1.EkonomijaDanasnja upotreba riječi ekonomija – označava svaki poseban sustav organizacijeza proizvodnju, raspodjelu i potrošnju dobara i usluga, koje ljudi upotrebljavajukako bi postigli odredeni životni standard. Ekonomika se uglavnom rabi u značenjuznanosti o gospodarskom stanju i gospodarskim odnosima, odnosno o djelovanjuekonomskih zakona u pojedinim zemljama, pojedinim gospodarskim granama ilipoduzeću. Ekonomija se dijeli na makroekonomiju i mikroekonimiju. Makroekonomijaproučava funkcioniranje gospodarstva u cijelini, dok mikroekonomija rašćlanjujeponašanje pojedinih djelova, npr. poduzeća i kućanstva, odnosno proizvodača ipotrošaća.

2.Poduzece

Poduzeće je samostalna gospodarska organizacijska jedinica koja upotrebljava ekonomske resurse da bi proizvela dobra koja tada prodaje.

Novac koji dobije od prodaje predstavlja ukupan prihod i on se upotrebljava kako bi se platili uporabljeni ekonomski resursi, a u svojoj veličini predstavljaju ukupne troškove. Poduzeća obavljajući određenu ekonomsku djelatnost, imaju cilj ostvariti što više pozitivne razlike između ukupnih prihoda i ukupnih troškova, odnosno maksimizirati profit.

Inokosna ili jednovlasnička poduzeća : jedna osoba je vlasnik koji donosi sve odluke i snosi svu odgovornost za cjelovito poslovanje. (+) vlasnik ima potpunu kontrolu i upravlja sam u potpunosti.(-) ograničeni resursi poduzeća zbog ograničenih financijskih sredstava koja vlasnik može dobiti na zajam; neograničena odgovornost vlasnika , pa u slučaju financijskih poteškoća i neplaćanja duga kreditori mogu prisvojiti vlasnikovu pokretnu i nepokretnu imovinu; vlasnik mora biti sposoban raditi mnogo različitih menađerskih poslova, što ograničavajuće djeluje na rast poduzeća.

Partnerstvo ili ortaštvo : stvaraju dvije ili više osoba koje se udružuju pristajući na zajedničko vlasništvo i poslovanje. Svaki partner ulaže rad i kapital u poduzeće i u skladu s tim sudjeluju u podjeli profita ili gubitka. (+) kako je u partnerstvu više nego jedan vlasnik , njegovi financijski resursi mogu biti veći kao i sposobnost zaduživanja; poslovi menadženta se mogu podijeliti izmedu partnera, što omogućava specijalizaciju i uspješnije poslovanje. (-) partneri i dalje imaju neograničenu odgovornost; smrću ili napuštanjem jednog partnera potrebno je ponovno organizirati partnerski dogovor, što može blokirati za neko vrijeme poslovanje poduzeća.

Dioničko društvo ili korporacija : kod njih je pravni identitet odvojen od vlasnika, tj. u podmirenju dugova sudjeluje samo imovina poduzeća , dok vlasnici odnosno imatelji dionica ne sudjeluju svojom imovinom. Dioničari kupnjom dionica ulažu novac u poduzeće i dobivaju certifikat o pravu udjela u dobiti, riziku i upravljanju poduzećem.(+) investiranjem u dionice dioničareva ostala imovina nije ugrožena ; dioničarsko se društvo ne gasi već trajno postoji, bez obzira na to koliko puta dionice mijenjale vlasnika (nasljedivanjem,

prodajom ili darom); to je pogodan oblik organiziranja u svim gospodarskim djelatnostima; investitorima omogućava disperziju poslovnog rizika.

3.Inputi poduzeca

mogu se rasporediti u tri skupine: prirodni izvori, rad ikapital.

Prirodni izvori su prirodno bogatstvo koje je dostupno ljudima i koje oniupotrebljavaju u procesu proizvodnje, Ovamo seubrajaju sva prirodna dobra koja čovjek može uporabiti kako za osobnu tako i za proizvodnu potrošnju. U te se izvore ubrajaju zemlje, šume, rudno bogatstvo, voda za piće…Rad je širok pojam koji obuhvaća različite mentalne i fizičke ljudske sposobnosti koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju dobara i usluga. Rad se sastoji od ljudskog vremena provedenog u proizvodnji( rad zidara, liječnika, profesora..).Kapital označava oblik trajnih dobara jednog gospodarstva koje je ono proizvelo radi proizvodnje još drugih dobara. Osnovno obilježlje kapitalnih dobara je da se upotrebljavaju u proizvodnji drugih dobara.

4.Trosak Pod pojmom troškova podrazumjevamo svjesno uništavanje korisnih stvari ili korištenje usluga ,u procesu proizvodnje, s namjerom da se u zamjenu dobiju još korisniji proizvodi ili usluge. Jedinica izražavanja pojedinih troškova mogu biti različite , pa se svi troškovi izražavaju u svojoj novčanoj vrijednosti. Svaki izdatak koji se svijesno pojavljuje u proizvodnji roba ili usluga, a u svrhu dobivanja novih korisnih proizvoda ili usluga , se smatra troškom. To znači da se u pomorstvu pod troškovima podrazumjevaju u novcu izraženi, svi utrošci sredstava, materijala i usluga koji se čine u svrhu obavljanja pomorsko prijevozne usluge.

Tri su osnovne kategorije troškova čiji medusobni odnosi utječu na ponudu poduzeća : - ukupni, - prosječni i - granični.

Ukupni trošak predstavlja sumu svih troškova proizvodnje u nekom razdoblju.

Prosiječni troškovi predstavljaju troškove proizvodnje po jedinici outputa i dobivaju se dijeljenjem troškova s ukupnim outputom.

Granični troškovi (marginal cost) predstavljaju porast ukupnih troškova uvjetovan jediničnim porastom outputa tj.

Troškovi su složena kategorija, pa se mogu raščlaniti prema različitim kriterijima i gledištima:

sa stajališta mogućnosti raspoređivanja na nosioce troška (direktni i indirektni troškovi )

sa stajališta njihovog odnosa prema stupnju iskorištenja kapaciteta ( fiksni i varijabilni troškovi).

- Fiksni troškovi (fixed cost) su takvi troškovi koji ostaju nepromijenjeni bez obzira na to kako se mijenja opseg proizvodnje. Fiksni troškovi su ukupan novčani izdatak koji je potrebno podmiriti čak i kada je razina outputa jednaka nuli.

- Varijabilni troškovi (variable cost) se povečavaju s povećanjem razine outputa. Oni počinju od nule i mogu rasti proporcionalno, degresivno ili progresivno u odnosu na porast output.

5.ekonomska dobra

: Ekonomsko dobro je svaka stvar ili usluga koja je željena i rijetka. Njime se zadovoljava određena ljudska potreba, što znači da se otklanja nezadovoljenost i postiže odgovarajuće blagostanje. Općenito se ekonomska dobra dijele na proizvode i usluge.

6.Ekonomika brodarstva

Ekonomika brodarstva se definira kao posebna ekonomska disciplina koja izučava iskorištavanje brodova kao sredstva za prijevoz roba i ljudi morskim putem.

Za proučavanje ekonomike brodarstva potrebna su i znanja iz tehnike (brod, prekrcajna sredstva) te znanja iz prava (brodar, naručitelj prijevoza).

7.Znacajke pom.prijevoza

1. pomorski prijevoz je glavni transportni čimbenik svjetske razmjene dobara (avio prijevoz dominantan za prijevoz ljudi).2. Vrlo veliki kapaciteti brodova u odnosu na druga transportna sredstva.3. Niski troškovi prijevoza; najekonomičnije sredstvo transporta. Razlozi su :- koristi prirodne puteve koje ne treba graditi, samo je potrebno graditi početnozavršne točke (luke), i urenaje za sigurnost plovidbe (svjetionici, plutače, radio stanice...)- brod ima najpovoljniji odnos izmenu težine tereta što ga prevozi i svoje vlastitetežine.- Manju potrebu za pogonskom snagom (do odrenenih brzina) nego drugaprijevozna sredstva ( 10 puta manje od željeznice, 35 od kamiona, avion...) Sve to vodi do najekonomičnijeg prijevoza pa je odnos cijena prijevoza po jedinici udaljenosti :- brod 1- željeznica 10-14- kopneni prijevoz 25-50tj. za 25 km cestom ili 10 km željeznicom = 1 km moremNedostaci pomorskog prijevoza su :- brzina prijevoza u odnosu na ostale vrste prijevoza

8.Troskovi broda u eksploataciji

Troškovi broda u eksploataciji su :- troškovi posade,- troškovi goriva i maziva,- troškovi potrošnog materijala- troškovi popravaka i održavanja- troškovi lučkih dažbina i kanalarina,

- troškovi nabavke tj. financiranja broda,- troškovi manipulacije teretom (ukrcaj, slaganje i iskrcaj tereta)- troškovi održavanja,- administrativni troškovi,

9.Dnevni troskovi broda

Na dan se mogu svoditi samo troškovi proporcionalni s vremenom, tj. fiksnitroškovi. No ako se promatra i faza plovidbe, s vremenom su proporcionalni I troškovi goriva, pa se zato najčešće izražavaju dnevni troškovi u stajanju i dnevni troškovi u plovidbi.

10.Vrste ugovora o iskoristavanju broda

Ugovor na putovanje - voyage charter

Predmet takvog ugovora (charter party) je prijevoz određene količine tereta iz jedne luke u drugu. Iznos tereta može (najčešće) uzimati cijeli kapacitet broda ili i manje. Može biti sklopljen za jedno ili više putovanja. Postoje tipizirani oblici ugovora i najčešće se ugovaraju preko posrednika, mešetara, brokera.

Ugovor na vrijeme - time charter

Brodovlasnik "iznajmljuje” brod naručitelju na neko vrijeme definirano ugovorom, tj. naručitelj zakupljuje brod za protuvrijednost zakupnine bez obzira na količinu prevezenog tereta. Brodovlasnik je dužan predati brod u luci preuzimanja , opremljen i sposoban za namjeravano iskorištavanje.

Ugovor o zakupu broda - bare boat charter

Brodovlasnik predaje naručitelju "goli" brod na iskorištavanje uz određenu mjesečnu zakupninu.

Vozarski ugovor

Primjenjuje se u linijskoj plovidbi za prijevoz određeneog tereta (partije)od luke a do luke b.

11.kalkulacija putovanja

Za izračunavanje dnevnih fiksnih troškova se uzima :- godišnji operativni troškovi- broj dana u eksploatacijipa je tada dnevni fiksni trošak:

D ft=∑OtrN dana

Za dnevne troškove u plovidbi se uzima potrošnja goriva na dan i cijena goriva.

12.tonska milja

Tako dolazimo do mjere za prijevozni učinak , a to je tonska milja.Na jednom putovanju brod s potpuno iskorištenim kapacitetom ostvaruje prijevozni učinak :

E = K * D- E - prijevozni učinak u tonskim miljama- K - nosivost broda u tonama- D - dužina puta u miljama

Nedostaci tonske milje:

- ona nema nikakve ili slabe veze sa prihodima i rashodima, kao što se u proizvodnji mogu točno izračunati troškovi po jedinici proizvoda.( 1 tonu X 1000 milja = 1000 tona X 1 milja) Učinci su isti , ali ekonomski efekti sigurno ne.

- drugi nedostatak tonske milje je da ta jedinica jednako tretira prijevoz jedne tone najjeftinijeg tereta ( ugljen, ruda ...) i jedne tone najskupljeg tereta( čaj , svila ...).

- najveći nedostatak tonske milje je da se pomorski prijevoz ne sastoji samo od faze plovidbe već i od faze stajanja kada se vrši ukrcaj i iskrcaj. One su neodvojivi sastojci ukupnog transportnog procesa, a tonskim se miljama oni nemogu izraziti (ukrcaj i iskrcaj).

13.pokazatelj ek.uspjeha

- E prijevozni učinak u tonskim miljama- K nosivost broda u tonama- D dužina puta u miljama

- N je lučka norma ukrcaja/iskrcaja po danu - R promatrano razdoblje - V je brzina broda - K kapacitet broda - D udaljenost

S povečanjem N se isto povećava E.S povečanjem K se smanjuje ES povečanjem V se povećava E.

14.Proizvodnost

Proizvodnost je pojam koji označava odnos izmedju učinka i uloženog rada. To se izražava formulom :P= Q:Rpri čemu jeP - koeficijent proizvodnostiQ - fizički izražena količina učinkaR - fizički izražena količina uloženog rada

15.Ekonomicnost

Ekonomičnost je stupanj štedljivosti u ostvarivanju učinaka.Predstavlja odnos vrijednosti ostvarenih outputa i vrijednosti utrošenih inputa za određeno

vremensko razdoblje.U brodarstvu se upotrebljava za izražavanje stupnja ekonomičnosti odnos izmedju vrijednosti proizvoda i vrijednosti utrošenih elemenata u procesu reprodukcije, tj. cijene koštanja:

tj. kao omjer ukupne vozarine za izvršene usluge prijevoza i cijene koštanja

16.Rentabilnost

Opći pojam rentabilnosti se može definirati, kao odnos izmedu financijskog rezultata i angažiranih sredstava. Iz toga vidimo da se rentabilnost svodi na to da se ostvari što veći financijski rezultat sa što manjim sredstvima angažiranim u procesu proizvodnje.

Ukupni financijski rezultat predstavlja ukupni dohodak, tj. novo proizvedena vrijednost, pa se globalni izraz rentabilnosti svodi na odnos izmedju ukupnog dohotka i angažiranih sredstava.

17.Optimalna velicina broda sa str.ekonomicnosti

Iz prakse je poznato : što je brod veći, to je ekonomičniji.Veći brodovi su prvo kao investicija relativno po jedinici kapaciteta jefitiniji, jeršto je brod veći to je cijena po jednoj toni nosivosti manja.Uslijed te činjenice svi fiksni troškovi po toni nosivosti su niži što je brod veći,jer večina fiksnih troškova ovisi o vrijednosti broda.( amortizacija, kamate na kredite, osiguranje..) Takoder i relativni troškovi održavanja padaju sapovečanjem broda, pa i izdaci za plaće pomoraca. I troškovi pogona imaju isti trend.Veličina broda ima najpresudniji utjecaj na ekonomičnost broda

18.optimalna brzina sa str.ekonomicnosti

optimalna brzina sa gledalista ekonomicnosti je ona brzina kod koje se postizu najnjizi troskovi, tj najniza cijena kostanja po jedinici prijevoznog ucinka ( tonska milja).

19.opt.brzina sa str.rentabilnosti

brzina pri kojoj se ostvaruje najpovoljniji odnosizmedju ostvarenih vozarina i troškova goriva i fiksnih troškova. Brzina pri kojoj je ta razlika najveća je optimalna brzina sa gledišta rentabilnosti, tj. brzina pri kojoj se ostvaruje najveći financijski rezultat u odnosu na angažirana sredstva.Optimalna brzina sa stanovišta rentabilnosti raste sa porastom vozarina, pa se ta brzina još naziva i trgovačka ili komercijalna brzina.

20.Modeliranje fiksnih troskova brodova u eksploataciji21.Modeliranje varijabilnih troskova brodova u eksploataciji

k

p

C

VE