Emissions Reduction Poential Task4 Otpad Nacrt

7/24/2019 Emissions Reduction Poential Task4 Otpad Nacrt

1/42

EKONERG Institut za energetiku i zatitu okolia

Zagreb, 2006.

TEHNO-EKONOMSKE SMJERNICEZA IZRADU SEKTORSKIH

PROGRAMA ZA SMANJIVANJE

EMISIJA STAKLENIKIH PLINOVAOtpad

Nacrt


2/42

Naruitelj: Ministarstvo zatite okolia,

prostornog ureenja i graditeljstva

Radni nalog: I-12-098

Naslov:Projekt: LIFE04 TCY/CRO/029 Osposobljavanje za provedbu

Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime iProtokola iz Kyota u Republici Hrvatskoj

TEHNO-EKONOMSKE SMJERNICE ZA IZRADUSEKTORSKIH PROGRAMA ZA SMANJIVANJE EMISIJA

STAKLENIKIH PLINOVA- Otpad -

Nacrt

With the contribution of the LIFE financial instrument of the European Community

Koordinator izrade: Mr.sc. Andrea Hublin, dipl.ing.

Autori: Mr.sc. Andrea Hublin, dipl.ing.

Davor Veligaj, dipl.ing.

Direktor Odjela za zatitu atmosfere: Direktor:

Davor Veligaj, dipl.ing. Mr.sc.Zdravko Muek, dipl.ing.

Zagreb, prosinac 2006.

EKONERG Institut za energetiku i zatitu okolia d.o.o.Koranska 5, 10000 Zagreb


3/42

EKONERG Tehno-ekonomske smjernice Otpad

LIFE04TCY/CRO/029

SUMMARY

The purpose of these guidelines is technical and economic analysis of greenhouse gas (GHG)mitigation measures as support to stakeholders in the preparation of sectoral operating

programs. Three major items are elaborated in the guidelines: (1) identification and descriptionof technical measures, (2) determination of emission reduction potentials and (3) costassessment.

Guidelines are focused at key sources in the Republic of Croatia, i.e. sources which contributeto the total GHG emissions with 95 per cent, and mitigation measures which can be appliedwithin that sources independent on the type of GHG. These sources are identified in theNational Inventory Report.

GHG emissions mitigation could be achieved by implementation of technical measures and/orflexible mechanism in the framework of UNFCCC, which represent combination of technical andeconomic measures. Guidelines should analyze measures which already available at market,with possibility of implementation till 2010.

TABLE OF CONTENTS

1. INTRODUCTION 11.1. SCOPE AND OBJECTIVES1.2. METHODOLOGICAL ASPECT OF GUIDELINES PREPARATION 2

2. SECTOR DESCRIPTION 3

2.1. MAIN CHARACTERISTICS OF SECTOR 32.1.1. LAND DISPOSAL OF MUNICIPAL SOLID WASTE 32.2. KEY SOURCE DESCRIPTION 4

2.2.1. LAND DISPOSAL OF MUNICIPAL SOLID WASTE 42.3. BEST AVAILABLE TECHNIQUES 7

2.3.1. BEST AVAILABLE TECHNIQUES IN LAND DISPOSAL OFMUNICIPAL SOLID WASTE 7

2.3.1.1. Biological Treatment 72.3.1.2. Mechanical-Biological Treatment (MBT) 72.3.1.3. Landfill Gas Power Plants (LGPP) 82.3.1.4. Power Plant Waste (PPW) 8

2.4. LEGISLATIVE FRAMEWORK 102.4.1. EU LEGISLATION 102.4.2. CROATIAN LEGISLATION 11

3. GREENHOUSE GASES EMISSIONS 133.1. LAND DISPOSAL OF MUNICIPAL SOLID WASTE 13

3.1.1. METHODOLOGY OF METHANE EMISSION ESTIMATION FROMLAND DISPOSAL OF MUNICIPAL SOLID WASTE 13

4. MITIGATION MEASURES 194.1. LAND DISPOSAL OF MUNICIPAL SOLID WASTE 19

4.1.1. IDENTIFICATION AND TECHNICAL ANALYSIS OF MEASURES 194.1.1.1. Municipal Solid Waste Production Avoiding and Waste

Quantities Reduction 19


4/42


LIFE04TCY/CRO/029

4.1.1.2. Reduction of Disposed Municipal Solid Waste 204.1.1.3. Increasing of Separately Collected and Recycled Municipal

Solid Waste 204.1.1.4. Increasing of Population Involvement with Organized

Collection of Municipal Solid Waste 214.1.1.5. Reduction of Disposed Biodegradable Municipal Solid Waste 214.1.1.6. Landfill Gas Combustion 224.1.1.7. Municipal Solid Waste Thermal Processing (Power Plant Waste) 22

4.1.2. AVAILABILITY AND LIMITATIONS OF MEASURES 245. EMISSION REDUCTION POTENTIAL 25

5.1. BASELINE SCENARIO DEFINING 255.2. SCENARIO WITH MEASURES 265.3. SCENARIO WITH ADDITIONAL MEASURES 265.4. EMISSION REDUCTION POTENTIAL 28

6. EMISSION REDUCTION COST 296.1. METHODOLOGICAL ASPECT OF COST ASSESSMENT 296.2. MARGINAL COST ASSESSMENT 306.3. SECTORAL COST CURVE PREPARATION 32

7. CONCLUSION AND RECOMMENDATIONS 348. REFERENCES 35


5/42


LIFE04TCY/CRO/029

SADRAJ:

1. UVOD 11.1. SVRHA I CILJEVI 1

1.2. METODOLOKI PRISTUP IZRADI SMJERNICA 22. OPIS SEKTORA 3

2.1. GLAVNE ZNAAJKE SEKTORA 32.1.1. ODLAGANJE KRUTOG KOMUNALNOG OTPADA 3

2.2. OPIS KLJUNOG IZVORA EMISIJE 42.2.1. ODLAGANJE KRUTOG KOMUNALNOG OTPADA 4

2.3. NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNOLOGIJE 72.3.1. NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNOLOGIJE U ODLAGANJU KRUTOG

KOMUNALNOG OTPADA 72.3.1.1. Bioloka obrada 72.3.1.2. Mehaniko-bioloka obrada (MBO) 72.3.1.3. Energane na deponijski plin (ENDP) 82.3.1.4. Energane na otpad (ENO) 8

2.4. ZAKONODAVNI OKVIR 102.4.1. EU ZAKONODAVSTVO 102.4.2. HRVATSKO ZAKONODAVSTVO 11

3. EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA 133.1. ODLAGANJE KRUTOG KOMUNALNOG OTPADA 13

3.1.1. METODOLOGIJA PRORAUNA EMISIJE METANA IZ ODLAGANJAKRUTOG KOMUNALNOG OTPADA 13

4. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA 19

4.1. ODLAGANJE KRUTOG KOMUNALNOG OTPADA 194.1.1. IDENTIFIKACIJA I TEHNIKA ANALIZA MJERA 194.1.1.1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje koliine komunalnog otpada 194.1.1.2. Smanjivanje koliine odloenog komunalnog otpada 204.1.1.3. Poveanje koliine odvojeno skupljenog i recikliranog

komunalnog otpada 204.1.1.4. Poveanje obuhvata stanovnitva organiziranim skupljanjem

komunalnog otpada 214.1.1.5. Smanjivanje koliine odloenog biorazgradivog komunalnog

otpada 214.1.1.6. Spaljivanje metana na baklji 22

4.1.1.7. Termika obrada komunalnog otpada (Energana na otpad) 224.1.2. RASPOLOIVOST I OGRANIENJA MJERA 24

5. POTENCIJAL SMANJENJA EMISIJE 255.1. DEFINIRANJE REFERENTNOG SCENARIJA 255.2. SCENARIJ S MJERAMA 265.3. SCENARIJS DODATNIM MJERAMA 265.4. POTENCIJAL SMANJENJA EMISIJE 28

6. TROKOVI SMANJENJA EMISIJE 296.1. METODOLOKI PRISTUP PROCJENI TROKOVA 296.2. PROCJENA GRANINIH TROKOVA 306.3. IZRADA SEKTORSKE KRIVULJE TROKOVA 32


6/42


LIFE04TCY/CRO/029

7. ZAKLJUAK I PREPORUKE 338. LITERATURA 35


7/42

EKONERG Tehno-ekonomske smjernice - Otpad

LIFE04TCY/CRO/029 1/36

1. UVOD

1.1. SVRHA I CILJEVI

Nakon to ratificira Protokol iz Kyota, RH e sukladno s preuzetim obvezama u razdoblju 2008.-2012. morati smanjiti emisije svih staklenikih plinova za 5% u odnosu na baznu godinu za kojuje izabrana 1990. Neovisno o ishodu pregovora koje RH vodi sa meunarodnom zajednicomoko poveanja emisije u baznoj godini, smanjivanje emisija staklenikih plinova uz istovremeniplanirani gospodarski rast predstavljat e veliki tehnoloki i ekonomski izazov za Hrvatsku.Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i Protokol iz Kyota ostavlja strankama dasame ili zajedno s drugim strankama definiraju strategiju, politiku, programe i mjere ijom eprovedbom ostvariti konani cilj.

Smanjenje emisije staklenikih plinova prvenstveno se ostvaruje primjenom tehnikih mjera i/iliprimjenom tzv. fleksibilnih mehanizama definiranih u okviru UNFCCC-a koji predstavljajukombinaciju tehnikih i ekonomskih mjera. Treba naglasiti da se navedene mjere donose iprovode u okviru ireg politikog okvira koji definira/propisuje i ostale ne-tehnike mjere kaoto su primjerice razliiti ekonomski instrumenti (porezi, naknade, subvencije i sl.).

U dijelu koji se odnosi na provedbu tehnikih mjera, nositelji njihove provedbe (sektori, pojedineindustrijske grane i poduzea) i njihov menadment moraju imati to je mogue tonije idosljednije informacije o potencijalima i trokovima smanjenja emisija kako bi mogli postiiplanirani rast i konkurentnost na tritu i istovremeno provesti mjere smanjenja emisije poprincipu najmanjeg troka. Na razini EU prihvaeno je da granini troak od 20 /tCO2eqpredstavlja prag ispod kojeg primjena mjera zadovoljava kriterij trokovne uinkovitosti (cost-

effectiveness).

Svrha ovih smjernica je tehnika i ekonomska (tehno-ekonomska) analiza mjera kao potporadonosiocima odluka u pripremi sektorskih operativnih programa. U smjernicama se razrauju trikljuna elementa: (1) identifikacija i opis tehnikih mjera, (2) odreivanje potencijala smanjenjaemisije i (3) procjena trokova.

Smjernice e biti usredotoene na kljune izvore emisije (key sources) u RH, tj. izvore kojidoprinose ukupnoj emisiji staklenikih plinova sa 95% i mjere smanjenja emisija koje se moguprimijeniti na ovim izvorima neovisno o vrsti staklenikog plina. Ovi izvori identificirani su uIzvjeu o proraunu emisija staklenikih plinova (NIR).

Smjernice bi trebale analizirati mjere koje su ve raspoloive na tritu i ija primjena bi semogla ostvariti do 2010. godine.


8/42



1.2. METODOLOKI PRISTUP IZRADI SMJERNICA

U izradi sektorskih smjernica koriten je bottom-uppristup, odnosno, tehno-ekonomska analizamjera za smanjenje emisije staklenikih plinova, koja se sastoji od nekoliko koraka [1,2]:

za svaki sektor definirani su kljuni izvori emisije (key sources), tj. izvori koji doprinoseukupnoj emisiji staklenikih plinova sa 95%;

za kljune izvore emisije definirane su mjere za smanjenje emisije; mjere koje imaju znaajniji utjecaj na smanjenje emisije do 2010. godine detaljnije su

analizirane, odnosno, odreen je njihov potencijal smanjenja emisije, trokovi/utede ikoristi koje se postiu njihovom primjenom.

Kljuni izvori emisije identificirani su u Izvjeu o proraunu emisija staklenikih plinova (NIR-u).U sektoru Otpad kategorija Odlaganje krutog komunalnog otpada definirana je kao kljuni izvoremisije. Navedena kategorija ima najvei udio u ukupnoj emisiji iz sektora (preko 90 posto).

U svrhu provoenja tehno-ekonomske analize mjere za smanjenje emisije staklenikih plinovaanalizirane su s obzirom na potencijal smanjenja u odnosu na baseline scenarij,trokove/utede, dostupnost, mogunost, zapreke i ostale relevantne informacije vezane uzimplementaciju mjera. Mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova identificirane su u Prvomnacionalnom izvjeu RH prema Okvirnoj konvenciji UN o promjeni klime te Projekcijama iukupnim efektima politike i mjera za potrebe Drugog nacionalnog izvjea RH prema Okvirnojkonvenciji UN o promjeni klime.

U kategoriji Odlaganje krutog komunalnog otpada definirane su i analizirane sljedee mjere za

smanjenje emisije staklenikih plinova: Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje koliine komunalnog otpada Smanjivanje koliine odloenog komunalnog otpada Poveanje koliine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada Poveanje obuhvata stanovnitva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada Smanjivanje koliine odloenog biorazgradivog komunalnog otpada Spaljivanje metana na baklji Termika obrada komunalnog otpada (Energana na otpad)

Za svaku mjeru definirani su sljedei parametri: potencijal smanjenja emisije do 2010. godine; trokovi/utede izraeni u /tCO2eq; razina implementacije do 2010. godini.


9/42



2. OPIS SEKTORA

2.1. GLAVNE ZNAAJKE SEKTORA

Aktivnostima obrade i odlaganja otpada dolazi do emisije staklenikih plinova ugljikovogdioksida (CO2), metana (CH4) i diduikovog oksida (N2O). Utjecaj postupaka gospodarenjaotpadom na ukupnu emisiju najvie se oituje u emisiji CH4, kao posljedici razgradnjebiorazgradivog otpada u odlagalitima, uz anaerobne uvjete. U 2000 godini oko 3 posto ukupneemisije staklenikih plinova u EU dolazi iz gospodarenja otpadom, iskljuujui energetskuupotrebu otpada koja je obuhvaena u sektoru Energetika. Oko 80 posto emisije proistjee izodlaganja krutog komunalnog otpada na odlagalita, dok ostali izvori emisije, obrada otpadnihvoda i spaljivanje otpada, ne doprinose ukupnoj emisiji u znaajnoj mjeri [3]. U ukupnoj emisijistaklenikih plinova u Hrvatskoj aktivnosti iz sektora Otpad sudjeluju sa oko 4 posto [4].Kategorija Odlaganje krutog komunalnog otpada, kod koje je doprinos emisiji staklenikihplinova identificiran kao znaajan, ini preko 90 posto emisije u sektoru Otpad.

2.1.1. ODLAGANJE KRUTOG KOMUNALNOG OTPADA

Utjecaj aktivnosti gospodarenja otpadom na ukupnu emisiju staklenikih plinova u najveoj mjeriproizlazi iz razgradnje biorazgradivog otpada u odlagalitu. Anaerobna razgradnja organskogmaterijala deponiranog na odlagalite otpada rezultira emisijom CH4u atmosferu. Emisija iz togizvora sainjava oko 5 20 % godinje antropogene emisije CH4u svijetu. Koliina emitiranogCH4, stvorenog anaerobnom razgradnjom uslijed djelovanja bakterija, proporcionalna je sakoliinom ugljika u otpadu koji se moe bioloki razgraditi (npr. papir, tekstil, otpaci iz vrtova i

parkova, otpaci hrane, otpaci drveta i slame). CO2koji nastaje razgradnjom biomase (npr. drvo)i ponovo se vraa u ciklus krunog toka ugljika, ne uraunava se u ukupan iznos emisijestaklenikih plinova u ovom sektoru, veu sektoru Poljoprivreda. Struktura otpada je jedan odnajznaajnijih imbenika koji utjee na stupanj razgradnje i koliinu nastalog CH4. Temperatura,sadraj vlage i pH otpadnog materijala te sadraj hranjivih tvari utjeu na brzinu rasta bakterija,a samim time i na brzinu i stupanj razgradnje organskog materijala.

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (N.n. 130/05) ureuje se gospodarenjerazliitim vrstama otpada, meu kojima je i komunalni otpad. Odlaganje krutog komunalnogotpada je jedina metoda gospodarenja tom vrstom otpada u Hrvatskoj. Ostvarivanje iodravanje cjelovitog sustava gospodarenja krutim komunalnim otpadom, od nastanka do

konanog odlaganja, potrebno je uskladiti prema suvremenim europskim standardima izahtjevima, sa svrhom da se maksimalno izbjegne ili smanji nastajanje otpada, kao i njegovutjecaj na ljudsko zdravlje, okoli i klimu, odnosno, da se cjelokupno gospodarenje krutimkomunalnim otpadom uskladi s naelima odrivog razvoja.

Nacionalnim planom djelovanja na okoli (N.n. 46/02) i Strategijom gospodarenja otpadomRepublike Hrvatske kao strateki cilj istaknuto je stvaranje preduvjeta za uinkovito djelovanjesustava postupanja s otpadom. Strategija gospodarenja otpadom utemeljena je u skladu spostavljenim ciljevima na hijerarhijskom konceptu Izbjegavanje Vrednovanje Odlaganje [5].Tri faze hijerarhijskog koncepta poredane su po vanosti, a u sebi sadre najvanije mjeregospodarenja krutim komunalnim otpadom. Izbjegavanje nastanka otpada (prevencija) imanajvii prioritet i ukljuuje obrazovanje, istiju proizvodnju, proizvode i potronju, smanjenjeambalae, hrvatsku burzu otpada i ponaanje kupaca i potroaa, a rezultira smanjenjem


10/42



koliine i tetnosti proizvedenog otpada koji ulazi u iduu fazu sustava. Vrednovanje(iskoritavanje) proizvedenog otpada ima zadau iskoristiti materijalna i energetska svojstvaotpada u granicama tehnikih, ekolokih i ekonomskih mogunosti ponovnog koritenja,recikliranja i oporabe, a najvaniji elementi su odvojeno skupljanje i recikliranje otpada, te

mehanika, bioloka, termika i ostale vrste obrade otpada. Odlaganje ostatnog otpada naureena kontrolirana (sanirana postojea ili nova) odlagalita otpada najnie je rangirano uhijerarhiji gospodarenja krutim komunalnim otpadom.

U hijerarhijskom konceptu gospodarenja krutim komunalnim otpadom sadrana je i veinamjera koje doprinose smanjenju emisije metana. Prioritet suvremenog sustava gospodarenja skrutim komunalnim otpadom su mjere za izbjegavanje i smanjivanje koliine otpada tesmanjivanje koliine odloenog komunalnog otpada, uz poveanje koliine odvojenosakupljenog i recikliranog komunalnog otpada. Uz navedene mjere, poveanje obuhvatastanovnitva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada predstavlja znaajno mjesto uostvarivanju kvantitativnih ciljeva definiranih Strategijom gospodarenja otpadom RepublikeHrvatske. Smanjivanje koliine odloenog biorazgradivog komunalnog otpada predstavljaatraktivnu i trokovno uinkovitu mjeru, jer se uz postizanje osnovnog cilja smanjenja otpada,raznim metodama obrade odvojenog biorazgradivog otpada (npr. kompostiranje, anaerobnarazgradnja) iz otpada proizvodi koristan produkt. Mjerama koje obuhvaaju termiku obradu,kao to su Spaljivanje metana na baklji i Termika obrada komunalnog otpada (Energane naotpad) postie se dvostruka korist glede smanjenja emisije staklenikih plinova: kao produktitermike obrade otpada, deponijskog plina i bioplina nastaju stakleniki plin ugljikov dioksid(CO2) i vodena para (H2O). CO2ima znatno manji potencijal globalnog zagrijavanja od metana(CH4) koji bi inae nastao razgradnjom otpada u odlagalitima, a proizvedena energija iz otpadaujedno smanjuje i koliinu fosilnog goriva potrebnog za proizvodnju ekvivalentne koliine

energije, a time i emisiju CO2koji bi nastao kao produkt izgaranja.

Emisije u okoli iz odlagalita otpada moraju se smanjiti, koliko je to mogue, na tehniki igospodarski najuinkovitiji nain, koritenjem najbolje raspoloivih tehnologija/mjera u odnosuna trokove i ekoloku prihvatljivost.

2.2. OPIS KLJUNOG IZVORA EMISIJE

U ovom poglavlju opisan je kljuni izvor emisije Odlaganje krutog komunalnog otpada, za koji suu narednim poglavljima analizirane mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova.

2.2.1. ODLAGANJE KRUTOG KOMUNALNOG OTPADA

Prema primijenjenom sustavu gospodarenja otpadom, odlagalita krutog komunalnog otpada uHrvatskoj su grupirana prema kategorijama, odnosno pravnom statusu, veliini, vrstama ikoliini odloenog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoli i opremljenosti [6]. Uz 252 aktivnaodlagalita, od kojih je 31 stavljeno u funkciju nakon 1. sijenja 2000., registrirano je i 29zatvorenih, odnosno ukupno 281 odlagalite. Aktivna odlagalita razvrstana su u pet kategorija:

legalna odlagalita (25), odlagalita u postupku legalizacije (40), slubena odlagalita (36), dogovorna odlagalita (86), "divlja" odlagalita smetlita (65).


11/42



Legalna odlagalita otpada su graevine za (trajno) odlaganje otpada, predvieneodgovarajuim prostorno-planskim dokumentima (upanijskim, gradskim/opinskim) isagraene u skladu s vaeim propisima, a rade uz odobrenje nadlenog tijela lokalne uprave isamouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoli te ishoenih dozvola -

lokacijske, graevinske i uporabne.

Odlagalita otpada u postupku legalizacije su graevine za (trajno) odlaganje otpada,predviene odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima (upanijskim, gradskim/opinskim) za koja je zapoeo, ali jo nije dovren postupak procjene utjecaja na okoli,odnosno, ishoenje potrebnih dozvola lokacijske i graevinske, a za nova odlagalita iuporabne dozvole.

Slubena odlagalita otpada su, uglavnom, vei neureeni prostori za (trajno) odlaganje otpada,predvieni odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima (upanijskim, gradskim/opinskim),za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoli niti raspolau ijednom odneophodnih dozvola (lokacijskom, graevinskom, uporabnom), a rade na temelju rjeenja iliodluke nadlenog tijela lokalne uprave i samouprave te su u sustavu slubeno organiziranogdovoza otpada ovlatenih komunalnih poduzea.

Dogovorna odlagalita otpada su, uglavnom, neureeni manji prostori za odlaganje otpada kojinisu predvieni odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima (upanijskim,gradskim/opinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoli. Ona neraspolau nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, graevinskom, uporabnom), alidjeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadlene lokalne samouprave. Uglavnom nisu usustavu slubeno organiziranog dovoza otpada ovlatenih osoba.

"Divlja" odlagalita otpada - smetlita su manji neureeni prostori koji nisu predvieni zaodlaganje otpada, a formirali su ih najee graani bez prethodnog znanja tijela lokalnesamouprave. Ne raspolau nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO,dozvole) niti posjeduju rjeenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnomindividualno dovoze graani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo vei broj slinihpovrina oneienih otpadom.

U velika su odlagalita ukljuena ona koja zadovoljavaju jedan od sljedeih postavljenih uvjeta:vie od 10.000 stanovnika, 40.000 m3/god odloenog otpada, 5 ha povrine, itd. Velika suodlagalita do sad primila 85% registriranog otpada, a njima gravitira 72% stanovnitva

Hrvatske.

Gotovo 67% svih aktivnih odlagalita (dogovornih 86 i "divljih" 65) nije predvieno prostorno-planskim dokumentima i za njih nije proveden postupak procjene utjecaja na okoli te neraspolau niti jednom od potrebnih dozvola. Iskljuivo komunalni otpad odlae se na 25odlagalita, a komunalni i slian otpad po sastavu, zajedno s neopasnim proizvodnim otpadom,na 227 odlagalita.

Stupanj opremljenosti odlagalita otpada u Republici Hrvatskoj relativno je nizak. Naelno,velika odlagalita su bolje tehniki opremljena od tzv. ostalih odlagalita. Obiljeja tehnikeopremljenosti velikih odlagalita posebno su znaajna zbog injenice da je na 60 velikihodlagalita pohranjeno ak oko 85 % sveukupno odloenog otpada. Sastav otpada odloenogna velikim odlagalitima i tehniko-tehnoloke mjere njegove deaktivacije i izolacije, od velikog


12/42



su znaaja s gledita moguih negativnih utjecaja na okoli i zdravlje ljudi. Mjere monitoringa ilipraenja stanja okoliaprovodi se na ukupno 41 odlagalitu, i to na 24 velika i 17 tzv. ostalihodlagalita (na nekima se prati stanje dvaju ili tri medija - voda, tlo, zrak). Sustavom odvodnjeotpadnih voda opskrbljeno je 17 posto svih registriranih odlagalita (48 odlagalita, od kojih je

27 velikih), dok je sustavom odvodnje i sabiranja procjednih voda opskrbljeno svega 6 postosvih odlagalita (17 odlagalita, od kojih je 11 velikih). Obrada procjednih voda primjenjuje sesamo na 5 odlagalita. Postupak otplinjavanja koristi se na veim odlagalitima kao zatita odakumulacije odlagalinog plina i eksplozije. Sustav otplinjavanja djeluje ukupno na 29odlagalita, od ega na 19 velikih.

U ureenim odlagalitima prisutni su anaerobni uvjeti, pri kojim je proizvodnja metana uslijedrazgradnje otpada najvea. Anaerobnom razgradnjom otpada, koja se odvija u nekoliko faza,nastaje deponijski plin, koji se u prosjeku sastoji od 50 posto CH4i 50 posto CO2. Nakon dovozaotpada, dopremljene koliine i vrste otpada se registriraju pomou automatskih vaga za vozilaotpada, nakon ega se otpad istovaruje i podvrgava postupcima kompaktiranja, prekrivanja iravnanja sa povrinom zemlje.

U 2004. godini porasla je koliina odloenog komunalnog otpada za oko 10 posto, u odnosu na2000. godinu. To je posljedica poveanja obuhvaenosti broja stanovnika organiziranimskupljanjem, odvozom i odlaganjem otpada i poveanja specifine koliine otpada postanovniku. Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada na odlagalitaobuhvaeno je oko 86 posto stanovnitva Republike Hrvatske, to je blagi porast u odnosu naprocijenjenih 80 posto za 2000. godinu, a znatan u odnosu na 57 posto za 1995. godinu [7].Specifina koliina organizirano skupljenog i odloenog komunalnog otpada u prosjeku iznosi0,71 kg/st/dan. Postupci zbrinjavanja otpada uglavnom se svode na odlaganje na odlagalita,

od kojih vrlo mali dio zadovoljava propisane standarde i ima potrebne dozvole. Opremljenost imjere zatite primijenjene na odlagalitima openito su loe, a praenje utjecaja odlaganja naokoli rijetko se provodi. Saniran je manji broj odlagalita, u tijeku su postupci kvalifikacijalokacija za nekoliko upanijskih (regionalnih) centara za gospodarenje otpadom te jo nekeinicijative, uglavnom od lokalne vanosti. Znaajne aktivnosti na sustavnoj sanaciji postojeihodlagalita zapoele su 2004., poetkom djelovanja Fonda za zatitu okolia i energetskuuinkovitost. Fond trenutno sufinancira sanaciju 161 slubenih neureenih odlagalitakomunalnog otpada. Koliina komunalnog otpada u 2004. godini koji nije bio obuhvaenorganiziranim skupljanjem i odvozom procijenjena je na oko 21 posto, to predstavlja blagiporast u odnosu na 2000. godinu u kojoj je koliina komunalnog otpada neobuhvaenaorganiziranim skupljanjem procijenjena na oko 18 posto, ali je znatno povoljnije u odnosu na

1995. godinu kada je ovaj udio iznosio 37 posto. Od ukupne koliine proizvedenog komunalnogotpada u 2004. godini odvojeno je skupljeno 2 posto otpada. Kompostirano je 1 posto otpada.Organiziranim odlaganjem obuhvaeno je 79 posto otpada, a neorganiziranim preostala koliinaod 18 posto.

Gospodarenje komunalnim otpadom u Hrvatskoj je openito nedovoljno organizirano, aprikupljeni podaci iz razliitih izvora su nedovoljni i nekonzistentni. Zbog toga su, na temeljunajbolje raspoloivih podataka, procijenjene koliine i sastav odloenog otpada te glavneznaajke odlagalita na koja se odlae kruti komunalni otpad.


13/42


14/42



iz nje se proizvodi gorivo iz otpada GIO (RDF Refuse Derived Fuel), koje se moe upotrijebitiza proizvodnju energije u energanama na otpad, termoelektranama na ugljen, cementarama islinim industrijskim postrojenjima koja troe goriva. Teka frakcija sadri ostatke hrane,zelenog otpada i ostale lako biorazgradive komponente, uz staklo, metale itd., a iz nje se, uz

prethodno odvajanje stakla i metala, biolokom obradom (kompostiranje, anaerobna obrada)proizvodi djelomino inertizirani ostatak, koji se moe iskoristiti za pokrivanje odlagalita otpada.

MBO doprinosi smanjenju emisija staklenikih plinova, osobito u sluaju kad se proizvedenogorivo iz otpada koristi za proizvodnju energije i time zamjenjuju odreene koliine fosilnihgoriva.

2.3.1.3. Energane na deponijski plin (ENDP)

Energana na deponijski plin (ENDP) iskoritava energiju deponijskog (odlagalinog) plina zaproizvodnju elektrine i/ili toplinske energije, koje se koriste za pokrivanje energetskih potrebaodlagalita otpada, za potrebe okolnih potroaa ili se plasira u elektrinu mreu.

Proizvodnja deponijskog plina iz odlagalita otpada traje desetljeima, a raspoloive koliineplina za ekonominu proizvodnju energije traju dvadesetak godina. Sistemi otplinjavanjaodlagalita mogu prosjeno skupiti 60 posto proizvedenog metana. Proizvodnja energije izdeponijskog plina ekonomina je za velika odlagalita komunalnog otpada s relativno velikomproizvodnjom plina. Na manjim odlagalitima otpada deponijski plin bi se takoer trebaoskupljati i spaljivati na bakljama. Proizvodnjom energije iz deponijskog plina smanjuje se emisijastaklenikih plinova na dva naina:

izgaranjem deponijskog plina metan se zamjenjuje dvadesetak puta slabijim ugljikovim

dioksidom, smanjuje se potronja fosilnih goriva, ijim izgaranjem nastaju stakleniki plinovi.

Deponijski plin sadri najvie metana i ugljinog dioksida, te itav niz drugih plinovitih sastojaka,u pravilu tetnih po okoli. Prosjena ogrjevna vrijednost plina je oko 5 kWh/m3(~ 18 MJ/m3), aprosjena godinja proizvodnja plina iz tone odloenog komunalnog otpada iznosi oko 6 m3.Uobiajene ENDP sa termomotorima mogu iz tone odloenog otpada godinje proizvestipriblino 10 kWh elektrine i 15 kWh toplinske energije.

Kontrolirano skupljanje i iskoritavanje energije deponijskog plina zapoelo je u razvijenijimdravama poetkom 1980.-ih godina i otad broj ENDP u EU neprestano raste. 1985. godine u

EU je bilo oko 65 ENDP, 1995. godine taj broj se poveao na 300, a 2005. se udvostruio (oko650 ENDP) [8].

2.3.1.4. Energane na otpad (ENO)

Termika obrada otpada uz iskoritavanje energije, sudjeluje s vie od 70 posto u ukupnomobraenom krutom komunalnom otpadu svijeta, u emu razvijene drave sudjeluju s vie od 90posto [9]. Broj i koliina termiki obraenog otpada u dravama EU stalno rastu. Krajem 2002. uEU je radilo oko 360 ENO veih od 10 000 t/god, koje su termiki obraivale blizu 50 Mtkomunalnog otpada godinje (blizu 20% od ukupne koliine komunalnog otpada). Pritom jeproizvedeno oko 25 TWh/god elektrine energije i odgovarajua koliina toplinske energije,ime je smanjena potronja fosilnih goriva (mazut, prirodni plin) za priblino 10 Mten (tona


15/42



ekvivalent nafte) godinje, uz odgovarajue smanjenje emisije staklenikih plinova do kojedolazi prilikom njihovog izgaranja [8].Dva su osnovna tipa ENO s obzirom na sistem izgaranja komunalnog i slinog otpada:

ENO s izgaranjem na rotilju - najvei broj izvedenih postrojenja

ENO s izgaranjem u lebdeem sloju ("fluid - bed") koristi se u novije vrijeme, osobitoza suizgaranje otpada s ugljenom.

Visoki udio termike obrade uvjetovan je sljedeim prednostima: velika redukcija volumena ostataka obrade koji se deponira na odlagalita (90 posto); proizvodnjom elektrine i/ili toplinske energije iz otpada smanjuju se emisije staklenikih

plinova u odnosu na odlaganje neobraenog otpada i bioloku obradu. Ugljikov dioksid(CO2) koji nastaje termikom obradom ima znatno manji potencijal globalnogzagrijavanja od metana (CH4) koji bi inae nastao anaerobnom razgradnjom otpada uodlagalitima. Proizvedena energija iz otpada ujedno smanjuje i koliinu fosilnog gorivapotrebnog za proizvodnju ekvivalentne koliine energije, a time i emisiju CO2 koji binastao kao produkt izgaranja;

dobre mogunosti prodaje proizvedene energije djelomino kompenziraju razmjernovisoka ulaganja.

Suizgaranjem komponenata otpada s fosilnim gorivima u velikim industrijskim loitima(rotacijske pei cementne industrije, loita kotlova termoelektrana na ugljen) postiu se ukupniekoloki rezultati jo povoljniji nego kod ENO, jer se ostaci izgaranja (ljaka, pepeo) zbrinjavajuu peima ugradnjom u krajnji proizvod, tj. cement. Komunalni otpad je gorivo, koje ima ogrjevnuvrijednost na razini lignita (10,63-12,56 MJ/kg otpada), a pripremljen u obliku goriva iz otpada(eng. Refuse-derived fuel, RDF) dosee ogrjevnu vrijednost mrkog ugljena (16,75-18,84 MJ/kg

otpada) [9].

Pootrenje propisa o doputenim emisijama tetnih plinova iz ENO u atmosferu, 1990-ih godinadovelo je do okrupnjavanja ENO u EU uz istovremeno zatvaranje manjih neracionalnijihpostrojenja. Raspoloivi planovi gospodarenja otpadom u dravama EU pokazuju da se moeoekivati daljnje poveanje broja i kapaciteta ENO, bilo proirenjem postojeih ili izgradnjomnovih postrojenja. Razlozi tome trendu su sljedei:

smanjenje emisije staklenikih plinova, smanjivanje udjela biorazgradivog otpada za odlaganje, poveanje raspoloivih gradskih povrina, zbog smanjenja povrina zauzetih

odlagalitima otpada, doprinos energetskoj bilanci smanjivanjem uvoza fosilnih goriva.

U EU raste i broj cementara, termoelektrana i jo nekih postrojenja koja suizgaraju odreenevrste otpada kao alternativna goriva, ime takoer doprinose smanjenju emisije staklenikihplinova.


16/42



2.4. ZAKONODAVNI OKVIR

Podjela i struktura hrvatskog zakonodavstva na podruja zatite zraka nije potpuno istovjetnapodjeli EU zakonodavstva. Kod usklaivanja EU zakonodavstva sa hrvatskim zakonodavstvom

mogua su dva pristupa [10]: donoenje potpuno novog zakonskog akta; usklaivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavnim aktom EU na nain da se

donesu izmjene i dopune postojeeg nacionalnog zakonodavstva.

EU zakonodavstvo vezano uz zatitu i kakvou zraka sadri propise vezane uz kontrolu emisijaiz stacionarnih izvora, kontrolu emisija iz mobilnih izvora, kontrolu proizvoda te standardekakvoe zraka. Osnovni propis je Okvirna direktiva o procjeni i upravljanju kakvoom zraka (AirQuality Framework Directive 96/62/EC) koja uspostavlja pravni okvir na podruju zatite zraka.Prvi zakonski akt vezan uz podruje klimatskih promjena donesen je 1993. godine u oblikuOdluke o mehanizmu praenja emisije CO2 i drugih staklenikih plinova (Mechanism forMonitoring Greenhouse Gas Emissions 280/2004/EC). Nakon toga doneseno je jo nekolikodokumenata i zakonskih akata.

Osnovni propis u hrvatskom zakonodavstvu vezan uz zatitu i kakvou zraka je Zakon o zatitizraka (N.n. 178/04), kojim se definiraju temeljna pitanja vezana za zatitu i poboljanje kakvoezraka kao i mjere, nain organiziranja, provoenja i nadzora zatite i poboljanja kakvoe zraka.Zakonom su definirane i mjere za spreavanje i smanjivanje oneiivanja koja utjeu napromjenu klime. Poto Republika Hrvatska jo uvijek nije ratificirala Protokol iz Kyota, odredbeovog zakona koje se odnose na klimatske promjene primjenjuju se od dana stupanja na snaguZakona o potvrivanju (ratifikaciji) Protokola.

2.4.1. EU ZAKONODAVSTVO

Temelji politike gospodarenja otpadom u EU sadrani su u Rezoluciji Vijea Europe o strategijigospodarenja otpadom (Council Resolution on a Community Strategy for Waste Management97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu (Waste Framework Directive75/442/EC) i ostalim propisima o gospodarenju otpadom u EU, od kojih su najvaniji Direktiva oodlaganju otpada (Landfill Directive 99/31/EC) i Direktiva o spaljivanju otpada (WasteIncineration Directive 2000/76/EC) [11].

Okvirnom direktivom o otpaduregulirano je postupanje s otpadom i definirane su kategorijeotpada kao i postupci odlaganja i oporabe otpada. Direktiva propisuje obaveze zemljamalanicama i njihovim upravnim tijelima koja se bave problematikom otpada, a posredno kroz njihpropisuje i obaveze za subjekte koji proizvode otpad kao i za one koji se bave aktivnostimazbrinjavanja otpada. Direktiva prua osnovni okvir za gospodarenje otpadom u EU i obavezujezemlje lanice na uspostavu uvjeta odlaganja i recikliranja otpada bez negativnog utjecaja nazdravlje ljudi i stanje okolia. Zemlje lanice obavezuju se na zabranu nekontroliranog i divljegodlaganja otpada. Direktiva uspostavlja i prioritete u nainu gospodarenja otpadom, odprevencije stvaranja otpada i smanjenja njegove tetnosti za ljude i okoli, poticanja ponovneupotrebe otpada recikliranjem do odlaganja otpada na deponije i spaljivanje otpada beziskoritenja dobivene toplinske energije.


17/42



Podruje klimatskih promjena

Klimatske promjenenisu izravno sadrane u regulativi i strategiji EU iz podruja gospodarenjaotpadom, ali su neizravno obuhvaene sljedeim odredbama:

Direktiva o odlaganju otpada ima namjenu prevencije i smanjenja negativnih efekataodlagalita otpada na okoli, a posebno na povrinske i podzemne vode, tlo, zrak i ljudskozdravlje. U Direktivi su definirane razliite kategorije otpada (komunalni otpad, opasni otpad,neopasni otpad i inertni otpad), a odnosi se na sva odlagalita otpada na ili u zemlji.Propisana je i standardna procedura prihvaanja otpada na odlagalite kao i vrste otpadakoje ne mogu biti prihvaene na odlagalite. Direktiva takoer uspostavlja sustav dozvola zarad odlagalita otpada, te navodi informacije koje treba priloiti kod prijave za dozvolu.Direktiva propisuje za drave lanice EU vremenski plan smanjivanja udjela biorazgradivogotpada u komunalnom otpadu za trajno odlaganje, ime se smanjuju emisije staklenikogplina metana iz odlagalita otpada.

Direktiva o spaljivanju otpadaobuhvaa postrojenja za izgaranje i suizgaranje otpada tefavorizira postrojenja koja koriste toplinu proizvedenu izgaranjem otpada za proizvodnjuelektrine i/ili toplinske energije (kogeneracije, energane na otpad, TE-TO na otpad i sl.).Time se ostvaruje dvostruka korist za ublaavanje klimatskih promjena, jer se smanjujeemisija metana i potronja fosilnih goriva te njihove emisije staklenikih plinova.

Strategija gospodarenja otpadom EU u hijerarhiji postupanja s otpadom izjednaavamaterijalno i energetsko iskoritavanje vrijednih svojstava otpada, to znai da seproizvodnji energije iz otpada (spaljivanje otpada ili izgaranje deponijskog plina uzproizvodnju energije uz smanjivanje emisije staklenikih plinova) pridaje jednaka vanostkao i recikliranju otpada.

2.4.2. HRVATSKO ZAKONODAVSTVO

Regulativa RH u podruju gospodarenja otpadom nalazi se u procesu izmjena i dopuna sciljem usklaivanja s relevantnom regulativom EU. Dosad su donijeti sljedei vaniji propisi,djelomino usklaeni s EU, relevantni za klimatske promjene:

Zakon o otpadu (N.n. 151/2003, 178/2004) Pravilnik o vrstama otpada (N.n. 27/1996) Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (N.n. 123/97, 112/2001) Nacionalna strategija zatite okolia i Nacionalni plan djelovanja za okoli (N.n. 46/2002) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (N.n. 130/2005)

Zakonom o otpadu se ureuje nain gospodarenja otpadom, naela i ciljevi gospodarenja,planski dokumenti, nadlenosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, trokovi, informacijskisustav, uvjeti za graevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, nain obavljanjadjelatnosti, prekogranini promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Pravilnik o vrstama otpadapropisuje vrste otpada ovisno o svojstvu i mjestu nastanka, nainpostupanja s raznim vrstama otpada, nain dostave podataka, ispitivanje i uzorkovanje otpada.Propisan je i sadraj i izgled obrazaca prateih i prijavnih listova te izvjea o analizi otpada.Pravilnik sadri i Katalog otpada prema svojstvima i mjestu nastanka.

Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom odreuju se uvjeti tehniko-tehnolokeopremljenosti prostora, opreme i graevina za skladitenje i obradu otpada, odlagalita otpada,


18/42



kategorije odlagalita otpada, tehniki uvjeti gradnje, nain rada, zatvaranje odlagalita otpada,rok saniranja postojeih odlagalita otpada i struna sprema za obavljanje poslova postupanja sotpadom. Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na postupanje s opasnim otpadom.

Nacionalna strategija i plan zatite okolia ukazuju na potrebu smanjenja emisijastaklenikih plinova u Hrvatskoj, kao i na mjere kojima se to postie, meu kojima su ugospodarenju komunalnim otpadom biokompostiranje, koritenje energije otpada, itd.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske utemeljena je u skladu s postavljenimciljevima na hijerarhijskom konceptu Izbjegavanje Vrednovanje - Odlaganje. Tri fazehijerarhijskog koncepta poredane su po vanosti i sadre sljedee najvanije mjere: Izbjegavanje nastanka otpada (prevencija) ima najvii prioritet i ukljuuje obrazovanje, istiju

proizvodnju, proizvode i potronju, smanjenje ambalae, hrvatsku burzu otpada i ponaanjekupaca i potroaa, a rezultira smanjenjem koliine i tetnosti proizvedenog otpada koji ulaziu iduu fazu sustava;

Vrednovanje (iskoritavanje) proizvedenog otpada ima zadau iskoristiti materijalna ienergetska svojstva otpada u granicama tehnikih, ekolokih i ekonomskih mogunostiponovnog koritenja, recikliranja i oporabe; najvaniji elementi su odvojeno skupljanje irecikliranje otpada, te mehanika, bioloka, termika i ostale vrste obrade otpada;

Odlaganje ostatnog otpada na ureena kontrolirana (sanirana postojea ili nova) odlagalitaotpada najnie je rangirano u hijerarhiji gospodarenja otpadom.

Podruje klimatskih promjena

U hijerarhijskom konceptu gospodarenja otpadom sadrana je i veina mjera koje doprinose

smanjenju emisija staklenikih plinova iz sustava gospodarenja komunalnim i slinim otpadom,kao to su izbjegavanje i recikliranje otpada, bioloka i termika obrada otpada, koritenjeenergije deponijskog plina, itd. Strategijom je zacrtano koritenje Direktive EU 1999/31/EC iUredbe 1882/2003o odlaganju otpada za sanaciju postojeih odlagalita u Hrvatskoj, ime bise smanjile emisije staklenikih plinova.


19/42



3. EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA

3.1. ODLAGANJE KRUTOG KOMUNALNOG OTPADA

Anaerobna razgradnja krutog organskog otpada deponiranog na odlagalite otpada rezultiraemisijom metana (CH4) i ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferu. U ukupni prikaz emisija nisuukljuene emisije do kojih dolazi uslijed potronje fosilnog goriva prilikom transporta otpada.

U tablici 3.1-1 navedene su aktivnosti koje ine pod-sektor Odlaganje krutog komunalnogotpada i oneiujue tvari (polutanti) koje se emitiraju prilikom tih aktivnosti.

Tablica 3.1-1: Aktivnosti pod-sektora Odlaganje krutog komunalnog otpada

Aktivnosti Oneiujua tvar

Odlaganje otpada na ureena odlagalita CH4, CO2

Odlaganje otpada na neureena odlagalita CH4, CO2Ostalo CH4, CO2

3.1.1. METODOLOGIJA PRORAUNA EMISIJE METANA IZ ODLAGANJA KRUTOGKOMUNALNOG OTPADA

Za proraun godinje emisije metana iz odlagalita krutog komunalnog otpada koristi se IPCCmetodologija, koja predlae dva modela: osnovni model (IPCC Tier 1 model) i modelraspadanja prvog reda (IPCC Tier 2 model) [12, 13]. Velik broj faktora vezanih uz karakteristike

otpada (koliina i sastav otpada), uvjete u odlagalitu, postupke koji se primjenjuju pri odlaganjuotpada, makrokinetike znaajke (temperatura, vlaga, koncentracija kisika, atmosferski tlak) temeteoroloki uvjeti, imaju znaajan utjecaj na brzinu razgradnje organskog otpada, odnosnoemisiju metana.

IPCC Tier 1 model za procjenu emisije metana ima veliku nesigurnost procjene zbogpretpostavke da je koliina i struktura otpada deponiranog na odlagalite stalna, uz emitiranjenastalog metana u istoj godini kad je otpad deponiran. Budui da se razgradnjom organskogotpada u odlagalitu metan emitira kroz dulji vremenski period, za pouzdaniju procjenu emisijemetana potrebno je koristiti kinetiki model raspadanja prvog reda (IPCC Tier 2 model), kojimse procjenjuje emisija metana unatrag nekoliko desetljea. Razlike u procijenjenoj emisiji

metana pomou navedenih modela ovise o karakteristikama ulaznih parametara, aograniavajui parametri za upotrebu pojedinog modela su koliina i sastav odloenog otpadaod trenutka otvaranja odlagalita.

Modeli, koji se koriste za odreivanje emisije CH4 sa odlagalita otpada, razlikuju se premanainu procjene emisije te koliini i vrsti podataka koji su potrebni za procjenu emisije. Iskustvodobre prakse (eng. Good practice, IPCC Guidelines)preporuuje izbor IPCC Tier 2 modela, akose moe primjenjivati, jer mnogo tonije odraava emisije CH4 tijekom duljeg vremenskogperioda, ukoliko su dostupni podaci o koliini i vrsti otpada unatrag nekoliko desetljea (eng.historical data).


20/42



Dijagram izbora modela za proraun emisije CH4 sa odlagalita krutog komunalnog otpada(slika 3.1-1) prikazuje parametre koji utjeu na izbor modela.

Upotreba IPCC default

vrijednosti, podataka o

broju stanovnika ili drugihmetoda za procjenu

podataka o aktivnostima

NE Procjena emisije CH4upotrebom default

metode

Postoje li podaci o

odloenom otpadu za

godinu u kojoj se radi

inventar?

Postoje li podaci oodloenom otpadu za

prethodne godine?

Procjena emisijeCH

4upotrebom

metode raspadanja

prvog reda (FOD)

DA

DA

Da li je to kljuni

izvor?

Prikupljanje ili procjenahistorijskih podataka o

deponiranju krutog

komunalnog otpada

DA

NENE

Slika 3.1-1. Blok dijagram izbora modela prorauna emisije CH4sa odlagalita krutog

komunalnog otpada

Za proraun godinje emisije CH4 sa odlagalita krutog komunalnog otpada u Hrvatskojprimjenjuje se IPCC Tier 2 model, prema kojem se godinja emisija metana procjenjujesljedeim izrazima:

Generirani CH4(Gg/god) = x A k MSWT MSWF L0 e-k(t-x)

]

zax= poetna godina do tt - godina odreivanja emisijeA = (1 e-k)/k - vremenski faktork - konstanta brzine stvaranja metanaMSWT - ukupna godinja koliina proizvedenog komunalnog otpada (Gg/god)MSWF - udio komunalnog otpada deponiranog na odlagalite

L0 - potencijal stvorenog metana [MCF DOC DOCFF 16/12 (GgCH4/Ggotpada)]

MCF - korekcijski faktor metanaDOC - maseni udio razgradivog organskog ugljika (GgC/MSWT)DOCF - udio disimiliranog (razgraenog) DOC (DOCF= 0,55)F - maseni udio metana u deponijskom plinu (F = 0,5)16/12 - faktor za pretvorbu C u CH4

Emitirani CH4(Gg/god) = Generirani CH4 R](1 OX)

R - regenerirani CH4, masa termiki obraenog metana koji je spaljen na baklji ili sekoristi kao gorivo za proizvodnju elektrine i/ili toplinske energije (Gg/god)

OX - oksidacijski faktor


21/42



Konstanta brzine stvaranja CH4 (k) ovisi o vremenu potrebnom da se organski ugljik u otpadurazgradi na polovicu poetne mase (vrijeme poluraspada), a dobiva se iz izraza:

k = ln2 / t1/2

IPCC Tier 2 model uvrtava podatke unatrag nekoliko desetljea (eng. historical data).Nacionalna izvjea trebala bi sadravati 3 do 5 kda bi se postigli prihvatljivi i toni rezultati. Pritome je u izvjee potrebno uvrstiti i sve promjene o nainima postupanja s otpadom udefiniranom vremenu. Velik broj faktora vezanih uz sastav otpada i uvjete u odlagalitu otpadautjeu na primjenu konstante k. Predloena vrijednost za k (na osnovi mjerenja u razvijenimzemljama - USA, Engleska, Nizozemska) kree se u intervalu 0,03 0,2. Najvea brzina (k =0,2 ili vrijeme poluraspada oko 3 god) povezana je sa dobro i brzo razgradivim otpadom tevisokim sadrajem vlage u otpadu, kao to su otpaci hrane. Sporija brzina raspadanja (k = 0,03ili vrijeme poluraspada oko 23 god) povezana je sa niskim sadrajem vlage u otpadu i spororazgradivim otpadom, kao to je drvo i papir. Za odreivanje konstante k potrebno je tonoodrediti sastav otpada koji se odlae na odlagalite, kao i uvjete koji su prisutni u odlagalituunatrag nekoliko desetljea. Budui da u Hrvatskoj za sada jo nisu dostupni historijski podaciokoliinama i sastavu krutog komunalnog otpada, u modelu prorauna emisije CH4sa odlagalitakrutog komunalnog otpada koristi se default vrijednost za k koja iznosi 0,05 (vrijemepoluraspada oko 14 god).

Udio krutog komunalnog otpada deponiranog na odlagalite(eng. Municipal solid waste,MSW) ikorekcijski faktor metana(eng. Methane correction factor, MCF)MSW i MCF odraavaju nain na koji se postupa sa otpadom, tip odlagalita, kao i ukupanutjecaj postupaka obrade otpada na stvaranje metana.

Razgradivi organski ugljik (eng. Degradable organic carbon, DOC)Sadraj razgradivog organskog ugljika ovisi o sastavu otpada, a oznauje koliinu organskogugljika koji se moe razgraditi biokemijskim putem. Izraunava se iz prosjenog udjela ugljika urazliitim komponentama otpada.

Odreivanje udjela razgradivog organskog ugljika u komunalnom otpadu ostvaruje sekoritenjem nacionalnih podataka ili upotrebom default vrijednosti pojedinih zemalja ili regija,(Country Waste Generation, Composition and Disposal Data, IPCC Guidelines, ReferenceManual).Razgradivi organski ugljik moe se izraunati, ako je poznat sastav otpada, pomouizraza:

DOC = (0,4 A) + (0,17 B) + (0,15 C) + (0,3 D)

A = udio papira i tekstila u krutom komunalnom otpaduB = udio otpadaka iz vrtova, parkova i ostalih otpadaka, koji nisu hrana, u krutom komunalnom

otpaduC = udio otpadaka hrane u krutom komunalnom otpaduD = udio otpadaka drva i slame u krutom komunalnom otpadu

Razgradivi organski ugljik se odreuje za vlani otpad, a potrebno je izdvojiti lignin iz prorauna.

Udio disimiliranog razgradivog organskog ugljika (eng. Fraction DOC dissimilated, DOCF)DOCF je koliina razgradivog organskog ugljika koja je razgraena u odlagalitu otpada.Ukupna koliina organskog ugljika ne razgradi se potpuno ili je ta razgradnja vrlo spora. Natemelju provedenih procjena, IPCC Guidelinespreporuuje defaultvrijednost za DOCFkoja sekree u intervalu 0,5 0,6, pri emu je lignin izuzet iz prorauna.


22/42



Udio metana u deponijskom plinu (eng. Fraction by volume of CH4in landfil l gas, F)Smjesa plinova emitiranih sa odlagalita otpada sadri najvie CH4 i CO2. Udio CH4 (F) moevarirati od 0,4 do 0,6 (ovisno o sastavu otpada), a defaultvrijednost je 0,5.

Regenerirani, spaljeni CH4(eng. Recovered CH4, R)Spaljeni CH4je koliina CH4koja se regenerira u otpadu, a moe se uporabiti kao izvor energije.Defaultvrijednost je 0.

Oksidacijski faktor (eng. Oxidation factor , OX)Oksidacijski faktor oznaava koliinu CH4 koji je oksidiran u gornjim slojevima otpada ili udijelovima gdje je prisutan kisik. Oksidacijski proces moe smanjiti koliinu generiranog CH4kojise emitira. Default OX je 0, to znai da ne dolazi do oksidacije. Razvijene zemlje sa dobroureenim odlagalitima otpada koriste OX=0,1, dok je kod zemalja u razvoju, koje imaju vieneureenih odlagalita, ta vrijednost blia nuli. Prije uvrtavanja OX u izraz za izraunavanjegodinje emisije CH4potrebno je oduzeti regenerirani CH4.

Ureena odlagalita, kod kojih se primjenjuju razliiti postupci pri odlaganju otpada i gdje suuspostavljene mjere nadzora nad odlagalitem, imaju najvei potencijal stvaranja metana, tj. unjima se ostvaruju uvjeti pogodni za anaerobnu razgradnju otpada. Default vrijednosti zakorekcijski faktor metana, ovisno o kategoriji odlagalita, prikazane su u tablici 3.1-2.Klasifikacija odlagalita koju predlae IPCC metodologija, temelji se na podjeli odlagalita naureena i neureena, ovisno u postupcima koji se primjenjuju pri odlaganju otpada te dubinitijela odlagalita.

Tablica 3.1-2: Default vrijednosti za korekcijski faktor metana (MCF)

Kategorija odlagalita MCFUreena 1,0

Neureena duboka (5 m dubine) 0,8

Neureena plitka (


23/42



Odlagalita krutog komunalnog otpada u Hrvatskoj su, prema primijenjenom sustavugospodarenja otpadom, podijeljena u nekoliko kategorija (poglavlje 2.2.1.). Legalna i slubenaodlagalita su organizirana i rukovoena od strane tvrtki koje se bave prikupljanjem iodlaganjem krutog komunalnog otpada, ali ne ulaze nuno u kategoriju ureenih odlagalita,

definiranu IPCC metodologijom. Neslubena dogovorna i divlja odlagalita su okarakteriziranakao mjesta neorganiziranog i nekontroliranog prikupljanja i odlaganja otpada. Procijenjeno je dase neslubena odlagalita mogu obuhvatiti kategorijom neureenih plitkih odlagalita (< 5m),dok se legalna i slubena odlagalita mogu obuhvatiti sa sve tri kategorije odlagalita otpadakoje su definirane IPCC metodologijom, ovisno o razvijenosti sustava gospodarenja otpadom,kao i o dimenzijama samog odlagalita. Zbog takve podjele postoji odreena nesigurnost uodreivanju korekcijskog faktora metana koji odraava nain na koji se postupa sa otpadom,kao i ukupan utjecaj na stvaranje i emitiranje metana.

Koliina CH4 emitiranog tijekom procesa razgradnje otpada u odlagalitu ovisi o udjelurazgradivog organskog ugljika u otpadu koji je procijenjen na temelju raspoloivih podatakasaetih u radu V. Potonik (2000) Izvjetaj: Podloge za proraun emisije metana u Hrvatskoj1990 1998, B. Podaci o krutom otpadu u Hrvatskoj 1990 1998., Zagreb. Ne postojijedinstvena metodologija utvrivanja sastava otpada na razini Hrvatske, pa su i rezultatipojedinih analiza ogranieno usporedivi. Uz ta ogranienja iz raspoloivih podataka za Zagreb,korigiranim na bazi svjetskih iskustava, procijenjen je relevantan sastav otpada na odlagalitimau Hrvatskoj, koji se moe smatrati reprezentativnim za urbana podruja [18]. Na osnoviekspertne procjene odreen je udio razgradivog organskog ugljika u otpadu. Premaistraivanjima, 50 do 60 posto razgradivog organskog ugljika stvarno se razgradi u odlagalitu.

Zbog navedenih nesigurnosti koje se odnose na ukupne godinje koliine i sastav krutog

komunalnog otpada deponiranog na odlagalita te korekcijski faktor metana, pretpostavlja seniska pouzdanost procjene emisije CH4sa odlagalita krutog komunalnog otpada, (50 %).

U tablici 3.1-3 prikazane su vrijednosti parametara potrebnih za procjenu emisije CH4 saodlagalita krutog komunalnog otpada upotrebom IPCC Tier 2modela.

Tablica 3.1-3. Parametri IPCC Tier 2 modela za procjenu emisije metana iz odlagalita krutog

komunalnog otpada

Godina k MSWT(Gg)

MSWF MCFDOC

(GgC/MSWT)DOCF F R OX

1970 0,05 740 0,41 0,4 0,169 0,55 0,5 0 01980 0,05 920 0,50 0,6 0,169 0,55 0,5 0 0

1990 0,05 1000 0,59 0,606 0,169 0,55 0,5 0 0

2000 0,05 1173 0,80 0,702 0,165 0,55 0,5 0 0

2004 0,05 1311 0,80 0,738 0,165 0,55 0,5 0 0


24/42



Godinje emisije metana iz odlagalita krutog komunalnog otpada, procijenjene pomou IPCCTier 1i IPCC Tier 2modela, prikazane su na slici 3.1-2.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004

godina

CH4(Gg)

IPC C Tie r 2 m od el IPC C Tier 1 m ode l

Slika 3.1-2. Emisije metana iz odlagalita krutog komunalnog otpada

Razlike u procijenjenoj emisiji metana pomou navedenih modela prisutne su uslijednesigurnosti procjene ulaznih parametara IPCC Tier 1modela, koji ne prua tone procjene usluaju da se koliina i sastav deponiranog otpada mijenjaju tijekom vremena. IPCC Tier 2

model u bilancu uvrtava vremenski faktor, izraen preko konstante k, koji omoguava praenjeemisije tijekom duljeg vremenskog perioda. Koliina proizvedenog i deponiranog otpada tijekomcijelog perioda od 1970. 2004. godine raste i zbog toga je emisija procijenjena pomou IPCCTier 2modela manja. Zbog tzv. precjenjivanja emisije pomou IPCC Tier 1modela, IPCC Tier 2model daje tonije procjene emisije CH4sa odlagalita krutog komunalnog otpada.


25/42



4. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA

4.1. ODLAGANJE KRUTOG KOMUNALNOG OTPADA

4.1.1. IDENTIFIKACIJA I TEHNIKA ANALIZA MJERA

Najvanije mjere za smanjenje emisije metana u sektoru gospodarenja otpadom u Hrvatskoj su: Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje koliine komunalnog otpada Smanjivanje koliine odloenog komunalnog otpada Poveanje koliine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada Poveanje obuhvata stanovnitva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada Smanjivanje koliine odloenog biorazgradivog komunalnog otpada Spaljivanje metana na baklji Termika obrada komunalnog otpada (Energana na otpad)

Osnovni cilj koncepta gospodarenja otpada je smanjivanje koliine otpada koji e se trajnoodloiti i koji e biti inertan, kako bi to manje ugroavao okoli, klimu i ljudsko zdravlje.Ovaj se koncept svodi na tri osnovne faze:

izbjegavanje nastanka otpada, to rezultira maksimalnim smanjivanjem koliine iopasnih svojstava neizbjenog otpada na mjestu nastanka tako da u sljedee fazegospodarenja otpadom ulazi manje ukupnog, a osobito nekodljivog otpada;

vrednovanje (oporaba neizbjenog otpada) ima zadau iskoristiti materijalna ienergetska svojstva otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina i energije u granicama

tehnikih mogunosti te ekolokih i ekonomskih dobrobiti; ova faza zapoinje odvojenimskupljanjem korisnih i opasnih komponenti otpada i njihovim prijevozom do mjestaiskoritavanja;

odlaganje (zbrinjavanje) ostatnog otpada na ureena kontrolirana odlagalita (saniranapostojea ili nova) kao najnie rangiranoga u hijerarhiji otpada; ukljuene su sanacijeodlagalita i drugih starih optereenja.

Tri faze hijerarhijskog koncepta poredane su po vanosti, a u sebi sadre najvanije mjeregospodarenja krutim komunalnim otpadom .

4.1.1.1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje koliine komunalnog otpada

Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje koliine proizvedenog komunalnog otpada je najviiprioritet gospodarenja otpadom sa ciljem smanjivanja koliine i tetnosti otpada koji ulazi usistem gospodarenja otpadom. U svrhu provoenja ove mjere potrebno je [5]:

educirati javnost, strunjake i upravne strukture za rjeavanje problema gospodarenjaotpadom,

provoditi projekte i iriti praksu istije proizvodnje, unaprijediti sustav odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada, donositi programe i propise u skladu sa smjernicama EU, smanjiti pritisak na okoli od otpada na zatienim dijelovima prirode, kru i otocima, unaprijediti rad Hrvatske burze otpada, donijeti plan gospodarenja otpadom te unaprijediti ekonomske instrumente.


26/42



Edukacija za gospodarenje otpadom u svim fazama odgoja i obrazovanja pomae stvaranjuosjeaja odgovornosti i sudjelovanja svih sudionika u rjeavanju problema otpada. Time se irajavnost osposobljava za kvalitetno sudjelovanje u procesima odluivanja u svim aktivnostimaupravljanja i gospodarenja otpadom.

istija proizvodnja ima za cilj, pored smanjenja potronje sirovine (energija, voda, itd.),smanjiti koliinu i tetnost nastalog otpada u industriji i uslunim djelatnostima internimrecikliranjem, ponovnom uporabom, izborom sirovina i procesa te ostalim mjerama.

Hrvatska burza otpada u okviru Hrvatske gospodarske komore, s poslovnicama u veimgradovima Hrvatske, igra vanu ulogu u izbjegavanju otpada, time to posreduje utransakcijama izmeu proizvoaa i potencijalnih potroaa razliitih vrsta otpada koji nastaje ugospodarstvu. Na taj nain se takoer smanjuje koliina i tetnost otpada koji ulazi u sistemgospodarenja otpadom.

4.1.1.2. Smanjivanje koliine odloenog komunalnog otpada

Odlaganje biorazgradivog otpada na odlagalita otpada rezultira nastajanjem metana, a koliinaemitiranog metana u atmosferu ovisi o tipu odlagalita, uvjetima deponiranja otpada naodlagalite i postupcima koji se primjenjuju pri odlaganju otpada. Strategijom gospodarenjaotpadom definirani su kvantitativni ciljevi i rokovi koji se odnose na smanjenje koliineodloenog komunalnog otpada, a utvreni su s pretpostavljenim vremenskim pomacima uodnosu na Landfill Directive 99/31/EC. Do 2010. godine predvia se smanjenje koliineodloenog komunalnog otpada za 20 posto, a do 2025. godine za 55 posto.

4.1.1.3. Poveanje koliine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada

Tehnologije primarnog recikliranja s odvojenim skupljanjem komponenata otpada nalaze se uhijerarhiji prioriteta gospodarenja otpadom i njihov doprinos smanjivanju koliina i tetnosti,ukljuivo emisije staklenikih plinova, stalno raste. Odvojeno skupljene komponente otpadasmanjuju koliinu i tetnost otpada, koji dalje prolazi kroz sistem gospodarenja otpadom, a timeu pravilu smanjuju emisije staklenikih plinova. Kombinacijom tehnologija recikliranja otpada stehnologijama izbjegavanja otpada, potrebno je smanjiti rast koliine odloenog komunalnogotpada.

Odvojeno sakupljanje otpada u odnosu na sakupljanje nesortiranog otpada prua mogunostoporabe odvojenih frakcija otpada (npr. staklo, metal, papir) te kompostiranja ili anaerobneobrade biorazgradivog otpada. Recikliranjem se iz otpada, na izvorima otpada, odvojenimskupljanjem izdvajaju korisne i tetne komponente otpada. Korisne komponente otpada(sekundarne sirovine) se nakon prerade koriste za dobivanje novih proizvoda, a tetnekomponente (opasni otpad) se zbrinjavaju.

Strategijom gospodarenja otpadom definirani su kvantitativni ciljevi i rokovi koji se odnose napoveanje koliine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada. Do 2010. godinepredvia se udio od 8 posto odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada, dok je u2025. godini predvieni udio od 25 posto odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnogotpada.


27/42



4.1.1.4. Poveanje obuhvata stanovnitva organiziranim skupljanjem komunalnogotpada

Organiziranim skupljanjem i odvozom otpada na odlagalita otpada u 2004. godini obuhvaeno

je otprilike 86 posto stanovnitva Hrvatske, to predstavlja blagi porast u odnosu naprocijenjenih 80 posto za 2000. godinu, a znatan u odnosu na 57 posto koliko je procijenjeno za1995. godinu. Od ukupne koliine proizvedenog komunalnog otpada (1.310.643 t) u 2004.godini organiziranim odlaganjem obuhvaeno je 79 posto otpada, a neorganiziranim preostalakoliina od 18 posto [7].

Strategijom gospodarenja otpadom definirani su kvantitativni ciljevi i rokovi koji se odnose napoveanje obuhvata stanovnitva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada. Do 2010.godine predvia se 85 posto-tni obuhvat stanovnitva organiziranim skupljanjem komunalnogotpada, dok se do 2025. godine predvia gotovo potpuni obuhvat stanovnitva organiziranimskupljanjem komunalnog otpada. To ujedno i znai da e se ukupna koliina proizvedenogkrutog komunalnog otpada deponirati na ureena odlagalita, koja imaju tono kontroliraneuvjete deponiranja otpada.

4.1.1.5. Smanjivanje koliine odloenog biorazgradivog komunalnog otpada

Smanjivanje koliine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlae na odlagalita otpadadefinirano je Direktivom o odlaganju otpada (Landfill Directive 99/31/EC), a umjesto odlaganjaotpada koriste se sljedee mjere:

kompostiranje biorazgradivog otpada, anaerobna obrada biorazgradivog otpada,

mehaniko-bioloka obrada otpada, spaljivanje otpada, recikliranje otpada.

U Hrvatskoj se za sada jedino primjenjuje biokompostiranje otpada (kompostiranje odvojenoskupljenog biootpada preteito zelenog otpada). Prosjeni udio biorazgradivog otpada uukupnom otpadu iz domainstava u Hrvatskoj kree se izmeu 30 i 45 posto, odnosno, 70 do150 kg/st/god [7]. Hrvatska ima tri biokompostane, sve tri u Zagrebu, od kojih su dvije u okviruJP Zrinjevac (Jankomir i Markuevac), a trea je uz odlagalite Prudinec-Jakuevac u vlasnitvuJP ZGOS.

U Hrvatskoj se planira izvedba postrojenja za mehaniko-bioloku obradu otpada na vielokacija (Zadar, Split, Zagreb, Zaprei). Problem predstavlja nerijeeno pitanje plasmanagoriva iz otpada iz takvih postrojenja. Teorijske mogunosti za to postoje u TE Plomin,tvornicama cementa i jo nekim industrijama s industrijskim peima.

Strategijom gospodarenja otpadom definirani su kvantitativni ciljevi i rokovi koji se odnose nasmanjenje koliine odloenog biorazgradivog komunalnog otpada, a koji je potrebno podvrgnutimetodama bioloke obrade. Do 2010. godine predvia se smanjiti koliina odloenogbiorazgradivog otpada za 15 posto u odnosu na 1995. godinu, dok se do 2025. godine taj udiopredvia poveati na 65 posto. Rokovi su utvreni s pretpostavljenim vremenskim pomacima uodnosu na Landfill Directive 99/31/EC.


28/42



4.1.1.6. Spaljivanje metana na baklji

Otpad se na odlagalitu prekriva pokrovnim slojem, u svrhu spreavanja oslobaanjadeponijskog plina u atmosferu, a sustavom cijevi i pumpi plin se sakuplja te u daljnjoj obradi

spaljuje na baklji ili koristi u energetske svrhe. Oksidacija metana u ugljikov dioksid moenastupiti ako pokrovni sloj u potpunosti ne zadrava osloboeni plin, odnosno, ako postojepukotine na pokrovu te se u gornjim slojevima odlagalita otpad razgrauje uz prisutnost zraka(aerobna razgradnja). Uz to, odreena koliina deponijskog plina izlazi kroz pukotine napokrovnom sloju odlagalita.

Potencijal iskoritenja deponijskog plina uvjetovan je strukturom i karakteristikama pokrovnogsloja na odlagalitu te efikasnou sistema otplinjavanja odlagalita. Sakupljeni plin se spaljujena baklji ili se koristi za proizvodnju elektrine i/ili toplinske energije te kao zamjena za prirodniplin. Efikasnost spaljivanja na bakljama, koje mogu biti otvorene ili zatvorene, moe sedostii do 99 posto, a ovisi o temperaturi, rezidentalnom vremenu, sadraju kisika i dr.Spaljivanjem metana najveim dijelom nastaje ugljikov dioksid, a u manjim koliinama ugljikovmonoksid, duikov oksid, formaldehid te jo neke organske komponente u tragovima.Spaljivanje na bakljama koristi se u sluajevima kada se ne koristi energija deponijskog plina iliako je koncentracija metana toliko niska da se ne moe iskoristiti za proizvodnju energije.

Direktivom o odlaganju otpada (Landfill Directive 99/31/EC) propisano je skupljanjeodlagalinog (deponijskog) plina sa svih onih odlagalita koja primaju biorazgradivi otpad koji setreba obraditi i koristiti. Skupljeni plin koji se ne moe koristiti za proizvodnju energije potrebnoje spaliti na baklji. Komunalni otpad u pravilu sadri vie od 50 posto biorazgradivog otpada, paodlagalita komunalnog otpada podlijeu odredbi direktive EU. Deponijski plin, koji se smatra

obnovljivim izvorom energije, mora se skupljati, pripremati i izgarati sa ili bez energetskogiskoritavanja.

U Hrvatskoj je na veim odlagalitima otpada odloeno oko 15 Mt komunalnog otpada, izkojega se proizvodi oko 90 Mm3 deponijskog plina godinje. Uobiajeni sistemi skupljanjadeponijskog plina aktivnim otplinjavanjem mogu skupiti 50-60 posto proizvedenog deponijskogplina, to bi znailo oko 45 Mm3 plina godinje. Iz te koliine deponijskog plina moglo bi seproizvesti oko 100 GWh elektrine i 150 GWh toplinske energije godinje. Prva ENDP uHrvatskoj radi od kraja 2004. godine na zagrebakom odlagalitu Prudinec-Jakuevac (snaga2x1 MW), iz koje viak proizvedene elektrine energije preuzima Hrvatska elektroprivreda nabazi dugoronog ugovora s vlasnikom odlagalita JP ZGOS Zagreb. Oekivana poetna

proizvodnja elektrine energije iz ENDP Jakuevac je oko 15 GWh/god, a prema predvianjimamogla bi se udvostruiti.

4.1.1.7. Termika obrada komunalnog otpada (Energana na otpad)

Proizvodnjom elektrine i/ili toplinske energije termikom obradom komunalnog otpadasmanjuje se emisija staklenikih plinova u odnosu na odlaganje neobraenog otpada i biolokuobradu. Smanjenjem koliine odloenog otpada smanjuje se emisija metana do koje bi doloodlaganjem otpada. Proizvedena energija iz otpada ujedno smanjuje i koliinu fosilnog gorivapotrebnog za proizvodnju ekvivalentne koliine energije, a time i emisiju CO

2koji bi nastao kao

produkt izgaranja.


29/42



U Hrvatskoj jo nema nijedne Energane na otpad (ENO) u pogonu, ali su uznapredovalepripreme za izgradnju ENO (PTOO) Zagreb, koja bi uz 300.000 tona godinje komunalnogotpada trebala termiki obraditi i oko 70.000 tona prosuenog mulja iz Centralnog ureaja zaproiavanje otpadnih voda. Proizvedena elektrina energija bi se plasirala u elektrinu mreu

HEP-a, a toplinska energija u Toplinske mree HEP-a ili drugim oblinjim potroaima.

Od raspoloivog volumena odlagalita Prudinec-Jakuevec (oko 16 Mm3) do 2005. popunjenoje otpadom priblino 60% (oko 10 Mm3), a preostali dio bi se trebao popuniti do 2010. godine,kad se predvia prestanak odlaganja i zatvaranje odlagalita. Do toga roka bi trebalo pustiti upogon ENO Zagreb i rijeiti problem odlaganja i iskoritavanja ostataka od izgaranja otpada uENO Zagreb. Odlaganje ostataka bi se moglo rijeiti u okviru budueg Centra gospodarenjaotpadom Zagreba, na novoj lokaciji, koju treba odrediti, ili na postojeem odlagalitu Prudinec-Jakuevec.

ENO Zagreb e se sastojati od 2-3 linije izgaranja otpada i ienja dimnih plinova, a s obziromna sistem izgaranja komunalnog otpada, postrojenje e biti s izgaranjem na rotilju, pritemperaturi vioj od 850 oC. Proizvedena toplina sa rotilja incineratora se dimnim plinovimapredaje vodeno-parnom ciklusu generatora pare. Proizvedena para pokree parnu turbinu, a uelektrinom generatoru se proizvodi elektrina energija za potroae u javnoj mrei ENOZagreb. Dio pare se oduzima iz parne turbine i koristi za proizvodnju toplinske energije zavanjske potroae. Ohlaeni dimni plinovi, koji su u kotlovnici vei dio toplinske energije predalivodeno-parnom ciklusu, prolaze kroz sustav ienja dimnih plinova gdje se izdvaja praina itetni plinovi, tako da proieni i ohlaeni dimni plinovi izlaze kroz dimnjak u atmosferu, aostaci izgaranja otpada (ljaka, pepeo) se skupljaju u posebnim bunkerima, odakle se odvozena iskoritavanje ili odlaganje.

Izgaranjem otpada u ENO Zagreb ostvarit e se znatno smanjenje teine i volumena ostatakaizgaranja u odnosu na ulaznu koliinu otpada. Procjenjuje se da e se smanjenje teine otpadaostvarit u omjeru 1:4, a volumena 1:10 bez iskoritavanja ostataka izgaranja. Uz iskoritavanjeostataka izgaranja u graevinarstvu, teina otpada e se smanjiti u omjeru 1:33, a volumena1:100. Na taj nain e se znatno smanjiti potrebni volumen i povrina odlagalita otpada.

Glavni pozitivni efekti ENO Zagreb su sljedei: smanjuju se emisije staklenikih plinova u Hrvatskoj za 1-1,5 posto; izgaranjem na visokoj temperaturi postiu se najbolji uvjeti zbrinjavanja otpada; u kogeneracijskom pogonu se pokrivaju potrebe 50.000 kuanstava za toplinskom

energijom i potrebe 25.000 kuanstava za elektrinom energijom; u kondenzacijskompogonu ENO Zagreb e se pokrivati potrebe 50.000 kuanstava za elektrinomenergijom;

znatno se smanjuju povrine i volumeni odlagalita otpada; znatno se smanjuju tetni utjecaji na okoli (emisije u podzemne vode, tlo, zrak).

Rast proizvodnje energije iz otpada odreen je s nekoliko imbenika: rast koliine termiki obraenog otpada; rast ogrjevne vrijednosti ostatnog otpada zbog pojaanog izdvajanja niskokalorinih

komponenata (bio-otpad, staklo, metali); rast stupnja djelovanja pretvorbe energije uslijed tehnolokog razvoja.


30/42



4.1.2. RASPOLOIVOST I OGRANIENJA MJERA

Velika zapreka kreiranju i provoenju politike u sektoru gospodarenja otpadom predstavljanezadovoljavajue praenje koliina i vrsta otpada. Usprkos definiranim zakonskim obvezama,

ali uslijed manjka kvalitete i kontrole ulaznih podataka te nepostojanje popisa pravnih i fizikihosoba koje moraju dostavljati podatke o otpadu, nema kvalitetnih podataka o vrstama ikoliinama otpada kao ulaznim podacima za osmiljavanje i uspostavljanje cjelovitog sustavagospodarenja otpadom. Agencija za zatitu okolia dobila je nadlenost za voenjeinformacijskog sustava gospodarenja otpadom te zapoela sustavno prikupljati i objedinjavatipodatke vane za podruje otpada.

Navedene mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova u sektoru gospodarenja otpadomraspoloive su na tritu EU, a pri prijenosu i implementaciji tih tehnologija mogu se pojavitisljedee zapreke: Ogranieno financiranje

Razvoj temeljne infrastrukture za skupljanje i obradu otpada moe biti ekstremno skup.esto su podruja, u kojima se najvie osjea nedostatak gospodarenja otpadom, ujedno imeu najsiromanijim, ali i najbre rastuim. Lokalne uprave esto su u situaciji, da nemogu osigurati potrebne investicije, a raspoloivost privatnog financiranja za takve vrsteprojekata moe biti ograniena.

Ograniene sposobnosti institucijaSustavi gospodarenja otpadom zahtijevaju dobro razvijene institucijske okvire, kako bi seosiguralo da se otpad skuplja prema oekivanju te da se ureaji za obradu i odlaganjedjelotvorno odravaju.

Sloenost nadlenosti

Djelotvorno gospodarenje otpadom ukljuuje razliite razine uprave (lokalna, regionalna idravna), kao i razliite odjele unutar nadlenosti. Sukobljeni i konkurentni prioriteti moguusporavati uinkovit razvoj i implementaciju sustava.

Potreba za ukljuivanjem lokalnih zajednicaUspjeh sustava gospodarenja otpadom ovisi o voljnosti javnosti da ga koristi. Naalost,mnogi projekti gospodarenja otpadom su tradicionalno fokusirani na velike centraliziraneinfrastrukturne investicije, a uloga lokalnih zajednica je zanemarena, to moe rezultiratislabo voenim projektima kojima nedostaje potpora javnosti. Pregled projekatagospodarenja otpadom pokazuje da se odrivost i postignua takvih projekata popravljaju umjeri u kojoj se krajnji korisnici ukljuuju u njihovo planiranje i financiranje.

Projekti ublaavanja klimatskih promjena mogu se uspjeno integrirati u ire naporegospodarenja otpadom, ako su u stanju osigurati potrebe i prioritete krajnjih korisnika,donositelja odluka i financijskih pomagaa. Meutim, projekti ublaavanja mogu se suoiti sdodatnim zaprekama: nedovoljno poznavanje mogunosti smanjivanja proizvodnje metana ili hvatanja emisija

metana, povezanih s gospodarenjem otpadom; nesklonost ili nesposobnost ulaganja dodatnih ljudskih ili financijskih resursa za istraivanje i

usmjeravanje projekata za ublaavanje klimatskih promjena u sektoru gospodarenjaotpadom;

dodatna institucijska sloenost, kad se u projekt ukljue nove skupine koje predstavljajuteme kao to su proizvodnja energije ili trina vrijednost nusproizvoda.


31/42



5. POTENCIJAL SMANJENJA EMISIJE

Scenariji smanjenja emisija iz sektora Otpad temelje se na projekcijama Strategijegospodarenja otpadom Republike Hrvatske i dokumentu Projekcije i ukupni efekti politike i

mjera za potrebe Drugog nacionalnog izvjea RH o promjeni klime [19].

U sektoru Otpad razmatrat e se tri scenarija: Scenarij Bez mjera temelji se na pretpostavci nastavka postojee prakse uz usporeno

ukljuivanje novih tehnologija/mjera, odnosno, ukljuuje odreena tehnoloka poboljanjakoja bi se dogodila neovisno o potrebama klimatskog programa. Ne predstavlja potpunosmrznuto stanje i nastavak po dananjoj praksi, vepredstavlja scenarij uobiajene prakse(Buiness as usual).

Scenarij S mjerama pretpostavlja ukljuivanje mjera za smanjenje emisije staklenikihplinova u svrhu zadovoljenja obveza prema Protokolu iz Kyota, pri emu su ukljuene mjereija primjena zadovoljava kriterij trokovne uinkovitosti (granini troak manji od 20/tCO2eq).

Scenarij S dodatnim mjerama polazi od pretpostavke da e pitanje klimatskihpromjena i koncept odrivog razvitka osjetno djelovati na preusmjeravanje cijeloggospodarstva Hrvatske. Ovaj scenarij podrazumijeva ukljuivanje maksimalnog potencijalaanaliziranih mjera za smanjenje emisije.

Projekcije emisija ukljuuju bilanciranje emisije uslijed razgradnje krutog komunalnog itehnolokog otpada (po svojstvima i sastavu slinog komunalnom otpadu) deponiranog naodlagalita komunalnog otpada. Strategijom gospodarenja otpadom utvrene su mjere i ciljevikoji odreuju dinamiku i rokove za ostvarivanje stratekih ciljeva, koji se odnose na koliine

otpada i odlagalita komunalnog otpada. Rokovi su utvreni s pretpostavljenim vremenskimpomacima u odnosu na EU Direktivu o odlaganju otpada (Landfill Directive 99/31/EC).

Mjere smanjenja emisije metana:

1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje koliine komunalnog otpada2. Smanjivanje koliine odloenog komunalnog otpada3. Poveanje koliine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada4. Poveanje obuhvata stanovnitva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada5. Smanjivanje koliine odloenog biorazgradivog komunalnog otpada6. Spaljivanje metana na baklji

7. Termika obrada komunalnog otpada (Energana na otpad)

5.1. DEFINIRANJE REFERENTNOG SCENARIJA

Referentni scenarij (Scenarij Bez mjera) pretpostavlja kontinuirani porast krutog komunalnogotpada nastalog porastom ivotnog standarda i poveanjem broja stanovnika, koji e se svremenom postupno smanjivati zbog djelovanja mjera izbjegavanja nastajanja i smanjivanjakoliine otpada na izvoru, smanjivanja koliine odloenog otpada, poveanja koliine odvojenoskupljenog i recikliranog otpada te veeg obuhvata stanovnitva organiziranim skupljanjemkomunalnog otpada. Projekcije ukljuuju mjere 1-4, odnosno ukljuuju osnovne mjere definiraneu Strategiji gospodarenja otpadom.


32/42



U periodu od 2000. do 2004. godine procjenjuje se da je prosjeni godinji rast odloenogkomunalnog otpada bio 2,75 posto/godinje. Za razdoblje od 2005. do 2010. godine, uz mjere iciljeve definirane Strategijom gospodarenja otpadom, procjenjuje se postupni pad koliineodloenog komunalnog otpada.

Za proraun emisije CH4iz odlaganja krutog komunalnog otpada koriten je IPCC Tier 2model.Emisije CH4iz sektora Otpad za Scenarij Bez mjera prikazane su u tablici 5.1-1.

Tablica 5.1-1: Emisije CH4iz sektora Otpad (kt) Scenarij Bez mjera

Emisija CH4(kt) 2000. 2005. 2010.

Odlaganje krutog komunalnog otpada 18,62 26,12 31,18

5.2. SCENARIJS MJERAMA

Scenarij S mjerama pretpostavlja ukljuivanje mjera i kvantificiranih ciljeva definiranihStrategijom gospodarenja otpadom, koje se odnose na postepeno smanjivanje koliineodloenog biorazgradivog komunalnog otpada. Pored ove mjere u projekcije je ukljuena imjera Spaljivanje metana na baklji. Projekcije ukljuuju mjere 5 i 6.

Za razdoblje od 2005. do 2015. godine definirana je dinamika ostvarivanja mjera koja jeprikazana u tablici 5.2-1.

Tablica 5.2-1: Dinamika ostvarivanja mjera (prema podacima iz Strategije gospodarenja otpada)

Udio (%/god)Mjera 2005. 2010. 2015.

Koliina odloenog biorazgradivog komunalnogotpada od koliine proizvedene 1995. godine

95 85 75

Koliina spaljenog metana* 3 39 45

*sistemi otplinjavanja odlagalita mogu skupiti 60 % proizvedenog deponijskog plina (metana)

Primjenom mjere Spaljivanje metana na baklji ostvaruje se potencijal smanjenja emisijeCH4u iznosu od 175 kt CO2-eq u 2010. godini i 190 kt CO2-eq u 2015. godini.

5.3. SCENARIJ S DODATNIM MJERAMA

Scenarij S dodatnim mjerama ukljuuje implementaciju energane na otpad (ENO),najvjerojatnije lociranu u Zagrebu. Prema sadanjim planovima izgradnje prve energane na krutikomunalni otpad, predvieno je da e se 20 posto od ukupne koliine otpada spaljivati u 2010.godini, kao i 20 posto u 2015. godini. Projekcije ukljuuju mjeru 7.

Uz smanjenje emisije metana prilikom termike obrade otpada, proizvedena energija iz otpadaujedno smanjuje i koliinu fosilnog goriva potrebnog za proizvodnju ekvivalentne koliineenergije, a time ujedno i emisiju CO2koji bi nastao kao produkt izgaranja.


33/42



Osnovni energetski podaci za scenarijS dodatnim mjerama prikazani su u tablici 5.3-1.

Tablica 5.3-1: Osnovni energetski podaci za scenarij S dodatnim mjerama

Scenarij/godina S dodatnim mjerama

2010. 2015.Koliina otpada Odloen 808 805(1000 t) Termiki obr. 202 201

Ogrjevna vrijednost otpada (MWh/t) 3,0 3,5

Primarna energija otpada (GWh/god) 423 586

Proizvodnja korisne Elektrina en. 117 173energije izgaranjem Toplinska en. 217 321otpada (GWh/god) Ukupno 334 494

Smanjenje potronje fosilnih goriva i emisije CO2za scenarij S dodatnim mjerama prikazani su

u tablici 5.3-2.

Tablica 5.3-2: Smanjenje potronje fosilnih goriva i emisije CO2primjenom mjere Termikaobrada otpada (scenarij S dodatnim mjerama)

Scenarij/godina S dodatnim mjerama

2010. 2015.

Struktura potronje prirodni plin 32 45fosilnih goriva loivo ulje 18 0(%) ugljen 50 55

Ogrjevna vrijednost prirodni plin(MJ/m3) 34,00 34,00goriva (MJ/m3) i loivo ulje (MJ/kg) 40,19 40,19

(MJ/kg) ugljen (MJ/kg) 27,85 27,85Smanjenje potronje prirodni plin (1000m3) 13292 26116fosilnih goriva loivo ulje (t) 6721 0(1000m3)i (t) Ugljen (t) 28736 43839

Smanjenje emisije CO2(kt CO2-eq)* 121 165

Primjenom mjere Termika obrada komunalnog otpada ostvaruje se smanjenje emisijeCH4 u iznosu od 180 kt CO2-eq u 2010. godini i 198 kt CO2-eq u 2015. godini. Uzpretpostavljeni udio elektrine energije u iznosu od 35 posto i toplinske energije u iznosuod 65 posto u ukupnoj proizvedenoj korisnoj energiji, ostvaruje se smanjenje emisije CO2

u iznosu od 121 kt CO2-eq u 2010. godini i 165 kt CO2-eq u 2015. godini. Ukupni potencijalsmanjenja emisije primjenom mjere Termika obrada otpada iznosi 301 kt CO2-eq u 2010.godini i 363 kt CO2-eq u 2015. godini.


34/42



5.4. POTENCIJAL SMANJENJA EMISIJE

Potencijal smanjenja emisije CH4 u sektoru Otpad u 2010. godini, koji se moe ostvaritispaljivanjem metana na baklji, termikom obradom komunalnog otpada i koritenjem otpada

kao alternativnog goriva u proizvodnji cementa (mjera je razmatrana u sektoru Industrijskiprocesi), prikazan je u tablici 5.4-1.

Tablica 5.4-1: Potencijal smanjenja emisije CH4u 2010. godini (Gg CO2-eq)

Potencijal smanjenja emisije CH4 Gg CO2-eq

Smanjenje emisije CH4zbog spaljivanja na baklji 175

Smanjenje emisije CH4zbog termike obrade otpada 180

Smanjenje emisije CH4zbog upotrebe otpada kao alternativnoggoriva u proizvodnji cementa

130

Ukupni potencijal smanjenja emisije CH4 485

Potencijal smanjenja emisije CO2, zbog supstitucije fosilnog goriva pri termikoj obradi otpada iproizvodnji cementa (mjera je razmatrana u sektoru Industrijski procesi), raunski se iskazuje usektoru Energetika (Proizvodnja energije). U tablici 5.4-2 prikazani su iznosi potencijala.

Tablica 5.4-2: Potencijal smanjenja emisije CO2u 2010. godini (Gg CO2-eq)

Smanjenje emisije CO2 Gg CO2-eq

Smanjenje emisije CO2zbog supstitucije fosilnog goriva pritermikoj obradi otpada

121

Smanjenje emisije CO2zbog supstitucije fosilnog goriva u

proizvodnji cementa144

Ukupni potencijal smanjenja emisije CO2 265


35/42



6. TROKOVI SMANJENJA EMISIJE

6.1. METODOLOKI PRISTUP PROCJENI TROKOVA

Proraunom trokova utvruje se koliki su trokovi primjene pojedinih mjera za smanjenjeemisije. Konani rezultat prorauna je troak iskazan u monetarnoj jedinici po jednoj tonismanjene emisije CO2

- EUR/t CO2.

Granini trokovi (MC Marginal Cost) predstavljaju razliku trokova referentnog scenarija itrokova rjeenja s mjerom za smanjenje emisije staklenikih plinova. Trokovi ukljuuju sveinvesticijske i pogonske trokove te prihode koji se ostvaruju odreenim rjeenjem. Zbogmeusobne usporedivosti svi trokovi se iskazuju kao ekvivalentni godinji trokovi.Ekvivalentnim godinjim trokovima (EAC Equivalent Annual Cost) sve investicije diskontirajuse na godinje trokove u vremenskom razdoblju vijeka trajanja opreme i pribrajaju godinjimtrokovima.

Osnovni izrazi za proraun trokova su sljedei [20].

t

tttt

0t r)(1

R-OCNPV

+

+=

=

ttt-

t R-Or)(1-1

rCEAC +

+

=

nmEAC-EACEAC=

)/(EACMC mn EE =

NPV - neto sadanja vrijednost (/god)EAC - ekvivalentni godinji trokovi (/god)EAC - razlika ekvivalentnih godinji trokova dva scenarija (/god)EACm - ekvivalentni godinji trokovi scenarija smanjenja emisije (/god)EACn - ekvivalentni godinji trokovi referentnog scenarija (/god)Em - emisija rjeenja kojim se smanjuje emisija (t/god)En - emisija referentnog rjeenja (t/god)

Ct - trokovi kapitala - investicije (/god)Ot - trokovi odravanja pogona (/god)Rt - prihod od prodaje proizvoda (/god)r - diskontna stopa (%)t - vrijeme (god)

Pozitivni granini troak predstavlja troak po jedinici smanjenja emisije, a negativna vrijednostoznaava ostvarenje prihoda. Sve mjere s negativnim graninim trokom su ekonomskiisplative. Na razini EU prihvaeno je da granini troak od 20 /tCO2eq predstavlja prag ispodkojeg primjena mjera zadovoljava kriterij trokovne uinkovitosti (cost-effectiveness).


36/42



S obzirom na trokove, mjere za smanjenje emisije mogu biti podijeljene u nekoliko kategorija: mjere s negativnim trokovima ili trokovima jednakim nuli; mjere s niskim trokovima (50 /tCO2eq).

U smjernicama su izraunati trokovi pojedinih mjera, koji predstavljaju orijentacijske veliine(kategorije). Polazni podaci koji se odnose na investicije za pojedine mjere predstavljajuprocjene. Izraunati trokovi slue za procjenu koje su mjere u podruju ekonomski isplativihmjera, koje su u podruju umjerenog i prihvatljivog troka i koje su u podruju relativno visokogtroka.

6.2. PROCJENA GRANINIH TROKOVA

Proraun trokova raen je po metodolokim uputama: Guidelines for defining and documenting data on costs of possible environmental

protection measures [21] Economics and Cross-Media Effects [22]

Polazne pretpostavke za proraun trokova su: trokovi se odreuju u odnosu na referentno rjeenje koje se uklapa u scenarij Bez

mjera; scenariji smanjenja emisije temelje se na pretpostavkama definiranim u dokumentu

Projekcije i ukupni efekti politike i mjera za potrebe Drugog nacionalnog izvjea RH o

promjeni klime [19] i projekcijama iz Strategije gospodarenja otpadom RepublikeHrvatske [5]; trokovi su izraunati na temelju cijena iz 2000. godine, konverzija je raena prema

omjeru 1US$ = 1 (za 2000. godinu) i 1= 7,3kn (za 2004. godinu); pretpostavljena je inflacija od 3 posto godinje tijekom perioda razmatranja, do 2010.

godine [23]; pretpostavljen je konstantan prihod od prodaje energije; u proraunu je primijenjena diskontna stopa 6 posto; u proraunu je koriteno vrijeme efektuiranja od 10 godina; nedostajui podaci preuzeti su iz literature [1, 2, 24, 25]

Spaljivanje metana na baklji

Mjera Spaljivanje metana na baklji, koja prema Strategiji gospodarenja otpadom ima znaajanpotencijal primjene u razdoblju do 2015. godine, sa ekolokog i ekonomskog stajalita je vrloatraktivna mjera. Uz smanjenje emisije metana spaljivanjem deponijskog plina, predviena je imogua proizvodnja elektrine energije iz deponijskog plina, koja je ekonomina za velikaodlagalita komunalnog otpada s relativno velikom proizvodnjom plina. Zbog nedostatkapodataka o koliinama i karakteristikama plina po pojedinim odlagalitima u Hrvatskoj za sadaenergetsko iskoritavanje deponijskog plina nije razmatrano.


37/42



U Hrvatskoj je u postupku pripreme sanacija 157 odlagalita komunalnog otpada. Planovimasanacije odlagalita komunalnog otpada obuhvaeno je kontroliranje emisije deponijskog plinapomou sustava za otplinjavanje.

Troak mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova Spaljivanje metana na baklji raunase na osnovi razlike izmeu investicijskih i operativnih trokova mjere i definiranog referentnogrjeenja. Primjena mjere Spaljivanje metana na baklji promatra se u obliku dodatnog troka, pasu u tom kontekstu u trokovima referentnog scenarija sadrani trokovi ukljueni u planovesanacija odlagalita komunalnog otpada.

Pretpostavke:

trokovi kapitala (Ct) u koje su ukljueni trokovi nabave i instaliranja jednostavne bakljeotvorenog tipa odreeni su prema literaturnim podacima [24, 25], prema kojima se cijeneotvorenih baklji, ovisno o temperaturi spal

Documents

Emissions Reduction Poential Task4 Otpad Nacrt