ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠAdonjimiholjac.hr/sites/default/files/Elaborat_zaštite...Elaborat zaštite okoliša izradila je tvrtka Ires ekologija d.o.o., ovlaštena za obavljanje poslova

za zaštitu prirode i okoliša Prilaz baruna Filipovića 21 10000 Zagreb OIB: 84310268229 Tel: +385 1 3717 317

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Nasip Sveti Đurađ – Viljevo (Nasipi Panjik I i Panjik II)“ na okoliš“

Zagreb, listopad 2015.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Nasip Sveti Đurađ – Viljevo (Nasipi Panjik I i Panjik II)“ na okoliš

Izrađivač: IRES EKOLOGIJA 2

Naziv dokumentacije: Elaborat ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i Elaborat prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za zahvat „Nasip Sveti Đurađ – Viljevo (Nasipi Panjik I i Panjik II)“

Nositelj: Hrvatske vode, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Predstavnik nositelja: mr.sc. Alen Prnjat, dipl.oec., direktor

Kontakt informacije: Zvonimir Dodig, dipl. ing. građ., e-pošta: [email protected], telefon: 031/252-800

Izrađivač elaborata IRES EKOLOGIJA d.o.o.

Odgovorna osoba izrađivača

mr. sc. Marijan Gredelj

Voditelj stručnog tima izrađivača

Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

Stručni tim izrađivača

AUTOR/ICA SASTAVNICA

Jelena Likić, prof. biol.

Bioraznolikost Zaštićena područja prirode

Boris Božić, mag. oecol. et prot. nat.

Edin Lugić, dipl. ing. biol.

Prethodno mišljenje o utjecaju zahvata na ekološku mrežu Ekološka mreža

dr. sc. Maja Kljenak, mag. ing. prosp. arch.

Podaci iz relevantnih prostornih planova Kulturno-povijesna baština

Krajobrazna obilježja

Petra Peleš, mag. oecol. et prot. nat.

i mag. ing. agr.

Divljač i lovstvo

Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Poljoprivreda Infrastruktura

Dunja Delić, mag. oecol.

Klimatska obilježja Odlaganje otpada

Ivana Gudac, mag. ing. geol.

Geološke značajke i tlo Hidrogeološke značajke i stanja vodnih tijela (zone sanitarne zaštite

izvorišta)

mr. sc. Marijan Gredelj

Osnovni podaci o položaju lokacije zahvata i okolnim naseljima

Zagreb, listopad 2015. godine



SADRŽAJ

1 Uvod ............................................................................................................................................................................. 5 1.1 Osnovna polazišta i svrha izrade Elaborata ........................................................................................................................... 5

2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata ..................................................................................................................... 7 2.1 Idejni projekt, opis glavnih obilježja zahvata te opis razmatranih varijantnih rješenja ............................................................ 7

2.1.1 Postojeće stanje ............................................................................................................................................................................................ 7 2.1.2 Izvođenje radova ........................................................................................................................................................................................... 8 2.1.3 Iskop humusa ................................................................................................................................................................................................ 9 2.1.4 Iskop zemlje i humusnog površinskog materijala .......................................................................................................................................... 9 2.1.5 Izrada nasipa ............................................................................................................................................................................................... 10 2.1.6 Zaštita pokosa humusom i travom .............................................................................................................................................................. 10 2.1.7 Varijantna rješenja zahvata ......................................................................................................................................................................... 10

2.2 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces .................................................................................................... 11 2.3 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš ......................................................... 11 2.4 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ................................................................................ 11

3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata ...................................................................................................................... 12 3.1 Osnovni podaci o položaju lokacije zahvata i okolnim naseljima ......................................................................................... 12 3.2 Podaci iz relevantnih prostornih planova .............................................................................................................................. 14

3.2.1 Prostorni plan Osječko-baranjske županije ................................................................................................................................................. 14 3.2.2 Prostorni plan uređenja Grada Donjeg Miholjca ......................................................................................................................................... 15 3.2.3 Zaključak o usklađenosti planiranih zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom ................................................................................ 16

3.3 Podaci o stanju okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj ............................................................................... 17

3.3.1 Klimatska obilježja ....................................................................................................................................................................................... 17 3.3.2 Geološke značajke i tlo ............................................................................................................................................................................... 17 3.3.3 Hidrogeološke značajke i stanja vodnih tijela (zone sanitarne zaštite) ....................................................................................................... 19 3.3.4 Bioraznolikost .............................................................................................................................................................................................. 21 3.3.5 Zaštićena područja prirode .......................................................................................................................................................................... 24 3.3.6 Ekološka mreža ........................................................................................................................................................................................... 26 3.3.7 Kulturno-povijesna baština .......................................................................................................................................................................... 27 3.3.8 Krajobrazna obilježja ................................................................................................................................................................................... 27 3.3.9 Gospodarske djelatnosti .............................................................................................................................................................................. 28 3.3.10 Infrastruktura ............................................................................................................................................................................................... 31 3.3.11 Odlaganje otpada ........................................................................................................................................................................................ 32

4 Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš .................................................................................................... 34 4.1 Utjecaj na klimatska obilježja................................................................................................................................................ 34 4.2 Utjecaj na geološke značajke i tlo ........................................................................................................................................ 34 4.3 Utjecaj na hidrogeološke značajke i stanja vodnih tijela (zone sanitarne zaštite izvorišta) .................................................. 34 4.4 Utjecaj na bioraznolikost....................................................................................................................................................... 35

4.4.1 Utjecaj na staništa ....................................................................................................................................................................................... 35 4.4.2 Utjecaj na floru ............................................................................................................................................................................................ 35 4.4.3 Utjecaj na faunu .......................................................................................................................................................................................... 35

4.5 Utjecaj na zaštićena područja prirode .................................................................................................................................. 36 4.6 Utjecaj na ekološku mrežu ................................................................................................................................................... 36 4.7 Utjecaj na krajobraz .............................................................................................................................................................. 36 4.8 Utjecaj na poljoprivredu ........................................................................................................................................................ 36 4.9 Utjecaj na šume i šumarstvo ................................................................................................................................................ 37 4.10 Utjecaj na divljač i lovstvo..................................................................................................................................................... 37 4.11 Utjecaj odlaganja otpada ...................................................................................................................................................... 37 4.12 Utjecaj na stanovništvo......................................................................................................................................................... 37 4.13 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja .................................................................................................................... 37

5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša ............................................................................................. 38 5.1 Mjere zaštite okoliša ............................................................................................................................................................. 38 5.2 Program praćenja stanja okoliša .......................................................................................................................................... 39

6 Prethodno mišljenje o utjecaju zahvata na ekološku mrežu ....................................................................................... 40



6.1 Obilježja ekološke mreže...................................................................................................................................................... 40

6.1.1 Opis područja ekološke mreže .................................................................................................................................................................... 42 6.1.2 Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže ........................................................................................................................................................ 43

6.2 Utjecaj zahvata na ekološku mrežu ...................................................................................................................................... 45 6.3 Zaključak o utjecaju zahvata na ekološku mrežu ................................................................................................................. 46

7 Izvori podataka ........................................................................................................................................................... 48 7.1 Znanstveni i stručni radovi .................................................................................................................................................... 48 7.2 Internetske baze podataka ................................................................................................................................................... 48 7.3 Prostorno-planska dokumentacija ........................................................................................................................................ 48 7.4 Zakoni, pravilnici, direktive, uredbe i planovi ........................................................................................................................ 48

8 Prilozi .......................................................................................................................................................................... 50 8.1 Prikaz nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ na katastarskoj karti ...................................................................................................... 50 8.2 Ovlaštenje za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša .................................................................................................... 52 8.3 Ovlaštenje za obavljanje stručnih poslova zaštite prirode .................................................................................................... 56



1 Uvod

Elaborat zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Elaborat) izrađuje se u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (80/13, 78/15), Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) te u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) i Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14), a analizira „Idejni projekt nasipa Sveti Đurađ-Viljevo (nasipi Panjik I i Panjik II)“ (u daljnjem tekstu: Idejni projekt) koji je temeljem ugovora s tvrtkom Hrvatske vode izradila tvrtka Bimihold d.o.o. iz Osijeka za koju je tvrtka Geotehnički studio d.o.o. iz Zagreba izradila geotehnički elaborat. Predmet Idejnog projekta je prijedlog izgradnje novih nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ kod Sv. Đurađa, u svrhu obrane od poplava. Idejni projekt nastao je u sklopu projekta čiji su naručitelj Hrvatske vode, a kojemu je cilj izraditi projektnu dokumentaciju za izgradnju novih nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ kod Sv. Đurađa, u svrhu obrane od poplave. Nasipi „Panjik I“ i „Panjik II“ trebaju visinski štititi zaobalje od štetnog djelovanja vode na visinu stogodišnjeg povratnog perioda uz nadvišenje od 1,2 m. Definirano je i razdrađeno rješenje za izgradnju nasipa na razini Idejnog projekta radi ishođenja lokacijske dozvole za predmetnu građevinu. Za izradu projektne dokumentacije trebalo je provesti i istražne radove na trasi nasipa i pozajmištu materijala. Elaborat zaštite okoliša izradila je tvrtka Ires ekologija d.o.o., ovlaštena za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša i prirode. Preslike ovlaštenja nalaze se u poglavlju 8 Prilozi.

1.1 Osnovna polazišta i svrha izrade Elaborata

Budući nasipi za zaštitu naselja Sv. Đurađ od visokih voda rijeke Drave sastoje se od dvije odvojene cjeline, odnosno dva odvojena nasipa. Nasip „Panjik I“ u dužini od oko 240 m treba spojiti visoki prirodni teren na zapadnom dijelu naselja Sveti Đurađ, kako bi se pregradila dolina kroz koju su visoke vode rijeke Drave tijekom rujna 2014. ugrozile 8 stambenih objekata i državnu cestu DC 34. Nasip „Panjik II“ nalazi se u nastavku nasipa Donji Miholjac – Sv. Đurađ u dužini od oko 400m. Nasipi, prema odredbama Zakona o vodama (NN 153/09., 63/11., 130/11., 56/13., i 14/14.) spadaju u regulacijske i zaštitne vodne građevine, koje su od interesa za Republiku Hrvatsku, čije je građenje i održavanje u interesu Republike Hrvatske, u njenom su vlasništvu i prema Zakonu njima upravljaju Hrvatske vode. Pod upravljanjem u smislu Zakona, pored ostalih, podrazumijevaju se i poslovi gradnje vodnih građevina. Za potrebe projekta obavljeno je i izrađeno sljedeće:

1. Geodetsko snimanje

Za potrebe izrade projektne dokumentacije provedeno je geodetsko snimanje postojećih nasipa i okolnog terena do spoja s visokom obalom s poprečnim profilima koji su snimani na razmaku manjem od 50 metara. U okviru ove aktivnosti izrađen je geodetski projekt kao sastavni dio idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole. Nasip „Panjik I“ nalazi se na katastarskim česticama:

k. č.. br. 864 u k.o. Sveti Đurađ koja je u vlasništvu Republike Hrvatske – Pašnjak

k. č.. br. 1630 u k.o. Sveti Đurađ koja je u vlasništvu Grada Donjeg Miholjca – Put

k. č.. br. 902 u k.o. Sveti Đurađ koja je u vlasništvu Republike Hrvatske – Šuma

k. č.. br. 1572 u k.o. Sveti Đurađ koja je u društvenom vlasništvu u općoj uporabi – Kanal

k. č.. br. 16 u k.o. Sveti Đurađ koja je u vlasništvu Grada Donjeg Miholjca – Pašnjak.

Nasip „Panjik II“ nalazi se na katastarskim česticama:

k. č.. br. 1633 u k.o. Sveti Đurađ koja je u vlasništvu Grada Donjeg Miholjca, javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstane ceste

k. č.. br. 1634. u k.o. Sveti Đurađ koja je u vlasništvu Grada Donjeg Miholjca, javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstane ceste



k. č.. br. 1631. u k.o. Sveti Đurađ koja je u vlasništvu Grada Donjeg Miholjca, javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstane ceste

k. č.. br. 933 u k.o. Sveti Đurađ koja je u vlasništvu Fekete Šandora Ivan Sv. Đurađ, A. Radića 141 – Oranica

k. č.. br. 934 u k.o. Sveti Đurađ koja je u vlasništvu Molnar Augusta Antun Bočkinci, M. Gupca 52 i Molnar Anica Boćkinci, M. Gupca 52 – Oranica

k. č.. br. 866 u k.o. Sveti Đurađ koja je u vlasništvu Republike Hrvatske

Popis navedenih čestica može se mijenjati sukladno tehničkom rješenju u Idejnom projektu. Prikaz nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ na katastarskoj karti nalazi se u poglavlju 8 Prilozi.

2. Geotehnički istražni radovi

Radovi se sastoje od izvedbe bušotina na budućim nasipima „Panjik I“ i „Panjik II“ te laboratorijskih ispitivanja. Za potrebe izgradnje nasipa na lokaciji budućih nasipa izvedena je bušotina dubine 8 m zbog utvrđivanja pogodnosti za smještaj i temeljenje. Na prostoru povoljnih lokacija nalazišta materijala za izgradnju nasipa potrebno je obaviti istražne radove, tri bušotine dubine 5 m, kako bi se utvrdile pogodnosti materijala za ugradnju u tijelo nasipa. Terenski istražni radovi obuhvaćaju:

tlocrtno i visinsko lociranje bušotine

istražno bušenje s terenskom identifikacijom i AC klasifikacijom jezgre

uzimanje poremećenih i neporemećenih uzoraka tla ( na cca. svaka 2 m bušotine ili češće ukoliko se naiđe na promjene)

izvedbu pokusa u bušotinama – standardnog penetracijskog pokusa (SPP).

Laboratorijska ispitivanja uzoraka iz bušotina obuhvaćaju:

sadržaj prirodne vlage, vlažna i suha jedinična težina

Attenbergove granice plastičnosti

granulometrijski sastav (sijanje i aerometriranje)

specifična težina

posmična čvrstoća (direktnim smicanjem ili u troosnoj ćeliji)

edometarski pokus.

3. Idejni projekt nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“

Idejni projekt potrebno je izraditi sukladno sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13) i s prostorno-planskom dokumentacijom, uvažavajući načela struke. Za nasipe „Panjik I“ i „Panjik II“ će se na temelju izrađenog idejnog projekta ishoditi lokacijska dozvola. Idejni projekt izrađuje se za potrebe utvrđivanja osnovnih polazišta značajnih za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu, prikazivanja osnovnih oblikovno-funkcionalnih i tehničkih rješenja zahvata u prostoru, kao i prikaza smještaja građevine u prostoru. U aktivnosti izrade projektne dokumentacije, zadatkom se postavlja provođenje svih potrebnih istražnih radova na trasi nasipa i pozajmištu materijala, te izrada potrebnih elaborata za provedbu postupka Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i elaborata zaštite okoliša. Ispunjenje potonjeg projektnog zadatka ujedno je i funkcija izrade ovog Elaborata.



2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

2.1 Idejni projekt, opis glavnih obilježja zahvata te opis razmatranih

varijantnih rješenja

2.1.1 Postojeće stanje

Prilikom visokih voda rijeke Drave 2014. godine, kao slaba točka obrane od poplave pokazala se lokacija koja se nalazi sjeverozapadno od naselja Sveti Đurađ. Nailaskom vode ugroženo je bilo nekoliko stambenih i poljoprivrednih objekata te sigurnost državne ceste D34. Za trajno rješavanje navedenog problema potrebno je izgraditi dva nova nasipa. Na lokaciji budućeg nasipa „Panjik I“, nalazi se dolina između visokih terena. Na k. č.. br. 1572 nalazi se kanal, a na k. č..br. 1630 poljski put koji služi za pristup nebranjenom području (Slika 2.1).

Slika 2.1 Lokacija budućeg nasipa „Panjik 1“ (Izvor: Idejni projekt, Bimihold)

Neobranjeno područje, na lokaciji planiranog nasipa „Panjik 1“, je pod šumskim i poljoprivrednim površinama (Slika 2.2).

Slika 2.2 Prikaz postojećeg stanja na lokaciji budućeg nasipa „Panjik I“ (Izvor: Idejni projekt, Bimihold, 2015)

Lokacija budućeg nasipa „Panjik II“, nalazi se u nastavku nasipa Donji Miholjac - Sveti Đurađ. Na k. č.. br. 1631, 1633 i 1634 nalaze se poljski putevi (Slika 2.3).



Slika 2.3 Lokacija budućeg nasipa „Panjik II“ (Izvor: Idejni projekt, Bimihold d.o.o.)

Poljskim putevima, na području planiranog nasipa „Panjik II“, osiguran je pristup šumskim i poljoprivrednim površinama (Slika 2.4).

Slika 2.4 Prikaz postojećeg stanja na lokaciji budućeg nasipa „Panjik II“ (Izvor: Idejni projekt, Bimihold, 2015)

Nasip „Panjik I“ spaja visoki teren na zapadnom dijelu naselja Sveti Đurađ, a ukupne je dužine 240 m, dok je nasip „Panjik II“ nastavak nasipa Donji Miholjac - Sveti Đurađ te je dužine 400 m.

2.1.2 Izvođenje radova

Na lokacijama budućih nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ predviđeno je uklanjanje površinskog humusnog i zemljanog sloja do projektiranih kota sukladno poprečnim profilima na obje lokacije. Na mjestu gdje nasip „Panjik I“ sječe kanal na k. č.. br. 1572 izgradit će se cijevni propust u tijelu nasipa sa tablastom zapornicom koja spriječava prodiranje vode u zaobalje prilikom visokih voda rijeke Drave. Kote kruna nasipa projektirane su tako da nasipi štite branjeno područje od visokih voda stogodišnjeg povratnog perioda sa sigurnosnim nadvišenjem od 1,2 m. Nasipe je potrebno izvoditi u slojevima, pri čemu treba uvažavati opće tehničke uvjete za izradu nasipa. Materijal za izradu nasipa će se dopremati teretnim vozilima sa pozajmišta preko pristupnih puteva. U sklopu Idejnog projekta provedeni su istražni radovi na lokaciji pozajmišta koja se nalaze neposredno uz planirane nasipe, kako bi se utvrdile karakteristike materijala od kojih će se izvoditi nasipi. Na potencijalnim pozajmištima materijala izvedeni su istražni radovi na jednoj poziciji (Slika 2.5)



Slika 2.5 Lokacija potencijalnog pozajmišta za nasip „Panjik I“ (lijevo) i „Panjik II“ (desno) (Izvor: Geotehnički elaborat, Geotehnički studio

d.o.o.)

Na novoprojektiranim nasipima predviđene su silazne rampe kako bi se omogućio pristup strojevima za održavanje nasipa te pristup šumskim i poljoprivrednim površinama izvan branjenog područja u inundaciji rijeke Drave. Završno uređenje nasipa radi se ugradnjom humusnog materijala iz pozajmišta na pokose, krune te pristupne rampe koji se zatravljuju radi stabilizacije. Načelni poprečni profil nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ prikazan je na slici niže (Slika 2.6).

Slika 2.6 Načelni poprečni profil nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“(Izvor: Idejni projekt, Bimihold)

2.1.3 Iskop humusa

Humus je zemljani materijal u površinskom sloju od 20 cm koji sadržava sitno korjenje i druge organske tvari, te travu na površini, koji je neprikladan za ugradnju u zemljane građevine (nasipe) ili kao podloga građevina (nasipa). Na terenu humus se identificira vizualno prema boji, sadržaju sitnog korjenja i drugih organskih tvari, te prema mirisu. Terenska identifikacija potvrđuje se laboratoriskim ispitivanjem sadržaja organskih tvari po normi HRN.U.B1.024. Prema ovim Općim tehničkim uvjetima humusom se smatra površinski sloj tla koji sadržava više od 10% organskih tvari. Humus će se odstraniti sa površina iskopa na pozajmištu. Iskop humusa predviđen je strojno, buldozerom. Iskopani humus sa pozajmišta koristit će se za humusiranje novoprojektiranog nasipa pa on može imati od površinske vegetacije samo travu, a šiblje i ostalo raslinje bit će odstranjeno. Pri odguravanju humusa izvođač mora paziti da se taj materijal ne mješa s anorganskim tlom ili sa šibljem, granjem i drugim krupnijim raslinjem. Odlagalište humusa mora biti izvan gabarita budućeg nasipa uređeno tako da odloženi materijal bude što je moguće bolje zaštićen od utjecaja atmosferilija i erozija, da mu se sačuvaju biološka svojstva, te odvodnja bude djelotvorna.

2.1.4 Iskop zemlje i humusnog površinskog materijala



Nakon iskolčenja, uklanjanja stabala i vađenja panjeva vrši se iskop humusa i zemljanog materijala ''C'' kategorije bagerima do projektirane kote sukladno poprečnim profilima. Od radova na iskopima na pozajmištu zemljanog materijala koji će se ugrađivati u nasipa, prvo je potrebno ukloniti humus, a zatim se zemljani materijal kopa u slojevima. Iskopani zemljani materijal odmah se utovaruje u kamione te se prevozi na lokaciju nasipa i odmah se ugrađuje ukoliko kriterij vlažnosti zadovoljava propisane uvjete.

2.1.5 Izrada nasipa

Za izgradnju nasipa koristit će se materijal dopremljen iz pozajmišta. Nakon što je postojeći nasip otklonjen i zemljani materijal odvežen na trajnu deponiju, podloga se ravna na kotu prema poprečnim profilima te se vrši kompaktiranje odgovarajućom mehanizacijom, tako da zbijenost bude najmanje 95 % od standardnog Proctor-a i tek tada započet će nasipavanje, i to prema mjerama i dimenzijama danim u projektu. Dopremljeni materijal iz pozajmišta mora se jednolično razgrnuti u debljini 20 – 25 cm na cijeloj površini koja će se zbijati. Vlažnost razgrnutog materijala, prije valjanja, mora biti u dopuštenim granicama (W = Wopt 2 – 2,5 %). Ako je materijal iskopan iz pozajmišta veće vlažnosti od dozvoljene treba ga prosušiti na mjestu ugradnje tako da se nakon razastiranja odmah ne valja. Nasipanje se mora tako izvoditi da slojevi u uzdužnom smjeru budu horizontalni i da se izbjegnu nagli visinski prijelazi među slojevima različite visine, s nagibom pod kojim se može provesti propisano zbijanje. Na nacrtima je označena konačna visina nasipa, što znači da krunu nasipa u završnoj fazi izrade treba nadvisiti za 10 cm, da bi nakon sljeganja nasipa dobile projektirane visine. Pri nasipanju i zbijanju, slojevi moraju imati poprečni nagib od najmanje 2 % kako bi se osiguralo otjecanje oborinskih voda prema vodnom pokosu nasipa. Pri zbijanju moraju se sredstva za zbijanje kretati jednolično preko sloja koji se zbija. Broj prijelaza odredit će se na osnovu rezultata na pokusnom polju. Pojedine paralelne trake koje se zbijaju moraju se preklapati najmanje za 50 cm. Brzina kretanja stroja pri zbijanju ne smije biti veća od 5 km/h. Zbijanje se provodi kretanjem u smjeru usporednom s osi nasipa. Kakvoća izvedenog sloja nasipa dokazuje se rezultatima tekućih i kontrolnih ispitivanja na osnovi kojih nadzorni inženjer odobrava izradu sljedećeg sloja. Rad na ugrađivanju materijala prekinut će se u svako doba kada nije moguće postići zadovoljavajuće rezultate, poglavito zbog kiše, visokih voda ili drugih atmosferskih uvjeta. Materijal za nasipavanje ne smije se ugraditi na smrznute površine, niti se u nasip smiju ugraditi snijeg, led ili smrznuti zemljani materijali. Zbijanjem gotove kosine tjela nasipa postići će se ista zbijenost kao i u tijelu nasipa. Radove na građenju nasipa treba izvoditi pod stalnim geomehaničkim nadzorom. Izvođač snosi svu odgovornost za kakvoću i pravilno izvođenje svih radova nasipanja i razastiranja materijala, za propisanu debljinu slojeva, broju prijelaza sredstava za zbijanje i za sve ostalo što je potrebno da bi se postigla tražena kakvoća rada.

2.1.6 Zaštita pokosa humusom i travom

Sagrađeni nasipi zaštiti će se od erozije prekrivanjem slojem humusa (humusiranje) na koji će biti zasijana trava. Koristit će se humus iskopan sa površina pozajmišta materijala za izradu nasipa. Humusni se materijal nanosi na površinu u sloju debljine 10 cm kao nadvišenje od projektirane kote nasipa. Nanašanje humusa vrši se odozdo prema gore. Ako je podloga jako suha potrebno ju je navlažiti. Nanijeti humus treba planirati, a potom se lagano nabija lakim nabijačima, lopatama i sličnim sredstvima. Na uređenu podlogu od humusa sije se trava. Trava mora biti u skladu s vrstom tla i s vlažnošću koja se očekuje. Treba odabrati vrstu trave koja se uklapa u krajolik i koja će sigurno uspjevati. Količina sjemena ne smije biti manja od 5 g po m2 zasijane površine. Travu treba održavati dok ne bude sposobna za samostalni rast. Izvođač snosi svu odgovornost za kakvoću materijala, za pravilno izvođenje svih radova nasipanja i razastiranja materijala, za propisanu debljinu slojeva, zbijenost slojeva i za sve ostalo što je potrebno da bi se postigla tražena kakvoća rada. Pristup gradilištu biti će osiguran preko postojećeg poljskih puteva (k. č..br. 1630, 1631, 1633 i 1634 i 389/3) k.o. Sveti Đurađ koji vode od naselja državne ceste D34 i naselja Sveti Đurađ do lokacija budućih nasipa.

2.1.7 Varijantna rješenja zahvata

Idejnim projektom predložena je samo jedna varijanta izgradnje nasipa tako da varijantna rješenja nisu razmatrana.



2.2 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Za realizaciju zahvata (iskop, nasipavanje) koristit će se:

materijal sa pozajmišta, iz blizine lokacije zahvata.

humus koji će se iskopati sa površina pozajmišta te će biti ponovno korišten za zaštitu nasipa od erozije.

2.3 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te

emisija u okoliš

Za vrijeme pripreme i izgradnje moguće su emisije prašine u zrak. Radni strojevi stvarat će i emitirati buku. Tijekom razdoblja korištenja i održavanja neće biti emisija otpadnih tvari u zrak. Nakon izgradnje novih nasipa neće doći do promjene vodnog režima obližnjeg vodotoka, niti do promjene njegove kakvoće. Ukoliko se poštuju zakoni i propisi te mjere predložene Elaboratom, ne očekuje se niti emisija štetnih tvari u tlo.

2.4 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju

zahvata

Budući da će se tijekom izvođenja planiranih zahvata koristiti postojeća infrastruktura, nisu evidentirane druge aktivnosti koje bi mogle biti od važnosti za provođenje zahvata.



3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

Prilikom analize planiranih zahvata u odnosu na lokaciju, prostorno-plansku dokumentaciju i stanje sastavnica okoliša definirana je zaštitna zona, tj. zona mogućih utjecaja od 1000 m. Ona obuhvaća područje izravnog zaposjedanja, radni pojas i pojas održavanja (uže područje zahvata), kao i područje slabijeg i umjerenog izravnog ili neizravnog utjecaja (šire područje zahvata), ovisno o ekološkoj komponenti na koju se u poglavlju 3.3 utjecaj procjenjuje.

3.1 Osnovni podaci o položaju lokacije zahvata i okolnim naseljima

Lokacija planiranih nasipa nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, u blizini naselja Sveti Đurađ. Lokacija planiranih je unutar obuhvata Prostornog plana Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik, broj 01/02 i 4/10 - u postupku izrada II. izmjena i dopuna (Odluka - Županijski glasnik, broj 11/12 i 7/13)) i Prostorni plan uređenja Grada Donji Miholjac (Službeni glasnik Grada Donji Miholjac 12/05 i 2/12). Lokacija na širem području prikazana je na slici niže (Slika 3.1).

Slika 3.1 Lokacija planiranih nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ (Izvor: Ires ekologija d.o.o.)

Nasip „Panjik I“ nalazi se na katastarskim česticama prikazanima u tablici niže (Tablica 3.1)

Tablica 3.1 Prikaz katastarskih čestica na lokaciji nasipa „Panjik I“ (Izvor: http://www.katastar.hr/dgu/)

K. č.. br. Katastarska općina Vlasnik

864 Sveti Đurađ Republika Hrvatska - Pašnjak

1630 Sveti Đurađ Grad Donji Miholjac - Put

902 Sveti Đurađ Republika Hrvatska - Šuma

1572 Sveti Đurađ društveno vlasništvo u općoj uporabi - Kanal

16 Sveti Đurađ Grad Donji Miholjac - Pašnjak

Nasip „Panjik II“ nalazi se na katastarskim česticama prikazanima u tablici niže (Tablica 3.2).

Tablica 3.2 Prikaz katastarskih čestica na lokaciji nasipa „Panjik II" (Izvor: http://www.katastar.hr/dgu/)


1633 Sveti Đurađ Grad Donji Miholjac, javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstane

ceste





ceste


ceste

933 Sveti Đurađ Feketa Šandor Ivan Sv. Đurađ, A. Radića – Oranica

934 Sveti Đurađ Molnar August Antun Bočkinci, M. Gupca 52 i Molnar Ankica

Boćkinci, M.Gupca 52 - Oranica

866 Sveti Đurađ Republika Hrvatska

Zona utjecaja planiranih nasipa rasprostire se kroz sjeverni i istočni dio naselja Sveti Đurađ kao što je vidljivo na slici niže (Slika 3.2).

Slika 3.2 Položaj zone utjecaja planiranih zahvata u odnosu na naseljena mjesta (Izvor: Ires ekologija)

Sveti Đurađ je naselje u sastavu grada Donjeg Miholjca, a udaljeno je oko 45 km od Osijeka. Naselje broji 931 stanovnika. Planirani nasip „Panjik I“ je u odnosu na planirani nasip „Panjik II“ bliže naseljenom mjestu, te njegova udaljenost do najbližeg objekta iznosi 145 m, dok najmanja udaljenost nasipa „Panjik II“ od stambenog objekta iznosi 863 m (Slika 3.3).



Slika 3.3 Udaljenost planiranih nasipa od stambenog objekta (Izvor: Ires ekologija d.o.o.)

3.2 Podaci iz relevantnih prostornih planova

Za lokaciju predmetnog zahvata relevantni su Prostorni plan Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 1/02 i 4/10) i Prostorni plan uređenja Grada Donji Miholjac (Službeni glasnik Grada Donji Miholjac 12/05 i 2/12).

3.2.1 Prostorni plan Osječko-baranjske županije

1.1.1.1 Korištenje i namjena prostora

Planirani nasipi „Panjik I“ i „Panjik II“ nalaze se u naselju Sveti Đurađ koje je u sastavu grada Donji Miholjac. Uvidom u kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina Izmjena i dopuna Prostornog plana Osječko-baranjske županije (IDPPOBŽ) iz 2010. godine utvrđeno je da se oba nasipa nalaze izvan građevinskog područja naselja (GP), a planirani nasip „Panjik I“ u neposrednoj blizini GP-a. Planirani nasip „Panjik I“ smješten je na prostoru označenom dijelom kao vrijedno obradivo tlo (P2) a dijelom kao ostala obradiva tla (P3). Nasip „Panjik II“ u cjelosti je smješten na prostoru označenom kao vrijedno obradivo tlo (P2) (Slika 3.4).



Slika 3.4 Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina (Izvor: IDPPOBŽ)

1.1.1.2 Infrastrukturni sustavi

Kartografski prikazi infrastrukturnih sustava IDPPOBŽ uključuju karte prometa (Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet, Pošta i elektroničke komunikacije), karte energetskog sustava (Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina, Elektroenergetika), karte vodnogospodarskog sustava (Vodoopskrba, Odvodnja otpadnih voda, Korištenje voda, uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja) i karte gospodarenja otpadom. Oko 400 m južno od planiranih nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ prolazi državna cesta D34, kroz naselje Sveti Đurađ. Koridor ceste D34 ujedno je i trasa postojećeg važnijih korisničkih i spojnih vodova (TK-K), a cijelo naselje područje je unutar kojeg se treba odabrati lokacija samostojećeg rešetkastog antenskog stupa (kartografski prikaz 2.1.2. Pošta i elektroničke komunikacije). U koridoru ceste D34 smješteni su postojeći važniji lokalni plinovod, zatim dijelom postojeći a prema Donjem Miholjcu dijelom planirani magistralni vodoopskrbni cjevovod te planirani glavni dovodni kanal – kolektor. Oko 1200 m zapadno od predmetne lokacije prolazi trasa postojećeg 110 kV nadzemnog dalekovoda a drugih građevina i objekata elektroenergetske namjene nema niti su planirani. Planirani nasip Panjik II nalazi se između već postojećih dijelova nasipa s istočne strane (sjeverno od područja Rit) i nasipa sa zapadne strane uz istočni rub Ribnjaka.

1.1.1.3 Gospodarenje otpadom

U blizini planiranog zahvata ne postoji niti je planirana građevina za gospodarenje otpadom.

1.1.1.4 Uvjeti korištenja i zaštite prostora

Planirani zahvat nalazi se unutar područja označenog kao važna područja za divlje svojste i stanišne tipove i unutar međunarodno važnog područja za ptice. Također, nalazi se unutar zone preventivne zaštite Regionalni park Mura – Drava. U neposrednoj blizini planiranih zahvata nalazi se jedan evidentirani arheološki pojedinačni lokalitet. Na područje Ribnjaka zapadno od planiranog nasipa Panjik II planiran je ornitološki rezervat. Planirani se nasipi nalaze unutar poplavnog područja rijeke Drave, a nekoliko stotina metara od budućih nasipa Panjik I i Panjik II nalazi se napušteno odlagalište otpada.

1.1.1.5 Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

U poglavlju Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš IDPPOBŽ dane su smjernice za zaštitu voda, tla te biljnog i životinjskog svijeta. Planirani su zahvati u skladu s planskim mjerama.

3.2.2 Prostorni plan uređenja Grada Donjeg Miholjca

Uvidom u Prostorni plan uređenja Grada (PPUG) Donji Miholjac utvrđeno je da je u skladu s planom višeg reda (IDPPOBŽ). Namjena površina na području na kojem se nalazi planirani nasip Panjik I označena je kao ostala obradiva tla (PŠ), a na području planiranog nasipa Panjik II kao vrijedno obradivo tlo (P2) (Slika 3.5).



Slika 3.5 Isječak iz kartografskog prikaza 1A Korištenje i namjena površina, Prostori/površine za razvoj i uređenje (Izvor: PPUG Donji

Miholjac)

Infrastrukturni sustavi također su u skladu sa županijskim planom. Panjik II nalazi se uz granicu inundacijskog pojasa unutar kojeg je područje primjene posebnih propisa (Slika 3.6). Panjik I smješten je uz granicu zone Osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz. Neposredno zapadno od njega nalazi se nelegalno odlagalište otpada (u županijskom planu označeno kao napušteno odlagalište), a istočno je površina planirana za budući razvoj naselja Sveti Đurađ.

Slika 3.6 Isječak iz kartografskog prikaza 2C Infrastrukturni sustavi – Vodnogospodarski sustav (uređenje vodotoka i voda, melioracijska

odvodnja), obrada, skladištenje i odlaganje otpada (Izvor: PPUG Donji Miholjac)

Nasip Sveti Đurađ – Donji Miholjac, zajedno s nasipom Hobođ – Zabara, predstavlja sustav obrane od poplava na području grada Donjeg Miholjca. Nalazi se uz desnu obalu rijeke Drave na potezu od rkm 73+350 do 78+000 u duljini od 4,88 km i brani područje od cca 910 ha obradivih površina između državne ceste D53, od Donjeg Miholjca prema međunarodnom graničnom prijelazu, i državne ceste D34, u dijelu od Donjeg Miholjca do Svetog Ðurđa, te mjesta Sveti Ðurađ i Donji Miholjac. Planirani nasip Panjik II nalazi se u nastavku nasipa Sveti Đurađ – Donji Miholjac u duljini od oko 400 m. PPUG-om Donji Miholjac propisane su mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš s kojima je planirani zahvat usklađen.

3.2.3 Zaključak o usklađenosti planiranih zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom

Može se utvrditi da su idejni projekti za izgradnju nasipa Panjik I i Panjik II izrađeni u skladu s odredbama i mjerama iz važeće prostorno-planske dokumentacije. Pregledom prostornih planova nije utvrđeno nesuglasje planiranih zahvata s namjenom površina, infrastrukturnim građevinama (energetika, vodoopskrba), kao ni s uvjetima korištenja i zaštite prostora.



3.3 Podaci o stanju okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan

utjecaj

U ovom poglavlju biti će prikazane one sastavnice okoliša na koje planirani zahvat može utjecati. Mogući utjecaj ovisi o prirodi sastavnice okoliša kao i o njezinoj udaljenosti od planiranog zahvata. U daljnjem tekstu analizirati će se stanje sastavnica okoliša kao i njihove udaljenosti od planiranog zahvata. Prepoznati utjecaji obrađeni su u poglavlju 4 Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš.

3.3.1 Klimatska obilježja

Područje Donjeg Miholjca pripada klimi šireg prostora Istočne Hrvatske, umjereno kontinentalno klimi. Prema Koppenovoj klasifikaciji ona se označava klimatskom formulom Cfwbx. Opisuje se kao umjereno topla, kišna klima čestih i intezivnih promjena i karakteristična je za prostorni položaj cirkulacijskom položaja umjerenih širina. Srednje mjesečne temperature prelaze 10 °C tijekom više od četiri mjeseca. Srednje temperature u najtoplijem mjesecu nisu više od 22 °C, a u najhladnijim nisu niže od -3 °C. Najviša izmjerena temperatura je 39,2 °C te je ona izmjerena u srpnju. Najniže temperature su u siječnju, a najniža zabilježena temperatura iznosila je -26 °C. Vjerojatnost pojave ekstremno niskih temperatura je vrlo mala. Prosječna godišnja količina oborina kreće se između 700 i 800 mm. Oborina je više u topijem dijelu godine te ne postoje izrazito suha razdoblja. Vjetrovi su najčešće slabi vjetrovi i tišine (prema Beaufortovoj ljestvici), promjenjivih smjerova. Prevladavaju vjetrovi sa sjeverozapada i jugoistoka, a u manjoj mjeri se javljaju vjetrovi istoka i zapada. Pojava vjetrova iz ostalih smjerova je znatno manja.

3.3.2 Geološke značajke i tlo

Geološke značajke područja planiranog zahvata opisane su na temelju podataka iz Osnovne geološke karte (OGK) mjerila 1:100 000 –list Donji Miholjac (I. Hećimović i A. Šimunić) i pripadajućeg tumača. Na širem području planiranog zahvata (Slika 3.7) nalaze se naslage holocenske starosti koje su predstavljene naslagama eolskih pijesaka (p), aluvijalnim sedimentima rijeke Drave (a) i sedimentima poplavnog područja (ap). Naslage eolskih pijesaka sastoje se od pijeska te podređeno sitnog pijeska i pjeskovitog silta, diskordantno su odlagane na naslage kopnenog i barskog lesa. Smeđe su boje, sa prijelazima u žutosmeđu i sivosmeđu. U mineralnom sastavu prevladav kvarc. Debljina ovog člana iznosi oko 10 m. Aluvijalne naslage su prema granulometrijskom sastavu sitnozrnasti pijesci s primjesama silta i pjeskovitog silta. Sortiranost im je dobra i većinom su sive boje. U mineralnom sastavu prevladavaju kvarc i litoklasti. Debljina ovih naslaga nije veća od 10 m. Naslage poplavnog područja su izdvojene uz tok rijeke Drave. Ta su područja poplavljena za vrijeme velikih vodostaja, kada se odvija sedimentacija sitnozrnastih i sitnih pijesaka. Mineralni sastav odgovara mineralnom sastavu aluvijalnih naslaga.



Slika 3.7 Isječak iz Osnovne geološke karte (Izvor: Osnovna geološka karta - list Donji Miholjac)

Prema bazi Corine Land Cover, područje planiranih nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ najvećim dijelom se rasprostiru na području pašnjaka. „Panjik I“ se manjim dijelom nalazi na području bjelogorične šume, a „Panjik II“ se manjim dijelom nalazi se na mozaiku poljoprivrednih površina (Slika 3.8).

Slika 3.8 Područje planiranih nasipa preklopljeno s klasama pokrova zemljišta (Izvor: Ires ekologija)



3.3.3 Hidrogeološke značajke i stanja vodnih tijela (zone sanitarne zaštite)

Planirani zahvati nalaze se na udaljenosti od 1500 m od rijeke Drave. S obzirom da je rijeka Drava najveće vodno tijelo u blizini zahvata te da o njoj ovise hidrološke prilike analiziranog područja, u daljnjem tekstu biti će prikazane njezine značajke. Ukupna duljina rijeke Drave je 749 km, od kojih je 323 km u Hrvatskoj, a oko 136 km se proteže duž granice. U blizini planiranih zahvata osim rijeke Drave nalazi se i ribnjak Donji Miholjac. Najniži vodostaji na rijeci Dravi se javljaju u zimskim mjesecima, a najviši u ljetnim mjesecima. Svi minimalni vodostaji na Dravi imaju tendenciju sniženja (Slika 3.9). Najmanji protoci se javljaju u zimskim mjesecima (siječanj), a najveći protoci se javljaju u ljetnim mjesecima (Slika 3.10). Temperatura vode u Dravi je najniža u siječnju, a najviša u kolovozu. Rijeka Drava ima obilježja snježno-glacijalnog režima. Na području Osječko-baranjske županije nalaze se tri mjerne postaje na rijeci Dravi, Donji Miholjac, Belišće i Osijek. Mjerna postaja Donji Miholjac nalazi se desnoj obali rijeke Drave, i udaljena je cca 5,50 km pravocrtno od planiranih zahvata. Najbliža je planiranim zahvatima te će se koristiti podaci s te mjerne postaje. Na postaji su zabilježeni sljedeći karakteristični hidrološki parametri:

maksimalni vodostaj: 500 cm

minimalni vodostaj: - 145 cm

maksimalni protok: 2288 m3/s

minimalni protok: 152 m3/s.

Slika 3.9 Srednji godišnji vodostaji Drave na mjernoj postaji Donji Miholjac (Izvor: Hidroing, 2013)



Slika 3.10 Središnji godišnji protoci Drave na mjeronoj postaji Donji Miholjac (Izvor: Hidroing, 2013)

Stanje voda se, prema Planu upravljanja vodnim područjima, opisuje na razini vodnih tijela. Ukupna ocjena stanja pojedinog vodnog tijela određena je njegovim ekološkim i kemijskim stanjem za tijela površinske vode, ovisno o tome koja je od dviju ocjena lošija. Planirani nasipi udaljeni su oko 1500 m od rijeke Drave koja je najbliže vodno tijelo s podacima o ekološkom i kemijskom stanju. Rijeka Drava čini vodno tijelo šifre DDRI020003 te ono pripada ekotipu T09A koje označava nizinski vodotok na silikatnoj podlozi. Stanje vodnog tijela DDRI020003 prikazano je u tablici niže (Tablica 3.3).

Tablica 3.3 Stanje vodnog tijela DDRI020003 (Izvor: Hrvatske vode)

Stanje Pokazatelji Procjena

stanja

Granične vrijednosti koncentracija pokazatelja za*

procjenjeno stanje

dobro stanje

Ekološko stanje

Kemijski i fizikalno kemijski elementi kakvoće koji podupiru biološke elemente kakvoće

BPK5 (mg O2/l) dobro 4,0 - 7,1 < 7,1

KPK-Mn (mg O2/l) vrlo dobro < 8,0 < 10,1

Ukupni dušik (mgN/l) dobro 3,0 - 4,6 < 4,6

Ukupni fosfor (mgP/l) vrlo dobro < 0,25 < 0,41

Hidromorfološko stanje umjereno 20% - 40% <20%

Ukupno stanje po kemijskim i fizikalno kemijskim i hidromorfološkim elementima

umjereno

Kemijsko stanje dobro stanje

*prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 89/2010)

Područje planiranih nasipa nalazi se na području Istočne Slavonije-sliv Drave i Dunava, što je naziv za grupirano vodno tijelo podzemne vode te je ono, prema Planu upravljanja vodnim područjima, jedno od 20 grupiranih vodnih tijela na vodnom području rijeke Dunav. Površina grupiranog vodnog tijela je 5008,77 km2 i karakterizirano je međuzrnskom poroznosti. Prosječni godišnji dotok podzemne vode u navedeno grupirano vodno tijelo procijenjuje se na 421 x 106 m3/god. Prirodna ranjivost grupiranog tijela je većinom umjerena, no ugroženost podzemnih voda najveća je u plićem vodonosnom sloju, često procjednom, iz kojeg vodu koristi veliki dio seoskih domaćinstava. Voda je onečišćena gnojivima i neadekvatnom evakuacijom otpadnih voda. Podzemne vode iz dubljih slojeva relativno su dobro zaštićene od onečišćenja s površine. Kakvoća podzemne vode varira ovisno o uvjetima taloženja naslaga koje tvore vodonosne slojeve. Tamo gdje su uvjeti bili reduktivni (barske i močvarne taložine) povećane su koncentracije željeza, anorganskog amonijaka i metana. Temperature vode u plićim vodonosnim slojevima su između 8 i 14 oC, dok se u najdubljim vodonosnim slojevima kvartarnog kompleksa



kreću oko 22 oC. Vode kvartarnog vodonosnog kompleksa u pravilu su nisko mineralizirane (do 1000 mg/l). Sadržaj željeza najčešće je 1-2 mg/l, rjeđe 4 mg/l. Procjena stanja grupiranog vodnog tijela podzemne vode Istočna Slavonija - sliv Drave i Dunava je prikazan u tablici niže (Tablica 3.4). Elementi označeni crvenom bojom povremeno premašuju granične vrijednosti vode za ljudsku potrošnju, ali u većini slučajeva se na području navedenog vodnog tijela radi o prirodnom opterećenju vodonosnika.

Tablica 3.4 Procjena stanja grupiranog vodnig tijela podzemne vode Istočna Slavonija - sliv Drave i Dunava (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima)

3.3.3.1 Zone sanitarne zaštite

Prema kartografskom prikazu 3.1.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju Izmjena i dopuna prostorng plana Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik, broj 4/10), područje planiranih zahvata se ne nalazi u zonama sanitarne zaštite izvorišta. Najbliža zona sanitarne zaštite udaljena je nešto više od 3200 m od zone utjecaja zahvata.

3.3.4 Bioraznolikost

1.1.1.6 Staništa

Područje planiranih zahvata nalazi se u Eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji koja obuhvaća kopnene nizinske i gorske krajeve Hrvatske. Sjeveroistočni dio Republike Hrvatske pripada panonskom sektoru Srednjoeuropske provincije. Prema rasprostranjenosti klimazonalne vegetacije, to je prijelazno područje između zone vegetacijske sveze Carpinion betuli i šumostepske zone sveze Aceri tatarici-Quercion. Planirani nasipi „Panjik I“ i „Panjik II“, prema Karti staništa Republike Hrvatske, najvećim dijelom se nalaze na intenzivno obrađivanim oranicama na komasiranim površinama (NKS kôd: I.3.1.). Nasip „Panjik II“ manjim dijelom, prema Karti staništa RH zadire i na područje stalnih stajaćica (NKS kôd A.1.1) te na vlažne livade Srednje Europe (NKS kôd C.2.2.). Ukupni udio planiranih nasipa na području pojedinog stanišnog tipa prikazan je u tablici niže (Tablica 3.5).

Tablica 3.5 Udio planiranih nasipa na pojedinom stanišnom tipu

Kod stanišnog tipa

Nazv stanišnog tipa Udio planiranog nasipa na pojedinom stanišnom tipu (%)

„Panjik I“ „Panjik II“

A.1.1. Stalne stajaćice 0 19

C.2.2. Vlažne livade Srednje

Europe 0,1 0,3

I.3.1. Intenzivno obrađivane

oranice na komasiranim površinama

99,9 80,7

Izvod iz Karte staništa RH na širem području planiranih nasipa prikazan je na slici niže (Slika 3.11).



Slika 3.11 Karta staništa na širem području planiranih nasipa (Izvor: Ires ekologija)

1.1.1.7 Flora

Područje oko rijeke Drave značajno je zbog više rijetkih biljnih vrsta, ugroženih na nacionalnoj i europskoj razini. Na području zahvata prevladava stanišni tip I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, okrupnjene homogene parcele većih površina na kojima se proizvode jednogodišnje i dvogodišnje ratarske kulture. Za taj stanišni tip nisu vezane ugrožene biljne vrste. Tablica 3.6 prikazuje zabilježene biljne vrste, prema Flora Croatica bazi podataka, na širem području obuhvata planiranih zahvata „Panjik I“ i „Panjik II“.

Tablica 3.6 Zaštićena i ugrožena flora šireg područja zahvata (Izvor: Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd)

Vrsta

Kategorija ugroženosti

(IUCN)

Strogo zaštićena vrsta u RH

Adonis aestivalis L. - ljetni gorocvijet EN DA

Butomus umbellatus L. - štitasti vodoljub NT

Carex davalliana Sm. - cretni šaš EN DA

Carex flava L. - žuti šaš EN DA

Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch - dugolisna naglavica NT

Chenopodium murale L. - loboda kamenjarka DD

Cyperus michelianus (L.) Link - dvostupka VU DA

Dianthus giganteus D' Urv ssp. croaticus (Borbás) Tutin - hrvatski karanfi VU DA

Forsythia europaea Degen et Bald. - europska forsitija LC



Hibiscus trionum L. - vršača sljezolika EN DA

Ophioglossum vulgatum L. - ljetni jednolist NT

Orchis morio L. - mali kaćun NT DA

* CR - kritično ugrožene vrste; EN - ugrožene vrste; VU - osjetljive vrste; NT - gotovo ugrožene vrste; LC - najmanje zabrinjavajuće vrste; DD - nedovoljno poznate vrste

1.1.1.8 Fauna

Šire područje rijeke Drave područje je rasprostranjenosti velikog broja ugroženih i zaštićenih vrsta ptica, a sama rijeka Drava je ujedno i ribljim vrstama najbogatija rijeka u Hrvatskoj od kojih je 5 regionalnih endema dunavskog sliva. Godine 2006. provedeno je istraživanje ihtiofaune donjeg toka rijeke Drave kod Donjeg Miholjca lovom pomoću ribolovnih mreža i metodom elektroribolova. Prikupljeni su i podaci o ulovu sportskih ribolovaca s ciljem upotpunjenja slike o sastavu vrsta. Istraženi su i svi tipovi vodenih staništa, a zabilježeno je ukupno 45 vrsta riba (Mišel i dr., 2012). Vlažna staništa ovih rijeka pogodna su staništa za brojne vrste gmazova i vodozemaca, a vrlo je značajna i izuzetno bogata fauna vretenaca te leptira. Ugrožene vrste gore spomenutih skupina zabilježene za šire područje zahvata navedene se u tablici niže (Tablica 3.7). Ugorženim vrstama smatraju se vrste u kategorijama: kritično ugrožene vrste (CR), ugrožene vrste (EN), osjetljive vrste (VU) te nedovoljno poznate vrste (DD), zbog načela predostrožnosti.

Tablica 3.7 Zaštićena i ugrožena fauna šireg područja zahvata (Izvor: Crvene knjige RH)

Vrsta Kategorija ugroženosti (IUCN)*

Leptiri

Apatura metis – panonska preljevalica VU

Colias myrmidone – narančasti poštar CR

Lycaena thersamon - Esperov vatreni plavac DD

Melitaea aurelia - Nikerlova riđa DD

Melitaea britomartis - Assmanova riđa DD

Nymphalis vaualbum - bijela riđa CR

Vretenca

Epitheca bimaculata – proljetna narančica EN

Hemianax ephippiger – grof skitnica VU

Lestes macrostigma – velika zelendjevica CR

Lestes virens – mala zelendjevica VU

Leucorrhinia pectoralis – veliki tresetar EN

Ophiogomphus cecilia – rogati regoč VU

Orthetrum ramburii – istočni vilenjak DD

Sympetrum depressiusculum – močvarni strijelac CR

Sympetrum flavelum – jantarni strijelac VU

Ribe

Acipenser ruthenus - kečiga VU

Alosa pontica - crnomorska haringa DD

Aspius aspius - bolen VU

Carassius carassius - karas VU

Chalcalburnus chalcoides - velika pliska VU

Cyprinus carpio - šaran EN

Gobio albipinnatus - bjelorepa krkuša DD

Gymnocephalus baloni - balonijev balavac VU

Gymnocephalus schraetser - prugasti balavac CR

Hucho hucho - mladica EN

Leucaspius delineatus - belica VU

Leuciscus idus - jez VU

Lota lota - manjić VU

Misgurnus fossilis - piškur VU

Pelecus cultratus - sabljarka DD

Sabanejewia balcanica - zlatni vijun VU

Sander volgensis - smuđ kamenjak DD

Telestes souffia - blistavac VU

Thymallus thymallus - lipljen VU



Vimba vimba - nosara VU

Zingel streber - mali vretenac VU

Zingel zingel - veliki vretenac VU

Vodozemci i gmazovi

Pelobates fuscus - češnjača DD

Ptice

Haliaeetus albicilla - štekavac VU

Porzana parva - siva štijoka EN

Panurus biarmicus - brkata sjenica EN

Coracias garrulus - zlatovrana CR

Columba oenas - golub dupljaš VU

Luscinia svecica - modrovoljka EN

Lymnocriptes minimus - mala šljuka VU

Scolopax rusticola - šumska šljuka CR

Actitis hypoleucos - mala prutka VU

Aquila pomarina - orao kliktaš EN

Circus aeruginosus - eja močvarica EN

Milvus migrans - crna lunja EN

Anas strepera - patka kreteljka EN

Platalea leucorodia - žličarka EN

Ciconia nigra - crna roda VU

Egretta garzetta - mala bijela čaplja VU

Ardea purpurea - čaplja danguba EN

Casmerodius albus - velika bijela čaplja EN

Botaurus stellaris - bukavac EN

Phalacrocorax pygmaeus - mali vranac CR

Falco cherrug- stepski sokol CR

Sisavci

Plecotus austriacus – sivi dugoušan EN

Miniopterus schreibersii – dugokrili pršnjak EN

Myotis bechsteinii – velikouhi šišmiš VU

Barbastella barbastellus – širokouhi mračnjak DD

Myotis dasycneme – močvarni šišmiš DD

Lutra lutra – vidra DD

* CR - kritično ugrožene vrste; EN - ugrožene vrste; VU - osjetljive vrste; DD - nedovoljno poznate vrste;

3.3.5 Zaštićena područja prirode

Predmetni zahvat nalazi se unutar Regionalnog parka Mura-Drava. Vlada Republike Hrvatske donijela je dana 10. veljače 2011. Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava (NN 22/11). Tom Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) zaštićen u kategoriji regionalnog parka. To je prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša. Sukladno Uredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava njegova ukupna površina unutar svih pet županija koje obuhvaća iznosi 87.680,52 ha. Udio po županijama je različit te je prikazan na narednoj tablici (Tablica 3.8).

Tablica 3.8 Raspodjela površina Regionalnog parka Mura-Drava po županijama

Županije Postotak površine županije

obuhvaćen Parkom (%)

Površina Parka unutar županije

Površina (ha) Udio u površini Parka (%)

Međimurska županija 23,27% 16 962, 54 19,40

Varaždinska županija 7,78% 9809,81 11,23

Koprivničko-križevačka županija 9,60% 16 780, 85 19,19

Virovitičko-podravska županija 8,80% 17 801,96 20,35

Osječko-baranjska županija 6,28% 26 102,49 29,84



Ostala zaštićena područja koja se nalaze u blizini zahvata su zaštićena u kategoriji posebnog rezervata i spomenika parkovne arhitekture. Popis navedenih područja u blizini zahvata, kao i njihova udaljenost od planiranih zahvata prikazana je u tablici (Tablica 3.9.)

Tablica 3.9 Zaštićena područja u i izvan područja planiranih zahvata (Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode)

Zaštitna kategorija

Naziv Grad/Općina Površina

(ha) Godina zaštite

Udaljenost od planiranih nasipa (m)


Regionalni park

MURA-DRAVA

Belišće, Bilje, Darda, Donji Miholjac, Erdut,

Jagodnjak, Marijanci, Osijek, Petlovac,

Petrijevci, Podravska Moslavina, Valpovo,

Viljevo

87 680,68 2011. Nasipi „Panjik I“ i „Panjik II“ se nalaze

unutar regionalnog parka

Posebni rezervat

PODPANJ Donji Miholjac 84,987 1997. 6770 5970

Spomenik parkovne

arhitekture

DONJI MIHOLJAC – PARK UZ DVORAC

Donji Miholjac 9,63 1958. 5670 4880

Kartografski prikaz s ucrtanim planiranim nasipima „Panjik I“ i „Panjik II“ u odnosu na okolna zaštićena područja nalazi se na slici niže (Slika 3.12). S obzirom da se posebni rezervat te spomenik parkovne arhitekture ne nalaze u zoni utjecaja izgradnje nasipa, na njih se neće procjenjivati utjecaj.

Slika 3.12 Zaštićena područja u okolici planiranih nasipa (Izvor: Ires ekologija d.o.o.)

Planirani zahvat nalazi se i unutar prekograničnog hrvatsko – mađarskog rezervata biosfere Mura - Drava – Dunav. Prostor ovog prekograničnog rezervata biosfere obuhvaća u Hrvatskoj čitave tokove rijeke Mure i Drave koji su zaštićeni u kategoriji regionalnog parka, rijeku Dunav te Park prirode Kopački rit. Proteže se kroz 6 sjevernih županija (Međimurska, Varaždinska,



Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija) na površini od 395.860,7 ha. U Mađarskoj također, obuhvaća prostore uz Muru, Dravu i Dunav, a uključuje mađarska Natura 2000 područja i nacionalni park Dunav – Drava.

3.3.6 Ekološka mreža

Planirani zahvati nalaze se unutar područja ekološke mreže: HR2001308 Donji tok Drave i HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje što je vidljivo i na slici niže (Slika 3.13). Utjecaj zahvata na područja ekološke mreže: HR2001308 Donji tok Drave i HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje proveden je u Poglavlju 6 Prethodno mišljenje o utjecaju zahvata na ekološku mrežu.

Slika 3.13. Područja ekološke mreže unutar zone utjecaja planiranih nasipa (Izvor: Ires ekologija d.o.o.)

Izvan zone utjecaja izgradnje nasipa nalaze pet područja ekološke mreže prikazana na slici niže (Slika 3.14).



Slika 3.14 Područja ekološke mreže izvan zone utjecaja planiranih nasipa (Izvor: Ires ekologija d.o.o.)

Udaljenosti područja ekološke mreže od planiranih nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ prikazana su u tablici niže (Tablica 3.10). Zbog karaktera izgradnje nasipa te ekoloških uvjeta ciljeva očuvanja područja, prikazanih u tablici niže, procjenjeno je da utjecaja na ta područja neće biti te ona nisu uvrštena u daljnju analizu.

Tablica 3.10 Udaljenost planiranih nasipa od područja ekološke mreže koja se nalaze izvan utjecaja planiranih nasipa (Izvor: Ires ekologija d.o.o.)

Područje ekološke mreže Udaljenost od nasipa (m)


HR1000015 Srednji tok Drave 5400 6300

HR1000011 Ribnjaci Grudnjak i Našice 13 016 14 450

HR5000015 Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca) 5400 6300

HR2001085 Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom 13 016 14 450

HR2001086 Breznički ribnjak (Ribnjak Našice) 18 647 18 989

HR2000730 Bistrinci 12 800 13 393

3.3.7 Kulturno-povijesna baština

Prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske koji vodi Ministarstvo kulture na području katastarskih općina Sv. Đurađ i Viljevo, kao niti na području predmetnih katastarskih čestica, ne nalaze se kulturno-povijesna dobra u zoni utjecaja planiranih zahvata. S obzirom da se kulturno-povijesna dobra ne nalaze u zoni utjecaja planiranih zahvata, na njih se neće procjenjivati utjecaj.

3.3.8 Krajobrazna obilježja

Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske, s obzirom na prirodna obilježja šire područje zahvata nalazi se unutar krajobrazne jedinice nizinska područja sjeverne Hrvatske. To područje karakterizira agrarni krajolik s kompleksima hrastovih



šuma i poplavnim područjima. Vizualnu vrijednost ovom području daju rubovi šuma i fluvijalnomočvarni ambijent. Područje je ugroženo agromeliorativnim zahvatima, geometrijskom regulacijom vodotoka i nestankom tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. Primarno vegetacijsko obilježje, potpuno prirodni ekološki sustav šumskih površina, na ovom je prostoru degradiran dominirajućom čovjekovom aktivnošću u dalekoj prošlosti. Antropogeni utjecaji nisu, međutim, bili toliko jaki da bi doveli do potpunog uništenja primarnih ekoloških sustava, već su, naprotiv, doprinijeli vizualnoj raznolikosti te nastanku novih, odnosno sekundarnih ekoloških sustava oranica, travnjaka, voćnjaka i naselja, koji uvelike doprinose i biološkoj raznolikosti vrsta. Najvećim dijelom šire područje pokriva mozaik šumskih i poljoprivrednih površina. Svojstvenosti krajobraza bitno doprinosi mozaičnost njihovog rasporeda u prostoru, pri čemu značajniju ulogu u slikovitosti i pitomosti krajobraza čine oranice i zelene livade uz oaze većih i manjih šumskih cjelina. Među krajobraznim vrijednostima u blizini planiranih zahvata ističe se prostor umjetnih ribnjaka – Ribnjak Donji Miholjac s potezom crnog bora uz njegovu jugoistočnu obalu.

3.3.9 Gospodarske djelatnosti

3.3.9.1 Poljoprivreda

Prema podacima iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, u ukupnoj količini poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske Osječko-baranjska županija (u daljnjem tekstu Županija) sudjeluje s 8,4 %, a u ukupnoj količini obradivog zemljišta s 12 %. Najznačajnije gospodarske grane u Županiji su tradicionalna poljoprivredna proizvodnja i prateća preradbena industrija. Ukupne poljoprivredne površine u Županiji iznose 257 595 ha, od čega se kao oranične površine koristi oko 81 %. Raspodjela struktura poljoprivrednih površina Osječko-baranjske županije prikazan je na slici niže (Slika 3.15). Prema strukturi vlasništva oko 60 % površina nalazi se u vlasništvu poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava, a prosječna veličina posjeda je 2,9 ha. U strukturi sjetvenih površina prevladavaju žitarice, industrijsko bilje i krmno bilje. Prema posljednjem popisu stanovništva, od ukupno 330 506 stanovnika, 21 112 je poljoprivredno stanovništvo. U poljoprivrednim kućanstvima još uvijek je najveći broj (12 144) onih s posjedom do 0,5 ha, dok svega 774 obiteljskih gospodarstava posjeduju oraničnu površinu veću od 20 ha. Na području Županije djeluje 213 poljoprivrednih poduzeća u rasponu od ratarske i stočarske proizvodnje do uslužnih djelatnosti u poljoprivredi sela te 458 poduzeća prerađivačke industrije. Prema podcima iz Prostornog plana upravljanja gradom Donji Miholjac, na području Donjeg Miholjca od ukupnog broja stanovnika, njih 741 se bavi poljoprivrednim djelatnostima.

Slika 3.15 Raspodjela struktura poljoprivrednih površina Osječko-baranjske županije (Izvor: Prostorni plan Osječko-baranjske županije)

Na slici niže (Slika 3.16) prikazana je pokrovnost zemljišta šireg predmetnog područja. Poljoprivredno zemljište u obuhvatu planiranih zahvata čine mozaik poljoprivrednih površina te pašnjaci.

oranice voćnjaci vinogradi livade ostale površine



Slika 3.16 Položaj planiraniih nasipa unutar pašnjaka i mozaika poljoprivrednih površina (Izvor: Ires ekologija d.o.o.)

3.3.9.2 Šume i šumarstvo

U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija sudjeluje s 4,6 % te je unutar nje šumom pokriveno oko 27 % prostora. Površine privatnih šuma čine 1,7 % ukupne površine šuma Županije, a rasprostranjene su uglavnom u brdskom dijelu Županije. Prema dobnoj strukturi srednjodobne šume zauzimaju 44 % ukupne površine, a nedostatak je najstarijih tj. zrelih šuma za sječu, kojih ima svega 2 % ukupne površine. U ukupnoj strukturi drvne zalihe hrast, kao najvrijednija gopodarska vrsta, sudjeluje s 3 %. Na području Županije prisutne su sve karakteristične šumske zajednice od brdskih i nizinskih do onih pionirskih fitocenoza koje su se razvile na ritskim lokalitetima uz Dravu i Dunav. Prema vertikalnom razmještaju šumske vegetacije ovdje nalazimo sljedeće šumske zajednice:

šume hrasta kitnjaka i graba (brdska šuma)

šume hrasta lužnjaka i graba (nizinska šuma),

šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (mikrodepresije),

šume poljskog jasena i johe (mikrodepresije),

šume crne i bijele topole (poplavno područje),

šume bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (ritska šuma),

šume bijele vrbe s bročikom (poplavno područje).

Područje planiranih nasipa je manjim dijelom prekriveno sa šumom (Slika 3.17). Planirani nasip „Panjik I“ sa 3,4 % ukupne površine nalazi se na području bjelogorične šume. U zoni utjecaja planiranih nasipa, osim bjelogorične šume, nalazi se i područje sukcesije šume (zemljišta u zarastanju). Na širem predmetnom području šumama gospodari Uprava šuma, Podružnica Našice, Šumarija Donji Miholjac.



Slika 3.17 Položaj planiranih nasipa unutar područja bjelogorične šume (Izvor: Ires ekologija d.o.o.)

3.3.9.3 Divljač i lovstvo

Područje planiranih nasipa nalazi se unutar županijskog lovišta Podravski Podgajci (Slika 3.18). Podravski Podgajci su otvoreni tip lovišta površine 4818,00 ha. Glavne vrste divljači na ovom lovištu su:

jelen obični (Cervus elaphus)

srna obična (Capreolus capreolus)

svinja divlja (Sus scofa)

zec obični (Lepus europaeus)

fazan (Phasianus colchicus)

Ovlaštenik prava lova na ovom lovištu je LD Fazan Podravski Podgajci.



Slika 3.18 Lovište u zoni utjecaja planiranih nasipa (Izvor: Ires ekologija d.o.o.)

3.3.10 Infrastruktura

1.1.1.9 Cestovni i željeznički promet

Prostornim planom uređenja grada Donji Miholjac utvrđene su osnove prometnog sustava Dojeg Miholjca. Područjem grada Donjeg Miholjca prolaze državne sabirne ceste D34 (Daruvar (D5) – Slatina – Donji Miholjac – Jospovac (D2)) i D53 (GP Donji Miholjac (državna granica Republika Mađarska) – Našice – GP Slavonski Brod (državna granica Republike Bosne i Hercegovine). Obje državne ceste su u cijelosti asfaltirane. Područjem grada Donji Miholjac prolaze županijske ceste: Ž4032 (Donji Miholjac (D34)(Mihanovićeva – P. radića) – Ivanovo), Ž4046 (Golinci – Miholjački Poreč (D53)) i Ž4047 (Miholjački Poreč (D53) – Čamagajevci – Črnkovci (D34)). Najbliži željeznički kolodvori su Našice i Slatina.

1.1.1.10 Riječni promet

Prostornim planom (bivše) općine Donji Miholjac rezerviran je prostor za smještaj pristaništa III reda, na području postojeće luke, ali navedena luka do danas nije izvedena u planiranom opsegu.

1.1.1.11 Vodnogospodarski sustav

Vodnogospodarski sustav grada Donjeg Miholjca, prigradskih naselja i okolnih mjesta sastoji se od zahvata vode na crpilištu Donji Miholjac, uređaja za preradu vode te magistralnog cjevovoda do naselja Miholjački Poreč. Cjelokupnim sustavom



upravlja KG „Park“ d.o.o. Donji Miholjac, a zdravstveni nadzor nad kvalitetom vode te uzorkovanje vode provodi “Zavod za javno zdravstvo“ Osijek.

1.1.1.12 Plinoopskrba

Distributer plina na području Donjeg Miholjca je Hrvatska elektroprivreda – Plin d.o.o. – pogon distribucija plina Osijek. Područjem grada Donji Miholjac, u njegovom jugozapadnom dijelu, prolaze trase magistralnih i regionalnih plinovoda. Magistralni plinovodi su Budovac – Donji Miholjac, Donji Miholjac – Osijek i Donji Miholjac – Beničanci. Klasi regionalnih plinovoda pripada plinovod Donji Miholjac – centralna plinska stanica CPS Bokšič.

1.1.1.13 Elektroopskrba

Prijenosni sustav električne energije, u nadležnosti Hrvatske elektroprivrede – Prijenos d.o.o., PrP Osijek, na području grada Donjeg Miholjca, čine nadzemni dalekovodi 110 kV s transformatorskim postojenjem – trafostanicom TS 110/35 kV Donji Miholjac. Distribucijski sustav električne energije, u nadležnosti Hrvatske elektroprivrede – DP »Elektroslavonija« Osijek, na području grada Donjeg Miholjca, čine nadzemni dalekovodi 35 kV s transformatorskim postojenjem – trafostanicom TS 35/10 (20) Donji Miholjac. Sukladno prostorno-planskoj i dostupnoj tehničkoj dokumentaciji, izgradnja nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ neće imati utjecaja na elemente infrastrukture te se na infrastrukturu neće procjenjivati utjecaj.

3.3.11 Odlaganje otpada

Za zbrinjavanje otpada na području grada Donjeg Miholjca odgovorno je komunalno poduzeće Komunalno gospodarstvo Park d.o.o. Organizirano sakupljanje otpada postoji samo u Donjem Miholjcu, a u ostalim naseljima se vrši nekontrolirano i neorganizirano odlaganje otpada na „divlja“ odlagališta. Prema Planu gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji za razdoblje 2007. – 2014. godine (Županijski glasnik, broj 15/06), s obzirom na visoku obuhvatnost stanovništva uslugom organiziranog skupljanja otpada od cca 89 % još uvijek je prisutno "divlje" odlaganje pojedinih vrsta otpada, uglavnom glomaznog i građevinskog. Dijelom je to posljedica nedovoljno razvijene svijesti pojedinaca, a dijelom i nepravovremenog donošenja mjera za gospodarenje otpadom. Odlaganje je, za sada, glavna opcija gospodarenja ovim otpadom, a cijena usluge prikupljanja i odvoza nije dovoljna za pokrivanje troškova i sanitarnog odlaganja. Građevinski otpad na području Županije se ne zbrinjava na odgovarajući način. Gotovo polovica građevinskog otpada završi na odlagalištima komunalnog otpada i divljim odlagalištima, što višestruko povećava troškove sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine. Dio neopasnog otpada iz površinske obrade metala i plastike se reciklira, a dio se odlaže na odlagalištima komunalnog otpada. Oko 10 % ukupnih količina opasnog otpada zbrinjava se na odgovarajući način. Dio opasnog otpada se izvozi, a dio nekontrolirano odlaže. Što se ambalažnog otpada tiče, ovlaštene tvrtke obavljaju odvojeno skupljanje ambalažnog otpada nastalog u domaćinstvima i gospodarskim subjektima, a u posljednjih dvadesetak godina količina ambalažnog otpada bilježi neprestani rast. Tijekom pripreme i izgradnje planiranih zahvata mogu nastati vrste neopasnog i opasnog otpada koje su razvrstane prema Uredbi o kategorijama, vrstama, klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09), a nalaze se u tablici niže (Tablica 3.11.).

Tablica 3.11 Vrste neopasnog i opasnog otpada koje mogu nastati tijekom pripreme i izgradnje planiranih zahvata (Izvor: Uredba o kategorijama, vrstama, klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada)

Kategorija otpada

Naziv otpada

13 OTPADNA ULJA

13 01* 13 02* 13 05* 13 07*

otpadna hidraulična ulja otpadna maziva ulja za motore i zupčanike sadržaj iz separatora ulje/voda otpad od tekućih goriva

15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE I SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01(*) 15 02(*)

ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada) apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća



16 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU

16 01(*)

16 06(*) 16 07

istrošena vozila iz različitih načina prijevoza (uključujući necestovnu mehanizaciju) i otpad od rastavljanja istrošenih vozila i od održavanja vozila (osim 13, 14, 16 06 i 16 08) baterije i akumulatori

otpad iz cisterni za prijevoz, spremnika za skladištenje i od čišćenja bačava (osim 05 i 13)

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA)

17 05(*) 17 09

zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i iskop od rada bagera ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ OBRTA, INDUSTRIJE I USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO SKUPLJENE SASTOJKE

20 01(*) 20 03

odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)

ostali komunalni otpad

* - opasni otpad; (*) – mogućnost pojave i opasnog i neopasnog otpada



4 Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš

Prilikom procjene utjecaja planiranih zahvata na sastavnice okoliša definirana je zaštitna zona, odnosno zona mogućih utjecaja od 1000 m. Tom zonom je obuhvaćeno područje izravnog zaposjedanja, radni pojas i pojas održavanja (uže područje zahvata), kao i područje slabijeg i umjerenog izravnog ili neizravnog utjecaja (šire područje zahvata), ovisno o ekološkoj komponenti koja se procjenjuje. Karakter utjecaja planiranih zahvata (snaga, trajanje, značaj) može varirati ovisno o prostornom razmještaju, vremenskim uvjetima, načinu izvođenja radova te osjetljivosti prisutnih vrsta i staništa. U daljnjem tesku neće biti prikazane one sastavnice okoliša na koje planirani zahvat nema značajnih utjecaja, a one su:

Kulturno povijesna baština,

Infrastruktura.

4.1 Utjecaj na klimatska obilježja

Građevinski radovi tijekom izgradnje novih nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ praćeni su podizanjem lebdećih čestica u zrak koje se potom talože po okolnom području. Intenzitet ovog onečišćenja ovisi o vremenskim uvjetima, a posebice o jačini vjetra. Do onečišćenja dolazi i zbog rada mehanizacije i vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem koji u zrak ispuštaju dušikove okside, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporom dioksid i čestice.

Budući da prethodno navedeni utjecaji nisu jačeg intenziteta te su ograničeni na vrijeme trajanja građevinskih radova, procjenjuje se da zahvat neće znatno narušiti klimatska obilježja područja te da je prihvatljiv uz poštovanje važećih propisa i odredbi iz prostornih planova.

4.2 Utjecaj na geološke značajke i tlo

Planirani zahvati neće zadirati u dublje slojeve zemljine kore stoga neće biti utjecaja na geološke značajke područja, niti za vrijeme izgradnje, niti za vrijeme korištenja. Za vrijeme građevinskih radova izgradnje novih nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ moguć je neposredan utjecaj na tlo zbog prenamijene manjih površina prekrivenih vegetacijom. Utjecaj će biti trajan na području izgradnje nasipa, ali on zbog veličine zahvata neće biti značajan. Tijekom izvođenja radova na obje lokacije koristit će se postojeći poljski putevi za mehanizaciju, stoga neće biti potrebe za izgradnjom novih puteva. Zbog navedenog neće doći do dodatne prenamjene tla. Moguće je da za vrijeme rada strojeva te nepropisnog odlaganja građevinskog otpada dođe do neposrednog utjecaja na tlo. Nepravilno odložen građevinski otpad može onečistiti tlo, odnosno imati negativan utjecaj na svojstva tla. Za vrijeme korištenja radnih strojeva moguće je onečišćenje tla naftnim derivatima, a ukoliko ih se ne koriti pravilno, može doći do akcidentnih situacija koje mogu voditi ka onečišćenju tla. Prethodno navedeni negativni utjecaju mogu se ublažiti pravilnim rukovanjem strojevima i otpadom. Kako bi se mogućnost onečišćenja tla smanjila, odnosno spriječila predložene su mjere za spriječavanje onečišćenja.

S obzirom na sve navedeno, procjenjuje se da, uz poštivanje važećih propisa, odredbi prostornih planova i predloženih mjera, planirani zahvat neće imati značajan utjecaj na tlo.

4.3 Utjecaj na hidrogeološke značajke i stanja vodnih tijela (zone

sanitarne zaštite izvorišta)

Za vrijeme izvođenja radova može doći do onečišćenja podzemne vode ugljikovodicima, gorivima i mazivima od strane radnih strojeva i vozila koja se kreću na području planiranih zahvata, zbog neispravnog rada strojeva ili zbog nepravilnog rukovanja. Negativan utjecaj na podzemne vode zbog nepropisnog odlaganja otpada moguće je smanjiti njegovim pravilnim



skadištenjem. Budući da je navedene negativne utjecaje moguće umanjiti pravilnim rukovanjem strojevima i otpadom, oni nisu procijenjeni kao značajni. Da bi se mogućnost onečišćenja dodatno smanjila, predložene su mjere. Tijekom korištenja zahvata neće biti utjecaja na kakvoću i zalihe podzemne vode. Vodni režim na području planiranih zahvata ostati će sličan vodnom režimu postojećeg stanja.

Na temelju navedenog može se procijeniti da će planirani zahvati imati minimalan utjecaj na hidrogeološke značajke te na stanje vodnog tijela uz poštivanje važećih propisa i odredbi prostornih planova te predloženih mjera.

4.4 Utjecaj na bioraznolikost

4.4.1 Utjecaj na staništa

Za vrijeme planiranih radova na izgradnji nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ doći će do gubitka postojećih staništa i vegetacije u uskom pojasu duž trase nasipa tj. unutar obuhvata samih objekata. Do posljedične privremene promjene stanišnih uvjeta, može doći zbog rada i kretanja mehanizacije uz privremeno povećanje količine prašine. Nakon izgradnje nasipa planirana je sadnja autohtone vegetecije, čime bi se obnovili postojeći stanišni tipovi. Područje izgradnje nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ nalazi se na stanišnom tipu I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, a u blizini zahvata se nalaze stanišni tipovi C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe i A.1.1. Stalne stajaćice. Planirani zahvati obavljat će se na već postojećoj infrastrukturi stoga se ne očekuju značajni utjecaji na staništa u području obuhvata zahvata.

Na temelju navedenog procjenjuje se da planirani zahvat, uz poštivanje važećih propisa i odredbi prostornih planova i predloženih mjera neće imati trajan negativan utjecaj na okolna staništa.

4.4.2 Utjecaj na floru

Izgradnjom predmetnih nasipa može doći će do negativnog utjecaja na floru tj. pojedine biljne vrste koje se nalaze na užem području zahvata. Ipak, kako se zahvat najvećim dijelom nalazi pod stanišnim tipom I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, ne očekuje se značajan negativan utjecaj na floru područja zahvata, a osobito na ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste koje nisu karakteristične za navedeni stanišni tip. Vršni, sjeverozapadni, dio planiranog nasipa „Panjik II“ zadire u stanišni tip A.1.1. Stalne stajaćice za kojeg su karakteristične neke rijetke i ugrožene biljne svojte. Ipak, korištenjem postojećih pristupnih puteva i dobrom organizacijom gradilišta negativan utjecaj se može svesti na minimum. Na degradiranim površinama, privremeno promijenjenih stanišnih uvjeta, može doći do širenja alohtonih invazivnih biljnih vrsta. Ukoliko se gradilište organizira u fazi pripremnih zahvata te se radovi izvode uz povećani oprez i pravovremeno se uklone uočene jedinke može se doprinijeti sprečavanju širenja invazivnih biljnih vrsta, prvenstveno vrste Amorpha fruticosa L. te Reynoutria japonica Houtt. – japanski dvornik i Echinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray – uljna bučica, koje su već zabilježene na širem području zahvata. Nakon završetka radova očekuje se prirodno obnavljanje stanišnih tipova zajedno sa karakterističnim biljnim vrstama za taj stanišni tip.

Zahvat bi mogao imati privremen te minimalan negativan utjecaj koji se uz poštivanje važećih propisa, odredbi prostornih planova te predloženih mjera, može svesti na minimum. Na temelju navedenog, planirani zahvat neće imati trajni negativan utjecaj na floru područja obuhvata zahvata.

4.4.3 Utjecaj na faunu

Za vrijeme radova na izgradnji nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ doći će do povećanih emisija buke zbog kretanja i rada vozila i mehanizacije. Navedeni negativan utjecaj prestaje završetkom radova te je privremenog karaktera. Životinje će na ovaj utjecaj reagirati na način da privremeno izbjegavaju područje na kojemu se izvode radovi. Nakon završetka radova razine buke će se vratiti u priješnje stanje te se procjenjuje da zahvat tijekom korištenja neće imati negativan utjecaj na faunu, uz poštivanje važećih propisa, odredbi prostornih planova i predloženih mjera. Značajanost negativnog utjecaja uznemiravanja može se umanjiti izbjegavanjem građevinskih radova u razdoblju gniježđenja ptica i najveće aktivnosti drugih životinja, pa se preporuča radove izvoditi u razdoblju od 1. rujna do 1. ožujka.



Negativan utjecaj u slučaju akcidenta (primjerice nestručnim ili nepažljivim postupanjem s opremom i mehanizacijom tijekom izgradnje i održavanja zahvata) nužno je osigurati izvođenje zahvata prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti, kako bi se opisani mogući negativni utjecaj u cijelosti izbjegao.

Na temelju navedenog, procjenjuje se da planirani zahvati, uz poštivanje važećih propisa, odredbi prostornih planova te predloženih mjera, neće značajno utjecati na faunu područja planiranog zahvata.

4.5 Utjecaj na zaštićena područja prirode

Regionalnom parku Mura – Drava poseban značaj daju vlažna staništa koja su rijetkost na europskoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale. Područje je značajno i zbog više rijetkih biljnih vrsta, ugroženih na hrvatskoj i europskoj razini. Sukladno utjecajima navedenim u poglavljima 4.4.1. Staništa i 4.4.2. Flora, procjenjuje se da neće biti trajnih negativnih utjecaja na floru i staništa zaštićena u okviru Regionalnog parka Mura – Drava koja dolaze u zoni utjecaja planiranih zahvata. Procjenjuje se da ovi zahvati neće narušiti faunističke vrijednosti ili cjelovitost ekosustava Regionalnog parka Mura – Drava. Područje Parka važno je i zbog bogate ornito - i ihtiofaune te staništa koja podržavaju razvoj beskralješnjaka, herpetofaune i faune sisavaca. Nastavno na utjecaje navedene u poglavlju 4.4.3 Fauna, procjenjuje se da neće biti trajnih negativnih utjecaja na faunu koja obitava na prostoru Parka te planirane intervencije u prostoru neće biti dovoljno prostorno velike i utjecajno značajne da bi narušile faunističke vrijednosti Parka. Uz to, sukladno članku 116. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) u regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.

Na temelju navedenog, procjenjuje se da planirani zahvati neće imati značajan negativan utjecaj na prirodne vrijednosti Regionalnog parka Mura – Drava, ni na prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav.

4.6 Utjecaj na ekološku mrežu

Utjecaj zahvata na ekološku mrežu obrađen je u poglavlju 6. Prethodno mišljenje o utjecaju zahvata na ekološku mrežu.

4.7 Utjecaj na krajobraz

Pripremni i građevinski radovi uzrokovat će određeni utjecaj na vizualne karakteristike krajobraza. Negativan utjecaj u ovoj fazi može se ublažiti pažljivom pripremom i izvođenjem radova na način da se u što manjoj mjeri oštećuju površine van radnog pojasa (npr. rubna stabla i grmlje i njihovo korijenje) te naknadnom sanacijom svih površina građevinskog zahvata na način da se dovedu u stanje blisko prvotnom. Pripremni i građevinski radovi imat će, također, privremeni negativni utjecaj na auditorne kvalitete i obilježja krajobraza jer se očekuje povećana buka građevinskih strojeva i ostalih vozila. Nakon završetka radova promjeniti će se vizualne karakteristike krajobraza. Na području nasipa „Panjik I“ spojit će se dvije nadvišene strane terena, a na lokaciji budućeg nasipa „Panjik II“ doći će do produženja postojećg nasipa. Međutim, s obzirom na to da će zahvatom biti obuhvaćene relativno male površine, procjenjuje se da on neće značajno utjecati na krajobraz u širem smislu.

Na temelju navedenog procjenjuje se da planirani zahvati neće narušiti vizualna obilježja područja te da su zahvati prihvatljivi uz poštivanje važećih propisa i prostornih planova.

4.8 Utjecaj na poljoprivredu

Prema bazi Corine Land Cover, područje planiranih zahvata „Panjik I“ i „Panjik II“ nalazi se na području pašnjaka i mozaika poljoprivrednih površina. Za vrijeme radova koristit će se postojeća infrastruktura (državna cesta i poljski putevi) te neće doći do dodatnog narušavanja poljoprivrednih površina. Procjenjuje se da neće biti značajnih utjecaja na poljoprivredu.

Na temelju navedenog procjenjuje se da planirani zahvati neće imati negativnog utjecaja na poljoprivredu.



4.9 Utjecaj na šume i šumarstvo

Uže područje zahvata budućeg nasipa „Panjik I“ ne nalazi se na šumskom zemljištu. Na području zahvata budućeg nasipa „Panjik II“ ima nekoliko stabala koji za vrijeme izvođenja radova mogu biti posječeni, ali se ponovnom rekultivacijom ovaj utjecaj može umanjiti.

Na temelju navedenog, procjenjuje se da bi zahvat mogao imati privremene i lokalizirane utjecaje te uz poštivanje važećih propisa i odredbi prostornih planova te predloženih mjera, neće trajno utjecati na floru područja na kojemu se nalaze planirani zahvati.

4.10 Utjecaj na divljač i lovstvo

S obzirom na vremensku i prostornu ograničenost planiranih zahvata, procjenjuje se da zahvat neće trajno utjecati na divljač koja se pojavljuje u okolnim područjima. Za vrijeme pripreme i izgradnje nasipa doći će do povećanih emisija buke zbog koje će se divljač privremeno udaljiti sa područja planiranih zahvata.

Temeljem navedenog procjenjuje se da neće biti trajnih utjecaja na divljač i lovstvo.

4.11 Utjecaj odlaganja otpada

Za vrijeme pripreme radova i izgradnje postojećih nasipa doći će do nastanka različitog neopasnog i opasnog otpada koji se treba zbrinuti sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) te na okolišno prihvatljiv način. Otpad koji nastaje tijekom izgradnje sakupit će izvođači radova te ga razvrstati i predati tvrtkama ovlaštenima za sakupljanje otpada. Ukoliko dođe do akcidentnih situacija s opasnim tvarima (ulje, nafta ili druge za okoliš štetne tvari), onečišćenje se treba propisno sanirati, a onečišćeno tlo je potrebno iskopati i predati ovlaštenom sakupljaču.

Ukoliko se poštuju svi zakonski, prostorno-planski propisi i odredbe o sakupljanju i zbrinjavanju otpada, ne očekuje se negativan utjecaj generiranja otpada tijekom svih faza provođenja planiranih zahvata.

4.12 Utjecaj na stanovništvo

Planirani zahvati nalazi se na udaljenosti od 150 do 900 m od naseljenog mjesta. Tijekom pripreme i izgradnje nasipa očekuje se povećana razina buke, emisije čestica prašine i vibracija. Povećana buka bit će privremenog karaktera, ograničena na lokalno područje i na vrijeme radova na izgradnji nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“. Izvođač radova dužan je pridržavati se čl. 17 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), radove izvoditi suvremenim i ispravnim strojevima i mehanizacijom te u dopuštenim razdobljima. Emitirane čestice prašine te vibracije nastale radom vozila i mehanizacije također su lokalnog karaktera i kratkotrajnog učinka.

Utjecaj na stanovništvo i njihovo zdravlje ne smatra se značajnim budući da Elaborat uvažava pretpostavku da će se postojeći propisi poštovati te se radi o utjecajima koji prevladavaju samo za vrijeme faze pripreme i izvođenja radova kojima je raspon lokaliziran.

4.13 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Uzevši u obzir smještaj planiranih zahvata u prostoru te vremenski i prostorno ograničen karakter zahvata, ne očekuju se prekogranični utjecaji.



5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša

5.1 Mjere zaštite okoliša

Elaborat polazi od pretpostavke da će se prilikom pripreme, izgradnje, korištenja i održavanja poštovati mjere odobrene projektne dokumentacije, kao i sljedeći zakoni, pravilnici i uredbe te odredbe relevantnih prostornih planova: 1. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13), 2. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15) 3. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) 4. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) 5. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) 6. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) 7. Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08) 8. Naredbe o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Ambrosia artemisiifolia L. (NN 72/07) 9. Prostorni plan Osječko-baranjske županije 10. Prostorni plan uređenja Grada Donjeg Miholjca S obzirom na prepoznate utjecaje, predlažu se sljedeće mjere zaštite okoliša.

1. Prije početka radova organizirati gradilište na način da se odredi radni pojas za smještaj i kretanje građevinskih vozila kako bi se umanjila mogućnost oštećivanja površina izvan radnog pojasa, pogotovo rubnih stabala i okolne vegetacije.

2. Osigurati prijenosne sanitarne čvorove za radnike s vodonepropusnom sabirnom jamom. Njihov sadržaj se treba prazniti i zbrinjavati putem ovlaštenog trgovačkog društva.

3. Provoditi zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na propisan način, zabraniti svako privremeno ili trajno odlaganje otpada na okolno tlo uz osiguranje nepropusnih kontejnera za otpad.

4. Na području gradilišta ne smiju se skladištiti goriva i maziva. Punjenje strojeva gorivom i mazivom obavljati iz autocisterni na nepropusnom platou s rubnjacima i separatorom ulja i masti u nastavku. Plato smjestiti uz pristupni put i spojiti ga odvodnim kanalima na prijamnik.

5. Za pristup radnom pojasu koristiti postojeću cestu i postojeće poljske/šumske puteve da ne dođe do oštećivanja površina izvan radnog pojasa.

6. Radove izvoditi u razdoblju od 1. rujna do 1. ožujka kako bi se izbjegao negativan utjecaj na ptice te ostale životinje, koje su u tom razdoblju najmanje aktivne.

7. Redovito održavati i servisirati strojeve i vozila kao bi se izbjeglo eventualno onečišćenje okoliša štetnim tvarima. 8. Za vrijeme izvođenja radova osigurati primjenu mjera zaštite od požara i pažljivo rukovanje i postupanje sa

zapaljivim i eksplozivnim materijalima. 9. Prilikom iskopa humusa u početnim fazama izrade radova, humus skladišiti na način da mu se očuvaju sva svojstva

kako bi se mogao kasnije ponovno koristiti za humusiranje izgrađenih nasipa.

10. U slučaju pojave invazivnih biljnih i životinjskih vrsta, prilikom izvođenja radova, ukloniti sve jedinke radi sprečavanja širenja stranih invazivnih vrsta. Mjeru provoditi do uspostave autohtone vegetacije nakon izgradnje nasipa.

11. Sve površine zahvaćene građevinskim radovima nakon završetka radova sanirati na način da se dovedu u stanje slično prvotnome.

12. Za zatravnjivanje pokosa i krune nasipa, kao i okolnog područja na kojemu je uklonjen površinski pokrov, koristiti autohtone biljne vrste.



5.2 Program praćenja stanja okoliša

Na temelju karaktera zahvata i izvršene procjene utjecaja pokazalo se da je faza pripreme i izvođenja radova faza u kojoj dolazi do najviše privremenih i lokaliziranih utjecaja, dok za vrijeme korištenja utjecaji nisu procjenjeni kao trajni i značajni. Sukladno tome, ne predlaže se program praćenja stanja okoliša.



6 Prethodno mišljenje o utjecaju zahvata na ekološku mrežu

6.1 Obilježja ekološke mreže

Obuhvat izgradnje planiranih nasipa („Panjik I“ i „Panjik II“) nalaze se na prostoru područja ekološke mreže:

HR2001308 Donji tok Drave – područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje – područje očuvanja značajno za ptice

Prikaz područja ekološke mreže šireg područja planiranog zahvata izgradnje predmetnih nasipa nalazi se u Tablici 6.1.

Tablica 6.1 Popis područja ekološke mreže na prostoru ili u blizini zahvata i njihova uključenost u daljnju analizu utjecaja

Status područja

Identifikacijski broj područja

Naziv područja Uključeno/isključeno u analizu

utjecaja

POVS

HR2001308 Donji tok Drave Uključeno

Lokacija planiranog zahvata nalazi se unutar navedenog područja ekološke mreže.

HR5000015 Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca)

Isključeno Lokacija planiranog zahvata nalazi se oko 5,5 km jugo-istočno od granice navedenog područja ekološke mreže

HR2001085 Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom

Isključeno Lokacija planiranog zahvata nalazi se oko 13 km južno od granice navedenog područja ekološke mreže

HR2001086 Breznički ribnjak (Ribnjak Našice)

Isključeno Lokacija planiranog zahvata nalazi se oko 18 km južno od granice navedenog područja ekološke mreže

HR2000730 Bistrinci Isključeno

Lokacija planiranog zahvata nalazi se oko 13 km sjevero-zapadno od granice navedenog područja ekološke mreže

POP

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

Uključeno Lokacija planiranog zahvata nalazi se unutar navedenog područja ekološke mreže.

HR1000015 Srednji tok Drave Isključeno

Lokacija planiranog zahvata nalazi se oko 5,5 km jugo-istočno od granice navedenog područja ekološke mreže

HR1000011 Ribnjaci Grudnjak i Našice Isključeno

Lokacija planiranog zahvata nalazi se oko 13 km sjeverno od granice navedenog područja ekološke mreže.

Kartografski prikaz lokacije planiranih zahvata u odnosu na područja ekološke mreže prikazan je u nastavku (Slika 6.1).



Slika 6.1 Kartografski prikaz lokacije planiranog zahvata u odnosu na područja ekološke mreže (izvor: Ires ekologija d.o.o.)

S obzirom na prostornu udaljenost planiranog zahvata od područja ekološke mreže HR5000015 Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca), HR2001085 Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom, HR2001086 Breznički ribnjak (Ribnjak Našice), HR2000730 Bistrinci, HR1000015 Srednji tok Drave, HR1000011 Ribnjaci Grudnjak i Našice, odnosno ekološke zahtjeve pripadajućih ciljnih vrsta i stanišnih tipova, ne očekuje se negativan utjecaj pripreme, izgradnje, korištenja i održavanja planiranih zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost navedenih područja ekološke mreže. U nastavku je stoga obrađen utjecaj planiranog zahvata na područja ekološke mreže HR2001308 Donji tok Drave i HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje. Opis i značajke navedenih područja preuzete su iz Standardnog obrasca Natura 2000 (“Standard data form”), odnosno web portala Bioportal (http://www.bioportal.hr/gis/), te su navedene ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi za pojedino područje ekološke mreže (Slika 6.2).

http://www.bioportal.hr/gis/



Slika 6.2 Područja ekološke mreže unutar zone utjecaja planiranih zahvata (Izvor: Ires ekologija d.o.o.)

6.1.1 Opis područja ekološke mreže

HR2001308 Donji tok Drave

Područje obuhvaća površinu cca 21 532,01 ha. Duljina toka rijeke Drave u Osječko-baranjskoj županiji iznosi 104,1 km, od ušća u Dunav (rkm 0.) kod Aljmaša do granice Županije kod Miholjačkih Martinaca (rkm 104.). Donji tok rijeke Drave ima posebni ekološki značaj zbog očuvanih prirodnih dionica gdje rijeka meandrira te se meandri pri različitim vodostajima izmjenjuju sa sprudovima, riječnim otocima (adama) i visokim, strmim obalama. U strukturi stanišnih tipova prevladavaju listopadne šume širokolisnog drveća (NKS klasa E) s udjelom 42,47 %, šikare (NKS klasa D) čine 26,23 %, dok površinske kopnene vode i močvarna staništa (NKS klasa A) čine oko 16 %. Prisutni su ciljni stanišni tipovi: 91E0* Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) na površini od 2390 ha (11 % ukupne površine predmetnog područja ekološke mreže) i 6440 Livade Cnidion dubii na površini od 1000 ha. Prema Karti staništa RH navedeni ciljni stanišni tipovi ne nalaze se na širem području planiranih zahvata.


Područje uz rijeke Dunav i Dravu koje je obzirom na divlje svojte koje na njemu obitavaju svrstano u područje očuvanja važno za ptice. Površina navedenog područja iznosi 66 402 ha. Ovo područje karakteriziraju veliki kompleksi riječnih, močvarnih i šumskih staništa uz rijeku Dunav i uz donji tok rijeke Drave, s brojnim sprudovima, rukavcima, strmim riječnim obalama, barama i manjim rijekama. Sve su to značajni čimbenici koji osiguravaju odgovarajuća staništa specifičnim životinjskim i biljnim vrstama. Tijekom migracije i zimovanja na ovom se području zadržavaju mnogobrojne populacije ptica vodenih i močvarnih staništa. ¸



6.1.2 Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže

HR2001308 Donji tok Drave

Tablica 6.2 Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR2001308 Donji tok Drave

Hrvatsko ime vrste Latinsko ime vrste

brojnost jedinki u području ocjena područja

populacija zastupljenost

kvaliteta podataka min max populacija konzervacija

bolen Aspius aspius / / česta nedostaju 2 - 15 % odlična

crveni mukač Bombina bombina / / česta nedostaju < 2 % dobra

vijun Cobitis elongatoides / / česta nedostaju 2 - 15 % dobra

istočna vodendjevojčica

Coenagrion ornatum / / rijetka nedostaju 2 - 15 % prosječna

barska kornjača Emys orbicularis / / česta nedostaju 2 - 15 % dobra

ukrajinska paklara Eudontomyzon mariae

/ / vrlo rijetka nedostaju > 15 % dobra

dvoprugasti kozak Graphoderus bilineatus

/ / rijetka nedostaju 2 - 15 % prosječna

Balonijev balavac Gymnocephalus baloni

/ / česta nedostaju 2 - 15 % dobra

prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

/ / rijetka nedostaju 2 - 15 % dobra

veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis


vidra Lutra lutra 25 30 dobra 2 - 15 % odlična

kiseličin vatreni plavac

Lycaena dispar / / prisutna nedostaju < 2 % dobra

rogati regoč Ophiogomphus cecilia / / česta nedostaju 2 - 15 % odlična

sabljarka Pelecus cultratus / / vrlo rijetka nedostaju 2 - 15 % dobra

gavčica Rhodeus amarus / / česta nedostaju 2 - 15 % odlična

bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi


plotica Rutilus virgo / / česta nedostaju 2 - 15 % dobra

zlatni vijun Sabanejewia balcanica

/ / rijetka nedostaju 2 - 15 % dobra

veliki panonski vodenjak

Triturus dobrogicus / / česta nedostaju < 2 % dobra

mali vretenac Zingel streber / / rijetka nedostaju 2 - 15 % dobra

veliki vretenac Zingel zingel / / vrlo rijetka nedostaju 2 - 15 % dobra

Stanište Kod Površina Livade Cnidion dubii 6440 1000 ha

Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91E0* 2390 ha


Tablica 6.3 Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

Kategorija za ciljnu vrstu

Latinsko ime vrste Hrvatsko ime vrste Status (G= gnjezdarica; P = preletnica; Z = zimovalica)

1 Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak G P

1 Actitis hypoleucos mala prutka G



Kategorija za ciljnu vrstu

Latinsko ime vrste Hrvatsko ime vrste Status (G= gnjezdarica; P = preletnica; Z = zimovalica)

1 Alcedo atthis vodomar G

1 Anas strepera patka kreketaljka G

1 Anser anser divlja guska G

1 Aquila clanga orao klokotaš Z 1 Aquila pomarina orao kliktaš G

1 Ardea purpurea čaplja danguba G P

1 Ardeola ralloides žuta čaplja G P 1 Aythya nyroca patka njorka G P

1 Botaurus stellaris bukavac G P Z

1 Caprimulgus europaeus leganj G

1 Casmerodius albus velika bijela čaplja G P Z 1 Chlidonias hybrida bjelobrada čigra G P

1 Chlidonias niger crna čigra P

1 Ciconia ciconia roda G 1 Ciconia nigra crna roda G P

1 Circus aeruginosus eja močvarica G

1 Circus cyaneus eja strnjarica Z 1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G

1 Dendrocopos syriacus sirijski djetlić G

1 Dryocopus martius crna žuna G

1 Egretta garzetta mala bijela čaplja G P 1 Falco columbarius mali sokol Z

1 Falco vespertinus crvenonoga vjetruša P

1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G 1 Grus grus ždral P

1 Haliaeetus albicilla štekavac G

1 Himantopus himantopus vlastelica G P

1 Ixobrychus minutus čapljica voljak G P 1 Lanius collurio rusi svračak G

1 Luscinia svecica modrovoljka G P

1 Milvus migrans crna lunja G 1 Netta rufina patka gogoljica G

1 Numenius arquata veliki pozviždač P

1 Nycticorax nycticorax gak G P 1 Pandion haliaetus bukoč P

1 Panurus biarmicus brkata sjenica G

1 Pernis apivorus škanjac osaš G

1 Phalacrocorax pygmaeus mali vranac G Z 1 Philomachus pugnax pršljivac P

1 Picus canus siva žuna G

1 Platalea leucorodia žličarka P Z 1 Porzana parva siva štijoka G P

1 Porzana porzana riđa štijoka G P

1 Riparia riparia bregunica G

1 Sterna hirundo crvenokljuna čigra G 1 Sylvia nisoria pjegava grmuša G

1 Tringa glareola prutka migavica P

2 značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, lisasta guska Anser albifrons, divlja guska Anser anser, guska glogovnjača Anser fabalis, glavata patka Aythya ferina,krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa,patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozviždač Numenius arquata)



6.2 Utjecaj zahvata na ekološku mrežu

Prilikom procjene utjecaja planiranih zahvata na područja ekološke mreže definira se zaštitna zona, tj. zona mogućih utjecaja od 1000 m. Ona obuhvaća područje izravnog zaposjedanja, radni pojas i pojas održavanja (uže područje zahvata), kao i područje slabijeg i umjerenog izravnog ili neizravnog utjecaja (šire područje zahvata) planiranog zahvata. Karakter utjecaja planiranih zahvata (vjerojatnost, trajanje, značaj) može varirati ovisno o prostornom razmještaju, vremenskim uvjetima, načinu izvođenja radova te osjetljivosti prisutnih ciljeva očuvanja i stanišnih tipova. Prepoznati mogući negativni utjecaji izgradnje predmetnih nasipa su sljedeći:

trajni gubitak male površine kopnenih i obalnog staništa;

moguće stradavanje pojedinih jedinki, njihovih razvojnih oblika i/ili nastambi radom mehanizacije te uklanjanjem vegetacije tijekom izvođenja radova;

uznemiravanje životinjskih vrsta privremenom promjenom stanišnih uvjeta kao posljedicom rada i kretanja mehanizacije, vozila i ljudi (zamućenje vode zbog suspenzije sedimenta, buka, vibracije, emisija prašine i ispušnih plinova);

nenamjerni unos alohtonih invazivnih vrsta tijekom izgradnje i održavanja zahvata s rizikom od njihova širenja;

akcidentne situacije (izlijevanje štetnih kemijskih tvari u okoliš, npr. naftnih derivata) Pregledni prikaz mogućih utjecaja zahvata na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže HR2001308 Donji tok Drave dan je u tablici niže (Tablica 6.4)

Tablica 6.4 Pregled mogućih utjecaja zahvata na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže HR2001308 Donji tok Drave

Hrvatsko ime vrste Latinsko ime vrste Opis mogućih utjecaja zahvata

bolen Aspius aspius Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

crveni mukač Bombina bombina

Potencijalna staništa ove vrste nalaze se na samom sjevero-zapadnom vršnom dijelu zahvata (Nasip Panjik II) te se zbog malog opsega mogućeg utjecaja zahvata na ta staništa značajan negativan utjecaj može isključiti.

vijun Cobitis elongatoides Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

istočna vodendjevojčica

Coenagrion ornatum

Potencijalna staništa ove vrste nalaze se na samom sjevero-zapadnom vršnom dijelu zahvata (Nasip „Panjik II“) te se zbog malog opsega mogućeg utjecaja zahvata na ta staništa značajan negativan utjecaj može isključiti.

barska kornjača Emys orbicularis


ukrajinska paklara Eudontomyzon mariae Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

dvoprugasti kozak Graphoderus bilineatus


Balonijev balavac Gymnocephalus baloni Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.



Hrvatsko ime vrste Latinsko ime vrste Opis mogućih utjecaja zahvata

veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis


vidra Lutra lutra

Postoji mogućnost negativnog utjecaja na ovu vrstu u vidu uznemiravanja za vrijeme izgradnje. Negativan utjecaj je privremen te je ograničen na uže područje zahvata. Nakon izgradnje nasipa negativan utjecaj se ne očekuje.

kiseličin vatreni plavac

Lycaena dispar

Postoji mogućnost negativnog utjecaja na ovu vrstu u vidu uznemiravanja za vrijeme izgradnje. Negativan utjecaj je privremen te je ograničen na uže područje zahvata. Nakon izgradnje nasipa negativan utjecaj se ne očekuje.

rogati regoč Ophiogomphus cecilia


sabljarka Pelecus cultratus Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

gavčica Rhodeus amarus Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

plotica Rutilus virgo Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

zlatni vijun Sabanejewia balcanica Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

veliki panonski vodenjak

Triturus dobrogicus


mali vretenac Zingel streber Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

veliki vretenac Zingel zingel Zbog udaljenosti zahvata od samog toka rijeke Drave, negativan utjecaj može se isključiti.

Livade Cnidion dubii 6440

Ciljna staništa se prema Karti staništa RH ne nalaze na području zahvata.

Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

91E0*

Za ciljne vrste područja ekološke mreže HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje procijenjeno je da je moguće uznemiravanje pojedinih gnijezdećih parova na području mogućeg utjecaja tijekom izgradnje i održavanja zahvata. Navedeni utjecaj nije ocijenjen kao značajan ukoliko se radovi pripreme i izgradnje izvode u periodu od 1. rujna do 1. ožujka

6.3 Zaključak o utjecaju zahvata na ekološku mrežu

Utjecaj samoga zahvata izgradnje dvaju nasipa ("Panjik I“ i "Panjik II") privremenog je i lokaliziranog karaktera te se ne očekuje negativan utjecaj na području izvan procijenjene zone utjecaja zahvata. Moguć je gubitak manjih površina pod postojećom vegetacijom zbog formiranja građevinskog pojasa tijekom izgradnje uz posljedičnu kratkotrajnu promjenu



stanišnih uvjeta, kao rezultat rada i kretanja mehanizacije i povećanja količine prašine. Navedeni utjecaji mogu se ublažiti pažljivom pripremom i izvođenjem radova na način da se u što manjoj mjeri oštećuju staništa izvan radnog pojasa. Nadalje, formiranje radnog pojasa i kretanje teških strojeva (buka, vibracije, emisija prašine i ispušnih plinova) u užem području zahvata može rezultirati privremenim negativnim utjecajem na životinjske vrste u vidu uznemiravanja. Navedeni utjecaj nije ocijenjen kao značajan ukoliko se radovi pripreme i izgradnje izvode u razdoblju od 1. rujna do 1. ožujka. Uvažavajući navedenu mjeru, procjenjuje se da zahvat neće značajno i trajno utjecati na ciljne vrste ptica i drugih životinjskih vrsta prisutnih na široj lokaciji zahvata. Zaključno, ovim prethodnim mišljenjem procjenjuje se da planirani zahvat neće značajno i trajno utjecati na ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže u kojima se nalazi. Nositelj zahvata obvezan je podnijeti Zahtjev za Prethodnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu nadležnom upravnom tijelu županije ili ministarstvu nadležnom za zaštitu prirode (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode). Prema Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14) Zahtjev treba sadržavati podatke o nositelju zahvata i idejno rješenje zahvata u tiskanom i digitalnom obliku. Ukoliko nadležno tijelo zaključi da se značajni negativni utjecaji ne mogu isključiti na temelju dostavljenih podataka, nositelj zahvata se upućuje na drugi dio postupka, odnosno Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.



7 Izvori podataka

7.1 Znanstveni i stručni radovi

Mišel, J., Jelić, D., Žutinić, P., Ćaleta, M. (2012): Značajke faune riba donjeg toka rijeke Drave i okolnih poplavnih staništa kod Donjeg Miholjca (Istočna Hrvatska), Croatian Journal of Fisheries, 70, 2012 (4), 153-167.

Belančić A., Bogdanović T., Franković M., Ljuština M., Mihoković N., Vitas B. (2008): Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske, Zagreb.

Bogdanović, T. (2012): Smjernice upravljanja staništima kritično ugroženih vrsta vretenaca (Odonata) na području Regionalnog parka Mura - Drava, Technical report, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Odjel za biologiju.

Boršić I., Milović M., Dujmović I., Cigić P., Rešetnik I., Nikolić T., Mitić B. (2008): Preliminarni popis invazivnih stranih biljnih vrsta (IAS) u Hrvatskoj. Natura Croatica, Vol. 17, No. 2.

Državni zavod za zaštitu prirode (2009): Stručna podloga za proglašenje područja MuraDrava u Republici Hrvatskoj regionalnim parkom, Zagreb.

Franković, M. & Bogdanović, T. (2008): Studija važnih područja za očuvanje vrsta vretenaca (Odonata) navedenih na dodatku II EU Direktive o staništima za 2008. godinu, Technical report, Arkaarka, Obrt za poslovne usluge i savjetovanje, Zagreb.

Grbac, I.(2009): Znanstvena analiza vrsta vodozemaca i gmazova (Eurotestudo hermanii, Emys orbicularis, Bombina bombina i Bombina variegata) s dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje flore i faune. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb.

Hećimović, I. (1984): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, List Donji Miholjac. Geološki zavod, Zagreb (1981-1987), Savezni geološki Institut, Beograd.

Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering (2013): Idejno rješenje uređenja stare Drave na području Noskovačke bare, Osijek

Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Šašić, M., Mihoci, I. i Kučinić, M. (2013): Crveni popis danjih leptira Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Trenc, N., Ivičić, B., Marković, D., Radović, J., Rodić-Baranović, P., Topić, R.: Predloženi rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

7.2 Internetske baze podataka

Agencija za Zaštitu Okoliša – Corine Land Cover, 2012 Bioportal, www.bioportal.hr/gis/ , www.iszp.hr Državni zavod za zaštitu prirode, http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100527/dzzp201005271405280.pdf Geoportal Državne geodetske uprave (http://www.katastar.hr/dgu/) FCD – Flora Croatica Database - http://hirc.botanic.hr/fcd Hrvatske šume, http://javni-podaci.hrsume.hr/ Ministarstvo poljoprivrede, https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx Karta staništa RH http://www.crohabitats.hr/#/

7.3 Prostorno-planska dokumentacija

Prostorni plan Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik, broj 1/02, 4/10) Prostorni plan uređenja Grada Donji Miholjac (Službeni glasnik Grada Donji Miholjac – broj 12/05 i 2/12)

7.4 Zakoni, pravilnici, direktive, uredbe i planovi

Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22.7.1992.)



Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/13) Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14) Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) Uredba o standardu kakvoće voda (NN 89/2012) Uredba o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava (NN 22/11) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)



8 Prilozi

8.1 Prikaz nasipa „Panjik I“ i „Panjik II“ na katastarskoj karti





8.2 Ovlaštenje za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša









8.3 Ovlaštenje za obavljanje stručnih poslova zaštite prirode









Documents

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠAdonjimiholjac.hr/sites/default/files/Elaborat_zaštite...Elaborat zaštite okoliša izradila je tvrtka Ires ekologija d.o.o., ovlaštena za obavljanje poslova