleksiju okvirnih uvjeta ivota zajednice jezika cilja, odnosa prema stranome i stranosti, ali i prema vlastitoj kulturi (sociokulturna i interkulturalna kompetencija (3.) i (4.).

Otvaranjem prozora u neke nove i drugaije kulture, razvijanjem tolerancije, uenja u suradnji s drugima, potovanja drugoga, osjeaja za lijepo itd. nastava stranih jezika daje bitan doprinos opem kognitivno-afektivno-socijalnom razvoju uenika (6.).

Suvremena nastava stranoga jezika u svojstvu cilja, sadraja i nastavnoga postupka ukljuuje i sam proces nastave i uenja stranih jezika. U tom svjetlu valja sagledati ugraivanje opega odgojno-obrazovnoga cilja osposobljavanja uenika za samostalno uenje i za cjeloivotno uenje (7.). Postizanju toga cilja moe se teiti kroz razne oblike rada na razvoju samostalnoga, suradnikoga i timskoga uenja, preko razvoja strategija i tehnika uenja do osposobljavanja za meusobno promatranje, ocjenjivanje i samoocjenjivanje uenika. U ovom posljednjem podruju posebno valja izdvojiti Europski jezini portfolio. U funkciji pedagokoga instrumenta on potie uenike na razmiljanje o vlastitom uenju i napretku te samim time uspostavlja novi odnos izmeu nastavnika i uenika. Primijeni li se na adekvatan nain ta uenika jezina mapa ima potencijala za iniciranje promjene tradicionalne paradigme pouavanja neopravdano usredotoene gotovo iskljuivo na ostvarenje nastavnog programa. 4. Razine jezine kompetencije

Kao orijentacija glede razina jezine kompetencije koje bi uenici trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja tj. odsjeaka osnovnokolskoga kolovanja uzete su u obzir smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike koji razlikuje sveukupno est razina komunikacijske uporabe stranoga jezika: U podruju elementarne razine to su razine A1 (pripremna razina) i A2 (temeljna razina), u podruju samostalne uporabe jezika razine B1 (prijelazna razina) i B2 (samostalna razina) te u podruju kompetentne uporabe jezika razine C1 (napredna razina) i C2 (vrsna razina).

5 Usp. Weibuch., ibid., str. 62-63; Viele Sprachen, eine einzige Familie. Sprachen in der Europischen Union. Europische Kommission, 2004., str. 17


Prvi strani jezik U uvjetima osnovnokolskoga uenja stranih jezika u Hrvatskoj uenici nakon prve etiri godine uenja stranoga jezika (1. - 4. razred) mogu postii razinu A1 (pripremna razina), a nakon 8. godine uenja (po zavretku 8. razreda) razinu A2 (temeljna razina). Nakon 4. godine uenja stranoga jezika, po zavretku 4. razreda uenici u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee: Razina A1 (pripremna razina) Razumijevanje Sluanje razumjeti poznate rijei i osnovne fraze koje se tiu njih samih,

njihove obitelji i neposredne, konkretne okoline, kada sugovornici govore sporo i razgovijetno

itanje prepoznati poznata imena, te razumjeti rijei i vrlo jednostavne reenice, primjerice na natpisima, plakatima, prospektima ili u katalozima

razumijeti vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematikeGovor Govorna

interakcija komunicirati na jednostavan nain, ako je sugovornik spreman

ponoviti ili usporeno parafrazirati te pomoi pri preformuliranju onoga to uenik pokuava rei

postavljati i odgovarati na jednostavna pitanja koja se tiu neposrednih potreba ili vrlo poznatih tema kao npr. obitelj, kola, prijatelji, hobiji i sl.

Govorna produkcija

koristiti jednostavne fraze i reenice u svrhu opisivanja mjesta gdje uenik ivi i ljudi koje poznaje

Pisanje Pisanje napisati kratku jednostavnu razglednicu, npr. pozdrav s praznika ispuniti obrasce s osobnim podacima

Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 400 leksikih jedinica te globalnu i neosvijetenu uporabu najosnovnijih gramatikih struktura.

Nakon 8. godine uenja stranoga jezika, po zavretku 8. razreda osnovne kole uenici u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee: Razina A2 (temeljna razina) Razumijevanje Sluanje razumjeti fraze i najuestalije rijei iz podruja neposredne osobne

relevantnosti (npr. osobni podaci, podaci o obitelji i prijateljima, zdravlje, prehrana, putovanja, zabava, kupovina, zatita okolia i dr. )

razumjeti glavni smisao kratkih, jasnih i jednostavnih poruka, obavijesti i uputa

itanje itati kratke, jednostavne tekstove u okviru poznate tematike pronai odreene, predvidive informacije u jednostavnim,

svakodnevnim materijalima poput reklama, prospekata, jelovnika i voznoga reda

razumjeti kratka i jednostavna osobna pisma Govor Govorna

interakcija komunicirati u jednostavnim i rutinskim zadaama koje

zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima

sudjelovati u kratkim dijalozima u drutvu, premda obino nee razumjeti dovoljno da bi sami mogli odravati razgovor

Govorna produkcija

koristiti nizove fraza i reenica kako bi jednostavnim jezikom opisali svoju obitelj i druge ljude, mjesto gdje ive i sl.

Pisanje Pisanje napisati kratke, jednostavne biljeke i poruke napisati jednostavno osobno pismo, npr. zahvaliti nekomu na

neemu Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 1000 - 1100 leksikih jedinica te osvijetenu uporabu osnovnih gramatikih struktura. Pod osvijetenom uporabom podrazumijeva se da uenik


moe rijeiti gramatike zadatke ili ispraviti pogreku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne trai da gramatike strukture upotrijebi bez pogreke u slobodnom govoru i pisanju. Drugi strani jezik Uenici koji uenje stranoga jezika zapoinju u 4. razredu (drugi strani jezik) u naelu mogu postii tzv. razinu A1+ to znai da u prethodno navedenim podrujima jezine vjetine stjeu razinu viu od razine A1, ali zbog ogranienog broja sati, osim u iznimnim sluajevima, ne uspijevaju u svim vjetinama dosei razinu A2. To znai da uenici nakon 5. godine uenja drugog stranog jezika, po zavretku 8. razreda osnovne kole u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee: Razumijevanje Sluanje razumijeti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz

svakodnevni ivot i neposredno okruenje itanje razumijeti kratke obavijesti, jednostavna pisma i druge kratke

tekstove o poznatim sadrajima Govor Govorna

interakcija uz pomo sugovornika komunicirati u jednostavnim,

svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima

rei to voli a to ne voli, objasniti zato mu se neto svia ili ne svia

Govorna produkcija

jednostavnim rijeima opisati ljude, stvari ili svakodnevne aktivnosti

Pisanje Pisanje napisati kratku poruku, jednostavno osobno pismo i sl. ispuniti obrasce s osobnim podacima

Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 700 800 leksikih jedinica te osvijetenu uporabu osnovnih gramatikih struktura. Pod osvijetenom uporabom podrazumijeva se da uenik moe rijeiti gramatike zadatke ili ispraviti pogreku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne trai da gramatike strukture upotrijebi bez pogreke u slobodnom govoru i pisanju. B. STANDARDI POUAVANJA I VREDNOVANJA 1. Standardi pouavanja

Realizacija prethodno navedenih ciljeva i postizanje odgovarajuih razina komunikativne kompetencije zahtijeva pridravanje odreenih metodikih naela/standarda pouavanja. Pritom se ni u kom trenutku ne smije izgubiti iz vida osnovna posebnost nastave stranih jezika u odnosu na druge nastavne predmete. Jedino nastavu stranih jezika odlikuje identinost cilja i sredstva/medija nastave: Stranim se jezikom pouava strani jezik.

Standardi pouavanja razraeni su u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu za svaki pojedini jezik u kategoriji Metodike upute za uitelje za svaki pojedini razred. Ovdje emo upozoriti na standarde koje bi suvremena nastava trebala zadovoljavati na opoj razini: 1. Razvoj i odravanje motivacije za uenje stranoga jezika jedan je od kljunih preduvjeta za

uspjeno pouavanje i uenje stranih jezika. To ujedno znai razvoj pozitivnoga stava prema stranom jeziku i kulturi u kojoj se on govori.

2. Potrebno je stvoriti ugodno razredno ozraje u kojem e uenici bez osjeaja stresa i straha u aktivnoj radnoj atmosferi rado sudjelovati u nastavi. Ovdje uitelji i uiteljice vie nemaju sredinju ulogu ve funkciju voditelja, savjetnika, pomagaa, poticatelja na zajedniki rad te preuzimaju odgovornost za stvaranje ugodnoga razrednog ozraja. Jedan od preduvjeta za postizanje takvog razrednoga ozraja je i odnos prema pogrekama. Jezine pogreke su sastavni dio uenja stranoga jezika. Njegujui takav stav razvijat e se uenikovo samopouzdanje i odvanost u sluenju jezikom.

3. Raznolikost nastavnih sadraja, aktivnosti, oblika rada i medija doprinijet e kako motivaciji uenika tako i ugodi pri uenju.

3.1 Neobino je vano da se sadraji nastave posreduju, uvjebavaju i utvruju kroz raznolike nastavne aktivnosti pri emu je vrlo bitan i element igre.

3.2 Ovisno o vrsti sadraja i cilju sata treba uspostaviti odgovarajuu ravnoteu izmeu udjela frontalnoga rada i postupnoga poveanja udjela individualnoga rada, rada u skupinama i u paru. Tim se oblicima rada potie samostalnost uenika i suradniko uenje te se poveava


udio vremena u kojem uenik ima prilike govoriti i pisati, po mogunosti, na stranom jeziku.

3.3 Preporuljivo je povremeno oprobati i alternativne oblike rada kao npr. slobodni rad na postajama (Freiarbeit an Stationen/learning stations) ili tjedni plan (Wochenplan). Kod rada na stanicama uenici se u skladu sa svojim individualnim sposobnostima i tempom uenja kreu od jedne do druge stanice u uionici i rjeavaju zadatke koji se razlikuju od stanice do stanice kako po sadraju i teini tako i po strategijama iju uporabu zahtijevaju pri rjeavanju. Tjedni plan predstavlja oblik suodluivanja uitelja/uiteljica i uenika/uenica o sadrajima i nainu njihove obrade (mediji, nastavni postupci i dr.) koji e se obraivati u predstojeem kratkoronom razdoblju.

3.4 Raznolikost medija pored tradicionalnih medija (kasetofon, grafoskop, TV, video i dr.) ukljuuje i koritenje novih medija (CD-romova i interneta).

4. Ukljuenje interesa uenika iznimno je bitno naelo elimo li da se uenik osjeti subjektom nastavnoga procesa. To se moe odnositi npr. na zajedniko odluivanje uitelja i uenika o izboru sadraja i njihovom redoslijedu, izboru medija, nastavnih postupaka i dr. Uenici mogu npr. dobiti i individualne zadatke ije obavljanje predstavlja preduvjet za uspjeh rada u skupini na zajednikom projektu i dr. Pogodni tipovi nastave ili oblici rada u tom su smislu istraivaka i projektna nastava, tjedni plan i dr. Postupno valja stavljati sve vei naglasak na samostalnost uenika bilo u izboru sadraja rada bilo u izboru strategija/tehnika rada, pa ak i partnera za rad.

5. Ukljuenje iskustva uenika takoer je vana komponenta nastave usmjerene na uenika. To se naelo odnosi ne samo na ueniko iskustvo njegova okruenja i svijeta uope ve i na iskustvo uenja i to posebice prethodnih iskustava u susretima sa stranim jezicima i uenju jezika. To se iskustvo treba koristiti na nain da se izbjegne nepotrebno ponavljanje obraenoga gradiva, a da se istodobno usvojeni sadraji iskoristi za bre shvaanje i usvajanje novog gradiva. Primjena ve postojeeg znanja polazite je za stjecanje i aktivno stvaranje novih znanja. Pored toga valja naglasiti da strani jezik moe posluiti kao sredstvo posredovanja informacija iz drugih kolskih predmeta ili izvankolskoga okruenja pa time uenje stranoga jezika iz perspektive uenika zadobiva vie smisla. To ujedno ukljuuje i primjenu

6. Povezivanje uionikog mikrokozmosa sa svijetom izvan njega. Na ukljuenje iskustava uenika u nastavu stranih jezika poeljno je nadograditi i planirano povezivanje nastave sa izvanjskim svijetom kao npr. posjeti stranim kulturnim centrima, izlobama, filmskim projekcijama, posjeti kazalinim predstavama stranih autora i sl., posjeti predstavnicima tvrtki i drugim izvornim govornicima stranoga jezika. Isto se tako osobe s iskustvom uenja i koritenja stranih jezika te izvorni govornici mogu pozvati na sat stranoga jezika. Dodatno se u nastavu mogu planski ukljuiti internetsko pretraivanje i korespondencije tradicionalnom i elektronikom potom i dr. Posebno koristan oblik iskustvenoga uenja je i meunarodna razmjena uenika.

7. Nikako se ne smije izgubiti iz vida krajnju svrhu nastave stranih jezika - posredovanje sredstva komunikacije. To znai da treba nai pravilnu ravnoteu izmeu posredovanja pojedinih podruja jezika (leksik, gramatika, izgovor i dr.) i razvoja jezinih vjetina. Nastava stranih jezika nikako ne bi smjela biti nastava gramatike i leksika.

8. Ovisno o sadrajima nastava stranih jezika treba uzimati u obzir istraivako uenje. Taj je koncept primjenjiv u raznim podrujima nastave stranih jezika (leksik, kultura i civilizacija, gramatika, interkulturalne kompetencije i dr.). Pri obradi jezinih struktura istraivako se uenje odnosi na promiljeni slijed aktivnosti kojima se uenike vodi do samostalnoga uoavanja analogija i jezinih pravilnosti tako da oni sami induktivnim putem otkrivaju jezine zakonitosti i formuliraju gramatika pravila bez suvine uporabe metajezika.

9. Pri razvoju receptivnih jezinih vjetina valja voditi rauna o tome da je sluanje i itanje proses dekodiranja i razmiljanja koji ukljuuje stvaranje pretpostavaka, dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan nastave stranih jezika. Stoga uenike treba poticati da nepoznate rijei i izriaje prvo pokuaju razumijeti primjenom postojeeg znanja, konteksta i strategija za razumijevanje, a tek potom da potrae tumaenje od uitelja, suuenika ili u rjeniku. To je ujedno i jedan oblik pripreme na realne situacije komunikacije na stranom jeziku.

10. Uenicima bi u tijeku osnovnokolskog uenja primjereno njihovoj dobi trebalo prezentirati i omoguiti isprobavanje niza strategija i tehnika koje im mogu olakati uenje i uiniti ga uinkovitijim te ih na taj nain pripremiti za cjeloivotno uenje. S obzirom na individualnost kao jedno od osnovnih obiljeja procesa uenja, strategije uenja prezentirane i isprobane u sklopu nastave u kasnijim se situacijama uenja tijekom nastave i izvan nje mogu samo preporuiti tj. njihov odabir valja prepustiti samim uenicima potujui individualne razlike u nainima uenja.

11. Organizacija uionice svakako treba odgovarati osnovnom cilju nastave stranih jezika komunikaciji, to znai da se uenicima mora omoguiti meusobni izravni vizualni kontakt i dobre akustike uvjete. Uionice bi trebale vizualno odraavati sadraje rada koje je nastavnik obradio s uenicima: razliiti panoi, plakati s jezinim segmentima o kojima je bilo rijei, izlobe uenikih radova (poezije, sastavaka, pria, ilustracija, itd.)


12. Nastava se u naelu odvija na stranom jeziku. Glede omjera materinskoga jezika treba nastojati

provoditi naelo: Koristiti strani jezik koliko god je to mogue, a materinski jezik onoliko koliko je to potrebno. Materinski jezik u tim sluajevima uglavnom ima dvojaku ulogu ulogu metajezika kojim eventualno objanjavamo jezine strukture onda kada ih uenici/uenice na stranom jeziku ne razumiju te ulogu sustava jezika na kojem gradimo daljnja objanjenja i upuujemo na slinosti i razlike pojedinih struktura u stranom i materinskom jeziku. Materinskim se jezikom na poetnoj razini uenja po potrebi mogu pojasniti kulturno civilizacijski sadraji.

13. Uenje stranoga jezika u koli posredno ukljuuje i roditelje. Motivacija roditelja i njihov interes za napredak djece u uenju stranih jezika znaajno moe utjecati na motivaciju uenika. Stoga valja ostvariti dobar kontakt s roditeljima i dati im mogunost da doive napredak svoga djeteta.

Uvoenjem prvoga stranog jezika od prvoga razreda osnovne kole nastava stranoga jezika mora se

prilagoditi svim dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj koli. Osmogodinja osnovna kola s obzirom na dob djeteta zahvaa dob ranoga i srednjega djetinjstva, te pubertet. U tom smislu u nastavi stranih jezika moemo razlikovati pripremno razdoblje (1. - 3. r.), srednje razdoblje (4. - 6.) i zavrno razdoblje (7. - 8.r.). S obzirom na kognitivne sposobnosti djece mogue je i razlikovanje ranoga uenja stranih jezika u prva etiri razreda osnovne kole od uenja stranih jezika u viim razredima osnovne kole. HNOS za strane jezike uzima u obzir ovu drugu podjelu na dva razdoblja uenja stranih jezika u osnovnoj koli.

Ovisno o razdoblju razlikovat e se kako naini realizacije uvodno navedenih ciljeva nastave stranih jezika tako i primjena gore izdvojenih naela nastave tj. ostvarenje standarda pouavanja. Ovdje emo neto vie prostora posvetiti ranom uenju jer je obvezno uenje stranoga jezika od 1. razreda osnovne kole uvedeno relativno nedavno (k. god. 2003./04.) i uiteljima jo uvijek predstavlja nedovoljno poznato podruje.

Uenje i pouavanje stranih jezika u niim razredima osnovne kole zasniva se na multisenzornom (vizualnom, auditivnom, taktilnom i dr.) i cjelovitom uenju koje se obraa kognitivnim, afektivnim i motorikim aspektima uenika. Rano uenje stranih jezika svoje teite ima u govornoj komunikaciji, uenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. Ta obiljeja nastave s uenicima mlae kolske dobi proizlaze iz stupnja njihova kognitivno-afektivnog razvoja. Tako moramo naglasiti da oni ue i usvajaju strani jezika na holistiki nain tj. cijelim biem i svim osjetilima. Brzo ga ue no i brzo zaboravljaju. To je razlogom da neprestano valja ponavljati ono to je naueno i da imamo osjeaj da se nastava polagano odvija. Uenici se vrlo lako zamaraju pa im primijetimo da im je dosadno ili da su umorni valja promijeniti aktivnost. Kreativne sposobnosti i sposobnost matanja, izmiljanja i stvaranja neobinoga, katkad i apsurdnoga, u djece mlae kolske dobi valja iskoristiti u nastavi, pogotovo pri obradi pria ili pjesmica, pri izmiljanju radnji i osoba koje obavljaju te radnje. Djeca neobino vole pjesmice za recitiranje i one za pjevanje te brojalice. One mogu posluiti nastavniku ne samo kao rekreativne aktivnosti ve i za uvjebavanje izgovora te specifinoga ritma. Ovisno o motivaciji uenika i njihovoj jezinoj razini u nastavne sadraje treba ukljuiti rad na tradicionalnim bajkama i priama (Grimma, Perraulta i sl.) - sadraje koje uenici uglavnom ve poznaju iz materinskoga jezika. Uz te zabavne i zanimljive sadraje uenici usvajaju nove leksike i sintaktike strukture te istodobno uranjaju u svijet mate i u kulturnu tradiciju naroda jezik kojeg ue.

Djeca u dobi od 6 do 8 godina poinju logino razmiljati te se postupno razvijaju osnove analitikih sposobnost. Uenici razvijaju svijest o jeziku i prepoznaju neke jezine ablone pa e razumjeti i prihvatiti osnovne odnose u stranom jeziku bez dodatnih gramatikih objanjenja. Djeca te dobi okrenuta su prema sebi te ih treba postupno navikavati na rad u skupinama i razvijati njihove socijalne kompetencije. Kako bi razvili samopouzdanje potrebno ih je esto poticati i hvaliti, dati im priliku da kau to vole i da pokau to znaju. Pri odabiru igara valja obratiti pozor da ne sadre previe natjecateljskoga duha jer to moe biti kontraproduktivno.

Neto stariji uenici (od 9 do 11 godina) razumiju razliku izmeu stvarnosti i mate te mogu i znaju planirati kako izvesti odreenu aktivnost. Uenici e rado raditi s drugima (u paru ili skupini) ako ih tome uimo i na to potiemo i tako uiti jedni od drugih. Osim toga, pouzdani su i u stanju preuzeti odgovornost za rad i organizaciju rada u razredom odjelu.

Nasuprot obiljejima ranoga uenja stranoga jezika, nastava se u viim razredima osnovne kole

postupno orijentira na kognitivno uenje. Jezine se strukture objanavaju uz osvjeivanje njihove uporabe u kontekstu i postupno uvoenje metajezika. U ovom se razdoblju nastoji ujednaeno razvijati govornu i pisanu komunikaciju. To znai da se podjednako obraa pozor razvoju svih jezinih vjetina: sluanju i itanju u okviru djelatnosti razumijevanja, govoru kako glede govorne interakcije tako i glede govorne produkcije te pisanju. 1.2 Preduvjeti za realizaciju ciljeva nastave stranih jezika i ostvarenje standarda pouavanja

Osnovni preduvjet za realizaciju ciljeva suvremene nastave stranih jezika i ostvarenje standarda

pouavanja su adekvatno su obrazovanje i kontinuirano, usustavljeno struno usavravanje uitelja. Glede obrazovanja uitelja valja razvijati studijske programe specifino usmjerene na pojedine dobne skupine uenika: uenike niih i viih razreda osnovne kole tj. uenike mlae i srednje ake dobi te djece u pubertetu. Struno


usavravanje uitelja treba se odvijati kontinuirano u tijeku cijeloga radnog vijeka u nastavi, i to na razini kole, u strunim aktivima, na upanijskoj i na dravnoj razini putem seminara za ciljano usavravanje uitelja stranih jezika. Ti seminari moraju obuhvaati kako usavravanje glede samoga stranoga jezika i pripadne kulture tako i metodike nastave stranoga jezika. U struno usavravanje valja ubrojiti i boravke uitelja u zemlji izvornih govornika danog stranoga jezika na seminarima i na individualnim usavravanjima. U kontekstu cjeloivotnog uenja struno usavravanje dio je vlastite odgovornosti i uiteljske etike svakoga pojedinog uitelja i uiteljice, pogotovo u dananje doba sveprisutnosti informacija prije svega putem interneta.

No u samim kolama takoer je potrebno osigurati odreene standarde opreme i ureenja uionica te druge objektivne uvjete rada kako bi se postavljeni ciljevi i standardi mogli ostvariti. Ovdje navodimo neke osnovne objektivne imbenike koji omoguavaju pospjeivanje kvalitete nastave stranih jezika:

1. dijeljenje razrednih odjela u dvije skupine osobito u ranom uenju (ne vie od 15 uenika po skupini), 2. specijalizirana uionica za nastavu stranih jezika, 3. osiguranje adekvatnoga ureenja uionice: za rano uenje poeljan je u jednom kutu uionice sag s

jastucima za sjedenje; panoi na kojima se mogu izloiti radovi uenika i dr., 4. tehnika i informatika oprema (magnetizirana bijela ploa, a po mogunosti i bijela interaktivna ploa,

grafoskop, kazetofon i CD-player, televizor, video ureaj, raunalo/a s pristupom na internet i dr.), 5. materijalna podrka kole za kupnju pisaeg pribora i kopiranje, 6. medijateka u kojoj uenici mogu sluati kasete, CD i dr. pristupiti internetu i sl., 7. opremanje kolske biblioteke asopisima i knjigama za djecu na stranom jeziku te strunim asopisima

i knjigama za uitelje, 8. razumijevanje kolega i ravnatelja za mogua opravdana odstupanja od nastavnoga programa i izostanka

s nastave zbog strunoga usavravanja.

2. Standardi za vrednovanje

Znamo da svaki pojedinac ui na svoj nain pa moramo svakome dati priliku da pokae to zna i moe na razliite naine. Uenike moramo poticati da pokau to mogu a ne to ne mogu. Pri ocjenjivanju stranoga jezika osnovni kriterij morao bi biti stupanj komunikacijske uspjenosti odnosno razumljivost. To ne znai da treba zanemariti pogreke uenika, ali su svakako vee i znaajnije pogreke koje predstavljaju prepreku u komunikaciji (kao na primjer kada uenici rabe neprimjerene izraze ili je njihov izgovor do te mjere iskrivljen da se poruka ne moe razumjeti). Vaniji je kriterij jesu li uenici uspjeli prenijeti poruku nego koliko su je tono prenijeli.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard za svaki pojedini strani jezik daje detaljne naputke za vrednovanje u kategoriji Upute za vrednovanje koja se navodi u svakom pojedinom razredu. Stoga emo se ovdje ograniiti na opa naela i osnovne razlike u evaluaciji uenika u okviru ranoga uenja stranih jezika te uenika u viim razredima osnovne kole:

1. Osobito je vano da se izbjegne stvaranje stresne situacije ispitivanja i ocjenjivanja. 1.1 Aktivnosti provjere ne bi se smjele razlikovati od uobiajenih aktivnosti na satu. 1.2 Uenike se pri individualnom ispitivanju ne bi trebalo izdvajati iz uenike skupine.

2. Naglasak treba biti na pozitivnim postignuima, a ne na pogrekama. Svako pozitivno postignue valja primjereno pohvaliti i nagraditi.

3. Ovisno o dobi uenika: 3.1 provjeravaju se i ocjenjuju razliiti elementi, 3.2 primjenjuju se razliiti oblici praenja i provjeravanja napretka, 3.3 primjenjuju se razliiti kriteriji pri ocjenjivanju. Ocjenjivanje poetnika i uenika u niim razredima osnovne kole svakako treba biti blae uz izbjegavanje negativnih ocjena.

4. U skladu s dobi uenika valja postupno uvoditi oblike samoprocjene, samoocjenjivanja i meusobnoga ocjenjivanja uenika. To pretpostavlja ukljuivanje uenika u donoenje odluka i preuzimanju odgovornosti za svoje uenje, svoj napredak kao i svoje znanje. Ti oblici samovrednovanja pomau uenicima da bolje razumiju proces uenja, poveava njihovu samostalnost u uenju i odluivanju i pomae im da ue i primjenjuju znanja u svakodnevnom ivotu. U mlaoj kolskoj dobi e im u tome svakako biti potrebna pomo uitelja koji e svojim ocjenjivanjem i poticanjem uenika da ocjenjuju sebe ili jedni druge razvijati njihovu samostalnost i sposobnost kritikoga razmiljanja.

5. U cjelokupnom procesu vrednovanja svakako valja uzimati u obzir i roditelje kao interesne partnere tj. sudionike u odgojno-obrazovnom procesu:

5.1 U tom su smislu u niim razredima u okviru ranoga uenja iznimno vane tzv. priredbe za roditelje.

5.2 Uvid u napredak djece i njihov proces uenja od drugoga razreda nadalje roditelji mogu stei i posredstvom Europskog jezinog portfolia koji je za osnovnu kolu izraen na dvije razine: za uenike od 7/8 do 10/11 i za one od 11 do 15 godina. Portfolio pridonosi osvjetavanju uenika i uenica kao sudionika nastavnoga procesa. Vodi ih prema shvaanju uenja kao


procesa stjecanja znanja i vjetina u kojemu aktivno sudjeluju i prema uvianju da se znanje stranog jezika moe stei samostalno, bez nastavnikove pomoi i u neformalnoj, izvandidaktikoj sredini. Pritom ih potie na razmiljanje o uspjenim strategijama uenja, o procjeni postignutoga znanja i vjetina kao i o osobnim eljama i planovima za napredak u uenju stranih jezika. Portfolio ujedno uzima u obzir viejezinost uenika i/ili ih vodi prema uvianju vanosti postizanja viejezinosti pri emu vanu ulogu imaju kako formalno tako i neformalno uenje. Portfolio pospjeuje osvjetavanje viejezinost i multikulturalnosti u uenika i uenica kao osnovna obiljeja i vrednote europskoga prostora iji razvoj i ouvanje predstavljaju bitan preduvjet za europsko jedinstvo i identitet.

6. Proces vrednovanja postignua uenika prethodno navedenim oblicima unutarnjega vrednovanja valjalo bi nadopuniti i oblicima izvanjskoga vrednovanja kao to su nacionalni ispiti nakon pojedinoga razreda ili odsjeka kolovanja. S obzirom na utvrene razine jezine kompetencije koje se oekuju na kraju 4. razreda kod prvoga stranoga jezika te na kraju 8. razreda kod prvog i kod drugoga stranog jezika bilo bi poeljno izvanjsko vrednovanje tih postignua na kraju spomenutih odgojno-obrazovnih razdoblja.

7. Razraenim sustavom vrednovanja, samovrednovanja i meusobnog vrednovanja rada uitelja valja obuhvatiti postignua uitelja u nastavnom radu.

C. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO- OBRAZOVNIM POTREBAMA - OPE NAPOMENE Ope posebnosti uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodiki naputci za rad s uenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadrajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno koritenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. do 8. u rubrici Posebnosti za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama oznaavaju na koju se populaciju naputak odnosi:

1. s oteenjem vida 2. s oteenjem sluha 3. s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije 4. s motorikim poremeajima i kroninim bolestima 5. sa snienim intelektualnim sposobnostima 6. s poremeajima panje/hiperaktivnosti 7. sa specifinim tekoama u uenju 8. s poremeajem u ponaanju i emocionalnim poremeajima 9. s autizmom.

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku. - osigurati vie vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovre kod kue - udbenici i pisani didaktiki materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veliine slova. - brajev pisai stroj i papir ili prilagoeno raunalo - folija za pozitivno crtanje - brajeve mape - obine ili specifine biljenice s jae otisnutim crtama i s veim proredom na bijeloj ili utoj podlozi koja ne blijeti - meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajue debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleini - poveala (lupe) - odgovarajue osvjetljenje - klupu s nagibom 2. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM SLUHA Uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku. NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude.


Preporuke za komunikaciju: - jasno i razumljivo govorenje ili pojaan glas pa tek onda poseemo za pisanjem, osobito ako je poruka znaajna

i ne trpi dvosmislenost ili djelominost; pokazivanje, runa abeceda ili znakovna komunikacija, - ee provjeravanje razumijevanja, - paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, - uenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda kako bi mogao lake ostvarivati vizualni kontakt s

uiteljem, - uitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema uenicima kada im se obraa govorom. Didaktiko-metodiki postupci: - motivaciju temeljiti na iskustvu uenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju

slika, filma, posjete odreenoj lokaciji, po mogunosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom,

- provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih rijei ili reenica i objasniti ih te ih pojasniti i crteom i praktinim primjerom

- postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih rijei, - pitanje zabiljeiti na ploi; izbjegavati diktiranje, - sluiti se individualiziranim nastavnim listiima, - nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, - koristiti raunalne edukacijske programe, - provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima uenika kako bismo ga doveli u

situaciju da svoje znanje to bolje izrazi; samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo, - pozitivno potkrepljivati uspjeh. 3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S GLASOVNO-JEZINO-GOVORNIM POTEKOAMA I SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU Uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s uenikom uz povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku (logopeda). NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. Prilagodbe u radu za uenike s poremeajima govora: - mucanje nikada ne ispravljati i osvjetavati, rugati se ueniku, oponaati ga ili dozvoliti drugima da to ine - obraati se ueniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tiim i sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da uenik govori ukoliko on to ne eli u nekoj situaciji - ee primjenjivati pismene ispite znanja - brzopletom ueniku dati strukturu i odreeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za uenike s jezinim i specifinim tekoama u uenju: - predvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje leksikih i gramatikih pojmova - koristiti razliite vrste podraaja vidne, slune, dodirne kod obrade novih sadraja, - dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanja, - sistematski provjeravati je li uenik razumio sadraj, pojmove i definicije te dati dodatna objanjenja, - izbjegavati uenikovo itanje naglas ili pisanje na ploi pred razredom (osim ako uenik ne izrazi elju), - koristiti preraene, saete, jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje uenik mora nauiti - u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna reenica, pravilo, primjer, slika, postupak, - koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadrajima, - zadavati manji broj zadataka, a zadatke po teini rasporediti tako da je prvo laki zadatak, pa tei, a na kraju opet laki, - rjeavanje pisanih zadataka ne ograniiti vremenski, a greke tipa disleksije ne ocjenjivati, - greke u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznaiti (podvui rije u kojoj je greka) kako bi uenik sam uoio i ispravio greke uz pomo udbenika ili rjenika. - uputiti uenika da koristi slikovne podsjetnike pri uenju odnosno pomoi mu da naui tehniku vizualizacije i brega zapamivanja te da ui uz pomo kognitivnih mapa (koje samostalno izrauje po podrujima koje ui).


4. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagoavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomo u prijevozu i kretanju Posebnosti pisanja:

- osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagoen individualnim potrebama uenika, - primjereni pribor i pomagala za pisanje, - fiksiranje papira za pisanje ili biljenice za radnu podlogu, - kada drugaije nije mogue piu samo velikim tiskanim slovima, - kada uenik ne moe samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi,

snimanje pismene obveze na kasetu, - uenicima treba osigurati vie vremena za izvoenje grafikih aktivnosti, - tekst predvien za plan ploe najee treba biti kopiran i nalijepljen u uenikovu biljenicu, - pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti uenika (iri prostori za pisanje,

zaokruivanje ponuenih odgovora, pomo druge osobe u pisanju, koritenje raunala za pisanje, samo usmeno odgovaranje),

- uenicima koji imaju dodatne tekoe osigurati uvjete predviene u napucima za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti itanja - pomagalo za dranje knjige u optimalnom poloaju, - pomagalo za okretanje stranica, - za uenike s oteenjem vida i tekoama itanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti u izvan-uionikom radu - osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za uenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju. Uenicima s kroninim bolestima ponekad e biti potrebno prilagoavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe uenika treba dogovarati s lijenikom specijalistom kolske medicine, strunom slubom kole, roditeljima i uenikovim lijenikom. 5. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SNIENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadraje koji su navedeni uz pojedine teme. NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude.

- poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti - omoguiti mu dulje vrijeme za rad, vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz eu provjeru

njihovoga razumijevanja, - pojednostavljenje sadraja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga ivota uenika i mogunostima

njihove primjene, sadraje teorijskoga tipa saeti isticanjem bitnoga, - uenika uvoditi u praktine zadatke postupno uz jasna obrazlaganja, - zahtjeve za uenikim biljeenjem tijekom predavanja ili itanja potrebno je izbjegavati, a ueniku

prirediti posebne nastavne listie, - dozirati vrijeme ispitivanja (ee, krae provjere manjih cjelina) te omoguiti ueniku onaj nain

provjere znanja koji mu je laki (usmeno, pismeno), - nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se uenikov pozor rukovoenim

promatranjem uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti

- izrada individualiziranih vizualnih sredstava proienih od detalja koji uenika ometaju u promatranju i oteavaju mu predoavanje i razumijevanje

- izrada sredstva koja ueniku omoguuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadraja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obiljejima, originalno sredstvo; didaktiki materijal, slikovni prikaz, grafiki prikaz, simboliki prikaz)

- vjebanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listiima (npr. razne vrste lota, didaktikih igara)

- koristiti raunalo u cilju interesantnog uenja ili vjebanja i ponavljanja sadraja, a posebno u sluajevima kad su prisutne perceptivno-motorike smetnje koje oteavaju pisanje.

6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJEM PANJE/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEAJEM U PONAANJU I EMOCIONALNIM POREMEAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadraja i naina provjere znanja. - omoguiti alternativne naine provjere znanja (usmeno, audio i video prezentacije i sl.);


- omoguiti alternativne naine rjeavanja zadataka (usmeno i pisano rjeavanje zadataka, izrada slikovnoga rjenika i podsjetnika; koritenje slikovnoga materijala; - privui i zadravati pozor koristei upozoravajue geste, npr. lagano tapanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvale - primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje vienog ili proitanog,...); - reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u oekivanim vremenskim okvirima - esto provjeravati i poticati napredak - dogovorno odrediti uenika kojemu se moe obratiti za pomo - pripremiti pisani materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama - nagraditi poeljno ponaanje - omoguiti ee prilike za ustajanje i kretanje, - smanjiti mogunost izvora odvlaenja pozora - davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. imate pet minuta do zavretka toga zadatka i prelaska na drugi). D. STRUKTURA HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA ZA STRANE JEZIKE I HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA ZA ENGLESKI JEZIK 1. Struktura HNOS-a za strane jezike HNOS za svaki pojedini jezik sadre sljedee osnovne kategorije:

1. Znanja 2. Vjetine i sposobnosti 3. Metodike upute za uitelje 4. Upute za vrednovanje 5. Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina

6. Odgojni i socijalizirajui ciljevi Navedena struktura HNOS-a proizlazi iz specifinosti stranoga jezika i nastave stranih jezika gdje su pojedina podruja jezika (leksik, gramatike strukture i dr.) i jezine vjetine (sluanje, govor, itanje i pisanje) nerazdvojno povezane. U tom smislu nastava stranih jezika ne posreduje izolirana znanja ve primjenu znanja tj. osposobljava uenike za direktnu i indirektnu komunikaciju primjenjujui novi sustav izraavanja svijeta i meusobnoga sporazumijevanja. Dodatna specifinost nastave stranoga jezika u usporedbi sa svim ostalim nastavnim predmetima jest da je strani jezik istodobno cilj nastave i medij u kojem se ona odvija. Kategorije 1. i 2.: Zbog preglednosti HNOS-a jezina su znanja, vjetine i sposobnosti razdvojeni u dvije zasebne kategorije od kojih svaka sadri vei broj podkategorija. Pritom je vano dodatno naglasiti da znanja (kategorija 1) i vjetine i sposobnosti (kategorija 2) te pojedine njihove sastavnice ne predstavljaju izolirana podruja nastave stranih jezika ve da u nastavnom procesu u meusobnoj isprepletenosti tvore cjelinu. HNOS ne uzima u obzir samo jezina znanja, vjetine i sposobnosti ve obraa pozor i na naine njihova stjecanja i razvoja tj. na strategije uenja i sluenja znanjem. U tu je svrhu uvedena rubrika Strategije uenja i sluenja znanjem. Kategorije 3. i 4.: Metodike upute za uitelje (kategorija 3) i Upute za vrednovanje (kategorija 4) namijenjene su prvenstveno uiteljima kao pomo u strukturiranju nastave i praenju i vrednovanju znanja. Kategorija 5:

Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina (kategorija 5) slue kao mogui primjer organizacije obveznih sadraja prethodno navedenih u kategoriji znanja (1) te upuuju na korelaciju s drugim nastavnim predmetima u horizontalnoj ravni. Predloene nastavne cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede njihova broja i redoslijeda niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama. To ujedno znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. No ti prijedlozi predstavljaju obrazac koji pokazuje kako se obvezni sadraji mogu meusobno kombinirati u nastavne cjeline. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. Kod prvoga se stranoga jezika u niim razredima osnovne kole u pravilu pojavljuje vie nastavnih cjelina nego u viim razredima jer se djeca rane kolske dobi bre zasiuju sadrajima.


NAPOMENE:

1. Hrvatski nacionalni obrazovni standardi za pojedini strani jezik u okviru te ope strukture sadre neke posebnosti temeljene na specifinostima danog stranog jezika i na specifinim obiljejima nastave toga jezika.

2. Kategorije 1. 5. razradila su Predmetna povjerenstva za svaki pojedini jezik, dok je za odgojne i

socijalizirajue ciljeve (kategorija 6) bila zaduena Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje.

3. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama izradila je Radna skupina defektologa. Pojedinane su

upute ukljuene u kategorije od 1. do 4. 2. Strukura HNOS-a za engleski jezik HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK u okviru prethodno prikazane ope strukture kataloga sadri sljedee kategorije:

1. Znanja 1. 1. Leksika podruja 1. 2. Gramatike strukture 1. 3. Jezine funkcije u okviru obraenih tema i jezinih struktura

1. 4. Kultura i civilizacija

2. Vjetine i sposobnosti

2. 1. Jezine vjetine

2.1.1 Receptivne vjetine 2.1.2 Reproduktivne vjetine 2.1.3 Produktivne vjetine

2. 2. Interkulturalne kompetencije 2. 3. Strategije uenja i sluenja znanjem

3. Metodike upute za uitelje

4. Upute za vrednovanje

5. Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina

6. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji


E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA 1. Povjerenstvo za strane i klasine jezike za izradu HNOSa:

1. Akademik MISLAV JEI, HAZU (voditelj) 2. Prof. dr. sc. MILENA IC FUCHS, Filozofski fakultet, Zagreb (zamjenica voditelja) 3. ALICE STEPINAC, prof., profesor savjetnik, voditelj Strunog vijea za Grad Zagreb i za Zagrebaku

upaniju, O Mladost, Zagreb (zamjenica voditelja) 4. ANELKA DUKAT, profesor savjetnik, Klasina gimnazija, Zagreb (tajnica) 5. MARIJA ANDRAKA, prof., vii predava, Uiteljska fakultet, Zagreb 6. TANJA BAKRAN LESAR, prof., uitelj mentor, O Tina Ujevia, Zagreb 7. MILICA BILI TEFAN, prof., uitelj mentor, voditelj Strunog vijea za Grad Zagreb, I. O Dugave, Zagreb 8. VESNA BLAZNIK, prof., uitelj mentor, O J. J. Strossmayer, Zagreb 9. ELJKA BUTORAC, prof. defektologije, O M. Dria, Zagreb 10. ANKICA CRKVENI, prof., profesor savjetnik, IV. Gimnazija, Zagreb 11. DAVORKA FRANI, prof., profesor mentor, XVI. Gimnazija, Zagreb 12. NELA JURKO, znanstvena novakinja, Filozofski fakultet, Zagreb 13. MARGITA MADUNI, prof., O itnjak, Zagreb 14. Prof. dr. sc. DUBRAVKA MALE, Filozofski fakultet, Zagreb 15. MIRJANA MARKOVI MARINKOVI, prof., uitelj savjetnik, O Vladimir Nazor, Zagreb 16. ZDRAVKA MARTINI-JERI, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija u Zagrebu 17. DUBRAVKA MATKOVI, prof., O S. S. Kranjevi, Zagreb 18. GORDANA MATOLEK VESELI, prof., I. O Luka, Sesvete 19. Dr. sc. DUBRAVKA MILJKOVI, Hrvatski studiji, Zagreb 20. GORDANA NEUHOLD, prof., uitelj savjetnik, voditelj strunog vijea za Grad Zagreb, O Vladimira

Nazora, Zagreb 21. mr. sc. NATAA NIKPALJ JURAI, prof., profesor savjetnik, Zavod za kolstvo, Zagreb 22. DUBRAVKA NOVAK, prof., uitelj mentor, O Antun Gustav Mato, Zagreb 23. Doc. dr. sc. ANA PETRAVI, Uiteljski fakultet, Zagreb 24. ALIS PERII-FIALLA, prof., uitelj mentor, O Stanovi, Zadar (SHU) 25. NADA PETROVI, prof., profesor savjetnik, IV. gimnazija, Zagreb 26. MELITA RANI-KUFRIN, prof., O Isidor Krnjavi, Zagreb 27. KSENIJA RUMORA, prof., uitelj mentor, voditelj Strunog vijea za Osjeko-baranjsku upaniju, O Franje

Kreme, Osijek (SHU) 28. JADRANKA SALOPEK, uitelj savjetnik, voditelj strunog vijea za Grad Zagreb, O J. J. Strossmayera,

Zagreb 29. DUBRAVKA SKENDEROVI-KELE, prof., uitelj mentor, O Bukovac, Zagreb 30. JADRANKA STRABI, prof., profesor mentor, O Rude i XVIII. gimnazija, Zagreb 31. BLAENKA STRELEC-JUGEC, prof., uitelj savjetnik, O A. enoe, Zagreb 32. Prof. dr. sc. NIVES SIRONI BONEFAI, Filozofski fakultet, Zagreb 33. BOENA VORKAPI, prof., profesor savjetnik, XVI. gimnazija, Zagreb 34. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb 35. VLASTA ZAJEC, prof., O Marina Dria, Zagreb Uvodne dijelove Hrvatskog obrazovnog standarda za strane jezike (Uvod, Standardi za pouavanje i vrednovanje, Struktura, lanovi povjerenstava i radnih skupina) pripremila doc. dr. sc. Ana Petravi.

Prilozi iz djeje knjievnosti: Za engleski jezik: mr. sc. Smiljana Narani Kova, prof. visoke kole, Uiteljski fakultet, Zagreb Za njemaki jezik: Iris midt Pelaji, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb 2. Radna skupina defektologa:

1. Prof. dr. sc. JASMINA FREY KRINJAR, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb (voditeljica) 2. Mr. sc. MARA KOVAI, Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb (voditeljica) 3. Mr. sc. VINI RAKI, Centar "Juraj Bonai" Split, (zamjenica voditelja) 4. DUBRAVKA UBI, prof., Zavod za kolstvo, Zagreb (tajnica) 5. ELJKA BUTORAC, prof., O M. Dria, Zagreb 6. mr. sc. URICA IVANI, prof., struni suradnik mentor, CZOO Gornje Prekrije, Zagreb 7. SLAVICA JELI, prof., CZOO Slava Rakaj, Zagreb 8. LJILJANA KLJAI, prof., O Grigora Viteza, Zagreb 9. SLAANA LOVRI, prof., O F. K. Frankopana, Zagreb 10. DRAGICA MATOK, prof., CZOO Vinko Bek, Zagreb 11. Mr. sc. EDITA RUI, vii savjetnik u MZO, Uprava za predkolski odgoj i O 12. ZDENKICA STANEC, prof., Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb

13. ANTON TEMBERGER, prof., Centar za socijalni rad, Rijeka 14. DUBRAVKA VAJDI, prof., O Nad lipom, Zagreb 15. MARIJA VALJAK, prof., Poliklinika za rehabilitaciju sluha i govora, Zagreb 16. RENATA ULJ, prof., O J. J. Strossmayera, Zagreb

3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje:

1. Prof. dr. sc. MARIJA ROSANDI PILA, Medicinski fakultet, KBC Rebro, Zagreb (voditeljica) 2. Mr. sc. VINI RAKI, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonai", Split (zamjenica voditeljice) 3. DANICA SINOI, prof., O F. Frankovi, Rijeka (tajnica) 4. JADRANKA BARTIEVI, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonai", Split RUA BULE, uitelj mentor, O

Malenica, Zagreb 5. Prof. dr. sc. MIRA UDINA OBRADOVI, Uiteljski fakultet, Zagreb 6. Mr. sc. GORDAN RPI, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Zagreb 7. SUZANA FABIJANI, dr. med., Zavod za javno zdravstvo Sisako-moslavake upanije, Sisak 8. Prof. dr. sc. VLADIMIR GRUDEN, Medicinski fakultet, Zagreb 9. Mr. sc. DRAGICA HUSANOVI-PEJNOVI, Visoka uiteljska kola, Gospi (metodiar geog.) 10. PERO PAIN, prof., Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek", Zagreb 11. Prof. dr. sc. VLATKO PREVII, Filozofski fakultet, Zagreb 12. Doc. dr. sc. RUICA RAZUM, Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb 13. KARMEN UKANEC, nastavnica likovne kul., O dr. Vinka ganca, Zagreb 14. Doc. dr. sc. DIJANA VICAN, Sveuilite u Zadru, Odjel za pedagogiju, Zadar

4. Povjerenstvo za strane i klasine jezike za zavrnu izradu Nastavnog plana i programa prema HNOSu 1. Akademik MISLAV JEI, HAZU (voditelj) 1. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb 2. Prof. dr. sc. NIVES SIRONI BONEFAI, Filozofski fakultet, Zagreb 3. Doc. dr. sc. ANA PETRAVI, Uiteljski fakultet, Zagreb 4. ANELKA DUKAT, prof. Klasina gimnazija Zagreb 5. JADRANKA SALOPEK, O J. J. Strossmayera, Zagreb 6. GORDANA MATOLEK VESELI, prof., I. O Luka, Sesvete 7. RUICA HERDELJA, prof. O Miroslave Krlee, Zagreb 8. NINOKA TRUCK BILJAN, prof. , Zavod za kolstvo RH Osijek 9. ANKICA CRKVENI, prof., Zavod za kolstvo, RH, Zagreb 10. KSENIJA RUMORA, prof., O Franje Kreme, Osijek 11. GORDANA NEUHOLD, prof., O Vladimira Nazora, Zagreb 13. MARIJA ANDRAKA, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb 14. MILICA BILI TEFAN, prof., O Dugave, Zagreb 15. MIRJANA MARKOVI MARINKOVI, prof., O Vladimir Nazor, Zagreb 16. MAJA SIMONOVI, O Joe uran, Vinjan 17. ALICE STEPINAC, prof. O Mladost, Zagreb 18. DUBRAVKA SKENDEROVI-KELE, prof., O Bukovac, Zagreb 19. JADRANKA STRABI, prof., O Rude i XVIII. gimnazija, Zagreb 20. DUBRAVKA MATKOVI, prof. O S. S. Kranjevi, Zagreb 21. ZDRAVKA MARTINI-JERI, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija u Zagrebu 22. KORNELIJA PAVI, prof. Klasina gimnazija, Zagreb

U radu Potpovjerenstva za njemaki jezik sudjelovala i DINKA STIGLMAYER, prof. O S. S. Kranjevia.

Prilozi iz djeje knjievnosti: Za engleski jezik: mr. sc. Smiljana Narani Kova, prof. visoke kole, Uiteljski fakultet, Zagreb Za njemaki jezik: Iris midt Pelaji, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb

HNOS O ENGLESKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK

F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK

Engleski kao drugi strani jezik: 4. 8. razred PRVA GODINA UENJA ETVRTI RAZRED (70 sati godinje) 1. ZNANJA 1.1 LEKSIKA PODRUJA

Do kraja 1. godine uenja u 4. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 120 leksikih jedinica i razumjeti oko 200 leksikih jedinica. Pri obradi novoga leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 6 do 7 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko gradivo se cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje, oslovljavanje, imenovanje i predstavljanje prijatelja i lanova ue obitelji, imenovanje predmeta (igrake i kolski pribor), imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okolia (voe, povre, cvijee), brojevi od 1 do 20, osnovne boje, aktivnosti u razredu (najee upute i naredbe, radnje na nastavnom satu), neki dijelovi odjee i obue, izricanje kronolokoga vremena, obroci i hrana, prostorije u kui i stanu, okoli i njegov opis (vrt, trgovina, ulica), neki portovi i portske aktivnosti. Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumijevanje i uporaba oko 70% leksikih jedinica. 1.2 GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike strukture se ne tumae eksplicitno, ve ih sami uenici globalno usvajaju u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 4. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama:

na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u jednini - there is / there are - imperativ - jednina imenica (a boy, a girl ...) - mnoina imenica (boys, girls ...) - osobne zamjenice: I, you, he, she, it, we, they - posvojni pridjevi: my, your, his, her - posvojni genitiv (Saxon genitive: Jack's room) - pokazne zamjenice this / that - upitne rijei: what, who, where, how - opisni pridjev kao dio predikata: This is a big ball. - glavni brojevi 1 - 20 - neki prilozi i prilone oznake vremena (today, every day, often ...) - jednostavne izjavne reenice koje opisuju radnju koja se upravo dogaa (present continuous, izjavni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja: Yes, s/he is.) - radnje koje se ponavljaju (present simple: I play / he plays, I like / don't like) - razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi uz pomo imperativa - glagol can za izraavanje sposobnosti

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: *2. Rad treba poeti rijeima ija se grafija i izgovor bitno ne razlikuje od adekvatnih rijei hrvatskoga jezika.

*3. Ovi uenici tee pamte upitne rijei, zamjenice, priloge, prijedloge pa je potrebno izraditi slikovne podsjetnike ili malu gramatiku u slikama kako bi lake memorirali ove rijei.



na razini prepoznavanja - prezent glagola to be i have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini - present simple (izjavne reenice, nijene reenice u svim licima) - neki prijedlozi: in, on, under, up, down ... - upitne reenice s How many, Whose, Where - nepravilna mnoina nekih imenica: foot-feet; tooth-teeth - globalna uporaba neodreenog i odreenog lana

1.3 JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA

-pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini -predstavljanje sebe i drugih -izraavanje raspoloenja -izraavanja svojine -izricanje ukusa i stava prema neemu -izraavanje dobi -imenovanje predmeta i osoba -izricanje radnji -izraavanja koliine -izraavanje molbe -izraavanja zahvale -izraavanje naredbe -estitanje blagdana, roendana i slino 1.4 KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki sadraji integrirani su u predviena tematska podruja vezana i za socijalizirajue i odgoje aktivnosti kao na primjer pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana, brojalice, djeje pjesme za govorenje i pjevanje, kolsko okruenje, stanovanje, odijevanje, imena vrnjaka u zemljama engleskoga govornog podruja, neka prezimena, neki nazivi gradova. U pristupu kulturolokim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i civilizaciji s kulturom i civilizacijom zemalja engleskoga govornog podruja, te stranoj kulturi uope. Djeja knjievnost: Obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane. Obraditi jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu se preporua obraditi ili proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadri priu. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1 JEZINE VJETINE 2.1.1 RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem

- neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku - povezivanje vizualnoga i zvunoga jezinog sadraja

- razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i pitanja - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni sadraji) - razumijevanje kratkih slovkanih rijei (spelling)

2.1.2 REPRODUKTIVNE VJETINE Govorenje

- sposobnost razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku

- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustinih uzoraka izoliranih rijei, reenica, brojalica, pjesmica, ukljuujui i jazz chants i rap



Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3 i 7. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunoga jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela

itanje

- pamenje grafijske slike rijei i izoliranih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno itanje u skupini ili individualno

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Uvjebati reenine intonacije, izgovor (tolerirati greke) 3.i 7. itati samo tekstove koje je dobro nauio itati.

Pisanje

- prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijei i reenica na razini poznatog i prethodno obraenog predloka

- prepisivanje kraih reenica prema predloku Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3. Tolerirati sporije pisanje kao i greke tipa disgrafije (isputanja slova, slogova, zamjene ili umetanja slova, slogova ili rijei.) 2.1.3 PRODUKTIVNE VJETINE

Govorenje

Govorna produkcija / izraavanje u kontinuitetu

- najosnovnije opisivanje slikovnoga predloka - povezivanje elemenata prie pomou slikovnice, aplikacije/slikovnih kartica

- sudjelovanje u kratkim dramatizacijama - spelling (izgovor slova abecede)

Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru najosnovnijih jezinih

funkcija - postavljanje i odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja - sudjelovanje u kraim dijalozima i dramatizacijama Pisanje

-nadopunjavanje kratkoga teksta rijeima prema vizualnom ili zvunom predloku -pisanje rijei i kratkih reenica

- pisanje estitki prema pisanom predloku - uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei

2.2 INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, razliita boja koe, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnoga vremena i praznika i sl.) 2.3 STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

- ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja - koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (npr. vlastiti slikovni rjenik) - koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta - koritenje konteksta kao pomoi pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei - uoavanje principa abecednoga strukturiranja popisa rijei u udbeniku - koritenje popisa rijei npr. u udbeniku



- upoznavanje naina strukturiranja slikovnih rjenika - koritenje slikovnih rjenika kao pomonoga sredstva za traenje znaenja rijei i naina pisanja

odreene rijei - uvianje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika

- koritenje najjednostavnijih mogunosti novih medija u funkciji uenja stranoga jezika uz pomo uitelja (u sredinama gdje za to postoje odgovarajui uvjeti)

- prezentacija rezultata skupnoga rada npr. postera o nekoj od obraenih tema - razvijanje samostalnoga i suradnikog uenja - razvijanje svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene (portfolio,

Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika

3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), ali nuno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje znaenja poruke ukljuujui i kulturoloke, te odgoje i socijalizirajue elemente. Uvode se prema potrebi i jezinoj strukturi usporedbe izmeu hrvatskoga i engleskog jezika. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, gestikulacija, lutke i dr.). Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura. Jezine se strukture posreduju globalno bez osvjetavanja i uporabe metajezika. Nove se jezine strukture uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala. Jezini se sadraji moraju ponavljati esto i na to vie razliitih naina (apelirajui na razliite kanale percepcije) radi boljeg memoriranja. To znai da se prethodno obraeni sadraji neprestano povezuju s novim sadrajima. Jezini i kulturoloki sadraji se prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 10 minuta Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktike aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem)

- odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogunosti popraeno pokretima cijeloga tijela - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica i figurica i dr. - sudjelovanje u kratkim dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija kao provjera jesu li rjenik i strukture usvojeni - itanje na osnovi zvunoga modela - kratki, jednostavni pismeni radovi - didaktike igre: bingo, memory, pogaanje, skrivanje i traenje, priam ti priu, Simon says, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja - sluno razumijevanje kratkih iskaza i tekstova - sposobnost povezivanja jezinoga izraza s likovnim (slikovnim), glazbenim izrazom i pokretom - razumijevanje kratkog pisanog teksta - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi



Naela i naini praenja i vrednovanja: Razumijevanje se provjerava npr. povezivanjem jezinoga izraza sa slikovnim, glazbenim izrazom i pokretom. Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj. Pisanje i itanje provjerava se kao sposobnost pisanja i itanja reenica i kratkih tekstova. Mogu se zadati krai zadaci za nadopunjavanje poznatoga teksta rijeima koje nedostaju ili zadaci tipa zaokrui, poredaj, izbaci, odgovori. Takoer se mogu koristiti razliite vrste diktata, kratke pismene provjere i vrlo kratki voeni sastavi. Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost za praenje napretka i vrednovanje: evaluacija se provodi kao integralni dio nastavnoga sata, kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu, ali u ovom se razredu mogu postupno uvoditi i krai testovi objektivnoga tipa. Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain, ali ueniku valja na razumljiv nain ukazati na podruja na kojima treba uloiti vie truda. Uenicima treba dati neposrednu povratnu informacija o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu usmenom pohvalom i pozitivnom neverbalnom reakcijom. Uenike valja postupno uvoditi u najjednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnu procjenu znanja. Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini prepoznavanja.

Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nuno je primijeniti individualni pristup.

Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je dijete moe svladati samo, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jednostavne i jasne, npr. nacrtati i oznaiti, povezati crte i rije, izraditi slikovne kartice, izraditi kartice s rijeima, prepisati najdrau rije ili reenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, napisati nekoliko reenica o sebi, prijatelju, svome kunom ljubimcu i sl., rijeiti radni listi, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.

5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede broja i redoslijeda nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje Obrazovnog standarda.

TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA

IZRIAJI I STRUKTURE SUODNOS Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta steena u prethodnim razredima.

1. Susreti i pozdravi pozdravljanje, predstavljanje i oslovljavanje odraslih i vrnjaka, identificiranje osoba i predmeta

Hello! Hi ! Good morning. Mr/Mrs/Miss/Ms White...Goodbye. How are you today?Fine, thanks. Not well. Please... Sorry... Thank you I'm...My name is ... This is...What's her/his name? Who is this? - This is John. What is this? This is a book.

2. Ja i moja obitelj usvajanje naziva i predstavljanje lanova ue obitelji, opisivanje njihovih osobina, izricanje osjeaja

This is my mum/dad/sister/brother/family. She is kind. Sue is a girl. She has got a brother. I'm happy/ tired / scared...

Katoliki vjeronauk (Potuj roditelje i uvaj dar ivota) Hrvatski jezik (Jezik:Pridjevi opisni pridjevi)



3. Moj dom i oko njega opisivanje stana/kue/sobe, izraavanje svojine, pripadanja, izricanje odnosa u prostoru uz pomo prijedloga, opisivanje bliega okolia (vrta, trgovina, ulica ...)

This is my room. It is small/tidy. John's room is ... my, your, his, her room...-in, on, under there is /are There is a park in my street.

Hrvatski jezik (Jezik: Pridjevi-posvojni pridjevi, Jezino izraavanje:Opisivanje) Priroda i drutvo (Breuljkasti krajevi RH, Nizinski krajevi RH, Primorski krajevi RH, Gorski krajevi RH)

4. U uionici usvajanje razrednoga govora-naredbi, naziva za pribor, mjesta, postavljanje pitanja o stvarima u razredu

Sit down! Read! Write! Listen! Copy! Come here/to the board!... S/he is reading. Is s/he writing?- Yes, s/he is. Where is the book? Who is reading? What is s/he doing? Sandy's pencil

5. Moje tijelo usvajanje naziva za dijelove tijela i njihovo opisivanje, brojevi od 1 do 20, razumijevanje uputa, savjeta

S/he 's got a big nose... Wash your hands! Brush your teeth ! One mouth, two handsten fingers How many boys are there...? An arm-arm, a foot-feet-

Priroda i drutvo (Ljudsko tijelo) Hrvatski jezik (Jezik: Imenice-jednina i mnoina; Jezino izraavanje: Opisivanje) Matematika (Brojevi do milijun)

6. Ja i moji prijatelji opisivanje osobe, izricanje dobi/pitanje za dob

How old are you?- I am 10. My best friend is 10 years old. S/he is clever/short. S/he is nice/kind. I play basketball. S/he plays football.

Hrvatski jezik (Jezik: Pridjevi-posvojni pridjevi, Jezino izraavanje: Opisivanje)

7. Moja odjea - usvajanje naziva za odjeu i boje, opisivanje odjee

What colour is ...? What are you wearing today? I'm wearing a yellow dress/blue jeans/a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat.

Likovna kultura (Kompozicija-boje)

8. Dnevni obroci usvajanje naziva za dnevne obroke, neke vrste hrane i pia, izraavanje svianja i nesvianja

breakfast, lunch, dinner, supper I have fish for dinner. I like apples/I don't like bananas. My favourite foo/drink is ...

Priroda i drutvo (Moje tijelo)

9. Kuni ljubimci usvajanje naziva za kune ljubimce, domae i neke divlje ivotinje(zooloki vrt), opisivanje ivotinja- usvajanje naziva za dijelove tijela ivotinja, opisivanje to ivotinje rade

My favourite animal is... It has got long ears... It can hop.

Priroda i drutvo (ivot ivotinja)

10. Slobodno vrijeme -menovanje nekih portskih aktivnosti i pojedinih portova

I play football. I like basketball. My friend likes ... I can swim/ski...

Tjelesna i zdravstvena kultura (Igre) Priroda i drutvo (Moje tijelo)

11. Svijet oko nas imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okolia: cvijee, voe, povre

What is this ? This is a flower. What colour is it ? It's red.

Katoliki vjeronauk (Zajedno stvarati i uvati svijet-ouvanje okolia)

12. Blagdani opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje obiaja hrvatskoga naroda i naroda zemalja engleskoga govornog podruja

-Thanksgiving Day/Dani kruha Happy Halloween! Trick or treat! Merry Christmas! carols, Christmas pudding, crackers Happy New Year!Happy Easter

Katoliki vjeronauk (Neka mi bude po rijei tvojoj, Ii putem Kristova kria) Glazbena kultura (Pjevanje)

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesu uenika prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi, posteri i slino.



6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI

promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i istoe uz tematske cjeline: Susreti i pozdravi, Ja i moja obitelj, U uionici, Moj dom i oko njega, Ja i moji prijatelji

promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa prema obitelji uz tematske cjeline: Ja i moja obitelj, Ja i moji prijatelji, Moj dom i oko njega, U uionici

razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematske cjeline: Moje tijelo, Dnevni obroci promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Blagdani, Moja odjea razvijanje ekoloke svijesti uz tematske cjeline: Svijet oko nas, Moj dom i oko njega, Dnevni obroci, Kuni

ljubimci razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematsku cjelinu: Slobodno vrijeme

DRUGA GODINA UENJA PETI RAZRED (70 sati godinje) 1. ZNANJA 1.1. LEKSIKA PODRUJA Do kraja 2. godine uenja u 5. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 200 leksikih jedinica i razumjeti oko 300 leksikih jedinica. Pri obradi novog leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 9 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: Imenovanje lanova ue i ire obitelji, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne kole, izraavanje svianja i nesvianja, glavni brojevi od 1 do 100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi od 1 do 100, itanje osnovnih raunskih operacija (zbrajanje i oduzimanje), itanje nadnevka i godine, itanje telefonskih brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling), slobodno vrijeme (izvankolske aktivnosti, portovi, hobiji, glazbeni instrumenti), imenovanje i opisivanje odjee koju nosimo u odreenim prilikama i godinjem dobu, ponavljanje naziva za boje, opisivanje doma (kue/stana), njegove unutranjosti (sobe/namjetaj) i onoga to ga okruuje (vrt/ulica/promet), snalaenje u prostoru/na ulici (odnosi u prostoru), utvrivanje i proirivanje izraavanja vremena (godinja doba / mjeseci u godini / dani u tjednu / dijelovi dana / sat), ponavljanje i proirivanje naziva za biljke i ivotinje, opisivanje svoga mjesta/grada, ponavljanje i proirivanje naziva za voe, povre i hranu u pojedinim dnevnim obrocima, zdrava prehrana, usporeivanje obiaja vezanih uz proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja, upoznavanje uenika s proslavom Valentinova i Halloween-a. Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3.i 7. Prepoznati oko 70% rijei odnosno 180-200, a aktivno koristiti oko 60% odn. 100 leksikih jedinica. Uenici tee pamte serije (dane u tjednu, godinja doba, brojanje), tee se snalaze u prostoru(ispred iza), u vremenu(prije - poslije). Ova podruja treba due uvjebavati i koristiti slikovne podsjetnike koje uenici izrauju sami. 1.2. GRAMATIKE STRUKTURE Postupno se uvode osnove metajezika i jednostavna gramatika pravila. Gramatika se obrauje u kontekstu, kroz primjere, a uenici je i dalje uglavnom usvajaju globalno u okviru predloenih jezinih struktura. Na kraju 5. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama:

na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got u svim licima - izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uestalih glagola potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) - izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present continuous uestalih glagola potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) - izraavanje zapovjedi i molbi imperativom - izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can



- razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i nekih primjera nepravilne mnoine (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti kod pisanja (a story stories, a box boxes) - izraavanje pripadanja uz pomo posvojnog genitiva (Saxon genitive) i posvojnih pridjeva (my, your, his, her, our, their) - stupnjevanje jednoslonih i vieslonih pridjeva i nepravilna komparacija pridjeva good i bad - osobne zamjenice - postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who, whose, what, when, which, why, how, how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? - Because...) - uporaba zamjenice There uz glagol to be (There is/are) - uporaba pokazne zamjenice this/these i that/those - prilozi mjesta, vremena i uestalosti (here, there, today, now, usually, always, sometimes) - pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between) - glavni brojevi 1 - 100 - redni brojevi 1 - 100 - neodreeni lan a / an

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3. i 7. Treba due uvjebavati usvajanje lanove i oblika za mnoinu, prijedloga koje teko memoriraju i zamjenjuju ih meusobno te tolerirati pogreke

na razini prepoznavanja - globalna uporaba odreenog lana the - would za izricanje elja i planova u budunost - izraavanje rezultata neke radnje (present perfect simple) - znakovi fonetske transkripcije (u svim kolama/udbenicima trebaju se koristiti opeprihvaeni meunarodni simboli fonetske transkripcije)

1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH

STRUKTURA

- predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja - opisivanje tjelesnih i karakternih osobina - imenovanje zanimanja - imenovanje kolskih predmeta u 5. razredu osnovne kole - izraavanje svianja i nesvianja te stava prema neemu - opisivanje naina provoenja slobodnog vremena - imenovanje i opisivanje odjee - opisivanje svoga doma i onoga to ga okruuje - snalaenje u prostoru - izraavanje pripadnosti - izraavanje koliine - izraavanje vremena - postavljanje pitanja - odgovaranje na pitanja - izraavanje zahtjeva, naredbe i molbe - imenovanje i opisivanje biljaka i ivotinja - estitanje blagdana i roendana

1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje; uljudno ophoenje; oslovljavanje; estitanje blagdana i roendana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja; neka tipina prezimena; neka jela i prehrambene navike; odijevanje; prometna sredstva i ponaanje u prometu; portske aktivnosti i igre; neke osnovne informacije o zemlji/zemljama iji se jezik ui (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.).



U pristupu kulturolokim i odgojnim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja engleskog govornog podruja. Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi jednu slikovnicu u kojoj slika i tekst ravnopravno sudjeluju u prezentaciji prie.Obraditi jo najmanje jednu tradicionalnu priu ili bajku. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZINE VJETINE

2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem

- razumijevanje i reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku - povezivanje vizualnog (slikovnog) i zvunog jezinog sadraja - razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike - uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru

glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na materinski jezik - razumijevanje slovkanih rijei (spelling)

2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE

Govorenje

- sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika prema zvunom uzorku

- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i snimljenih akustikih uzoraka izoliranih rijei, reenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloene jezine sadraje i situacije

- spelling (slovo po slovo)

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. - naglasak je na povezivanju vizualnog i zvunog jezinog sadraja

- uenik nije u mogunosti sluati zvune tekstove u izgovoru i intonaciji izvornih govornika - uenik nije u mogunosti uoavati razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

itanje

- uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora uestalih rijei - sposobnost itanja reenica, dijaloga i kraeg teksta nakon odsluanih zvunih uzoraka - sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i jednostavnih reenica u

jednostavnim pisanim uputama - sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih tekstova o poznatim sadrajima i opisa

popraenih vizualnim sadrajima - sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti

u svakodnevnim situacijama - postupno svladavanje reenine intonacije

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Prije glasnog itanja rijei i kratkih reenica, iste je potrebno dobro uvjebati (to iziskuje vie vremena), a uenik e imati potekoe u savladavanju reenine intonacije.

Pisanje

- uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa hrvatskog i engleskog jezika

- pisanje reenica / kratkih tekstova tematike i rjenika koji su prethodno obraeni Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

3.i 7. Pogreke kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznaiti, tako da ih uenik sam otkrije i ispravi. Tolerirati greke kao izostavljanje, zamjene ili umetanje slova, slogova ili rijei.



2.1.3. PRODUKTIVNE VJETINE Govorenje Izgovor i intonacija

- oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskoga jezika - reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom - reproduciranje govo

Documents

Engleski Drugi Jezik 4.-8. Razreda