Dva aspekta istraživanja

1

Rezultati epidemiološkog istraživanja nasilja nad djecom u obiteljinasilja nad djecom u obitelji

Raširenost nasilja nad djecom u obitelji i među vršnjacimaZagreb, 22. i 23. ožujak 2012.

Miroslav Rajter, prof.Prof. dr. sc. Ivan Rimac

Prof. dr. sc. Marina AjdukovićDr.sc. Eva Anđela Delale

Dva aspekta istraživanja

• BECAN istraživanje organizirano je kao istraživanje koje se sastoji od dva dijela koji bi trebali dati uvid u nasilje nadsastoji od dva dijela koji bi trebali dati uvid u nasilje nad djecom u obitelji i efikasnost instrumenata zaštite djece od nasilja u obitelji

• Koncepcijski istraživanje je podijeljeno u dva dijela:– Epidemiološku studiju prevalencije i incidencije nasilja nad djecom u

obitelji

– Analiza evidentiranih slučajeve (case‐based surveillance study) djece u

2

CZSS čiji je cilj provjeriti koji i koliki dio nasilja nad djecom je vidljiv sustavu zaštite djece od nasilja u obitelji

2

Odnos dva aspekta istraživanja

• Iako načelno možemo reći da je epidemiološka studija opsežnija od studije evidentiranih slučajeve, te da bi u prenesenom značenju mogli odnose opisati kao istraživanje mora u potrazi za santama leda:– Epidemiološka studija u cjelini – istraživanje mora u potrazi za santama

leda

– Utvrđeni slučajevi nasilja nad djecom u epidemiološkoj studiji –utvrđeni broj santa leda

– Analiza prijavljenih slučajeva nasilja nad djecom u obitelji – broj č ih l d d b ji j

3

uočenih santa leda od sustava uzbunjivanja

• Ipak zbog različite metodologije prikupljanja empirijskih činjenica podaci iz dva dijela BECAN projekta su samo djelomično usporedivi.

Epidemiološka studija

• Epidemiološka studija u BECAN projektu provedena je metodom ankete na djeci u dobi od 11, 13 i 16 godina.metodom ankete na djeci u dobi od 11, 13 i 16 godina.

• Studija ima mogućnost procijeniti prevalenciju i incidenciju nasilja na populaciji:– 11 godišnjaka (operativno definiranih kao polaznici 5. razreda OŠ u RH)

– 13 godišnjaka (polaznici 7. razreda OŠ u RH)

– 16 godišnjaka (polaznici 2. razreda srednjih škola u RH)

• Pored djece u istraživanje su uključeni i roditelji Za svako

4

Pored djece, u istraživanje su uključeni i roditelji. Za svako izabrano dijete jedan od roditelja je ispunjavao roditeljski upitnik.

3

Procjena populacije

• Navedene populacije procijenjene su na osnovi probabilističkih uzoraka iz navedenih populacija koji nam dajuprobabilističkih uzoraka iz navedenih populacija koji nam daju sve znanstvene pretpostavke za valjanu i nepristranu procjenu definiranih populacija.

• Korištena je metoda dvo‐etapnog probabilističkog uzorkovanja.– 1. etapa – probabilistički izbor škola (korištena je metoda kumulativnih

veličina koja osigurava da je vjerojatnosti izbora škole u uzorak

5

proporcionalna broju učenika u školi za ciljanu dob)

– 2. etapa – slučajni izbor dva razreda iz ciljane generacije (korišten je jednostavni slučajni klaster uzorak u kojem su birani cijela razredna odjeljenja)

6

4

Osobitosti uzorka

• Unutar upotrijebljenog modela uzorkovanja i metode prikupljanja podataka postoje određena ograničenja koja suprikupljanja podataka postoje određena ograničenja koja su korigirana računskim putem:

– Pristanak na sudjelovanje u anketi je dobrovoljan i ovisi o pristanku roditelja i djeteta u osnovnoškolskim uzrastima, i pristanku djeteta u srednjoškolskom uzrastu. Korištena je metoda aktivnog pristanka, potpomognuta predstavljanjem projekata na roditeljskim sastancima.

7

– Nejednaki odaziv korigiran je utežavanjem na neodaziv, naknadnim numeričkim balansiranjem uzorka u kojem su nejednaki odazivi korigirani adekvatnim množiteljima.

Osobitosti uzorka

– Operativno je neefikasno voditi poseban izbor škola za svaki uzrast, pa su izbori 5. i 7. razreda bili vezani u fazi izbora , pškola.

– Vezani izbor škola za 5. i 7. razrede polazi od pretpostavke o ujednačenosti veličina generacija koja je vidljiva iz zadnjih 5 popisa od kada RH ima jednaku stopu prirodnog prirasta (broja rođenih). Ipak moguće manje neuravnoteženosti

8

korigirane su utežavanjem po dizajnu, numeričkih korigiranjem sukladno brojnosti generacija u pojedinim školama.

5

Osipanje uzorka karakterizirano kao neodaziv

Roditeljski sastanci Poslani obrasci

Pristanak (%) Odbijanje (%) Pristanak (%) Odbijanje (%)

5. razred 91,52 8,48 74,23 25,77

7. razred 91,86 8,14 70,43 29,57

Ukupno 91,68 8,32 72,07 27,93

Pristanak (%) Odbijanje (%) Bez odgovora(%)

9

5. razred 77,06 11,01 11,93

7. razred 73,46 12,70 13,83

Ukupno 75,25 11,86 12,89

Zašto neka djeca nisu sudjelovala?

Odbijanje roditelja(%)

Aktivni pristanak(%)

Nije ih bilo u školi(%)

Odbijanje djeteta(%)

5. razred 11,01 11,93 4,87 1,20

7. razred 12,70 13,83 4,63 1,36

10

5. i 7. razred 11,86 12,89 4,75 1,28

2. razred ‐ ‐ 11,53 4,29

6

Veličine uzoraka djece u epidemiološkom istraživanju

Ciljana populacija istraživanja

Veličine populacije

(Broj učenika u školama)

Broj škola (1.etapa)

Broj razreda (2.etapa)

Broj učenika izabranih u uzorak (2.etapa)

Popunili anketu

(pristali na istraivanje)

Prosječni odaziv (%)

Efektivna veličina uzorka (nakon

utežavanja)

Pogreška uzorka

(odstupanje od populacije)

5. razredi OŠ 40559 40 76 1744 1223 70,1 1033 (+)(‐) 3,96

7. razredi OŠ 47353 40 77 1771 1188 67,1 1018 (+)(‐) 4,00

2 di SŠ 50989 29 56 1492 1233 82 6 1124 (+)( ) 3 81

11

2. razredi SŠ 50989 29 56 1492 1233 82,6 1124 (+)(‐) 3,81

Veličine uzoraka roditelja u epidemiološkom istraživanju

Ciljana populacija roditelja djece istraživanja

Veličine populacije

(Broj učenika u školama)

Broj škola (1.etapa)

Broj razreda (2.etapa)

Broj učenika izabranih u uzorak (2.etapa)

Popunili anketu

(pristali na istraživanje)

Prosječni odaziv (%)

Efektivna veličina uzorka (nakon

utežavanja)

Pogreška uzorka (odstupanje od populacije)

5. razredi OŠ 40559 40 76 1744 1048 60,1 862 (+)(‐) 4,35

7. razredi OŠ 47353 40 77 1771 1004 56,7 831 (+)(‐) 4,44

12

( )( )

2. razredi SŠ 50989 29 56 1492 779 52,2 541 (+)(‐) 5,53

7

PREDMET MJERENJA EPIDEMIOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA

ICAST upitnici

• Razvijeni od strane međunarodnog udruženja za prevenciju zlostavljanja i zanemarivanja djece (ISPCAN)zlostavljanja i zanemarivanja djece (ISPCAN)

• Razvili su ih stručnjaci iz 40 zemalja s ciljem opisivanja ponašanja koja se događaju djeci

• Upitnici su prilagođeni za potrebe ovog istraživanja

14

8

Postupak prilagodbe za upotrebu u HrvatskojPostupak prilagodbe za upotrebu u Hrvatskoj

Fokusne grupeFokusne grupeFokusne grupeFokusne grupe

• Provedene s djecom ciljanih dobi i s roditeljima

• Omogućile su bolju jezičnu prilagodbu upitnika i dodavanje različitih pitanja

15

Pilot testiranjePilot testiranje

• Provedeno u dvije osnovne i jednoj srednjoj školi

• Omogućilo testiranje procedure istraživanja, vremenskog trajanja ispunjavanja upitnika te dobne i sadržajne prilagođenosti upitnika

5 razred 2 razred

Broj sudionika u kvantitativnom pilot istraživanju

16

5. razred 2. razred

Djeca 58 53

Roditelji 15 12

9

Završni sadržaj dječjeg upitnika

• Socio‐demografska pitanja

• Skala socijalno poželjnog odgovaranja

• Procjene doživljenih roditeljskih postupaka

Sumarna procjena izloženosti pojedinim oblicima nasilja u obitelji

Upitnik vršnjačkog nasilja

• ZA DJECU U 5 RAZREDU UPITNIK JE SKRAĆEN

17

• ZA DJECU U 5. RAZREDU UPITNIK JE SKRAĆEN

Upitnici koji su se primjenjivali samo u Hrvatskoj

Primjer pitanja o izloženosti roditeljskim postupcima

18

10

Završni sadržaj roditeljski upitnika

• Socio‐demografska pitanja• Samoprocjene odgojnih postupakaSamoprocjene pozitivnih roditeljski postupciUpitnik za procjenu djetetovih osobinaUpitnik socijalne podrškeStavovi o kažnjavanju djece Iskustva s nasiljem u obitelji

Svjedočenje nasilju među roditeljima

19

Svjedočenje nasilju među roditeljima Neposredna izloženost psihičkom, tjelesnom i seksualnom nasilju te

zanemarivanju od strane roditelja Doživljeno ili/i počinjeno nasilje u bračnoj/partnerskoj vezi

Upitnik svakodnevnog stresa Procjena bolesti i zdravstvenih teškoća članova obitelji

PRIKUPLJANJE PODATAKA EPIDEMIOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA

11

Trening istraživača

• Strukturirani trening istraživača proveden je krajem 2010.

• Svrha treninga bila osigurati usklađenu proceduru i osposobitiSvrha treninga bila osigurati usklađenu proceduru i osposobiti istraživače za postupanje u skladu s etičkim zahtjevima projekta

• Razvijene su i Smjernice za provođenje istraživanja u školama

• Ukupno je u istraživanju sudjelovalo preko 60 istraživača podijeljenih u 5 timova

21

Procedura istraživanja

Kontakt sa školomOrganizacija

roditeljskog sastanka

Slanje pristanaka/informacija

svim roditeljima

22

Prikupljanje podataka u školi

Slanje upitnika roditeljima

Prikupljanje roditeljskih upitnika

12

Procedura istraživanja

• Procedura istraživanja podijeljena je na tri razine:

– Na nacionalnoj razini centralni tim je osiguravao materijale– Na nacionalnoj razini centralni tim je osiguravao materijale i radio prve kontakte sa školama te pružao podršku za etička pitanja

– Lokalni koordinatori su organizirali roditeljske sastanke i termine istraživanja

– Terenski istraživači su provodili roditeljske sastanke i istraživanja te prikupljali roditeljske upitnike

23

istraživanja te prikupljali roditeljske upitnike

PRIKAZ KATEGORIZIRANJA RODITELJSKIH POSTUPAKA

13

Razlozi kategoriziranja roditeljskih postupaka

o Potreba sažimanja

o Neujednačenost u definiranju i operacionaliziranju tjelesnog i ostalih oblika kažnjavanja te tjelesnog i psihičkog zlostavljanja djece kao predmeta mjerenja.

o Neke od teškoća u definiranju:• Nedostatak socijalnog konsenzusa• Razlikovati definicije: na osnovu težine ozljede, osobina odraslih,

25

ponašanja odraslih, ishoda po dijete, konteksta i okoline ili kombinacije navedenog?

• Višestruke svrhe definicija: pravne, kliničke, znanstvene• Trebaju li zlostavljanje i zanemarivanje biti zasebne, kvalitativno različite kategorije nasilja, ili će se promatrati na kontinuumu nasilja, unutar šireg spektra “normativnog” ponašanja.

Kategorije zlostavljanja(National Research Council, 1993)

tjelesno zlostavljanje

Roditeljski odgojni postupci(Straus i Fauchier, 2007)

Discipliniranjej j j

seksualno zlostavljanje

zanemarivanje

emocionalno zlostavljanje

Discipliniranje

=

Roditeljski odgojni postupci

Korektivni postupci

Preventivni i Kažnjavanje

Alternative kažnjavanju

Roditeljske reakcije na dječje neprimjereno ponašanje s namjerom da se ispravi percipirano neprimjereno

ponašanje djeteta

postupci

Prihvaćanje djeteta i postupci poticanja poželjnog ponašanja

djeteta

14

Specifični doprinos konceptualizaciji nasilja nad djecom: dodatno istraživanje

CILJ• Definirati kategorije nasilja nad djecom u

bit lji t i i ifič š jobitelji u terminima specifičnog ponašanja roditelja

• Procijeniti težinu odnosno intenzitet nasilnosti za pojedina ponašanja koja se koriste u instrumentariju BECAN projekta

27

INSTRUMENTARIJ• 53 čestice korištene u projektu BECAN • Skala za procjenu stupnja zlostavljanja 0‐10

Sudionici

• stručnjaci koji rade u sustavu socijalne skrbi– N=68

– 97 1% Ž 2 9%M97,1% Ž, 2,9% M

– Dob: M=40,12

– Duljina radnog staža: M=14,19

• studenti psihologije, prava i socijalnog rada– N=151

– 85,4% Ž, 14,6% M

– Dob: M=23,78

28

• učenici koji pohađaju 2. razred srednje škole– N=132

– 43,2% Ž, 55,3% M

– Dob: M=16,35

15

Rezultati

Kategorizacija čestica na temelju literature, konzultacija sa stručnjacima iz područja nasilja nad djecom i rezultata procjene stupnja zlostavljanja u 8 kategorija:

Al i k ž j j (k 3)• Alternative kažnjavanju (k=3)

• Oduzimanje privilegija (k=3)

• Psihološka agresija (k=9)

• Psihičko zlostavljanje (k=9)

• Tjelesno kažnjavanje (k=6)

29

• Tjelesno zlostavljanje (k=11)

• Zanemarivanje (k=5)

• Seksualno zlostavljanje (k=6)

7

8

9

10

1

2

3

4

5

6

0

1

Raspon aritmetičkih sredina odgovora unutar pojedine kategorije

16

Kategorije postupaka

ALTERNATIVE ZANEMARIVANJE

•Objašnjavanje•Nagrađivanje•Nadzor

KAŽNJAVANJU (3)

•Tjelesno kažnjavanje(6)

•Psihološka ij ( ik j

ZLOSTAVLJANJE

•Tjelesno zlostavljanje (9)

•Psihičko zlostavljanje (9)

ZANEMARIVANJE (5)

KAŽNJAVANJE

31

agresija (vikanje, posramljivanje) (9)

•Oduzimanje privilegija(3)

•Seksualno zlostavljanje

Roditeljski postupci po pojedinim kategorijama

Alternative kažnjavanju (k=3; M=,63; SD=1,415)

• Objasnio ti zašto je nešto što si učinio pogrešnoj j p g

• Nagradio te zbog toga što se ponašaš dobro

• Zadao ti nešto drugo da radiš kako bi ti odvratio pažnju (npr. rekao ti da nešto napraviš kako bi ti prestao gledati TV)

Oduzimanje privilegija (k=3; M=3,31; SD=2,597)

• Uskratio ti džeparac ili druge povlastice

b d d š

32

• Zabranio ti da ideš van

• Zabranio ti nešto što voliš

17

Roditeljski postupci po pojedinim kategorijama Psihološka agresija (k=9; M=5,89; SD=1,979)• Bez tvog dopuštenja pregledavao tvoju torbu, ladice, džepove itd.• Vikao ili se derao na tebe vrlo glasno i agresivno• Odbio razgovarati s tobom (ignorirao te)• Bez tvog dopuštenja čitao tvoj dnevnik, tvoje SMS ili e‐mail poruke• Optuživao te za svoje loše raspoloženjeOptuživao te za svoje loše raspoloženje• Prijetio da će pozvati babarogu, zle duhove ili ljude koji ti mogu napraviti nešto loše• Vrijeđao te nazivajući te glupim, lijenim ili drugim sličnim nazivima• Uspoređivao te s drugom djecom tako da si se osjećao poniženo• Proklinjao tePsihičko zlostavljanje (k=9; M=8,90; SD=1,192)• Namjerno te posramio ili osramotio pred drugim ljudima tako da si se osjećao jako loše ili

poniženo• Za kaznu si morao nositi odjeću koja je bila prljava, poderana ili neprikladna za to godišnje

doba

33

• Prijetio da će te izbaciti iz kuće ili te poslati da živiš negdje drugdje• Prijetio da će te ostaviti ili napustiti• Nije te pustio u tvoju kuću• Rekao ti da bi želio da si mrtav ili da se nikada nisi rodio• Zatvorio te u mali prostor ili mračnu sobu• Prijetio da će te ozlijediti ili ubiti• Prijetio ti nožem ili pištoljem

Roditeljski postupci po pojedinim kategorijamaTjelesno kažnjavanje (k=6; M=7,50; SD=1,911)• Udario te rukom po stražnjici• Udario te po stražnjici predmetom (npr. štapom, metlom, šibom ili remenom)• Grubo te uštipnuo• Ošamario te• Grubo ti zavrnuo uhoGrubo ti zavrnuo uho• Čupao te za kosuTjelesno zlostavljanje (k=11; M=9,11; SD=,934)• Zgrabio te za odjeću ili neki dio tijela i tresao te• Udario te po nekom drugom dijelu tijela (ne po stražnjici) predmetom (npr. štapom, metlom,

šibom ili remenom)• Za kaznu nisi dobio dovoljno za jelo (bio si gladan) i/ili za piće (bio si žedan), iako je bilo

dovoljno za sve• Gurnuo te ili udario nogom• Stavio ti ljutu papričicu (feferon), papar ili nešto drugo u usta (kako bi izazvao bol)

34

j p p ( ), p p g ( )• Za kaznu te prisilio da budeš u položaju koji izaziva bol ili te ponižava• Udario te šakom ili rukom u glavu• Zavezao te ili te svezao za nešto koristeći konop/uže/špagu ili lanac• Izudarao te predmetom ili šakom („pretukao”)• Namjerno te opekao ili opario• Davio te ili gušio (sprečavao disanje rukom ili jastukom) ili stiskao tvoj vrat rukama (ili nečim

drugim)

18

Roditeljski postupci po pojedinim kategorijama

Zanemarivanje (k=5; M=7,57; SD=1,860)• Povrijedio si se ili ozlijedio jer te nitko od odraslih nije

nadziraonadzirao• Osjećao si da nisi važan• Osjećao si da nikome u obitelji nije stalo do tebe• Osjećao si da nikada nitko ne brine o tebi, podržava te ili ti

pomaže kada to najviše trebaš• Nisu se brinuli za tebe kada si bio bolestan ili povrijeđen – na

primjer nisi bio odveden doktoru kada si bio ozlijeđen ili nisi dobio lijekove koji su ti trebali

35

dobio lijekove koji su ti trebali

Seksualno zlostavljanje

Za razliku od prethodnih nasilnih ponašanja koja djece doživljavaju u obitelji, za seksualno zlostavljajuća ponašanja koja su se procjenjivala u upitniku djeca mogu biti izložena i izvan obitelji (k=6; M=9,53; SD=,829)

• Uznemirio te govoreći ti na seksualan način ili pišući o tebi poruke seksualnog sadržaja

• Natjerao te da gledaš snimku/film seksualnog sadržaja ili fotografije seksualnog sadržaja u časopisu ili na računalu, kada to nisi želio

• Natjerao te da gledaš njegove/njene intimne dijelove tijela ili je želio/željela gledati tvoje intimne dijelove tijela

• Snimio video ili fotografije na kojima ti sam ili s drugim ljudima radiš seksualne stvari

36

seksualne stvari• Dodirivao tvoje intimne dijelove tijela na seksualan način ili te tjerao da

diraš njegove/njene intimne dijelove tijela• Pokušao imati spolni odnos s tobom kada to nisi želio

19

PRIKAZ REZULTATA EPIDEMIOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA

Izloženost djece različitim oblicima nasilja u obitelji

• Analiza se provodi na dvije razine:

• Prevalencija tijekom života – odnosi se na udio djece koja su doživjela neku kategoriju nasilja tijekom života

• Prevalencija u 2010. godini – odnosi se na udio djece koja su doživjela neku kategoriju nasilja u 2010. godini

38

20

Psihološka agresija u obiteljiPsihološka agresija u obitelji

• Prevalencija tijekom života (%)

Ukupno Mladići Djevojke

• Prevalencija tijekom 2010. godine (%)

pdjeca

j j

5. razred 56,7 60,2** 53,4

7. razred 77,7 74,3** 80,8

2. razred 83,4 85,7** 80,9


39

Ukupno djeca*

Mladići Djevojke

5. razred 52,3 56,0** 48,7

7. razred 70,5 68,4 72,6

2. razred 74,6 70,6** 78,6

*Postoji statistički značajna razlika po dobi** Postoji statistički značajna razlika po spolu

Psihološka agresija: postotak djece po broju Psihološka agresija: postotak djece po broju doživljenih postupaka u 2010. godini doživljenih postupaka u 2010. godini

Broj doživljenih postupaka (%)

0 1 2 3 4 5‐9

5. razred 47,7 17,5 14,4 8,4 5,6 6,4

7. razred 29,5 19,5 16,4 12,8 8,8 13,2

40

7. razred 29,5 19,5 16,4 12,8 8,8 13,2

2. razred 25,4 17,8 15,1 13,8 11,3 16,6

21

Psihološka agresija: prevalencija Psihološka agresija: prevalencija najrasprostranjenijih ponašanja (%)najrasprostranjenijih ponašanja (%)

Vikao ili se derao na tebe vrlo glasno i agresivno

Uspoređivao te s drugom djecom tako da si se osjećao poniženo

41

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00%

Vrijeđao te nazivajući te glupim, lijenim ili drugim sličnim nazivima

2. razred 7. razred 5. razred

Psihičko zlostavljanje

Prevalencija tijekom života (%)


Prevalencija tijekom 2010. godine (%)

Ukupno djeca

Mladići Djevojke

5. razred 22,0 25,7** 18,6

7. razred 25,8 25,0 26,6

2. razred 34,1 31,7 36,5


42

Ukupno djeca*

Mladići Djevojke

5. razred 18,7 22,0** 15,5

7. razred 19,1 18,4 19,8

2. razred 25,7 24,2 27,3


22

Psihičko zlostavljanje: postotak djece po broju Psihičko zlostavljanje: postotak djece po broju doživljenih postupaka u 2010. godinidoživljenih postupaka u 2010. godini


0 1 2 3 4 5‐9

5. razred 81,3 12,9 3,4 1,4 0,3 0,7

7. razred 80,9 10,7 4,8 1,7 0,9 1,1

43

2. razred 74,3 14,2 6,0 2,0 1,9 1,5

Psihičko zlostavljanje: prevalencija Psihičko zlostavljanje: prevalencija najrasprostranjenijih ponašanja (%)najrasprostranjenijih ponašanja (%)

Rekao ti da bi želio da si mrtav ili da se nikada nisi rodio

Prijetio da će te izbaciti iz kuće ili te poslati da živiš negdje drugdje

Prijetio da će te ostaviti ili napustiti

44

0,00% 2,00% 4,00% 6,00% 8,00% 10,00% 12,00% 14,00%

Namjerno te posramio ili osramotio pred drugim ljudima tako da si se osjećao jako loše

ili poniženo


23

Tjelesno kažnjavanje




Ukupno djeca

Mladići Djevojke

5. razred 53,5 56,8** 50,5

7. razred 66,9 64,8 68,8

2. razred 71,1 68,1** 74,0

Uk Ml dići Dj jk

45

Ukupno djeca*

Mladići Djevojke

5. razred 42,3 46,9** 37,9

7. razred 46,2 46,3 46,2

2. razred 34,5 31,8 37,1


Tjelesno kažnjavanje: postotak djece po broju Tjelesno kažnjavanje: postotak djece po broju doživljenih ponašanja u 2010. godini doživljenih ponašanja u 2010. godini


0 1 2 3 4 5‐6

5. razred 57,7 19,2 9,9 7,1 3,6 2,4

46

7. razred 53,8 22,6 10,5 6,5 3,4 3,2

2. razred 65,5 18,1 7,2 4,7 2,9 1,6

24

Tjelesno kažnjavanje: prevalencija Tjelesno kažnjavanje: prevalencija najrasprostranjenijih ponašanja najrasprostranjenijih ponašanja (%)

Udario te rukom po stražnjici

Čupao te za kosu

Udario te rukom po stražnjici

47

0,00% 5,00% 10,00% 15,00% 20,00% 25,00% 30,00% 35,00%

Ošamario te


Tjelesno zlostavljanje




Ukupno djeca

Mladići Djevojke

5. razred 25,3 31,7** 19,3

7. razred 34,4 33,2 35,4

2. razred 41,1 37,1** 45,0

48

Ukupno djeca

Mladići Djevojke

5. razred 21,4 27,3** 15,8

7. razred 25,7 24,4 26,9

2. razred 23,8 20,1** 27,5

** Postoji statistički značajna razlika po spolu

25

Tjelesno zlostavljanje: postotak djece po broju Tjelesno zlostavljanje: postotak djece po broju doživljenih ponašanja u 2010. godinidoživljenih ponašanja u 2010. godini

Broj doživljenih ponašanja (%)

0 1 2 3 4 5‐11

5. razred 78,6 12,7 4,5 2,4 0,6 1,2

7 razred 74 3 15 3 5 3 2 4 1 4 1 2

49

7. razred 74,3 15,3 5,3 2,4 1,4 1,2

2. razred 76,2 14,5 4,8 1,9 1,5 1,2

Tjelesno zlostavljanje: prevalencija Tjelesno zlostavljanje: prevalencija najrasprostranjenijih ponašanja (%)najrasprostranjenijih ponašanja (%)

Udario te šakom ili rukom u glavu

Udario te po nekom drugom dijelu tijela (ne po stražnjici) predmetom (npr. štapom,

metlom šibom ili remenom)

Zgrabio te za odjeću ili neki dio tijela i tresao te

Udario te šakom ili rukom u glavu

50

0,00% 2,00% 4,00% 6,00% 8,00% 10,00% 12,00% 14,00% 16,00% 18,00%

Gurnuo te ili udario nogom

metlom, šibom ili remenom)


26

Prikaz doživljavanja različitih oblika nasiljaPrikaz doživljavanja različitih oblika nasilja

80

90

20

30

40

50

60

70

80

51

0

10

5. razred

7. razred

2. razred

5. razred

7. razred

2. razred

5. razred

7. razred

2. razred

5. razred

7. razred

2. razred

PA PZ TK TZ

Doživljeno u 2010. Doživljeno samo ranije

Povezanost među kategorijama nasilnih Povezanost među kategorijama nasilnih postupakapostupaka

PA PZ TK TZ

PA 1 0,537 0,381 0,366

PZ 1 0,445 0,527

0 63

52

TK 1 0,637

TZ 1

27

Zaključno o nasilju nad djecom u obiteljiZaključno o nasilju nad djecom u obitelji

• Najprisutniji oblik nasilnih postupaka je psihološka agresija• Tjelesno kažnjavanje pokazuje najveće opadanje s dobi

dj t tdjeteta• Psihološki oblici nasilja pokazuju porast s dobi djeteta• Tjelesno kažnjavanje ima zakrivljen odnos te je veća kod

djece u 7. razredu, ali se smanjuje kod mladih u 2. razredu srednje škole

• Tjelesno zlostavljanje jednako je prisutno u svim dobnim skupinama; tijekom 2010. godine 23,6% djece je doživjelo neki od oblika tjelesnog zlostavljanja

53

j g j j

Znaju li roditelji da je to zabranjeno?!

Poznavanje zakonske zabrane tjelesnog Poznavanje zakonske zabrane tjelesnog kažnjavanjakažnjavanja

Postoji li u Hrvatskoj zakon koji zabranjuje tjelesno

Ne, ne postoji Da, postoji Ne znam

2,8% 65,4% 31,8%

Postoji li u Hrvatskoj zakon koji zabranjuje tjelesno kažnjavanje djece?

54

•Gotovo trećina roditelja sudionika istraživanja nije sigurna u postojanje takve zakonske odredbe

•Oko 70% roditelja vjeruje da je najveći broj roditelja bar jednom u životu fizički kaznio dijete

28

Koji su razlozi za fizičko kažnjavanje djece?

Prisjetite se kada ste zadnji put udarili dijete. Koji je po Vašem mišljenju razlog što ste tako postupili?

%

Ne sjećam se 28,6

Izgubio/la sam samokontrolu 23,6

Htio/htjela sam ga naučiti što ne smije raditi 18,7

Htio/htjela sam ga naučiti dobrom ponašanju 10,2

Zbog nekog drugog razloga 6,7

Bio/la sam loše raspoložen/a 3 6

55

Bio/la sam loše raspoložen/a 3,6

Bio/la sam umoran/na 3,2

Da ne izgubim roditeljski autoritet 3,0

Nisam ga nikad udario/la 22,8

Rizični čimbenici za izloženost djece nasilju u Rizični čimbenici za izloženost djece nasilju u obiteljiobitelji

• Provjerene su razlika u doživljavanju različitih oblika ilj b i k iti ( t i) ij lnasilja s obzirom na kognitivne (stavovi), socijalne,

ekonomske i obiteljske faktore rizikao Stav prema tjelesnom kažnjavanju

o Izloženost obitelji stresnim događajima

o Percipirana podrška roditeljima

o Iskustva roditelja s nasiljem u obitelji

o Materijalni status

56

o Materijalni status

o Percepcija djetetovih osobina

o Djetetov prosjek ocjena na polugodištu

• Kriterijske varijable formirane su temeljem toga da li je dijete doživjelo u 2010. godini pojedinu kategoriju nasilja

29

Stav roditelja prema tjelesnom kažnjavanju i nasilni postupci prema djeci u obitelji

Grupa PSI. AGR. PSI. ZLO. TJ. KAŽ. TJ. ZLO.

Djeca roditelja koji imaju pozitivniji stav prema tjelesnom

5. razred ✔ ✔ ✔ ✔

7. razred ✔

2. razred ✔ ✔ ✔ ✔

57

Djeca roditelja koji imaju pozitivniji stav prema tjelesnom kažnjavanju češće doživljavaju tjelesno kažnjavanje, ali i druge oblike nasilja

Izloženost obitelji stresnim događajima i nasilni Izloženost obitelji stresnim događajima i nasilni postupci prema djeci u obiteljipostupci prema djeci u obitelji

Stresni događaj % PA PZ TK TZ

Preseljenje 16,7 ✔ ✔

Rođenje djeteta 14,4

Vlastita nezaposlenost ili gubitak posla

23,7 ✔ ✔

Nezaposlenost ili gubitak posla člana uže obitelj

19,6 ✔ ✔

Rastava ili razvod od svog partnera/partnerice

5,2 ✔

Vlastita tjelesna bolest ili 25 7 ✔ ✔ ✔ ✔

58

jozljeda

25,7 ✔ ✔ ✔ ✔

Tjelesna bolest ili ozljeda člana uže obitelji

34,3 ✔ ✔ ✔

Vlastiti psihički problem(i) 15,3 ✔ ✔ ✔

Psihički problem(i) člana uže obitelj

14,3 ✔ ✔ ✔ ✔

30

Izloženost obitelji stresnim događajima i nasilni Izloženost obitelji stresnim događajima i nasilni postupci prema djeci u obitelji (nastavak)postupci prema djeci u obitelji (nastavak)

St i d đ j % PA PZ TK TZStresni događaj % PA PZ TK TZFinancijske teškoće (npr. dugovanja, teškoće s plaćanjem računa, kredita)

48,3 ✔ ✔ ✔

Problemi s ovisnostima (klađenje, kockanje, alkohol ili droga) člana uže obitelji

6,3 ✔ ✔ ✔ ✔

Nasilje u Vašem partnerskom odnosu

3,5 ✔ ✔

59

odnosuSukob sa zakonom člana uže obitelji

3,7 ✔ ✔

Socio‐ekonomski status i ostala obilježja članova obitelji kao rizični čimbenik izloženosti djece nasilju

U obiteljima

• u kojima roditelji svoj materijalni status procjenjuju lošijim češći su svi oblici nasilja prema djeci

• s nižim objektivnim prihodima djeca češće doživljavaju psihičko zlostavljanje

• u kojima su prisutnije financijske poteškoće, nezaposlenost, nestabilna stambena situacija (preseljenje) i u kojima članovi uže obitelji imaju

60

(preseljenje) i u kojima članovi uže obitelji imaju psihičkih problema i problema s ovisnosti djeca su više izložena tjelesnom zlostavljanju.

31

Obilježja roditelja kao rizični čimbenik izloženosti Obilježja roditelja kao rizični čimbenik izloženosti djece nasilju u obiteljidjece nasilju u obitelji

Djeca roditelja koji:

• su tjelesno bolesni iskazuju da imaju psihičkesu tjelesno bolesni iskazuju da imaju psihičke poteškoće

• imaju pozitivniji stav prema tjelesnom kažnjavanju

• doživljavaju veću subjektivnu razinu doživljenog stresa

• percipiraju nedostatak podrške

61

• su bili izloženi nasilju u djetinjstvu

izloženija su svim ili nekim od oblika nasilja u obitelji

Obilježja djece kao rizični čimbenik izloženosti nasilju Obilježja djece kao rizični čimbenik izloženosti nasilju u obiteljiu obitelji

Djeca

• koja roditelji procjenjuju kao neodgovornu i nemirnu• koja roditelji procjenjuju kao neodgovornu i nemirnu.

• imaju niži prosjek ocjena

doživljavaju češće nasilje u obitelji

Djecu

• koju roditelji češće opisuju kao nedruštvenu doživljavaju više

62

j j p j j jpsihičkog zlostavljanja

32

Neka pitanja za raspravu

• Koliko se ovi podaci podudaraju s podacima prethodnih istraživanja i iskustvima praktičara?

• Kako komentirati podatke o promjeni nasilnih postupaka prema djeci u obitelji ovisno s dobi djece?

• Polazeći od modela obiteljskog stresa, kako nestigmatizirajuće pomoći obiteljima koji su pod povećanim socijalno‐ekonomski stresorima? Što tu možemo uraditi na razini socijalne politike, a što na razini neposrednog socijalnog rada?

63

• Polazeći od podatka da je značajan rizik za nasilje psihički problemi i problemi s ovisnosti članova obitelji kako učiniti sustav zdravstva osjetljiv na prepoznavanje potrebe djece u takvim obiteljima?

Documents

Dva aspekta istraživanja