Ekonomske funkcije

države III

Doc. dr Amina Nikolajev

Ekonomske funkcije države

Uloga države u ekonomiji:

Povećanje efikasnosti (borba protiv

monopola, visokih cijena, niske

proizvodnje)

Promicanje pravednosti (podjela dohotka,

oporezivanje, transferna plaćanja,

socijalna pravda)

Poticanje makroekonomskog rasta i

stabilnosti (smanjenje nezaposlenosti i

inflacije, fiskalna i monetarna politika)

Redistributivna funkcija

države

Redistribucija – raspodjela, prijenos viška dohotka, bogatstva, imetka (sa bogatijih na siromašnije)

Cilj - postizanje što veće jednakosti i povećanja pristupa zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazovanju,... smanjenja stope siromaštva, ... utječe na uvjete života stanovništva (životni standard)

Raspodjela

Otvara brojna pitanja i dileme

Uzrok političkih sukoba, socijalnih nejednakosti, antagonizama

Pokretač revolucionarnih previranja, konfrontacija

Određuje sudbinu članova zajednice

Ukazuje na način raspodjele dohotka

Određuje socijalni status, sigurnost, perspektive, mogućnost obrazovanja,...

Raspodjela

Zašto različiti ljudi imaju različite dohotke?

Nejednakost - Uzroci:

Nejednakost u dohocima od rada (sposobnosti, obrazovanje, zanimanje, intenzitet rada,...)

Nejednakost u dohocima od vlasništva (naslijeđeno ili stečeno bogatstvo, štednja, preuzeti rizik/poduzetništvo

Uzroci nejednakosti postoje ako su izraz:

iste startne pozicije (niko nije oštećen),

lične preferencije (vlastiti izbor),

vlastite zasluge (trud, zalaganje, predanost)

Nejednakost

Ekonomski životni ciklus – promjena dohotka

tokom života

Mlađa dob = niži dohodak / starija dob = rast

dohotka

Krediti i štednja? – pad/rast životnog

standarda?

Veća štednja – smanjenje dohotka – pad/rast

životnog standarda?

Nejednakost

Permanentnost / varijacije dohotka? i životni

standard

Ekonomska mobilnost – kretanje kroz

dohodovne razrede – promjene dohotka

(marljivi rad ili sreća vs. lijenost ili nesreća)

– prolaznost vs. stalnosti – generacijski

uspjeh

Lorencova krivulja

Lorencova krivulja – grafički prikazuje stupanj

(ne)jednakosti u raspodjeli dohotka i

bogatstva

Izražava odnos % stanovništva i % dohotka koji

mu pripada

Potpuna jednakost u distribuciji postoji kada

je Lorenzova krivulja pravac koji zatvara ugao

s koordinatnim osama od 45° i prolazi kroz

ishodište

Lorencova krivulja

Nejednakost

Nevidljiva ruka tržišta utječe na efikasnu raspodjelu resursa, ali ne osigurava poštenu alokaciju

Država ponekada može popraviti tržišne ishode – cilj je uvođenja mjera u cilju postizanja veće jednakosti

ključna u uvjetima krize

ublažavanje siromaštva i smanjenje jaza između bogatog i siromašnog stanovništva u jednoj državi, ali i između bogatih i siromašnih država općenito

Raspodjela

Način raspodjele:

Primarna - odvija na tržištu putem cjenovnog mehanizma

Sekundarna - odvija se putem oporezivanja i transfernih plaćanja (ekonomska i socijalna namjena):

Ekonomska - preraspodjela dijela GDP preko javnih rashoda u korist privrednih preduzeća, grana, oblasti

Socijalna - preraspodjela dijela GDP u korist pojedinca ili određenih društvenih slojeva i grupa

Raspodjela

Raspodjela vs. društvena pravda?

Pravednost procesa raspodjele?

svaki pojedinac treba imati pravo na

uživanje plodova od korištenja resursa

koje posjeduje?

djelovanje mehanizma tržišta?

uloga države? - osiguranje funkcioniranja

razmjene

svako snosi posljedice svojih odluka?

nema prinudne preraspodjele dohotka?

Redistributivna funkcija

države Solidarnost? – usljed razvoja proizvodih snaga i odnosa – nadležnost

države:

Razvoj socijalne politike - donošenje prvih zakona o siromašnim:

1572. Akt o siromašnim – razlika između onih opravdano i neopravdano siromašnih, radnosposobni siromašni nisu mogli ostvariti pravo na pomoć ako ne prihvate da rade)

17. stoljeće Elizabetanski zakon – prinudni porez, nadgledanje ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje prava na pomoć i radno angažiranje siromašnih

Industrijski period – država počinje raspoređivanje prihoda u sektor zdravstva (začesci zdravstvene zaštite), obrazovanja (osnovno obrazovanje u nadležnosti države)

18. i 19. stoljeće – laissez-faire – neograničena sloboda konkurencije, nemiješanje države u ekonomske tokove, bogatstvo i siromaštvo (ovisno od vještina, sposobnosti, znanja, sreće) – tržište ne može osigurati idelanu raspodjelu dohotka

Redistributivna funkcija

države

Uloga države - do I svjetskog rata:

odbrana

očuvanje zakona i reda

očuvanje nacionalne valute

kretala se unutar 3 osnovne funkcije koje je definirao Adam Smit:

odbrana od spoljnih napada,

zaštita i pravilno provođenje pravde za sve članove društva,

provođenje javnih radova i održavanje javnih ustanova u kojima pojedinci nemaju interes ostvarivanja profita

Redistributivna funkcija

države

Uloga države - nakon I svjetskog rata:

Tržište orijentirano na efikasnost ≠ pravednost

Porast nezaposlenosti

Velika ekonomska kriza (Keynes: ekonomska efikasnost i afirmacija društvene pravednosti)

povećana ekonomska i socijalna uloga uz odgovarajuće intervencionističke mjere (nakon II svjetskog rata)

država intervenira mehanizmima pomoći najugroženijim slojevima stanovništva (20. stoljeće)

Redistributivna funkcija

države Moderna država blagostanja: skandinavske

zemlje, Francuska, Njemačka, Austrija, Nizozemska

Švedska 30-ih: socijalno-političke mjere –socijalni sistem “kuća naroda”: osiguranje za nezaposlene, zajmovi, subvencije za stanove, povećanje penzija, nakande za majke s djecom, državni zajmovi za pomoć mladim bračnim parovima, plaćen odmor zaposlenim...

SAD - država blagostanja: Ruzveltov New Deal (elementi i u Trumanovom Fair Dealu, Kenedijevim New Frontiers i Džonsonovom Great Society)

Socijalna politika

cilj poticanje mjera za poboljšanje ekonomsko-socijalnog položaja ranjivih skupina kako bi se stabilizirao društveni poredak

mjere usmjerene ka smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti (povećavaju blagostanje i dobrobit pojedinaca)

obuhvata različite sektorske politike (socijalnu zaštitu, obrazovanje, zdravstvo, stanovanje i zapošljavanje)

Porezna politika

Bostonska čajanka (revolt protiv visokih britanskih

poreza) – porezna politika izazvala brojne debate

država nastoji preraspodijeliti dohotke na način da od

bogatih oduzima jednu jedinicu dobra (čime smanjuje

njihovu potrošnju i zadovoljstvo) koju usmjerava ka

siromašnim (koji povećavaju svoju potrošnju i

zadovoljstvo)

ukoliko bogati imaju veći utjecaj na donošenje

poreznih zakona onda se takvi zakoni mogu pretvoriti u

svoju suprotnost

može se desiti da se ne poštuje osnovno načelo

plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi pa da bogati

plate manje poreza nego siromašni

Porezna politika

Oporezivanje – jedno od 10 načela ekonomije (ljudi

reagiraju na poticaj)

Ako država oporezuje sladoled – ljudi jedu manje sladoleda?

Ako država oporezuje stanovanje – ljudi žive u manjim

kućama?

Ako država oporezuje zaradu – ljudi manje rade?

Porezni sistem trebalo bi da je kreiran na način da se njime

maksimizira društveno blagostanje

Ako više poreza plaćaju siromašniji porezni obveznici onda

porezni sistem umjesto načela pravednosti promovira

nepravedniju raspodjelu dohotka - bogati postaju još

bogatiji, siromašni još siromašniji

Makroekonomska stabilizacija

U cilju sprječavanja hronične nezaposlenosti,

privredne stagnacije, inflacije te poticanja

ekonomskog rasta i razvoja

Monetarna politika (ponuda novca, količina

novca u opticaju)

Fiskalna politika (način prikupljanja novca u

državnu blagajnu i njegovo trošenje, porezna

politika i politika javnih rashoda)

Monetarna politika

Odluke, mjere i aktivnosti u domenu novca i kredita

Cilj - finansijska likvidnost, monetarna ravnoteža i stabilnost novca i deviznog kursa

Uloga centralne banke i količine novca u opticaju

Pozitivni i negativni efekti na dinamiku i kretanja nacionalne ekonomije što se ogleda kroz stope zaposlenosti, GDP, stopu ekonomskog rasta i stabilnost cijena

Inflacija – veća količina novca, veća tražnja, rast cijena, pad vrijednosti novca

Deflacija – manja količina novca, pad tražnje, pad cijena, rast vrijednosti novca

Monetarna politika

Ekspanzivna monetarna politika (stimulacija

ekonomije) – efekti: povećanje novčane

mase, povećanje investicija i potrošnje,

smanjenje kamatnih stopa, povećanje GDP i

proizvodnje, porast zaposlenosti

Restriktivna monetarna politika (otklanjanje

inflacije) – efekti: smanjenje novčane mase,

povećanje kamatnih stopa, smanjenje

investicija, pad GDP, smanjenje zaposlenosti

Ekonomski razvoj

Proučavanje ekonomskog razvoja i rasta - svojevrstan

izazov (nema univerzalno prihvaćene definicije razvoja)

Postoji čitav niz shvatanja o onome što čini osnovu

ispitivanja razvojnih mogućnosti ≠ zemalja u

diverzificiranom međunarodnom poretku

Koje je stvarno značenje razvoja?

Šta se podrazumijeva pod razvojem?

Koliko različite teorije ekonomskog razvoja mogu

doprinijeti boljem razumijevanju razvojnog procesa?

Koje su najutjecajnije teorije razvoja i da li su

kompatibilne?

Ekonomski razvoj

Složen, višedimenzionalni proces

U literaturi se, u pokušaju određivanja i

opisivanja ekonomskog razvoja, nailazi na

različite definicije

Neke od definicija ekonomskog razvoja koje

imaju zajedničke sadržajne elemente:

Ekonomski razvoj

... raznovrsne aktivnosti pojedinaca i

privrednih subjekata koje se poduzimaju u

društvu, a što za posljedicu ima stvaranje

materijalnih i drugih vrijednosti kojima se

zadovoljvaju mnogobrojne potrebe pojedinaca

i društva općenito (Begić, 2000)

...sposobnost ekonomije jedne zemlje, ... , da

generira i održi godišnji rast svog bruto

nacionalnog dohotka po stopi od 5% do 7%, ili

više (Todaro, Smith, 2006:14)

Ekonomski razvoj

... dinamički proces povećanja stepena

zadovoljavanja ljudskih potreba, odnosno

proces u kome se realni nacionalni dohodak

dugoročno povećava (Golić, 2002:343)

... proces gospodarskog rasta koji je ujedno

praćen promjenama gospodarske i socijalne

strukture društva i preraspodjelom dohotka i

društvene moći (Babić, Dragičević i dr.:1999)

Ekonomski razvoj

... proces kojim se nacionalne ekonomije s

niskim dohocima transformiraju u moderne

industrijske ekonomije sa srednjim, višim i

visokim dohotkom (Osmanković, 2007:111)

... razvoj bogatstva zemalja, ili regija ili

urbanih, odnosno ruralnih područja u korist

njihovih stanovnika, te održivi porast

standarda življenja koji sugerira porast u

dohotku po stanovniku, bolje obrazovanje i

bolju zaštitu okoliša (Osmanković, 2007:111)

Ekonomski razvoj

... proces koji čini ljude bogatijim,

povećavajući količinu dobara i usluga kojima

raspolažu i tako povećavaju spektar izbora

koji im stoji na raspolaganju (Etkin, 1973:15)

... zahtijeva uklanjanje glavnih izvora

neslobode: siromaštva, ali i tiranije, slabih

ekonomskih mogućnosti kao i sistematske

socijalne oskudice, zanemarivanje javnih

kapaciteta kao i netolerantnosti ili prevelike

aktivnosti represivnih država (Sen, 2002:20)

Ekonomski razvoj

Stvaranje materijalnih i drugih vrijednosti

Generira i održi godišnji rast svog bruto nacionalnog

dohotka

Povećanja stepena zadovoljavanja ljudskih potreba i

realnog nacionalnog dohotka

Promjenama ekonomske i socijalne strukture društva

U osnovi ekonomskog razvoja je privređivanje,

odnosno proizvodnja

Manifestira se porastom ekonomskog bogatstva

društva i inoviranjem u upravljanju razvojem (ljudsku

kontrolu/djelovanje, aktivno upravljanje razvojem)

Ekonomski razvoj

pojam koji obuhvata proces privrednog rasta u kojem dolazi do kvalitativnih promjena u ekonomskoj i socijalnoj strukturi društva, manifestirajući se nadalje kroz poboljšanje standarda i kvaliteta življenja

Ekonomski razvoj

izlazna dimenzija ogleda se u stalnom rastu nivoa

zadovoljenja potreba, odnosno rastu životnog

standarda stanovništva kroz povećanje dohotka per

capita

Razvoj - kada je ND veći od priraštaja stanovnika

Stagnacija - kada ND i priraštaj stanovnika imaju istu

dinamiku

Nazadovanje - kada ND ima manji rast u odnosu na

priraštaj stanovništva

Ekonomski razvoj

Razvoj vs. rast – sinonimi/razlike

Očita razlika – ekonomski rast samo je dio ekonomskog razvoja i predstavlja njegovu kvantitativnu dimenziju, odnosno dinamički proces povećanja ND

Krajnji cilj razvoja je povećanje općeg blagostanja - kvalitativnu dimenziju ekonomskog razvoja čini stupanj zadovoljenja materijalnih potreba društva

Ekonomski razvoj

Zadatak ekonomske politike: potenciranje pozitivnih strana

postojećih faktora i minimiziranje negativnih djelovanja

postojećih faktora ili njihovog odsustva (racionalnost i

efikasnost korištenja raspoloživih faktora)

Mišljenja savremenih teoretičara razvoja i rasta: razvoj se

može postići ubrzanom industrijalizacijom i

informatizacijom i konstantnim investiranjem u ljudski

kapital

Opća karakteristika ekonomskog razvoja: ukazuje na različit

značaj pojedinih faktora, kao i varijacije u intenzitetu

utjecaja faktora na ekonomski razvoj

Ekonomski razvoj

Faktori razvoja:

Ljudski kapital (broj stanovnika, ponuda

rada, obrazovanje, ...)

Prirodni resursi (zemjlište, rude, goriva,

klimatski uvjeti, ...)

Kapital (akumulacija, ino izvori, ...)

Tehnologija (savremena, dostignuća, IT...)

Teorije razvoja 50-e godine - industrijalizacija je vodeća snaga ekonomskog razvoja i

rasta koja treba pokrenuti val prosperiteta i razvoj ostalih sektora

ekonomije:

Odlučujuća uloga industrijskog u odnosu na poljoprivredni sektor

Investicije trebaju biti usmjeravane ka industrijskim aktivnostima

i projektima opće socijalne infrastrukture zbog veće

produktivnosti

Državna intervencija do izražaja dolazi u slučaju tržišnih

manjkavosti

Dominantne teorije:

Big-push teorija (ekonomija obima i investicije)

Teorija balansiranog rasta (srazmjernost u dinamici razvoja

privrede kao cjeline)

Teorija linearnih faza (pet osnovnih faza ekonomskog rasta:

poljoprivredna proizvodnja, povećane specijalizacije, rast

štednje i investicija, povećana industrijalizacija, tehnološke

inovacije i rast potrošačke industrije i sektora usluga)

Teorije razvoja 60-e godine - rast GNP-a i značaj

industrije u odnosu na poljoprivredu, a s druge strane uspostavile i koncepte koji su se zasnivali na ekonomskom dualizmu industrije i poljoprivrede:

Teorija strukturalne promjene (ulogu dva sektora: tradicionalni poljoprivredni i moderni industrijski, prijelaz radne snage, transformacija proizvodnje i promjene u sastavu potrošačke tražnje, međunarodna trgovina i korištenje resursa, te promjena socioekonomskih faktora (urbanizacija, rast i koncentracija stanovništva)

Teorije razvoja

70-e godine - rast GNP-a nije dovoljan, primarni cilj razvoja je povećanje mogućnosti za zapošljavanje, veza između obrazovnog sistema, tržišta rada, zaposlenosti i raspodjele dohotka, ruralno-urbana migracija:

Teorija međunarodne zavisnosti (bogatstvo siromašnih zemalja imati tendenciju smanjenja kako se bogatstvo razvijenih zemalja bude povećavalo, polarizirane slike svijeta, periferna ekonomija vs. dominantni centri)

Teorije razvoja 80-e godine - orijentacija prema vani, ohrabrivanje

izvoza i industrijalizacije, jačanje uloge tržišta i minimiziranje uloge države, ostvarenje konkurentnosti zemalja u razvoju:

Neoklasična teorija (slobodno tržište funkcionira kada ostvaruje efikasne i politički prihvatljive rezultate, državna regulacija dolazi do izražaja u slučajevima tržišnih neuspjeha, poticanje poduzetništva, političko odlučivanje o javnim dobrima i primjeni tržišnih kriterija u političkom odlučivanju, privatizacija državnog sektora, jačanje konkurencije i politički nadzor nad državnom administracijom)

Nova teorija rasta / Endogeni rast (znanje determinanta razvoja, napredak uzrokovan inovacijama, alokacijom resursa usmjerenim ka razvoju i istraživanju, difuzijom kroz pozitivne eksternalije i know-how dostignuća)

Teorije razvoja 90-e godine - uspostavljanju odgovarajuće

uloge države i tržišta:

Održivi razvoj (ravnoteža između interesa ekonomskog rasta i zaštite okoliša i neobnovljivih resursa, princip cost-benefit analize sa punim prepoznavanjem i uvažavanjem eksternalija, magični trougao obuhvata ekološku ravnotežu, ekonomsku sigurnost i socijalnu pravednost)

Kompetativna teorija razvoja (nacionalno blagostanje stvoreno strateškim izborima zasnovanim na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji, te inovacijama)

Potpuni razvojni okvir (pristup razvoju treba biti višedimenzionalan i interdisciplinaran, uravnoteženje uloge države i drugih političkih i socijalnih institucija s funkcioniranjem tržišta, analiziraju problem siromaštva, potreba socijalnog uključivanja, izgradnja civilnog društva, značaj institucija i kapaciteta vlada, te jačanje transparentnosti)

Teorije razvoja

21. stoljeće - kritičko promatranje ranijih

koncepata, analiza odnosa početnog dohotka i

distribucije bogatstva, razumijevanju obrnuto

proporcionalne veze između ekonomskog rasta i

siromaštva:

Milenijski razvojni ciljevi (ukidanje krajnjeg

siromaštva i gladi; postizanje univerzalnog osnovnog

obrazovanja; promoviranje jednakosti spolova;

smanjenje smrtnosti djece; poboljšanje zdravlja

majki; borba protiv HIV/AIDS-a, malarije i drugih

bolesti; osiguranje održivog okoliša; te razvoj

globalnog partnerstva usmjerenog na razvoj)

Ekonomski razvoj

Humani razvoj (A. Sen)

Unaprjeđenje bogatstva ljudskog života, radije nego bogatstva

ekonomije koja predstavlja samo dio toga / Mjerilo uspješnosti

razvojnih politika poboljšanje života ljudi, a ne ekspanzija

proizvodnog procesa

Dvije strane:

jačanje ljudskih sposobnosti kroz poboljšanje zdravlja, znanja i

vještina;

korištenje ovih sposobnosti u proizvodne svrhe ili aktivno učešće

u kulturnom, društvenom i političkom životu, kao i za slobodno

vrijeme. Index humanog razvoja – razvojni pokazatelj (UN)

Index humanog razvoja obuhvata (u cilju osiguranaj slobode izbora):

Očekivani životni vijek stanovništva

Stopu pismenosti odraslih

Pristup obrazovanju

Mogućnost ostvarenja prihoda

Ekonomski razvoj

Obuhvata široki spektar ekonomsko-socijalnih i

humanih ciljeva:

povećanje dohotka i standarda života,

povećanje zaposlenosti,

smanjenje siromaštva;

jednakost u pristupu mogućnostima,

jednakost u distribuciji dohotka i bogatstva;

političko učešće građana;

povećanu ulogu žena, manjinskih i drugih ranjivih

grupa u ekonomskom, političkom i socijalnom

životu;

Ekonomski razvoj

Obuhvata široki spektar ekonomsko-socijalnih i humanih ciljeva:

povećanje mogućnosti za obrazovanje i stvaranje uvjeta za individulano napredovanje, nezavisno od klase, rase, etničke pripadnosti ili spola;

povećanje mogućnosti pristupa zdravstvenim uslugama;

odgovarajuću socijalnu politiku kojom se štite najranjivije grupe stanovništva;

čistu i zdravu okolinu; te

efikasan, efektivan i kompetentan javni sektor

Globalizacija

izvedenica riječi global što znači ukupnost,

teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta

proces otvaranja i liberalizacije nacionalnih

finansijskih tržišta i njihova stapanja u

globalno tržište kapitala

međunarodna integracija dobara,

tehnologija, rada i kapitala

međunarodno kretanje trgovine, finansija i

informacija na jedinstvenom, integralnom,

globalnom tržištu

Globalizacija

slobodno kretanje kapitala, roba, informacija i ljudi kroz širenje i ukidanje granica

ekonomija bez granica i poslovanje bez privrednih i političkih barijera

razvoj univerzalnog potrošačkog društva

Različiti aspekti globalizacije, odražavaju se na svim poljima savremenog života (ekološka, kulturološka, društvena, politička dimenzija globalizacije)

ekonomska strana – globalne kompanije utječu na tok svjetskih privrednih procesa i obavljaju svoj posao i stječu dobit (integracija planete)

Globalizacija

Karaktersitike:

Djelovanje MNK

Dinamičko kretanje međunarodnog

kapitala

Snažna komunikacijska i informatička

integracija

Razvoj univerzalnog potrošačkog

društva

Globalizacija

Institucije, npr:

STO – postizanje liberalnog trgovinskog

okruženja, trgovina bez diskriminacije, veći

stupanj slobodne trgovine i fer konkurencija,

bolje saradnje u vođenju svjetske ekonomske

politike

MMF – međunarodni finansijski odnosi,

unaprjeđenje međunarodne kooperacije,

unaprjeđenje stabilnosti deviznog kursa,

uspostavljanje multilateralnog sistema

plaćanja, finansijska i tehnička pomoć

zemljama

Globalizacija

Pozitivne vs. negativne strane ?