Engleski Prvi Jezik 1.-8. Razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

ENGLESKI JEZIK (PRVI STRANI JEZIK)

1. 8. RAZRED

Radna nelektorirana verzija 2

SADRAJ:

A. UVOD: 1. Ope napomene

2. Naela izrade HNOS-a

3. Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika

4. Razine jezine kompetencije

B. STANDARDI POUAVANJA I VREDNOVANJA

1.Standardi pouavanja

1.1 Preduvjeti za ostvarenje ciljeva nastave stranih jezika i

standarda pouavanja

2. Standardi vrednovanja

C. POSEBNOSTI U RADU S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO- OBRAZOVNIM POTREBAMA - OPE NAPOMENE

D. STRUKTURA HNOS-a ZA STRANE JEZIKE I HNOS-A ZA ENGLESKI JEZIK E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA

1. Povjerenstvo za strane i klasine jezike 2. Radna skupina defektologa/strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu

3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje 4. Povjerenstvo za zavrnu izradu Nastavnog plana i programa prema HNOSu F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI KAO PRVI STRANI JEZIK (OD 1. 8. RAZREDA O) Pripremile:

1. Marija Andraka, prof., vii predava, Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu 2. Milica Bili tefan, prof., uitelj mentor, I. O Dugave, Zagreb 3. Gordana Neuhold, prof., uitelj savjetnik, O Vladimira Nazora, Zagreb 4. mr. sc. Nataa Nikpalj-Jurai, via savjetnica Zavod za kolstvo, Zagreb 5. Alis Perii-Fiala, prof., uitelj mentor, O Stanovi, Zadar (SHU) 6. Ksenija Rumora, prof.,uitelj mentor, O Franje Kreme, Osijek (SHU) 7. Vlasta Zajec, prof., O Marina Dria, Zagreb


A. UVOD 1. Ope napomene

Nacionalni obrazovni standard za strane jezike u osnovnoj koli (u daljnjem tekstu: HNOS) sadri Obrazovne standarde za engleski, francuski, njemaki i talijanski jezik i to za nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1. do 8. razreda osnovne kole) i kao drugoga stranoga jezika1 (od 4. do 8. razreda osnovne kole). Ovi dokumenti predstavljaju osnovu na kojoj se temelje ciljevi i sadraji nastavnih programa za spomenute jezike. Adekvatno izvoenje tih programa pretpostavlja uvaavanje i primjenu naela pouavanja, metodikih i drugih uputa sadranih u Hrvatskom nacionalnom brazovnom standardu za dani strani jezik. 2. Naela izrade HNOS-a za strane jezike

Koncepcija HNOS-a polazi s jedne strane od preispitivanja mogunosti rastereenja postojeih nastavnih programa za strane jezike, a s druge strane od potrebe usklaivanja domaih nastavnih programa za strane jezike s europskim standardima tj. integriranja europski prihvaenih razina jezinih kompetencija uenika stranih jezika u promiljanje ciljeva i sadraja nastave stranih jezika uz potovanje nacionalnih specifinosti glede potreba uenja stranih jezika i okvirnih uvjeta kolskoga sustava.

U tom se smislu HNOS oslanja na teorijske odrednice i ciljeve suvremene nastave stranih jezika (vidi

pod 3.) i na razine kompetencije komunikacijske uporabe stranoga jezika razraene u Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje (Vijee Europe, Vijee za kulturnu suradnju; vidi pod 4.)2 te ih prilagoava i ugrauje u HNOS na temelju rezultata dvaju novijih domaih znanstvenih projekata kojima je istraeno pouavanje i uenje stranih jezika u osnovnoj koli (Istraivanje procesa uenja i usvajanja stranih jezika u ranoj kolskoj dobi, 1991. 1995. pod vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Vilke i Istraivanje procesa uenja i usvajanja stranih jezika u osnovnoj koli, 1996. 2001. pod vodstvom prof. dr. sc. Yvonne Vrhovac). Polazei s tih osnova HNOS navodi ona znanja, vjetine i sposobnosti koje bi uenici trebali stei i postii na kraju svakoga pojedinog razreda. Pritom se imalo na umu afektivne i kognitivne mogunosti prosjenog uenika. Za darovite uenike i uenike s posebnim potrebama svaki e uitelj na osnovi Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda oblikovati poseban program ovisno o specifinim potrebama i mogunostima uenika. Obrazovni standardi za svaki pojedini jezik ostavljaju prostor i za dodatne sadraje koje uitelji odabiru prema interesima, potrebama i mogunostima konkretne uenike skupine. 3. Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika

Obrazovni sustavi duni su odgovoriti na promjene u suvremenom drutvu koje zahtijevaju jezine i komunikacijske vjetine u interpersonalnim i interkulturalnim situacijama, vjetine rada u timu, osposobljenost za rjeavanje problema i sl. Sagledano iz perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima rastuih meunarodnih, interkulturalnih kontakata na privatnom i profesionalnom planu, medijske i komunikacijske umreenosti i povezanosti globalnih razmjera znanje stranih jezika predstavlja jednu od kljunih kompetencija (osnovnih umijea)3 koje pojedinac treba stei kako bi poboljao svoje mogunosti tijekom obrazovanja i u sve dinaminijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika doprinosi porastu osobne mobilnosti i zapoljivosti, omoguava ravnopravno i kritiko pribavljanje informacija, koritenja izvora znanja i dr. Razvoj komunikacijskih vjetina u podruju stranih jezika ukljuen je u prioritete razvoja obrazovnog sustava Republike Hrvatske; znanje stranih jezika smatra se bitnim preduvjetom za omoguenje procesa cjeloivotnog uenja jednog od sredinjih stratekih ciljeva Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010.4 1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema generacijama uenika koje s uenjem prvog stranog jezika zapoinju u 1. razredu, a s uenjem drugog stranog jezika u 4. razredu. Za uenike koji su uenje prvog stranog jezika zapoeli u 4. razredu (2003., 2004. i 2005. godine) namijenjen je program koji se ovdje naziva programom drugog stranog jezika. 2 Cadre eurpen commun de rference pour les langues: apprendre, ensegner, valuer. Conseil de lEurope, Paris: Didier, 2001 Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment. CUP, 2001 Gemeinsamer Europischer Referenzrahmen fr Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin: Langenscheidt, 2001 Quadro comune europeo di riferimento per le lingue: apprendimento, insegnamento, valutazione. Oxford: La Nuova Italia, 2002 Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje. Zagreb: kolska knjiga, 2005 3 Usp. Weibuch zur allgemeinen und beruflichen Bildung: Lehren und Lernen. Auf dem Weg zur kognitiven Gesellschaft (1995) http:/ec.europa.eu/education/doc/official/keydoc/lb-de.pdf, str. 20 4 Republika Hrvatska, Ministarstvo znanaosti, obrazovanja i porta, Zagreb, 2005., str. 21


U zemljama lanicama Europske unije i Vijea Europe znanje se jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno se nastoji ouvati jezinu i kulturnu raznolikost europskoga kontinenta. Stoga se europske institucije zalau za viejezinost graana Europe, to podrazumijeva da bi se se tijekom obveznog obrazovanja svakom ueniku u EU trebalo omoguiti uenje barem dva strana jezika.5

Suvremenu nastavu stranih jezika za uenike od 6. do 15. godine ivota odreuju iroko shvaeni cilj

usmene i pisane komunikacijske kompetencije na stranom jeziku (1.) proirene elementima italake/knjievne (2.), sociokulturne (3.) i interkulturalne (4.) kompetencije. Nastava je usmjerena na uenika kao subjekta nastavnoga procesa (5.), njegov opi kognitivno-afektivno-socijalni razvoj (6.) te razvoj njegove samostalnosti u uenju i stjecanje uspjenih strategija uenja kao temelj za cjeloivotno uenje (7.).

Globalni cilj komunikacijske kompetencije (1.) danas s jedne strane ukljuuje osposobljavanje uenika

za adekvatnu komunikaciju u nekim buduim komunikacijskim situacijama. To podrazumijeva kako sporazumijevanje u stranojezinoj sredini, s izvornim govornicima jezika cilja u vlastitoj zemlji tako i sa drugim strancima sluei se zajednikim stranim jezikom. S druge pak strane pogodnim trenutkom i mjestom za komunikaciju na stranom jeziku smatraju se i aktualni trenutak uenja i sama uionica. To znai da je suvremena nastava stranih jezika istodobno usmjerena na izvanjski cilj komunikacijske kompetencije i na samoga uenika i njegov proces uenja (5.). Uenje vie nije gomilanje injenica ve poticaj na kognitivno organiziranje sadraja, a znanje predstavlja meusobno povezani sustav sadraja koji potrebuje nove pedagoke metode da bi uenje bilo uspjeno.

U tom su kontekstu situacije iz svakodnevnoga ivota stranojezine zajednice proete kulturom,

civilizacijom i knjievnou te predstavljaju predmet i povod za komunikaciju izmeu uitelja i uenika i izmeu samih uenika. Za ove posljednje segmente nastave stranih jezika moe se rei da se ne ograniavaju na jezinu komponentu i povrinsko znaenje iskaza, ve kod uenika nastoje pokrenuti i emocionalne i misaone procese doivljaja knjievnoga djela (italaka/knjievna kompetencija (2.)) te refleksiju okvirnih uvjeta ivota zajednice jezika cilja, odnosa prema stranome i stranosti, ali i prema vlastitoj kulturi (sociokulturna i interkulturalna kompetencija (3.) i (4.).

Otvaranjem prozora u neke nove i drugaije kulture, razvijanjem tolerancije, uenja u suradnji s

drugima, potovanja drugoga, osjeaja za lijepo itd. nastava stranih jezika daje bitan doprinos opem kognitivno-afektivno-socijalnom razvoju uenika (6.).

Suvremena nastava stranoga jezika u svojstvu cilja, sadraja i nastavnoga postupka ukljuuje i sam

proces nastave i uenja stranih jezika. U tom svjetlu valja sagledati ugraivanje opega odgojno-obrazovnoga cilja osposobljavanja uenika za samostalno uenje i za cjeloivotno uenje (7.). Postizanju toga cilja moe se teiti kroz razne oblike rada na razvoju samostalnoga, suradnikoga i timskoga uenja, preko razvoja strategija i tehnika uenja do osposobljavanja za meusobno promatranje, ocjenjivanje i samoocjenjivanje uenika. U ovom posljednjem podruju posebno valja izdvojiti Europski jezini portfolio. U funkciji pedagokoga instrumenta on potie uenike na razmiljanje o vlastitom uenju i napretku te samim time uspostavlja novi odnos izmeu nastavnika i uenika. Primijeni li se na adekvatan nain ta uenika jezina mapa ima potencijala za iniciranje promjene tradicionalne paradigme pouavanja neopravdano usredotoene gotovo iskljuivo na ostvarenje nastavnog programa. 4. Razine jezine kompetencije

Kao orijentacija glede razina jezine kompetencije koje bi uenici trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja tj. odsjeaka osnovnokolskoga kolovanja uzete su u obzir smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike koji razlikuje sveukupno est razina komunikacijske uporabe stranoga jezika: U podruju elementarne razine to su razine A1 (pripremna razina) i A2 (temeljna razina), u podruju samostalne uporabe jezika razine B1 (prijelazna razina) i B2 (samostalna razina) te u podruju kompetentne uporabe jezika razine C1 (napredna razina) i C2 (vrsna razina).

5 Usp. Weibuch., ibid., str. 62-63; Viele Sprachen, eine einzige Familie. Sprachen in der Europischen Union. Europische Kommission, 2004., str. 17


Prvi strani jezik U uvjetima osnovnokolskoga uenja stranih jezika u Hrvatskoj uenici nakon prve etiri godine uenja stranoga jezika (1. - 4. razred) mogu postii razinu A1 (pripremna razina), a nakon 8. godine uenja (po zavretku 8. razreda) razinu A2 (temeljna razina). Nakon 4. godine uenja stranoga jezika, po zavretku 4. razreda uenici u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee: Razina A1 (pripremna razina) Razumijevanje Sluanje razumjeti poznate rijei i osnovne fraze koje se tiu njih samih,

njihove obitelji i neposredne, konkretne okoline, kada sugovornici govore sporo i razgovijetno

itanje prepoznati poznata imena, te razumjeti rijei i vrlo jednostavne reenice, primjerice na natpisima, plakatima, prospektima ili u katalozima

razumijeti vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematikeGovor Govorna

interakcija komunicirati na jednostavan nain, ako je sugovornik spreman

ponoviti ili usporeno parafrazirati te pomoi pri preformuliranju onoga to uenik pokuava rei

postavljati i odgovarati na jednostavna pitanja koja se tiu neposrednih potreba ili vrlo poznatih tema kao npr. obitelj, kola, prijatelji, hobiji i sl.

Govorna produkcija

koristiti jednostavne fraze i reenice u svrhu opisivanja mjesta gdje uenik ivi i ljudi koje poznaje

Pisanje Pisanje napisati kratku jednostavnu razglednicu, npr. pozdrav s praznika ispuniti obrasce s osobnim podacima

Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 400 leksikih jedinica te globalnu i neosvijetenu uporabu najosnovnijih gramatikih struktura.

Nakon 8. godine uenja stranoga jezika, po zavretku 8. razreda osnovne kole uenici u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee: Razina A2 (temeljna razina) Razumijevanje Sluanje razumjeti fraze i najuestalije rijei iz podruja neposredne osobne

relevantnosti (npr. osobni podaci, podaci o obitelji i prijateljima, zdravlje, prehrana, putovanja, zabava, kupovina, zatita okolia i dr. )

razumjeti glavni smisao kratkih, jasnih i jednostavnih poruka, obavijesti i uputa

itanje itati kratke, jednostavne tekstove u okviru poznate tematike pronai odreene, predvidive informacije u jednostavnim,

svakodnevnim materijalima poput reklama, prospekata, jelovnika i voznoga reda

razumjeti kratka i jednostavna osobna pisma Govor Govorna

interakcija komunicirati u jednostavnim i rutinskim zadaama koje

zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima

sudjelovati u kratkim dijalozima u drutvu, premda obino nee razumjeti dovoljno da bi sami mogli odravati razgovor

Govorna produkcija

koristiti nizove fraza i reenica kako bi jednostavnim jezikom opisali svoju obitelj i druge ljude, mjesto gdje ive i sl.

Pisanje Pisanje napisati kratke, jednostavne biljeke i poruke napisati jednostavno osobno pismo, npr. zahvaliti nekomu na

neemu Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 1000 - 1100 leksikih jedinica te osvijetenu uporabu osnovnih gramatikih struktura. Pod osvijetenom uporabom podrazumijeva se da uenik moe rijeiti gramatike zadatke ili ispraviti pogreku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne trai da gramatike strukture upotrijebi bez pogreke u slobodnom govoru i pisanju.


Drugi strani jezik Uenici koji uenje stranoga jezika zapoinju u 4. razredu (drugi strani jezik) u naelu mogu postii tzv. razinu A1+ to znai da u prethodno navedenim podrujima jezine vjetine stjeu razinu viu od razine A1, ali zbog ogranienog broja sati, osim u iznimnim sluajevima, ne uspijevaju u svim vjetinama dosei razinu A2. To znai da uenici nakon 5. godine uenja drugog stranog jezika, po zavretku 8. razreda osnovne kole u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee: Razumijevanje Sluanje razumijeti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz

svakodnevni ivot i neposredno okruenje itanje razumijeti kratke obavijesti, jednostavna pisma i druge kratke

tekstove o poznatim sadrajima Govor Govorna

interakcija uz pomo sugovornika komunicirati u jednostavnim,

svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima

rei to voli a to ne voli, objasniti zato mu se neto svia ili ne svia

Govorna produkcija

jednostavnim rijeima opisati ljude, stvari ili svakodnevne aktivnosti

Pisanje Pisanje napisati kratku poruku, jednostavno osobno pismo i sl. ispuniti obrasce s osobnim podacima

Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 700 800 leksikih jedinica te osvijetenu uporabu osnovnih gramatikih struktura. Pod osvijetenom uporabom podrazumijeva se da uenik moe rijeiti gramatike zadatke ili ispraviti pogreku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne trai da gramatike strukture upotrijebi bez pogreke u slobodnom govoru i pisanju. B. STANDARDI POUAVANJA I VREDNOVANJA 1. Standardi pouavanja

Realizacija prethodno navedenih ciljeva i postizanje odgovarajuih razina komunikativne kompetencije zahtijeva pridravanje odreenih metodikih naela/standarda pouavanja. Pritom se ni u kom trenutku ne smije izgubiti iz vida osnovna posebnost nastave stranih jezika u odnosu na druge nastavne predmete. Jedino nastavu stranih jezika odlikuje identinost cilja i sredstva/medija nastave: Stranim se jezikom pouava strani jezik.

Standardi pouavanja razraeni su u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu za svaki pojedini jezik u kategoriji Metodike upute za uitelje za svaki pojedini razred. Ovdje emo upozoriti na standarde koje bi suvremena nastava trebala zadovoljavati na opoj razini: 1. Razvoj i odravanje motivacije za uenje stranoga jezika jedan je od kljunih preduvjeta za

uspjeno pouavanje i uenje stranih jezika. To ujedno znai razvoj pozitivnoga stava prema stranom jeziku i kulturi u kojoj se on govori.

2. Potrebno je stvoriti ugodno razredno ozraje u kojem e uenici bez osjeaja stresa i straha u aktivnoj radnoj atmosferi rado sudjelovati u nastavi. Ovdje uitelji i uiteljice vie nemaju sredinju ulogu ve funkciju voditelja, savjetnika, pomagaa, poticatelja na zajedniki rad te preuzimaju odgovornost za stvaranje ugodnoga razrednog ozraja. Jedan od preduvjeta za postizanje takvog razrednoga ozraja je i odnos prema pogrekama. Jezine pogreke su sastavni dio uenja stranoga jezika. Njegujui takav stav razvijat e se uenikovo samopouzdanje i odvanost u sluenju jezikom.

3. Raznolikost nastavnih sadraja, aktivnosti, oblika rada i medija doprinijet e kako motivaciji uenika tako i ugodi pri uenju.

3.1 Neobino je vano da se sadraji nastave posreduju, uvjebavaju i utvruju kroz raznolike nastavne aktivnosti pri emu je vrlo bitan i element igre.

3.2 Ovisno o vrsti sadraja i cilju sata treba uspostaviti odgovarajuu ravnoteu izmeu udjela frontalnoga rada i postupnoga poveanja udjela individualnoga rada, rada u skupinama i u paru. Tim se oblicima rada potie samostalnost uenika i suradniko uenje te se poveava udio vremena u kojem uenik ima prilike govoriti i pisati, po mogunosti, na stranom jeziku.

3.3 Preporuljivo je povremeno oprobati i alternativne oblike rada kao npr. slobodni rad na postajama (Freiarbeit an Stationen/learning stations) ili tjedni plan (Wochenplan). Kod


rada na stanicama uenici se u skladu sa svojim individualnim sposobnostima i tempom uenja kreu od jedne do druge stanice u uionici i rjeavaju zadatke koji se razlikuju od stanice do stanice kako po sadraju i teini tako i po strategijama iju uporabu zahtijevaju pri rjeavanju. Tjedni plan predstavlja oblik suodluivanja uitelja/uiteljica i uenika/uenica o sadrajima i nainu njihove obrade (mediji, nastavni postupci i dr.) koji e se obraivati u predstojeem kratkoronom razdoblju.

3.4 Raznolikost medija pored tradicionalnih medija (kasetofon, grafoskop, TV, video i dr.) ukljuuje i koritenje novih medija (CD-romova i interneta).

4. Ukljuenje interesa uenika iznimno je bitno naelo elimo li da se uenik osjeti subjektom nastavnoga procesa. To se moe odnositi npr. na zajedniko odluivanje uitelja i uenika o izboru sadraja i njihovom redoslijedu, izboru medija, nastavnih postupaka i dr. Uenici mogu npr. dobiti i individualne zadatke ije obavljanje predstavlja preduvjet za uspjeh rada u skupini na zajednikom projektu i dr. Pogodni tipovi nastave ili oblici rada u tom su smislu istraivaka i projektna nastava, tjedni plan i dr. Postupno valja stavljati sve vei naglasak na samostalnost uenika bilo u izboru sadraja rada bilo u izboru strategija/tehnika rada, pa ak i partnera za rad.

5. Ukljuenje iskustva uenika takoer je vana komponenta nastave usmjerene na uenika. To se naelo odnosi ne samo na ueniko iskustvo njegova okruenja i svijeta uope ve i na iskustvo uenja i to posebice prethodnih iskustava u susretima sa stranim jezicima i uenju jezika. To se iskustvo treba koristiti na nain da se izbjegne nepotrebno ponavljanje obraenoga gradiva, a da se istodobno usvojeni sadraji iskoristi za bre shvaanje i usvajanje novog gradiva. Primjena ve postojeeg znanja polazite je za stjecanje i aktivno stvaranje novih znanja. Pored toga valja naglasiti da strani jezik moe posluiti kao sredstvo posredovanja informacija iz drugih kolskih predmeta ili izvankolskoga okruenja pa time uenje stranoga jezika iz perspektive uenika zadobiva vie smisla. To ujedno ukljuuje i primjenu

6. Povezivanje uionikog mikrokozmosa sa svijetom izvan njega. Na ukljuenje iskustava uenika u nastavu stranih jezika poeljno je nadograditi i planirano povezivanje nastave sa izvanjskim svijetom kao npr. posjeti stranim kulturnim centrima, izlobama, filmskim projekcijama, posjeti kazalinim predstavama stranih autora i sl., posjeti predstavnicima tvrtki i drugim izvornim govornicima stranoga jezika. Isto se tako osobe s iskustvom uenja i koritenja stranih jezika te izvorni govornici mogu pozvati na sat stranoga jezika. Dodatno se u nastavu mogu planski ukljuiti internetsko pretraivanje i korespondencije tradicionalnom i elektronikom potom i dr. Posebno koristan oblik iskustvenoga uenja je i meunarodna razmjena uenika.

7. Nikako se ne smije izgubiti iz vida krajnju svrhu nastave stranih jezika - posredovanje sredstva komunikacije. To znai da treba nai pravilnu ravnoteu izmeu posredovanja pojedinih podruja jezika (leksik, gramatika, izgovor i dr.) i razvoja jezinih vjetina. Nastava stranih jezika nikako ne bi smjela biti nastava gramatike i leksika.

8. Ovisno o sadrajima nastava stranih jezika treba uzimati u obzir istraivako uenje. Taj je koncept primjenjiv u raznim podrujima nastave stranih jezika (leksik, kultura i civilizacija, gramatika, interkulturalne kompetencije i dr.). Pri obradi jezinih struktura istraivako se uenje odnosi na promiljeni slijed aktivnosti kojima se uenike vodi do samostalnoga uoavanja analogija i jezinih pravilnosti tako da oni sami induktivnim putem otkrivaju jezine zakonitosti i formuliraju gramatika pravila bez suvine uporabe metajezika.

9. Pri razvoju receptivnih jezinih vjetina valja voditi rauna o tome da je sluanje i itanje proses dekodiranja i razmiljanja koji ukljuuje stvaranje pretpostavaka, dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan nastave stranih jezika. Stoga uenike treba poticati da nepoznate rijei i izriaje prvo pokuaju razumijeti primjenom postojeeg znanja, konteksta i strategija za razumijevanje, a tek potom da potrae tumaenje od uitelja, suuenika ili u rjeniku. To je ujedno i jedan oblik pripreme na realne situacije komunikacije na stranom jeziku.

10. Uenicima bi u tijeku osnovnokolskog uenja primjereno njihovoj dobi trebalo prezentirati i omoguiti isprobavanje niza strategija i tehnika koje im mogu olakati uenje i uiniti ga uinkovitijim te ih na taj nain pripremiti za cjeloivotno uenje. S obzirom na individualnost kao jedno od osnovnih obiljeja procesa uenja, strategije uenja prezentirane i isprobane u sklopu nastave u kasnijim se situacijama uenja tijekom nastave i izvan nje mogu samo preporuiti tj. njihov odabir valja prepustiti samim uenicima potujui individualne razlike u nainima uenja.

11. Organizacija uionice svakako treba odgovarati osnovnom cilju nastave stranih jezika komunikaciji, to znai da se uenicima mora omoguiti meusobni izravni vizualni kontakt i dobre akustike uvjete. Uionice bi trebale vizualno odraavati sadraje rada koje je nastavnik obradio s uenicima: razliiti panoi, plakati s jezinim segmentima o kojima je bilo rijei, izlobe uenikih radova (poezije, sastavaka, pria, ilustracija, itd.)

12. Nastava se u naelu odvija na stranom jeziku. Glede omjera materinskoga jezika treba nastojati provoditi naelo: Koristiti strani jezik koliko god je to mogue, a materinski jezik onoliko koliko je to potrebno. Materinski jezik u tim sluajevima uglavnom ima dvojaku ulogu ulogu metajezika kojim eventualno objanjavamo jezine strukture onda kada ih uenici/uenice na


stranom jeziku ne razumiju te ulogu sustava jezika na kojem gradimo daljnja objanjenja i upuujemo na slinosti i razlike pojedinih struktura u stranom i materinskom jeziku. Materinskim se jezikom na poetnoj razini uenja po potrebi mogu pojasniti kulturno civilizacijski sadraji.

13. Uenje stranoga jezika u koli posredno ukljuuje i roditelje. Motivacija roditelja i njihov interes za napredak djece u uenju stranih jezika znaajno moe utjecati na motivaciju uenika. Stoga valja ostvariti dobar kontakt s roditeljima i dati im mogunost da doive napredak svoga djeteta.

Uvoenjem prvoga stranog jezika od prvoga razreda osnovne kole nastava stranoga jezika mora se

prilagoditi svim dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj koli. Osmogodinja osnovna kola s obzirom na dob djeteta zahvaa dob ranoga i srednjega djetinjstva, te pubertet. U tom smislu u nastavi stranih jezika moemo razlikovati pripremno razdoblje (1. - 3. r.), srednje razdoblje (4. - 6.) i zavrno razdoblje (7. - 8.r.). S obzirom na kognitivne sposobnosti djece mogue je i razlikovanje ranoga uenja stranih jezika u prva etiri razreda osnovne kole od uenja stranih jezika u viim razredima osnovne kole. HNOS za strane jezike uzima u obzir ovu drugu podjelu na dva razdoblja uenja stranih jezika u osnovnoj koli.

Ovisno o razdoblju razlikovat e se kako naini realizacije uvodno navedenih ciljeva nastave stranih jezika tako i primjena gore izdvojenih naela nastave tj. ostvarenje standarda pouavanja. Ovdje emo neto vie prostora posvetiti ranom uenju jer je obvezno uenje stranoga jezika od 1. razreda osnovne kole uvedeno relativno nedavno (k. god. 2003./04.) i uiteljima jo uvijek predstavlja nedovoljno poznato podruje.

Uenje i pouavanje stranih jezika u niim razredima osnovne kole zasniva se na multisenzornom (vizualnom, auditivnom, taktilnom i dr.) i cjelovitom uenju koje se obraa kognitivnim, afektivnim i motorikim aspektima uenika. Rano uenje stranih jezika svoje teite ima u govornoj komunikaciji, uenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. Ta obiljeja nastave s uenicima mlae kolske dobi proizlaze iz stupnja njihova kognitivno-afektivnog razvoja. Tako moramo naglasiti da oni ue i usvajaju strani jezika na holistiki nain tj. cijelim biem i svim osjetilima. Brzo ga ue no i brzo zaboravljaju. To je razlogom da neprestano valja ponavljati ono to je naueno i da imamo osjeaj da se nastava polagano odvija. Uenici se vrlo lako zamaraju pa im primijetimo da im je dosadno ili da su umorni valja promijeniti aktivnost. Kreativne sposobnosti i sposobnost matanja, izmiljanja i stvaranja neobinoga, katkad i apsurdnoga, u djece mlae kolske dobi valja iskoristiti u nastavi, pogotovo pri obradi pria ili pjesmica, pri izmiljanju radnji i osoba koje obavljaju te radnje. Djeca neobino vole pjesmice za recitiranje i one za pjevanje te brojalice. One mogu posluiti nastavniku ne samo kao rekreativne aktivnosti ve i za uvjebavanje izgovora te specifinoga ritma. Ovisno o motivaciji uenika i njihovoj jezinoj razini u nastavne sadraje treba ukljuiti rad na tradicionalnim bajkama i priama (Grimma, Perraulta i sl.) - sadraje koje uenici uglavnom ve poznaju iz materinskoga jezika. Uz te zabavne i zanimljive sadraje uenici usvajaju nove leksike i sintaktike strukture te istodobno uranjaju u svijet mate i u kulturnu tradiciju naroda jezik kojeg ue.

Djeca u dobi od 6 do 8 godina poinju logino razmiljati te se postupno razvijaju osnove analitikih sposobnost. Uenici razvijaju svijest o jeziku i prepoznaju neke jezine ablone pa e razumjeti i prihvatiti osnovne odnose u stranom jeziku bez dodatnih gramatikih objanjenja. Djeca te dobi okrenuta su prema sebi te ih treba postupno navikavati na rad u skupinama i razvijati njihove socijalne kompetencije. Kako bi razvili samopouzdanje potrebno ih je esto poticati i hvaliti, dati im priliku da kau to vole i da pokau to znaju. Pri odabiru igara valja obratiti pozor da ne sadre previe natjecateljskoga duha jer to moe biti kontraproduktivno.

Neto stariji uenici (od 9 do 11 godina) razumiju razliku izmeu stvarnosti i mate te mogu i znaju planirati kako izvesti odreenu aktivnost. Uenici e rado raditi s drugima (u paru ili skupini) ako ih tome uimo i na to potiemo i tako uiti jedni od drugih. Osim toga, pouzdani su i u stanju preuzeti odgovornost za rad i organizaciju rada u razredom odjelu.

Nasuprot obiljejima ranoga uenja stranoga jezika, nastava se u viim razredima osnovne kole

postupno orijentira na kognitivno uenje. Jezine se strukture objanavaju uz osvjeivanje njihove uporabe u kontekstu i postupno uvoenje metajezika. U ovom se razdoblju nastoji ujednaeno razvijati govornu i pisanu komunikaciju. To znai da se podjednako obraa pozor razvoju svih jezinih vjetina: sluanju i itanju u okviru djelatnosti razumijevanja, govoru kako glede govorne interakcije tako i glede govorne produkcije te pisanju. 1.2 Preduvjeti za realizaciju ciljeva nastave stranih jezika i ostvarenje standarda pouavanja

Osnovni preduvjet za realizaciju ciljeva suvremene nastave stranih jezika i ostvarenje standarda

pouavanja su adekvatno su obrazovanje i kontinuirano, usustavljeno struno usavravanje uitelja. Glede obrazovanja uitelja valja razvijati studijske programe specifino usmjerene na pojedine dobne skupine uenika: uenike niih i viih razreda osnovne kole tj. uenike mlae i srednje ake dobi te djece u pubertetu. Struno usavravanje uitelja treba se odvijati kontinuirano u tijeku cijeloga radnog vijeka u nastavi, i to na razini kole, u strunim aktivima, na upanijskoj i na dravnoj razini putem seminara za ciljano usavravanje uitelja stranih jezika. Ti seminari moraju obuhvaati kako usavravanje glede samoga stranoga jezika i pripadne kulture tako i metodike nastave stranoga jezika. U struno usavravanje valja ubrojiti i boravke uitelja u zemlji izvornih


govornika danog stranoga jezika na seminarima i na individualnim usavravanjima. U kontekstu cjeloivotnog uenja struno usavravanje dio je vlastite odgovornosti i uiteljske etike svakoga pojedinog uitelja i uiteljice, pogotovo u dananje doba sveprisutnosti informacija prije svega putem interneta.

No u samim kolama takoer je potrebno osigurati odreene standarde opreme i ureenja uionica te druge objektivne uvjete rada kako bi se postavljeni ciljevi i standardi mogli ostvariti. Ovdje navodimo neke osnovne objektivne imbenike koji omoguavaju pospjeivanje kvalitete nastave stranih jezika:

1. dijeljenje razrednih odjela u dvije skupine osobito u ranom uenju (ne vie od 15 uenika po skupini), 2. specijalizirana uionica za nastavu stranih jezika, 3. osiguranje adekvatnoga ureenja uionice: za rano uenje poeljan je u jednom kutu uionice sag s

jastucima za sjedenje; panoi na kojima se mogu izloiti radovi uenika i dr., 4. tehnika i informatika oprema (magnetizirana bijela ploa, a po mogunosti i bijela interaktivna ploa,

grafoskop, kazetofon i CD-player, televizor, video ureaj, raunalo/a s pristupom na internet i dr.), 5. materijalna podrka kole za kupnju pisaeg pribora i kopiranje, 6. medijateka u kojoj uenici mogu sluati kasete, CD i dr. pristupiti internetu i sl., 7. opremanje kolske biblioteke asopisima i knjigama za djecu na stranom jeziku te strunim asopisima

i knjigama za uitelje, 8. razumijevanje kolega i ravnatelja za mogua opravdana odstupanja od nastavnoga programa i izostanka

s nastave zbog strunoga usavravanja. 2. Standardi za vrednovanje

Znamo da svaki pojedinac ui na svoj nain pa moramo svakome dati priliku da pokae to zna i moe na razliite naine. Uenike moramo poticati da pokau to mogu a ne to ne mogu. Pri ocjenjivanju stranoga jezika osnovni kriterij morao bi biti stupanj komunikacijske uspjenosti odnosno razumljivost. To ne znai da treba zanemariti pogreke uenika, ali su svakako vee i znaajnije pogreke koje predstavljaju prepreku u komunikaciji (kao na primjer kada uenici rabe neprimjerene izraze ili je njihov izgovor do te mjere iskrivljen da se poruka ne moe razumjeti). Vaniji je kriterij jesu li uenici uspjeli prenijeti poruku nego koliko su je tono prenijeli.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard za svaki pojedini strani jezik daje detaljne naputke za vrednovanje u kategoriji Upute za vrednovanje koja se navodi u svakom pojedinom razredu. Stoga emo se ovdje ograniiti na opa naela i osnovne razlike u evaluaciji uenika u okviru ranoga uenja stranih jezika te uenika u viim razredima osnovne kole:

3. Osobito je vano da se izbjegne stvaranje stresne situacije ispitivanja i ocjenjivanja. 5.1 Aktivnosti provjere ne bi se smjele razlikovati od uobiajenih aktivnosti na satu. 5.2 Uenike se pri individualnom ispitivanju ne bi trebalo izdvajati iz uenike skupine.

4. Naglasak treba biti na pozitivnim postignuima, a ne na pogrekama. Svako pozitivno postignue valja primjereno pohvaliti i nagraditi.

5. Ovisno o dobi uenika: 1.1 provjeravaju se i ocjenjuju razliiti elementi, 1.2 primjenjuju se razliiti oblici praenja i provjeravanja napretka, 1.3 primjenjuju se razliiti kriteriji pri ocjenjivanju. Ocjenjivanje poetnika i uenika u niim razredima osnovne kole svakako treba biti blae uz izbjegavanje negativnih ocjena.

6. U skladu s dobi uenika valja postupno uvoditi oblike samoprocjene, samoocjenjivanja i meusobnoga ocjenjivanja uenika. To pretpostavlja ukljuivanje uenika u donoenje odluka i preuzimanju odgovornosti za svoje uenje, svoj napredak kao i svoje znanje. Ti oblici samovrednovanja pomau uenicima da bolje razumiju proces uenja, poveava njihovu samostalnost u uenju i odluivanju i pomae im da ue i primjenjuju znanja u svakodnevnom ivotu. U mlaoj kolskoj dobi e im u tome svakako biti potrebna pomo uitelja koji e svojim ocjenjivanjem i poticanjem uenika da ocjenjuju sebe ili jedni druge razvijati njihovu samostalnost i sposobnost kritikoga razmiljanja.

7. U cjelokupnom procesu vrednovanja svakako valja uzimati u obzir i roditelje kao interesne partnere tj. sudionike u odgojno-obrazovnom procesu:

1.1 U tom su smislu u niim razredima u okviru ranoga uenja iznimno vane tzv. priredbe za roditelje.

1.2 Uvid u napredak djece i njihov proces uenja od drugoga razreda nadalje roditelji mogu stei i posredstvom Europskog jezinog portfolia koji je za osnovnu kolu izraen na dvije razine: za uenike od 7/8 do 10/11 i za one od 11 do 15 godina. Portfolio pridonosi osvjetavanju uenika i uenica kao sudionika nastavnoga procesa. Vodi ih prema shvaanju uenja kao procesa stjecanja znanja i vjetina u kojemu aktivno sudjeluju i prema uvianju da se znanje stranog jezika moe stei samostalno, bez nastavnikove pomoi i u neformalnoj, izvandidaktikoj sredini. Pritom ih potie na razmiljanje o uspjenim strategijama uenja, o procjeni postignutoga znanja i vjetina kao i o osobnim eljama i planovima za napredak u


uenju stranih jezika. Portfolio ujedno uzima u obzir viejezinost uenika i/ili ih vodi prema uvianju vanosti postizanja viejezinosti pri emu vanu ulogu imaju kako formalno tako i neformalno uenje. Portfolio pospjeuje osvjetavanje viejezinost i multikulturalnosti u uenika i uenica kao osnovna obiljeja i vrednote europskoga prostora iji razvoj i ouvanje predstavljaju bitan preduvjet za europsko jedinstvo i identitet.

8. Proces vrednovanja postignua uenika prethodno navedenim oblicima unutarnjega vrednovanja valjalo bi nadopuniti i oblicima izvanjskoga vrednovanja kao to su nacionalni ispiti nakon pojedinoga razreda ili odsjeka kolovanja. S obzirom na utvrene razine jezine kompetencije koje se oekuju na kraju 4. razreda kod prvoga stranoga jezika te na kraju 8. razreda kod prvog i kod drugoga stranog jezika bilo bi poeljno izvanjsko vrednovanje tih postignua na kraju spomenutih odgojno-obrazovnih razdoblja.

9. Razraenim sustavom vrednovanja, samovrednovanja i meusobnog vrednovanja rada uitelja valja obuhvatiti postignua uitelja u nastavnom radu.

C. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO- OBRAZOVNIM POTREBAMA - OPE NAPOMENE Ope posebnosti uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodiki naputci za rad s uenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadrajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno koritenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. do 8. u rubrici Posebnosti za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama oznaavaju na koju se populaciju naputak odnosi:

1. s oteenjem vida 2. s oteenjem sluha 3. s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije 4. s motorikim poremeajima i kroninim bolestima 5. sa snienim intelektualnim sposobnostima 6. s poremeajima panje/hiperaktivnosti 7. sa specifinim tekoama u uenju 8. s poremeajem u ponaanju i emocionalnim poremeajima 9. s autizmom.

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku. - osigurati vie vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovre kod kue - udbenici i pisani didaktiki materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veliine slova. - brajev pisai stroj i papir ili prilagoeno raunalo - folija za pozitivno crtanje - brajeve mape - obine ili specifine biljenice s jae otisnutim crtama i s veim proredom na bijeloj ili utoj podlozi koja ne blijeti - meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajue debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleini - poveala (lupe) - odgovarajue osvjetljenje - klupu s nagibom 2. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM SLUHA Uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku. NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. Preporuke za komunikaciju:

- jasno i razumljivo govorenje ili pojaan glas pa tek onda poseemo za pisanjem, osobito ako je poruka znaajna i ne trpi dvosmislenost ili djelominost; pokazivanje, runa abeceda ili znakovna komunikacija,

- ee provjeravanje razumijevanja,


- paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, - uenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda kako bi mogao lake ostvarivati vizualni kontakt s

uiteljem, - uitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema uenicima kada im se obraa govorom. Didaktiko-metodiki postupci:

- motivaciju temeljiti na iskustvu uenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju slika, filma, posjete odreenoj lokaciji, po mogunosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom,

- provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih rijei ili reenica i objasniti ih te ih pojasniti i crteom i praktinim primjerom

- postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih rijei, - pitanje zabiljeiti na ploi; izbjegavati diktiranje, - sluiti se individualiziranim nastavnim listiima, - nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, - koristiti raunalne edukacijske programe, - provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima uenika kako bismo ga doveli u

situaciju da svoje znanje to bolje izrazi; samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo, - pozitivno potkrepljivati uspjeh. 3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S GLASOVNO-JEZINO-GOVORNIM POTEKOAMA I SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU Uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s uenikom uz povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku (logopeda). NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. Prilagodbe u radu za uenike s poremeajima govora: - mucanje nikada ne ispravljati i osvjetavati, rugati se ueniku, oponaati ga ili dozvoliti drugima da to ine - obraati se ueniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tiim i sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da uenik govori ukoliko on to ne eli u nekoj situaciji - ee primjenjivati pismene ispite znanja - brzopletom ueniku dati strukturu i odreeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za uenike s jezinim i specifinim tekoama u uenju: - predvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje leksikih i gramatikih pojmova - koristiti razliite vrste podraaja vidne, slune, dodirne kod obrade novih sadraja, - dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanja, - sistematski provjeravati je li uenik razumio sadraj, pojmove i definicije te dati dodatna objanjenja, - izbjegavati uenikovo itanje naglas ili pisanje na ploi pred razredom (osim ako uenik ne izrazi elju), - koristiti preraene, saete, jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje uenik mora nauiti

- u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna reenica, pravilo, primjer, slika, postupak, - koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadrajima, - zadavati manji broj zadataka, a zadatke po teini rasporediti tako da je prvo laki zadatak, pa tei, a na kraju opet laki, - rjeavanje pisanih zadataka ne ograniiti vremenski, a greke tipa disleksije ne ocjenjivati, - greke u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznaiti (podvui rije u kojoj je greka) kako bi uenik sam uoio i ispravio greke uz pomo udbenika ili rjenika. - uputiti uenika da koristi slikovne podsjetnike pri uenju odnosno pomoi mu da naui tehniku vizualizacije i brega zapamivanja te da ui uz pomo kognitivnih mapa (koje samostalno izrauje po podrujima koje ui). 4. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagoavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomo u prijevozu i kretanju Posebnosti pisanja:

- osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagoen individualnim potrebama uenika, - primjereni pribor i pomagala za pisanje,


- fiksiranje papira za pisanje ili biljenice za radnu podlogu, - kada drugaije nije mogue piu samo velikim tiskanim slovima, - kada uenik ne moe samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi,

snimanje pismene obveze na kasetu, - uenicima treba osigurati vie vremena za izvoenje grafikih aktivnosti, - tekst predvien za plan ploe najee treba biti kopiran i nalijepljen u uenikovu biljenicu, - pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti uenika (iri prostori za pisanje,

zaokruivanje ponuenih odgovora, pomo druge osobe u pisanju, koritenje raunala za pisanje, samo usmeno odgovaranje),

- uenicima koji imaju dodatne tekoe osigurati uvjete predviene u napucima za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti itanja - pomagalo za dranje knjige u optimalnom poloaju, - pomagalo za okretanje stranica, - za uenike s oteenjem vida i tekoama itanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti u izvan-uionikom radu - osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za uenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju. Uenicima s kroninim bolestima ponekad e biti potrebno prilagoavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe uenika treba dogovarati s lijenikom specijalistom kolske medicine, strunom slubom kole, roditeljima i uenikovim lijenikom. 5. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SNIENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadraje koji su navedeni uz pojedine teme. NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. - poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti - omoguiti mu dulje vrijeme za rad, vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz eu provjeru njihovoga razumijevanja, - pojednostavljenje sadraja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga ivota uenika i mogunostima njihove primjene, - sadraje teorijskoga tipa saeti isticanjem bitnoga, - uenika uvoditi u praktine zadatke postupno uz jasna obrazlaganja, - zahtjeve za uenikim biljeenjem tijekom predavanja ili itanja potrebno je izbjegavati, a ueniku prirediti posebne nastavne listie, - dozirati vrijeme ispitivanja (ee, krae provjere manjih cjelina) te omoguiti ueniku onaj nain provjere znanja koji mu je laki (usmeno, pismeno), - nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se uenikov pozor rukovoenim promatranjem uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti - izrada individualiziranih vizualnih sredstava proienih od detalja koji uenika ometaju u promatranju i oteavaju mu predoavanje i razumijevanje - izrada sredstva koja ueniku omoguuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadraja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obiljejima, originalno sredstvo; didaktiki materijal, slikovni prikaz, grafiki prikaz, simboliki prikaz) - vjebanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listiima (npr. razne vrste lota, didaktikih igara) - koristiti raunalo u cilju interesantnog uenja ili vjebanja i ponavljanja sadraja, a posebno u sluajevima kad su prisutne perceptivno-motorike smetnje koje oteavaju pisanje. 6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJEM PANJE/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEAJEM U PONAANJU I EMOCIONALNIM POREMEAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadraja i naina provjere znanja. - omoguiti alternativne naine provjere znanja (usmeno, audio i video prezentacije i sl.); - omoguiti alternativne naine rjeavanja zadataka (usmeno i pisano rjeavanje zadataka, izrada slikovnoga rjenika i podsjetnika; koritenje slikovnoga materijala;


- privui i zadravati pozor koristei upozoravajue geste, npr. lagano tapanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvale - primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje vienog ili proitanog,...); - reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u oekivanim vremenskim okvirima - esto provjeravati i poticati napredak - dogovorno odrediti uenika kojemu se moe obratiti za pomo - pripremiti pisani materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama - nagraditi poeljno ponaanje - omoguiti ee prilike za ustajanje i kretanje, - smanjiti mogunost izvora odvlaenja pozora - davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. imate pet minuta do zavretka toga zadatka i prelaska na drugi). D. STRUKTURA HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA ZA STRANE JEZIKE I HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA ZA ENGLESKI JEZIK 1. Struktura HNOS-a za strane jezike HNOS za svaki pojedini jezik sadre sljedee osnovne kategorije:

1. Znanja 2. Vjetine i sposobnosti 3. Metodike upute za uitelje 4. Upute za vrednovanje 5. Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina

6. Odgojni i socijalizirajui ciljevi Navedena struktura HNOS-a proizlazi iz specifinosti stranoga jezika i nastave stranih jezika gdje su pojedina podruja jezika (leksik, gramatike strukture i dr.) i jezine vjetine (sluanje, govor, itanje i pisanje) nerazdvojno povezane. U tom smislu nastava stranih jezika ne posreduje izolirana znanja ve primjenu znanja tj. osposobljava uenike za direktnu i indirektnu komunikaciju primjenjujui novi sustav izraavanja svijeta i meusobnoga sporazumijevanja. Dodatna specifinost nastave stranoga jezika u usporedbi sa svim ostalim nastavnim predmetima jest da je strani jezik istodobno cilj nastave i medij u kojem se ona odvija. Kategorije 1. i 2.: Zbog preglednosti HNOS-a jezina su znanja, vjetine i sposobnosti razdvojeni u dvije zasebne kategorije od kojih svaka sadri vei broj podkategorija. Pritom je vano dodatno naglasiti da znanja (kategorija 1) i vjetine i sposobnosti (kategorija 2) te pojedine njihove sastavnice ne predstavljaju izolirana podruja nastave stranih jezika ve da u nastavnom procesu u meusobnoj isprepletenosti tvore cjelinu. HNOS ne uzima u obzir samo jezina znanja, vjetine i sposobnosti ve obraa pozor i na naine njihova stjecanja i razvoja tj. na strategije uenja i sluenja znanjem. U tu je svrhu uvedena rubrika Strategije uenja i sluenja znanjem. Kategorije 3. i 4.: Metodike upute za uitelje (kategorija 3) i Upute za vrednovanje (kategorija 4) namijenjene su prvenstveno uiteljima kao pomo u strukturiranju nastave i praenju i vrednovanju znanja. Kategorija 5:

Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina (kategorija 5) slue kao mogui primjer organizacije obveznih sadraja prethodno navedenih u kategoriji znanja (1) te upuuju na korelaciju s drugim nastavnim predmetima u horizontalnoj ravni. Predloene nastavne cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede njihova broja i redoslijeda niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama. To ujedno znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. No ti prijedlozi predstavljaju obrazac koji pokazuje kako se obvezni sadraji mogu meusobno kombinirati u nastavne cjeline. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. Kod prvoga se stranoga jezika u niim razredima osnovne kole u pravilu pojavljuje vie nastavnih cjelina nego u viim razredima jer se djeca rane kolske dobi bre zasiuju sadrajima.


NAPOMENE:

1. Hrvatski nacionalni obrazovni standardi za pojedini strani jezik u okviru te ope strukture sadre neke posebnosti temeljene na specifinostima danog stranog jezika i na specifinim obiljejima nastave toga jezika.

2. Kategorije 1. 5. razradila su Predmetna povjerenstva za svaki pojedini jezik, dok je za odgojne i

socijalizirajue ciljeve (kategorija 6) bila zaduena Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje.

3. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama izradila je Radna skupina defektologa. Pojedinane su

upute ukljuene u kategorije od 1. do 4. 2. Strukura HNOS-a za engleski jezik

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK u okviru prethodno prikazane ope strukture kataloga sadri sljedee kategorije:

1. Znanja 1. 1. Leksika podruja 1. 2. Gramatike strukture 1. 3. Jezine funkcije u okviru obraenih tema i jezinih struktura

1. 4. Kultura i civilizacija

2. Vjetine i sposobnosti

2. 1. Jezine vjetine

2.1.1 Receptivne vjetine 2.1.2 Reproduktivne vjetine 2.1.3 Produktivne vjetine

2. 2. Interkulturalne kompetencije 2. 3. Strategije uenja i sluenja znanjem

3. Metodike upute za uitelje

4. Upute za vrednovanje

5. Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina

6. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA

1. Povjerenstvo za strane i klasine jezike za izradu HNOSa:

1. Akademik MISLAV JEI, HAZU (voditelj) 2. Prof. dr. sc. MILENA IC FUCHS, Filozofski fakultet, Zagreb (zamjenica voditelja) 3. ALICE STEPINAC, prof., profesor savjetnik, voditelj Strunog vijea za Grad Zagreb i za Zagrebaku

upaniju, O Mladost, Zagreb (zamjenica voditelja) 4. ANELKA DUKAT, profesor savjetnik, Klasina gimnazija, Zagreb (tajnica)

5. MARIJA ANDRAKA, prof., vii predava, Uiteljska fakultet, Zagreb 6. TANJA BAKRAN LESAR, prof., uitelj mentor, O Tina Ujevia, Zagreb 7. MILICA BILI TEFAN, prof., uitelj mentor, voditelj Strunog vijea za Grad Zagreb, I. O Dugave, Zagreb 8. VESNA BLAZNIK, prof., uitelj mentor, O J. J. Strossmayer, Zagreb 9. ELJKA BUTORAC, prof. defektologije, O M. Dria, Zagreb 10. ANKICA CRKVENI, prof., profesor savjetnik, IV. Gimnazija, Zagreb 11. DAVORKA FRANI, prof., profesor mentor, XVI. Gimnazija, Zagreb 12. NELA JURKO, znanstvena novakinja, Filozofski fakultet, Zagreb 13. MARGITA MADUNI, prof., O itnjak, Zagreb 14. Prof. dr. sc. DUBRAVKA MALE, Filozofski fakultet, Zagreb 15. MIRJANA MARKOVI MARINKOVI, prof., uitelj savjetnik, O Vladimir Nazor, Zagreb 16. ZDRAVKA MARTINI-JERI, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija u Zagrebu 17. DUBRAVKA MATKOVI, prof., O S. S. Kranjevi, Zagreb 18. GORDANA MATOLEK VESELI, prof., I. O Luka, Sesvete 19. Dr. sc. DUBRAVKA MILJKOVI, Hrvatski studiji, Zagreb 20. GORDANA NEUHOLD, prof., uitelj savjetnik, voditelj strunog vijea za Grad Zagreb, O Vladimira

Nazora, Zagreb 21. mr. sc. NATAA NIKPALJ JURAI, prof., profesor savjetnik, Zavod za kolstvo, Zagreb 22. DUBRAVKA NOVAK, prof., uitelj mentor, O Antun Gustav Mato, Zagreb 23. Doc. dr. sc. ANA PETRAVI, Uiteljski fakultet, Zagreb 24. ALIS PERII-FIALLA, prof., uitelj mentor, O Stanovi, Zadar (SHU) 25. NADA PETROVI, prof., profesor savjetnik, IV. gimnazija, Zagreb 26. MELITA RANI-KUFRIN, prof., O Isidor Krnjavi, Zagreb 27. KSENIJA RUMORA, prof., uitelj mentor, voditelj Strunog vijea za Osjeko-baranjsku upaniju, O Franje

Kreme, Osijek (SHU) 28. JADRANKA SALOPEK, uitelj savjetnik, voditelj strunog vijea za Grad Zagreb, O J. J. Strossmayera,

Zagreb 29. DUBRAVKA SKENDEROVI-KELE, prof., uitelj mentor, O Bukovac, Zagreb 30. JADRANKA STRABI, prof., profesor mentor, O Rude i XVIII. gimnazija, Zagreb 31. BLAENKA STRELEC-JUGEC, prof., uitelj savjetnik, O A. enoe, Zagreb 32. Prof. dr. sc. NIVES SIRONI BONEFAI, Filozofski fakultet, Zagreb 33. BOENA VORKAPI, prof., profesor savjetnik, XVI. gimnazija, Zagreb 34. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb 35. VLASTA ZAJEC, prof., O Marina Dria, Zagreb Uvodne dijelove Hrvatskog obrazovnog standarda za strane jezike (Uvod, Standardi za pouavanje i vrednovanje, Struktura, lanovi povjerenstava i radnih skupina) pripremila doc. dr. sc. Ana Petravi.

Prilozi iz djeje knjievnosti: Za engleski jezik: mr. sc. Smiljana Narani Kova, prof. visoke kole, Uiteljski fakultet, Zagreb Za njemaki jezik: Iris midt Pelaji, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb 2. Radna skupina defektologa:

1. Prof. dr. sc. JASMINA FREY KRINJAR, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb (voditeljica) 2. Mr. sc. MARA KOVAI, Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb (voditeljica) 3. Mr. sc. VINI RAKI, Centar "Juraj Bonai" Split, (zamjenica voditelja) 4. DUBRAVKA UBI, prof., Zavod za kolstvo, Zagreb (tajnica)

5. ELJKA BUTORAC, prof., O M. Dria, Zagreb 6. mr. sc. URICA IVANI, prof., struni suradnik mentor, CZOO Gornje Prekrije, Zagreb 7. SLAVICA JELI, prof., CZOO Slava Rakaj, Zagreb 8. LJILJANA KLJAI, prof., O Grigora Viteza, Zagreb


9. SLAANA LOVRI, prof., O F. K. Frankopana, Zagreb 10. DRAGICA MATOK, prof., CZOO Vinko Bek, Zagreb 11. Mr. sc. EDITA RUI, vii savjetnik u MZO, Uprava za predkolski odgoj i O 12. ZDENKICA STANEC, prof., Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb 13. ANTON TEMBERGER, prof., Centar za socijalni rad, Rijeka 14. DUBRAVKA VAJDI, prof., O Nad lipom, Zagreb 15. MARIJA VALJAK, prof., Poliklinika za rehabilitaciju sluha i govora, Zagreb 16. RENATA ULJ, prof., O J. J. Strossmayera, Zagreb

3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje:

70. Prof. dr. sc. MARIJA ROSANDI PILA, Medicinski fakultet, KBC Rebro, Zagreb (voditeljica) 71. Mr. sc. VINI RAKI, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonai", Split (zamjenica voditeljice) 72. DANICA SINOI, prof., O F. Frankovi, Rijeka (tajnica) 73. JADRANKA BARTIEVI, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonai", Split RUA BULE, uitelj mentor, O

Malenica, Zagreb 74. Prof. dr. sc. MIRA UDINA OBRADOVI, Uiteljski fakultet, Zagreb 75. Mr. sc. GORDAN RPI, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Zagreb 76. SUZANA FABIJANI, dr. med., Zavod za javno zdravstvo Sisako-moslavake upanije, Sisak 77. Prof. dr. sc. VLADIMIR GRUDEN, Medicinski fakultet, Zagreb 78. Mr. sc. DRAGICA HUSANOVI-PEJNOVI, Visoka uiteljska kola, Gospi (metodiar geog.) 79. PERO PAIN, prof., Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek", Zagreb 80. Prof. dr. sc. VLATKO PREVII, Filozofski fakultet, Zagreb 81. Doc. dr. sc. RUICA RAZUM, Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb 82. KARMEN UKANEC, nastavnica likovne kul., O dr. Vinka ganca, Zagreb 83. Doc. dr. sc. DIJANA VICAN, Sveuilite u Zadru, Odjel za pedagogiju, Zadar

4. Povjerenstvo za strane i klasine jezike za zavrnu izradu Nastavnog plana i programa prema HNOSu 1. Akademik MISLAV JEI, HAZU (voditelj) 1. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb 2. Prof. dr. sc. NIVES SIRONI BONEFAI, Filozofski fakultet, Zagreb 3. Doc. dr. sc. ANA PETRAVI, Uiteljski fakultet, Zagreb 4. ANELKA DUKAT, prof. Klasina gimnazija Zagreb 5. JADRANKA SALOPEK, O J. J. Strossmayera, Zagreb 6. GORDANA MATOLEK VESELI, prof., I. O Luka, Sesvete 7. RUICA HERDELJA, prof. O Miroslave Krlee, Zagreb 8. NINOKA TRUCK BILJAN, prof. , Zavod za kolstvo RH Osijek 9. ANKICA CRKVENI, prof., Zavod za kolstvo, RH, Zagreb 10. KSENIJA RUMORA, prof., O Franje Kreme, Osijek 11. GORDANA NEUHOLD, prof., O Vladimira Nazora, Zagreb 1. MARIJA ANDRAKA, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb 2. MILICA BILI TEFAN, prof., O Dugave, Zagreb 3. MIRJANA MARKOVI MARINKOVI, prof., O Vladimir Nazor, Zagreb 4. MAJA SIMONOVI, O Joe uran, Vinjan 5. ALICE STEPINAC, prof. O Mladost, Zagreb 6. DUBRAVKA SKENDEROVI-KELE, prof., O Bukovac, Zagreb 7. JADRANKA STRABI, prof., O Rude i XVIII. gimnazija, Zagreb 8. DUBRAVKA MATKOVI, prof. O S. S. Kranjevi, Zagreb 9. ZDRAVKA MARTINI-JERI, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija u Zagrebu 22. KORNELIJA PAVI, prof. Klasina gimnazija, Zagreb

U radu Potpovjerenstva za njemaki jezik sudjelovala i DINKA STIGLMAYER, prof. O S. S. Kranjevia.

Prilozi iz djeje knjievnosti: Za engleski jezik: mr. sc. Smiljana Narani Kova, prof. visoke kole, Uiteljski fakultet, Zagreb Za njemaki jezik: Iris midt Pelaji, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb

Hrvatski nacionalni obrazovni standard Engleski jezik kao prvi strani jezik


F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK

Engleski kao prvi strani jezik: 1. 8. razred PRVI RAZRED (70 sati godinje) 1. ZNANJA 1.1 LEKSIKA PODRUJA Do kraja 1. godine uenja u 1. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksikih jedinica a razumjeti oko 130 leksikih jedinica. Pri obradi novoga leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 4 do 5 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje, oslovljavanje, imenovanje i predstavljanje prijatelja i lanova ue obitelji, imenovanje predmeta (igrake i kolski pribor, predmeti u uionici), pojam broja od 1 do 10, imenovanje osnovnih boja, aktivnosti u razredu (razumijevanje najeih uputa i naredbi, izricanje radnji na nastavnom satu), imenovanje nekih osnovnih jela i pia (doruak), roendani, blagdani (Boi, Uskrs, Nova godina). Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: 2. Rad treba poeti rijeima ija se grafija i izgovor bitno razlikuje od adekvatnih rijei hrvatskoga jezika. 3. i 7. Uporaba najmanje 50 rijei, a razumijevanje najmanje 100 rijei 5. Nauiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) nekoliko rijei (pozdravi, predstavljanje, imenovanje lanova obitelji, predmeta, jela/pia).

1.2 GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 1. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama:

na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u jednini - jednina imenica (a boy, a girl...) - mnoina imenica (boys, girls...) - osobne zamjenice: I, you, he, she, it - posvojni pridjevi: my, your - pokazna zamjenica: this - upitne rijei: what, how, where - opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball. - glavni brojevi 1 - 10 - jednostavne izjavne reenice

na razini prepoznavanja - prezent glagola to be i to have i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini - zapovijedi u okviru tematskih podruja - osobne zamjenice: we, they - neki prijedlozi (in, on, under, up, down...) - upitne reenice s upitnom rijeju how many

- inverzne upitne reenice - neki prilozi vremena (today...)

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnog komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.).



1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA - pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini - predstavljanje sebe i drugih - izraavanje dobi - izraavanje svojine - izraavanje koliine - imenovanje predmeta i osoba - opis predmeta i osoba - potvrivanje i nijekanje - osnovni obrasci uljudnog ophoenja: molbe i zahvale - estitanje blagdana i roendana 1. 4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki sadraji integrirani su u predviena tematska podruja vezana i za odgojne i socijalizirajue aktivnosti kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana, imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neka tipina prezimena. U pristupu kulturolokim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope. Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima od kojih neke mogu biti pjevane. Na satu se preporua obraditi ili proitati dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanoga dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1 JEZINE VJETINE 2.1.1 RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem

- neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku - povezivanje vizualnoga (slikovnog) i zvunog jezinog sadraja - razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi)

2.1.2 REPRODUKTIVNE VJETINE Govorenje

- sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunome uzorku

- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustinih uzoraka izoliranih rijei i kraih reenica

- reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje uz pokret, ukljuujui i jazz chants i rap

- reproduciranje vrlo kratkih dijaloga Posebnosti za uenike s posebnim odgojno- obrazovnim potrebama

2.i 3. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela.

itanje - pamenje grafijske slike rijei i izoliranih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka - glasno itanje u skupini ili individualno

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.i 3. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela

Pisanje - preslikavanje izoliranih rijei i kraih reenica prema grafijskom i likovnom predloku

(u 2. polugoditu) - preslikavanje estitke prema pisanom predloku

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Preslikavanje rijei i crtanje pojmova



2.1.3 PRODUKTIVNE VJETINE Govorenje

Govorna produkcija/ izraavanje u kontinuitetu - elementarno opisivanje slikovnoga predloka - sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 - 3 kratke reenice)

Govorna interakcija/sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija

- odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja

- sudjelovanje u kraim dramatizacijama

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Nauiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) niz novih rijei (pozdravi, predstavljanje, imenovanje lanova obitelji, predmeta, jela/pia).

2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

Ophoenje s kulturalnim razlikama: - senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji i sl.).

2. 3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

- postupno ovladavanje jednostavnim strategijama uenja i sluenja znanjem - koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja - uoavanje uloge ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta - postupni razvoj samostalnoga i suradnikog uenja - postupni razvoj svijesti o vlastitom napretku

3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), no nuno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje znaenja poruke ukljuujui i kulturoloke elemente. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, geste, lutke i dr.). Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura. Jezine se strukture posreduju globalno bez osvjetavanja i upotrebe metajezika. Nove se jezine strukture uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala. Jezini se sadraji neprestano moraju ponavljati u svrhu osiguranja zapamivanja i to po mogunosti na to je mogue vie naina (apelirajui na razliite kanale percepcije). To ujedno znai da se prethodno obraeni sadraji neprestano povezuju s novim sadrajima. Jezini se sadraji prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 5 do 6 minuta. Oblici rada: rad s itavom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad. Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktike aktivnosti svakako trebaju ukljuivati elemente igre. Mogue didaktike aktivnosti:

- pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem)

- odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogunosti popraeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijeloga tijela)



- izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, i figurica i dr. - sudjelovanje u kraim dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura - didaktike igre: bingo, memory, pogaanje, sakrivanje i traenje, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl.

VANA NAPOMENA: itanje u 1. razredu valja shvatiti kao globalno itanje. To znai da se itanju ne pristupa analitiko-sintetiki, ve da djeca pamte sliku odreene rijei. Pritom je vano krenuti od rijei koje se svojom grafijom i izgovorom ne razlikuju ili minimalno razlikuju od grafijskih i fonetskih obiljeja materinskoga jezika. Osnovna je aktivnost glasno itanje pojedinih rijei i kratkih reenica i to u zboru i individualno. Pisanje u 1. razredu podrazumijeva preslikavanje slova, izoliranih rijei i vrlo kratkih reenica, to znai da se pisanju ne pristupa sustavno ve da se samo povremeno ukljuuje u nastavu. Preporua se uvoenje pisanja u 2. polugoditu nakon to su djeca osnove pisanja svladala u nastavi materinskoga jezika. I ovdje je poeljno krenuti od rijei koje se grafijom i izgovorom nimalo ili minimalno razlikuju od materinskog jezika. Osobiti pozor valja obratiti na koordinaciju s nastavom materinskoga jezika u smislu koritenja istog naina pisanja slova.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE

Elementi provjere i vrednovanja: - provjera slunoga razumijevanja izoliranih rijei i kraih iskaza i razumijevanja pisanih rijei na osnovi povezivanja jezinoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi - itanje i pisanje se NE ocjenjuje Naela i naini praenja i vrednovanja uspjeha:

Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu; uenike ne treba izdvojiti iz skupine prilikom provjere usmenoga jezinog reagiranja. Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain. Uenicima mlae kolske dobi potrebna je neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to moe biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izraena gestom ili mimikom ili pak uporaba simbola poput nasmijeenog lica, cvjetia i sl. Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini prepoznavanja. Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nuno je primijeniti individualni pristup.

Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je dijete moe svladati samo, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jednostavne i vrlo kratke npr. nacrtati, obojiti, precrtati, povezati crte i rije, izraditi slikovne kartice, preslikati nekoliko rijei, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.



5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA

Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a.

TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA

IZRIAJI I STRUKTURE SUODNOS Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta steena u prethodnim razredima.

1. Susreti i pozdravi pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno ophoenje i oslovljavanje

Hello! Hi! Good morning/afternoon! Bye! Miss/Mr/Mrs White What's your name? I'm... How are you today? Fine, thanks. Not well. Please....Sorry....Thank you....

Priroda i drutvo (Ja sam uenik)

2. Ja i moji prijatelji predstavljanje sebe i prijatelja, izricanje dobi, estitanje roendana, pjevanje prigodne pjesmice

Whats you name? Im... Who is this? This is my friend. How old are you? Im 6/7. Happy birthday to you!

Katoliki vjeronauk (Imam svoje ime i svoje mjesto) Glazbena kultura (Pjevanje, Sluanje) Matematika (Brojevi 1 5, Brojevi 6 10)

3. Ja i moja obitelj predstavljanje lanova ue obitelji

This is my family. Who is this? This is my mum/dad/sister/brother.

Priroda i drutvo (lanovi obitelji) Katoliki vjeronauk (Imam svoje ime i svoje mjesto)

4. Razredni jezik razumijevanje uputa i postupanje prema njima, traenje doputenja

Sit down! Stand up! Go...! Come here! Draw! Colour! Listen! Repeat! Open! Close! Can I go out, please?

Priroda i drutvo (ivot i rad u koli)

5. Boje imenovanje osnovnih boja, opisivanje predmeta, bojanje po diktatu

What colour is it? It's white/black/red/yellow/blue/green. Colour the ball blue!

Likovna kultura (Boja) hrvatski jezik (Jezino izraavanje: Stvaranje nizova rijei)

6. kolski pribor imenovanje osnovnog kolskog pribora

This is my pencil/book/pen/desk...

Hrvatski jezik (Jezik: Stvaranje nizova rijei )

7. Moja uionica imenovanje nekih predmeta i dijelova uionica, pozivanje na aktivnost

Open/Close the door. This is a chair/a desk... Let's draw! Let's go out! Let's sing!

Priroda i drutvo (Moja kola)

8. Doruak imenovanje jela i pia za doruak

Whats for breakfast? I like/dont like milk/bread and butter.

Priroda i drutvo (Zdravlje)

9. Blagdani Boi i Uskrs - estitanje i pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice

Merry Christmas; Santa Claus... Happy New Year Happy Easter; Easter eggs...

Priroda i drutvo (Blagdani) Katoliki vjeronauk (Boi blagdan Isusova roenja, Isus je uskrsnuo i ivi) Likovna kultura (Ilustracija) Glazbena kultura (Pjevanje, Sluanje)

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima uenika prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi, posteri. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja.



6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, istoe i urednosti uz tematske cjeline: Ja

i moja obitelj, Razredni jezik, kolski pribor, Moja uionica promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: Ja i moja obitelj promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani razvijanje ekoloke svijesti uz tematsku cjelinu: Doruak

DRUGI RAZRED (70 sati godinje) 1. ZNANJA 1.1. LEKSIKA PODRUJA Do kraja 2. godine uenja u 2. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno koristiti oko 180 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga usvajanja do 250 (pjesmice, recitacije i brojalice). Planira se aktivno usvajanje i koritenje 5-6 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: Susreti (pozdravljanje pri susretu i opratanju, predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu), moja obitelj i ja (imenovanje i predstavljanje ue i ire obitelji), brojevi (od 1 do 20), boje, kola (kolski pribor i aktivnosti u koli), kuni ljubimci, hrana (imenovanje glavnih dnevnih obroka i osnovnih vrsta jela i pia), moje tijelo (imenovanje i opis osnovnih dijelova tijela), odjea (nazivi za najee odjevne predmete koje djeca nose), blagdani i obiaji (Halloween, Boi, Nova godina, Uskrs). Gotovo svaka cjelina trebala bi sadravati brojalicu ili kratku pjesmicu (nursery rhyme, action rhyme/song, jazz chant itd.) vezanu uz tematske sadraje. Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Prepoznati najmanje 70% rijei odnosno 180-200 rijei, a aktivno koriste najmanje 60% leksikih jedinica. Uenici tee pamte serije (dane u tjednu, godinja doba, brojanje), tee se snalaze u prostoru (ispred iza), u vremenu (prije- poslije). Ova podruja treba due uvjebavati i koristiti slikovne podsjetnike koje uenici izrauju sami. 5. Nauiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) niz novih rijei (pozdravi, predstavljanje, imenovanje lanova obitelji, predmeta, jela/pia) 1.2. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike strukture se ne tumae eksplicitno, ve ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 2. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama:

na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u

jednini i 3. lice mnoine - izraavanje svianja/nesvianja: I like/don't like - traenje dozvole pomou glagola can - jednina/mnoina imenica (prema tematskim podrujima) - osobne zamjenice: I, you, he, she, it, they - posvojni pridjevi: my, your, his, her, their - pokazna zamjenica: this - upitne rijei: who, what, how, where - opisni pridjevi kao dio predikata - glavni brojevi od 1 do 20; pitati za broj s How many... - prijedlozi: in, on, under, behind, in front of - jednostavne izjavne reenice - neodreeni lan a/an i odreeni lan the (globalna uporaba)



na razini prepoznavanja

- prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini - imperativ 2. lice jednine i mnoine izraavanje zapovijedi i molbe u okviru tematskih podruja (razredni govor) - osobne zamjenice: we, you

- inverzne upitne reenice - izraavanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous uestalih glagola vezanih uz tematska podruja, jednina i 3.lice mnoine)

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Due uvjebavati lanove, oblike za mnoinu, prijedloge 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.). 1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA - pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini - osnovni obrasci uljudnog ophoenja - predstavljanje sebe i drugih

- imenovanje predmeta, osoba, pojava - opisivanje predmeta i osoba - imenovanje i opisivanje kunih ljubimaca - izraavanje koliine/broja - izraavanje svojine - imenovanje glavnih dnevnih obroka, jela i pia - izraavanje osobnog stava i osjeaja - estitanje blagdana i roendana - izraavanje odnosa u prostoru - opisivanje radnje koju trenutno inimo - izraavanje molbe i naredbe - pozivanje na igru

1. 4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki kao i odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. predstavljanje, tipina imena i prezimena, pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanje blagdana i obiaji vezani uz blagdane, hrana. U pristupu kulturolokim i odgojnim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope. Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije. Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane. Takoer se uvodi jedna do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu se preporua obraditi ili proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadri priu. Obraditi barem jednu tradicionalnu djeju priu ili bajku. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZINE VJETINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem

- razumijevanje i izvravanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi (razredni govor i sl.) - povezivanje vizualnog i zvunog jezinog sadraja - razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja - uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi)



- postupno privikavanje uenika na globalno razumijevanje jednostavnog dijaloga/teksta

2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE Govorenje

- sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku

- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei i kraih reenica

- reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje, ukljuujui i rap Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.i 3. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela. 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.).

itanje

- sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstom - sposobnost prepoznavanja i razumijevanja rijei i osnovnih reenica u kratkim pisanim uputama - glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane, u skupini ili

individualno Posebnosti za uenike s posebnim odgojno- obrazovnim potrebama

2.,i 3. i 7 Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije. 5. itanje slike rijei i kraih slikovnih reenica uz mogunost ponavljanja ili imitiranja uitelja.

Pisanje - sposobnost prepisivanja jednostavnih, poznatih rijei ili kraih reenica prema uzorku - prepoznavanje i koritenje slova koja ne postoje u hrvatskom jeziku (x, y, w, q)

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

3. i 7. Mogue pogreke kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati, nego naznait tako da ih uenik sam otkrije i ispravi. Tolerirati greke kao izostavljanje, zamjene ili umetanje slova, slogova ili rijei. 5. Prepisivanje/preslikavanje rijei, krae reenice s 2-3 rijei.

2.1.3. PRODUKTIVNE VJETINE Govorenje Govorna produkcija/ izraavanje u kontinuitetu - imenovanje i jednostavno opisivanje osoba, predmeta i radnji - sudjelovanje u kraim dramatizacijama Govorna interakcija/sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija - postavljanje i jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja - sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata - sudjelovanje u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku Pisanje - dopunjavanje u govoru usvojenih rijei slovima koja nedostaju - dopunjavanje reenica rijeima koje nedostaju prema uzorku

- pisanje estitki za blagdane prema uzorku - pismeno odgovaranje na pitanja jednom rijeju, prema uzorku

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3.i 7. Pisati kratke tekstova, popunjavanje teksta rijeima, kao i povezivanje pomijeanih dijelova teksta, samo s jednostavnim primjerima ili uz pomo predloka sa shemom kako rjeavati takav tip zadatka.

2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega:



- senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem

(npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji i sl.)

2. 3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

- postupno ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja - koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (npr. vlastiti slikovni rjenik) - postupno ovladavanje tehnikama projektnoga rada uvoenjem kratkih, jednostavnih projekata - uoavanje uloge ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta - postupni razvoj samostalnoga i suradnikog uenja - postupni razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio)

3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), no nuno je osigurati i provjeriti pravilno, razumijevanje znaenja poruke ukljuujui i kulturoloke, odgojne i socijalizirajue elemente. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, geste, lutke i dr.). Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura. Jezine se strukture posreduju globalno bez osvjetavanja i upotrebe metajezika. Nove se jezine strukture uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala. Jezini se sadraji neprestano moraju ponavljati u svrhu osiguranja zapamivanja i to po mogunosti na to je mogue vie naina (apelirajui na razliite kanale percepcije). To ujedno znai da se prethodno obraeni sadraji neprestano povezuju s novim sadrajima. Jezini se sadraji prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 5 do 6 minuta. Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad. Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktike aktivnosti svakako trebaju ukljuivati elemente igre. Mogue didaktike aktivnosti:

- pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem)

- odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogunosti popraeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijeloga tijela) - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, i figurica i dr.

- sudjelovanje u kraim dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura, sudjelovanje u igrama - didaktike igre: bingo, memory, pogaanje, sakrivanje i traenje, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja:

- provjera slunoga razumijevanja izoliranih rijei i kraih iskaza i razumijevanja pisanih rijei i kraih reenica na osnovi povezivanja jezinoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom

- govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije

- motiviranost za rad i aktivnost na nastavi Naela i naini praenja i vrednovanja:

Documents

Engleski Prvi Jezik 1.-8. Razreda