Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
LORENA MUŠKOVIĆ
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE NA PRIMJERU PODUZEĆA HOLCIM HRVATSKA D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE NA
PRIMJERU PODUZEĆA HOLCIM HRVATSKA D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Ekonomika okoliša
Mentor: Prof. dr. sc. Nada Denona Bogović
Studentica: Lorena Mušković
Studijski smjer: Menadžment Matični broj: 24050
Rijeka, rujan 2013.
I
SADRŽAJ Stranica
1. UVOD 1
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA 1
1.2. RADNA HIPOTEZA 1
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA 1
1.4. ZNANSTVENE METODE 2
1.5. STRUKTURA RADA 2
2. POJAM I RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG
POSLOVANJA 4
2.1. POJAM DRUŠVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 4
2.2. PODRUČJA DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 5
2.3. PODRIJETLO I RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 8
2.3.1. Razvoj koncepta društveno odgovornog poslovanja 8
2.3.2. Moderno značenje društveno odgovornog poslovanja 11
3. TEMELJNE ODREDNICE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 12
3.1. VRSTE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 12
3.2. PREDNOSTI I NEDOSTACI DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 14
3.3. RAZLOZI POPULARIZACIJE I MOTIVI PODUZEĆA ZA PRIMJENU KONCEPTA DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 16
3.4. STRATEGIJE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA I PRISTUPI ISPUNJAVANJU
DRUŠTVENIH OBVEZA 17
3.5. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE I FUNKCIJE MENADŽMENTA 19
4. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U
REPUBLICI HRVATSKOJ 21
4.1. RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ 21
4.2. UVOĐENJE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ 24
4.2.1. Inicijativa Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici
Hrvatskoj 24
4.2.2. Inicijativa Ujedinjenih naroda “Global Compact” 25
4.2.3. Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj 27
4.2.4. Smjernice Globalne inicijative za izvještavanje 28
II
5. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
PODUZEĆA HOLCIM HRVATSKA D.O.O. 30
5.1. OPĆENITO O PODUZEĆU HOLCIM HRVATSKA D.O.O. 30
5.2. POSLOVNA STRATEGIJA, VIZIJA, MISIJA I CILJEVI
POSLOVANJA PODUZEĆA HOLCIM HRVATSKA d.o.o. 32
5.3. DRUŠTVENA ODGOVORNOST PODUZEĆA HOLCIM HRVATSKA D.O.O. 36
5.3.1. Ekonomska odgovornost 37
5.3.2. Zakonska odgovornost 39
5.3.3. Etička odgovornost 40
5.3.4. Filantropska odgovornost 41
5.4. ODGOVORNOST PODUZEĆA HOLCIM HRVATSKA D.O.O. PREMA INTERESNIM GRUPAMA 42
5.4.1. Odgovornost prema kupcima i dobavljačima 43
5.4.2. Odgovornost prema okolišu 44
5.4.3. Odgovornost prema zaposlenima 47
5.4.4. Odgovornost prema zajednici 50
5.5. HOLCIM HRVATSKA D.O.O. I TROBILANIČNO IZVJEŠĆIVANJE 52
5.5.1. Izvješća o održivom razvoju 52
5.5.2. Utjecaj odgovornog poslovanja na ponašanje kupaca 53
6. SMJERNICE ZA RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U PODUZEĆU HOLCIM HRVATSKA D.O.O. 56
6.1. POBOLJŠANJE ODGOVORNOSTI PODUZEĆA PREMA INTERESNIM GRUPAMA 56
6.2. SMANJENJE UTJECAJA NA OKOLIŠ 57
7. ZAKLJUČAK 59
LITERATURA 63
POPIS TABLICA 66
POPIS SHEMA 66
POPIS GRAFIKONA 66
1
1. UVOD
U ovom dijelu diplomskog rada obrađuju se sljedeće tematske jedinice: 1) problem,
predmet i objekt istraživanja, 2) radna hipoteza, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4)
znanstvene metode i 5) struktura rada.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Društveno odgovorno poslovanje posljednjih godina postaje sve češća tema znanstvenih
rasprava, ali i sve izraženija problematika poslovne politike suvremenih poduzeća.
Maksimizacija profita bila je u proteklim desetljećima jedini cilj poslovne teorije i
prakse. Klimatske promjene, izumiranje bioloških vrsta i globalna ekonomska kriza dali
su poticaj jačanju društvene odgovornosti, ne samo s ciljem ostvarenja profita, već i
davanjem pozornosti društvenim i ekonomskim posljedicama poslovanja poduzeća.
Suvremeni uvjeti poslovanja zahtijevaju promjenu paradigme ostvarivanja dobiti na
temelju smanjenja troškova ka holističkom pristupu i ravnoteži gospodarskih,
društvenih i ekoloških dimenzija društvene odgovornosti.
Tako definiran predmet istraživanja odredio je problem istraživanja: iako se više
desetljeća na višim i visokim učilištima izučava problematika društveno odgovornog
poslovanja, saznanja o njegovoj implementaciji u poslovnoj praksi, nedostatna su.
Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je: istražiti i utvrditi važnost primjene
koncepta društvene odgovornosti u poslovnoj politici poduzeća, a u svrhu ostvarivanja
pozitivnih poslovnih rezultata ne samo u smislu ostvarivanja profita, već i očuvanja
okoliša i stvaranja pozitivne klime u zajednici u kojoj poduzeće posluje.
Objekt istraživanja je: društveno odgovorno poslovanje poduzeća Holcim Hrvatska
d.o.o.
1.2. RADNA HIPOTEZA
Imajući na umu složenost problema i predmeta istraživanja postavljana je temeljna
radna hipoteza: na temelju konzistentnih spoznaja i znanstveno utemeljenih činjenica o
2
društveno odgovornom poslovanju, a uvažavajući utjecaj društveno odgovornog
poslovanja na uspješnost poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o., moguće je dokazati da
primjena koncepta društveno odgovornog poslovanja omogućuje postizanje boljih
poslovnih rezultata i veću konkurentnost hrvatskih poduzeća.
SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Svrha istraživanja je istražiti teorijske spoznaje o društveno odgovornom poslovanju te
analizirati njegovu implementaciju na primjeru poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o.
Ciljevi istraživanja su predložiti mjere i aktivnosti za razvoj društveno odgovornog
poslovanja poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o. .
U skladu sa svrhom i ciljevima istraživanja potrebno je dati odgovore na nekoliko
važnih pitanja:
1) Koje je pojmovno određenje društveno odgovornog poslovanja?
2) Koje su relevantne značajke društveno odgovornog poslovanja?
3) Kakva je uloga društveno odgovornog poslovanja u poslovnoj politici poduzeća?
4) Kakva je primjena društveno odgovornog poslovanja u hrvatskim poduzećima?
5) Koje su značajke društveno odgovornog poslovanja u poduzeću Holcim Hrvatska d.o.o?
6) Koje mjere i aktivnosti je potrebno poduzeti za dovođenje koncepta društvenog
odgovornog poslovanja u poduzeću Holcim Hrvatska d.o.o. na višu razinu?
1.3. ZNANSTVENE METODE
Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja, koja su predočena u ovom
diplomskom radu s naslovom Društveno odgovorno poslovanje na primjeru
poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o., u odgovarajućim kombinacijama korištene su
sljedeće znanstvene metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze,
komparativna metoda, deskriptivna metoda i metoda kompilacije.
1.4. STRUKTURA RADA
Diplomski rad je podijeljen u sedam međusobno povezanih tematskih cjelina.
3
U prvom dijelu, Uvodu, formulirani su problem istraživanja, predmet istraživanja,
objekt istraživanja, postavljena je temeljna radna hipoteza, navedeni su svrha i ciljevi
istraživanja, navedene su korištene znanstvene metode te je obrazložena struktura
diplomskog rada.
Pojam i razvoj društveno odgovornog poslovanja naslov je drugog dijela. U njemu je
dan uvid u pojam, područja i povijesni pregled društveno odgovornog poslovanja.
Treći dio ima naslov Relevantne značajke društveno odgovornog poslovanja. U
okviru ovog dijela istražene su vrste, te prednosti i nedostaci društveno odgovornog
poslovanja. Također su prikazani razlozi popularizacije i motivi poduzeća za društveno
odgovorno poslovanje te strategije društveno odgovornog poslovanja i pristupi
ispunjavanju društvenih obveza.
U četvrtom dijelu, s naslovom Društveno odgovorno poslovanje u Republici
Hrvatskoj istražen je razvoj društveno odgovornog poslovanja u Republici Hrvatskoj te
primjena društveno odgovornog poslovanja u hrvatskim poduzećima.
Peti dio ima naslov Društveno odgovorno poslovanje u poduzeću Holcim Hrvatska
d.o.o.. U njemu je istražena implementacija društveno odgovornog poslovanja u
poduzeću Holcim Hrvatska d.o.o.
U šestom dijelu s naslovom Smjernice za razvoj društveno odgovornog poslovanja u
poduzeću Holcim Hrvatska d.o.o.. U njemu je dan prijedlog mjera i instrumenata koji
bi omogućili postizanje više razine društveno odgovornog poslovanja poduzeća Holcim
Hrvatska d.o.o.
Posljednjim dijelom, Zaključkom, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je
dokazivana postavljena hipoteza.
4
2. POJAM I RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG
POSLOVANJA
Pojmovno određenje i razvojna obilježja društveno odgovornog poslovanja obrađeni su
kroz sljedeće tematske jedinice: 1) pojam društveno odgovornog poslovanja, 2)
područja društveno odgovornog poslovanja i 3) podrijetlo i razvoj koncepta
društveno odgovornog poslovanja.
2.1. POJAM DRUŠVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
Definicije društveno odgovornog poslovanja (engl. Corporate Social Responsibility, skr.
CSR), prolazile su svoju evoluciju, pa se pojam koristi naizmjenično s pojmom
“društvene odgovornosti”, “održivog razvoja”, “korporacijskoga građanstva”. Pojam je,
također, povezan i sa srodnim područjem poslovnog ugleda, pri čemu je nerazvijena
korporacijska društvena odgovornost velika opasnost za ugled, a razvijena korporacijska
društvena odgovornost je osiguranje od štete za ugled, koje je vidljivo u poslovnom
upravljanju prema dokazanim najboljim praksama (Tafra-Vlahović, 2009:166).
Društvena odgovornost menadžera (engl. Social Responsibility of Managers) shvaća se
kao odnos menadžmenta prema okruženju, a mjeri se pisanim i nepisanim moralnim
pravilima, prema kojima se ocjenjuje ponašanje menadžmenta, odnosno poduzeća kojeg
vodi (Kurtić, 2009:23). Društvena odgovornost podrazumijeva obvezu menadžmenta da
pravi izbore i poduzima akcije, koje će doprinijeti dobrobiti i interesima društva i
poduzeća (Buble, 2000:102). Ona znači razlikovanje pravog od krivog te činjenje
pravog. Za društvenu se odgovornost može reći da je osnova odgovornosti
menadžmenta za njegove postupke. Menadžment za svoje odluke odgovora pred
javnošću okruženja. Prema R. W. Griffinu (2005:120) društvena odgovornost je skup
obveza koje poslovni sustav treba izvršiti da bi zadovoljio socijalni kontekst u kome
funkcionira.
Društvena odgovornost poduzeća (eng. Social responsibility of the firm) je pojam koji
podrazumijeva odgovornost poduzeća prema društvu te znači ozbiljno razmatranje
utjecaja koje djelovanje poduzeća ima na društvo odnosno okruženje u kojem djeluje.
5
To je sposobnost poduzeća da poveže svoje djelovanje i politiku s društvenom
okolinom, na način koji je koristan i za poduzeće i za društvo. Europska komisija u
Smjernicama za politiku društvene odgovornosti poduzeća društvenu odgovornost
poduzeća definira kao koncept prema kome poduzeće na dobrovoljnom principu
integrira brigu o društvenim pitanjima i zaštiti okoliša u svoje poslovne aktivnosti i
odnose sa stakeholderima (vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima, potrošačima,
dobavljačima, vladom, medijima i širom javnošću) (Meozzi, http://ew.eea.
europa.eu/News/2002/7/1026911529/,08.04.2013.). Pojednostavljeno, društvena odgovornost
poduzeća je odgovornost poduzeća za njihov utjecaj prema društvu (European
Commission, 2011:6).
Većina definicija društvenu odgovornost poslovanja opisuje kao koncept kojim
poduzeće integrira društvenu i ekološku dimenziju u odnosu sa svojim dionicima na
dobrovoljnoj bazi (Green paper, 2001:6).
Poduzeće na društvo i okoliš utječe svojim poslovanjem, proizvodima ili uslugama i
svojom interakcijom s ključnim sudionicima kao što su zaposlenici, kupci, ulagači,
lokalna zajednica, dobavljači i dr. Pojmom društvene odgovornosti poslovanja označava
se upravljanje tim utjecajem tako da se obogati vrijednost poduzeća i pridonese širem
gospodarskom i društvenom boljitku trenutačno i na duže vrijeme (Tafra-Vlahović,
2009:167).
Bit je društveno odgovornog poslovanja, dakle, u integriranju interesa društva, zaštiti
okoliša i interesa dionika uz ostvarenje profita poduzeća.
2.2. PODRUČJA DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
Pojam društvene odgovornosti uključuje koncept prema kojemu poduzeće u procesu
odlučivanja nije odgovorno samo svojim dioničarima, već je odgovorno i prema ostalim
dionicima (dobavljači, kupci, zaposlenici, vlada, lokalna i regionalna samouprava) i
svima onima na koje se poslovna aktivnost konkretnog poduzeća može odraziti (Vitezić,
2008:20). Područja društveno odgovornog poslovanja mogu se promatrati kroz njegove
6
interne i eksterne dimenzije (Pavić-Rogošić, http://www.odraz.hr/media/21845/dop.pdf,
7.04. 2013.).
Interna dimenzija društveno odgovornog poslovanja uključuje zaposlenike i odnosi se
na područja kao što su investiranje u ljudski kapital, zdravlje i sigurnost te upravljanje
promjenama. Odgovorna praksa u sferi zaštite okoliša odnosi se uglavnom na
upravljanje prirodnim resursima koji se upotrebljavaju u proizvodnji.
Glavna područja interne dimenzije društveno odgovornog poslovanja su (Pavić-
Rogošić, http://www. odraz.hr/ media/21845/dop.pdf, 7.04.2013.):
· Upravljanje ljudskim resursima. Jedan od izazova poduzeća koja posluju u
suvremenim uvjetima je, svakako, privući i zadržati zaposlenike koji imaju
odgovarajuća znanja i vještine. Stoga poduzeća koriste različite mjere, kao što su:
odgovorno ponašanje pri zapošljavanju, cjeloživotno obrazovanje i osnaživanje
zaposlenika, motiviranje zaposlenika različitim motivatorima, bolji protok
informacija unutar poduzeća, bolja uravnoteženost između rada, obitelji i slobodnog
vremena, jednake plaće i uvjeti za napredovanje, i dr.
· Zdravlje i sigurnost na radu. Ovo područje se tradicionalno rješava propisima i
obveznim mjerama. No, poduzeća, vlade te poslovne organizacije i udruženja sve
više pokušavajući iznaći dodatne načine promocije zdravlja i sigurnosti, bilo kao
element u marketingu ili vodeći računa o tome pri kupnji proizvoda drugih
kompanija. Na taj se način promovira i kultura prevencije. S druge strane, povećava
se potražnja za mjerenjem, dokumentiranjem i komuniciranjem tih kvaliteta u
marketinškim materijalima. Ti su elementi uključeni i u certificiranje i označavanje.
· Prilagođavanje promjenama. U svijetu je sve više prisutno restrukturiranje
poduzeća, s ciljem smanjenja troškova, povećanja produktivnosti, povećanja
kvalitete te usluga za potrošače. To često znači zatvaranje pogona i/ili otpuštanje
radnika što dovodi do socijalnih, ali i političkih kriza u zajednicama.
Restrukturiranje na socijalno odgovoran način znači pronaći ravnotežu i uzeti u
obzir interese i brige onih na koje te odluke i promjene utječu. Nužno je pažljivo
planiranje restrukturiranja, donošenje alternativnih strategija i sl. Kroz uključivanje
7
u lokalni razvoj i strategije tržišta rada kroz partnerstva na lokalnoj razini, poduzeća
mogu umanjiti negativan utjecaj na lokalnu zajednicu prilikom restrukturiranja.
· Upravljanje utjecajima na okoliš i prirodne resurse. Utjecaj na okoliš može se
bitno smanjiti racionalnom uporabom resursa, smanjenjem emisije u zrak, tlo, vode
te smanjivanjem količine otpada kroz odvojeno sakupljanje otpada i recikliranje.
Time se ujedno smanjuju i troškovi poduzeća.
Eksterna dimenzija društveno odgovornog poslovanja odnosi se na sljedeće subjekte
(Pavić-Rogošić, http://www. odraz.hr/ media/21845/dop.pdf, 7.04.2013.):
· Lokalna zajednica. Pojam društvene odgovornosti poslovanja proteže se na
integriranje poduzeća u okruženju u kojem djeluje. Poduzeće doprinosi lokalnoj
zajednici kroz osiguranje radnih mjesta i plaćanje poreza. S druge strane, poduzeće
ovisi o zdravstvenom stanju radne snage, stabilnosti i prosperitetu zajednice u kojoj
radi. Poduzeće je, dakle, neodvojivo od lokalne zajednice u kojoj djeluje. Stoga je
nužno uključenje poduzeća u život lokalne zajednice, osiguravajući prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju, pomažući u očuvanju okoliša, zapošljavajući ljude s posebnim
potrebama, partnerstvom sa zajednicom, sponzoriranje lokalnih sportskih klubova i
kulturnih manifestacija, donacijama u humanitarne svrhe i sl. Na taj način raste i
socijalni kapital.
· Odnos s partnerima, dobavljačima i potrošačima. Odnosi se grade stjecanjem
povjerenja, fer odnosima, poštivanjem želja i potreba partnera, dobavljača i
potrošača te kvalitetnim proizvodima i uslugama. Pri tome se ističe i borba protiv
korupcije, kao bitan čimbenik razvoja, što iziskuje transparentnost poslovanja.
· Globalna briga za okoliš. Mnoga poduzeća su akteri na međunarodnom i
globalnom planu te tako utječu na globalni okoliš. Uloga poslovnog sektora u
postizanju održivog razvoja sve je češća tema rasprava. Ujedinjeni narodi su
pokrenuli inicijativu “Global Compact” (Globalni sporazum), čiji je cilj potaknuti
poduzeća da budu partneri u poboljšanju stanja i društva i okoliša. Upute OECD-a
za multinacionalne kompanije, također, promoviraju održivi razvoj.
8
Društveno odgovorno poslovanje obuhvaća, dakle, sve segmente poslovanja poduzeća i
njegove odnose sa zaposlenima, dionicima i lokalnom zajednicom.
2.3. PODRIJETLO I RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG
POSLOVANJA
Podrijetlo i razvoj društveno odgovornog poslovanja obrađuju se kroz sljedeće tematske
jedinice: 1) razvoj koncepta društveno odgovornog poslovanja i 2) moderno
značenje društveno odgovornog poslovanja.
2.3.1. Razvoj koncepta društveno odgovornog poslovanja
Iako se često o društvenoj odgovornosti poduzeća govori kao o novom poslovnom
pojmu, povijest brige za društvo vezane uz poslovanje stara je koliko i sama trgovina te
samo poslovanje. Pisani dokazi o evidentiranju komercijalnih aktivnosti, zajedno sa
zakonom o zaštiti šuma, datiraju iz razdoblja prije gotovo 5000 godina. Društvena
odgovornost u razvijenim je zemljama prisutna od kasnog srednjeg vijeka, a povezana je
s rastom trgovine. Bogati trgovci davali su sredstva za podizanje sirotišta, bolnica i
škola, a osnivali su i zaklade kako bi ostali slavni i spominjani i nakon smrti. Krajem
19. i početkom 20. stoljeća, druga industrijska revolucija dala je poduzeću ulogu
nositelja razvoja, a utjecaj poslovanja poduzeća na društvo i okoliš dobiva novu
dimenziju. Doprinos gospodarskog sektora rješavanju brojnih socijalnih i razvojnih
problema u zajednici i društvu, odnosno potpomaganje filantropske prirode, sve je
značajnije. Porezne povlastice bile su razlog što je gospodarski sektor bio zainteresiran
za davanje vlastitog doprinosa rješavanju problema u društvu. Od 1935. godine,
donacije u općekorisne svrhe počinju se priznavati kao rashod priznat kao odbitak od
poreza (Bežovan, 2002:18).
Tijekom 1960-ih godina poslovne organizacije su bile podvrgnute nadzoru, kakav do
tada nije postojao. Pojačana državna regulacija, istrage državnih ustanova i češći
zahtjevi za poslovnim izvješćima rezultirale su većom pozornošću različitih medija.
Medije su privlačili skandali oko nezakonite kupoprodaje dionica, konfliktne situacije,
podmićivanje, varanje na cijenama i nelegalno financiranje političara. Sudske rasprave
9
kojima su se poduzeća borila protiv medija bile su duge i iziskivale previše vremena, pa
su se poduzeća okrenula uvođenju jačeg nadzora nad internim poslovima te pokušale
uvesti više reda u vlastito poslovanje. Ti su napori u pojedinim poduzećima rezultirali
pojavom etičkog kodeksa i prvih pokušaja “služenja javnom interesu”. Tijekom 1960-ih, a
velikim dijelom i 1970-ih godina, vladalo je nepovjerenje prema poslovnim subjektima.
To je vrijeme kada su jačale skupine za zaštitu javnog interesa, a brojni aktivisti u
SAD-u tražili su i donošenje zakona koji bi zaštitio javni interes. Anketa provedena
1972. godine u SAD-u utvrdila je da 60% odraslih osoba “ima loše mišljenje” o
poduzećima, što je za poslovne subjekte bio veliki problem (Cutlip, Center & Broom,
2003:462).
U 1980-im godinama za korporacijsku društvenu odgovornost nastupilo je novo
razdoblje. Pojedina poduzeća odgovorila su na sve medijske zahtjeve za informacijama i
općenito su ispunila svoju odgovornost prema javnom probitku. Osim toga pojedina
poduzeća, posebice ona u kemijskoj industriji, donose i kodeks vladanja pod nazivom
“Odgovorna briga” (Cutlip, Center & Broom, 2003:465).
Deregulacija u industriji za vrijeme Reganove administracije dodatno je utjecala na
poduzetničku društvenu odgovornost. Naime, uslijed smanjenih sredstava koje je država
izdvajala za socijalne, kulturne, obrazovne programe te programe socijalne skrbi,
korporacije su bile prisiljene snositi još veći dio financijskog tereta za navedene
aktivnosti u svojim zajednicama.
Daljnje razdoblje obilježava pokretanje inicijativa za “služenje općem dobru”, te daljnje
napade medija na poduzeća koja su društveno neodgovorna. Korporacijsko ponašanje
pod paskom je javnosti. U takvom okruženju poduzeća koja žele pozitivno poslovati
uvode u svoje poslovanje društvenu odgovornost.
Evolucija koncepta društvene odgovornosti prikazana je u tablici 1.
10
Tablica 1. Evolucija koncepta društvene odgovornosti
Razdoblje Faza Suština – Fokus menadžera
Od industrijske revolucije
do 30-ih godina 20. stoljeća Maksimiziranje profita
Ekonomski interesi;
Sve aktivnosti, i odluke menadžera usmjerene su ka ostvarivanju osnovne
ciljne funkcije – maksimiziranje profita
poslovnog subjekta
Od 60-ih do 90-ih godina
20. stoljeća Aktivizam
Pitanje jednakosti u zapošljavanju, zaštita čovjekova okoliša, konzumerizam i sl.
Posljednje desetljeće 20. i početak 21. stoljeća
Društvena osjetljivost
Sposobnost da se efektivno i efikasno
ostvaruju zahtjevi društvene odgovornosti;
Menadžeri razvijaju proces odlučivanja gdje se anticipiraju reakcije okruženja i uvažavaju socijalne i društvene vrijednosti (proaktivno djelovanje).
Izvor: Kurtić, 2009:92.
Na početku 21. stoljeća javlja se pojam društvene osjetljivosti, koji treba razlikovati od
društvene odgovornosti, a podrazumijeva sposobnost poslovnog subjekta odnosno
njegovog menadžmenta da poveže svoje djelovanje i politiku s društvenim okruženjem
na način koji koristi i njemu i društvu. Osnovna razlika između društvene odgovornosti i
društvene osjetljivosti je u tome da društvena osjetljivost podrazumijeva aktivnosti
kojima poduzeće reagira na šire okruženje i načine tih reakcija. U tom smislu P. Drucker
(2005:25) ističe da poduzeće mora utjecati na ljude, zajednicu i društvo kako bi
ostvarivalo zacrtane ciljeve, stvaralo ekonomska dobra i usluge. Mora utjecati na
zajednicu kao dobar susjed, kao izvor poslova i poreznih prihoda (ali i otpada i
zagađenja). I sve više, u pluralističkom društvu, mora dati svoj osnovni doprinos
kvantiteti života – ekonomskim dobrima i uslugama, kao i kvaliteti života – fizičkom,
ljudskom i društvenom okruženju suvremenog čovjeka i suvremene zajednice.
Vidljivo je, dakle, da je koncept društveno odgovornog poslovanja imao svoj značajniji
razvoj u drugoj polovici 20. stoljeća, kada problemi prirodnih resursa i odgovornosti
prema kupcima i zajednici postaju sve aktualnijima.
11
2.3.2. Moderno značenje društveno odgovornog poslovanja
Tijekom 1980-ih i 1990-ih godina dolazi do prekida jednodimenzionalnoga pogleda na
poslovanje, prema kojemu su poduzeća bila odgovorna samo za osiguranje radnih
mjesta, postizanje profita radi isplate ulagačima i financijskog razvoja te plaćanje
poreza. Negativni učinci gospodarstva na okoliš te ugroženost prirodnih resursa označili
su potrebu promjene razmišljanja i poslovanja gospodarskih subjekata. Na shemi 1
prikazano je kretanje uloge društvene odgovornosti poduzeća od čisto filantropske uloge
poslovnog subjekta prema integriranju društvene odgovornosti poduzeća u samo
poslovanje, koje ima za cilj nacionalnu i lokalnu dobrobit zajednice, izbjegavajući
negativne utjecaje.
Shema 1. Od filantropije do socijalno odgovornog menadžmenta
FILANTROPIJA
Donacije i
darovnice koje nisu
u vezi s poslovnim
ciljevima ili
poslovnim
utjecajem
DRUŠTVENA INICIJATIVA
Aktivnosti koje su
povezane s općenitim poslovnim ciljevima
STRATEŠKA DRUŠTVENA ULAGANJA
Aktivnosti
limitirane do
poslovnog utjecaja i
usmjerene lokalnoj
zajednici
DRUŠTVENO ODGOVORNI
MENADŽMENT
Poslovna praksa
koja ima za cilj i
nacionalnu i lokalnu
dobrobit zajednice,
izbjegavajući negativne utjecaje
Poslovna
vrijednost
Povećanje uključenosti
Izvor: Srbljinović, 2012:164, prema: Corporate Responsibility Management, 2005:27.
U modernom značenju društvena odgovornost poduzeća nije samo filantropska, već ona
uključuje poslovnu praksu čiji je cilj nacionalna i lokalna dobrobit zajednice, uz
izbjegavanje negativnih utjecaja.
12
3. TEMELJNE ODREDNICE DRUŠTVENO ODGOVORNOG
POSLOVANJA
Opseg navedene tematike zahtijeva da se ona obradi kroz sljedeće tematske jedinice: 1)
vrste društveno odgovornog poslovanja, 2) prednosti i nedostaci društveno
odgovornog poslovanja, 3) razlozi popularizacije i motivi poduzeća za društveno
odgovorno poslovanje, 4) strategija društveno odgovornog poslovanja i pristupi
ispunjavanju društvenih obveza i 5) društveno odgovorno poslovanje i funkcije
menadžmenta.
3.1. VRSTE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
Razlikuju se četiri vrste društvene odgovornosti, odnosno njezine dimenzije. Na shemi 2
prikazan je piramidalni odnos vrsta društvene odgovornosti, tzv. Carollova piramida.
Shema 2. Carrollova piramida
Ekonomska odgovornost
(Biti profitabilan)
Zakonska odgovornost
(Poštovati zakon)
Filantropska
odgovornost
(Doprinos zajednici)
Etička odgovornost
(Činiti što je pravo)
Izvor: Carroll & Buchholtz, 2003:40.
13
Ekonomska odgovornost je osnovna odgovornost svakog poduzeća i njegova osnovna
svrha, pa je i razumljivo da se ova odgovornost nalazi u samoj bazi piramide. Povijesno
gledajući, društvena odgovornost je ekonomska odgovornost. Kako bi poduzeće
ispunilo društvenu odgovornost, poduzeća su morala isključivo proizvoditi i prodavati
dobra i usluge po razumljivim cijenama. Osnovna funkcija poduzeća je obavljanje
poslovnih aktivnosti i dugoročno povećanje investiranih novčanih sredstava, pa se na taj
način opravdavalo povjerenje interesnih skupina. No, u suvremenom društvu, poduzeća
su, obavljajući svoju zadaću ostvarivanja profita, dovela do stvaranja alarmantno
snažnih korporacija koje ne služe interesu društva i okoliša. Pri tome se ne može tvrditi
da je ostvarivanje profita negativan cilj, jer je upravo profitabilnost preduvjet za
ispunjenje očekivanja koja, od poduzeća imaju dioničari i vlasnik, ali i društvo i okoliš.
Zakonska odgovornost odnosi se na očekivanja od poduzeća da ispunjava svoje
ekonomske ciljeve unutar zakonskog okvira. Poslovanje poduzeća uređeno je, naime,
propisima, zakonima i pravilima, koje mu služi kao vodilja u radu. Od poduzeća,
odnosno od menadžmenta poduzeća očekuje se da ih se pridržava. Njihovo nepoštivanje
rezultira novčanim kaznama, saniranjem šteta, a u ozbiljnim situacijama i pokretanjem
kaznenih postupaka i donošenjem zakonskih kazni za odgovorne (Srbljinović,
2012:165).
Etička odgovornost poduzeća nužna je za aktivnosti koje se od poduzeća očekuju iako
nije definirana pravnom regulativom. Neetičko ponašanje posljedica je donošenja
odluka pojedinca ili poduzeća na štetu društva. Poslovna etika predstavlja interakcijski
odnos etike i poslovanja. To je način koncipiranja, sklapanja, komuniciranja i izvođenja
poslova, u istovremenom skladu s duhovnim, sociološkim, biološkim i prirodnim
zakonitostima čovjeka i okruženja ili jednostavnije, poslovna etika se može objasniti
kao prirodno vođenje poslova, odnosno poslovanje u skladu s prirodom (Bebek &
Kolumbić, 2000:8). Poslovna etika zahtijeva dvostruko zadovoljavanje ciljeva i potreba.
Jedan poslovni subjekt, da bi bio etičan mora realizirati ciljeve i potrebe drugoga
poslovnog subjekta, a pri tome mora biti etičan i pošten prema drugome poslovnome
subjektu i prema samom sebi. Odnosi se na istinitost i pravednost, te sadržava mnoštvo
aspekata poput očekivanja društva, poštene konkurencije, oglašavanja, odnosa s
14
javnošću, društvenih odgovornosti, samostalnosti potrošača i ponašanja poduzeća u
zemlji i inozemstvu (Weihrich & Koontz, 1998:70). Brojni su razlozi zbog kojih se
poduzeća trebaju pridržavati normi etički odgovornoga poslovanja. Prvenstveno jer to
javnost očekuje, a ukoliko se ta očekivanja javnosti ne zadovolje poduzeće može biti
izloženo kritici i negativnom publicitetu, bojkotu kupovine proizvoda i sl. Razvijene
etičke norme zaštititi će zaposlenike i menadžere te smanjiti poslovni pritisak.
Na vrhu piramide je filantropska odgovornost, jer nju prvenstveno obilježava
neobveznost i dobrovoljnost. Aktivnosti vezane uz filantropsku odgovornost prelaze
socijalna očekivanja za doprinosom blagodati zajednice. Filantropske aktivnosti
poduzeće čini bez pritiska zakonskih, moralnih, ili drugih normi, te se vodi željom za
činjenjem društvenog doprinosa bez obveza u odnosu na ekonomiju, pravo ili etiku. To
su najčešće donacije usmjerene prvenstveno na pomaganje žrtvama elementarnih
nepogoda, žrtvama obiteljskog nasilja i dr. Filantropske aktivnosti menadžment
poduzima jer smatra da su one ispravne, a ne razmišlja o tome da li će od njih poduzeće
i dioničari imati koristi.
Društvena odgovornost poslovanja obuhvaća dakle, sve četiri odgovornosti, koje
poduzeće implementira u svoje poslovanje.
3.2. PREDNOSTI I NEDOSTACI DRUŠTVENO ODGOVORNOG
POSLOVANJA
Različita stajališta o društvenoj odgovornosti rezultirala su i argumentima za i protiv
društvene odgovornosti poduzeća. Kreitner, pri tome ističe četiri argumenta za i protiv
društvene odgovornosti (Kreitner, 1989:726-727):
1) Argumenti za:
(1) Poduzeće je neizbježno uključeno u društvena pitanja. Ono je ili dio rješenja ili dio
problema. Činjenica je da je dijelom odgovorno za društvene probleme kao što su,
primjerice, nezaposlenost, inflacija i zagađenost.
15
(2) Poduzeće raspolaže resursima kojima se može uhvatiti u koštac sa složenim
društvenim problemima. Sa svojim tehničkim, financijskim i menadžerskim
resursima, privatni sektor poslovanja može odigrati odlučujuću ulogu u rješavanju
teških problema društva. S druge strane, bez potpore društva poduzeće ne bi ni
moglo stvoriti te resurse.
(3) Bolje društvo znači i bolju okolinu za poduzeće. Ulažući u društvo poduzeće može
povećati svoju dugoročnu profitabilnost. Današnji problemi mogu se pretvoriti u
sutrašnje zarade.
(4) Društveno odgovorna akcija poduzeća spriječit će vladinu intervenciju. Vlada će
prisiliti poduzeća da čine ono što nisu učinila dobrovoljno, kao što je to učinila
zakonom protiv trustova, zakonom o jednakim pravima pri zapošljavanju, te
zakonom o kontroli zagađenosti.
2) Argumenti protiv:
(1) Maksimalizacija profita osigurava efikasnu uporabu društvenih resursa. Kupujući
proizvode i usluge potrošači odlučuju kako će se alocirati resursi. Pokrivanje
društvenih troškova isto je što i krađa dioničarskog kapitala.
(2) Kao ekonomska institucija poduzeće nema sposobnost ostvarivati društvene ciljeve.
Ukoliko menadžeri odvrate pozornost od ostvarivanja ekonomskih ciljeva, ne može
se očekivati da će biti uspješni.
(3) Poduzeće već ima previše moći. Ako se uzme u obzir koliko je jak utjecaj poduzeća
na život i rad ljudi, na ono što kupuju i na ono što cijene, dodatna koncentracija
društvene moći u njegovim rukama nije poželjna.
(4) Budući da menadžeri nisu izabrani, nisu direktno ni odgovorni narodu. Socijalni
programi pomoći mogu lako krenuti u krivom smjeru. Sustav tržišta uspješno
kontrolira ekonomske performanse, ali je loš mehanizam za kontrolu socijalnih
performansi.
Unatoč iznijetim argumentima protiv društvene odgovornosti, činjenica je da je
poduzeće dio okruženja u kojem djeluje pa društvena odgovornost u suvremenim
uvjetima poslovanje postaje njegova stvarnost. Ona je poslovni imperativ.
16
3.3. RAZLOZI POPULARIZACIJE I MOTIVI PODUZEĆA ZA
PRIMJENU KONCEPTA DRUŠTVENO ODGOVORNOG
POSLOVANJA
Argument koji se krije iza pitanja zašto su poduzeća motivirana za investiranje u
programe društvene odgovornosti poduzeća, dolazi iz područja teorije dionika. Prema
toj teoriji uvjet za opstanak poduzeća i njegov uspjeh je zadovoljavanje ekonomskih i
neekonomskih ciljeva ispunjavanjem potreba raznih interesnih skupina. Za opstanak i
razvoj poduzeća veoma su značajne primarne interesne skupine, u koje su uključeni
dioničari, zaposlenici, investitori, kupci, dobavljači, konkurenti i veletrgovci. Manje
značajne su sekundarne skupine koje obuhvaćaju medije, lokalnu zajednicu, aktivističke
grupe, stručne institucije, državnu i lokalnu vlast, stranu vlast i javno mišljenje, no
njihov značaj nije zanemariv. Nepridavanje pozornosti bilo kojoj od navedenih skupina
može biti pogubno za uspješnost poduzeća na tržištu. Od osobite je važnosti da se
zahtjevi interesnih skupina uzimaju u obzir pri donošenju odluka u poduzeću.
Činitelji koji su u prošlosti vodili ka pojavi društveno odgovornog poslovanja i
implementacije ovog koncepta u poslovnu praksu brojni su. Jedan od njih je svakako
revolucija informacijske tehnologije koja je donijela značajne promjene i mogućnosti u
području međusobne komunikacije, života i rada. U globalnom smislu otvaranje novih
tržišta i regionalne političke promjene imaju značajan utjecaj na razvoj društvene
odgovornosti poduzeća. Poslovne aktivnosti postaju glavnim pokretačem rasta i razvoja.
Ubrzano nestaju granice među poduzećima, kao i granice između gospodarstva i
organizacija koje pripadaju drugim sektorima društva. Uloga poslovnog sektora u
novonastaloj situaciji otvara brojna pitanja o poslovnoj odgovornosti poduzeća i njenim
granicama. Gospodarstvo koje je orijentirano ka potrošaču, također, utječe na širenje i
razvoj društvene odgovornosti poduzeća. Sve je jači pritisak potrošača i određenih
skupina na poduzeća u smislu polaganja računa oko načina poslovanja u skladu s
načelima društvene odgovornosti. Jedan od činitelja utjecaja je i angažman nevladinih
organizacija, koje jednako kao i potrošači zahtijevaju odgovorno gospodarstvo.
Nepovjerenje u institucije tržišnoga gospodarstva za posljedicu ima razvoj društvene
odgovornosti.
17
U takvim okolnostima implementaciju društvene odgovornosti u poslovnu politiku i
strategiju poduzeće vidi kao korist za poslovni uspjeh. Te koristi su brojne, a neke od
njih mogu se istaknuti kao ključne, kao što su primjerice upravljanje ugledom, robnom
markom i rizikom. Odgovorno poslovanje rezultira pozitivnim javnim mnijenjem i
višim statusom. Konkurencija na tržištu je sve jača, pa poduzeće pronalazi načine koji
će mu omogućiti diferencijaciju i pronalaženje puta do što većeg broja potrošača. Jedan
od načina postizanja konkurentnosti i tržišnog poslovanja je poslovanje po kriterijima
društvene odgovornosti. Cijena, kvaliteta, korisnost i dostupnost više nisu jedini kriteriji
kojima se potrošači rukovode pri odabiru proizvoda, već se traže i druge vrijednosti,
poput brige za okoliš, zaposlenike ili bilo koje vrste pomoći široj društvenoj zajednici.
U ključne koristi poslovanja ubrajaju se i zapošljavanje nove radne snage, motivacija i
zadržavanje zaposlenika. Društveno odgovorno poduzeće ima veću proizvodnju što je
posljedica zadovoljstva njegovih djelatnika, kao i smanjenja troškova vezanih uz
fluktuaciju radne snage. Primjena društveno odgovornog poslovanja pomaže i
učinkovitosti poslovanja (Srbljinović, 2012:166). Praksa je više puta pokazala da
društvena odgovornost rezultira smanjenjem troškova. Korištenje društvene
odgovornosti kao poslovne prakse omogućava i veću dostupnost kapitala i ulagačkim
odnosima.
Vidljivo je, dakle, da poduzeće ugradnjom društvene odgovornosti u svoje poslovanje
ima višestruke koristi, pa je i razumljiva motivacija modernih poduzeća za primjenom
koncepta društveno odgovornog poslovanja.
3.4. STRATEGIJE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA I
PRISTUPI ISPUNJAVANJU DRUŠTVENIH OBVEZA
U skladu s odgovorom poduzeća na specifične društvene zahtjeve razvijena su četiri tipa
strategija. Te strategije su (Buble, 2000:105):
1. Opstruktivna strategija (engl. obstructive). Poduzeća koja prihvaćaju opstruktivnu
strategiju negiraju odgovornost u nastojanju da se održi status quo.
2. Defenzivna strategija. Defenzivna strategija koristi zakonska sredstva i marketing
akcije da bi se izbjeglo preuzimanje dodatnih odgovornosti.
18
3. Adaptivna strategija. Ova strategija znači da poduzeće prihvaća, često pod
pritiskom, društvenu odgovornost za svoje akcije pokušavajući ispuniti ekonomsku,
zakonsku i etičku odgovornost.
4. Proaktivna strategija. Ova strategija znači da poduzeće preuzima vodstvo u
društvenim pitanjima definiranjem programa društvene odgovornosti koji služi kao
model drugima.
U teoriji je razvijen veći broj pristupa ispunjavanju društvenih obveza. Prema Lipsonu,
poželjan i društveno odgovoran pristup ispunjavanju društvenih obveza uključuje
(Huzak, http://bs.scribd.com/doc/139823882/DRUSTVENA-ODGOVORNOST-PREZ
ENTACIJA, 7.05.2013.):
· ugrađivanje društvenih ciljeva u godišnji proces planiranja,
· traženje komparativne društvene norme za društvene programe,
· podnošenje izvješća o napredovanju društvene odgovornosti članovima organizacija,
upravnom odboru i dioničarima,
· eksperimentiranje s različitim pristupima mjerenju društvenog djelovanja,
· pokušaj izračuna troška društvenih programa, kao i povrata na uloženo u društvene
programe.
S aspekta menadžmenta identificiraju se tri pristupa ispunjavanju društvenih obveza
(Huzak, http://bs.scribd.com/doc/139823882/DRUSTVENA-ODGOVORNOST-PRE
ZENTACIJA, 7.05.2013.):
· pristup društvene obveze,
· pristup društvene odgovornosti,
· pristup društvene osjetljivosti.
Proaktivni menadžeri čine ono što je razborito sa stajališta poduzeća kako bi smanjili
obveze, neovisno da li su takve aktivnosti propisane aktivnosti propisane zakonom ili
ne.
19
3.5. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE I FUNKCIJE
MENADŽMENTA
Od menadžmenta se sve više zahtijeva vođenje poslovanja na društveno odgovoran
način, odnosno, očekuje se da djeluje na takav način da ne zastupa samo korporacijske
ekonomske interese nego i dobrobit društva kao cjeline (Bahtijarević-Šiber, Sikavica
& Pološki Vokić, 2008:561). Upravo zbog toga, pitanje poslovanja na društveno
odgovoran način postaje ključna tema u poslovnim sustavima koji tržišno posluju, a
društvena odgovornost postaje poželjan oblik poslovne strategije poduzeća.
Implementaciju društvene odgovorne aktivnosti može se promatrati kroz sljedeće
funkcije menadžmenta (Bahtijarević-Šiber, Sikavica & Pološki Vokić, 2008:561):
1) Planiranje društveno odgovornih aktivnosti uključuje određivanje načina na koji
će poduzeće postići svoje društveno odgovorne ciljeve ili zauzeti mjesto na kojem želi
biti u području društvene odgovornosti. Prognoze društvenih trendova trebale bi se
obavljati unutar organizacije zajedno s prognozama ekonomskih, političkih i
tehnoloških trendova.
Društveno odgovorna politika sastavni je dio poslovne politike poduzeća. Da bi bila
učinkovita, društveno odgovorna politika mora se pretočiti u odgovarajuće konkretno
djelovanje. Ta pretvorba uključuje tri zasebne i uglavnom uzastopne faze (Huzak,
http://bs.scribd.com/doc/139823882/DRUSTVENA-ODGOVORNOST-PRE ZENTAC
IJA, 7.05.2013.):
(1) Faza: najviše rukovodstvo priznaje da organizacija ima neke društvene obveze.
Donosi se politika o prihvaćanju društvene obveze i prenosi se svim članovima
organizacije.
(2) Faza: uključuje i najviši menadžment i zaposlene. Najviši menadžment prikuplja
informacije o izvršavanju društvene obveze preuzete u prvoj fazi. Zaposlenici daju
savjete o stručnim pitanjima povezanim s izvršavanjem preuzete društvene obveze.
20
(3) Faza: uz zaposlenike organizacije koje sudjeluju u prve dvije faze uključuju i
voditelje svakog odjela. Najviše rukovodstvo teži zadržavanju predanosti članova
organizacije preuzetim društvenim obvezama te pokušava stvoriti realna očekivanja
posljedica takve predanosti na proizvodnost organizacije.
2) Organiziranje društveno odgovornih aktivnosti. Podrazumijeva odluke o
logičnom korištenju svih organizacijskih resursa koje stavlja težište na postizanje
organizacijskih društvenih ciljeva te je u skladu s društveno odgovornim planovima
organizacije.
3) Vođenje aktivnosti članova. Proces vođenja aktivnosti članova organizacije mora
biti takav da im se pomogne ostvariti društveno odgovorne ciljeve poduzeća. Menadžeri
moraju voditi, motivirati grupe te s njima komunicirati i raditi tako da rezultat bude
ostvarivanje organizacijskih društveno odgovornih ciljeva.
4) Kontroliranje društveno odgovornih aktivnosti. Kontroliranje na području
društvene odgovornosti sastoji se od dva velika zadatka:
(1) područja mjerenja: područje ekonomske funkcije, područje kvalitete života, područje
društvenog ulaganja, područje rješavanja problema,
(2) društvena revizija: Izvješće o napretku – proces mjerenja sadašnjih društveno
odgovornih aktivnosti organizacije da bi se tako odredilo njezino poslovanje na tom
području. Osnovni koraci u provođenju revizije su: promatranje, mjerenje i
ocjenjivanje svih aspekata društveno odgovornog poslovanja organizacije.
Vidljivo je, dakle, da su aktivnosti društvene odgovornosti inkorporirane u funkcije
menadžmenta, te menadžment u okviru svojih ovlasti zajedno sa zaposlenicima provodi
društvenu odgovornost.
21
4. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Društveno odgovorno poslovanje u Republici Hrvatskoj prikazano je u ovom dijelu
diplomskog rada obradom sljedećih tematskih jedinica: 1) razvoj društveno
odgovornog poslovanja u Republici Hrvatskoj i 2) uvođenje društveno odgovornog
poslovanja poduzeća u Republici Hrvatskoj.
4.1. RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Društveno odgovorno poslovanje u Republici Hrvatskoj nastalo je pod utjecajem
različitih čimbenika, od kojih su neki specifični za Hrvatsku, a drugi su više
međunarodnog karaktera. Istraživanje provedeno 2003. godine1 o društvenoj
odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj pokazalo je da iako relativno nov, koncept
društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj ima višegodišnju ukorijenjenost u
zajednici i upoznatost s mnogim njegovim vidovima. Identificirana su četiri međusobno
povezana čimbenika koji se odražavaju na razumijevanje društveno odgovornog
poslovanja u poduzećima kao i na pristup društveno odgovornog poslovanja u
Hrvatskoj. Ti čimbenici su (Bagić, Škrabalo & Narančić, 2004:26):
1) Vlasnička struktura. Vlasnička struktura utječe na upravljačke i tehnološke procese
kao i na njenu posvećenost ljudskim resursima te opredijeljenost za investiranje u
zajednicu. Posebno je važna kada je riječ o odnosu tvrtke i šire zajednice. Neke tvrtke
koje su pretežno ili isključivo u hrvatskom vlasništvu pokazuju veći interes za
poticanjem lokalnih dobavljača umjesto da uvoze jeftinije sirovine. Neke domaće tvrtke
regionalnog ugleda svoj najveći doprinos društveno odgovornom poslovanju vide u
lobiranju za jaču zaštitu domaćih proizvođača, nasuprot njihovom uskom, kratkoročnom
poslovnom interesu za nabavom jeftinijim sirovina u inozemstvu.
1 Istraživanje je provedeno kvantitativnom i kvalitativnom analizom podataka prikupljenih u 64
intervjua i upitnika, u što je bilo uključeno 36 tvrtki, 18 udruga, dvije državne ustanove, jedno tijelo, koje se bavi oblikovanjem međusektorske politike, tri poslovne organizacije (udruženja), tri strukovne organizacije, dva predstavnika medija i jedan nezavisni stručnjak.
22
2) Liderske sposobnosti. U hrvatskom kontekstu liderstvo se odražava u povjerenju
koje zaposlenici ukazuju svojim liderima, od kojih su se mnogi borili za opstanak
tvrtke u kritičnoj tranzicijskoj fazi i tijekom rata 1990-ih godina. Jednom kada je
uspostavljen odnos povjerenja između zaposlenika i njihovih rukovoditelja, lideri mogu
početi uvoditi progresivne promjene u procesima upravljanja te provoditi usklađivanje s
poboljšanim normama. Osobni angažman, interesi, karizma i dalje su od velikog
interesa za promidžbu kao i širenje informacija o društveno odgovornom ponašanju
tvrtke.
3) Veličina tvrtke. Praksa društveno odgovornog poslovanja najuočljivija je i
najraširenija u većim tvrtkama. Povratna informacija iz malih i srednjih poduzeća i
nevladinih organizacija govori da malo i srednje poduzetništvo redovito ulažu u svoje
lokalne zajednice. Ipak, kod malog i srednjeg poduzetništva uočava se nedostatak
saznanja o najboljim praksama te kapitala koji bi investirali u kvalitetno rukovodstvo,
osobito u području zaštite okoliša.
4) Sektor industrije. Sva tri dominantna područja društveno odgovornog poslovanja u
Hrvatskoj: razvoj ljudskih resursa, investiranje u zajednicu i zaštita okoliša, prisutni su u
svim industrijskim sektorima. Ipak, uslužni sektor, osobito banke, tendiraju
učinkovitijem i češćem korištenju navedenih područja društveno odgovornog poslovanja
u svrhu javne promidžbe. Tvrtke koje se bave industrijskom proizvodnjom kao važne
aspekte društveno odgovornog poslovanja češće spominju kolektivno pregovaranje,
upravljanje otpadom i ekološki učinkovitu tehnologiju.
Iako se društveno odgovorno poslovanje ne može smatrati dominantnim trendom
poslovanja u Hrvatskoj, istraživanja pokazuju da se širom hrvatske poslovne zajednice
društveno odgovorno poslovanje zagovara i provodi. Učinkoviti razvoj društvene
odgovornosti u Republici Hrvatskoj pretpostavlja podizanje svijesti o društvenoj
odgovornosti poduzeća, edukaciju o izgradnji partnerstva za sve sektore, poboljšanje
koordiniranosti među poslovnim organizacijama u izradi platforme za razmjenu
najboljih praksi društvene odgovornosti i lobiranje pri državnim tijelima s ciljem
stvaranja okruženja poticajnog za društvenu odgovornost poduzeća, pomaganje
23
gospodarstvu u ugradnji i primjeni strategija društvene odgovornosti u izvještavanju o
tim aktivnostima te pružanje tehničke pomoći nevladinim organizacijama s ciljem
njihove aktivne suradnje s poslovnim sektorom i osiguranjem lako dostupnih
informacija o nevladinom sektoru u Hrvatskoj (Bagić, Škrabalo & Narančić, 2004:29).
Jedan od pozitivnih primjera je nagrada Indeks DOP-a – nagrada za društveno
odgovorna poduzeća. Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski savjet za održivi razvoj
jednom godišnje dodjeljuju nagradu Indeks DOP-a u kategoriji malih, srednjih i velikih
tvrtki. Ocjenjuje se šest osnovnih područja: ekonomska održivost, uključenost društveno
odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju, radna okolina, zaštita okoliša, tržišni
odnosi te odnosi sa zajednicom. Jedan od ciljeva ovog projekta je i omogućavanje
hrvatskim poduzećima objektivne procjene njihovih dobrovoljnih praksi i usporedba
jednih u odnosu na druge u skladu sa svjetskom praksom. Dodjelom nagrada žele se
potaknuti i ostala poduzeća na pridruživanje inicijativi provedbe načela održivog
razvoja i uvođenja društveno odgovornih praksi.
Važno je spomenuti i da je Nacionalna mreža za društveno odgovorno poslovanje
formirala u 2012. godini konačnu verziju Prijedloga Strategije društveno odgovornog
poslovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012.-2015. godine koja je upućena na
očitovanje nadležnim tijelima. U Strategiji je uz isticanje važnosti društveno
odgovornog poslovanja za poslovanje poduzeća u Republici Hrvatskoj, ukazano na
važnost jačanja uloge državne uprave u promociji društveno odgovornog poslovanja,
dani su prijedlozi aktivnosti državnih tijela na promociji društveno odgovornog
poslovanja, te je istaknuta potreba za ulaganjem napora u promociju, informiranje i
podizanje šire javnosti, ali i poslovnog sektora o važnosti društveno odgovornog
poslovanja.
Poduzeća u Hrvatskoj su sve više svjesna važnosti implementacije društveno
odgovornog poslovanja u svoju poslovnu politiku, te sve češće promatraju društvenu
odgovornost poduzeća i korporativno upravljanje kao poslovnu priliku, koja
potencijalno može biti izvor konkurentske prednosti na globalnome tržištu.
24
4.2. UVOĐENJE DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ
U Hrvatskoj su posljednjih nekoliko godina učinjeni značajni koraci u promociji i
integraciji društveno odgovornog poslovanja, sve je veći broj tvrtki koje koriste
smjernice tog poslovanja za izvještavanje, provodi se i rangiranje tvrtki prema
nefinancijskim kriterijima indeksa DOP-a. Uvođenje društveno odgovornog poslovanja
poduzeća u Republici Hrvatskoj prikazano je u ovom dijelu diplomskog rada kroz
sljedeće tematske jedinice: 1) inicijativa Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici
Hrvatskoj, 2) inicijativa Ujedinjenih naroda “Global Compact”, 3) Hrvatski
poslovni savjet za održivi razvoj i 4) smjernice Globalne inicijative za
izvještavanje.
4.2.1. Inicijativa Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici Hrvatskoj
Hrvatska je postala članicom Ujedinjenih naroda 22. svibnja 1992. godine. Program
Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj postoji od 1996. godine, kada je
utemeljen prvi Ured za vezu. Ured je prerastao u Nacionalni ured stalnog predstavnika
2001. godine. Postojanje UNDP-a u Hrvatskoj temelji se na Standardnom osnovnom
sporazumu o pomoći UNDP-a s hrvatskom Vladom.
Programske aktivnosti UNDP-a Hrvatska temelje se na Nacionalnom programu UNDP-a
u Republici Hrvatskoj od 2007. do 2011., koji je odobrio Izvršni odbor UNDP u 2007.
godini. UNDP Hrvatska usmjeren je na regionalni razvoj i društveno-gospodarski
oporavak manje razvijenih područja pogođenih ratom, na smanjenje siromaštva i
energetsku učinkovitost, na podršku razvoju poslovanja i društveno odgovornog
poslovanja, na izgradnju kapaciteta u području razvoja suradnje, izbora, pravosuđa,
prikupljanja odnosno uništavanja oružja i smanjenje kriminala, te na suzbijanje HIV-a i
side (Program UN-a za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, http://www.undp.hr/show.jsp?page
=52717, 20.04.2013.).
U kontekstu društvene odgovornosti UNDP aktivno sudjeluje na promicanju praksi
društveno odgovornog poslovanja i politike koja pogoduje poslovanju, kao i kroz
25
partnerstva između javnog i privatnog sektora. Nadalje, UNDP promiče uvođenje normi
poslovnog upravljanja, razvoj indeksa za mjerenje društveno odgovornog poslovanja,
podršku transparentnim zakonodavnog okvirima koji se odnose na poslovno okružje, te
promidžbu održivog razvoja i investicija u nerazvijenim područjima.
UNDP posluje kroz nacionalnu mrežu Svjetskog sporazuma koja je pokrenuta 2007.
godine, a cilj je UNDP-a pružiti neutralnu platformu za definiranje zajedničkih
prioriteta i partnerskih projekata koji mogu poslužiti kao sredstvo za značajno
sudjelovanje privatnih sektora u rješavanju nacionalnih i lokalnih pitanja razvoja, čime
se doprinosi cjelokupnom procesu razvoja.
UNDP podržava napore Vlade u promicanju društveno odgovornog poslovanja
podizanjem razine svijesti u javnosti i izgradnjom tehničkih kapaciteta hrvatskih tvrtki
kako bi u praksi provele društveno odgovorno poslovanje i promidžbu politike koja
pogoduje poslovanju. Time UNDP značajno doprinosi razvoju društvene odgovornosti u
Republici Hrvatskoj.
4.2.2. Inicijativa Ujedinjenih naroda “Global Compact”
Svjetski sporazum ili Global Compact, inicijativa je Ujedinjenih naroda za uvođenje
društveno odgovornog poslovanja. Pokrenuta je 2000. godine, a u 2013. godini okuplja
oko 8.000 korporativnih dionika iz preko 135 zemalja svijeta (Izvješće o održivom
razvoju, 2010:8). Svjetski sporazum je strateška inicijativa koja se temelji na deset
osnovnih načela iz područja ljudskih prava, prava radnika, okoliša i borbe protiv
korupcije (Global Compact Network Republika Hrvatska, http://www.drustvena-
odgovornost.undp.hr/show.jsp?page=11037 4, 19.04.2013.):
26
1) Ljudska prava:
(1) načelo – tvrtka bi trebala podupirati i poštovati zaštitu međunarodnih ljudskih
prava unutar svog područja utjecaja i
(2) načelo – pobrinuti se da ne sudjeluje u kršenjima ljudskih prava.
2) Radna prava:
(1) načelo – tvrtke bi trebale podržavati slobodu udruživanja i stvarno priznavanje
prava na kolektivno pregovaranje,
(2) načelo – dokidanje svih oblika prisilnog rada,
(3) načelo – stvarno ukidanje dječjeg rada i
(4) načelo – ukidanje diskriminacije u vezi sa zapošljavanjem i izborom zanimanja.
3) Okoliš:
(1) načelo – tvrtke bi trebale podupirati predostrožan pristup izazovima na području
okoliša,
(2) načelo – pokrenuti inicijative radi promicanja veće odgovornosti prema okolišu,
(3) načelo – poticati razvoj i širenje tehnologija manje škodljivih za okoliš.
4) Borba protiv korupcije:
(1) načelo – tvrtke bi trebale raditi na suzbijanju korupcije u svim njenim oblicima,
uključujući iznudu i podmićivanje.
Svjetski sporazum ili Global Compact je jedinstveni primjer suradnje poslovnog svijeta
i međunarodne zajednice te uz tvrtke okuplja i predstavnike akademske zajednice,
civilnog društva, vlada i poslovnih udruga. Lokalna mreža Global Compacta Hrvatske
osnovana je 2007. godine i u 2013. godini broji 57 članica. Dodatni poticaj razvoju dan
je u rujnu 2009. godine kada je osnovano Tajništvo mreže koje pruža podršku članicama
i Upravnom odboru, uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i
Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR). Bilo koje poduzeće koje
poštuje deset načela Global Compacta Hrvatske, a ima minimalno deset zaposlenih
može se prijaviti za članstvo.
Članstvo se ostvaruje jednostavnim načinom: direktor ili predsjednik uprave poduzeća
potpisuje dokument kojim se poduzeće obvezuje izvještavati na godišnjoj bazi o svom
napretku u uvođenju društveno odgovornog poslovanja. Ako taj uvjet ne ispuni, poduzeće
27
se označava kao nekomunicirajući partner i konačno se uklanja iz članstva. S druge strane,
članstvo u mreži omogućava poduzećima učenje o samima sebi kroz autoevaluaciju
pisanjem tzv. izvješća o napretku, a dobri primjeri ostalih kompanija u mreži služe kao
motivacija za poboljšanje. Poduzeća koja poštuju načela Global Comapcta imaju
osiguranu znatno bolju sliku u međunarodnom poslovnom okruženju. Time se stvaraju i
nove poslovne prilike, promiču dugoročni poslovni interesi i olakšano usklađuje
poslovanje s međunarodnim standardima odgovornog poslovanja. Članstvo u Global
Compactu uključuje i prihvaćanje utvrđenog i globalno prepoznatog okvira za razvoj,
implementaciju dobrih praksi, dijeljenje dobrih praksi u društveno odgovornom
poslovanju, unaprjeđenje održivih rješenja sa svim uključenima, povezivanje poslovnih
subjekata i njihovih podružnica s ostalim lokalnim mrežama Global Compacta, što
potencijalno otvara nova tržišta, posebno u zemljama u razvoju, pristup UN-ovom znanju i
iskustvu, korištenje Global Compactovih alata i resursa za sudjelovanje u specijaliziranim
radnim skupinama iz pojedinih područja kojima se Global Compact bavi.
Hrvatska mreža Global Compacta strateški se usmjerila na pitanje okoliša i borbe protiv
korupcije kojima se bavi kroz niz radionica i projekata. Posebna je inicijativa za
promoviranje praksi zelenog ureda, ali potiču se i druge samoinicijativne akcije od
strane članica ili potencijalnih članica (Global Compact Network Republika Hrvatska,
http://www.drustvena-odgovornost.undp.hr/show.jsp?page=110374, 19.04.2013.).
Poduzeće Holcim Hrvatska d.o.o., o kojem je riječ u ovom diplomskom radu, član je
lokalne mreže Global Compacta osnovane 2007. godine.
4.2.3. Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HRPSOR) je neprofitna ustanova privatnog
sektora. Čine je četrdeset članova – predstavnika hrvatskog gospodarstva koji udružuju
znanje, inovativnost i odgovornost u traganju za razvojnim putovima koji uravnotežuju
poslovni uspjeh, društvenu dobrobit i zaštitu okoliša (Hrvatski poslovni savjet za
održivi razvoj, http://www.hrpsor.hr/hrpsor/index.php/hr/hrpsor/osnovni-podaci, 20.04.
2013.). Hrvatski poslovni savjet osnovan je 1997. godine. Dio je globalne mreže koju
28
čine nacionalni ili regionalni poslovni savjeti za održivi razvoj iz zemalja u razvoju i
partnerske organizacije. Na području Srednje Europe nacionalni savjeti postoje još u
Poljskoj, Češkoj Republici i Mađarskoj. HR PSOR je u 2000. godini pokrenuo godišnje
poslovne skupove Regional Business Partnership for Sustainable Dvelopment kojima
nastoji jačati zalaganje gospodarstvenika iz različitih zemalja za održivi razvoj.
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj organizira različite skupove, radionice
(stručne sastanke) kojima se educiraju svi zainteresirani za održivi razvoj i društveno
odgovorno poslovanje, te razmjenjuju znanja i iskustva. Edukativni seminari provode se
u okviru projekta uspostave Nacionalne mreže za razvoj društveno odgovornog
poslovanja koji uz potporu Europske komisije, od srpnja 2010. godine, provodi niz
vodećih poslovnih udruženja i stručnih organizacija u Hrvatskoj.
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, dakle, aktivno radi na promoviranju održivog
razvoja i razvijanju svijesti o važnosti implementacije koncepta društveno odgovornog
poslovanja u poslovanje hrvatskih poduzeća.
4.2.4. Smjernice Globalne inicijative za izvještavanje
Globalnu inicijativu za izvještavanje pokrenuli su 1997. godine Coalition of
Environmentally Aware Economies (CERES) i United Nations Environment Program
(UNEP) s ciljem podizanja standarda korporativnog izvještavanja o društveno
odgovornom poslovanju i održivom razvoju na razini financijskog izvještavanja, osobito
u pogledu usporedivosti, pravodobnosti, pouzdanosti, vjerodostojnosti i provjerljivosti
predočenih informacija. Središnji okvir za izvještavanje su Smjernice za izvještavanje, a
na njih se nadovezuju drugi modularni elementi kao što su Sektorski dodaci i Protokoli
uz pokazatelje koji poduzećima omogućuju kvalitetnu i učinkovitu pripremu izvješća
koja je istovremeno usporediva, ali i prilagođena specifičnostima pojedinih
gospodarskih grana i sektora. Globalna inicijativa za izvještavanje omogućuje kvalitetno
i cjelovito izvještavanje o ekonomskim, okolišnim i društvenim učincima poslovanja
poduzeća različitih veličina, djelatnosti i lokacija (Društveno odgovorno poslovanje u
Hrvatskoj, http://www.dop.hr/?p=662, 28.03.2013.).
29
Smjernice za izvještavanje o održivosti sastoje se od načela za određivanje sadržaja
izvješća te osiguravanje kvalitete iznesene informacije. Obuhvaćaju i Standardne
podatke koje čine pokazatelji učinka i drugi podaci za objavljivanje, kao i upute o
posebnim tehničkim pitanjima koja se javljaju u izvještavanju.
Smjernice GRI-a sastoje se, dakle, od dva dijela (Smjernice za izvještavanje o
održivosti, https://www.globa lreporting.org/resourcelibrary/Croatian-G3-Reporting-
Guidelines.pdf, 30.04.2013.):
· Prvi dio – Načela i upute za izvještavanje: u njemu su opisana tri glavna elementa
procesa izvještavanja. Kao pomoć pri određivanju o čemu izvještavati, iznose se
načela izvještavanja, koja se odnose na materijalnost, uključenost dionika, kontekst
održivosti i potpunosti, pri čemu je svako načelo popraćeno kratkim skupom
provjera. Primjena načela na standardne podatke određuje teme i pokazatelje o
kojima će se izvještavati. Slijede načela uravnoteženosti, usporedivosti, točnosti,
pravodobnosti, jasnoće i pouzdanosti, zajedno s popratnim provjerama, koje služe
kao pomoć u postizanju primjerene kvalitete iznesenih podataka. Zaključni dio
sadrži upute o načinu određivanja raspona subjekata zastupljenih u izvješću
(“Granica izvješća”).
· Drugi dio – Standardni podaci: sadrži Standardne podatke koji trebaju biti
obuhvaćeni izvješćima o održivosti. Odnose se na: profil (podatke koji postavljaju
opći kontekst za razumijevanje učinka organizacije, kao što je njezina strategija,
organizacijski profil i upravljanje), pristup upravljanju (podaci koji govore o načinu
na koji se organizacija bavi određenim skupom tema, radi stvaranja konteksta za
razumijevanje učinka na određenom području) i pokazatelji učinka (pokazatelji koji
donose usporedive informacije o ekonomskom, okolišnom i društvenom učinku
organizacije).
Izvještavanje omogućava transparentnost poslovanja i dobivanje povratnih informacija o
napredovanju poduzeća u području održivog razvoja i društveno odgovornog
poslovanja.
30
5. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U PODUZEĆU
HOLCIM HRVATSKA D.O.O.
Poduzeće Holcim Hrvatska d.o.o. razvilo se iz tvornice za proizvodnju cementa
utemeljene 1926. godine u Koromačnu. Na početku 21. stoljeća to je suvremeno
poduzeće koje nastoji praćenjem trendova na tržištu odgovorno djelovati prema svim
interesnim skupinama: kupaca, dobavljača i lokalne zajednice, te ostvarivati
ekonomsku, etičku i društvenu korist.
U skladu s tim u ovom dijelu rada obrađene su sljedeće tematske jedinice: 1) pregled
osnovnih podataka o Holcimu Hrvatska d.o.o., 2) poslovna strategija, vizija, misija
i ciljevi poslovanja poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o., 3) društvena odgovornost
poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o., 4) odgovornost poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o.
prema interesnim grupama i 5) Holcim Hrvatska d.o.o. i trobilančno izvješćivanje.
5.1. OPĆENITO O PODUZEĆU HOLCIM HRVATSKA D.O.O.
Tvornicu za proizvodnju cementa utemeljenu 1926. godine u Koromačnu, kapaciteta
50.000 tona cementa godišnje, sagradilo je talijansko društvo Spema Giusepe Conigliaro
iz Palerma u Italiji. Prva rekonstrukcija tvornice, zbog njezinog lošeg tehničko-
tehnološkog stanja izvršena je 1950-tih godina, a do 1981. godine tvornica je bila dio
organizacije Istarske tvornice cementa i hidratiziranog vapna, Pula. Poboljšanje
proizvodnih mogućnosti Tvornice cementa Koromačno uslijedilo je nakon
rekonstrukcije koja je provedena u razdoblju od 1971. do 1974. godine. Početkom 1990.
godine u poduzeću je proveden proces privatizacije, a većinski paket dionica kupilo je
švicarsko poduzeće Societe Suisse du Ciment Portand S.A (Financijska izvješća,
2004:1). Isto je društvo pet godina kasnije preuzela Holderbank, jedna od najvećih
svjetskih grupacija za proizvodnju i otpremu cementa, betona i agregata, sa sjedištem u
Švicarskoj, osnovana 1912. godine, koja djeluje u više od 70 zemalja, te zapošljava više
od 90.000 djelatnika. Svoje poslovanje temelji na načelima održivog razvoja. U svjetlu
reorganizacije unutar grupe Holderbank, u svibnju 2001. godine promijenjeno je ime
grupe u Holcim, a Tvornica cementa Koromačno u 2003. godini mijenja ime u Holcim
31
Hrvatska (Izvješće o održivom razvoju 2004, 2005:5). Tvrtka društva glasi: Holcim
(Hrvatska) društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju cementa, a skraćena
tvrtka društva glasi: Holcim (Hrvatska) d.o.o. Sjedište tvrtke je u Koromačnu.
U 2001. godini društvo je reorganizirano iz dioničkog društva u društvo s ograničenom
odgovornošću, pri čemu je usvojen i Društveni ugovor. Temeljni kapital društva na dan
02. kolovoza 2002. godine smanjen je za 50 %, te je iznosio 201.718.200 kn. Daljnje
smanjenje kapitala društva uslijedilo je 2004. godine, i to za 107.718.200 kn, te je
iznosilo 94.000.000 kn (Odluka Skupštine društva od 30. prosinca 2004., 2004:1).
Temeljni kapital društva u sljedećim je godinama imao trend rasta te je u 2012. godini
iznosio 367.780.500 kn (Poslovna.Hrvatska, http://poslovna.hr/subjekti.aspx?show=3
11217&tab=posl&stab=6, 15.04.2013.).
Holcim u Hrvatskoj proizvodi oko 750.000 tona cementa, 150.000 kubnih metara
betona, te oko 1.000.000 tona kamenih agregata (Holcim, http://www.holcim.hr/o-
nama/profil-tvrtke.html, 06.04.2013.). Cement proizvodi u tvornici u Koromačnu, a
posjeduje i dva terminala za cement – Jastrebarsko i Zadar. Holcim Hrvatska ima osam
tvornica betona (Donja Bistra, Karlovac, Klana, Kukuljanovo, Lučko, Zabok i
Plovanija) od kojih je jedna u suvlasništvu, Resnik Beton. Tvrtka Holcim mineralni
agregati d.o.o. posjeduje tri kamenoloma; jedan od njih nalazi se nedaleko od
Lepoglave, u Očuri, a druga dva u Istri – u Plovaniji (blizu Buja) i u Šumberu (blizu
Labina) (Holcim – Transportni betoni, http://www.holcim.hr/holcimcms/uploads/HR/
Holcim_transportni_betoni_brosura_09_2009.pdf, 17.04.2013.). Holcim u Hrvatskoj
zapošljava više od 370 djelatnika, od kojih je u 2012. godini u Holcim (Hrvatska) d.o.o.
u Koromačnu bilo zaposleno 181 (Poslovna.Hrvatska, http://poslovna.hr/subjekti.aspx?
show=311217&tab=posl&stab=6, 15.04.2013.).
Predmet poslovanja čini skup djelatnosti za koje je društvo registrirano i koje društvo
obavlja (Feldman i Obuljen, 1995:7). Prema registraciji od 16. siječnja 1996. godine
društvo je razvrstano u djelatnost: DI2651 – proizvodnja cementa. Prema NKD 2007.
godine društvo je razvrstano u djelatnost C2351 – proizvodnja cementa. Uz glavnu
32
djelatnost poduzeće je registrirano i za djelatnosti koje su više ili manje povezane s
glavnom djelatnošću poduzeća.
5.2. POSLOVNA STRATEGIJA, VIZIJA, MISIJA I CILJEVI
POSLOVANJA PODUZEĆA HOLCIM HRVATSKA D.O.O.
Postizanje konkurentske prednosti na tržištu i ostvarivanje pozitivnog poslovanja ističe
potrebu definiranja budućeg stanja poduzeća, odnosno viziju poduzeća. Vizija se
definira kao kvalitativna, općenita slika realnog shvaćanja budućeg stanja (Buble,
2000:131). Pretpostavka je o određenom budućem vremenskom razdoblju prema kojoj
se testiraju sadašnje odluke. Vizija je kriterij koji osigurava uporište u budućoj
stvarnosti za ocjenu akcija koje poduzeće sada treba razmotriti i poduzeti.
Najjednostavnije je viziju dakle definirati kao jasnu predodžbu budućih događaja,
odnosno dugoročni željeni rezultat unutar kojega zaposlenici identificiraju i rješavaju
probleme koji stoje na putu njezina ostvarenja (Buble et al., 1997:129). Vizija poduzeća
mora vlasnicima osigurati ostvarenje očekivanog profita, zaposlenicima očekivana
primanja i socijalni standard, a kupcima zadovoljenje potreba.
Vizija Holcima Hrvatska glasi: Gradimo temeljem za buduće generacije (Holcim
Hrvatska, http://www.holcim.hr/o-nama/misija-i-vizija.html, 18.04.2013.). Tako
definiranom vizijom menadžment poduzeća daje jasnu, motivirajuću poruku
zaposlenicima - “radeći u dobrobiti kompanije, radite u vlastitu dobrobit, dobrobit svoje
djece i njihovih potomaka, te svoga kraja”.
Uži pojam od vizije je misija, a ona označava osnovnu funkciju postojanja poduzeća.
Misijom se određuju ciljevi u prostoru i vremenu što znači da dobro definirana misija
čini osnovu za izvođenje ciljeva i ostalih planova prema hijerarhiji, iz čega proizlazi i
značaj misije poduzeća. Uz pojam misije često se javlja istoznačna riječ svrha. Misija ili
svrha identificira osnovnu funkciju ili zadatak poduzeća ili bilo kojeg njegovog dijela
(Weihrich & Koontz, 1998:122). Misija ili svrha može se definirati kao osnovni zadatak
poduzeća, pa se prema tome i razlikuje od poduzeća do poduzeća.
33
Misija Holcima Hrvatska glasi: Biti najcjenjenija i najprivlačnija tvrtka u našoj
industrijskoj grani, stvarajući vrijednosti za sve naše radnike, poslovne partnere i
lokalnu zajednicu u okviru koncepta održivog razvoja (Holcim Hrvatska,
http://www.holcim.hr/o-nama/misija-i-vizija.html, 18.04.2013.). U misiji su sadržana tri
ključna elementa ili aspekta kojima društvo posvećuje posebnu pozornost u
svakodnevnom poslovanju. Iako je misija društva izražena kroz samu djelatnost –
proizvodnju cementa, vidljivo je da je Holcim posegao za tzv. tržišno orijentiranom
definicijom misije. Pored zadovoljstva poslovnih partnera, što je ključ i osnova
financijske održivosti društva, u Holcimu su u istoj mjeri posvećeni i zadovoljstvu
radnika i lokalne zajednice. Vodeći računa o sinergiji ova tri aspekta poduzeće postiže
optimalan poslovni rezultat, povećava efikasnost i produktivnost, te stvara pozitivnu
sliku o sebi u javnosti.
Ciljevi poduzeća proizlaze iz postavljene misije. Iz misije se izvode, najprije,
strategijski ciljevi, tj. ciljevi poduzeća kao cjeline koji se često nazivaju i oficijelnim
ciljevima s obzirom da oni izražavaju namjere onoga što poduzeće želi ostvariti. Na
temelju strategijskih ciljeva definiraju se taktički ciljevi, odnosno rezultati koje
namjeravaju ostvariti sektori i odjeli. Taktički ciljevi su temelj za definiranje
operacijskih ciljeva, odnosno specifičnih rezultata koje treba ostvariti odjeli, radne
grupe i pojedinci (Buble, 2000:140).
Primaran cilj Holcima Hrvatska d.o.o. je ostvarivanje dobiti, odnosno profita. Osim
profitabilnosti, društvo posebnu pozornost posvećuje položaju na tržištu, proizvodnosti,
inovacijama, daljnjem razvoju rukovođenja, mišljenju i stavovima zaposlenih i dakako
javnosti. Ciljevi poslovanja Holcim (Hrvatska) d.o.o. postavljeni su na dvije razine:
strateški, na razini društva i funkcionalni, na razini pojedinih poslovnih funkcija.
Strateški ciljevi derivat su ciljeva postavljenih društvu od njegova švicarskog vlasnika i
usuglašeni su s ciljevima grupe Holcim u cjelini. Funkcionalni (kratkoročni, operativni)
ciljevi usuglašeni su sa strateškim ciljevima i u funkciji su njihova ostvarenja. U
Business Planu 2002.-2006., naglasak je stavljen na centralizaciju poslovanja, kontrolu i
snižavanje troškova, povećanje efikasnosti i produktivnosti, te posljedično povećanje
udjela na domaćem tržištu (Business Plan Tvornice cementa Koromačno, 2001:2).
34
Imajući na umu činjenicu da društveno odgovorno poslovanje doprinosi dugoročnoj
održivosti poduzeća, proizvodeći pozitivne učinke na njezino poslovanje, poduzeće je
donijelo Strategiju društvenog poslovanja – dokument koji obuhvaća i određuje odnos
poduzeća s relevantnim dionicima na koje poslovne odluke i poslovne aktivnosti
Holcima imaju ili mogu imati utjecaj, odnosno uvjetuju odgovarajuće promjene u
okruženju koje onda neposredno utječu na dionike (Strategija društveno odgovornog
poslovanja, http://www.holcim.hr/odrzivi-razvoj/drustveno-odgovorno-poslovanje/strat
egija-drustveno-odgovornog-poslovanja.html, 07.04.2013.)
Strategija poduzeće Holcim (Hrvatska) d.o.o. temelji se na postavkama održivog
razvoja, svakodnevno donoseći odluke koje uravnotežuju zahtjeve za stabilnim
poslovnim rezultatom s društveno odgovornim poslovanjem i skrbi o okolišu. Ključni
dokument koji određuje opći, konzistentan okvir globalne situacije poduzeća i način
kako poduzeće ostvaruje misiju i ciljeve ja Kodeks ponašanja. Ovaj dokument
usmjerava i objašnjava kako će se obavljati svakodnevni poslovi. Nadzor nad
poslovanjem definiran je Načelom cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom, okolišem i
zaštitom zdravlja i sigurnosti (shema 3). Načelo je objedinjena primjena sustava
upravljanja ISO 9001, ISO 14001 te OHSAS 18001 i vrijedi bez izuzetka za sve lokacije
Holcima u Hrvatskoj.
Shema 3. Sustav razvoja poslovanja poduzeća Holcim (Hrvatska) d.o.o.
promicanje
očuvanja okoliša
bolje
upravljanje
troškovima
stalno
unaprjeđenje marketinga
izvrsnost
ljudskih
potencijala
odgovornost
prema
zajednici
usredotočeni na proizvod
globalno ravnomjerna
zastupljenost
lokalni ljudi
svjetski standardi
LJUDI
STVARANJE VRIJEDNOSTI cilj
strategija
načela
osnova
Izvor: Izvješće o održivom razvoju 2010., 2011:14.
35
Osnovu sustava poslovanja i strateškog promišljanja čine ljudi, njihovo znanje i
stručnost. U skladu s tim definirana su načela poslovanja (Izvješće o održivom razvoju
2010, 2011:19):
· promicanje očuvanja okoliša,
· bolje upravljanje troškovima,
· stalno unaprjeđenje marketinga,
· izvrsnost ljudskih potencijala,
· odgovornost prema zajednici.
U skladu s temeljnim načelom poslovanja, načelom cjelovitog sustava upravljanja
kvalitetom, okolišem i zaštitom zdravlja i sigurnosti definirana su strateška usmjerenja
(Holcim Hrvatska, http://www.holcim.hr/o-nama/holcim-grupa.html, 08.04. 2013.):
· Cement i agregati kao osnovica. Poduzeće je usmjereno na osnovno poslovanje.
Cement i agregati središte su aktivnosti poduzeća. Poduzeće u ponudi ima i
transportni beton, betonske proizvode i asfalt, zajedno s povezanim uslugama.
Inovativni i primjeni prilagođeni proizvodi visoke su visoke kvalitete, što određuje i
tržišni položaj poduzeća.
· Globalno aktivni i čvrsto ukorijenjeni. Holcim je više globalno aktivan od bilo koje
druge grupacije građevinskog materijala, snažno prisutan na svakom pojedinom
tržištu. Solidan interni i vanjski rast dopušta mu širenje pozicije na tržištu, i na
rastućim i na već razvijenim tržištima.
· Lokalna odgovornost s globalnim vodstvom. Poslovanje poduzeća je lokalne prirode
i vodi se prema uvjetima i potrebama svakog specifičnog tržišta jer upravo je to
mjesto na kojem se stvara vrijednost. Ključ uspjeha je u ravnoteži između lokalne
odgovornosti i globalnog vodstva.
Poduzeće se treba usredotočiti na proizvodnju kvalitetnog proizvoda. Pri tome treba
implementirati R&D strategiju, koja obuhvaća razvojno-istraživačke aktivnosti i
ulaganja u temeljna i primijenjena istraživanja i u razvoj proizvoda, proizvodnih procesa
i tehnologije. Cilj je priprema poduzeća za budućnost. U strateškim odrednicama
36
posebna se pažnja posvećuje obrazovanju lokalnog stanovništva za potrebe tvornice.
Time bi se osigurao kvalitetan kadar u budućnosti koji bi mogao svojim znanjem i
stručnošću pridonositi povećanju proizvodnje.
Opći ciljevi cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom, okolišem i zaštitom zdravlja i
sigurnosti su sljedeći (Izvješće o održivom razvoju 2010, 2011:19):
· povećati razinu svijesti te osjećaj odgovornosti i utjecaja zaposlenika na kvalitetu
proizvoda i usluga, očuvanje okoliša i zdravstvenu zaštitu, te zaštitu na radu,
· trajno unaprjeđivati znanja i vještine zaposlenika kroz osiguranje potrebitih resursa i
treninga,
· razviti osjećaj pripadnosti timu i poticati inovativne ideje kroz uključivanje
zaposlenika u projekte povezane s cjelovitim sustavom upravljanja.
Temeljni cilj poduzeća je stvaranje vrijednosti, kako za vlasnika, tako i za djelatnike,
klijente i šire - društvenu zajednicu.
5.3. DRUŠTVENA ODGOVORNOST PODUZEĆA HOLCIM HRVATSKA
D.O.O.
Holcim Grupa već 80 godina razvija tradiciju dugoročnog odnosa suradnje s klijentima,
te stavlja osobiti naglasak na kvalitetu proizvoda i zaštitu okoliša, a to postiže
kontrolom kvalitete, neprestanim ulaganjem u nove tehnologije i politikom “održivog
razvoja”. Kroz poslovne odluke Holcim Grupa nastoji uravnotežiti ekonomski rast,
zaštitu okoliša i društvenu odgovornost. Holcim Hrvatska d.o.o. društveno odgovorno
poslovanje doživljava kao svoju poslovnu strategiju koja dovodi do uspjeha te određuje
odnos prema dionicima u cilju stvaranja vrijednosti. Na globalnoj razini Holcim je
odredio da društvena odgovornost podrazumijeva šest područja (Horvat,
http://zagreb.oikos-international.org/uploads/media/HOLCIM_Horvat.pdf, 17.03.2013.):
1) etičko poslovanje, 2) principi zapošljavanja, 3) zaštita na radu, 4) uključenost u
lokalnu zajednicu, 5) odnosi s kupcima i dobavljačima i 6) analiza i izvještavanje o
rezultatima postignutim u prethodnih pet područja.
37
Društvena odgovornost poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o. prikazana je u ovom dijelu
diplomskog rada obradom sljedećih tematskih jedinica: 1) ekonomska odgovornost, 2)
zakonska odgovornost, 3) etička odgovornost i 4) filantropska odgovornost.
5.3.1. Ekonomska odgovornost
Ekonomska odgovornost podrazumijeva obveze menadžmenta da ostvare planirane
ciljeve Holcima Hrvatska d.o.o, te da osiguraju racionalno korištenje proizvodnih
resursa i odgovarajući profit. Menadžment Holcima Hrvatska d.o.o. unatoč
gospodarskoj krizi u državi i neefikasnoj naplati potraživanja, izvršava zacrtane ciljeve
poduzeća. Nakon ostvarene dobiti od 45,42 mil. kuna u 2008. godini, 27,49 mil. kuna u
2009. godini i 12,6 mil. kuna u 2010. godini te velikog investicijskog ciklusa u
modernizaciju pogona, poduzeće u 2011. i 2012. godini posluje s gubitkom (tablica 2).
Tablica 2. Račun dobiti i gubitka poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o.
u kn
2010. 2011. 2012.
I. Poslovni prihodi
II. Poslovni rashodi
III. Financijski prihodi
IV. Financijski rashodi
V. Udio u dobiti od pridruženih poduzetnika
VI. Udio u gubitku od pridruženih poduzetnika
VII. Izvanredni – ostali prihodi
VIII. Izvanredni – ostali rashodi
IX. Ukupni prihodi
X. Ukupni rashodi
XI. Dobit ili gubitak prije oporezivanja
1. Dobit prije oporezivanja
2. Gubitak prije oporezivanja
XII. Porez na dobit
XIII. Dobit ili gubitak razdoblja
1. Dobit razdoblja
2. Gubitak razdoblja
270.120.300
291.240.300
14.070.300
21.243.400
0
0
0
0
284.190.600
312.483.600
-28.293.000
0
28.293.000
-12.575.100
-15.717.900
12.575.100
0
285.885.000
297.793.100
7.537.800
33.072.900
0
0
0
0
293.422.800
330.866.000
-37.443.200
0
37.443.200
-8.121.200
-29.322.000
0
29.322.000
268.415.500
290.845.600
17.730.800
42.675.000
0
0
0
0
286.146.300
333.520.900
-47.374.600
0
47.374.600
697.500
-48.072.000
0
48.072.000
Izvor: Poslovna.Hrvatska, http://poslovna.hr/subjekti.aspx?show=311217&tab=posl& stab=rdg, 18.04.2013.
Iz računa dobiti i gubitka vidljivo je da je poduzeće Holcim Hrvatska d.o.o. u 2011.
godini poslovalo s gubitkom od 29,3 mil. kuna, a u 2011. godini gubitak poduzeća
povećana je za 48,1 mil. kuna, odnosno za 63,4 %. Posljedica je to negativnih trendova
38
u sektoru građevinarstva u razdoblju od 2009. do 2012. godine te problema s naplatom
zbog općeg lošeg stanja likvidnosti u državi. Unatoč padu građevinske aktivnosti u
Hrvatskoj u 2012. godini Holcim je u Hrvatskoj u segmentu cementa uspio povećati
tržišni udio za oko 0,5 % u odnosu na 2011. godinu, iako je ukupna potrošnja cementa u
Hrvatskoj u tom razdoblju smanjena za 14 %. U segmentu betona prodane količine bile
su za 6 % veće nego u 2011. godini, dok je u segmentu agregata ostvaren pozitivan
financijski rezultat, odnosno dobit (Holcim Hrvatska s operativnim gubitkom od 18,8
milijuna kuna, http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/holcim-hrvatska-s-
operativnim-gubitkom-od-188-milijuna-kuna/, 16.04.2013.). No, bez obzira na gubitak
ostvaren u 2011. i 2012. godini poduzeće bilježi pozitivan novčani tok, te svoje
financijske obveze ispunjava u roku od 60 dana. Gubitak se pokriva iz akumulirane
dobiti koja je u 2012. godini iznosila gotovo 200 mil. kuna.
Društveno odgovorno poslovanje sastavni dio poslovne strategije poduzeća Holcim,
koje poduzeću donosi višestruke koristi. Društvena odgovornost u Holcim Hrvatska
d.o.o. ne promatra se samo kao svrha samoj sebi, već i kao sredstvo za ostvarenje
ciljeva, odnosno ostvarenje maksimalne dobiti uz održavanje uvjeta okoliša (zakonska
regulativa i društveni zahtjevi). Holcim, primjerice uporabom zamjenskih goriva i
sirovina nastoji doprinijeti, s jedne strane zaštiti okoliša i koristi za društvenu zajednicu,
a s druge strane smanjiti troškove poslovanja i time povećati dobit.
U sklopu investicijskog programa, Holcim je u 2003. godini unaprijedio mlin cementa,
čime postaje jedna od energetski najefikasnijih tvornica cementa u Europi. Smanjena
potrošnja električne energije koja se time ostvaruje jednaka je godišnjem utrošku tri tisuće
domaćinstava u labinskom kraju (Izvješće o održivom razvoju 2004, 2005:8). U 2011.
godini odjel za investicije dovršio je obnovu jedne od kotlovnica u sklopu tvornice
cementa u Koromačnu. Dotadašnji energenti za pripremu sanitarne vode, struja i lož ulje,
djelomično su zamijenjeni energijom sunca. Godišnja ušteda je 18.000 kW električne
energije. Novi kotao na lož ulje je energetski efikasniji, uz mogućnosti regulacije
temperature po zonama, vremenski programirano, a cijela je investicija vrijedna 190.000 kn
(Solarni paneli u tvornici cementa, http://www.holcim.hr/mediji-i-tisak/objave-za-medije/
najnovije-objave-za-medije/article/solarni-paneli-u-tvornici-ce menta.html, 09.04.2013.)
39
O ekonomskoj odgovornosti govori i dodjela nagrade Indeks DOP (društveno
odgovorno poslovanje).2 Holcim je dobitnik ove nagrade šest godina za redom. U 2013.
godini za ovu se nagradu prijavilo 78 domaćih tvrtki, pri čemu je 13 najboljih tvrtki i
kategorijama veliko, srednje i malo te javno poduzeće, dobilo nagradu. Tvrtka Holcim
mineralni agregati d.o.o najviše je bodova osvojila u područjima: usmjerenost poduzeća
na ekonomsku održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja i održivog
razvoja u radnoj okolini, odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem, društveno
odgovorno poslovanje u tržišnim odnosima i društveno odgovorni odnosi sa zajednicom.
5.3.2. Zakonska odgovornost
Zakonska odgovornost podrazumijeva poštivanje pravne regulative (zakona) koja
omogućuje sigurnost u poslovanju i zaštitu interesa poduzeća, kao i svih dionika.
Holcim Hrvatska d.o.o. u svim segmentima poslovanja, posluje u skladu sa zakonskim
odredbama te ispunjava obveze koje proizlaze iz legislative. No, ono ne izvršava samo
zakonske obveze, već ide i korak dalje. Pri tome je važno istaknuti da se gospodarstvenici
u Republici Hrvatskoj susreću s nizom problema. Nasljeđe prošlosti, nedostatak razvojne
vizije i strategije, nerazvijeno tržište, neriješeni socijalni problemi, neučinkovito i
podložno stalnim promjenama zakonodavstvo, samo su neki od ograničenja razvojnim
naporima. U uvjetima kad pravni, ekonomski i programski poticaji izostaju, održivi razvoj
je teško provediv. Održivi razvoj u Republici Hrvatskoj zahtijeva razvijanje mehanizma
koji će djelotvorno i učinkovito uključiti dionike u proces donošenja javnih politika šireg
utjecaja. Gospodarstvenici moraju biti aktivno zastupljeni u participativnom procesu jer
moraju ukazati na prepreke na koje nailaze dok pokušavaju realizirati svoje programe.
Djelovanjem kroz poslovne asocijacije i strukovna udruženja moguće je ostvariti ovaj
proces na potpuno transparentan i demokratski način, dijalogom sa zainteresiranim
partnerima: predstavnicima javnog i civilnog sektora.
2 Nagrada Indeks društveno odgovornog poslovanja (DOP) nastala je kao zajednička inicijativa
Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, uz stručnu i financijsku podršku USAID-a, UNDP-a i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem isticanja hrvatskih tvrtki koje su primijenile društvenu odgovornost kroz sva važna područja. U 2013. godini dodijeljena je i Europska nagrada za društveno odgovorno poslovanje.
40
Holcim je aktivni član brojnih asocijacija, nastojeći tako dati svoj doprinos. Djeluje i
izvan zakonskih odredbi u unaprjeđenju kvalitete života zajednice. Kao primjer
potrebno je navesti kamenolom Očura. Revitalizacijom kamenoloma uz eksploatacijske
aktivnosti, kamenolom Očura je prvi primjer visokih svjetskih revitalizacijskih
standarda u Hrvatskoj, kao i pokretač mnogih pionirskih projekta na području očuvanja
bioraznolikosti lokalnog područja. Time se nastoji napraviti korak prema uspostavljanju
novih standarda kod upravljanja prostorima rudarske aktivnosti. Zakonska regulativa
zahtijeva revitalizaciju kamenoloma nakon njegove eksploatacije, a ne tijekom, kao što
to čini Holcim. Program revitalizacije započeo je u rujnu 2006. godine. Pravo smanjenje
učinka na okoliš može se ostvariti jedino istovremenom proizvodnjom agregata i
revitalizacijom kamenoloma. Vođen iskustvom oko 400 kamenoloma i šljunčara u
svijetu, Holcim je jednake standarde primijenio i u Hrvatskoj.
5.3.3. Etička odgovornost
Etičko poslovanje jedno je od područja na kojima počiva društveno odgovorno
poslovanje poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o. Ono podrazumijeva djelovanje
menadžmenta u skladu sa zakonima, propisima i normama čije kršenje izaziva zabranu i
ograničavanje prava.
U Kodeksu poslovnog ponašanja ugrađene su smjernice za područje ljudskih prava, koje
podrazumijevaju suradnju s institucijama civilnog društva u projektima koji promiču
zaštitu ljudskih prava. Odgovorno ponašanje pri zapošljavanju, uključujući
nediskriminirajuću praksu koja doprinosi zapošljavanju pripadnika manjina, starijih
radnika, žena, nezaposlenih duže vremena te ljudi s posebnim potrebama doprinosi
postizanju ciljeva Europske strategije zapošljavanja te smanjenju nezaposlenosti i borbi
protiv socijalne isključenosti. Jedan od temeljnih ciljeva Holcim Hrvatska d.o.o. je
postizanje visokog stupnja zadovoljstva zaposlenika. Kroz rad i aktivnosti Holcim
nastoji stvoriti pozitivnu radnu okolinu za sve zaposlenike i zaposlenice, u isto vrijeme
podržavajući razvoj lokalne zajednice u kojoj djeluje.
Borba protiv korupcije je jedno od temeljnih područja društveno odgovornog poslovanja
41
Holcima Hrvatska d.o.o. Taj problem je istaknut kao jedan od najvećih problema
poslovanja u Republici Hrvatskoj. Sponzorski projekti u 2009. i 2010. godini bili su
usmjereni na pozivanje udruga i građana da im predlože projekte kojima bi zajedno
djelovali na suzbijanju korupcije, širenju spoznaja i razvijanju svijesti o štetnosti
korupcije i onemogućili netransparentno trošenje proračunskog novca, stvaranje
okruženja u kojem postoje jednake prilike za svakoga. Brojne afere o korupciji u
Republici Hrvatskoj ukazuju da ovom problemu treba sustavno pristupiti.
5.3.4. Filantropska odgovornost
Filantropska odgovornost podrazumijeva ponašanje poduzeća kao dobrog domaćina,
koji svojim prilozima pomaže unaprjeđenju kvalitete života i sudjeluje u dobrotvornim i
humanim akcijama lokalne zajednice u kojoj djeluje. Na taj način ono ostvaruje bolju
integraciju sa zajednicom u kojoj posluje. Sponzorski program ili filantropija općenito
je samo jedan od oblika djelovanja poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o., pri čemu razvoj
društveno odgovornog poslovanja utječe i na razvoj filantropije. Sustav sponzoriranja
temeljen je na jasno definiranim kriterijima i pravilima sadržanim u Načelima
sponzoriranja, koja su prvi put donijeta 2005. godine. Dvije su kategorije potpora:
financijska potpora i aktivno sudjelovanje djelatnika Holcima u projektima.
Poduzeće smatra da je razvoj civilnog društva važan preduvjet u procesu održivog
razvoja, te svoje aktivnosti usmjerava na jačanju udruga kao nositelja tog razvoja.
Udruge prihvaća kao svoje partnere te je otvoreno za njihove primjedbe i prijedloge, kao
i njihovu ugradnju u sustav sponzoriranja, ukoliko ga izmjene mogu unaprijediti.
Poduzeće nastoji proširiti shvaćanje da filantropske aktivnosti usmjerene na
popunjavanje, ispravljanje i “krpanje” propusta ugrađenih u sustav (zdravstvo, kultura,
edukacija, socijalna skrb) ne vode dobrom već suprotno, unazađuju kvalitetu života
građana zbog kojih sustav i postoji. Sudjelovanjem na svim relevantnim skupovima na
temu društveno odgovornog poslovanja zaposleni u poduzeću nastoje unaprijediti svoje
znanje i naučeno pretočiti u konkretne primjere u neposrednoj praksi. Za svako
sponzoriranje poduzeće razvija aktivnu suradnju s udrugom, odnosno školom, te
42
zajedno oblikuju projekt, u želji da postane održiv. Holcim Hrvatska d.o.o. pomaže u
potrazi za dodatnim izvorima financiranja (Horvat, http://zagreb.oikos-international.org/
uploads/media/HOLCIM_Horvat.pdf, 17.03.2013.):
· Izletnički centar slijepih – pomoć kupca Holcima,
· Liburna: samofinanciranje, 5 kn Holcim + 5 kn djeca,
· Centar za rehabilitaciju Stančić – suradnja s dobavljačem.
Sponzorski program u 2009. i 2010. godini bio je u potpunosti usmjeren na borbu protiv
korupcije. Tim programom htjelo se dati doprinos u kreiranju javne politike koja vraća
vjeru u slobodnu tržišnu utakmicu, jer je ona preduvjet uspješnog poslovanja, ali i jedno
od temelja demokracije i kvalitetnog života (Holcimu dodijeljena nagrada Indeks DOP-a,
http://www.webgradnja.hr/novosti/holcimu-dodijeljena-nagrada-indeks-dop-a/876/,
11.04.2013.).
5.4. ODGOVORNOST PODUZEĆA HOLCIM HRVATSKA D.O.O.
PREMA INTERESNIM GRUPAMA
Holcim u Hrvatskoj član je lokalne mreže Global Compacta osnovane 2007. godine. U
skladu s tim poduzeće je usvojilo, promiče i primjenjuje osnovne vrijednosti definirane
Global Compactom, tj. deset načela. Promicanje tih načela kao oblika odgovornog
ponašanja poduzeća i posvećenost u širenju i jačanju svijesti o nužnosti istog ugrađeno
je u poslovnu strategiju poduzeća, te se navedenim načelima poduzeće rukovodi pri
donošenju svakodnevnih odluka koji utječu ili mogu utjecati na dionike poduzeća.
Odgovornost poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o. prema interesnim grupama prikazano je
u ovom dijelu diplomskog rada obradom sljedećih tematskih jedinica: 1) odgovornost
prema kupcima i dobavljačima, 2) odgovornost prema okolišu, 3) odgovornost
prema zaposlenima i 4) odgovornost prema zajednici.
43
5.4.1. Odgovornost prema kupcima i dobavljačima
Odnosi s dobavljačima i kupcima grade se kroz stjecaje povjerenja, fer odnose i
poštivanje želja i potreba dobavljača i kupaca te dobrom kvalitetom proizvoda.
Stvaranje partnerstva može rezultirati fer cijenama, poštivanjem rokova izrade i dobave
te kvalitete proizvoda i usluga. Na taj se način može postići društveno odgovorno
poslovanje u cijelom dobavljačkom lancu (Pavić-Rogošić, http://www.odraz.hr/
media/21845/dop.pdf, 7.04.2013.).
Kvaliteta je pretpostavka dobrih odnosa s kupcima. Opći ciljevi upravljanja kvalitetom
u poduzeću Holcim su sljedeći (Holcim Hrvatska, http://www.holcim.hr/o-nama/nacelo-
cjelovitog-sustava-upravljanja.html, 17.05.2013.):
· podići zadovoljstvo kupaca isporučujući proizvode stalne kakvoće, ispunjavajući
zahtjeve standarda, prakse i pozitivnih zakonskih propisa,
· razvijati paletu proizvoda i pripadajućih usluga sukladno zahtjevima tržišta,
· razvijati i trajno unaprjeđivati sve poslovne segmente težeći ispunjenju svjetskih
standarda.
Gospodarska kriza jasno pokazuje da je u suvremenom društvu poslovanje neizvjesno,
te koliko su pojedini gospodarski subjekti ranjivi. Iako su svi dionici relevantni te je
potrebno uvažavati interese i potrebe svih, kupci ipak zauzimaju posebno mjesto. Bez
njih ne bi bilo ni poduzeća. Stoga je cilj i mjerilo uspješnosti poduzeća Holcim Hrvatska
d.o.o. upravo zadovoljan kupac. Kako bi poduzeće spoznalo koje potrebe ima njegov
kupac, nužna je njegova uključenost već u ranoj fazi. Stoga su partneri Holcima
arhitekti, investitori i izvođači građevinskih radova, od trenutka planiranja gradnje sve
do konačne izvedbe objekta, u smislu znanja, praktičnog rada, logistike i savjetovanja.
Partnerski odnos poduzeća s kupcima pomogao je poduzeću i u kriznom razdoblju.
Neposrednim i brojnim kontaktima s kupcima poduzeće je nastojalo osigurati
mogućnost poslovanja i u otežanim uvjetima naplate potraživanja, iznalazeći rješenja
skrojena po mjeri. Veliko zalaganje zaposlenih u Holcimu i obostrano strpljenje
pokazalo je rezultate kojima je poduzeće uspjelo očuvati likvidnost tvrtke i održati
44
poslovne odnose. Ulaganje u odnose u boljim vremenima pokazalo je svoju vrijednost u
teškim vremenima za poduzeće.
Odnos s dobavljačima (bilo sadašnjim ili potencijalnim) stvara se kroz ugovorne
partnerske odnose na međunarodnom, regionalnom i lokalnom nivou. Takva vrsta
odnosa je jedan od čimbenika koji garantira kontinuirano visoku kvalitetu proizvoda i
usluga Holcima.
Holcim, dakle, značajnu pažnju pridaje stvaranju pozitivnih i fer odnosa prema kupcima
i prema dobavljačima. Jedno takvim odnosima moguće je stvoriti poslovne odnose
temeljene na povjerenju.
5.4.2. Odgovornost prema okolišu
Na globalnoj razini Holcim je jedan od osnivača inicijative cementne industrije za
održivi razvoj koja djeluje u sklopu Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. U
Hrvatskoj je Holcim Hrvatska d.o.o. jedan od osnivača Hrvatskog poslovnog savjeta za
održivi razvoj, stalni je sudionik u njegovim aktivnostima i promotor zajedničkih
dostignuća naprednog hrvatskog poduzetništva. Poduzeće je prvo u jugoistočnoj Europi
postavilo i implementiralo Sustav upravljanja okolišem prema ISO 14001, certificiranom
1998. godine. Rezultati i dostignuća u zaštiti okoliša prepoznati su i nagrađeni Državnom
nagradom za dostignuća u zaštiti okoliša na području industrije, 1996. i 2000.
Opći ciljevi poduzeća Holcim Hrvatska u segmentu odgovornosti prema okolišu su
(Holcim Hrvatska, http://www.holcim.hr/o-nama/nacelo-cjelovitog-sustava-upravljanja.
html, 17.05.2013.):
· stalno unaprjeđivati postignuća na području zaštite okoliša u svim poslovnim
segmentima,
· smanjivati emisije (prašina, dimni plinovi, buka) i unaprjeđivati kvalitetu otpadnih
voda, kao i njihovu oporabu,
· oporabljati otpadne materijale i smanjivati uporabu neobnovljivih prirodnih resursa.
45
Zajedno s njemačkim Društvom za tehničku suradnju, Holcim je razvio “Smjernice za
uporabu otpadnih materijala u proizvodnji cementa”. Takvom strategijom izravno štedi
prirodne resurse. Također se obavlja i stalni nadzor emisija tvornice cementa u zrak i
kvalitetu cementa. Osim toga uporaba zamjenskih goriva i sirovina, te smanjenje udjela
klinkera u cementima Holcima, ima pozitivan učinak na emisiju CO2, stakleničkog plina
u najvećoj mjeri odgovornog za klimatske promjene.
Glavni doprinos efektu staklenika u proizvodnim operacijama Holcima je emisija
ugljikova dioksida koji nastaje pri proizvodnji cementa. U 2008. godini proizvedeno je
ukupno 411.049 tona CO2, i to iz sirovine 62,2 %, goriva 37,4 % i internog transporta
0,4 %. Ostale emisije u okoliš iz tvornice cementa u Koromačnu iznosile su u 2008.
godini (Izvješće o održivom razvoju 2008, 2009:17):
· ukupna količina tvari izlučenih emisijama: prašina 16 tona, NOx 983 tone, SO2 37
tona i VOC 27 tona,
· specifična količina emitiranih tvari: prašina 23 g/t cementa, NOx 1.458 g/t cementa,
SO2 54 g/t cementa i VOC 40 g/t cementa.
U odnosu na proizvodnju cementa, utrošak energije u ostalim segmentima mjeri se u
promilima. Stoga su najvažnije mjere postizanja učinkovitosti i racionalne potrošnje
energije usmjerene upravo na ovaj segment. Smanjenje potrošnje energije postignuto je
u 2003. godini unaprjeđenjem mlina, čime je smanjena potrošnja električne energije.
Poduzeće je povisilo dimnjak kako bi postiglo bolju disperziju emisija, izrađen je
projekt zaštite od buke, nastavljena je aktivnosti oko postavljanja automatske imisijske
postaje (Izvješće o održivom razvoju 2004, 2005:8).
U 2008. godini dovršeno je novo postrojenje za doziranje goriva iz otpada, čime se
znatno doprinosi podizanju udjela zamjenskih goriva u odnosu na ona fosilnog
podrijetla. Na taj se način ne ostvaruju samo uštede u potrošnji energije, već se osjetno
umanjuje emisija ugljikova dioksida. Utrošak termičke energije u 2008. godini iznosio
je 1.737 TJ, pri čemu je na tradicionalna goriva utrošeno 1.454 TJ, a na zamjenska
goriva 283 TJ (16,3 %) (Izvješće o održivom razvoju 2008, 2009:17). U 2010. godini
utrošak termičke energije je smanjen te je iznosio 1.478 TJ, pri čemu je energija
46
dobivena uporabom tradicionalnih goriva sudjelovala s udjelom od 88,3 %, a energija
dobivena uporabom zamjenskih goriva 11,7 % (Izvješće o održivom razvoju 2010,
2011:28, što ukazuje na smanjenje energije dobivene uporabom zamjenskih goriva u
odnosu na 2008. godinu.
Proizvodnja cementa i agregata ovisi o dugoročnoj dostupnosti sirovine u kamenolomu.
Stoga je potrebno dugoročno planiranje svake faze upravljanja i korištenja sirovina. To
uključuje i revitalizaciju, koja se planirana još dok kamenolom radi. Pri tome se
planiraju financijska sredstva kako bi ostvarenje revitalizacije bilo osigurano. Kako je
već istaknuto u 2006. godini tek nekoliko mjeseci nakon što je kupljen kamenolom u
Očuri, započela je revitalizacija dijela kamenoloma koji se više nije koristio u procesu
proizvodnje. U tvornici cementa Koromačno u 2007. godini revitalizirana je jedna etaža,
na koju su posađene masline te je javnosti predstavljen i idejni projekt kako bi
površinski kop jednog dana trebao izgledati kada se završi s proizvodnjom cementa. U
2012. godini jedna etaža je pretvorena u šetnicu.
Poduzeće primjenjuje model održivog razvoja, kao platformu strateškog promišljanja
širokog kruga dionika čiji je cilj cjeloviti razvitak. Aktivnosti Holcima Hrvatska d.o.o.
usmjerene su i na održivoj gradnji. U suradnji s Arhitektonskim i Građevinskim
fakultetom u Zagrebu Holcim je pokrenuo Forum o održivoj gradnji. Prvi takav Forum
održao se 2007. godine. Na globalnoj razini, Holcim Grupa je 2003. godine, zajedno s
pet svjetskih sveučilišta osnovala zakladu za održivu gradnju Holcim Foudation for
Sustainable Construction. Zaklada organizira međunarodni natječaj za projekte održive
gradnje. Natječaj Holcim Awards prepoznaje i promovira projekte koji su primjenjivi
odmah, ali i vizionarske koncepte usmjerene u budućnosti. Cilj je natječaja arhitekte,
planere, inženjere, vlasnike projekata, građevinske tvrtke i graditelje usmjeriti na
stvaranje inovativnih građevinskih rješenja koja zaista promiču održivost. Traže se
projekti i koncepti koji pokazuju mogućnost širenja konvencionalnih poimanja održive
gradnje te uravnotežuju okolišni, društveni i gospodarski učinak.
47
5.4.3. Odgovornost prema zaposlenima
Jedan od velikih izazova suvremenog poduzeća je kako privući i zadržati zaposlenika
koji ima odgovarajuće znanje i vještine. U tom kontekstu, odgovarajuće mjere mogu
uključivati cjeloživotno učenje i osnaživanje zaposlenika, bolji protok informacija
unutar poduzeća, bolju uravnoteženost između rada, obitelji i slobodnog vremena,
jednake plaće i uvjete za napredovanje žana, sigurnost na poslu itd. Aktivno praćenje
zaposlenika koji ne mogu raditi zbog invaliditeta ili povrede na radu, također je dio
društveno odgovornog poslovanja, koje ujedno doprinosi smanjenju troškova (Pavić-
Rogošić, http://www.odraz.hr/ media/21845/dop.pdf, 7.04.2013.).
Broj zaposlenih u razdoblju od 2010. do 2012. godine u poduzeću Holcim smanjen je sa
195 na 181, što je smanjenje za 7,2 % (Poslovna.Hrvatska, http://poslovna.hr/
subjekti.aspx?show=311217&tab=posl& stab=rdg, 18.04.2013.). Prihodi po zaposlenom
povećani su s 1,5 mil. kuna u 2010. godini na 1,58 mil. kuna u 2012. godini ili za 8,5 %
(tablica 3).
Tablica 3. Zaposleni u poduzeću Holcim Hrvatska d.o.o., 2010.-2012. godine
2010. 2011. 2012.
Broj zaposlenih (prosječan broj na temelju sati rada) 195 191 181
Prihodi po zaposlenom (u kn) 1.457.388,00 1.536.245,00 1.580.919,00
Neto dobit po zaposlenom (u kn) -80.605,00 -153.518,00 -265.591,00
Prosječni troškovi osoblja po zaposlenom (u kn) 230.364,00 220.463,00 228.432,00
Udio troškova za osoblje u ukupnim rashodima (u %) 14,40 12,70 12,40
Ukupna imovina po zaposlenom (u kn) 4.404.607,00 4.491.115,00 4.560.950,00
Ukupni neto radni kapital po zaposlenom (u kn) 95.265,00 50.603,00 60.246,00
Izvor: Poslovna.Hrvatska, http://poslovna.hr/subjekti.aspx?show=311217&tab=posl&s tab=rdg, 18.04.2013.
Sigurnost i zaštita na radu područje je na kojem poduzeće djeluje sustavno i temeljito
kvalitetnim upravljanjem poslovnim procesom, a to je područje ujedno i najveći
prioritet poduzeća neovisno o krizi i budžetskim ograničenjima. Osim što u suprotnom
mogu biti ugroženi životi i zdravlje zaposlenika, ugovornih partnera i posjetitelja,
48
poduzeće ostvaruje gubitke zbog izgubljenog radnog vremena uslijed bolovanja te
dugoročno može ostati bez najboljih zaposlenika koji ne žele raditi u poduzeću koje ne
drži do njihovog zdravlja. Definirani opći ciljevi u segmentu upravljanja zaštitom
zdravlja i sigurnosti odnose se na (Izvješće o održivom razvoju 2010, 2011:19):
· osiguranje zdravlja i sigurnih radnih mjesta zaposlenicima i poduzimanje
neophodnog kako bi se zajamčila sigurnost partnerima i posjetiteljima,
· sprječavanje nezgoda na radu kroz programe treninga zaposlenika i podizanje razine
svijesti o rizicima u postrojenjima poduzeća,
· stalnu skrb o zdravlju zaposlenika.
Holcim je u okviru svojih poslovnih aktivnosti certificirao Holcimov sustav sigurnosti i
zaštite na radu interno (“zelena piramida”) i eksterno uvođenjem Sustava upravljanja
zdravljem i sigurnosti na radu OHSAS 18001. Osim toga kroz programe treninga i
edukacije jača se kultura sigurnosti i zaštite na radu kao sastavnog dijela poslovne
kulture općenito (Inicijativa “Sigurnost prije svega!”, poster kompanije i tematski
sastanci, vizualizacija vremenskog razdoblja bez ozljede) te se u sustavu nagrađivanja
radnika vrednuju osobna postignuća na području sigurnosti (Izvješće o održivom
razvoju 2006, 2007:9).
U okviru područja upravljanja i nadzora, predstavnik radnika aktivno sudjeluje u radu
Nadzornog odbora Holcima, štiteći prava radnika i zastupajući njihove interese. S ciljem
zaštite poduzeća i zaposlenika od nepravilnosti koje se uočavaju u poslovnom
okruženju, donijet je Kodeks ponašanja. Tim internim aktom regulira su, između ostalog
pitanja korupcije i podmićivanja, sukoba interesa, nelojalne konkurencije i sl. Poduzeće
provodi i redovito vlastito istraživanje zadovoljstva radnika.
U poduzeću je ustrojen i sustav nagrađivanja, što doprinosi motiviranosti djelatnika. U
neposrednom razgovoru zaposlenika i pretpostavljenih dogovaraju se određeni
pokazatelji pomoću kojih će se objektivno mjeriti ostvarenje pojedinih ciljeva. Taj
proces se naziva “Dijalogom” i predstavlja osnovu za nagrađivanje.
49
Edukacija zaposlenika je jedno od područja društvene odgovornosti. Poduzeće nastoji
izbjeći stvaranje usko profiliranih stručnjaka. Teži poticanju raznovrsnih zvanja, jer se
vjeruje da su takvi zaposlenici skloniji inovativnom i kreativnom pristupu koji
omogućuje ispunjavanje poslovnih zadataka i kvalitetniji pristup kupcima.
Za ilustraciju navedenog navodi se nekoliko primjera (Izvješće o održivom razvoju
2008, 2009:9):
· Međusobna zamjena radnih mjesta – rotirajući zaposlenike na različitim radnim
mjestima omogućava se usvajanje novih znanja i vještina, čime se olakšava nesmetano
odvijanje radnih aktivnosti u slučaju izostanka s posla određenih djelatnika.
· Core curriculum – sustav treninga razvijen na načelima menadžerskih seminara –
kroz određeni broj sesija, polaznici se upoznaju s osnovnim elementima upravljanja,
strateškog razmišljanja, financijskog poslovanja, marketinga, kriznog komuniciranja
i dr. U 2008. godini ovaj je tečaj prošlo 80 zaposlenika kroz tri modula.
· Od 2007. godine Holcim sudjeluje u istraživanju web portala MojPosao u kojem
radnici ocjenjuju svoje poslodavce. U 2007. godini Holcim je dobio titulu najboljeg
poslodavca među velikim tvrtkama, a u 2008. godini bio je na 8. mjestu. Pri tome je
potrebno istaknuti da je na rezultate u 2008. godini bitno utjecalo proširenje ispitnog
uzorka; u istraživanju su bili uključeni i menadžeri iz kamenoloma u Šumberu.
Rezultati istraživanja dali su poduzeću vrijedne smjernice kako unaprijediti proces
uključivanja zaposlenika u Holcim nakon akvizicija.
· S obzirom da je na tržištu radne snage prisutan izrazito veliki deficit stručnjaka
potrebnih industriji proizvodnje cementa, Holcim aktivnom suradnjom s
obrazovnim institucijama (fakulteti, ali i srednje strukovne škole), nastoji probuditi
interes među učenicima, primjerice za rudarska zanimanja. U tu svrhu organiziraju
se studijski posjeti i stručna predavanja te se nude mogućnosti obavljanja stručne
prakse na lokacijama Holcima.
50
Vidljivo je, dakle, da Holcim posvećuje značajnu pažnju zaposlenicima što je ujedno i
pretpostavka društveno odgovornog poslovanja.
5.4.4. Odgovornost prema zajednici
Holcim Hrvatska d.o.o. strateški koristi partnerstva u zajednici. Ta partnerstva su
osnovni instrument pretvaranja globalne strategije poduzeća u kvalitetu života lokalnih
zajednica. To konkretno znači da se time opredmećuju kreativne, konkretne inicijative i
ulaganja u zajednicu Koromačno, lokaciju Holcimove tvornice cementa te širu istarsku
regiju. Putem stalnih konzultacija i zajedničkog projektnog planiranja s lokalnim
vlastima, školama i nevladinim organizacijama, Holcim je izvršio transformaciju iz
isključivo korporativnog davatelja i postao je pokretačkom snagom u mobilizaciji
zajednice i njenom razvoju. U poduzeću djeluje međuodjelni komunikacijski tim koji
povezuje zaposlenike osobno angažirane u različitim aspektima života zajednice, te je
sposoban identificirati mogućnosti za održiva i inovativna ulaganja u lokalne civilne
inicijative i obogaćenje lokalnog kulturnog i društvenog života. Na to ukazuju sljedeći
primjeri (Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj, 2006:41).
Za potrebe prirodnog rezervata i rezervata magaraca Liburna, Holcim nije samo
osigurao financijska sredstva već je surađivao na razvoju plana održivog marketinga,
uključujući obrazovne posjete škola iz cijele regije, što obuhvaća oko 6.000 djece.
Nakon pružanja pomoći u definiranju cijena ulaznica i proizvodnji promidžbenih
materijala, Holcim je kupio prvu seriju ulaznica za djecu radnika Holcima i djecu
lokalne škole. Tako je uspostavljena djelatnost koja financira samu sebe, pri čemu škole
iz cijele Istre šalju svoje učenike u rezervat.
Holcim uz kontinuirano praćenje razvoja projekata kroz tromjesečne izvještaje,
osiguravao i dodatnu podršku udrugama u provođenju projekata. Kao nadogradnju
vlastitom sustavnom programu korporativnih donacija koji je zasnovan na godišnjim
javnim pozitivima istarskim nevladinim udrugama za dostavu prijedloga, Holcim je u
srpnju 2003. godine organizirao jednodnevni sajam nevladinih organizacija (“Sajam
dobrih ideja”) u raškoj vijećnici, gdje su se primatelji Holcimovih donacija mogli sresti,
51
sudjelovati u radionici o prikupljanju sredstava i istražiti nove mogućnosti suradnje.
“Sajam dobrih ideja” izvorno je nastao kao mjesto gdje počinje umrežavanje nevladinih
udruga odabranih za natječaju za donacije. Inicijativa je prvi put realizirana 2003.
godine. Razmjenom iskustava, bilo da je riječ o pripremi projekata, budžetiranju,
implementaciji ili evaluaciji, “jače” udruge izravno pomažu “manjim” kako uspješnije
realizirati projekte, odnosno rad općenito. U međuvremenu je ta manifestacija
pretvorena u interaktivnu radionicu gdje je i Holcim iz uloge medijatora prerastao u
ulogu aktivnog sudionika. U razgovoru s udrugama definiraju se specifična područja ili
potrebe koje bi trebalo obraditi, a sve u svrhu unaprjeđenja ulaganja u zajednicu.
Slično, u okviru Otvorenog dana od 2003. godine organizira se sajam nevladinih
organizacija, pri čemu se više od 1.500 posjetitelja u 2003. godini moglo upoznati s
aktivnostima Holcimovih partnera iz neprofitnog sektora. Na 17. Otvorenim vratima
obilježena je 100-godišnjica postojanja Holcima. Holcim je u 2007. godini započeo
revitalizaciju površinskog kopa u Koromačnu, te je u 2012. godini posjetiteljima
predstavljena jedna etaža površinskog kopa pretvorena u šetnicu, na kojoj je zasađeno
100 maslina za 100 godina Holcima, a postavljene su i klupe od inovativno obojenog
betona. Dan otvorenih vrata organizira se kako bi se uspostavila otvorena komunikacija
prema lokalnoj zajednici (Holcim obilježio 100 godina i 20 godina privatizacije,
http://www.presscentar.hr/objava.php?id=3748&key=7d3fff39b4ab501df726cb16c55d3
b15, 27.03.2013.).
Osim isplativih ulaganja u kvalitetu društvenog, kulturnog i obrazovnog života, Holcim
Hrvatska uključio se u partnerstva radi unaprjeđenja infrastrukture u zajednici, kao što
su rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava Labin-Koromačno, pretvaranje starog
kinematografa u lokalni sportski centar zajednice Koromačno, te financiranje jedine
autobusne linije između Labina i Koromačnog, pri čemu je karta za sve Holcimove
djelatnike, lokalne umirovljenike i učenike besplatna.
Potpora partnerstvima u zajednici korisna je kako za tvrtku tako i za zajednicu. Primjeri
Holcimova inovativnog pristupa partnerstvima u zajednici brojna su i pokazuju na koji
način poduzeće može djelovati kao odgovoran i proaktivan subjekt razvoja zajednice, a
da pri tome ne bude samo puki davatelj financijskih sredstava.
52
5.5. HOLCIM HRVATSKA D.O.O. I TROBILANIČNO IZVJEŠĆIVANJE
Društveno odgovorno poslovanje odražava se u izvješćivanju o trostrukom učinku: na
ekonomskom, ekološkom i društvenom planu3 (Tafra-Vlahović, 2009:166).
Rukovođenje trobilančnim razmišljanjem ključno je u donošenju poslovnih odluka
Holcima. U ovom dijelu diplomskog rada obrađuju se dvije tematske cjeline: 1) izvješća
o održivom razvoju i 2) utjecaj odgovornog poslovanja na ponašanje kupaca.
5.5.1. Izvješća o održivom razvoju
Izvješće o održivom razvoju prvi put je dano u 2004. godini. Do 2013. godine
objavljena su četiri izvješća Izvješće sadrži primjere poslovnih odluka i procesa
utemeljenih na održivom razvoju, uzimajući u obzir ekonomski, društveni i okolišni
aspekt. Pri izradi izvješća rukovodilo se smjernicama koje je propisala Global Reporting
Initiative. Cilj je bio dotaknuti sva područja relevantna za izvješćivanje, kako bi se
izradilo usporedivo izvješće, ali i istovremeno stvorio komunikacijski alat. Svrha
izvješća je bila obznaniti sve podatke za koje se pretpostavlja da će najvećem broju
zainteresiranih dati informacije koje ih uistinu zanimaju. Rezultat je, uobičajeno za
takav pristup, odraz kompromisa. Izvješćem se želi ostvariti i povratna komunikacija.
U izvješću iz 2004. godine obavještava javnost o proizvodnji cementa u poduzeću
Holcim. Obrađuju se pokazatelji poslovanja poduzeća, načelo za uporabu zamjenskog
goriva i sirovina, pokazatelji emisije u zrak i utjecaja Holcima na klimatske promjene,
postignuća o zaštiti na radu i očuvanju zdravlja, načelo o težnji izvrsnosti ljudskih
potencijala i odnosu s lokalnom zajednicom.
Izvješće o održivom razvoju 2006. rađeno je u skladu s novom generacijom smjernica
Globalne inicijative za izvješćivanje, uz određena odstupanja. Primjerice, u izvješću nisu
navedeni pokazatelji s područja ljudskih prava, jer Holcim drži da nisu primjenjivi u Republici
3 U engleskom jeziku ta se tri aspekta zajednički nazivaju 3P: profit, plant i people, odnosno profi t,
priroda i ljudi.
53
Hrvatskoj. Međutim, Holcim Grupa ima načela koje obvezuju ponašanje poduzeća u slučaju da
ljudska prava nisu dovoljno regulirana zakonom, što u Hrvatskoj nije slučaj.
Pri izradi Izvješća o održivom razvoju 2008. godine vodilo se računa o dionicima i
njihovim potrebama za informacijama. Izvješće je obuhvatio postignuće Holcima
tijekom 2008. godine. I u ovom izvješću kao i u prethodna dva naglasak je dan na
inovativnost, zaposlenike, klimatske promjene i unaprjeđenje kvalitete u lokalnoj
zajednici.
Izvješće o održivom razvoju 2010. nastalo je u izrazito teškom razdoblju za poduzeće
Holcim kao i za okruženje u kojem djeluje. Izravni uzročnik negativnih poslovnih
rezultata Holcima je financijska kriza. Izvješćem se nastojalo podsjetiti sve dionike na
osnovne vrijednosti i načela na kojima Holcim gradi poslovnu strategiju. Godinu 2010.
obilježilo je pet ozljeda na radu, slučaj privremenog zatvaranja kamenoloma Očura zbog
neučinkovitosti državne administracije i uspješno ponovno otvaranje uz očuvanje radnih
mjesta i pozicije na tržištu, racionalizacija proizvodnje u segmentu transportnih betona
koja je dovela do privremene obustave proizvodnje u dvije Holcimove tvornice betona,
novi proizvodi u segmentu proizvodnje cemenata i agregata te uspješna naplata
potraživanja i očuvanje likvidnosti na osjetljivom tržištu.
Navedena izvješća omogućuju komunikaciju poduzeća sa svim dionicima, te
sudjelovanje dionika u donošenju odluka na razini poduzeća.
5.5.2. Utjecaj odgovornog poslovanja na ponašanje kupaca
Agencija Puls provela je u 2007. godini istraživanje o utjecaju odgovornog poslovanja
na ponašanje kupaca. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 27.06. do 30.06.2007.
godine metodom telefonskog anketnog istraživanja, na slučajnom, nacionalno
reprezentativno, dvo-etapnom stratificiranom uzorku građana Republike Hrvatske u
dobi od 25 do 55 godina. U istraživanju je sudjelovalo 1.000 ispitanika.
Ciljevi istraživanja bili su (Utjecaj društveno odgovornog ponašanja na ponašanje
kupaca, http://www.holcim.hr/uploads/HR/Holcim_i_Puls_istrazivanje.pdf, 15.05.2013.):
54
· upoznatost potrošača s pojmovima održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja,
· značaj percepcije (ne)odgovornosti poduzeća na potrošački odabir proizvodne marke,
· značaj percepcije odnosa poduzeća prema prirodnom okolišu.
Rezultati istraživanja pokazali su da je znatan dio ispitanika načelno upoznat s oba pojma:
“održivi razvoj” i “društveno odgovorno poslovanje”. Tri od četiri ispitanika čula su
barem za jedan od navedenih pojmova. Pritom je za pojam “društveno odgovorno
poslovanje” čulo više osoba nego za pojam “održivi razvoj”. Za “održivi razvoj” čulo je
43 % ispitanika, dok je za pojam “društveno odgovorno poslovanje” čulo 67 % ispitanika.
Za većinu ispitanika, njih 16 % “održivi razvoj” znači “razvoj kao pozitivan proces”, njih
9 % “stalan razvoj”, njih 7 % “gospodarski rast” i “razvoj ograničen održivošću”, a 6 %
“ekološki aspekt”. “Odgovorno ponašanje poduzeća” za većinu ispitanika znači“brigu o
zaposlenicima/radnicima”,“odgovornost”, “brigu o društvu, zajednici i ljudima”,
“poštivanje zakona” i “poštenje, moralnost, obazrivost”, te brigu o okolišu (grafikon 1).
Grafikon 1. Značenje pojma društveno odgovornog ponašanja poduzeća
0% 5% 10% 15% 20% 25%
Bez odgovora
Ostalo
Briga o potrošačimaOdgovornost prema državi
Nešto pozitivnoKorektan odnos radnika prema …
Dobro/uspješno poslovatiBriga o okolišu/prirodnim resursima
Poštenje, moralnost, obazrivostPoštivanje zakona
Briga o društvu, zajednici i ljudimaOdgovornost
Briga o zaposlenicima/radnicima
Izvor: Utjecaj društveno odgovornog ponašanja na ponašanje kupaca, http://www. holcim.hr/uploads/HR/Holcim_i_Puls_istrazivanje.pdf, 15.05.2013.
Veće poznavanje općenito su iskazale osobe višeg stupnja obrazovanja. Pojam “održivi
razvoj” nešto je poznatiji muškarcima nego ženama, te stanovnicima urbanih naselja, a
pojam “društveno odgovorno poslovanje” osobama starije dobi. Rezultati istraživanja
pokazuju da je relativna važnost percepcije poduzeća kao društveno odgovorne u odnosu
55
prema značaju ostalih kriterija potrošačkog odabira manja. Cijena i kvaliteta proizvoda
pokazuju se značajnijima za odluke o potrošnji. Prosječan postotak važnosti ovog razloga
iznosio je 35 %, a “društvene odgovornosti” 10 %. Pri odabiru proizvoda percepcija
društvene neodgovornosti tvrtke nešto je značajnija nego pozitivna percepcija da tvrtka
društveno odgovorno posluje. Spoznaja o nekorektnom ponašanju tvrtke u tom je smislu
značajnija, ali svijest potrošača da tvrtka posluje na način odgovoran samo svojoj
okolini također nije zanemariv. Znatan udio ispitanika iskazao je da su spremni skuplje
platiti proizvod ako znaju da njegov proizvođač vodi posebnu brigu o utjecaju na
prirodni okoliš (grafikon 2). Kod potrošača je prisutan stav da su na taj način spremni
posredno pokriti trošak zaštite okoliša, ali ipak treba napomenuti da je takav stav izražen
načelno dok se u svakodnevnom djelovanju ponašanje potrošača može razlikovati.
Grafikon 2. Vjerojatnost skupljeg plaćanja proizvoda sličnih karakteristika kada kupac
zna da proizvođač vodi posebnu brigu oko zaštite okoliša
0%5%
10%15%20%25%30%35%40%45%50%
Sigurno bih
platio višeVjerojatno bih
platio višeVjerojatno ne
bih platio višeSigurno ne bih
platio višeNeznam/ Bez
odgovora
Izvor: Utjecaj društveno odgovornog ponašanja na ponašanje kupaca, http://www. holcim.hr/uploads/HR/Holcim_i_Puls_istrazivanje.pdf, 15.05.2013.
Ispitana populacija je ravnomjerno podijeljena kad je riječ o osviještenosti da odabirom
proizvoda mogu utjecati na zaštitu okoliša. Približno polovina ih načelno iskazuje da pri
kupnji ima običaj razmišljati o utjecaju kojeg na taj način posredno čini na prirodni
okoliš, dok druga polovina iskazuje da nema takav običaj.
Saznanja o ponašanju kupaca bitno utječu na poslovne odluke Holcima Hrvatska d.o.o.,
stoga je i razumljivo da poduzeće provodi navedeno istraživanje.
56
6. SMJERNICE ZA RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG
POSLOVANJA U PODUZEĆU HOLCIM HRVATSKA D.O.O.
Poduzeće Holcim treba kontinuirano raditi na unaprjeđenju svojih aktivnosti u području
društveno odgovornosti. Prijedlog unaprjeđenja dan je obradom sljedećih tematskih
jedinica: 1) prijedlog unaprjeđenja odgovornosti poduzeća prema interesnim
grupama i 2) prijedlog za sustavno smanjivanje emisija te smanjivanje štetnosti
otpada i buke.
6.1. POBOLJŠANJE ODGOVORNOSTI PODUZEĆA PREMA
INTERESNIM GRUPAMA
U skladu s načelima cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom, okolišem i zaštitom
zdravlja i sigurnosti u Holcimu u Hrvatskoj uređeni su i odnosi prema dionicima, a
posebice prema lokalnoj zajednici. Realizacija unaprjeđenja odgovornosti poduzeća
prema interesnim grupama podrazumijeva (Izvješće o održivom razvoju 2010, 2011:19):
· prilagodbu poslovanja načelima održivog razvoja stvarajući temelje za buduće
generacije,
· uvažavanje zahtjeva poslovnih partnera i ostalih zainteresiranih strana,
primjenjivanje pozitivnih zakonskih propisa i standarda, kao i internih pravila i
propisa Holcim Grupe,
· stalno povećavanje zadovoljstva kupaca kroz ponudu osuvremenjenih proizvoda i
visoku kvalitetu usluge,
· uvođenje suvremene metode nadzora procesa i kvalitete,
· ulaganje u stalni razvoj i uporabu eko-učinkovitih tehnologija i procesa,
· zaštitu okoliš sprječavanjem zagađivanja, smanjujući emisije i uporabu
neobnovljivih prirodnih resursa, promičući materijalnu i energetsku uporabu otpada,
kao i rehabilitaciju polja eksploatacije,
· osiguranje zdravstvene zaštite i sigurnih radnih mjesta za zaposlenike Holcima
Hrvatska identificirajući i otklanjajući rizike, kao i poduzimanje svih potrebnih
radnji da se zajamči sigurnost za podugovaratelje i posjetitelje Holcima,
57
· ustrajno poticanje zaposlenika, kroz odgovarajući trening da razumijevanjem,
razvojem i održavanjem doprinose cjelovitom sustavu upravljanja,
· trajno unaprjeđenje učinkovitosti na svim područjima, temeljeno na poslovnim
planovima, ciljevima i prikladnim pokazateljima za nadzor i praćenje postignutog,
· redovito ocjenjivanje i poboljšanje komunikacije sa zaposlenima, predstavnicima
institucija vlasti i lokalne zajednice, s kojima se želi podijeliti načela, ciljeve,
napredovanje i postignuće u svim aktivnostima Holcima.
Pri izgradnji ili nadogradnji, a potom i korištenju mogućih novih građevina i
kamenoloma nužno je uvažavati i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti zatečeno
stanje. Posebice kod kamenoloma potrebno je nastaviti s revitalizacijom i vraćanjem
površina kamenoloma lokalnoj zajednici.
6.2. SMANJENJE UTJECAJA NA OKOLIŠ
Tijekom rada pogona tvornice cementa potrebno je spriječiti dodatno opterećenje
emisije iz novih izvora te ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u lošiju kategoriju u
bilo kojoj točci okoline izvora. Kod tvari kao masti, maziva, mineralna ulja, potrebno je
spriječiti njihovo dospijeće u vodonosnike, odnosno općenito okoliš, zbog njihovog
izuzetno visokog utjecaja kojeg ima na žive organizme. Sa smanjenjem količine
otpadnih tehnoloških voda prije ispuštanja u pročistač potrebno je nastaviti i u
sljedećem razdoblju.
Parkiranje i garažiranje vozila potrebno je rješavati unutar pojedinih namjena odnosno
na mjestima koja su predviđena kao parkirališta.
Osim toga potrebno je nastaviti s optimiziranjem potrošnje energije. To podrazumijeva
izradu izračuna specifične potrošnje vode, električne energije i goriva o jedinici
proizvoda, te pritom utvrditi mogućnosti smanjenja potrošnje. Poseban se naglasak daje
korištenju obnovljivih izvora energije.
58
Potrebno je, također, nastaviti s korištenjem nusprodukata u proizvodnji cementa.
Naime, u proizvodnji cementa se mogu koristiti materijali koji nastaju kao otpad u
drugim industrijama, uz istovremeno osiguranu kvalitetu. Bilo da se taj otpad koristi kao
dodatak konačnom proizvodu, bilo da kao gorivo omogućava proizvodnju klinkera,
materijala iz kojeg se meljavom dobiva cement, konačni cilj je smanjenje utjecaja na
okoliš koje uzrokuje pronalaženje, proizvodnja i transport prirodnih resursa. Uporabom
nusproizvoda smanjuje se dodatna emisija stakleničkih plinova, opasnost zagađenja
podzemnih voda, te potreba odlaganja ostatnog pepela.
Posebno je potrebno kontinuirano vršiti nadzor emisija tvornice cementa u zrak i
kvalitetu cementa, te primjenom adekvatnih tehnoloških rješenja smanjiti emisiju
ugljikovog dioksida koji nastaje pri proizvodnji cementa.
Očuvanje prirodnih resursa i efikasno korištenje energije, pažljivo gospodarenje
prirodnim resursima i energijom sa svrhom smanjenja utroška energenata po jedinici
proizvoda nameće se kao nužnost u budućem poslovanju Holcima d.o.o. Nužno je
stalno poboljšanje očuvanja okoliša uvođenjem novih tehnologija.
Posebno je važno nastaviti s izobrazbom i treningom zaposlenika vezano uz sustav
upravljanja okolišem i upravljanja otpadom te upoznavanje djelatnika s načinom i
mjestima selektivnog prikupljanja tehnološki neopasnog i opasnog otpada.
U cilju zaštite od buke potrebno je provesti mjerenja razine buke na mjestima na kojima
se nalaze rotirajući dijelovi odnosno ležajevi, koji se s vremenom troše pa pritom
postaju sve bučniji. Kod transportnih traka nužno je utvrditi mogućnost zamjene
transportnih valjaka s gumenim transportnim trakama koje stvaraju znatno manju razinu
buke.
59
7. ZAKLJUČAK
Podaci prezentirani u ovom diplomskom radu jasno ukazuju na potrebu implementacije
društveno odgovornog poslovanja u poslovanje poduzeća, kako bi poduzeće postiglo
konkurentnost na tržištu i pozitivne poslovne rezultate. U suvremenim poslovnim
uvjetima društveno odgovorno poslovanje je koncept čijom implementacijom poduzeće
zadovoljava potrebe i zahtjeve korisnika svojih proizvoda i usluga, te je odgovorno pred
javnošću okruženja. Menadžment pri tome donosi odluke i poduzima akcije, koje će
jačati i povećati dobit i interese društva u kom djeluje, a ne samo poduzeća, što znači da
menadžment odgovoran i pred internim i pred eksternim okruženjem (vlasnicima i
radnicima kao internom okruženju, dobavljačima, državnim organima i dr. kao
eksternom okruženju). U donošenju odluka menadžment i poduzeće moraju razmatrati
šire implikacije koje imaju za društvo i posebno socijalne grupe, ali se istovremeno
moraju uključiti i u rješavanje društvenih problema. Odluke koje menadžment donosi
moraju koristiti poduzeću i zajednici u kojoj posluje.
Društveno odgovorna poslovna praksa u Hrvatskoj nastala je pod utjecajem različitih
čimbenika, od kojih su neki specifični za Hrvatsku, a drugi su više međunarodnog
karaktera; neki su povijesno utemeljeni, a drugi suvremeni. Rezultati istraživanja
provedenog u 2003. godini o društvenoj odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj pokazalo je
da iako relativno nov, koncept društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj ima
višegodišnju ukorijenjenost u zajednici i upoznatost s mnogim njegovim vidovima.
Društveno odgovorno poslovanje ne može se smatrati dominantnim trendom poslovanja
u Hrvatskoj, no, ono se zagovora i provodi širom hrvatske poslovne zajednice. Dobiva
sve veće priznanje i smatra se instrumentom pomoću kojega bi se poduzeća ostvarivalo
gospodarsku održivost, konkurentnost i sl. Posljednjih godina uočava se sve veći broj
aktivnosti u promociji i integraciji društveno odgovornog poslovanja. Brojne su tvrtke
koje koriste smjernice tog poslovanja za izvještavanje, a provodi se i rangiranje tvrtki
prema nefinancijskim kriterijima indeksa DOP-a. Na različitim razinama, od države,
lokalne zajednice, udruga i samih poduzeća djeluje se na stvaranju svijesti o potrebi
društveno odgovornog poslovanja.
60
Koncept društvene odgovornosti implementiran je i u poslovanje poduzeća Holcim
Hrvatska d.o.o. Ovo poduzeće djeluje u sastavu Holcim Grupe. Poduzeće se razvilo iz
Tvornice za proizvodnju cementa utemeljene 1926. godine u Koromačnu. Početkom
1990. godine u poduzeću je proveden proces privatizacije, a većinski paket dionica
kupilo je švicarsko poduzeće Societe Suisse du Ciment Portand S.A, koje pet godina
kasnije preuzima Holderbank, jedna od najvećih svjetskih grupacija za proizvodnju i
otpremu cementa, betona i agregata, sa sjedištem u Švicarskoj. Poduzeće svoje
poslovanje temelji na održivom razvoju. Godine 2003. Tvornica cementa Koromačno
mijenja ime u Holcim (Hrvatska) d.o.o. sa sjedištem u Koromačnu.
Osnovna djelatnost poduzeća je proizvodnja cementa, vapna, gipsa, betona i dr. Cement
proizvodi u tvornici u Koromačnu, a ima i dva terminala za cement: Jastrebarsko i
Zadar. U svom sastavu ima i osam tvornica betona (Donja Bistra, Karlovac, Klana,
Kukuljanovo, Lučko, Zabok i Plovanija) od kojih je jedna u suvlasništvu, Resnik Beton.
Tvrtka Holcim mineralni agregati d.o.o. posjeduje tri kamenoloma. Holcim u Hrvatskoj
zapošljava više od 370 djelatnika, od kojih je u 2012. godini u Holcim (Hrvatska) d.o.o.
u Koromačnu bilo zaposleno 181.
Već iz same vizije poduzeća Holcim Hrvatska: Gradimo temeljem za buduće
generacije, može se uočiti društveno odgovorno poslovanje poduzeća. Vizijom
menadžment poduzeća daje zaposlenicima jasnu, motivirajuću poruku: radeći u
dobrobiti kompanije, radite u vlastitu dobrobit, dobrobit svoje djece i njihovih
potomaka, te svoga kraja. Koncept održivog razvoja ugrađen je u misiju poduzeća: Biti
najcjenjenija i najprivlačnija tvrtka u našoj industrijskoj grani, stvarajući vrijednosti za
sve naše radnike, poslovne partnere i lokalnu zajednicu u okviru koncepta održivog
razvoja. U misiji su sadržana tri ključna elementa, odnosno aspekta kojima poduzeće
posvećuje posebnu pozornost u svakodnevnom poslovanju. Društvo svoju misiju
izražava kroz proizvodnju cementa, no jasno je vidljivo da ono poseže za tzv. tržišno
orijentiranom definicijom misije. Uz zadovoljstvo poslovnih partnera, što je ključ i
osnova financijske održivosti društva, u Holcimu se u istoj mjeri posvećuje i
zadovoljstvu radnika i lokalne zajednice. Povećanje efikasnosti i produktivnosti te
61
stvaranje pozitivne slike o poduzeću u javnosti temelji se na sinergiji navedena tri
aspekta.
Primaran cilj Holcima Hrvatska, uostalom kao i svakog drugog društva je ostvarivanje
dobiti, odnosno profita. No, poduzeće je svjesno da društveno odgovorno poslovanje
doprinosi dugoročnoj održivosti poduzeća, proizvodeći pozitivne učinke na njezino
poslovanje. Društveno odgovorno poslovanje znači uspješno poslovanje, poslovanje
koje donosi dobit. S tim promišljanjem Holcim je donio Strategiju društvenog
poslovanja, dokument koji obuhvaća i određuje odnos poduzeća s relevantnim
dionicima na koje poslovne odluke i poslovne aktivnosti Holcima imaju ili mogu imati
utjecaj, odnosno uvjetuju odgovarajuće promjene u okruženju koje onda neposredno
utječu na dionike. Također je donijet i Kodeks ponašanja, dokument kojim se usmjerava
i objašnjava kako će se obavljati svakodnevni poslovi. Nadzor nad poslovanjem
definiran je Načelom cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom, okolišem i zaštitom
zdravlja i sigurnosti. Načelo je objedinjena primjena sustava upravljanja ISO 9001, ISO
14001 te OHSAS 18001 i vrijedi bez izuzetka za sve lokacije Holcima u Hrvatskoj.
Transparentnost poslovanja Holcim Hrvatska predočena je javnosti kroz Izvješća o
održivom razvoju. Ova izvješća donose se svake dvije godine. U njima se iznose ciljevi
poduzeća i njihova realizacija, te napredak poduzeća u segmentu društveno odgovornog
poslovanja i održivog razvoja. Holcim Hrvatska d.o.o. ide korak dalje od zakonski
propisan obveza te je usmjereno na modernizaciju proizvodnje kako bi se smanjili
troškovi i emisija stakleničkih plinova u zrak. Potiču se inovativni projekti i aktivno
djeluje na unaprjeđenju standarda zajednice u kojoj posluje.
Unatoč teškom stanju u kojem se nalazi od 2011. godine zbog gospodarske krize, a
posebice krize u građevinarstvu, poduzeće izvršava svoje obveze i svoje aktivnosti i
dalje usmjerava u zaštitu okoliša.
Budući razvoj podrazumijeva nastavak primjene koncepta društveno odgovornog
poslovanja, kontinuirano praćenje utjecaja tvornice cementa na okoliš te djelovanje u
skladu s konceptom održivog razvoja. Takvim poslovanjem poduzeće djeluje na
62
smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, a partnerskim odnosom prema lokalnoj
zajednici i drugim dionicima gradi svoju budućnost.
Zaključno se može istaknuti da Holcim Hrvatska d.o.o. u svoje poslovanje implementira
koncept društvene odgovornosti i na taj način sudjeluje u daljnjem razvoju društvene
zajednice u kojoj djeluje.
63
LITERATURA
1) Knjige
1. Bagić, A., Škrabalo, M., Narančić, L. 2004, Pregled društvene odgovornosti
poduzeća u Hrvatskoj, Academy for Educational Development, Zagreb.
2. Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P, Pološki Vokić, N. 2008, Suvremeni
menadžment, Vještine, Sustavi, Izazovi, SK Školska knjiga, Zagreb.
3. Bebek, B., Kolumbić, A.: Poslovna etika, Sinergija, Zagreb, 2000.
4. Buble, M. 2000, Management, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split.
5. Buble, M. et al. 1997, Strategijski management, Ekonomski fakultet Sveučilišta u
Splitu, Split.
6. Carroll, A. & Buchholtz, A. 2003, A Business and Society-Ethics and Stakeholders
Management, Thomas South-Western, Mason.
7. Cutlip, S. M., Center, A. H., Broom, G. M. 2003, Odnosi s javnošću, Mate, Zagreb.
8. Drucker, P. 2005, Najvažnije o menadžmentu, M.E.P. Consult, Zagreb.
9. Feldman, B. & Obuljen, S. 1995, Društva kapitala, Faber & Zgombić Plus, Zagreb.
10. Griffin R.W. 2005, Management, Texas A and M University, Boston, New York.
11. Kreitner, R. 1989, Management, Houghton Miflin Company, Boston.
12. Weihrich, H. & Koontz, H. 1998, Menedžment, Mate, Zagreb.
2) Članci
13. Bežovan, G. 2002, 'Socijalna odgovornost gospodarstva i iskustva u Hrvatskoj',
Revija za sociologiju, vol. 33, no. 1-2, pp. 17-32.
14. Kurtić, A. 2009, 'Društvena odgovornost – novi svjetski pokret i poslovni imperativ
savremenog menadžmenta', Tranzicija, Zagreb, vol. 11, no. 23-24, pp. 90-100.
15. Srbljinović, M. 2012, 'Utjecaj društvene odgovornosti poduzeća na ponašanje
potrošača u Hrvatskoj', Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, vol. 10,
no. 2, pp. 161-180.
16. Tafra-Vlahović, M. 2009, 'Konceptualni okvir društveno odgovornog poslovanja',
Medianali, Zagreb, vol. 3, no. 5, pp. 163-184.
64
17. Vitezić, N. 2008, 'Društvena odgovornost – čimbenik dugoročne održivosti
poduzeća', Zbornik radova Socijalno odgovorno gospodarenje – ekonomski i etički
aspekti, Tim press, Zagreb.
2) Ostali izvori
18. A renewed EU strategy 2011-14 for Corporate Social Responsibility 2011,
European Commission, Brussels.
19. Business Plan Tvornice cementa Koromačno 2002.-2006., Tvornica cementa
Koromačno, Koromačno, 2001.
20. Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj, http://www.dop.hr/?p=662,
(28.03.2013.)
21. Financijska izvješća na dan 31. prosinca 2003. godine zajedno s izviješćem
ovlaštenog revizora, 2004, Holcim (Hrvatska) d.o.o. i ovisna društva, Zagreb.
22. Global Compact Network Republika Hrvatska, http://www.drustvena-
odgovornost.undp.hr/show.jsp?page=110374, (19.04.2013.)
23. Green paper: Promoting a European framework for Corporate Social Responsibility
2001, Commission of the European Communities, Brussels.
24. Holcim Hrvatska s operativnim gubitkom od 18,8 milijuna kuna,
http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/holcim-hrvatska-s-operativnim-
gubitkom-od-188-milijuna-kuna/, (16.04.2013.)
25. Holcim Hrvatska, http://www.holcim.hr/o-nama/holcim-grupa.html, (08.04. 2013.)
26. Holcim obilježio 100 godina i 20 godina privatizacije, http://www.presscentar.hr/
objava.php?id=3748&key=7d3fff39b4ab501df726cb16c55d3b15, (27.03.2013.)
27. Holcimu dodijeljena nagrada Indeks DOP-a, http://www.webgradnja.hr/novosti/
holcimu-dodijeljena-nagrada-indeks-dop-a/876/, 11.04.2013.
28. Horvat, Ž. 2011, DOP – Strateško ulaganje u zajednicu, Horvat, http://zagreb.oikos-
international.org/uploads/media/HOLCIM_Horvat.pdf, (17.03.2013.)
29. Huzak, S., 'Korporacijska društvena odgovornost i poslovna etika', http://bs.scribd.
com/doc/139823882/DRUSTVENA-ODGOVORNOST-PREZENTACIJA (7.05.
2013.)
30. Izvješće o održivom razvoju 2004., 2005, Holcim Hrvatska d.o.o., Zagreb.
65
31. Izvješće o održivom razvoju 2006., 2007, Holcim (Hrvatska) d.o.o., Koromačno.
32. Izvješće o održivom razvoju 2008., 2009, Holcim (Hrvatska) d.o.o., Koromačno.
33. Izvješće o održivom razvoju 2010., 2011, Holcim (Hrvatska) d.o.o., Koromačno.
34. Meozzi, P. G. 2002, 'Commission white paper: Corporate Social Responsibility',
http://ew.eea.europa.eu/News/2002/7/1026911529/ (7.04.2013.)
35. Odluka Skupštine društva od 30. prosinca 2004. godine, 2004, Holcim (Hrvatska)
d.o.o., Koromačno.
36. Pavić-Rogošić, L., 'Društveno odgovorno poslovanje', http://www.odraz.hr/media/
21845/dop.pdf, (7.04.2013.)
37. Poslovna.Hrvatska, http://poslovna.hr/subjekti.aspx?show=311217&tab=posl&stab
=rdg, (18.04.2013.)
38. Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj 2006, Akademy for
Educational Development, Prince of Wales International Business Leaders Forum,
MAP Savjetovanja d.o.o., Zagreb.
39. Program UN-a za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, http://www.undp.hr/show.jsp?pa
ge=52717, (20.04.2013.)
40. Smjernice za izvještavanje o održivosti, https://www.globalreporting.org/resourceli
brary/Croatian-G3-Reporting-Guidelines.pdf, (30.04.2013.)
41. Solarni paneli u tvornici cementa, http://www.holcim.hr/mediji-i-tisak/objave-za-
medije/najnovije-objave-za-medije/article/solarni-paneli-u-tvornici-cementa.html,
(09.04.2013.)
42. Statut društva Holcim (Hrvatska) d.o.o., Koromačno, 2005.
43. Strategija društveno odgovornog poslovanja, http://www.holcim.hr/odrzivi-razvoj/
drustveno-odgovorno-poslovanje/strategija-drustveno-odgovornog-poslovanja.html,
(07.04.2013.)
44. Utjecaj društveno odgovornog ponašanja na ponašanje kupaca, http://www.holcim.
hr/uploads/HR/Holcim_i_Puls_istrazivanje.pdf, (15.05.2013.)
66
POPIS TABLICA
Red.
br.
Naslov Str.
1.
2.
3.
Evolucija koncepta društvene odgovornosti
Račun dobiti i gubitka poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o.
Zaposleni u poduzeću Holcim Hrvatska d.o.o., 2010.-2012. godine
10
37
47
POPIS SHEMA
Red.
br.
Naslov Str.
1.
2.
3.
Od filantropije do socijalno odgovornog menadžmenta
Carrollova piramida
Sustav razvoja poslovanja poduzeća Holcim (Hrvatska) d.o.o.
11
12
34
POPIS GRAFIKONA
Red.
br.
Naslov Str.
1.
2.
3.
Značenje pojma društveno odgovornog ponašanja poduzeća
Vjerojatnost skupljeg plaćanja proizvoda ličnih karakteristika
kada kupac zna da proizvođač vodi posebnu brigu oko zaštite
okoliša
54
55
67
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE NA PRIMJERU PODUZEĆA HOLCIM HRVATSKA D.O.O.
izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Nede Denone Bogović, a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent Saša Čegar. U radu sam primijenila
metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na
kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje
sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u
duhu hrvatskog jezika.
Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim
stranicama Fakulteta.
Studentica:
Lorena Mušković
