EKOLOGIJA - 1i2osnovni Pojmovi

mr.sc. Mladen Bonjakovi

Naziv kolegija:

Akademska godina2011./2012.

Veleuilite u Slavonskom Brodu 2

Pojave kao to su kisele kie, ozonske rupe,efekt staklenika, kemijska tempirana bomba,globalno zatopljenje,degradacija poljoprivrednog zemljita, neureena smetlita, zagaenje podzemnih voda, skladitenje radioaktivnog otpada iz nuklearnih elektrana i sl. nailaze na veliku pozornost cjelokupne svjetske

javnosti.

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Uzrokuje oneienje/ zagaivanje tla, vode, zraka, ukljuujui

gorue probleme:

globalno zatopljenje zbog efekta staklenika

smanjenje ozonskog omotaa

deforestaciju (nestajanje uma), desertifikaciju (nastajanje novih i

proirenje postojeih pustinja), eroziju tla...

izumiranje vrsta (smanjenje bioraznolikosti)

...


5

Oneienje i zagaenje rastu uslijed: rasta stanovnitva i intenzifikacije ljudske djelatnosti


slubena defincija okolia je - Zakon o zatiti okolia (NN 110/07):

Okoli je prirodno okruenje organizama i njihovih zajednica

ukljuivo i ovjeka, koje omoguuje njihovo postojanje i njihov daljnji

razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina

kamena kora, energija te materijalna

dobra i kulturna batina kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti

uzajamnog djelovanja.

to je okoli?


Okoli je mogue pojmiti i kao sloeni sustav u kojemu se odvija ovjekov ivot, a koji se sukladno prethodnoj definiciji okolia moe podijeliti na:

(1) PRIRODNI OKOLI,(2) UMJETNI, IZGRAENI, odnosno STVORENI OKOLI ili TEHNOSFERU.


Pojam biosfera prvi je uporabio austrijski

geolog E. Suess 1875. godine.

Biosfera je povrinski dio planeta Zemlje naseljen ivim organizmima; to je dio geosfere tj. prostora u kojem vladaju uvjeti

koji omoguuju ivot i u kojem su se razvili razni ivi organizmi.

Obuhvaa dio atmosfere (troposferu - desetak kilometara iznad povrine Zemlje), hidrosferu, pedosferu i dio litosfere (desetak metara

ispod povrine Zemlje).

to je to biosfera?


Slika 2: Shematski prikaz biosfere

M. Matas, Geografski pristup okoliu, Visoka uiteljska kola, Petrinja, 2001.

Atmosfera- plinoviti Zemljin

omota.

Hidrosfera- vodeni Zemljin

omota (sve tekue, stajae i smrznute vode na Zemljinoj

povrini, vodena para u atmosferi).

Litosfera- vrsti dio Zemlje (Zemljina kamena kora i

gornji dio plata debljine do 70 kilometara).

Pedosfera- povrinski rastresiti dio litosfere (razliite vrste tla, do dubine korijena

biljaka).


Kemijski sastav litosfere

Fe

5%

Ca

4%

Na

3%

K

2%

Mg

2%

Al

8%

Si

28%

O

47%

ostalo

1%


Slika 4: Ustrojstvo atmosfere

Tri etvrtine mase atmosfere nalazi se unutar 11 km od

povrine planete.

Atmosfera se ne zavrava naglo. Ona polagano postaje

rijea te posepeno nestaje u svemiru.


to je ekologija?

EKOLOGIJA (grki oikos = kua) jeznanstvena disciplina unutar biologije koja

izuava odnos organizama i okolia, tj.zakonitosti upravljanja kuom Zemljom(Ernest Haeckel, 19. st.)


okolica- pojam koji sadri prostorni aspekt

okolina- pojam koji sadri socijalni aspekt

okoli- pojam koji sadri ekoloki aspekt

(prirodno okruenje: zrak, tlo, voda, klima,

iva bia u ukupnom uzajamnom djelovanju

te kulturna batina kao dio okruenja to je

stvorio ovjek)

Koja je razlika

izmeu pojmova:

Okolica,

okolina i

okoli


ZATITA OKOLIA (engl. environmentalprotection, environmental control, njem.Umweltschutz) je struna djelatnost izrazitemultidisciplinarnosti, a zadaa joj je ouvanjezdravog ivotnog okruja (predlae zakonskepropise, uvodi preventivne i popravnetehnike mjere za odranje potrebne kakvoezraka, vode, tla i prehrambenih proizvoda)...

Zatita okolia skup je aktivnosti i mjera za spreavanje opasnosti za okoli, nastanka teta i/ili oneiivanja okolia, smanjivanjai/ili otklanjanja teta nanesenih okoliu tepovrata okolia u stanje prije nastanka tete.

to je to ZATITA

OKOLIA?


u Hrvatskoj je zatita okolia pod Ministarstvom zatite okolia,prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG)

te Agencije za zatitu okolia (AZO)

zatita okolia postaje profitabilna djelatnost (plaa se zbrinjavanjeotpada i recikliranje), a POKRETI ZELENIH su esto u slubi politike(plastiari istiu problem unitavanja uma za papirnatu ambalau,proizvoai stakla o zagaenju plastikom...)


ZATITA PRIRODE (engl. nature conservation,nature protection) je struna djelatnost kojoj jezadaa:

ouvanje rijetkih i ugroenih biljnih i ivotinjskihvrsta,

ouvanje rijetkih, ugroenih ili primjerno graenihivotnih zajednica i njihovih stanita (biotopa),

ouvanje preostalih prvobitnih ekosustava, kao i

ouvanje, njega i unapreivanje krajobraznihprostora koji se odlikuju posebnom ljepotom,

bioraznolikou, opim gospodarskim irekreativnim znaenjem ili koji su po svojemprostranstvu, grai i funkcijama od ope vanostiza ouvanje biosfere.)

to je to ZATITA

PRIRODE?


Kakvoa okolia je stanje okolia izraeno fizikalnim, kemijskim estetskim i drugim pokazateljima.

Zahvat u okoliu (eng. environmental intervention) je svako trajno ili privremeno djelovanje ovjeka koje moe naruiti ekoloku stabilnost ili bioloku raznolikost ili na drugi nain moe nepovoljno utjecati na okoli

Ekoloka stabilnost je sposobnost okolia da prihvati promjene prouzroene vanjskim utjecajem i da zadri svoja prirodna svojstva


Emisija (eng. emission) je isputanje ili istjecanje tvari u tekuem, plinovitom ili krutom stanju ili isputanje energije (buka, vibracije, radijacija toplina) i

mikrobiolokog oneienja iz odreenog izvora u okoli.

Dravni zakon za statistiku daje podatke za svaku godinu i za sve tvari


Granina vrijednost emisije je najvea doputena emisija izraena ili koncentracijom oneiujuih tvari u ispunim plinovima i/ili koliinom isputanja odnosno unoenja oneiujuih tvari u odreenom vremenu.

Emisijska kvota je ukupna doputena godinja koliina emisije (izraava se u jedinicama mase u odreenom vremenu) iz jednog ili vie izvora zajedno, odnosno s odreenog podruja.


ONEIENJE (engl. Contamination) - promjena kakvoe okolia koja

nastaje unoenjem, isputanjem ili odlaganjem tvari; ili utjecajem

energije ili drugih uzronika, u koliini kojom se mijenjaju korisna

svojstva, pogorava stanje i ograniuje namjenska uporaba okolia.

ZAGAENJE (engl. Pollution) je oneienje veeg intenziteta koje

nastaje unoenjem, isputanjem ili odlaganjem opasnih tvari, energije

ili drugih uzronika u koliinama, odnosno koncentraciji iznad

dozvoljenih graninih vrijednosti, time se dovode u opasnost ivot i

zdravlje ljudi i stanje okolia ili uslijed kojeg mogu nastupiti poremeaji

u gospodarstvu ili drugim podrujima.

To znai da bi oneienje moglo znaiti tvar prisutnu na krivom mjestu

zagaenje kad ta tvar nanosi neeljene posljedice.


Oneiiva (eng. Pollutant) je svaka pravna ili fizika osoba ije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje oneiavanje okolia

tetna tvar je tvar ija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoli s dokazanim akutnim i kroninim toksinim uincima, vrlo nadraujua, kancerogena, mutagena, nagrizajua, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u odreenoj koliini ili koncentraciji ima takva svojstva.


Rizik po okoli (eng. risk for environment) je vjerojatnost da e neki zahvat posredno ili neposredno prouzroiti tetu okoliu ugroziti ivot i zdravlje ljudi

Opasnost po okoli (eng. danger for environment) je prekomjerni rizik koji zbog visokog stupnja vjerojatnosti nastanka dogaaja ili opsega mogue tete na okoli zahtjeva provoenje odreenih mjera.

teta u okoliu (eng. damage in an environment) je oteenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okolia ili unutarnjim poremeajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja


Ekoloka nesrea (Ecological accident) je izvanredni dogaaj ili vrsta dogaaja prouzroena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu

ugroavanje ivota ili zdravlja ljudi i u veem obimu nanose tetu okoliu.


EKOLOKA TETA - dugotrajna promjena u nekom

ekosustavu s obzirom na broj vrsta i njihovu uestalost

kao posljedica vanjskih utjecaja (zagaenje, prekomjerno

iskoritavanje)

EKOLOKA KATASTROFA nagli poremeaj

ekosustava uzrokovan ljudskim ili prirodnim djelovanjem

(npr. erupcija vulkana) koji uzrokuje ekoloku tetu


Fotosmog - mjeavina dima i magle sa zrakom punim produkata izgaranja; nastaje uz djelovanje Suneve svjetlosti u industrijskim sreditima

MDK- maksimalno doputena koncentracija tetnih tvari

kina_smog


Ernst Haeckel (1834.-1919.) osniva ekologije. Ekologija je ekonomija prirode.

Alexander von Humboldt (1769.-1859.) osniva fitogeografije.

Justus von Liebig (1803.-1859.) prvi uveo umjetno gnojenje u poljoprivredu. Liebigov

zakon minimuma.

Justus-Liebig


Charles Darwin (1809. -1882.) osniva teorije o evoluciji ivih bia (darvinizma). Darwinovo uenje temelji se na:

promjenama (varijacijama)

nasljeivanju i

prirodnom odabiru (selekciji).

Promjene ivih bia u prirodi nastaju zbog neposrednog utjecaja okolia na njih.

Promjene se nasljeuju, to e dovesti do nagomilavanja novih steenih osobina.

Preivjet e samo one jedinke koje su najbolje prilagoene na okoli.


Sergej Nikolajevi Vinogradski (1856.-1953.) uloga bakterija u kruenju tvari u prirodi.

Jacob Uexkl (1864.-1944.) prvo znanstveno objanjenje okolia.

Arthur G. Tansley (1871. 1955.) uveo pojam ekosustav

Eugene P. Odum (1913.- 2001.) Energija protjee kroz ekosustave.


19. st. prevrat u proizvodnji:

industrijska revolucija = uvoenje parnog stroja energijom dobivenom iz fosilnih goriva.

Prvi ekoloki zakoni (19.st.):

zakon o luinama u Velikoj Britaniji

zakon o zraku u SAD (19.st.)


20. st.

1. generacija ekolokih problema:

Lokalno oneienje prirode

Erozija tla uzrokovana ovjekom

Zelena revolucija (razvoj konvencionalne intenzivne poljoprivrede visokih ulaganja)


Erozija tla uzrokovana ovjekom


Zelena revolucija

Godina 1960-ih dogodila se zelena revolucija. Otac Zelene revolucije je Norman Borlaug, za to je i dobio Nobelovu nagradu za mir. Pod okriljem Rokefellerfundacije 40-tih godina prolog stoljea radio je u Mexiku na uzgoju penice. Izumljene su mnoge visokorodne vrste radi poveanja proizvodnje penice i rie, osobito u gusto naseljenim zemljama kao to su Indija, Meksiko i Pakistan. Kritiari su tvrdili da takav proces unitava okoli zbog prekomjerne uporabe umjetnih gnojiva i koncentriranja na samo nekoliko vrsta. Radi masovne upotrebe

kemijskih sredstava Zelena se revolucija jo i pogrdno naziva Kemijska revolucija. Drugim rijeima, Zelena Revolucija je skupni naziv za niz mjera u poljoprivredi, koji mehanizacijom i intenzivnom uporabom kemikalija na kratke

staze jako diu prinose, ali na duge izazivaju pravu pusto.


ezdesetih godina 20. st.

2. generacija ekolokih problema:

prljave industrije koje ugroavaju zdravlje

intenzivno koritenje umjetnih gnojiva i pesticida u poljoprivredi

preveliko irenje pustinja u svijetu

pretjerano troenje prirodnih zaliha


Poele su nicati ekoloke udruge za pritisak

Svjetska fondacija za ouvanje divljine (WWF World Wildlife Fund)

Prijatelji Zemlje (Friends of the Earth)

Zeleni mir (Greenpeace)

1948. Meunarodna unija za zatitu prirode


Sedamdesete godine 20.st.

3. ekoloki problemi tree generacije:

kisele kie

stanjivanje ozonskog omotaa

izumiranje svjetskih uma i prauma

promjena svjetske klime

smanjenje bioloke raznolikosti

genetski preinaeni organizmi


Razvoj strategija zatite okolia moemo pratiti kroz 4 generacije:

0. generacija (principi NIMBY i BANANA)

1. generacija (sustav zabrana)

2. generacija (princip zagaiva plaa, studije utjecaja zahvata na okoli)

3. generacija (princip odrivog razvoja)

Definiranje dugoronih ciljeva gospodarenja okoliem, popraeno stvaranjem cjelovitog skupa meusobno usklaenih zakona, podzakonskih dokumenata, propisa i normi naziva se Strategijom

zatite okolia. Strategija moe biti samo deklarativni programski okvir, ali i odraz naina i filozofije pristupa problemima zatite okolia.


poetak razvoja na principu NIMBY (eng. Not In My Back Yard)odnosno odbacivanja otpada izvan svog "dvorita"

takoer se javlja BANANA princip (eng. Build Absolutely NothingAnywhere Near Anything = ne graditi nita nigdje pa nema niotpada)

Miljenje da razvoj nije pogodan nigdje u svijetu- NIABY (Not In Anyone's Backyard). Izgradnja Nuklearnih elektrana je primjer NIABY razmiljanja

PIBBY je akronim za odlaganje otpada u nerazvijenim (crnakim) podrujima (Put In Blacks' Back Yard).

0. generacija


1. generacija

Prva generacija strategija oznaava poetak sustavnog prijelaza iz primitivnog odnosa prema okoliu u zakonom i propisima reguliran sustav, kao posljedica podizanja svijesti o osjetljivosti ovjekova okolia na utjecaje industrijskog razvoja i s njime povezanog stvaranja otpada.

Do tada su zrak, voda i tlo pojmovno ukljuivani u kategoriju obnovljivih prirodnih izvora. Suprotno primitivnim civilizacijama, koje su iskustvom generacija obazrivo prilazile iskoritavanju prirodnih bogatstava, u industrijskoj su civilizaciji od polovice XVIII. st. prevladali

elementi njihovog brzog, nekontroliranog i bezobzirnog iskoritavanja, uz navjetavanje ve nekih problema, posebno higijenske i zdravstvene prirode.


Naime, tek je povremeno na nekim prenaseljenim podrujima, a zatim postupno i u kriznim aritima velikih industrijskih i urbanih aglomeracija, postalo oito da nedostatak kvalitetne vode, tla i zraka moe postati ograniavajui initelj ljudskog zdravlja i privrednog razvoja, pa time i politike i ekonomske moi.

Stoga se u svijetu 1950tih godina pojavljuje sustav zabrana, koje su osnovica zakonske regulative do 1970tih godina. Veina se tih zabrana uvodi na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, s time da se one

podreuju industrijskom (tehnolokom) rezonu suverene drave.


Pristup prve generacije strategija zasniva se na ideji da razrjeivanjei rasprivanje zagaivala rjeava probleme zatite okolia. Ta sekoncepcija esto spominje pod nazivom eksternalizacija zagaivanja.S gospodarskog aspekta, ova je generacija strategija u prvom redu

usmjerena prema interesima industrije, a utjecaj na okoli smatra seneizbjenom cijenom gospodarskog razvoja. U njoj se dakle, nerazmatra je li postojea (primijenjena) tehnologija ujedno i dovoljnodobra za ouvanje okolia.

Zakljuno, kod prve generacije strategija odnos prema okoliu nijerezultat analize pojedinog podruja i njegove osjetljivosti, verazmatranja cjeline zakonske regulative zatite okolia, kojaprisiljava (ili ne prisiljava) investitora na odreene zatitne mjere.


Druga generacija strategija se u praksi razvijenih zemalja pojavljuje

poetkom ili sredinom 1970tih godina. U njoj se primjenjuju ve navedena naela prve generacije, ali nadopunjena novim koncepcijama kvalitete okolia i gospodarskim instrumentima.

2. generacija

Te su koncepcije:

ustanovljenje poreznih i investicijskih stimulacija za pridravanje normi za zatitu okolia ili njihovo poboljanje,

uvoenje naela da zagaiva plaa tetu,

uvoenje sloenih provedbenih oblika i s njima povezanog zakonodavstva radi postizanja dogovorene kvalitete okolia,

primjena metodologije procjene vjerojatnog utjecaja na okoli ve zacrtanog projekta pomou STUDIJE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI i donoenje odluka na osnovi takve procjene.


Najvanijom se novom koncepcijom druge generacije strategija smatra posljednja (etvrta) od prethodno navedenih, kojom se nastoje predvidjeti mogui utjecaji zahvata na okoli, a u sklopu toga i numerikim vrijednosnim sustavom procijeniti (ili zanemariti) etike, estetske ili kulturne vrijednosti ovjekovog ivotnog prostora odnosno ivotnog okolia.

strategija bazirana na principu zagaiva plaa (eng. Polluter Pays),omoguila da bogati mogu zagaivati, ako plate.

poinju se uvoditi i tehnoloka rjeenja koja smanjuju intenzitetoneienja okolia pa se razvijaju pristupi zatiti okolia kao to su:

Best Technological Means Available (BTMA)

Best Practicable Means Available (BPMA)


Trea generacija strategija temeljena je na novom pristupu zatite okolia i gospodarskog razvitka koji je predloila Svjetska komisija za okoli i razvoj u svom izvjetaju Naa zajednika budunost iz 1986.

Predloena strateka koncepcija zasniva se na ostvarivanju odrivog razvoja (trajno uravnoteenog, mogueg razvoja).

3. generacija

Za provedbu te zamisli, prema miljenju Svjetske komisije, potrebna je integralna povezanost triju meuzavisnih strategija:

(a) gospodarskog razvoja,

(b) socijalne pravde i ljudskih prava,

(c) zdravog okolia.


Strategija odrivog razvoja treba naznaivati okvire novog drutvenog odnosa prema okoliu, prema prostoru i prirodnim izvorima, s punom svijeu o odgovornosti pred sutranjim generacijama. To sutra, u doba tree svjetske industrijske revolucije, nije lako predvidjeti pa je stoga oprezno iskoritavanje prirodnih bogatstava: zraka, voda (mora), uma, plodnog tla, sirovina i energije, imperativ egzistencije.

Taj imperativ glasi:

iskoritavati u prvom redu ono to se moe obnavljati i ponovno stvarati;

razumno tedjeti one izvore sirovina i prostor kojih iskoritavanje nepovratno mijenja okoli;

proizvoditi takve proizvode i iz takvih sirovina da se mogu razgraditi u nekodljive proizvode ili preradom ponovno vratiti u proizvodnju.


suvremeni pristup zatiti okolia poiva na ouvanju okolia mjerenjemkoncentracija zagaivala u okoliu po principu prihvatnog kapacitetaokolia za prihvat zagaivala bez tetnih posljedica (eng. CarryingCapacity)

Primjer je toga da npr. kakvoa podzemnih voda koje se koriste za vodoopskrbu mora biti ispod granice MDK - maksimalno dozvoljene

koncentracije.

upotrebljavaju se tzv. dostupne opcije koje najbolje tite okoli BPEO(eng. Best Practicable Environmental Option),

Uz to uvodi se princip opreza (precautionary principle), tj. - o emu ne zna dovoljno s time oprezno!


Na kraju uvoda istaknimo kako svaka znanstvena i struna analiza razvoja okolia, njegovog upravljanja i zatite treba biti neovisna o politikom ili ideolokom pritisku (voluntarizmu), a zakonskim se sredstvima kontrole i prisile treba sprijeiti gospodarska korupcija, odnosno postizanje profita na raun prirodnih bogatstava koja su zajedniko vlasnitvo neke zemlje (npr. jezera i mora, rudno i umsko bogatstvo, prirodni parkovi) ili ak ovjeanstva (npr. svjetska mora, Antarktika i sl.).

Na alost, to se danas jo uvijek NE OSTVARUJE.


Osnovni ciljevi zatite okolia u ostvarivanju uvjeta za odrivi razvoj (ravnotea izmeu ovjeka i prirode) su:

Trajno ouvanje izvornosti, bioloke raznolikosti, prirodnih zajednica i ouvanje ekoloke stabilnosti.

Ouvanje kakvoe ive i neive prirode i racionalno koritenje prirode i njenih dobara.

Ouvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika.

Unapreenje stanja okolia i osiguranje boljih uvjeta ivot


Ovi ciljevi postiu se:

Predvianjem, praenjem, sprjeavanjem, ograniavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoli

Zatitom i ureenjem izuzetno vrijednih dijelova okolia

Sprjeavanjem rizika i opasnosti po okoli

Poticanjem koritenja obnovljivih izvora energije

Poticanjem upotrebe proizvoda i koritenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoli


Ujednaenim odnosom zatite okolia i gospodarskog razvoja

Sanacijom oteenih dijelova okolia

Razvijanjem svijesti o potrebi zatite okolia u odgojnom i obrazovnom procesu

Donoenjem propisa o zatiti okolia

Obavjetavanjem javnosti o stanju okolia i njenim sudjelovanjem u zatiti okolia

Povezivanjem sustava i institucija zatite okolia RH s meunarodnim institucijama

Sprjeavanjem zahvata koji ugroavaju okoli


Osnivanje fonda ekoloke sigurnosti,

Poticanje viekratne uporabe sirovine,

Poticanje kupnje ekolokih proizvoda,

Normizacija utroka goriva,

Sadnja drvea,

Uklanjanje opasnih kemikalija,

Documents

EKOLOGIJA - 1i2osnovni Pojmovi