Uvod u novinarstvo – 1 kolokvij.

1. Masovna komunikacija (mcquall)Denis Mcquail- Mas. mediji moraju zadovljit 7 uvjeta:1.formalnu organizaciju,2.usmjerenost na mnogobrojnu publiku,3.javnost i otvorenost svima,4.publika: primatelji su heterogeni ljudi koji žive u različitim uvjetima i na različitim mjestima,5.mogu istodobno doprijeti do velikog broja ljudi koji su na velikim udaljenostima od mjesta emiotranja poruke,6.odnos između komunikatora i publike uspostavljaju osobe poznate samo po svojoj javnoj ulozi komunikatora,7.primatelji masovnih komunikacija su pojedinci ujedinjeni u masu, koja ima zajedničke interese i slične oblike ponašanja.

Michael Kuncizk- Pod masovnom komunikacijom razumijevaju se svi komunikacijski oblici kod kojih se informacije javno prenose tehničkim distribucijskim sredstvima (medijima) indirektno i jednostrano disperziranoj publici

2. Što je medijska industrija?

Medijska industrija jest djelatnost koja se bavi proizvodnjom i distribucijom masovne komunikacije.

Biagi: medijska industrija ima tri temeljne funkcije: biznis (ostvarivanje dobiti), primjena komunikacijskih tehnologija; i treće, ona je snažna politička, društvena i kulturna institucija.

Medijski biznis karakterizira i velika konkurencija. Medijska industrija ne ovisi samo i isključivo o dobiti. Novinari djeluju prema standardima svoje struke i njihova je prvenstvena zadaća informiranje, a ne dohodovnost.

Veliki razvitak medijske industrije omogućio je boom informacijskih tehnologija, što je pak sa sobom donijelo i nova shvaćanja medija. Svojim brojnim proizvodima, medijska industrija utječe i na društvena zbivanja, nameće razvitak društvenih odnosa, stvara nova shvaćanja i običaje.

3. GOYA/KOD

GOYA/KOD: Novinar ne smije informaciju doznavati samo iz druge ruke. On mora vidjeti što se zbiva. „Get off your asses and knock on doors!“ . Doznati novost pretpostavlja, prije svega, novinarsku znatiželju. Nije dovoljno teorijski naučiti kako pisati vijest ili izvještaj, treba posjedovati i osobne odlike koje su karakteristične za novinarsku struku. Obrazovanju novinara nekad se nije pridavala osobita pozornost, ali danas prevladava mišljenje kako novinar više nije „univerzalni neznalica“ nego visokoobrazovani profesionalac, široke, enciklopedijske kulture, a na svome područuju cijenjen i ugledni stručnjak.

4.Znanost ili struka

Novinarstvo se ne smatra znanošću, niti postoji kao posebno znanstveno područje.

Mediakracija: osobe koje imaju važnu ulogu u medijima te koje stječu snagu i moć djelovanjem u medijima. Mnogi novinari postalji su ugledne javne osobe, utjecajni članovi društva, opinion- makeri‐ ili osobe čije se mišljenje uvažava i koji utječu na donošenje odluka u raznim područjima javnog, političkog, kulturnog i sportskog života. Uloga novinara je da razotkrivaju negativnosti kako bi javnost znala što joj rade političari, vlada, državni činovnici i ostali centri moći. takvu moć djelovanja u javnosti i mnogo odgovornosti ima malo struka. Sve novinarske udruge protive se uvođenju bilo

kakvih ograničenja prava na obavljanje novinarskog posla. Svako licenciranje novinara je najkraći i nabrži put prema kontroli medija. Samoregulacija struke. : novinarska profesija mora sama postaviti visoke standarde i voditi računa da ih se novinari pridržavaju. Gdje se regulacija i samoregulacija profesije ne nnjeguju i ne poštuju, prevladavaju drugi standarti, očita je manja sloboda medija, a novinarima manipuliraju razni centri moći.

4. Ideologija - postenje, a ne objektivnost

Poštenje

- novinar mora kratko, istinito i zanimljivo izvjestiti o događaju- ne smije podupirati ni jedno stajalište, mora događaj prikazati što dosljednije- temelj vjerodostojnosti novinarova izvještaja- poštenje znači da ćete svakome tko je spomenut dati da odgovori i iznese svoje stajalište- to znači da ćete učiniti sve kako ne biste bili pod utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja

dok izvještavate i uređujete- uključuje i strogo izbjegavanje svake koristi, pogotovo materijalne- pokušati doći do svakog mogućeg gledišta na događaj o kojem se izvještava- znači da svakome tko je spomenut ili napadnut u izvještaju omogućimo odgovor i iznese svoje

stajalište- mora učinit sve da ne bude pod utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvještava; ne

objavljuje se pravo stanje da se nebi stvarala ružna slika- editorijal (stranice na kojima su kometari i stajališta) specijalizirane stranice

POŠTENJE 2.Temelj vjerodostojnosti: Missouri Group:“poštenje u izvještavanju znači da ćete pokušati doći do svakog mogućeg gledišta na događaj o kojem izvještavate. Rijetko kada je to samo jedno, često su to dva ili više različitih gledišta. Poštenje znači kako ćete svakom tko je spomenut ili napadnut u izvještaju omogućiti da odgovori i iznese svoje stajalište. Poštenje znači, iznad svega, da ćete učiniti sve kako ne biste bili pod utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvještavate i uređujete.„ Novinar mora kratko, istinito i zanimljivo izvijestiti o događaju. Ali, svaki se događaj može promotriti s raznih stajališta, s time da se jedno može naglastiti, a drugo zanemariti. Novinar, u načelu, ne smije podupirati nijedno stajalište. Zašto prešućujemo činjenice? Poštenje je temelj vjerodostojnosti novinarova izvještaja. Sindrom „uljepšane stvarnosti“ – prešućivanje činjenica. Gdje se izgubila objektivnost? Početkom 20. Stoljeća objektivnost je bila temelj Novinarstvo je postiglo napredak pod utjecajem novinarskih udruga koje su isticale novo načelo, koje je postalo standard procjene kvalitete novina: poštenje u izvještavanju, temeljeno na činjenicama, a stajališta i mišljenja zadržanu se na specijaliziranim stranicama, editorials.

5. Bennet – nova objektivnostJe li moguće da novinar, osoba vrlo izraženih svjetonazora i stajališta, koja stalno istupa u javnosti, izbjegne subjektivnost? Može li novinar koji izvještava o napadima na rodni grad zadržati objektivnost, npr? Kriteriji objektivnosti teško se mogu primijeniti i zato jer je teško utvrditi što se zbilja dogodila. Moderno je novinarstvo prihvatilo pojam poštenja (fairness), umjesto objektivnosti (objectivity).

Bennet: o poštenju: „Čini se da je poštenje primjereniji cilj izvještavanja s obzirom na zapreke koje stoje pred objektivnošću: vrijednosti sadržane u političkim događajima, varke proizvođača vijesti, poteškoću postizanja posve neutralna stajališta, nemogućnost prikazivanja svih strana i prikupljanja svih činjenica, te žurba kako bi se ispunili nerazumno kratki rokovi. Zbog tih i drugih poteškoća tisak se optužuje da nije objektivan, bez obzira na to koliko se trudi izlagati „činjenice“. I stoga se čini da je „poštenje“ cilj koji je razumniji i koji je lakše obraniti: izvjestitelji se trude prikupiti što više informacija i „objema stranam daju jednako vremena da ih komentiraju i interpretiraju.“Bennet uzima pojam postenja umjesto pojma objektivnosti jer smatra kako je potpunu objektivnost nemoguće doseći, a pod poštenjem se smatra to da bi novinar trebao pronaći što više informacija te svim stranama upletenim u određeni događaj dati jednako vremena da iznesu svoje stajalište.

6. Imperativ novinarstva – istinaIstina nema alternative. Istinitost vijesti je temeljna kategorija. O njoj se ne raspravlja. Vijest je ili istinita ili nije vijest. Vijest se temelji na točnim podacima i ona predstavlja istinu. Neistina, laž, poluistina: sve je to dio manipulaicj medijima i javnosti. Istinitost zajamčena dokumentarnošću: Bennet: „istinitost i činjeničnost novinske vijesti jamči se korištenjem dokumentarnog izvještavanja“ Dokumentarno izvještavanje: novinar se drži samo činjenica koje je osobno vidio ili dobio iz povjerljivih izvora, temeljenih na materijalnim činjenicama. Time novinar ne upada u zamke interpretacije ili nagađanja, nego se drži onoga što je nedvojbeno provjerio. Najbolja obrana protiv tužbi Missouri Group: postoje tri tradicionalno najbolje zaštite od tužbi: istina, čast i pošteno kometiranje te kritika. Istina je jedno, a dokazati istinu na sudu drugo. Novinar ne bi smio objaviti ništa što se ne može dokazati na sudu. (M.Group)

Istina ili osvjetljivanje stvarnosti Istina nije jednoznačna i teško ju je odrediti. (verzije događaja mogu biti različite, npr). Prenijeti događaj upravo onako kako se dogodio vrlo je teško i gotovo nemoguće. Novinar interpretira na najbolji mogući način ono što se dogodilo. Pokušava činjenicama pojasniti događaj. Derrida: heliologična metafora: opisuje novinara kao ljudsku verziju heliografa, naprave koja je preteča fotoaparata i koja bilježi svjetlost. Novinar osvjetljava zbivanja kako bi ih čitatelji bolje vidjeli. Nisu više važne činjenice nego ono što novinar iznosi u javnost, njegova distancirana vizija reda.

Neistine, laži i manipulacije Ništa nije lakše nego objaviti poluistinu ili nepotpunu istinu. Spas: dokumentarno izvještavanje. Ne piši ono što nisi vidio, provjerio ili doznao iz povjerljivih izvora. Internet, novi sveprisutni medij, koji je postao čest izvor vijesti za druge medije nije vjerodostojan. Provjera informacija je bit cijele priče.

7. Uloga medijaMasovna komunikacija nije moguća bez masovnih medija.Black i Bryant: „Prvo mi oblikujemo alate, da bi potom ti alati oblikovali nas.“Black i Bryant : Tri vrste medija Masovni mediji – novine, časopisi, radio, film i televizija

Osobni mediji– temeljeni na tehnologiji koja stvara i prenosi poruke, korisnik upravlja njima – kompjuteri, cd-playeri, kamere, kalkulatori

Telekomunikacijski mediji – telefoni, kompjuteri spojeni na modem

Masovna komunikacija se ne ostvaruje samo masovnim medijima, nego i pomoću osobnih, a naročito telekomunikacijskih medija.

8. Karakteristike pravog(postenog) novinarstva - sto je uravnotezenost,tocnost?

TOČNOST :Vijest mora biti točna. Točnost je najvažnije obilježje svake vijesti. Svaka pojedinost mora biti točna. Svako ime mora biti točno napisano, svaki citat onakav kako je izređen, svi brojevi koji se spominju moraju imati točan zbroj na kraju teksta. I to još nije dovoljno! Novinska vijest je: točna. Sve infromacije su provjerene prije nego se koriste.

Pulitzer: „Točnost, točnost, točnost!“

Spencer: „Vijest se može definirati kao bilo koja točna činjenica ili ideja koja će zanimati veći broj čitatelja; a od dvije vijesi koje zanimaju veći broj čitatelja, bolja je ona točna.

“ Kunzcik: pravila za točno opisivanje zbilje: • sve iznesene činjenice moraju biti točne • nesigurni podaci moraju ostati vidljivi • u točnost se ubrajaju i potpunost i uravnoteženost• autor ne smije iznositi svoje mišljenje • izbjegavati floskule (mogućne nenamjerno mišljenje) • ako je izražaanje mišljenje predmet izvještavanja, to treba označiti. • Bez ukrasnih, nadopunjujućih činjeca (neopravdane tendencije)

Svaka netočnost, uključujući tiskarske pogreške umanjuje vjerodostojnost novinara i medija. Netočnost može pojedincima nanijeti neugodnosti, izazvati podsmijeh, ali može imati dugoročnije i teže posljedice. Najbolje je priznati pogrešku i ispričati se. Neznanje je često uzrok netočnosti koje se objavljuje. No, zbrka nastaje i zato jer su podaci slabo poznati ili se i stručnjaci razilaze u njihovoj procjeni.

URAVNOTEŽENOST:

Uravnoteženo izvještavati znači prikazati strane koje su upletene u događaj o kojem pišemo. Novinski običaji nalažu izvjestitelju provjeravanje svih, pa i naizgled nevažnih podataka. Druga strana ima pravo na sovju verziju. Novinar nije nadčovjek koji odlučuje tko je kriv, a tko nije. Novinar mora predočiti događaj tako da sve strane imaju mogućnost reći što se dogodilo i zašto se dogodilo. Svaka neuravnoteženost izaziva brojne posljedice, pitanje i dvojbe. Neuravnoteženost je naročito uočljiva u predizbornom izvještavanju.

Mencher: Novinarstvo potpune ravnoteže može se pretvoriti u svoju suprotnost. Ravnoteža je moralna obaveza i ne može se mjeriti štopericom ili metrom.

Novinarstvo traži negativnosti kako bi ih razotkrilo, ali također mora voditi računa o realitetu života. Ravnoteža se postiže, prema Pilkingtonu, kada uređivačka politika posvećuje punu pozornost najširim mogućim temama i osobama, bez obzira na njihovu važnost. Zahtjev za uravnoteženim izvještavanjem može imati i neželjene posljedice, koje mogu biti vrlo loše za novinare. To se najbolje uočava ukriznim situacijama, poput rata. Ravnoteža je teško dostižan ideal u uređivačkoj politici medija. Urednik ne može zadovoljiti svačije interse, njegova je zadaća uravnotežiti uređivačku politiku. On je zajednički nazivnik čitateljevih želja i potreba.

9. La Roche – praktično novinarstvaLa Roche, 7 pravila za točno opisivanje zbilje:

1.Sve iznesene činjenice moraju biti točne,

2.Nesigurni podaci moraju ostati vidljiv

3.U točnost se ubrajaju i potpunost i uravnoteženost

4.Autor nesmije iznosit svoje mišljenje,

5.Izbjegavati floskule

6.Ako je izražavanje mišljenja predmet izvještavanja, to treba označit

7.Bez ukrasnih, nadopunjujućih činjenica

10. Sukob vazan u novinarstvuMedijima je sukob mnogo zanimljivija tema nego sklad i slaganje, ljepota uravnoteženog uspjeha ili idiličan život. Novine koje izvještavaju o dobrim i lijepim događajima, uspjesima ili uspješnim ljudima koji žive mirnim životom skladnim obiteljima i bez stresova, nisu novine koje bi se dobro prodavale. Niti je to uloga medija. Novinarstvo traži negativnosti kako bi ih razotkrilo, ali također mora voditi računa o realitetu života. Nije sve samo crno i negativno. Publika ima pravo znazi ono loše, ali ne smije im se niti uskratii ono dobro.

11. Što je nepristranost

NEPRISTRANOST: Novinar se u izvještavanju ne svrstava ni na koju stranu. Izvještaj treba prikazati događaj onako kako se dogodio, bez obzira na osobne sklonosti novinara, koji, dakako, svoja stajališta može objaviti u komentaru, ali nikako u vijesti. U izvještavanju novinar ne pokazuje pristranost/naklonost/sklonost prema nekoj od strana upletenih u događaj. Shvaćanje nepristranosti često se brka s naklonosti, a nerijetko i s poštenjem.

Beaupre: Poštenje uključuje nepristranost u svakom pogledu.

Bennett: uloga profesionalnog novinara je uloga „politički neutralnog protivnika“. Novinar ne navija ni za koga, nego iz tog zamišljenog položaja „protivnika“ i kritičara traži slabosti svih političara.

12. Tko su novinari informantiTo su informanti, ne novinari smatra Kunczik. Novinari su uvijek bliski političarima. Oni su insideri, prisustvuju brojnim događajima, u središtu su zbivanja, znaju što se događa iza kulisa, s političarima su često u neformalnim odnosima, opuštaju se nakon napornih konferencija, čuju tračeve, prisustvuju svađama.Davanje informacije samo nekim novinarima tek je jedan način zadržavanja informacija, tvrdi Kunczik. A to više nije novinarstvo, nego manipuliranje javnosti i medijima.Novinari su, dakle, ljudi koji imaju svoja shvaćanja, uvjerenja i sklonosti, ali ih ne bi smjeli pokazati.

„Objektivnost“ se ne postiže samo citiranjem, nego također i pozivanjem onih koji su za, ali i onih koji su protiv, čime se dobiva nepristrana slika događaja. Težnja da se informacije prikažu neutralno može značiti i odricanje od dubljeg načina izvještavanja.

13. Komunikator

Komunikator: skupina ljudi koja recipijentu prosljeđuje informacije, mišljenja, zabavne sadržaje, promidžbene i druge poruke. Pojam se zapravo odnosi na sve osobe koje sudjeluju u komuniciranju poruke, ne samo novinare.

• HUB: komunikator nije samo novinar nego složena, specijalizirana i kompetitivna organizacija ; to je konglomerat ili skupina pojedinaca od kojih svaki ima specifičnu zadaću. Samo složena, specijalizirana i kompetitivna organizacija može biti komunikator. Odlika komunikatora: kompetitivnost, veličina i složenost, industrijaliziranost, specijalizacija i reprezentacija pojedinih oblika komuniciranja.

13. Uloga komunikatora

Kunczikova definicija kaže da su komunikatori sve osobe koje djeluju u organizaciji koja prouzvodi masmedijske sadržaje i koje na te sadržaje mogu utjecati.

Novinari su uži pojam od komunikatora, smatra Kunczik. On ne smatra da se novinari trebaju baviti zabavom, što današnji mediji opovrgavaju, pa je sve češća kombinacija informiranja i zabave, takozvani infotainment.

Odlike komunikatora, prema HUB-u jesu kompetitivnost, veličina i složenost, industrijaliziranost, specijalizacija i reprezentacija pojedinih oblika komuniciranja. Pojedinac može imati neka od tih obilježja, ali ne sve odjednom, a neke, poput industrijaliziranosti, nikada.

U svakom masovnom mediju komunikatori su specifični i imaju svoju organizaciju koja odgovara upravo tom mediju.

Novine: istraživači, reporteri, izvjestitelji, urednici i redaktori

Radio i televizija imaju tri osnovne skupine komunikatora: velike nacionalne ili internacionalne postaje (mreže), neovisne produkcijske tvrtke i lokalne postaje.

Postoje i u filmskoj industriji u vidu nosača zvuka i slično.

15. Laswell

Lasswell: model linearnog procesa:

1. TKO? (komunikator)

2. KAŽE ŠTO? (poruka)

3. NA KOJEM KANALU? (medij)

4. KOMU? ( publika

) 5. S KOJIM USPJEHOM? (efekti)

16. Što je infotaiment

Kunczik ne samtra da se novinari trebaju baviti zabavom, što današnji mediji opovrgavaju, pa je sve češća kombinacija informiranja i zabave, takozvani infotainment.

17. Hub 4 stupnja komunikacije

1. Intrapersonalna komunikacija: sami smo sa sobom i vlastitim mislima

2. Interpersonalna komunikacija: s dvije, tri ili više osoba. Što smo emotivno i fizički povezaniji s osobom, komunikacija je dublja; no je li i djelotvornija?

3. Skupna komunikacija: poslovni sastanak, koncert, seminar, radionica – neki su aktivniji, drugi malo manje

4. Masovna komunikacija: pojavljuje se komunikator koji masovne medije koristi da bi komunicirao s vrlo brojnom publikom

18. Hub model kao koncentricni krugovi

HUB: model masovnog komuniciranja: Kamen koji bacimo usred bazen. Udarac kamena o vodu izaziva koncentrične krugove koji se šire do ruba bazena, odbiju se i vraćaju prema središtu. Krugovi prenose sadržaj. Prvi, središnji koncentrični krug prema tom modelu jesu komunikatori, slijede kodirani jezici, gatekkeepers, masovni mediji, regulatori, filtri, publika i na kraju, zadnji krug koji se odbija i vraća prema središtu jesu efekti.

19. Drustvena uloga masovnih medija

Moć masovnih medija nedvojbeno je velika. Masovni medji služe kao središnji živčani sustav društva, presudan informacijski kanal koji treperi bez stanke i omogućuje neprekidnu socijalizaciju – širi informacije, vrijednosti i mišljenja. Vladajući i oni kojima vladaju, mislioci, tvorci javnog mnijenja i građanstvo u cjelini i obavještavaju i oblikuju jedni druge koristeći masovnu komunikaciju.

Jantol: …izreka “tko ima medije ima i vlast” činila se posve neupitnom, samorazumljivom. A stajalište prema kojem “ono što nije u medjima nije se ni dogodilo”, medijskoj moći pridaje ontološko značenje. Poznata su stajališta kako su mediji 4.vlast – aluzija na paradigmatičnu trodiobu vlasti. Neki

su pak medije nazvali 7.silom. Kratak tekst, izgovorena rečenica ili slučajni kadar mogu čovjeku promijeniti život. Moć medija nije isključivo negativna, ona je i vrlo korisna.

HUB: medji nisu, sami po sebi, ni spasitelji i uništavatelji društva, nego su to oni koji imaju pristup medijima i vješto znaju koristiti masovne medije kako bi odredili njihov i pozitivan i negativan doprinos društvu.

Društvena odgovornost: mediji trebaju služiti i pojedincu i društvu, a ako to ne učine, tada ljudi imaju pravo poduzeti mjere protiv njih.

Black&Bryant: 4 temeljne funkcije masovnih medija: informacija, zabava, uvjeravanje i transmisija kulture. Transmisija, prijenos kulture je najraširenija, ali i najmanje razumljiva funkcija masovnih medija. Komunikacija utječe na pojedinca pa sve poruke koje utječu na shvaćanje kulture dolaze i nesvjesno do primatelja.

Siebert, Peterson i Schramm: 4 teorije o tisku – mediji su ili autoritarni ili slobodarski. Četiri teorije, točnije, četiri sustava su:

autoritarni, komunistički,

libertijanski sustav

i društvena odgovornost.

20.Schram - 3 uloge masovnih medija u tranzicijskim zemljama

Medjii mogu imati iznimno važnu društvenu ulogu, npr.pomažući razvitak zemalja u razvoju. Schramm: tri područja na kojima mediji mogu pomoću razvitku zemlje i koja su odgovorna za stvaranje prilika koje pogoduju nacionalnom razvoju:

1. Širenje horizonata

2. Usmjeravanje pozornosti

3. Podizanje razine zahtjeva

21. Publika

Novinari pišu za ljude!

Blažina: “Piši tako da te tvoja mama razumije!” credo jednostavnog i razumljivog pisanja.

Wright: Publika masovnih medija je brojna, heterogena i anonimna

. Brojnost: publika ima i oblilježja mase, sa svim njenim dobrim i lošim osobinama. Brojni i različiti pojedinci! Anonimnost: novinar ne zna kome se obraća. Heterogena: publika nije jedinstvena.

Komunikator oblikuje poruku prema svojoj publici, zadovoljavajjući njezino zanimanje, znanje i sposobnost prihvaćanja poruke.

Razlikujemo:

a) publika kao konzumenti vijesti – masovne medije konzumiraju kako bi se informirali, zabavili, i sl

b) konzumiraju kako bi zadovoljili svoje potrošačke potrebe (gdje što kupiti); postaje sve brojnija

22. D Mcquall - 4 vrste publike

McQuail: model fragmentirane publike (na primjeru TV- a) prema kojem razlikujemo: ‐

1. Unitarni, jedinstveni model: publika općenito

2. Pluralistički: ograničena unutarnja diverzifikacijama

3. Model jezgre i periferije (jedinstvo u raznolikosti): povećanjem broja kanala omogućuje dodatne konkurentske alternative izvan glavnog programskog okvira

4. Fragmentirani model: velika fragmentacija i dezintegracija središnjeg programa. Gledatelji konzumiraju brojne kanale bez pravila; povezanost publike sporadična.

Konzumiranje medija pripada djelatnostima koje ispunjavaju mnogo vremena suvremenog čovjeka. Mjerenje broja i sastava medijske publike postalo je najvažnija pomoćna grana medijske industrije. No, danas su oglašivači odlučujući za financijsku uspješnost medija. Publika je bitna, ali odlučuju oglašivači.

23. Utjecaj medija na pojedinca

Utjecaj medija na pojedince može se u najširem smislu definirati kao bilo koja promjena uzrokovana izravno ili neizravno snimanjem, prikazivanjem ili izvještavanjem o zbivanjima. Vijest objavljena u medijima može izravno utjecati na pojedinca, a kritički djelovati na vladu, državne i javne institucije. Ne utječu samo novinske vijesti na pojedince. Konzumirajući medije, ljudi mijenjaju mišljenja, shvaćanja, ponašanje….

Berelson: Neke vrste komunikacije nekih tema skreću pažnju nekih tipova ljudi koji pod nekim okolnostima prihvaćaju . utjecaj komunikacije i medija je raznolik.

Utjecaj medija na pojedince je očit, to nitko ne spori, ali je upitno koliko je brz.

Općepoznate i generalizirane hipoteze o utjecaju medija na pojedince:

• Mediji lakše stvaraju nova gledišta, a teže mijenjaju postojeća

• Utjecaj medija je veći među “neopredjeljenima”, naročito tijekom izbora

• Utjecaj je biti znatno veći ako svi ili bar većina medija prikazuju događaj ili pojavu na isti način (konzistentnost)

• Utjecaj medija će biti veći ako se koncentriraju na dio pojave ili događaja (intezitet)

• Utjecaj medija će biti veći ako se poruka, stajališta i slike često ponavljaju (frekventnost)

Znanost o medijima razvila je motode kojima utvrđuje utjecaj medija na pojedince. Određena su tri glavna područja utjecaja: promjena spoznaja i shvaćanja; stajališta i vrednota; promjena ponašanja. Znanstvenici se uglavnom slažu da je utjecaj medija štetan za društvene vrednote i stajališta

pojedinaca. Ne mogu se složiti o dosegu, brzini i dugotrajnosti tih utjecaja. Ljudi se novom načinu razmišljanja ne suprotstavljaju, nego ih prihvaćaju, ponekad zbog tzv. Bandwagon efekta: ljudi prihvaćaju ono što je istodobno mišljenje većine.

Mediji zaokupljaju većinu našeg vremena, pa se utjecaj onoga što vidimo percipira poput irealne stvarnosti i počinje utjecati na pojedince, počevši od načina odijevanja, govora, gestikulacije do ozbiljnih socijalnih poremećaja.

24. Odnos vlasti i medija

Svaka vlast želi utjecat na medije, pa i kontrolirati ih, što se može ograničiti samo dosljednom provedbom zakona koji štite slobodu javnoga govora.

Vladajući najviše vole, ali ne žele priznatii, uduban položaj autoritarnih sustava, gdje je uloga medija jasno određena i gdje jasno određena i gdje služe vladajućima. Demokracija to ne podnosi. Samo slobodni mediji mogu jamčiti da će se u zemlji demokracija poštovati. Ipak, čak i najdemokrtičnije vlade uspješno pronalaze načine da svoju informacije “proguraju” u javnost (strogo povjerljive informacije, npr).

Najviše slobode ili, bolje rečeno, najmanje ograničenja slobodi medija postavio je Prvi amandman na Ustav SAD- a. Vlast i mediji imaju slojevit i složen odnos. ‐

Vlast zakonskim rješenjima omogućuje slobodno stvaralaštvo medija. Mediji, što su slobodniji, oštrije kritiziraju vlast.

Sprege medija s vlasti ruše vjerodostojnost i dugo im štete.

25. Medijska industrija,funkcije,politicka drustva

Medijska industrija jest djelatnost koja se bavi proizvodnjom i distribucijom masovne komunikacije.

Biagi: medijska industrija ima tri temeljne funkcije: biznis (ostvarivanje dobiti), primjena komunikacijskih tehnologija; i treće, ona je snažna politička, društvena i kulturna institucija.

Medijski biznis karakterizira i velika konkurencija. Medijska industrija ne ovisi samo i isključivo o dobiti. Novinari djeluju prema standardima svoje struke i njihova je prvenstvena zadaća informiranje, a ne dohodovnost. Veliki razvitak medijske industrije omogućio je boom informacijskih tehnologija, što je pak sa sobom donijelo i nova shvaćanja medija. Svojim brojnim proizvodima, medijska industrija utječe i na društvena zbivanja, nameće razvitak društvenih odnosa, stvara nova shvaćanja i običaje… Također, suvremena kultura ne bi bila toliko popularna u svakidašnjici.

Jedan od najsnažnijih trendova u razvitku medijske industrije jest koncentracija – stvaranje medijskog monopola. Velike korpopraciej su snažan partner velikim multinacionalnim industrijama i svjetskom bankarskom establishmentu pa se tako stvara nova medijska trojka koja vlada suvremenim svijetom. Korporativno novinarstvo nanijelo je i brojne štete dobrom, kvalitetnom novinarstvu, a pogotovu pluralizmu medija.

26. Odgovornost masovnih medija(cezura,autocenzura)

Cenzura je sprečavanje da se objave informacije, a temelji se na zakonu. Autocenzura je kad novinar sam, zbog straha ili pritisaka, odluči ne pisati o nekom događaju ili objaviti neku informaciju.

HUB: kada neka vlada poroglasi komunikatore za opasnost, tada je sloboda medija u opasnosti. Velika britanija: Zakon o službenoj tajni; SAD: Zakon o pobuni (zločinom proglašena kritika Vlade)

Rat – najčešći uzrok cenzure: U novije vrijeme se cenzura najviše primjenjivala tijekom rata. Svaka informacija može imati važnost za neprijatelja, pa se one pokušavaju svesti na najmanju moguću mjeru.

Opscenost – najčešći razlog cenzure danas: U današnje vrijeme političari mnogo suptilnije usklađuju odnose s medijima pa se cenzura više ne koristi za političke svrhe, nego uglavnom za zaštitu javnog morala i dobrog ukusa. Rothov test za opscenost: opscenost je kada prosječnoj osobi koja poštuje suvremene standarde svoje zajednice ponudimo sadržaje koji izazivaju požudu.

Autocenzura – nejčešći oblik cenzure

Autocenzura je rak- rana suvremenog novinarstva. Javlja se redovito u medijima koji su pod ‐pritiskom ili strogim nadzorom, pa novinar ne želi sebo dovesti u opasnost. Ona razara novinartsvo iznutra, djeluje poput zaraze, ograničava stvaralaštvo i teško se iskorjenjuje. Karakteristična je za autoritarne sustave, ali i u razvijenim i slobodnim medijima, novinari zbog poznavanja uredničkih kriterija pribjegavaju autocenzuri.

27. Etika novinarstva (plagijat)

Etika novinarstva jedna je od najčešćih tema kada se govori o svemu lošem u masovnim medijima. Etika novinarstva posebna je etika koja na temelju općih etičkih načela tumači novinarski poziv. Heath: u troje od četiriju američkih novina postoji etički kodeks. Gotovo svako novinarsko društvo ima etički kodeks koji je za članove obevezujući.

Plagijat: je neovlašteno prepisivanje tuđih tekstova. Novinarstvo nema u svim zemljama ista iskustva poštovanja etičkih načela. SAD: najčešći plagijat. RH: odnos s medijima i svim centrima moći; plaćeni oglasi koji izgledaju kao izvještaj.

28. PODJELA VIJESTI:     ...svi se manje-više slažu s tom podjelom, a Lorenz i Vivian se njome temeljito bave

1.) Tvrde vijesti (spot news, breaking news, udarne vijesti, prelomne vijesti)

Glava – rečenice temeljene na događaju i govore najvažnije o njegovom razvoju Kad se nešto brzo razvija, stalno se ubacuju novi važni elementi, a najsvježiji podatak

ide na vrh citiranje svjedoka i stručnjaka izvještavanje prati razvoj događaja redovito se pišu u zadnji čas izvještava se u velikoj konkurenciji događaj se ne prestaje pratiti nakon objavljivanja tvrde vijesti

npr. sve vijesti o gospodarstvu i poduzetništvu

 

2.) Meke vijesti (features) - ne izvještavavju o događaju , nego o tome što bi ljudi htjeli znat

 

- većina uredništava balansira između tvrdih i mekih vijesti jer su obje za publiku važne i zanimljive

 

29. RAZLIKA IZMEĐU INFORMACIJE I VIJESTI

Hiebert i Gibbons = Informacija je skup činjenica koji ne mora biti vijest. Vijest je skup činjenica koje su

izabrali novinari na temelju svih dostupnih informacija i uobličili ih

 

30. VRIJEDNOST VIJESTI - mora biti relevantna, korisna i zanimljiva

- kriterij koji primjenjuju novinari kako bi odlučili koja je vijest najvrednija s novinarskog stajališta

- elementi vrijednosti vijesti:

pravodobnost - vijest se mora objaviti odmah blizina - što je događaj bliži, to je važniji važnost posljedice ljudski interesi - emotivnost npr. dirljive priče sukob neobičnost utjecaj publika - novinari moraju shvatiti različitost ljudskih interesa I potreba

 

 

31. KRITERIJI ZA PROCJENU VAŽNOSTI DOGAĐAJA (Harris, Leiter i Johnson)

  = sukob, napredak, katastrofa, posljedice za zajednicu, važnost(ugledne osobe), novost, ljudski interes

 

32.PISANJE VIJESTI

- vijest se piše kratko, sažeto, brzo i jednostavnim, jasnim i izravnim jezikom

Kako napisati vijest? - Nezamijenjivo pravilo je pravilo 5W = Who, What, When, Where, Why + How

                                             - često se koristi u samom uvodu

                                             - redoslijed se može mijenjati

33. STRUKTURA VIJESTI

1.) GLAVA (LEAD)

- početak ili uvod novniskog teksta, radijske ili TV emisije

- najvažniji dio, jer - je zamišljena kao mamac koji će privući pozornost te uvući u tijelo priče

                               - pomaže konzumentima da razumiju karakteristike priče koju objavljujemo

                               - usmjerava pozosnost publike na temu

                               - pomaže novinaru da odluči kojim će smjerom krenuti i na što će se usredotočiti

- procjenavrijednosti vijesti presudna je za pisanje dobre glave

- treba sadržavati najbitnije informacije te biti zanimljivo napisana, mora biti efektna i sažeta

- Što ne koristiti - citate, zamjenice ti i vi, pitanja

- VRSTE GLAVA - prema Mencheru = izravna (usredotočuje se na temu) i odgođena (uvodi u atmosferu)

                             - općenito prema svim ostalima:

rezimirajuća (osnovna) narativna opisna alternativna sumirajuća glava s okusom anegdotalna

2.) TIJELO

3.) ZAKLJUČNI ODLOMAK - samo ponekad, ako je potreban

 

34. NAČIN ORGANIZIRANJA NOVINARSKOG PRILOGA

1.) OBRNUTA PIRAMIDA - najbolji, najsigurniji, najtemeljitiji način novinarskog izražavanja i izvještavanja

                                           - najvažniji elementi su u prvom odlomku, glavi, a druge informacije o događaju,

svrstane prema važnosti objavljujemo u tijelu sadržaja tj. u sljedećim odlomcima

- Missouri Group - obrnuta piramida omogućuje efikasno kraćanje, a čitateljima prestanak čitanja

MANA - čitatelj lako odustane

2.) ALTERNATIVE OBRNUTOJ PIRAMIDI -fokusirana struktura, kronološko kazivanje, pješčani sat i esej

 

 

35. FOTONOVINARSTVO

-  fotografija i film - specifičan izražajni oblik novinarstva

- prije nije bilo fotografija u tisku (zbog tehnologije, kasnije se mislilo da su novine s fotografijom neozbiljne)

- FOTOGRAFIJA DANAS - iznimno veliko značenje jer daje cjelovitost izvješću, s tekstom upotpunjuje

prikaz zbivanja u novinama, a idto čine audio i video uapisi na TV-u

- istinito, točno, pošteno, nepristrano i uravnoteženo obavještava

- vijest bez slike nije uvjerljiva

- važno je gdje u novinama i gdje na stranici će slika biti objavljena

-INFOGRAFIKA - novi žanr u novinama, temeljen na kombinaciji teksta i slike, postao iznimno značajan

- FOTOREPORTERI I SNIMATELJI - jesu i moraju biti novinari i zato svakom snimanju pristupaju kao novinari i služe se temeljnim načelima novinarske struke. Znači, oni su novinari koji se služe fotografijom/videom/filmom kao izražajnim sredstvom

- podjela: specijalizirani i all round

- mora brzo, kvalitetno i zanimljivo prikazati sadržaj

- treba imati dobar kut snimanja, treba snimati pokret, a ne poziranje, ne gledati ravno u kameru

 

36. KOMUNIKOLOŠKA VRIJEDNOST SLIKE

- područje semiontike

- Fiske i Hartley - postoje dvije paradigme kojima imenujemo dva različita koda: analogni (postoji u

neprekinutoj skali) i digitalni (jedinice su jasno razdvojene)

- Fotografija - analognom kadu stavljini su digitalni znakovi i čitaju se digitalno

                     - kod novinske fotografije paradigme nisu toliko jasno izražene kao u verbalnoj

sintagmi. Fotografije djeluju metonimično, a ne metoforično i neskreće pozornost na

kreativnost ugrađenu u njezinu konstrukciju. Sve djeluje prirodnije.

 

37.KOMUNIKOLOŠKI VS. NOVINARSKI PRISTUP

Novinari - pazi kako će napraviti novine i kako će ih prodati; masovni su mediji masovna roba; selekcija tisuću vijesti zbiva se naslobodnom tržištu, a unaprijed stvoreni stereotipi dio su te selekcije

Komunikolozi - žele stvoriti dvosmjerni komunikacijski kanal u kojem je čitatelj aktivan, a ne samo pasivan primatelj poruka kaje šalje šačica profesionalnih pošiljatelja iz masovnih medija

 

39. KORIŠTENJE STEREOTIPA

- novinska fotografija često robuje stereotipima

- novine koje imaju više regionalnih izdanja mijenju sliku od izdanja do izdanja , ovisno o stereotipima

- postoje čak i standardni kutovi snimanja

- a, bilo bi dobro nekada i unijeti malo svježine...

 

 

40. DEFINIRANJE DOBRE NOVINARSKE FOTOGRAFIJE

Hillwig - novinska se fotografija može definirati samo kao višeslojni proces koji ne uključuje samo rad fotoreportera, nego i rad urednika, grafičkih urednika, dizajnera i grafičara

  - Definira 6 osnovnih stupnjeva fotožurnalizma

IDEJA - dobra fotografija počinje dobrom idejom koju su uobličili ljudi koji su dobro proučili vizualne   

komunikacije i koji imaju smisao za fotografiju

RADNI ZADATAK - u redakciji mora postojati urednik fotografije (guru vizualne komunikacije) koji organizira rad fotoreportera, daje im radne zadatke i zna njihove sposobnosti

SNIMANJE FOTOGRAFIJE - osnovna, najvažnija faza koja zahtjeva profesionalnog fotoreportera

SELEKCIJA (IZBOR) - izabrana fotografija mora sadržavati sve elemente bitne za događaj

                                         - važan je selektor

GRAFIČKO OBLIKOVANJE - novine koje su grafički dobro oblikovane usklađuju tekst, fotograsiju, uređivanje i grafičko oblikovanje

PROIZVODNJA - važno da se u tiskari fotografija ne uništi

 

Očito da je za to sve potreban timski rad

 

41. OSNOVNE PREMISE NA KOJIMA SE TEMELJI McDougallov PRISTUP NOVINSKOJ FOTOGRAFIJI

1.) Svatko „čita“ svoju poruku - fotografija nije univerzalni jezik, a pojedinci je interpretiraju veoma osobno s obzirom na svoje kulturno naslijeđe i okolinu. Dakle, fotografija ne prenosi svakome istu poruku

2.) Istinitost je osnovni preduvjet - fotografija mora dosljedno odražavati stvarnost i ne smije je ni poboljšati ni pogoršati.

3.) I urednici su ljudi - urednik odabire fotografiju na temelju uređivačke politike, osobnog iskustva, znanja...

4.) Čast tehnologiji, ali prednost poruci - tehnologija ubrzava proces izrade fotografije, ali razumijevanje i primjena vizualnih komunikoloških načela nezamijenjiva je u prijenosu poruke

5.) Ništa bez riječi, ipak - fotografija gotovo uvijek treba potporu u riječima koji će potvrditi, objasniti i osnažiti poruku

6.) Prvoj slici prava veličina - fotografiju treba objaviti u veličini i obliku koje će izazvati i zadržati pozornost čitatelja

7.) Grafičko oblikovanje u funkciji sadržaja - dizajn i grafičko oblikovanje mora cjelovito prikazati tekst i sliku kako bi bili razumljivi

 

42.TRI PRAKTIČNA TESTA ZA OCJENJIVANJE KVALITETE FOTOGRAFIJE PO McDougallu

1.) PORUKA - Ima li fotografija jasnu poruku; susrećemo li na fotografiji etičke standarde odgovornog novinarstva; ugrožava li fotografija osobnost snimljenih osoba ili ih optužuje?

2.) ESTETIKA - je li kompozicija fotografije dobra i pobuđuje li estetski dojam; promiče li kompozicija poruku?

3.) TEHNIKA - utječu li kamera i tamna komora na poruku fotografije, je li dovoljno kvalitetna za tiskanje?