Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
DRUŠTVENO ODGOVORNO PONAŠANJE PODUZEĆA NA PRIMJERU
JGL-a
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Organizacijsko ponašanje
Mentor: dr.sc. Marija Kaštelan Mrak
Student: Ana Tavić
Studijski smjer: Menadžment
JMBAG: 0081109017
Rijeka, rujan, 2013.
Sadržaj:
1 Uvod ............................................................................................................................................. 1
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja .................................................................................. 1
1.2 Radna hipoteza, svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................... 2 1.3 Znanstvene metode i struktura rada....................................................................................... 2
2 Razvoj i definiranje društveno odgovornog poslovanja .............................................................. 4 2.1 Povijesni razvoj društvene odgovornosti .............................................................................. 5 2.2 Definiranje društvene odgovornosti .................................................................................... 10
2.3 Podjela poduzeća prema entitetima ..................................................................................... 12 2.4 Hijerarhija društveno odgovornog poslovanja .................................................................... 13 2.5 Strategije društvene odgovornosti ....................................................................................... 15 2.6 Dimenzije društveno- odgovornog poslovanja.................................................................... 18
2.6.1 Interna dimenzija DOP-a ............................................................................................. 18
2.6.1.1 Upravljanje ljudskim resursima ............................................................................ 18 2.6.1.2 Zdravlje i sigurnost na poslu................................................................................. 19 2.6.1.3 Prilagođavanje promjenama ................................................................................. 19
2.6.1.4 Upravljanje utjecajima na okoliš i prirodne resurse ............................................. 20 2.6.2 Eksterna dimenzija DOP-a ........................................................................................... 20
2.6.2.1 Lokalne zajednice ................................................................................................. 20
2.6.2.2 Odnos s partnerima, dobavljačima i potrošačima ................................................. 21 2.6.2.3 Poštivanje ljudskih prava ...................................................................................... 21 2.6.2.4 Globalna briga za okoliš ....................................................................................... 21
3 Društvena odgovornost u Hrvatskoj .......................................................................................... 23 3.1 Glavni činitelji koji utječu na DOP u Hrvatskoj ................................................................. 23
3.2 Ključni akteri društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj ............................................ 25 3.2.1 Poslovna udruženja ...................................................................................................... 26 3.2.2 Vladine organizacije..................................................................................................... 28
3.2.3 Stručne organizacije ..................................................................................................... 28 3.2.4 Međusektorske inicijative ............................................................................................ 29
3.2.5 Nevladine organizacije ................................................................................................. 29 3.2.6 Mediji ........................................................................................................................... 30
3.3 Metodologija izračuna društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj .............................. 30 3.4 Global Compact inicijativa u Hrvatskoj .............................................................................. 32
3.5 European Alliance for CSR i ISO 26000 kao partneri poduzećima pri uvođenju i
održavanju društve odgovornosti ................................................................................................... 33 4 Ispitivanje društvene odgovornosti poduzeća na primjeru „Jadran Galenski Laboratorij „ ...... 35
4.1 Opći podaci o poduzeću ...................................................................................................... 35 4.2 Društveno odgovorno poslovanje u JGL-u ......................................................................... 38
4.3 Ekonomski pokazatelji ........................................................................................................ 38 4.4 Društveni pokazatelji ........................................................................................................... 40 4.5 Ekološki pokazatelji ............................................................................................................ 46
4.6 Ispitivanje društvene odgovornosti u JGL-u ....................................................................... 48 4.7 Prijedlozi za daljnja poboljšanja.......................................................................................... 59
5 Zaključak .................................................................................................................................... 60 Literatura: ........................................................................................................................................... 63
Popis slika .......................................................................................................................................... 65 Popis tablica ....................................................................................................................................... 65 Popis grafova...................................................................................................................................... 65 Prilog .................................................................................................................................................. 66
1
1 Uvod
U ovoj će cjelini, koja je ujedno i uvod u ovaj rad, biti definirani problem, predmet i objekt
istraživanja koji će uvelike biti od pomoći pri definiranju radne hipoteze. Bit će objašnjena i svrha
ovog rada, kao i ciljevi istraživanja. Na kraju cjeline će biti navedene korištene znanstvene metode
te će biti prikazana i struktura rada.
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja
Svrha postojanja i glavni cilj svakog poduzeća je svakako uspješno poslovanje, odnosno,
poslovanje koje donosi dobit. No, poslovanje svakog poduzeća je smješteno u okvirima društvene
zajednice (koja ima određena očekivanja i pravila) te u okvirima ograničenog okoliša. U posljednjih
15-tak godina postalo je jasno poduzećima da bez potpore zajednice i okoliša poslovanje neće biti
moguće. Neosjetljivost prema navedenim pitanjima izlaže poduzeće raznim napadima, dok
društveno odgovorno ponašanje uvelike doprinosi dugoročnosti i održivosti poduzeća te ima
pozitivne utjecaje na njeno poslovanje. Cijela praksa oko društvene odgovornosti je započela sa
velikim multinacionalnim kompanijama koje su bile u centru nekih kontroverza, a najpoznatiji je
bio slučaj Brent Spar o kojem će biti više govora u daljnjem tekstu.
(http://www.undp.hr/show.jsp?page=78053, pregledano 22.8.2013.).
Problem istraživanja obrađen u ovom radu odnosi se na problematiku vezanu uz društvenu
odgovornost koja proizlazi iz činjenice da je danas vrlo teško odrediti koja su poduzeća društvena
odgovorna, a koja nisu. Poduzeće na čijem će primjeru biti provedeno istraživanje je farmaceutsko
poduzeće „Jadran Galenski Laboratorij“ iz Rijeke.
Na sami problem istraživanja nadovezuje se i predmet istraživanja koji se odnosi na društvenu
odgovornost općenito, a u sklopu toga bit će temeljito elaborirana društvena odgovornost kao
pojam, te njena povijest i sve ono što je usko vezano uz taj pojam. Kako je u ovom radu JGL
poduzeće na čijem se primjeru društvenu odgovornost proučava, tako će biti dan osvrt na društvenu
odgovornost u JGL-u.
2
Objekt istraživanja je usko vezan uz problem i predmet ovog istraživanja, a to je ispitivanje
društvene odgovornosti u JGL-u.
1.2 Radna hipoteza, svrha i ciljevi istraživanja
Problem, predmet i objekt istraživanja odredili su radnu hipotezu: poduzeće mora obavezno
zadovoljavati određene ekonomske, ekološke i društvene kriterije da bi bilo moguće klasificirati ga
kao društveno odgovorno poduzeće.
Svrha rada je odgovoriti na pitanje može li se „Jadran Galenski Laboratorij“ proglasiti društveno
odgovornim poduzećem.
Ciljevi istraživanja su približiti i pojasniti društvenu odgovornost odnosno prikazati put od
pojavljivanja društvene odgovornosti kao relativno novog pojma do današnje implementacije
društvene odgovornosti u svako moderno poduzeće koje teži uspješnosti. Pri tome je moguće dati
odgovore na neka pitanja:
Što je društvena odgovornost?
Kada su zabilježeni počeci djelovanja društvene odgovornosti?
Što je trobilančni koncept?
Koje su strategije i dimenzije društveno odgovornosti?
Što je sa društvenom odgovornosti u Hrvatskoj?
Je li zabilježena društvena odgovornost u „Jadran Galenskom Laboratoriju“?
1.3 Znanstvene metode i struktura rada
Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja korištene su znanstvene metode analize i
sinteze, induktivna i deduktivna metoda, komparativna metoda te deskriptivna metoda. Korištena je
literatura domaćih i stranih autora (knjige i članci), podaci s Interneta, izvješća JGL-a te podaci
prikupljeni razgovorom sa zaposlenicima poduzeća „Jadran Galenski Laboratorij“.
Rezultati istraživanja predočeni su u pet međusobno povezanih cjelina.
3
U prvom dijelu, Uvodu, definirani su problem, predmet i objekt istraživanja. Nadalje, prikazana je
radna hipoteza te je određena svrha i cilj istraživanja ovog rada. Na samom kraju prve cjeline
definirane su znanstvene metode koje su korištene i prikazana je struktura rada.
Razvoj i definiranje društveno odgovornog poslovanja naslov je druge cjeline u kojoj, kao što
joj naziv kaže, su prikazane definicije društvene odgovornosti i njen razvoj kroz povijest. U ovom
dijelu se pobliže upoznaje društvena odgovornost, objašnjena je njena hijerarhija te su pobliže
pojašnjene strategije i dimenzije društveno odgovornog poslovanja.
Treće poglavlje nosi naziv Društvena odgovornost u Hrvatskoj i prikazuje glavne činitelje koji
utječu na DOP u Hrvatskoj, sistematiziraju se ključni akteri te se prikazuje metodologiju izračuna.
Na samom kraju ovog dijela ima govora i o raznim inicijativama i smjernicama koji djeluju u
Hrvatskoj, a na usluzi su hrvatskim poduzećima pri uvođenju i održavanju društvene odgovornosti.
Velika pozornost i pažnja je posvećena najvažnijem, četvrtom poglavlju ovog rada koje nosi naziv
Ispitivanje društvene odgovornosti na temelju poduzeća „Jadran Galenski Laboratorij“.
Ovdje će biti prikazani opći podaci poduzeća, a poseban će naglasak biti na ekonomskim,
društvenim i ekološkim pokazateljima koji će biti od pomoći pri odbacivanju ili prihvaćanju radne
hipoteze. Četvrto poglavlje završava kratkim upitnikom u kojem će se nalaziti sve informacije
prikupljene u raznim izvješćima, novinskim člancima, ali i u razgovoru sa zaposlenicima.
Peti dio, Zaključak, predstavlja sintezu dobivenih rezultata istraživanja do kojih se došlo ovim
radom, a kojim je dokazana radna hipoteza.
4
2 Razvoj i definiranje društveno odgovornog poslovanja
Vrlo je kompleksno, a često i točno odrediti je li neko poduzeće društveno odgovorno ili nije. Za
bolje razumijevanje kao primjer su navedene neke od slijedećih kompanija: Wal-Mart, McDonalds i
Toshiba. Wal-Mart je američka multinacionalna kompanija koja je između ostalog donijela odluku
da će u svojim trgovinama prodavati samo organski pamuk, a svoje prodavaonice najčešće smješta
u ekonomski osjetljivijim područjima. Može li se Wal-Mart okarakterizirati kao društveno
odgovorna kompanija ako je poznato da njihovi zaposlenici imaju skoro najmanje zakonski
propisane plaće
(http://www.businessinsider.com /the-20-companies-with-the-most-low-wage-workers-2013-2,
pregledano 22.5.2013.)? Ili McDonalds koji koristi recikliranu ambalažu, a s druge strane prodaje
proizvode pune umjetnih okusa i tvari koje se povezuju s debljinom i raznim bolestima
(http://www.mcspotlight.org/campaigns/translations/trans_uk.html, pregledano 22.5.2013.)?
Ili Toshiba koji koristi reciklirane materijale, sponzorira i stipendira djecu, no ne smije se izostaviti
da njihovi radnici rade za malu plaću u nesigurnim uvjetima
(http://www.cultofmac.com/144430/apples-factories-are-sweatshops-but-theyre-better-than-
competition-says-labor-activist/, pregledano 22.5.2013.). Primjer je i američka kompanija Levis
koja je prije skoro 10-tak godina zatvorila zadnju tvornici u Americi i preselila kompletnu
proizvodnju na istok (http://www.commondreams.org/headlines03/0926-03.htm, pregledano
22.5.2013.). Donedavno su radnici radili sa štetnim kemikalijama opasnim po život koje su do
kraja proizvodnje ostajale u odjeći te tako ugrožavali ljudske živote. Potaknuti prosvjedima ipak su
odlučili uvesti promjene te su 29.prosinca 2012. godine najavili da neće samo otkrivati podatke o
onečišćenju svojih dobavljača već će tražiti alternative koje nisu štetne
(http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/u-odjeci-zare-levisa-i-calvina-kleina-pronaene-opasne-
kemikalije-222037; http://www.examiner.com/article/levi-jeans-to-stop-using-toxic-chemicals,
pregledano 22.5.2013.). Može li se u tom slučaju Levis proglastiti društveno odgovornim?
Kako je to već postala uvriježena praksa, zadnjih godina preseljuju svoju proizvodnju na istok.
Razlog tome je jeftinija radna snaga, manje stroži zakoni (u poslovanju, u zaštiti okoliša, itd.), a sve
u cilju smanjenja svojih troškova, a time povećanja svojeg profita. I tada dolazi do licemjerja u
poslovnom svijetu, u dijametralnoj suprotnosti između Istoka i Zapada. Dok na Zapadu kompanije
grade društveno odgovorni imidž kojem nije u prvom planu profit, koji su tu zbog ljudi i koje žele
učiniti ovaj svijet boljim mjestom, u isto vrijeme na Istoku, u sjeni, krije se njihova sramotna
pozadina. No, nije moguće optužiti sve multinacionalne kompanije da nisu društveno odgovorne.
5
Istina, teže je naći kompanije koje u potpunosti zadovoljavaju kriterije društvene odgovornosti, no
nije nemoguće.
Društvena odgovornosti je zadnjih godina postala pojam koja se pojavljuje kada se raspravlja o
globalizaciji. Vlade raznih zemalja i promicatelji društvene odgovornosti smatraju da bi kompanije
trebale razviti politiku kojoj bi pokušavali smanjiti negativne strane ekspanzije internacionalne
razmjene, posebice u zemljama u razvoju. Oni smatraju da su multinacionalne kompanije toliko
ojačale i imaju toliko utjecaja kao i Vlade nekih zemalja. Iz tog razloga, poslovni svijet mora
prihvatiti i veću odgovornost za nuspojave globalizacije kao što su degradacija okoliša i društvena
dislociranost (Georgeta, G., 2008., str. 662).
Prije nego se preduboko uđe u temu društvene odgovornosti, najprije će u nastavku biti prikazan
razvoj društvene odgovornosti od njenih početaka, pa do današnjih dana. Kako bi se što bolje
objasnila društvena odgovornost kao pojam, bit će prikazane i definicije sa stajališta raznih
stručnjaka. Na kraju, bit će govora i o strategijama i dimenzijama društvene odgovornosti.
2.1 Povijesni razvoj društvene odgovornosti
U povijesti ne postoji točan trenutak koji bi označio početak postojanja društveno odgovornog
poslovanja. No poznate su slijedeće informacije.
"DOP je ušao u popularni leksikon u 1950. nakon knjige Howarda R. Bowena “Socijalna
odgovornost poslovnog čovjeka”. Koncept je dobio izazov i ojačao u 1960-im kada je stvoren
pokret za zaštitu okoliša, slijedeći kritiku Rachel Carson o kemikalijama u industriji koju je izrazila
u djelu “Silent Spring”. Formiran je i pokret potrošača, čiji je začetnik društveni aktivist Ralph
Nader, najpoznatiji po dosjeu o sigurnosti automobila General Motorsa. U 1970-ima se može
pronaći prva široko prihvaćena definicija DOP-a koja je ugrađena u četverodijelni koncept
ekonomske, pravne, etičke i filantropske odgovornosti autora Archieja Carrolla. Prva kompanija
koja je implementirala DOP bila je Royal Dutch Shell 1998. godine. Shell je bio predmet
organizirane kampanje zelenih udruga zbog svojih planova da se riješi neprofitabilne naftne
platforme tako što će je potopiti u Sjeverno more. Ovaj slučaj, nazvan Brent Spar, koji je ozbiljno
narušio reputaciju i povjerenje dioničara i ulagača te financijsko poslovanje Shella, predstavljao je
prekretnicu u odnosima poduzeća prema zajednici" (http://www.poslovni.hr/mobile/domace-
6
kompanije/rockefeller-royal-dutch-shell-i-levis-pioniri-dop-a-164663; pregledano 15.5. 2013.).
Brent Spar će biti naveden sa ostalima kao jedan od događaja koji je utjecao na razvoj društvene
odgovornosti i u slijedećoj tablici.
DOP se razvijao polagano tokom godina i postao je uobičajen tek u posljednjih 15-tak godina,
posebice u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi. Pojam koji je prethodio pojmu društveno
odgovornog poslovanja je "korporacijska filantropija", a taj pojam je još uvijek moguće primijetiti u
Sjevernoj Americi. Ako se gleda kronološki, poznato je da je 1960-ih godina došla do porasta
zahtjeva od strane potrošača što je sigurno utjecalo na razvoj društveno odgovornog poslovanja.
Nakon toga, 1970-ih su ljudi shvatili važnost okoliša kao resursa koje nije neograničeno te je
uslijedio pokret za zaštitu navedenog. Sve to dovodi do 1990-ih godina koje je obilježio porast
zabrinutosti zbog utjecaja na društvo ( Bagić, Aida, 2006., str. 17).
U nastavku će biti prikazana tablica sa važnim događajima koji su utjecali na evoluciju DOP-a.
Tablica 1: Razvoj društveno odgovornog poslovanja
Događaji u svijetu Godina Evolucija DOP-a
1983/4
Osnovan Business in the
Community (Gospodarstvo u
zajednici- BiTC)
Izvještaj Gro Harlem Brundtland 1987 Okrugli stol u Cauxu, osnovan
SustainAbility
Ujedinjenje Njemačke nakon pada
Berlinskg zida 1990
Osnovan je Međunarodni forum
poslovnih lidera princa od Walesa
Sastanak na vrhu u Riu 1991 Oformljena grupa za gospodarstvo
Amnesty Internationala
Shell Brent Spar 1992
Osnovani su Svjetski poslovni
savjet za održivi razvoj (WBCSD)
i Poslovni svijet za društvenu
odgovornost (BSR)
Dječji rad u Nike-u 1995 Osnovan je CSR Europe
Trobilančni koncept 1996
Formiranje:
ISO 14000 (ISO standard za
upravljanje okolišem)
7
Svjetski gospodarski forum (WEF)
Odjel za korporativno građanstvo
1997
Inicijativa za etično poslovanje,
Globalna inicijativa za
izvještavanje, Svjetska banka-
Poslovni partneri za razvoj
1998
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva
postavlja Ministra za DOP
Kopenhaškog centra
1999 Globalna Sullivanova načela
2000 UN-ov Globalni sporazum
Skandali Enron i Worldcom
UNDP-ov Sastanak na vrhu o
održivom razvoju
2001
Osnivanje Zelene knjige EU i
WEF-Inicijative za globalno
korporativno građanstvo čime se
promiče europski okvir DOP-a
2002
EU- priopćenje o društvenoj
odgovornosti poduzeća (EU
Communication Concerning
Corporate Social Responsability-
Bijela knjiga)
2003
UNDP- ovi (Program Ujedinjenih
naroda za razvoj) Milenijski
razvojni ciljevi
Ekvatorska načela
Izvor: Begić, A., 2006, str 16.
Vidljivo je iz gornje tablice da su mnogi činitelji doveli do pojave društveno odgovornog
poslovanja. U tablici je naveden i izvještaj Gro Harlem Brundtland. Ona je norveška političarka i
liječnica koja je bila internacionalni predvodnik u društvenoj odgovornosti i zdravstvu. Danas je
ona posebni izaslanik Ban Ki-Moona za klimatske promjene u UN-u
(http://en.wikipedia.org/wiki/Gro_Harlem_Brundtland, pregledano 15.5. 2013.).
Događaji koji su slijedili su pad Berlinskog zida i Sastanak u Riju. Na Konferenciji o zaštiti životne
sredine i razvoju u Riju de Janeiru se okupilo 160 država Ujedinjenih naroda gdje su donijeli
Konvenciju o klimi s ciljem da se smanji emisija štetnih plinova do 2000. godine te da se vrati na
8
razinu iz 1990. godine. Deklaracijom iz Rija prvi put je formulirana i opširno objašnjena održivost
(http://www.dadalos.org/nachhaltigkeit_hr/grundkurs_4/umweltpolitik.htm, pregledano 15.5.2013.).
Nakon Shell Brent Spara i pojave otkrića dječjeg rada u kompaniji Nike (kada je u Pakistanu i
Kambodži otkriveno da djeca izrađuju Nike-ove proizvode), trobilančni koncept je također imao
utjecaj u stvaranju povijesti društvene odgovornosti. Trobilančni koncept je hrvatski naziv za
"Tripple bottom line", pojam koji se veže uz Johna Elkingtona, britanskog vođu za promicanje
društvene odgovornosti i održivog razvoja. Prema nekim autorima pogodniji bi bio srpski izraz,
trostruki krajnji rezultat ili trostruki učinak (Letica, B., 2010., str.31.). Naime, trobilančni koncept
označava da se pri donošenju odluka u poduzeću ne gleda samo ekonomska isplativost, nego i
društvena i ekološka odgovornost. Suvremena korporacija nema samo obvezu prema dioničarima u
vidu stvaranja dobiti i množenja kapitala, nego ima obveze prema svim dionicima, društvu i
prirodnom kapitalu. Tim konceptom poduzeće pokazuje kako mu profit nije jedini cilj u poslovanju,
nego i ostale dvije učinkovitosti- blagostanje ljudi i zaštita njihovih prava te zaštita okoliša
(http://www.pomakonline.com/content/view/100/60/, pregledano 15.5.2013.). Sva tri aspekta ovog
koncepta međusobno su i povezana i uvjetovana. Društvo ovisi o ekonomiji, ekonomija ovisi o
društvu, okruženju i okolišu. (Vitezić, N., 2008., str. 20.)
Slika 1: Trobilančni koncept
Izvor: izrada studentice prema podacima Vitezić, N., 2008., str. 21.
9
Enron je teksaška energetska kompanija koja je bankrotirala 2000-te godine. Nakon bankrota je
otkriveno kako je Enron godinama varao svoje investitore i poslovne partnere o uspješnosti svoga
poslovanja. Enron je u svojim knjigama prikazivao lažne podatke o uspješnosti poslovanja te nije
prikazivao dugove. Na temelju lažnih podataka uspijevali su dobiti kredite od banaka i raznih
fondova koje nakon bankrota nisu mogli vraćati čime su oštetili veliki broj ljudi
(http://www.nacional.hr/clanak/10173/enron-skandal-koji-moze-unistiti-busha,
pregledano 15.5. 2013.).
Sličan slučaj je bio i sa Worldcomom (današnjim Verizon-om). Oni su optuženi da su 15 mjeseci
lagali o pravoj vrijednosti poduzeća i prikazivali dobit koja se od prave razlikovala za 3,6 milijarde
dolara (http://www.bhdani.com/arhiva/264/t26417.shtml, pregledano 15.5.2013.).
Tablica 2: Evolucija koncepta društvene odgovornosti
Period Naziv faze Fokus menadžera
Od Druge industrijske
revolucije do 30-tih godina
20.stoljeća
Maksimizacija
profita
Isključivo ekonomski interesi: Sve akcije, aktivnosti i odluke
menadžera usmjerene su ka ostvarivanju osnovne ciljne
funkcije- maksimizacije profita
Od 30-tih godina (vremena
velike ekonomske krize) pa
do 60-tih godina 20.
stoljeća
Menadžment
povjerenja
Briga menadžera za zaposlene, potrošače i društvo sve dok
štite interese vlasnika
Od 60-tih godina do 90-tih
godina 20. stoljeća
Aktivizam Pitanja jednakosti u zapošljavanju, zaštita čovjekove okoline,
konzumerizam i sl.
Posljednje desetljeće 20. i
početak 21. stoljeća
Društvena
osjetljivost
Sposobnost da se efektivno i efikasno ostvaruju zahtjevi
društvene odgovornosti; Menadžeri razvijaju procese
odlučivanja gdje se anticipiraju reakcije okruženja i uvažavaju
socijalne i društvene vrijednosti (proaktivno djelovanje)
Izvor: http://hrcak.srce.hr/file/71112, pregledano dana 22.travnja 2013.
10
Također je zanimljivo primijetiti kako se društvena odgovornost mijenjala tokom godina. Shodno
tome, postoje i dva pristupa društvene odgovornosti, a to je tradicionalni pristup koji je vrijedio do
90-tih godina 20-tog stoljeća i novi pristup koji vrijedi do danas. Ti su pristupi vrlo različiti. U
tradicionalnom pristupu u vezi područja djelovanja društvene odgovornosti birale su se za
rješavanje problemi koji su u to vrijeme bili aktualni, ali i zbog pritiska javnosti koja je nametala da
se nešto mora učiniti i promijeniti. Osim toga, sredstva koja su se osiguravala iz budžeta poduzeća
(bilo od dobiti, bilo prije oporezivanja) su se ulagala u čim veći broj organizacija misleći kako će
utišati najzastupljenije grupe ljudi, ali i sebi osigurati najveći publicitet. Obveze su bile
kratkoročnije, a sredstva su bila jednokratna. Zanimljivo je bila i nastojanje da se izbjegnu problemi
koji su potencijalno mogli naštetiti ugledu poduzeća ukoliko se na krivi način protumače.
Izbjegavale su se kontroverze kao što je AIDS i slično. Osnovno pravilo je bilo da se učine dobra
djela, ali da se pritom utroši čim manje vremena i truda. To je najčešće rezultiralo ispisivanjem čeka
te je time njihov posao bio gotov.
U novom pristupu je ipak to izgledalo malo drugačije. Za razliku od tendencije tradicionalnog
pristupa da se napravi nešto dobro, u novom su se više fokusirali na dugoročnost. Htjeli su učiniti
nešto dobro, ali da to bude kontinuirani proces, odnosno da taj proces traje. Razlika je i u
područjima na koje su se fokusirali. U novom pristupu poduzeća biraju ona područja koja više
odgovaraju njihovim strateškim i poslovnim ciljevima. Novi model je moguće opisati kao
nastojanje da se učini čim više, a ne samo nešto. Menadžeri nude dugoročniju pomoć i nude priloge
kao što je stručno znanje, pripravništvo, pristup raznim uslugama, darivanje opreme koja im više ne
služi i slično. Također se i evaluira postignuto kako bi se u budućnosti nastojalo poboljšati
djelovanje (Kotler, P., Lee, N., 2009., str. 20.).
2.2 Definiranje društvene odgovornosti
Nakon kratke povijesti uvođenja društvene odgovornosti, potrebno je definirati društvenu
odgovornost kao pojam. Postoji više definicija društvene odgovornosti, a u nastavku su prikazane
najčešće.
Društvena odgovornost je kao pojam u poslovanju u velikoj mjeri oblikovan 60-tih godina, a
podrazumijeva obvezu menadžmenta da ima mogućnost izbora i da poduzima akcije koje će
doprinijeti dobrobiti i interesima društva i poduzeća. Drugim riječima, društvena odgovornost znači
11
mogućnost razlikovanja ispravnog od pogrešnog i izabiranja onog ispravnog djelovanja (Buble, M.,
2006., str.99.).
Europska komisija društvenu odgovornost poduzeća definira kao "koncept prema kojem poduzeće
na dobrovoljnom principu integrira brigu o društvenim pitanjima i zaštiti okoliša u svoje poslovne
aktivnosti i odnose s dionicima (vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima, potrošačima,
dobavljačima, vladom, medijima i širom javnošću)" ( Krkač, K., 2007., str. 380.).
Organizacija World Business Council for Sustainable Development (WBCSD) koncept društvene
odgovornosti poduzetnika opisuje kao "opredijeljenost gospodarstva da pridonosi održivom
gospodarskom razvoju, radeći sa zaposlenicima, njihovim obiteljima, lokalnom zajednicom i
cjelokupnim društvom na unapređenju kvalitete života"
(http://www.pomakonline.com/content/view/100/110/, pregledano 27.ožujka, 2013.).
International Business Leader Forum (IBLF) smatra da je društvena odgovornost "promicanje
odgovorne prakse u gospodarstvu koja gospodarstvu i društvu koristi te olakšava ostvarenje
društvenog, gospodarskog, ekološki održivog razvoja maksimizirajući pozitivan utjecaj
gospodarstva na društvo, uz istovremeno svođenje negativnih učinaka na minimum"
( http://www.pomakonline.com/content/view/100/110/, pregledano 27.ožujka, 2013.).
"Svojim nazivom, društvena odgovornost poduzeća upućuje na to da joj je fokus na odnosu
poduzeća i društva. Ona definira odnos društva i poduzeća na mnogo razina kako bi uključila sve
interesno- utjecajne skupine i balansirala njihove potrebe. Djelomično je tomu razlog to što su
poslovne organizacije postale najmoćnije institucije na svijetu te postoje dva aspekta s kojih
možemo promatrati njihovu odgovornost. Odgovorni se smatraju oni koji odgovaraju za svoje
ponašanje i brinu se o svojim obvezama. Drugo značenje ovog termina dolazi od njegovih latinskih
korijena- respondere što znači odgovarati za vlastite aktivnosti i/ili obvezati se na akciju. Često to
implicira razne oblike odgovornosti spram nekog autoriteta ili izvora moći. Odgovornost se također
upotrebljava kao priznavanje stanja u kojemu, želimo li postići neku svrhu, moramo preuzeti
odgovornost umjesto da očekujemo od drugih da nešto urade i u tom smislu je odgovornost jako
slična inicijativi" (Tipurić, D., Omazić, M.A., 2008., str. 328.).
12
2.3 Podjela poduzeća prema entitetima
Da bi čim bolje razumjeli društvenu odgovornost, menadžeri moraju znati prema kome su zapravo
odgovorni. Tako je moguće razlikovati poduzeće kao ekonomski entitet i kao socioekonomski
entitet. Poduzeće kao ekonomski entitet ima jedini cilj ostvarenje profita dok poduzeće kao
socioekonomski entitet osim profita želi omogućiti i socijalni doprinos društvu. Zbog toga se
razlikuju dva modela (Buble, M., 2006., str.100):
1) Klasični ekonomski (stockholder) model
2) Socioekonomski (stakeholder) model
Stockholder model ili klasični ekonomski model i u njemu je poduzeće ekonomski entitet sa
ciljem ostvarenja profita kao jedinog cilja.
Stakeholder ili socioekonomski model polazi od toga da poduzeće nema samo jedan, već više
ciljeva, te da treba služiti cjelokupnom društvu. U užem smislu, odnosi se na one grupe o kojima
ovisi opstanak poduzeća- dioničari, zaposlenici, kupci, dobavljači i drugi. U širem smislu to su
grupe pojedinaca koje mogu utjecati na poduzeće i na koje ono utječe svojim proizvodima,
politikama i radnim procesima- grupe od javnog interesa, protestne grupe, lokalna društva, vladine
organizacije, trgovačka udruženja, konkurenti, sindikati i tisak. Poduzeće je društveno odgovorno
ako vodi računa o interesima različitih interesno-utjecajnih skupina (Buble, M., 2006., str. 100.).
Zbog lakše preglednosti, razlike između ta dva modela su prikazane u slijedećoj tablici:
Tablica 3: Usporedba ekonomskog i socioekonomskog modela
Ekonomski model: Socioekonomski model:
Naglasak na proizvodnji Naglasak na kvaliteti života
Eksploatacija resursa Očuvanje resursa i sklad s prirodom
Tržišno utemeljenje U nekim područjima društvena kontrola tržišnih
odluka
Ekonomski povrat resursa Uravnoteženi ekonomski i društveni povrat resursa
Individualni resursi Zajednički interesi: ljudi rade u međuovisnom
sustavu koji zahtjeva koordinaciju
Mala uloga države Aktivna uloga države
Izvor: Buble M., 2006., str. 101.
13
Koncept društveno odgovornog poduzeća se bazira na socioekonomskom modelu, koji, kako je je
već rečeno, zastupa interese svih sudionika. Poduzeća poduzimaju svoje akcije primarno zbog toga
da ostvare interese svojih vlasnika, zaposlenika i kupaca. No, postoji i moralna obveza da ostvaruju
interese direktnih stakeholdera kao što su dobavljači i partneri, odnosno indirektnih u koje spadaju
lokalna zajednica, vlade, mediji i ostali (Vitezić, N., 2011., str. 424.).
Na samom početku promišljanja o ovoj temi postavlja se bitno pitanje: zašto bi se organizacije
uopće trebale društveno odgovorno ponašati? Taj problem ima tri ključne dimenzije: poslovnu
etiku, društvenu odgovornost poduzeća te ideologiju, vrijednosti i stajališta kao ključne dijelove
organizacijske kulture. Svaka od ovih dimenzija vuče korijene iz različitih znanstvenih disciplina:
tako je poslovna etika uglavnom bazirana na filozofiji i religiji; društvena odgovornost poduzeća se
uglavnom temelji na sociologiji i menadžmentu dok se organizacijska kultura zasniva na
psihologiji, sociologiji i antropologiji. Naravno, ovime se ne isključuje utjecaj i doprinos drugih
znanstvenih područja, prvenstveno političkih znanosti i socijalne psihologije na sva područja. Važno
je naglasiti da su sve tri dimenzije međusobno povezane i utječu jedna na drugu (Tipurić, D.,
Omazić, M.A., 2008., str 324.).
Osim toga, nameće se i pitanje zašto se uopće poduzeća počinju društveno odgovorno ponašati.
„Business for Social Responsability“ je jedan od vodećih neprofitnih organizacija u svijetu koja
pruža informacije i savjete u vezi s korporativnom društvenom odgovornosti koja je provela
istraživanje i došla do zanimljivih rezultata. Uvidjeli su da su poduzeća koja su bila društveno
odgovorna ostvarila niz koristi kao što su (Kotler, P., Lee, N., 2009., str.22.):
povećanje prodaje i udjela u tržištu
jačanje pozicije brenda
jačanje korporativnog imidža i utjecaja
jačanje sposobnosti za privlačenje, motiviranje i zadržavanje zaposlenika
smanjenje troškova poslovanja
povećanje privlačnosti za investitore i financijske analitičare
2.4 Hijerarhija društveno odgovornog poslovanja
Društvena odgovornost poduzeća ima svoju hijerarhiju u kojoj se na najnižoj razini nalazi
14
odgovornost za ostvarenje profita, zatim slijedi poštivanje zakona, nakon toga etičnost u poslovanju
i konačno doprinos poduzeća društvu. Ove su odgovornosti poredane odozdo prema gore u
ovisnosti o njihovoj veličini i frekvenciji kojom im menadžer pristupa.
Slika 2: Hijerarhija društveno odgovornog poslovanja
Izvor: Izrada studentice prema podacima Buble, M., 2006.godina, str. 102.)
Prva razina društvene odgovornosti poduzeća je ekonomska odgovornost, s obzirom da je
poduzeće ipak ekonomski entitet te mu je stoga prioritet profit. Odgovornost je poduzeća da
zadovoljava potrebe potrošača, ali i da maksimizira profit za svoje vlasnike i dioničare. Ekonomska
odgovornost izvedena do maksimuma zove se pogled maksimizacije profita, a zagovarao ju je
Milton Friedman. On je smatrao da poduzeće treba biti isključivo profitno orijentirano dok god se
drži pravila igre.
Sva se moderna društva zasnivaju na pravilima, zakonima i propisima kojih se treba pridržavati.
Od poduzeća se očekuje da ispunjava svoje zacrtane ekonomske ciljeve, ali da ostane unutar
zadanih zakonskih okvira. Iz tog je razloga moguće reći da poduzeća koja se ne drže tog pravila,
nisu društveno odgovorna. Tako je moguće objasniti dio koji se odnosi na zakonsku odgovornost.
Etička odgovornost uključuje ponašanja koja nisu neophodno kodificirana u zakonu i ne smiju
služiti direktnim ekonomskim interesima poduzeća. Da bi bio etičan, donositelj odluka u poduzeću
treba djelovati, kako je ranije rečeno, pravedno, pošteno, poštivajući prava pojedinaca, te osigurati
različite tretmane pojedinaca samo kada je to važno za ciljeve i zadatke poduzeća. Neetično
ponašanje se događa kada odluke omogućavaju pojedincu ili poduzeću da radi na štetu društva
15
(Buble, M., 2006. str. 102.).
Diskrecijska odgovornost je ona odgovornost koja je u potpunosti neprisilna, odnosno
dobrovoljna. To je odgovornost koja je vođena željama poduzeća da čini dobra djela društvu bez
obveza koje se odnose na ekonomiju, etiku ili pravo. Ako je poduzeće društveno odgovorno, ono će
se ponašati filantropski bez da očekuje nešto za uzvrat.
No, ovakva hijerarhija društvene odgovornosti nipošto ne znači da primjerice, ako poduzeće nije
profitabilno ne mora poštivati zakon ili ponašati se u skladu s etikom. Prikaz je dan radi boljeg
razumijevanja i radi jednostavnije sistematizacije, a definitivno bi najbolje bilo da ne postoji
nikakva hijerarhija nego da su sve odgovornosti na istoj razini i da su od jednake važnosti.
2.5 Strategije društvene odgovornosti
Strategije društvene odgovornosti se dijele s obzirom na to kakav će stav poduzeće imati prema
promjenama u svojoj okolini. Postoje četiri strategije društvene odgovornosti
(http://www.etfos.unios.hr/upload/OBAVIJESTI/obavijesti_diplomski/4_01-04-
2010._seminar_word_01-04-2010.pdf, pregledano 8.5.2013.)
U nastavku su strategije navedene i objašnjene:
1. opstruktivna- kod opstruktivne strategije poduzeća negiraju bilo kakvu odgovornost da bi se
održao status quo.
2. defenzivna- kako joj i sam naziv govori, ova strategija koristi raspoloživa zakonska sredstva i
marketing akcije kako bi sebe obranila od bilo kakve odgovornosti.
3. adaptivna- poduzeće prihvaća (iako često pod pritiskom), društvenu odgovornost za svoje akcije
ispunjavajući drugu vrstu odgovornosti- ekonomsku, zakonsku ili etičku.
4. proaktivna- poduzeće poduzima konkretne poteze, preuzima vodstvo u društvenim pitanjima
tako da definira programe vezane za društvenu odgovornost koji će služiti na priliku drugima.
16
Slika 3: Odnos društvene odgovornosti i strategije ponašanja
izvor:http://www.etfos.unios.hr/upload/OBAVIJESTI/obavijesti_diplomski/4_01-04-2010._seminar_word_01-04-
2010.pdf, pregledano 8.5.2013.)
.
Poduzeće koje želi ugraditi društvenu odgovornost u svoje poslovanje treba prilikom njenog
formuliranja provesti neke korake. Menadžmentu poduzeća koji želi biti društveno odgovorno treba
znati da poduzeće i njegove interesne skupine utječu jedni na druge. Potrebno je najprije analizirati
interesne skupine i način na koji su oni u interakciji s poduzećem, zatim vrijednosti koje se mogu
naći u poduzeću i kod interesnih skupina te je bitno uzeti u obzir moguće društvene promjene koje
mogu uslijediti. Na slijedećoj će slici to biti sistematizirano i jasnije objašnjeno.
17
Slika 4: Formuliranje strategije društvene odgovornosti poduzeća
Izvor: Post, J.E., Frederick, W.C., Davis, K.: Business and Society, Sedmo izdanje, McGraw Hill, 1992, str 106.
Društvena odgovornost poduzetniku/ci donosi vidljivost, prepoznatljivost, besplatnu reklamu, veći
interes drugih za razmatranje partnerskog odnosa s njime/njom. Pokazivanje društvene
odgovornosti nije samo dobar način da poduzetnik/ca doprinese promjenama u željenom smjeru,
nego je i način da se predstavi kao osoba kojoj je stalo do sredine u kojoj djeluje, a i do ljudi u
vlastitoj organizaciji. Osim toga, to je i besplatni marketing s neviđenim sinergijskim učincima, ali i
dobar osjećaj da se čini nešto dobro (Krkač, K., 2007., str.387.).
Naravno da implementiranje društvene odgovornosti sa sobom povlači i određene troškove. Ti
troškovi se mogu kretati od kupnje štedljivijih i "eco-friendly" aparata i strojeva pa do troškova
implementiranja strože kontrole kvalitete. No, ti troškovi su samo kratkoročni i ne mogu se
usporediti sa prednostima koje će socijalna odgovornost donijeti poduzeću i zajednici u kojoj
djeluje (Tsoutsoura, M., 2004., str 5.).
18
2.6 Dimenzije društveno- odgovornog poslovanja
Društveno odgovorno poslovanje kao koncept u kojem poslovni subjekti dobrovoljno odlučuju žele
li imati udio u poboljšavanju društva je u interakciji s ostalim dionicima. Pod tim dionicima se
podrazumijevaju pojedinci, zajednice i organizacije koje utječu ili na njih utječu aktivnosti
poduzeća. Analogno tome, društveno odgovorno poslovanje se sastoji od interne i eksterne
dimenzije (http://www.tax-fin-lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-16.htm,
pregledano 8.5.2013.).
2.6.1 Interna dimenzija DOP-a
Unutar poduzeća, socijalno (društveno) odgovorna praksa uključuje zaposlenike i odnosi se na
područja kao što su investiranje u ljudski kapital, zdravlje i sigurnost te upravljanje promjenama.
Odgovorna praksa u sferi zaštite okoliša odnosi se uglavnom na upravljanje prirodnim resursima
koji se upotrebljavaju u proizvodnji (http://www.odraz.hr/media/21845/dop.pdf; pregledano 11.
travnja 2013.).
2.6.1.1 Upravljanje ljudskim resursima
U današnje vrijeme se postavlja veliki izazov pred poduzeća kako kvalitetno i racionalno upravljati
ljudskim resursima, a uključuje kako privući i kako dugotrajno zadržati zaposlenike koji imaju
odgovarajuća znanja i vještine potrebne za obavljanje posla. U vezi toga, odgovarajuće mjere koje
se provode su primjerice cjeloživotno učenje, bolji protok informacija u poduzeću, jednake plaće i
uvjeti svima na poslu, uravnoteženost između rada, obitelji i slobodnog vremena, sigurnost na poslu
itd. Odgovorno zapošljavanje se odnosi na dio koji uključuje nediskriminirajuću praksu (žena,
starijih ljudi, sve vrste manjina, itd.). U odnosu na cjeloživotno učenje, poduzeća prepoznaju
potrebe za stalnom edukacijom i usavršavanjem svojih djelatnika. Osim toga, razvijaju partnerstva
sa školama i fakultetima kako bi učenicima i studentima u budućnosti nudili pripravništvo i
usavršavanje.
19
2.6.1.2 Zdravlje i sigurnost na poslu
Zdravlje i sigurnost na poslu reguliraju određeni propisi, zakoni te obvezne mjere. Mnogi subjekti,
od poduzeća do određenih poslovnih organizacija trude se stalno pronalaziti razne dodatne načine u
cilju promoviranja zdravlja i sigurnosti. Također, razni zakoni i obvezne mjere zaštite radnika na
radu štite radnike od mogućih ozljeda. Osim toga, povećava se potražnja za mjerenjem,
evidentiranjem i dokumentiranjem tih podataka i kvalitete. Iz tog razloga su se uskladili razni
standardi koji će omogućiti unificiranost u kvaliteti različitih vrsta poslovanja. Odličan primjer za
ovu vrstu interne dimenzije u Hrvatskoj je znak "Prijatelj okoliša" kojeg dodjeljuje Ministarstvo
zaštite okoliša od 1983. godine istaknutim poduzećima koji imaju pozitivan utjecaj na okoliš. To
znači da vode brigu u okolišu i da imaju čim manje štetan utjecaj na njega. Znak se dodjeljuje samo
onim poduzećima koji imaju bolje i kvalitetnije osobine od onih minimalno propisanih. Također,
znak se dodjeljuje kako bi se identificirala poduzeća koja vode brigu o okolišu, ali i kako bi poticali
razvoj novih, "čistih" tehnologija sa niskom razinom utjecaja i ispuštanja štetnih tvari u okoliš te
kako bi poduzeća racionalno gospodarila sirovinama, materijalima i energijom.
2.6.1.3 Prilagođavanje promjenama
U današnje vrijeme postoji svjesnost dinamičnosti promjena u poduzećima, odnosno, svakodnevno
se zatvaraju stara i otvaraju nova poduzeća. Osim toga, pojam koji je poznat više od 30-tak godina u
poslovnom svijetu je restrukturiranje poduzeća. Restrukturiranje karakterizira široka lepeza poteza
uključujući: prodaju i/ili kupnju dijelova poslovanja, promjenu kapitalne strukture kroz razne oblike
zaduživanja i promjenu interne organizacijske strukture. Prodaja i kupnja različitih kompanija
obično se provodi u skladu sa strateškim ciljevima o fokusiranju na ključni biznis. Kao razlozi za
proces restrukturiranja obično se navode: poboljšanje produktivnosti i efikasnosti, kontrola
troškova, stvaranja veće vrijednosti za investitore (iako će skeptici reći da do restrukturiranja i ne bi
trebalo doći da menadžment zna što radi) i sl. (http://www.svanconsulting.com/index.php/znanje-
online/leadership-i-upravljanje/93-odgovorno-restrukturiranje.html?lang=hr-HR, pregledano
20. travnja 2013.).
Kako restrukturiranje ima u cilju smanjiti troškove, to često sa sobom nosi i otpuštanje radnika.
Društveno odgovorno poduzeće će tada naći zdravu ravnotežu između dobrobiti svojih radnika i
ciljeva restrukturiranja. Takvo restrukturiranje mora biti pažljivo i planirano, moraju biti odvagnute
20
i pozitivne i negativne karakteristike, moraju biti ukalkulirani svi troškovi i rizici te mora biti
provedena iscrpna analiza i stavljene na stol sve moguće alternative. To sve mora biti odličan temelj
donošenju prave odluke i za poduzeće i za radnike.
2.6.1.4 Upravljanje utjecajima na okoliš i prirodne resurse
Društveno odgovorno poduzeće se mora truditi da smanji utjecaj svog poslovanja na okoliš. To
znači da mora racionalno rukovoditi svojim sirovinama, da mora smanjiti ispuštanje štetnih plinova
i negativnih tvari u okoliš, ali i ispuštanje otpada u okoliš (bilo recikliranjem, bilo razvrstavanjem
otpada). Time će poduzeće ujedno smanjiti i svoje troškove.
2.6.2 Eksterna dimenzija DOP-a
Društveno odgovorno poduzeće ima i svoju eksternu dimenziju, a ono uključuje ostale dionike,
dobavljače, potrošače, javnu upravu i lokalne udruge s kojima surađuje.
2.6.2.1 Lokalne zajednice
Društveno odgovorno poslovanje se proteže i izvan okvira poduzeća, odnosno ono utječe na svoje
okruženje. Poduzeća će poboljšavati lokalne zajednice kroz osiguranje radnih mjesta ili kroz
plaćanje poreza. Također, aktivno će sudjelovati u poboljšanju rada lokalne zajednice na razne
načine: kroz razne programe školovanja (primjer cjeloživotnog obrazovanja), pomažući u očuvanju
i zaštiti okoliša, formirajući partnerstva sa raznim zajednicama, omogućujući sponzorstva kroz
razne sportske i kulturne manifestacije, raznim donacijama i nudeći stipendije učenicima i
studentima (http://www.odraz.hr/media/21845/dop.pdf, pregledano 22.5.2013.).
21
2.6.2.2 Odnos s partnerima, dobavljačima i potrošačima
Društveno odgovorna poduzeća moraju inzistirati na fer odnosu sa partnerima, dobavljačima i
potrošačima. Tako moraju raditi na tome da imaju vjerne partnere u koje će u svakom trenutku imati
povjerenja. Također, moraju voditi računa o pravovremenoj isplati svih potraživanja prema
dobavljačima. Sve će to voditi do kvalitetnog outputa poduzeća koji će svojom cijenom biti u
odnosu s kvalitetom, a iza kojeg će vlasnici poduzeća moći ponosno stati predstavljajući ga
potrošačima.
2.6.2.3 Poštivanje ljudskih prava
Postoji niz temeljnih vrijednosti i načela koji čine bit same ideje ljudskih prava. Na tim se načelima
temelje ljudska prava navedena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Neki od načela su sloboda
(one slobode koje omogućuju da ljudi ispune svoje težnje kao ljudska bića), jednakopravnost (težnja
da se prema ljudima postupa jednako bez obzira na spol, vjeru, seksualnu orijentaciju..), tolerancija
(volja i sposobnost prihvatiti i dopustiti različitost, bilo da se radi o razlikama u političkom
uvjerenju ili o vjerskim, rasnim ili spolnim razlikama), univerzalnost i neotuđivost (ljudska prava su
univerzalna i neotuđiva) i solidarnost (poticanje da se ne štite samo vlastita prava, već da se aktivno
radi i u korist drugih) (http://amnesty.hr/dokumenti/nacela-ljudskih-prava/, pregledano dana
20.travnja 2013.).
Vidljivo je da je ljudsko pravo kompleksno jer obuhvaća i političke i pravne i moralne dimenzije.
U zadnje vrijeme vidljivo je da sve više jača djelovanje raznih udruga za zaštitu potrošača, te su oni
zaslužni za to da poduzeća sve više usvajaju kodekse ponašanja koji uključuju zaštitu ljudskih
prava, okoliša te radnih uvjeta.
2.6.2.4 Globalna briga za okoliš
Mnoga poduzeća su akteri na međunarodnom globalnom planu te tako utječu na globalni okoliš.
Sve se više govori o ulozi poslovnog sektora u postizanju održivog razvoja.
22
Tadašnji generalni tajnik UN-a Kofi Annan je pokrenuo inicijativu "Global Compact" (Globalni
sporazum) - čiji je cilj potaknuti poduzeća da budu partneri u poboljšanju stanja u društvu i okolišu.
Upute OECD-a 1 za multinacionalne kompanije također promoviraju održivi razvoj.
(http://www.odraz.hr/media/21845/dop.pdf, pregledano 20.travnja 2013.)
Pokrenuta je 2000. godine, a Inicijativa je tokom godina napredovala i danas broji 8000
korporativnih dionika iz preko 135 zemalja diljem svijeta. Global Compact se temelji na 10
osnovnih načela iz područja ljudskih prava, prava radnika, okoliša i borbe protiv korupcije.
1 Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
23
3 Društvena odgovornost u Hrvatskoj
Hrvatsko društvo se po mnogim kriterijima nalazi na povijesnoj prekretnici jer još uvijek prolazi
kroz turbulentno razdoblje tranzicije k tržišnoj ekonomiji i prilagodbe zahtjevima raznih integracija
kojima želi pripadati. Ono što ohrabruje jest da sve više poduzeća u Hrvatskoj promatra društvenu
odgovornost poduzeća i korporativno upravljanje kao poslovnu priliku, koja potencijalno može biti
izvor konkurentske prednosti na globalnom tržištu (Tipurić et al, 2008., str 352.). Pozitivno je da je
sve više poduzeća u Hrvatskoj počelo dugoročnije razmišljati, a to znači da žele imati dobar utjecaj
na društvo, smanjiti rizike, a time i troškove. Prošlo je vrijeme kada su poduzeća u Hrvatskoj bila
striktno usmjerena na stvaranje profita. Mjerilo njihove uspješnosti više nije samo dobit, odnosno
godišnja razlika između prihoda i rashoda, već su se tu pojavili mnogi drugi pokazatelji- od
ekoloških, socijalnih, itd.
Rezultati istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj veća i uspješnija poduzeća prate svjetske trendove i
uključuju se u primjenu standarda koji potiče odgovorno poslovanje. I u Hrvatskoj se primjenjuje
trostruki koncept, ali najviše je fokusirano na ekološki i ekonomski aspekt. Ekonomski aspekt se
očituje naravno u stjecanju profita, ekološki u smanjenom utjecaju na okoliš, zaštiti okoliša i
ostalim radnjama, dok se društveni aspekt najviše očituje na orijentiranju na radnu snagu i probleme
zapošljavanja, zdravstveno osiguranje i dodatno školovanje.
Zanimljivo je primijetiti da je istraživanja pokazalo da su društveno odgovornija poduzeća koja se
primjerice bave proizvodnjom hrane i pića, farmaceutska poduzeća ili ona koja se bave preradom
nafte. Poznato je da takva poduzeća imaju i strože, zakonski propisane standarde. Također,
društveno odgovornija su i ona poduzeća koja imaju proizvode poznate širem tržištu, pa epitetom
društveno odgovornog poduzeća mogu bolje konkurirati na stranom tržištu (Vitezić, N., 2008. str
25.).
3.1 Glavni činitelji koji utječu na DOP u Hrvatskoj
Na osnovu provedenog istraživanja, zaključeno je kako u Hrvatskoj postoje četiri međusobno
povezana činitelja koji se odražavaju na razumijevanje društveno odgovornog poslovanja. Ti su
činitelji prikazani u nastavku (Bagić, A. 2006. str.30.):
24
Vlasnička struktura
Veličina tvrtke
Liderske sposobnosti
Sektor industrije
Vlasnička struktura tvrtke ima veliki utjecaj na društveno odgovorno poslovanje. Logično je da
privatno vlasništvo brže uvodi inovativnije i učinkovitije upravljačke sustave iz razloga što je više
tržišno usmjereno te ima jednostavniji postupak donošenja odluka. Što se tiče poduzeća koji su u
djelomično stranom vlasništvu, poznato je da je u većini proučavanih slučajeva imalo pozitivan
utjecaj na investiranje u osnovne društveno odgovorne poslovne prakse. Ako se proučavaju tvrtke u
kojim su zaposlenici uključeni u vlasničku strukturu, čini se da postoji veća posvećenost upravljanju
ljudskim potencijalima, kolektivnom pregovaranju, restrukturiranju radnih mjesta i investiranju u
zajednicu.
Ako se uzima u poveznicu društvena odgovornost i veličine tvrtku u Hrvatskoj, primjetno je da
najveći broj poduzeća koja imaju implementiranu društvenu odgovornost u svoje poslovanje su
velika poduzeća. Prema povratnim informacijama koje pružaju mala i srednja poduzeća, vidljivo je
da upravo ta poduzeća redovito ulažu u svoje lokalne zajednice. Ono što je mana kod takve vrste
poduzeća je to što se uočava nedostatak spoznaja o najboljim praksama te kapitala koji bi investirali
u kvalitetno rukovodstvo, osobito u područje zaštite okoliša. Zbog tog razloga postoji inicijativa
Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo koja malim i srednjim poduzećima omogućuje i
olakšava dobivanje certifikacije prema međunarodnim standardima.
Liderstvo označava povjerenje koje zaposlenici ukazuju svojim liderima, odnosno vođama. Jednom
kad se uspostavi odnos između zaposlenika i njihovih nadređenih, lideri mogu početi uvoditi
promjene u svom načinu upravljanja i provoditi usklađivanje s novim, poboljšanim normama. O
lideru ovisi puno toga. Važno je koliko vremena i truda ulaže, njegovi interesi i njegova osobnost.
Upravo to označava liderska sposobnost. Tako se u Hrvatskoj već puno godina ponavljaju određena
imena koja su napravila puno toga za uvođenje, provođenje i održavanje društvene odgovornosti.
Sektor industrije je važan jer ovisno kojem sektoru poduzeća pripadaju, takvu vrstu društvene
odgovornosti promiču. Primjerice, očekivano je da poduzeća koja se bave industrijom kao
najvažnije aspekte društvene odgovornosti ističu pravilno zbrinjavanje i upravljanje okolišem, te
stavljanje ekologije na prvo mjesto.
25
3.2 Ključni akteri društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se aspekti društveno odgovornog poslovanja promiču putem određenog broj poslovnih
udruženja, savjeta, ministarstava, medija, stručnih organizacija i slično. U nastavku će to biti
prikazano i objašnjeno (Bagić, A., 2006. str.32.).
Na početku ovog dijela bitno je spomenuti Nacionalnu mrežu za društveno odgovorno poslovanje.
To je nezavisno krovno tijelo koje se sastoji od organizacije dionika javnog, privatnog i civilnog
sektora. Mreža je osnovana 2010. godine kako bi se kreirala zajednička akcija i postigli sinergijski
učinci u razvoju DOP-a u Hrvatskoj. Mreža se bavi raznim ciljevima, a neki od njih su povećanje
broja domaćih poduzeća koja strateški provode DOP, integracija DOP-a u javne politike i
osvješćivanje građana o vrijednostima i važnosti DOP-a. (www.dop-hr/?page_id=30, pregledano
7.9.2013.)
Članovi vijeća nacionalne mreže za društveno odgovorno poslovanje dolaze iz slijedećih organa,
organizacija, udruga, itd:
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatski poslovni savjet za održivi
razvoj
Hrvatska udruga banaka
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Hrvatska obrtnička komora
Hrvatska udruga poslodavaca
Hrvatski centar za čišću proizvodnju
Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva
Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva
Zelena akcija
Odraz
Gong
Hrvatska udruga sindikata
Hrvatski zavod za norme
Global compact (UNDP/UN)
Hrvatska)
UNICEF
U nastavku će biti prikazani svi činitelji DOP-a u Hrvatskoj sistematizirani po određenim
kategorijama.
26
3.2.1 Poslovna udruženja
U nastavku će biti nabrojene udruge koje rade na promicanju društvene odgovornosti u Hrvatskoj.
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HRPSOR) je neprofitna ustanova privatnog sektora i
vodeće poslovno udruženje koje promiče održivi razvoj među poslovnim sektorom. Početak vežu
uz 1997. godinu. Uz članstvo od 34 poduzeća djeluje kao nacionalna organizacija Svjetskog
poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD). U prvim godinama poslovanja fokusirao se na
zaštitu okolišu, dok je zadnjih 10 godina težiste stavio na društvno odgovorno poslovanje.
(http://www.hrpsor.hr/hrpsor/index.php/hr/hrpsor/osnovni-podaci, pregledano 16.5.2013.).
Kako je navedeno na njihovoj web- stranici, vizija im je "Razvijena i moderna Hrvatska u kojoj
odgovoran i uspješan poslovni svijet dogovorno i suradnjom sa svim zainteresiranim stranama
pridonosi poželjnim promjenama u društvu, ekonomiji i okolišu tako da i buduće generacije imaju
jednake mogućnosti zadovoljavanja svojih potreba"
(http://www.hrpsor.hr/hrpsor/index.php/hr/hrpsor/osnovni-podaci, pregledano 16.5. 2013.).
Neki od članova HRPSOR- a u „Agrokor d.d.“, „Atlantic grupa d.d.“, „Dukat d.d.“, „Holcim do.o.“,
„Hrvatski Telekom d.d“. i između ostalih i „Jadran Galenski Laboratorij“ (o kojem će u ovom radu
biti govora).
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) poduzeća imaju obvezno članstvo, a zasnivaju se na
mreži županijskih komora od kojih svaka ima vlastite strukture za donošenje odluka. Bitno je
napomenuti da je Hrvatska gospodarska komora osigurala povratne informacije za potrebe Zakona
o upravljanju otpadom i Zakona o zaštiti potrošača. Hrvatska gospodarska komora dodjeljuje
nagradu Zlatna kuna jednom godišnje istaknutim hrvatskim poduzećima za izvornost njihovih
proizvoda, a svake godine upućuje poziv na 2.000 malih, srednjih, velikih i javnih tvrtki koje su
prema kriterijima Zlatne kune u proteklom financijskom razdoblju poslovale pozitivno i rangirane
su prema poslovnoj uspješnosti. No, popunjavanju upitniku Indeksa DOP-a može pristupiti svaki
zainteresirani gospodarski subjekt koji je zadovoljio 6 kriterija (ekonomska održivost, radna
okolina, zaštita okoliša i drugi). Veliki upitnik ispunjavaju velike i srednje tvrtke, a sadrži 119
pitanja, dok je mali upitnik sa 61 pitanjem prilagođen za male tvrtke. (izvor: http://dop.hgk.hr/,
pregledano 27.5.2013.)
27
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je organizacija koja nudi dobrovoljno članstvo i omogućuje
bolju reaktivnost u zakonodavstvu. Ova je udruga isključivi predstavnik poslodavca u nacionalnom
Gospodarsko- socijalnom vijeću. Premda joj DOP i održivi razvoj nisu temeljna područja interesa, u
zadnje vrijeme sve više dobivaju na važnosti. U prilog tome ide i informacija o osnivanju
Koordinacije za održivi razvoj iz 2006. godine koju su osnovali u suradnji sa HRPSOR-om.
Hrvatska udruga menadžera (HUM-CROMA) je udruga osnovana 1990.godine, a usmjerena je
na izgradnju profesionalnog samopouzdanja i sposobnosti hrvatskih menadžera. Iako ni ovdje (kao
ni u HUP-u) DOP nije prioritetno područje, ova je udruga jedna od prvih poslovnih udruženja koja
se bavila pitanjima etike u poslovanju. Prvi su organizirali seminare o menadžerskoj etici, a
promovirali su i vlastiti Etički kodeks za menadžere i poduzetnike.
Među ovim udrugama bitno je spomenuti Zagrebačku burzu koja promovira Kodeks
korporativnog upravljanja. On je formuliran u suranji sa Hrvatskom agencijom za nadzor
financijskih usluga (Hanfa-om), a sadrži smjernice koje su dobrovoljne, a nadopunjuje ih detaljan
upitnik za javna dionička društva o njihovim upravljačkim strukturama i praksama.
Hrvatska udruga banaka (HUB) radi na promicanju društvene odgovornosti na način da uključuje
zaposlenike u zajednicu. Zaposlenici devet vodećih banki u Hrvatskoj su u osam gradova razvili
besplatne radionice za građane koji im pomažu u upravljanju osobnih financija.
Američka gospodarska komora (AmCham) je nezavisna, neprofitna, nevladina organizacija sa
više od 160 članova. Misija im je pružiti njihovim članovima forum za razvijanje poslovnih prilika
promovirajući visoke standarde poslovanja i nudeći zagovaranje i visoku razinu umrežavanja.
Ciljevi su im njegovati veze između Hrvatske i SAD-a kroz trgovinu i investicije, ojačati
partnerstvo između poslovnog svijeta i hrvatske vlade, olakšati suradnju između članova i
promovirati regionalnu trgovinu između pan-europskih zemalja
(http://www.amcham.hr/#page=%2Fpages%2FmenuId%3A8%2FpageId%3A1, pregledano
27.5.2013.) Osim društveno- odgovornog poslovanja, teme koje ih zanimaju su i očuvanje okoliša i
borba protiv korupcije. Ovo je samo jedna od inozemnih trgovinskih udruženja u Hrvatskoj. Od
ostalih se spominju i Nordijska gospodarska komora i Britansko- hrvatska poslovna mreža.
28
3.2.2 Vladine organizacije
U sklopu vladinih organizacija djeluju organi koji će biti navedeni u nastavku.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ima fokus na okolišu, a nadgledaju i razvijaju
provedbu strategije i zakona koji se tiču te teme. Sadržavaju i inicijative, ali i godišnja priznanja za
zaštitu okoliša koje dodjeljuju tvrtkama, a od 2003. imaju posebno kategoriju "društveno
odgovornih poduzeća".
Ministarstvo gospodarstva je uključeno u nekoliko partnerskih projekata za čišću proizvodnju u
suradnji s UNEP-om/UNIDO-om, ali i Hrvatskim centrom za čišću proizvodnju. Bitno je naglasiti
da je uključeno u inicijativu Hrvatske gospodarske komore koja nastupa sa sloganom "Kupujmo
hrvatsko". Kako joj i sam naziv govori, to je inicijativa kojom se promiče kupovina domaćih
proizvoda. U sklopu ministarstva djeluje i Odjel za zaštitu potrošača.
Hrvatski zavod za norme (HZN) je javni institut odgovoran za integraciju europskih i
međunarodnih normi u hrvatski sustav normiranja. Norme omogućuju unificiranost, bolju kvalitetu
i sigurnost.
Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo od 2003. godine nudi financijske poticaje za
zanatske poduzetnike, zadruge, mala i srednja poduzeća i za sve ustanove koje imaju manje od 250
zaposlenika, a žele uvesti ISO standard (uključujući i ISO 90001/2000 koji je je sustav upravljanja
kvalitetom i ISO 140001 koji je sustav upravljanja okolišem).
Vladin Ured za udruge postoji od 1998. godine kako bi olakšao Vladinu suradnju s NVO-ima i
kako bi osigurao transparentnost postupka odobravanja donacija središnje vlade. Ured ima mnoge
prednosti koji se tiču zakonodavstva i poreznih olakšica.
3.2.3 Stručne organizacije
U nastavku će biti prikazane stručne organizacije koje djeluju u Republici Hrvatskoj u cilju
promoviranja društvene odgovornosti.
29
Hrvatski centar za čišću proizvodnju je registriran u veljači 2000.godine. Promiče obrazovanje,
informiranje, promociju, savjetovanje i širenje pravih informacija vezano za organizaciju novih
projekata čiste proizvodnje. Surađuje sa raznim tvrtkama, a usmjeren je na "ekološko
računovodstvo".
Hrvatsko društvo za kvalitetu (HDK) je zasnovan na dobrovoljnom članstvu 60 organizacija iz
poslovnog javnog sektora. Objavljuju i online tromjesečnik E-kvaliteta te izvještavaju o kvaliteti
putem godišnjih nacionalnih konferencija.
Hrvatska inicijativa za konkurentnost (CCI) moderira nekoliko višedioničkih strateških
inicijativa za konkurentnost. U suradnji sa Hrvatskom udrugom poslodavaca CCI je podržala
stvaranje klastera između drvne industrije i turizma koji su smislili nove strategije konkurentnosti.
3.2.4 Međusektorske inicijative
U sklopu međusektorskih inicijativa djeluje Nacionalno vijeće za konkurentnost koje je
pokrenuto u veljači 2002. godine od strane hrvatske Vlade jer su hrvatski lideri zahtijevali osnivanje
višedioničkog foruma putem kojeg bi bilo omogućeno ostvarivanje strateškog pristupa izazovima
hrvatskog gospodarstva na području konkurentnosti. Vijeće je izraslo u djelatan forum na kojem se
razmjenjuju stavovi između vodećih osoba politike, poslovnog svijeta, sindikata, pa do akademskog
svijeta. Ovo se vijeće najviše usredotočilo na teme kao što su razvoj ljudskih potencijala, inovacije,
razvoj tehnologije, regionalni razvoj, razvoj malog i srednjeg poduzetništva i mnoge druge.
3.2.5 Nevladine organizacije
U Hrvatskoj postoji više od 20000 registriranih NVO-a, od organizacija koje se baziraju na
lokalnom djelovanju odnosno pružanju usluga i lokalnom razvoju do organizacija koje zagovaraju
politike na nacionalnoj razini. Postoje dvije glavne skupine NVO-a koje se bave društveno
odgovornim poslovanjem (Bagić, A., 2006. str.32.):
oni koji promiču međusektorska partnerstva i korporativna davanja uključujući edukaciju,
oni koji pružaju podršku te oni koji posreduju u ostvarivanju međusektorske suradnje u
30
zajednici sa vrhom promicanja javnog razvoja
organizacije koje prate postignuća poduzeća u sferi društva i okoliša. Trenutno je u
Hrvatskoj manji broj organizacija koji imaju utjecaja i sposobnosti nadzirati i vršiti pritisak
na poslovni sektor. Oni koji ipak postoje i učinkoviti su u svom djelovanju spadaju u sferu
zaštita potrošača, ženskih prava ili okoliša
3.2.6 Mediji
Društveno odgovorno poslovanje se prati u specijaliziranim poslovnim medijima. Primjeri su bilten
Hrvatske gospodarske komore, Privredni vjesnika i Poslovni tjednik. Aspekt društveno odgovornog
poslovanja za koji se najčešće čuje su donacija i sponzorstva. U zadnje vrijeme je postala
uobičajena praksa da poduzeća koja su implementirala društvenu odgovornost u svoje poslovanje
tako se i oglašavaju u javnosti.
3.3 Metodologija izračuna društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj
Izračun društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj obuhvaća 6 grupa pokazatelja (izvor:
predavanje profesorice Nade Denone- Bogović iz Ekonomike i politike zaštite okoliša):
1) ekonomska održivost
2) uključenost DOP-a u poslovnu strategiju
3) radna okolina
4) zaštita okoliša
5) tržišni odnosi
6) odnosi sa zajednicom
Indeks DOP-a je metodologija za ocjenjivanje odgovornih praksi u poslovanju hrvatskih tvrtki, a
nastala je po uzoru na slične svjetske metodologije. To je ujedno i nagrada koju jednom godišnje
dodjeljuju u kategoriji malih, srednjih, velikih i javnih tvrtki. zajedničkim snagama HGK i
HRPSOR.
31
Nameće se pitanje zašto uopće sudjelovati. Ispunjavanjem ankete dobije se uvid u pravo stanje
tvrtke i u pravu razinu usvojenosti društvene odgovornosti, a dobiveni rezultati se mogu uzeti kao
poticaj kako bi se u budućnosti neke stvari promijenile na bolje.
Svako od osnovnih šest područja je određeno skupinom kriterija koji su razvijeni na temelju njihove
relevantnosti, dostupnosti i provjerljivosti. Za svaki je kriterij razrađena skupina pokazatelja, a oni
su prevođeni u pitanja čiji odgovori daju adekvatne, mjerljive i povjerljive informacije. Svako
područje nosi najviše 100 bodova. Upitnici se međusobno razlikuju te postoje upitnici za mala
poduzeća, velika i srednja te za javna poduzeća. Upitnik je podijeljen u više dijelova, a svaki dio
karakteriziraju pitanja vezana za određenu kategoriju. U upitnik uvode pitanja o općim podacima
poduzeća. Pitanja koja se odnose na prvi pokazatelj, ekonomsku održivost, su pitanja o postojanju,
vizije, misije i stateškog plana u poduzeću. Ispituje se i prihod po zaposlenom, bruto novostvorena
vrijednost, udio izvoza i postotak reinvestirane dobiti. Potonji pokazatelji su od velike važnosti za
ekonomsku održivost.
Nakon toga, slijedi uključenost društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja u
poslovnu strategiju. U ovom je dijelu je najveći fokus isključivo na DOP-u i održivom razvoju.
Ispituje se očituje li se poduzeće o navedenim temama u nekim dokumentima te postoji li osoba,
odbor ili odjel koja je zadužena isključivo za društveno odgovorno poslovanje. Poduzeća se moraju
izjasniti razmišljaju li prije donošenja poslovnih odluka o mogućim posljedicama na gospodarstvo,
okoliš i društvo te kojim se područjima DOP-a njihovo poduzeće bavi (upravljanje ljudskim
resursima, zaštita okoliša, zaštita prava potrošača, korporativno upravljanje, odnosi sa zajednicom,
itd.). Na samom kraju ispituje implementaciju normi u poslovanju te izvještavanje o DOP-u.
Treći pokazatelj, radna okolina, se bavi politikom zapošljavanja i svim problemima koje veže ovaj
pojam.(pr. diskriminacija, zapošljavanje žena, uključenost sindikata, itd.) te vrednovanjem rada u
vidu adekvatnih plaća, povlastica i nagrađivanja. Dio upitnika koji ispituje radnu okolinu završava
pitanjima koji se odnose na ulaganje u obrazovanje zaposlenika, sigurnost i kvalitetu mjesta rada te
suradničku, organizacijsku klimu.
Četvrti pokazatelj, zaštita okoliša ispituje odgovornu politiku i praksu upravljanjem okoliša.
Poduzeća se moraju izjasniti kako i koliko često ispituju utjecaj na okoliš te koje mjere provedbe
poduzimaju u cilju zaštite okoliša (količina otpada, količina potrošnje energije i vode, itd.).
32
Tržišni odnosi je predzadnji pokazatelj, a bavi se odnosima s dobavljačima, odnosima s kupcima i
potrošačima, dioničarima i korporativnom upravljanju te konkurencijom.
Zadnji pokazatelj, pod nazivom odnosi sa zajednicom, se bavi problematikom lokalnog i
društvenog razvoja te temom lobiranja i javnog zagovaranja
3.4 Global Compact inicijativa u Hrvatskoj
Hrvatska je dio Global Compact inicijative od 2007.godine koja broji 57 članova, a od 2009. sadrži
i Tajništvo koje pruža podršku članicama i Upravnom odboru, uz potporu Programa Ujedinjenih
naroda za razvoj (UNDP) i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR)
(http://www.drustvena-odgovornost.undp.hr/show.jsp?page=110374, pregledano dana 28. travnja
2013.)
Hrvatska mreža Global Compacta se najviše usredotočila na rješavanje problema okoliša i
iskorjenjivanja korupcije. Postoji posebna inicijativa za promoviranje zelenih ureda, ali se stalno
potiču i na samostalnost, odnosno na pokretanje samoinicijativnih akcija.
Načela Global Compacta se temelje na zaštiti ljudskih prava, rada, okoliša i borbe protiv korupcije.
Izvedena su iz Opće deklaracije o ljudskim pravima, iz Deklaracije Međunarodne organizacije rada
o temeljnim načelima i pravima iz radnog odnosa, iz Deklaracije o okolišu i razvoju iz Rija i iz
Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije.
"Global Compact od kompanija zahtijeva da, u okviru svojih sfera utjecaja, usvoje, promiču i
primjenjuju osnovne vrijednosti, tj. deset načela podijeljenih u sljedeća četiri osnovna područja:
Ljudska prava
1. načelo: Poduzeća bi trebala podupirati i poštivati zaštitu međunarodnih ljudskih prava unutar
svog područja utjecaja.
2. načelo: Poduzeća bi se trebala brinuti da ne sudjeluju u kršenju ljudskih prava.
Radna prava
3. načelo: Poduzeća bi trebala podržavati slobodu udruživanja i stvarno priznavanje prava na
kolektivno pregovaranje.
4. načelo: Trebalo bi ukinuti sve oblike prisilnog rada.
33
5. načelo: Trebalo bi u potpunosti ukinuti dječji rad.
6. načelo: Trebalo bi ukinuti diskriminaciju u vezi sa zapošljavanjem i izborom zanimanja.
Okoliš
7. načelo: Poduzeća bi trebala podupirati predostrožan pristup izazovima na području okoliša.
8. načelo: Trebalo bi pokrenuti inicijative radi promicanja veće odgovornosti prema okolišu.
9. načelo: Trebalo bi poticati razvoj i širenje ekološki prihvatljivijih tehnologija.
Borba protiv korupcije
10. načelo: Poduzeća bi trebala raditi na suzbijanju korupcije u svim njenim oblicima, uključujući
iznudu i podmićivanje."
(izvor :http://www.drustvena-odgovornost.undp.hr/show.jsp?page=118135, pregledano 28.travnja 2013.)
3.5 European Alliance for CSR i ISO 26000 kao partneri poduzećima pri uvođenju i održavanju društve odgovornosti
Komisija Europske unije je 22.ožujka 2006. lansirala novu inicijativu pod nazivom European
Alliance for CSR. Tom inicijativom se želi potaknuti europska poduzeća da poduzmu aktivnosti za
poboljšanje svoje uloge u društvu koja će biti iznad zakonski zahtijevanog minimuma (izvor:
http://www.csreurope.org/pages/en/alliance.html, pregledano 28.travnja 2013.). Ova inicijativa želi
potaknuti konzistentniju predanost poslovnih organizacija u rješavanju problematičnih pitanja
društva u kojima djeluju. Krajnji cilj inicijative je mobilizirati resurse i kapacitete europskih
poduzeća i učiniti Europu područjem poslovne izvrsnosti što je kompatibilno s ciljevima
Lisabonske agende.
ISO 26000 je dio ISO obitelji, odnosno jedan od "standarda" Internacionalne organizacije za
standardizaciju, a odnosi se na društvenu odgovornost. Uveden je 1. studenog 2010. godine.
Stavljen je pod navodnike zato što se ISO 26000 razlikuje od ostalih. Naime, dok ostali standardi
propisuju određene smjernice kako bi subjekti mogli pridobiti određeni certifikat, kod ISO-a 26000
to nije moguće. On nije namijenjen za potrebe certifikacije te nije regulatorne i ugovorne prirode.
Praktična vrijednost ISO 26000 je u razumijevanju društvene odgovornosti umjesto da olakša
upravljanje i vježba primjenjivanje društvene odgovornosti. Kao smjernica, ISO 26000 je
dobrovoljan, pojašnjava što je to zapravo društvena odgovornost i potiče organizacije na
raspravljanje o pitanjima vezanim uz društvenu odgovornost i na poduzimanje mogućih akcija od
34
strane dionika. ISO 26000 potiče organizacije da barem uzmu u obzir društvenu odgovornost ili
društveno odgovorno ponašanje i da identificiraju odnosno izaberu iz onih preporuka one koje bi
poduzeće moglo ili trebalo uvrstiti u svoje poslovanje, a doprinijelo bi boljem društvu. Ova
smjernica potiče i na izvještavanje o svim poduzetim radnjama
(http://en.wikipedia.org/wiki/ISO_26000,
http://www.iso.org/iso/home/standards/iso26000.htm,pregledano 12.6.2013.).
35
4 Ispitivanje društvene odgovornosti poduzeća na primjeru „Jadran Galenski Laboratorij „
U ovom će poglavlju fokus biti na djelovanju poduzeća „Jadran Galenski Laboratorij“. Najprije će
biti prikazani opći podaci o poduzeću, a nakon toga će biti izneseni i analizirani ekonomski,
društveni i ekološki pokazatelji njihovog poslovanja, a sve u cilju lakšeg prepoznavanja društvene
odgovornosti u njihovom poslovanju.
4.1 Opći podaci o poduzeću
Jadran Galenski Laboratorij je farmaceutska kompanija sa sjedištem u Rijeci. Utemeljena je 1991.
godine kao prvo u potpunosti privatizirano farmaceutsko dioničko društvo u Rijeci. Od samih
početaka kada su u radu koristili jednu miješalicu namijenjenu slasticama, relativno su brzo
napredovali u jako i brzo rastuće poduzeće šireći se na veće tržište i razvijajući nove proizvode.
Nakon raspada Jugoslavije, prepoznali su priliku i djelovali strategijom tržišnih niša, te proizveli
prve lijekove (kao što su Timalen kapi za oči, Hepan, Flocet gel itd), a 1991. su imali i prvi
registrirani lijek Carbo Medicinalis (aktivni ugljen) koji se i danas koristi u liječenju trovanja i
dijareje. Danas su treća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj (ispred njega su Pliva i Belupo), a do
ove pozicije su došli konstantnim ulaganjem u obrazovanje zaposlenika, u investiranje u suvremeno
postrojenje te u razvoj proizvoda i bliskost s kupcima.
Što se tiče ukupnog broja zaposlenika, ta je brojka na dan 31.12.2011. iznosila 524. Od toga, 316
zaposlenika je zaposleno u Hrvatskoj. Zanimljivo je i primijetiti da 73% od ukupno zaposlenih čine
žene. Također, žene čine većinu i u top menadžmentu i tamo taj omjer iznosi 55:45.
36
Graf 1: Spolna struktura zaposlenika u JGL u 2011.godini
Izvor: http://www.jgl.hr/media/784911/ior.pdf , pregledano 12.6.2013.
Ono što čini kulturu JGL-a poduzetničkom i dinamičkom je činjenica da je prosječna dob
zaposlenih 38 godina. Od 84 muška zaposlenika, 35 ih ima manje od 35 godina, a što se tiče
ženskog dijela zaposlenih, najveći broj ženskih osoba ima manje od 30 godina.
U nastavku će u grafičkom prikazu biti prikazana organizacijska struktura Jadran Galenskog
laboratorija za 2011. godinu. Iako su iz 2011., ovo su zadnji objavljeni podaci ovog tipa.
Graf 2: Vršna organizacijska struktura u 2011.godini
izvor: http://www.jgl.hr/media/784911/ior.pdf , pregledano 6.6.2013.
37
Unutarnja organizacija u „Jadran Galenskom Laboratoriju“ je uređena Pravilnikom o poslovnom
organiziranju. Tvrtkom rukovodi Uprava na čelu sa Direktorom tvrtke. Upravu bira Nadzorni odbor
i ona odgovora odboru. Uprava je odgovorna za vođenje poslovanja, strategiju, administraciju i
organizaciju poslovnih procesa i organizacijskih cjelina menadžmenta. Predsjednik Uprave je Ivo
Usmiani, mr.pharm.spec.
U sljedećoj tablici će biti navedeni članovi Nadzornog odbora.
Tablica 4: Članovi Nadzornog odbora JGL-a u 2011.godini
Ime i prezime Dužnost koju obnaša
Zdravko Saršon, mr.pharm. Predsjednik
Marina Pavasović, mr.pharm. Zamjenica predsjednika
Majid Hejja Član
Vesna Črnjarić, oec. Članica
Izvor: http://www.jgl.hr/media/784911/ior.pdf, pregledano 6.6.2013.
Tablica 5: Vlasnička struktura JGL-a u 2011.godini
Ime i prezime Broj dionica Postotak (%) u kapitalu
Ivo Usmiani 16571 29.46
Zdravko Saršon 11625 20.67
Marina Pulišić 2570 4.57
Grozdana Božić 1400 2.49
Vesna Črnjarić 1180 2.10
Sanja Vujić Šmaguc 1135 2.02
Đurđica Miletović Forempoher 990 1.76
Majid Hejja 730 1.29
Radmila Načeta 600 1.07
Gordana Špoljarić 510 0.90
Ostali 18939 33.67
Ukupno 56250 100
izvor: http://www.jgl.hr/media/784911/ior.pdf , pregledano 6.6.2013.
38
4.2 Društveno odgovorno poslovanje u JGL-u
"Za usmjeravanje, koordiniranje i planiranje djelatnosti vezanih uz aktivno društveno odgovorno
poslovanje JGL-a odgovoran je Direktor odjela Korporativni brending unutar kojega se godišnje
priprema i Izvješće o održivom razvoju JGL-a. Obzirom da Direktor korporativnog brendiranja ima
i ulogu voditelja Strateškog odbora - o razvijanju, praćenju, realiziranju ekonomskih, društvenih
i ekoloških učinaka DOP-a, kao i integriranju istih u korporativnu strategiju tvrtke, kontinuirano
izvještava sve članove Strateškog odbora. " (http://www.jgl.hr/media/784911/ior.pdf, pregledano
06.06.2013.)
Od 2010.godine, područje društveno odgovornog poslovanja je prvi put uvedeno u sustav ocjene
Uprave. Uprava jednom godišnje prezentira članovima Strateškog odbora Izvješće o aktivnostima i
ključnim elementima DOP-a. Tada se proučava postignuto i planiraju se aktivnosti za poboljšanje u
sljedećoj godini. U 2011. godini su predložena najbitnija područja djelovanja, a to su odnos prema
zaposlenicima, upravljanje okolišem i odnos prema lokalnoj zajednici.
Kako je već ranije navedeno, društvena odgovornost je pojam koji nastaje preklapanjem triju
pojmova: ostvarivanja ekonomskog rezultata, činjenja stvari za opću dobrobit zajednice i zaštite
okoliša. Iz tog razloga će u nastavku biti prikazani ekonomski, društveni i pokazatelji okoliša u
poslovanju Jadran Galenskog Laboratorija koji će olakšati nalaženje rješenja problema ovog
istraživanja. Podaci se odnose na 2011.godinu iz razloga što je u trenutku pisanja rada bilo
objavljeno nedovršeno izvješće, odnosno bili su prikazani samo financijski podaci za 2012. godinu,
pa su zbog konzistentnosti rada uzeti kompletni podaci iz 2011. godine.
4.3 Ekonomski pokazatelji
„Jadran Galenski Laboratorij“ je u 2011. učvrstio djelovanje na postojećem tržištu, ali se i proširio
na neka nova. Zemlje u kojima je moguće naći JGL-ove proizvode od 2011. godine su Latvija,
Turska, Egipat, Malta, Velika Britanija, Amerika i mnoge druge.
Temeljni kapital je iznosio 5.625.000 kn i bio je podijeljen na 56. 250 dionica nominalne vrijednosti
od 100 kuna po dionici u 3 serije- 7.500, 30.000 i 18.750.
39
U prilogu na kraju rada će biti dostavljene dvije tablice. Prva će prikazivati račun dobiti i gubitka
JGL-a u 2011. godini, a druga bilancu u 2011. godini.
Vidljivo je povećanje prihoda, ali i povećanje rashoda. Poslovni rashodi su u 2011. bili veći za 8%
nego u 2010. godini i iznosili su 419.148.651. Razlog tome je smanjenje vrijednosti zaliha. Što se
tiče financijskih rashoda, i oni su u 2011. zabilježili rast od 8% u odnosu na 2010.godinu. Pojava se
objašnjava utjecajem rasta rashoda od tečajnih razlika, rasta financiranja povezanih društva te
rashoda od pada vrijednosti ulaganja u nekretnine. Ako se uzmu u obzir rashodi općenito, vidljivo je
povećanje od 9% u 2011.u odnosu na 2010. No, povećanje prihoda je bilo veće od rashoda, pa to
rezultira ukupnim povećanjem neto dobiti od 78% u 2011.s obzirom na 2010. Ako se govori o
točnim brojkama, neto dobit iz 2010. od 36.062.103 kune je porasla u 2011. godini na iznos od
64.239.282. kune.
Gledajući ove brojke, logično je zaključiti da je porastao i prihod i dobit po zaposlenom. Prihod je u
2011.godini iznosio 987.706 kuna što je 4.5% više nego u prethodnoj, 2010. godini. Dobit po
zaposlenom je rasla 62.2% i iznosila je 122.594 kune po zaposlenom.
Iz bilance je vidljivo da je ukupna imovina porasla za 24 % i to sa 577.880.574,51 na
716.407.680,39.
Što se tiče kratkoročnih i dugoročnih obveza, moguće je iz izvješća primijetiti povećanje
kratkoročnih obveza od čak 49% što u JGL-u objašnjavaju dospjećem prve emisije obveznica u
iznosu od 50.150.000 kuna. Dugoročne obveze su u 2011. godini ostale na približno istoj razini
(217.186.460,80) u odnosu na 2010. (219.018.338,74).
JGL je u 2011.godini poduzimao mnoge investicije- ulagao je u svoje objekte Svilno, Pulac i
Osječka, u razne razvojne projekte i računalni softver, nabavili su i strojeve potrebne za proizvodnju
lijekova, raznu laboratorijsku i uredsku opremu te vozila. Sve je to povećalo dugotrajnu materijalnu
i nematerijalnu imovinu u 2011. godini u odnosi na 2010. godini.
Važno je napomenuti kako je nakon dvije godine završen ciklus izgradnje i opremanja novog
pogona za izradu sterilnih otopina i Kontrolno- analitičkog laboratorija. Investicija je bila vrijedna
6,1 milijuna eura, a radi se o četverokatnoj zgradi koja ima dva radna kata i dva kata tehničkih zona
sa odvojenim odjelima koja je opremljena najmodernijom opremom. Investicija od 20 milijuna
kuna je na kraju rezultirala povećanjem proizvodnog kapaciteta poduzeća za 38 milijuna jedinica
40
sterilnih otopina u obliku sprejeva i kapi.
Između ostalog, na kraju dijela sa ekonomskim pokazateljima važno je naglasiti i kako je 29.3.2011.
Nadzorni odbor donio odluku o osnivanju Društva JGL North America s temeljnim kapitalom koji
je iznosio 20.000 dolara.
Ono što povezuje ekonomske pokazatelje s DOP-om je činjenica da koliko god poduzeća rade na
ostvarivanju i drugih pokazatelja, primarno im je ostvarivanje dobiti. Vidljivo je da je JGL ostvario
zavidnu dobit u odnosu na prethodnu godinu. Njihova veličina je u tome da su tu veću dobit i uložili
u razne aspekte. Tako se povećala i dobit po zaposlenom, ali i iznos koji su u JGL u 2011. izdvajali
za investicije i zaštitu okoliša. Upravo u tome se nazire društvena odgovornost.
4.4 Društveni pokazatelji
Pri proučavanju društvenih pokazatelja, najbolje je početi od samih zaposlenika. Bitno je
napomenuti da je prosječna bruto plaća s bonusom u JGL 2011. godine iznosila 9.446,30 kn. Kako
je već navedeno, veći broj zaposlenih su žene, pa je prosječna plaća žena s bonusom iznosila 7.804,
57 kn bruto. Svi zaposlenici JGL-a imaju mogućnost ostvarivanja bonusa, a to ovisi o njihovom
trudu i postignućima. Ocjenjuje se uspjeh na godišnjoj razini uspoređujući postignuto sa zacrtanim
ciljevima i to kroz ove elemente:
procjena ciljeva (MBO) koji mogu biti na polugodišnjoj i godišnjoj razini i vezani uz neke
zacrtane ciljeve poduzeća
procjenu učinka koji uzima u obzir procjenu svakodnevnog posla, ali i eventualnih posebnih
zadataka
procjenu ukupnog učinka koji uzima u obzir i procjenu razvijenosti sposobnosti
Podatak koji govori o stanju u poduzeću je i činjenica da je u 2011.godini iz JGL-a otišlo samo 10
zaposlenika (dvije žene i osam muškaraca) što čini fluktuaciju od 3,16 % izrazito niskom.
JGL kontinuirano osigurava razne pogodnosti za svoje zaposlene, od dodatnog zdravstvenog
osiguranja, stimulacije uplata za 3. stup mirovinskog fonda, pa do raznih popusta i pogodnosti na
kupnju JGL-ovih proizvoda. Kako su ovom poduzeću važni njihovih zaposlenici, ali i njihove
obitelji, tako im oni osiguravaju razne darove. Tu spadaju darovi za rođenje djeteta, božićni darovi
41
za djecu zaposlenika do 15 godina starosti, uskršnji darovi svim zaposlenicima, božićnice i regresi.
JGL puno sredstava ulaže i u kontinuirano školovanje svojih zaposlenih. Svake godine osmišljavaju
razne programe kako bi kontinuirano obrazovali zaposlenike, ali potiču i njih da se izjasne koju bi
dodatnu edukaciju htjeli proći. Organiziraju i stručne kongrese i razne specijalizacije. Tokom
vremena, omjer eksternih i internih radionica se povećao i sad iznosi 70:30 u korist internih gdje
veliku ulogu provođenja imaju i sami zaposlenici. Od tih edukacija koje provode zaposlenici,
moguće je spomenuti i mini MBA program, razne antistres radionice, informatičke radionice, ali i
edukacije o zdravijoj prehrani, edukacije o održavanju standarda i povećavanju kvalitete, ali i
prenošenje znanja kroz mentorske programe. Od 2011. su počeli i sa uvođenjem coachinga i
trenutno su uključeni svi menadžeri. Coaching je individualni proces edukacije zaposlenika od
strane profesionalnih trenera. (izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Coaching, pregledano 12.6.2013.)
JGL vidi coaching kao optimalni način povećavanja i razvijanja kvalitete i znanja, ubrzavanje i
inovativniju mogućnost promjena, ali i afirmiranje pojedinaca. U slijedećoj tablici će biti prikazani
troškovi JGL-a koje se ulažu u edukaciju zaposlenih. Vidljivo je povećanje u 2011.u odnosu na
2010.
Tablica 8: Troškovi za edukaciju zaposlenika u JGL u 2011.godini
Godina Ukupno kuna Iznos po zaposleniku u
kunama
2010. 2.904.464 6.140
2011. 4.092.390 7.809,9
Izvor: http://www.jgl.hr/media/784911/ior.pdf
Zaposlenici u JGL-u imaju na raspolaganju i upoznati su s pravilnicima koji štite njihovu sigurnost i
zdravlje. To su Pravilnik o radu, Pravilnik o zaštiti na radu i Pravilnik o zaštiti od požara. Za sam
proces proizvodnje, ali i kvalitetu proizvoda važan je Priručnik za kvalitetu u kojem je istaknuta
važnost nefluktuirajuće kvalitete u proizvodnji i stvaranju proizvoda. Na kraju, bitno je spomenuti i
Pravilnik o organiziranju koji zaposlenicima olakšava i pomaže maksimizirati organizaciju, a time i
njihovu efikasnost koja se evaluira kroz učinke, rezultate i postignuća zaposlenih.
U JGL-u vlada i veliki interes za sprječavanjem raznih ozljeda, ali i za spriječavanje pojavljivanja
profesionalnih bolesti. Često provode reviziju procjenjivanja opasnosti na pojedinim radnim
mjestima. Na temelju analiza, donijeli su plan svih mjera za smanjivanje razine opasnosti. Osim
toga, kontinuirano se vrši provjera znanja zaposlenika. U 2011. godini 95 zaposlenika je prošlo
42
edukaciju kroz praktični i teorijski dio edukacije za rad na siguran način, dok je njih 55 prošlo
obuku zaštite od požara. Osim tih 55 i svi ostali zaposlenici su prošli kratku obuku o svim
eventualnim opasnostima i načinima kako se mogu spriječiti, odnosno ukloniti. Također, svi novi
zaposlenici moraju proći uvodno upoznavanje zaštite na radu. Nakon toga slijedi drugi korak, a taj
je upoznavanje s potencijalnim opasnostima. Završni korak je treći korak, odnosno dio o
osposobljavanju na radu.
Za rukovoditelje poduzeća je uvedena posebna obuka kako bi bili stručniji i kako bi imali čim više
znanja da bi mogli savjesno nadgledati i održavati konstantnu razinu sigurnosti.
Kako je već rečeno, rade i na smanjenju bolesti, a to omogućuju kroz česte sistematske preglede.
Osim toga, prati se zdravstveno stanje zaposlenih kroz periodične, ali i izvanredne liječnike
preglede. Tome ide u prilog da od 2007. godine do 2011. godine nije zabilježen nijedan slučaj
profesionalnog oboljenja. U slijedećoj će tablici biti sistematizirane ozljede prema vrstama među
zaposlenima u JGL-u od 2007. do 2011. godine
Tablica 9: Broj ozljeda prema vrstama ozljedama u JGL-u od 2007.-2011.
Vrsta podataka 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Broj smrtnih
ozljeda
0 0 0 0 0
Broj skupnih
ozljeda
0 0 0 0 0
Broj teških
ozljeda
0 0 0 0 0
Broj ozljeda
(teške i lakše)
3 6 6 6 3
Broj ozljeda na
1000 zaposlenih
13,04 23,72 21,9 21,35 8,47
Broj slučajeva
profesionalnih
ozljeda
0 0 0 0 0
Broj poremećaja
u radu koji
mogu izazvati
štetne posljedice
na zaposlene
0 0 0 0 0
Broj ozljeda na
1000
zaposlenika u
odnosu prema
stanju u
djelatnosti
0,73 1,39 1,52 2,11 0,57
Ukupno 230 253 274 281 354
43
prosječno
zaposlenih
Izvor:http://www.jgl.hr/media/784911/ior.pdf , pregledano 13.6.2013.
Vodi se računa i o samim strojevima, o proizvedenoj buci i vibraciji. Tako su se u 2011.godini
provodila detaljna ispitivanja samih strojeva, ali i svih uređaja koji imaju povećanu razinu
opasnosti. Ispitivale su se električne instalacije, vodila su se i mjerenja buke, vibracija, proučavani
su mikroklimatski uvjeti i rasvjeta. Iz toga razloga, čestim provjerama prate stanje i otklanjaju
eventualne nepravilnosti. Vodi se računa da se na vrijeme primijete i otklone propusti. U
2011.godini provedena su i 2 detaljna nadzora od strane odgovarajućih tijela, a evaluirane su mjere
sigurnosti na radu na koje nisu imali nikakve primjedbe.
JGL-u je važno da zaposlenici rade u ugodnom i stimulirajućem okruženju, pa stoga često provode
ispitivanja. Tako su i u 2011., treći put zaredom, proveli ispitivanje organizacijske klime i
zadovoljstva gdje su zaposlenici iskreno davali svoja mišljenja o tome kako vide poduzeće u
kojemu rade, kako vide nadređene, kolege, kako im odgovara poslovno okruženje te mnoga druga
pitanja. Na taj način poduzeće dobiva rezultate koji im služe kao početna točka za poboljšavanje u
sljedećoj godini.
JGL ponosno stoji iza svakog proizvedenog proizvoda, a svaki od njih garantira kvalitetu. Naime,
JGL-ovi proizvodi se stvaraju prema točno određenom planu proizvodnje koji se revidiraju
najkasnije svaka 3 mjeseca, a potonji se utvrđuju prema planu prodaje. Sama proizvodnja se
evidentira i provodi u skladu s planiranim. Iza svakog proizvoda stoji detaljna dokumentacija po
kojoj se vodi proizvodnja. Serije se provode u kontroliranim uvjetima i u neprekinutim serijama.
Cijeli proces, od početka do završnog proizvoda je u potpunosti isplaniran, sa detaljnim
vremenskim rasporedom koji određuje koliko vremena otpada na pojedinu fazu, a to vrijeme mora
uključivati aktivnosti kao što su čišćenje, evidentiranje i kontrola između dvije serije. Vrijeme
proizvodnje se nikako ne smije skraćivati nauštrb kvalitete samog proizvoda i usluga koje on pruža.
Provodi se detaljna identifikacija svih sirovina, proizvoda i poluproizvoda u procesu koja mora
imati sve navedene oznake kao što su naziv proizvoda, rok valjanosti, broj serije i status proizvoda.
Prije početka svake faze proizvodnje mora se voditi računa da je prije proizvodnje nove serije
proizvodna sala čista, uredna i bez ostataka repromaterijala iz stare serije. Ako do toga i dođe, mora
se voditi računa da se poduzmu određene akcije kako bi se to ispravilo na pravilan način. U isto
vrijeme se u jednom prostoru smije proizvoditi samo jedan proizvod, osim ako nisu poduzete
određene zaštitne mjere ili ako ne postoje uvjeti za miješanje tih dvaju serija.
44
Osobe koje nisu zaposlene u JGL-u, za vrijeme posjete proizvodnim halama, skladištima i ostalim
prostorima moraju obavezno biti u prisutstvu zaposlenika JGL-a i uz prethodno odobrenje nadležne
osobe za taj prostor te moraju nositi zaštitnu odjeću i obuću.
Iako na prvi pogled navedeni podaci o proizvodnji i tijeku procesa proizvodnje nisu povezani sa
društvenim pokazateljima, to nipošto nije istina. Možda nisu direktno povezani, ali svakako jesu
indirektno. Moguće je primijetiti na koje sve načine JGL pazi i osigurava da njihovi proizvodi bude
bez greške proizvedeni, a sve u cilju kako bi njihovi potrošači dobili vrhunske proizvode.
Ako se govori o finalnom proizvodu, odnosnu lijeku, bitno je napomenuti da kontrolu u Hrvatskoj
provjerava Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske. Ona provodi poslove
provjere izdavanja odobrenja za stavljanje u promet, praćenje nuspojava i nadzor nad lijekovima.
Osnovni standard kvalitete koji svaki proizvođač lijekova i sličnih proizvoda mora sadržavati je
Dobra proizvođačka praksa (eng. Good Manufacturing Practice, GMP). Ona predstavlja niz
preporuka kojih se proizvođači lijekova moraju pridržavati u cijelom procesu stvaranja, od samog
razvoja pa do konačne distribucije lijeka. Pojam kvalitete koji se veže uz proizvode, ne znači nužno
samo zadovoljavanje zakonski propisanih smjernica, nego i ispunjavanje etičkih uvjeta. U JGL-u
rade na tome da stalnim poboljšavanjem i povećavanjem kvalitete stvaraju djelotvoran, ali
neškodljiv lijek koji je siguran za upotrebu. Iz tog razloga oni konstantno prikupljuju informacije o
svojim proizvodima, ne samo u fazi razvoja, već i nakon registracije lijeka.
Označavanje lijekova se provodi po pravilima jednakima onima u Europskoj uniji, odnosno svaka
kutija mora sadržavati ove elemente: zaštićeni naziv lijeka, generički odnosno kemijski naziv, točnu
dozu i oblik primjene lijeka, ime proizvođača i nositelja odobrenja, broj rješenja Agencije za
lijekove i medicinske proizvode te na kraju broj proizvodnje, rok valjanosti lijeka te hrvatski ean
odnosno bar-kod. Na kraju, bitno je napomenuti da svaka kutija lijeka sadrži i detaljne upute o
načinu uzimanju i doziranju, mogućim indikacijama i kontraindikacijama, interakcijama s drugim
lijekovima te svim mjerama opreza ukoliko dođe do predoziranja lijekom. Te upute su napisane
jednostavnijim načinom da bi ih mogao razumjeti širi krug ljudi.
Potrošači imaju i mogućnost reklamacije proizvoda te bi u tom slučaju valjalo dostaviti sve
potrebne informacije o lijeku JGL-u. Kako bi se olakšao ovaj postupak, JGL ima i dva načina kako
to korisnici mogu ostvariti. Prvi je elektroničkom poštom koja je navedena na njihovoj web stranici,
a druga je putem kontakt telefona na kojem osim reklamacija, mogu zatražiti i savjet ili potražiti
stručnu pomoć.
45
U Hrvatskoj, kao i u EU je zabranjeno oglašavati lijekove koji se prodaju na recept. U JGL-u
smatraju da nije dopušteno da se prilikom oglašavanja bezreceptnih lijekova ostavlja dojam da
svaki lijek jamči uspjeh u liječenju bolesti te nikad ne ističu da je njihov proizvod bolji od nečijeg
drugog.
JGL u okviru svog djelovanja uključuje i razne donacije i sponzorstva. Tako je moguće pronaći
informaciju u njihovim godišnjim izvješćima da su u 2011.godini izdvojili 573.969,92 kn na račun
sponzorstva raznih projekata (kao što su izdavanje stručnih i edukativnih knjiga) i/ili sponzoriranja
raznih sportskih natjecanja, kulturnih priredbi, ali i raznih drugih aktivnosti na području Rijeke i
šire. Također, naveden je i iznos od 507.842,72 kn koji se odnose na donacije novčanih sredstava i
donacije medicinskih aparata zdravstvenim ili sličnim ustanovama.
JGL je posebno osjetljiv na djecu i njihove probleme. Iz tog razloga podržavaju inicijative koja
pomažu bolesnoj djeci i njihovim obiteljima. Donacije su u 2011. godini bile ponajviše usmjerene
potpomaganju udruge pod nazivom „Hrabro dijete i krijesnica“. Ova udruga je usmjerena
pomaganju djeci oboljelih od onkoloških bolesti. No, ova udruga nije bila jedina kojoj je JGL
pomagao. U njihovom je izvješću tako moguće naći i Centar za autizam, Međunarodni klub žena,
društvo „Naša djeca“, Dom za psihički oboljele osobe Turnić te domove za djecu „Ivana Brlić
Mažuranić“ i „Gal i Lesković“.
Ovom su poduzeću važni i odnosi sa učenicima i studentima, a to ostvaruju kroz odrađivanje raznih
praksi i pomoć pri pisanju maturalnih i diplomskih radova. Osim toga, često surađuju s
mnogobrojnim školama i fakultetima
Odnosi s dobavljačima su im vrlo važni jer žele ostvariti dugoročnu suradnju i vjerne odnose s
njima. Zbog tog razloga kod dobavljača traže kvalitetne sirovine i opremu, očekuju od njih
pouzdanost, brzinu, inovativnost, smanjene troškove, ali i da aktivno sudjeluju o poboljšavanju
nabavnih procesa, a sve u cilju zadovoljenja krajnjih korisnika.
Odnosi s medijima su u 2011. godini bili vrlo uspješni. Postupno su, ali partnerstvom s medijima,
gradili u javnosti imidž uspješnog, ekološki osviještenog i društveno odgovornog poduzeća kojeg su
potkrijepili novim vizualnim identitetom. Tako je u godinu dana u medijima bilo mnoštvo objava,
otprilike petstotinjak. Od toga, dvjestotinjak je otpadalo na tisak, 250 na internetske portale, a ostali
broj objava je bio popraćen na televiziji i radiopostajama.
46
Ostvarivanjem uspješnih društvenih pokazatelja poduzeća žele iskazati zahvalnost za svoje
rezultate. Potpuno je razumljivo da do njih ne bi došli bez rada svojih zaposlenika ili bez potpore
lokalne zajednice. Lijepo je znati da postoje poduzeća koja su došla do te spoznaje, pa iz tog
razloga nagrađuju svoje vrijedne radnike, a dio onoga što su zaradili i vraćaju onima kojima je to
potrebno i čine nešto za opću dobrobit. Analizirajući društvene pokazatalje, pohvalna je politika
društvene odgovornosti u JGL-u.
4.5 Ekološki pokazatelji
S obzirom da je morska voda koja se smatra ljekovitom veliki sastojak proizvoda JGL (posebice u
spreju za nos pod nazivom Aqua Maris), očuvanje morskih površina im je od velike važnosti. Tako
su u 2011. pokrenuli inicijativu za educiranje djece o važnosti Jadrana i jadranskog primorja. Osim
toga, sponzori su i jedriličarskim klubovima "3.maj" i "Primorje Aqua Maris".
Povodom Svjetskog dana okoliša, 5.lipnja 2011. provodili su edukativno-ekološku akciju čišćenja
mora u koju su bili uključeni svi zaposlenici JGL-a. Na taj su način očistili velik dio krčkih plaža, a
volumen prikupljenog otpada iznosio je 3750 litara.
Nakon lansiranja nazalnog dekongestiva pod nazivom Meralys (koji je sinergija lijeka i ljekovite
morske vode sa zaštitnim znakom sredozemne medvjedice), stavili su naglasak na očuvanje
navedene životinje. To je životinja koja obitava u Jadranskom moru za koju se vjerovalo da je
izumrla, no zadnjih godina je redovito viđena na ovim područjima. Iz razloga što je tako rijetka, ali i
zato što je zaštitni znak jednog od njihovih proizvoda, u 2011. je JGL podržao Udrugu za
istraživanje i zaštitu prirode- Grupu sredozemna medvjedica.
Ovakvim akcijama JGL želi educirati građane (ali i svoje zaposlenike) na ekološku osviještenost i
na činjenicu da priroda nije nepresušno dobro. Svjesni su da im priroda uvelike pomaže u njihovom
poslovanju, pa na ovakve načine žele vratiti moru ono što od njega uzimaju.
U JGL-u kontinuirano vrše razna mjerenja utjecaja na okoliš. Prvi je količina emisija u vode koji se
provodi dvaput godišnje na dvjema različitim lokacijama. Ispituje se i kvaliteta otpadnih voda kroz
razne pokazatelje dvaput tjedno ili češće, ukoliko se na to ukaže potreba. Provodi se i fizikalno-
kemijska analiza mulja od otpadnih voda i različitih vrsta otpada, jednom u dvije godine, odnosno
47
jednom godišnje. Vodi se računa jednom mjesečno i o količinama otpada koji se sistematizira po
vrstama i po mjestima gdje nastaju. Što se tiče emisija plinova u zrak, to se ispituje jednom u 3
godine. Mjesečno se mjere količina zahvaćene vode, potrošena energija i angažirana snaga. Iako
nije zakonski propisano, mjesečno se mjeri i zahvaćena solarna energija.
U 2011. godini je JGL poduzeo i vrlo važne investicije. Zbog planova izgradnje novog postrojenja
proširili su i rekonstruirali sustav odvodnje otpadnih voda, ali i dopunili instrumentarij za kontrolu
procesa obrade otpadnih voda. Osim toga, pregledali su ispravnost nepropusnosti kanalizacije na
području svog djelovanja. Uredili su i okoliš u Svilnu, a najkorisniji projekt je bio izgradnja
bukobrana koja je smanjila buku stanovnicima koji žive blizu postrojenja.
Iznos investicija je u 2011. premašio iznos od pola milijuna kuna i svi su planirani projekti bili i
uspješno realizirani. Što se tiče izdataka općenito za zaštitu okoliša, oni su iznosili više od milijun
kuna.
Ponekad je vrlo teško određene radnje smjestiti pod ekološko, odnosno društveno odgovorno
ponašanje jer poduzeća svojim postupcima ponekad čine dobrobit i za zajednicu i za ekologiju.
Primjerice, sponzorirajući udrugu Grupa sredozemna medvjedica čine dobro za ugroženu životinju,
a novčano pomažući navedenu udrugu također čine dobro za život lokalne zajednice.
Osim toga, postavlja se pitanje ako poduzeće ispunjava samo svoju zakonsku obvezu, može li se
klasificirati kao društveno odgovorno poduzeće? Je li ono što je zakonska obveza poduzeća
društveno odgovorno ponašanje? Kao što je već ranije više puta navedeno, problematika društveno
odgovornog poslovanja je vrlo komplicirana i uvijek sa sobom povlači određene nedoumice, no zna
se da se suština društveno odgovornog poslovanja sastoji u tome da se i u odnosu na okoliš i u
odnosu na društvo, svojim postupcima radi i više od samo onoga što je zakonski propisano.
Navedeni problem je moguće objasniti na ovaj način: ako poduzeće ne zadovoljava ni ono
minimalno što je zakonsko propisano, onda definitivno nije društveno odgovorno, a ako
zadovoljava, onda je na dobrom putu da bude društveno odgovorno.
Iako je ekološki pokazatelj treći po redu, to nipošto ne znači da je najmanje bitan. Optimalno bi bilo
da su poduzećima sve troje pokazatelja od jednake važnosti. Ne smije se zaboraviti da su ljudi tu
zbog prirode, a ne priroda zbog ljudi. Priroda nije neograničen resurs i ne smije se uništavati nauštrb
stjecanja bogatstva. Proučavajući ekološke pokazatelje u JGL-u, moguće je pohvaliti JGL-ove
postupke u cilju očuvanja okoliša.
48
4.6 Ispitivanje društvene odgovornosti u JGL-u
Slijedi najvažniji dio ovog rada, a u njega su uveli ekonomski, ekološki i društveni pokazatelji JGL-
a. On se sastoji od dva dijela. Prvi dio se sastoji od kratkog upitnika s odgovorima kojim će biti
moguće bolje upoznati poduzeće koje je u fokusu ovog rada. Također, ovim će se pitanjima ući u
samu srž ovog rada, a to je društvena odgovornost. Podaci su prikupljeni iz raznih objavljenih
izvješća, članaka te iz razgovora sa zaposlenicima JGL-a iz odjela računovodstva, IT-a i kontrole
kvalitete.
U drugom će dijelu biti dana poveznica sa dobivenim podacima i Indexom DOP-a u Hrvatskoj.
Podaci će biti prokomentirani, bit će dan kratak osvrt, a sve kako bi se našao odgovor na pitanje je li
JGL društveno odgovorno poduzeće.
Metode istaživanja koje su korištene su analiza i sinteza, te komparativna i deskriptivna metoda.
Prvi dio
U ovom će dijelu biti moguće naći određene informacije o JGL-u koje će biti sistematizirane u
obliku ankete.
Potičete li svoje zaposlenike da razvijaju vještine i dugoročne karijere (primjerice kroz
procese ocjenjivanja i/ili treninga)?
JGL izdvaja značajna sredstva godišnje na dodatnu izobrazbu svojih zaposlenika. Tako je u 2011.
godini taj iznos iznosio 4.092.390 kn i bio je veći nego u 2010.godini. Također, zaposlenici imaju
na raspolaganju razne radionice, dodatna školovanja, ali i imaju mogućnost izjašnjavanja koja bi
predavanja sami htjeli pohađati. Provode se naravno i ocjenjivanja njihovog rada, a uspoređuje se
očekivano sa ostvarenim radom i to na godišnjoj razini. Tendencija ka dugoročnosti karijere možda
se najviše očituje u tome da je u 2011. godini iz poduzeća otišlo samo 10 zaposlenika. Gledano u
postocima, ta fluktuacija iznosi 3,16% što je izrazito nisko. Na samom kraju, bitno je napomenuti i
da dugoročnost karijere najbolje prikazuje činjenica da neke osobe koje su trenutno u top-
menadžmentu do tog mjesta došli dugogodišnjim, lojalnim i požrtvovnim radom.
Postoji li ikakav proces kako bi se osiguralo da su postignute odgovarajuće mjere protiv svih
oblika diskriminacije, bilo na radnom mjestu bilo prilikom zapošljavanja (npr. protiv žena,
49
etničkih skupina, osoba s invaliditetom?)
U JGL-u oštro osuđuju svaki oblik diskriminacije. Jedini kriterij pri izboru novih zaposlenika je
njihovo znanje, spremnost na rad i trud, a nikako kojeg su spola, vjere ili boje kože. Za razliku od
ostalih hrvatskih poduzeća gdje je na čelnim mjestima zaposlen veći broj muškaraca, u JGL-u je u
top menadžmentu veći broj žena. Taj omjer iznosi 55:45 u korist žena.
Konzultirate li se sa zaposlenicima prilikom važnih pitanja?
Zaposlenike se upoznaje sa mogućim promjenama i uvođenjem različitih novina, no finalne odluke
ipak donosi vrhovni menadžment.
Ima li poduzeće prikladne uvjete za zdravlje, sigurnost i socijalna pitanja koja štite vaše
zaposlenike?
Ova su pitanja od velike važnosti za JGL. Zaposlenici imaju na raspolaganju više vrsta pravilnika
(primjerice Pravilnik o sigurnosti, Pravilnik o požaru). Također, zaposlenici prolaze kroz razne
obuke, ali i česte sistematske preglede kako bi smanjili profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
Rukovoditelji su obučeni kako bi čim efikasnije nadgledali stalnu razinu sigurnosti. Vrše se i česta
mjerenja, kao što su mjerenja buke, zagađenja, rasvjete i različitih uvjeta u kojima zaposlenici rade,
a sve u cilju optimizacije i stvaranja ugodne radne atmosfere. Također, zaposlenici često ispunjavaju
ankete u kojima iskreno izražavaju mišljenje o raznim aspektima čime pomažu rukovoditeljima da
ubuduće poboljšaju stanje. Vezano uz ova pitanja, često se provjeravaju i održavaju strojevi kako bi
se čim više povećala sigurnost radne okoline. Govoreći o samim radnicima, JGL-u je od velike
važnosti da rade u ugodnoj i stimulirajućoj atmosferi. Do tog stanja zasigurno pridonose i razne
pogodnosti koji oni imaju na raspologanju, od božićnica, raznih poklona, pa do prigodnih darova
koje često dobivaju zaposlenici, ali i njihove obitelji.
Nudi li poduzeće dobar balans između posla i privatnog života zaposlenika (primjerice postoji
li mogućnost fleksibilnog radnog vremena ili mogućnost rada od kuće)?
Mogućnost fleksibilnog radnog vremena postoji u smislu da zaposlenici mogu doći do jednog sata
kasnije na posao, ukoliko taj sat kasnije odrade. Također, ukoliko im je u opisu posla rad na
računalu, tako mogu sav dodatni rad završiti kod kuće umjesto da ostaju prekovremeno na poslu.
Je li poduzeće pokušalo smanjiti utjecaj na okoliš:
-smanjenjem potrošnje električne energije?
JGL se trudi u svom poslovanju postati još održivije i još više "eco-friendly" poduzećem. Pokušava
na razne načine smanjiti svoje troškove, ali na način da time pomaže i sveopćoj zajednici na
50
direktan odnosno indirektan način. Jedan od načina kako se trude smanjiti potrošnju električne
energije su i kvalitetnijim izolacijama koje u zadnje vrijeme provode u svojim zgradama.
-smanjenjem količine otpada i povećanjem recikliranja?
Recikliranje je prva stvar kojom je moguće napraviti nešto dobro za okoliš. Često otpad nije smeće,
što znači da se može još jednom (a moguće i više puta) iskoristiti prije nego završi svoj životni
ciklus. Toga sistema se u JGL-u i drže.
-sprječavanjem onečišćenja (smanjenim emisijama u zrak i vodu, otpadnih voda i smanjenom
razinom buke?)
Emisije plinova u zrak i vodu te otpuštanje otpadnih voda nažalost nisu nešto što se u potpunosti
može izbjeći u industriji. No, u JGL-u to ipak pokušaju smanjiti na najnižu moguću razinu. Trude se
da ne zadovoljavaju samo minimalne, zakonski propisane uvjete, već da rade više od toga. Ono što
im je zakonski propisano je uvođenje raznih pročišćivača kako bi smanjili utjecaj zagađenja na
okoliš što su u 2011. i učinili. Velika investicija koju su u JGL 2011. poduzeli, a nije zakonski
propisana je gradnja bukobrana čime su smanjili količinu buke lokalnom stanovništvu te im time
povećali kvalitetu i mirnoću života.
-o zaštiti prirodnog okoliša
JGL često vrši razne ekološke akcije čišćenja okoliša i mora. Osim toga, novčano pomaže rad
udruge za istraživanje i zaštitu prirode- Grupu sredozemna medvjedica. Ta je životinja zaštitni znak
jednog od njihovog proizvoda, a ovakvom su akcijom željeli ukazati na ugroženost ove vrste. Iz tih
razloga su se posebice odlučili na financiranje ove udruge.
-o održivim opcijama transporta
U JGL-u je organizacija transporta jedna od ključnih stvari u odvijanju nesmetanog procesa
proizvodnje. Trude se čim efikasnije organizirati i preraspodijeliti transport kako bi ga optimizirali i
time onemogućili prazan hod. Logično je da efikasno korištenje voznog parka znači i manji utrošak
vremena, ali i goriva čime zasigurno doprinosi manjem onečišćenju okoliša.
Može li poduzeće sačuvati novac smanjujući svoj utjecaj na okoliš (primjerice, recikliranjem,
smanjenjem potrošnje energije ili sprječavanjem zagađenja?)
Neodgovornim ponašanjem i trošenjem prirodnih resursa čovječanstvo je došlo do točke kada je
konačno shvatilo da priroda nije neograničen resurs. Zato se sve više pažnje posvećuje recikliranju,
vođenju računa o potrošnji električne energije i vode, te o vođenju računa da se čim više smanji
51
utjecaj čovjeka na prirodu.
Uzima li se u obzir potencijalni utjecaj na okoliš prilikom razvijanja novih proizvoda i usluga
(primjerice ocjenjivanjem korištenja energije, recikliranja ili količinom onečišćenja)?
JGL konstantno vrši razna mjerenja za ispitivanje utjecaja svog poslovanja na okoliš. Tako više puta
godišnje mjeri količinu i kakvoću otpadnih voda, emisiju plinova koje ispušta u atmosferu, količinu
potrošene energije i kvalitetu morske vode. Svjesno je da živi u simbiozi s prirodom i da mu priroda
daje određene sirovine koje kasnije koristi u procesu proizvodnje. Najbolji primjer je njihov sprej za
nos Aqua Maris koji je skoro u potpunosti prirodan proizvod, a glavna sirovina mu je slana, morska
voda. Iako je JGL farmaceutska kompanija, a to je jedan vid industrije, nemoguće je da nema
nikakvog utjecaja na okoliš, no u tom poduzeću se ipak trude da to bude na najnižoj mogućoj razini.
Dostavlja li poduzeće jasne i točne informacije o svojima proizvodima, uslugama i
aktivnostima svojim kupcima, dobavljačima i lokalnoj zajednici?
JGL ima dobru suradnju s medijima što rezultira pravovremenim obavještavanjem šire zajednice o
novim proizvodima ili bilokakvim promjenama vezanim za samo poduzeće. Posebice su ponosni
lokalni mediji koji prate njihov rad od samih početaka. Tako se u 2011. moglo informirati o
financijskom stanju samog poduzeća, velikim investicijama koje su pokrenuli te o raznim starim i
novim tržištima na kojima su djelovali. Također, česti su bili i intervjui sa čelnim ljudima koji su
davali svoj osvrt na trenutno stanje i na budućnost poduzeća.
Možete li se sjetiti načina na koje bi poduzeće moglo koristiti održivost svojih proizvoda i
usluga kako bi stekli prednost pred svojim konkurentima (primjerice recikliranjem ili
energetskom učinkovitosti)?
JGL ponosno ističe da njihovi proizvodi nisu testirani na životinjama. Njihovi proizvodi prolaze
temeljita testiranja, ali ne po cijeni patnje živih bića. Osim toga, kako je već navedeno u prošlim
odgovorima, imaju prednosti pred nekim konkurentima u mnogim stvarima- od kvalitetne izolacije
zgrada čime su energetsko efikasniji do recikliranja svojih otpadaka.
Ima li poduzeće politiku kojom osigurava poštenje i kvalitetu u svim svojim ugovorima,
poslovima i oglašavanju u kupovnim politikama ili zaštiti kupaca?
Kao što je već navedeno, poštenje je navedeno kao jedno od vrijednosti kojih se ovo poduzeće drži
u svom poslovanju. Osim toga, razvija prijateljski odnos sa svojim kupcima zasnovan na otvorenoj
komunikaciji, a to mu nikako ne bi uspijevalo ukoliko bi svoje poslovanje temeljio na nekim
drugim vrijednostima koji to zapravo i nisu (kao što su varanje kupaca, lažno oglašavanje i sl.). JGL
52
ponosno stoji iza svojih riječi, usluga i proizvoda.
Osigurava li poduzeće jasne i točne informacije o označavanju svojih proizvoda i usluga,
uključujući i vrijeme nakon prodaje?
Svaki proizvod je označen onako kako je to zakonski propisano. Naziv se sastoji od kemijskog
naziva i naziva koji je poznat široj javnosti. Također, u svakoj ambalaži se nalazi i papir s točnim
uputama kako i na koji način uzimati lijek, koje su moguće kontraindikacije te na koji način ih i
riješiti ukoliko do njih dođe. Također, kako je po uputama Europske unije zabranjeno reklamiranje
lijekova koji se prodaju preko recepta, tako se u JGL-u drže toga. Što se tiče reklamacija nakon
prodaje, navedeno će biti objašnjeno u daljnjim točkama.
Osigurava li poduzeće pravovremenu isplatu dobavljačima?
JGL posebnu pažnju posvećuje svojim dobavljačima. Želi raditi na odnosu koji će se zasnivati na
poštenju, prijateljstvu i vjernosti. Tako ima neke od dugogodišnjih dobavljača koji su tokom godina
stekli status sudionika JGL obitelji. JGL pazi na pravovremenu isplatu, a zauzvrat očekuje
pravovremenu i kvalitetnu isporuku sirovina.
Postoji li u poduzeću mogućnost dobivanja povratnih informacija te pruža li JGL
savjetovanje i/ili razgovor s kupcima, dobavljačima te sa svim ljudima s kojima dolazi u
doticaj za vrijeme poslovanja?
JGL je integracijom unaprijed diverzificirao svoje poslovanje osnivanjem zdravstvene ustanove za
ljekarničku djelatnost ZU Pablo. Na taj je način siguran da će njihovi korisnici na stručan način u
kratkom roku dobiti odgovore na svoje pitanja od obučenog tima. Osim toga, na njihovoj web
stranici su navedeni kontakti kao što su mail, broj telefona ili faks putem kojih pomažu svojim
korisnicima. Važno je napomenuti i da na njihovoj web stranici postoji i mogućnost postavljanja
pitanja vezanih za zdravstena pitanja ili pitanja vezana uz njihove proizvode na koje brzo i točno
odgovara tim liječnika.
Pruža li poduzeće mogućnost registriranja i rješavanja pridošlih pritužbi kupaca, dobavljača
i poslovnih partnera?
Kako je već navedeno u prethodnom odgovoru, postoje razni kanali putem kojih JGL brzo rješava
upite, ali i moguće pritužbe svojih korisnika.
Radi li poduzeće u suradnji s ostalim poduzećima u cilju rješavanja pitanja vezanih za
odgovorno poduzetništvo?
53
JGL kontinuirano surađuje sa akademskim zajednicama u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Osim toga,
surađuje i s farmaceutskim i biotehnološkim poduzećima. Sve to rezultira novim informacijama i
znanjima kojima obostrano poboljšavaju poslovanja, ali i mijenjaju svijet oko sebe na direktne i
indirektne načine.
Nudi li poduzeće mogućnost obuke osoba iz lokalne zajednice (primjerice mogućnost
stažiranja ili stjecanja radnog iskustva za mlade ili ljude iz ugroženih skupina) ?
JGL uvijek rado pomaže mladim ljudima, bilo to na najjednostavniji način kao što je pomoć kod
diplomskih ili maturalnih radova, pa do nekih drugih načina. Surađuju i sa raznim školama i
fakultetima te daju mogućnost ostvarivanja prakse mladim ljudima u svom poduzeću.
Trudi li se poduzeće kupovati na lokalnoj razini?
Poduzeće se trudi sirovine kupovati na lokalnoj razini te na taj način poslovati održivije. Nažalost,
JGL je primoran nabavljati i izvan granica Hrvatske i to iz dva razloga. Prvo, JGL spada u takvu
vrstu industrije (farmaceutsku), a takvo tržište u Hrvatskoj nije ni veliko ni dovoljno razvijeno.
Drugo, JGL djeluje i na stranim tržištima, pa mu je i lakše i jeftinije nabavljati na tim područjima.
Potiču li se zaposlenici na sudjelovanje u aktivnostima lokalne zajednice?
Zaposlenici u JGL-u uvijek rado pomažu bilo kakve aktivnosti kojima pomažu životu lokalne
zajednice. Tako je moguće odmah dati primjer kada se veliki broj zaposlenika s radošću odazvao
velikoj akciji čišćenja krčkih plaža.
Nudi li poduzeće redovitu financijsku potporu lokalnoj zajednici i projektima (dobrotvornim
donacijama ili sponzorstvima) ?
JGL se trudi barem dio toga što su dobili zauzvrat i vratiti. Tako su u 2011. godini više od milijun
kuna izdvojili na sponzorstva (bilo na izdavanje stručnih knjiga bilo na sponzoriranje raznih
manifestacija, natjecanja i sličnih događaja). Dio tog novca se izdvajao i za kupnju medicinskih
predmeta i aparata zdravstvenim ustanovama. Posebice su osjetljivi na dječja pitanja pa su tako
potpomagali dječje udruge, dječje domove, razne centre. Na kraju je bitno spomenuti i da je JGL
ponosni sponzor jedriličarskim klubovima "3.maj" i "Primorje Aqua Maris". Detaljnije o svemu
ovome moguće je pročitati u dijelu Društveni pokazatelji JGL-a.
Jesu li u poduzeću jasno definirane vrijednosti i pravila ponašanja?
U JGL-u su jasno definirane misija, vizija, vrijednosti te pravila ponašanja. Misija i vizija im glase:
"Unaprijeđujemo kvalitetu života kroz brigu o vašem zdravlju" odnosno "JGL je internacionalna
54
farmaceutska tvrtka orijentirana na razvoj i proizvodnju lijekova u ciljanim terapijskim područjima
s fokusom na osjetila. Želimo biti globalni lider u korištenju blagodati morske vode u svrhu
zdravlja“ (http://www.jgl.hr/hr/o-jgl/principi-poslovanja/misija-vizija-i-vrijednosti/ , 16.8.2013.).
Osim toga, jasno su im navedene vrijednosti koje se cijene u poduzeću, a to su timski rad, izvrsnost
i bliskost. Timskim radom potiču ljude da stvaraju dobru okolinu i radne odnose koji se zasnivaju
na prijateljstvu, otvorenoj komunikaciji, poštivanju i iskrenosti a sve kako bi ostvarili zajednički
cilj. Ne žele osrednjost, žele izvrsne rezultate zabilježene u jasnim i visokim ciljevima i to
zaposlenici znaju. Na kraju, u toj svoj trci za dobiti, ne žele da zaposlenici i suradnici izgube ono
ljudsko, te ih potiču na suradnju, bliskost i sve ono što je potrebno kako bi što više unaprijedili život
lokalne zajednice.
Raspravlja li se o vlastitim vrijednostima sa kupcima, partnerima, dobavljačima i ostalim
zainteresiranim strankama (putem prodajnih prezentacija, putem marketinga ili putem
neformalne komunikacije) ?
JGL se trudi održati dugogodišnju suradnju sa svojim partnerima i dobavljačima. Iz tog razloga bira
ljude kojima može vjerovati i koji imaju slične poglede na poslovanje kao i JGL. Osim toga, trudi
se svejedno upoznati ih putem prodajnih prezentacija, marketinga ili nekih radionica u kojima jasno
ističe svoje vrijednosti kojih se trudi držati u svom poslovanju.
Jesu li JGL-ovi potrošači upoznati sa vrijednostima i pravilima ponašanja?
JGL ima jasno navedene vrijednosti i pravila ponašanja na svojoj web stranici te se na taj način
potrošači mogu o njima informirati. Osim toga, često ih iskazuju i putem marketinških kanala.
Jesu li zaposlenici JGL-a upoznati sa vrijednostima i pravilima ponašanja?
Kao i u odgovoru na prethodno pitanje, zaposlenici se mogu o vrijednostima i pravilima ponašanja
informirati na web stranici, ali i putem raznih prezentacija koje često drže u poduzeću.
55
Drugi dio
Kao što je već ranije navedeno, izračun društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj broji 6 grupa
pokazatelja. To su redom ekonomska održivost, uključenost DOP-a u poslovnu strategiju, radna
okolina, zaštita okoliša, tržišni odnosi i odnosi sa zajednicom. Ako se uspoređuju s troje pokazatelja
koji postoje u ovom radu, ekonomska održivost bi spadala pod ekonomske, zaštita okoliša pod
ekološke, uključenost DOP-a u poslovnu strategiju bi imala elemente sve troje, dok bi ostali spadali
pod društvene kriterije.
U nastavku će svaki od njih biti posebno analizirani.
Proučavajući pitanja vezana za ekonomsku održivost možemo zaključiti da:
- poduzeće ima pisanu izjavu i o misiji i o viziji
- poduzeće ima strateški plan koji mu omogućuje strateško planiranje
- prihod po zaposlenom je u 2011. iznosio 987.706 kn
- bruto novostvorena vrijednost poduzeća u 2011. godini je iznosila 205.860.646
- udio izvoza u ukupnom prihodu u 2011.godini je iznosio 70%
- reinvestirana dobit je iznosila oko 370 milijuna kuna
Analizirajući navedene informacije, moguće je zaključiti da poduzeće u potpunosti zadovoljava prvi
kriterij.
Uključenost DOP-a i OR-a u poslovnu strategiju osigurava sljedeće informacije
- poduzeće se očituje o održivom razvoju ili društvenoj odgovornosti u zasebnim izjavama (kao što
su godišnja izvješća)
- u poduzeću postoji osoba koja je zadužena za održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje
- poduzeće uvijek prije donošenja odluka razmatra svoj utjecaj na gospodarstvo, okoliš i društvo
- poduzeće se bavi ovim područjima DOP-a i OR-a: upravljanje ljudskih resursa, zaštita okoliša,
zaštita prava potrošača, korporativno upravljanje te odnosi sa zajednicom
- JGL je jedan od prvih farmaceutskih tvrtki u Europi kojemu je dodijeljen certifikat ISO
22000:2005 koji se odnosi na sustav upravljanja sigurnosti dijetetskih proizvoda
- poduzeće izvještava o DOP-u u medijima, u sklopu godišnjeg izvještaja te putem medija
- JGL koristi smjernice Global Compact UN-a i Globar reporting initiative (GRI)
- JGL je član HRPSOR-a, HGK-a, Global Compact-a, WBCSD-a
Kako je moguće primijetiti, na sva pitanja je dan potvrdan odgovor što znači da je i ovaj kriterij u
56
potpunosti zadovoljen.
Treći pokazatelj se bavi odgovornom politikom i praksom u radnoj okolini.
- udio žena u ukupnom broju menadžera u JGL-u iznosi 55:45 u korist žena
- tijekom protekle 3 godine su zaposlili nezaposlene osobe, osobe koje su tek završile školovanje te
osobe manjinske nacionalnosti. Za osobe nižih kvalifikacija, s fizičkim invaliditetom i
intelektualnim teškoćama nije bilo dostupnih podataka
- u poduzeću postoji proces savjetovanja s predstavnicima radnika ili sindikata vezano uz
otkazivanje ugovora o radu
- u 2011.godini nisu zabilježene pritužbe na poduzeće od strane radnika ili sindikata
- isplate plaća su redovite
- prosječna bruto plaća u JGL-u u 2011. godini je iznosila 9446,30 kn
- menadžeri imaju povlastice po učinku (bonusi) i dodatni osobni troškovi (za troškove
komunikacija i vozila)
- ostali zaposleni imaju također povlastice po učinku, isplate božićnica, regresa, itd.
-u poduzeću postoji formalan sustav uspješnosti rada u vašem poduzeća koji je dvosmjeran-
menadžeri ocjenjuju podređene, ali i vrednovanje menadžera ovisi o ocjeni podređenih
- prosječni godišnji izdatak za obrazovanje po zaposlenom je iznosio 7.809,9
- između 51 i 90% zasposlenika je bilo uključeno u dodatno obrazovanje, a bili su uključeni
zaposlenici iz svih kategorija (od menadžera, do zaposlenika u proizvodnji)
- sudjelovanje u obrazovanju može, ali ne mora utjecati na status zaposlenika
- zaposlenici se informiraju o radničkim pravima, poslovnoj etici, o zdravlju i sigurnosti na poslu, o
zaštiti okoliša, itd.
- poduzeće ima sustav praćenja pokazatelja zdravlja i sigurnosti na mjestu rada
- zabilježeno je 8.47 ozljeda na 1000 zaposlenih što je vrlo malo
- poduzeće financira aktivnosti vezane uz sprječavanje zdravstvenih problema kao što su redoviti
sistematski pregledi, specijalistički zdravstveni pregledi te predavanje o sprečavanju nekih
zdravstvenih rizika kao što su stres ili pretilost
- organizacijska klima u poduzeću se prati internim anketama te redovitim istraživanjima
- kao interni oblici komunikacije se koriste Intranet, informacijske ploče, e-mail adrese, godišnji
susret svih zaposlenika uključujući i upravu
Iz dobivenih informacija moguće je zaključiti da između ostalog JGL vrlo ozbiljno radi na tome da
stvori mirnu, produktivnu i svojim zaposlenima vrlo ugodnu radnu okolinu stoga ne čudi da su u
2011.godini bili među top 5 poslodavaca partnera u Hrvatskoj. Još je jedan pokazatelj zadovoljen.
57
Četvrti pokazatelj se bavi upravljanjem okoliša. Navedenim pokazateljem dolazimo do sljedećih
spoznaja:
- odgovarajuća financijska sredstva se pravodovno raspoređuju za upravljanje okoliša
- u poduzeću postoje osobe koje su odgovorne za okoliš
- redovito se prati utjecaj poslovanja i svojih proizvoda na okoliš raznim mjerenjima, pa i onima
koji nisu zakonski propisana
- poduzimaju se razne mjere za smanjenje potrošnje energije, količine otpada, potrošnje vode,
- biraju se oni dobavljači koji se bave problematikom okoliša
- izvještavanje o okolišu se odvija putem internetske stranice, godišnjih izvješća i putem objava za
medije
- u 2011.godini nije bilo nikakvih pritužbi od bilokakvih stranaka zbog problema okoliša
- poduzeće ima politiku zaštite okoliša i sustav upravljanja okolišem
- poduzimaju se razne mjere za poboljšavanje kvalitete otpadnih voda, za smanjenje emisija u zrak i
atmosferu te smanjenje potrošnje sirovina
- JGL je osvajao nagrade za zaštitu okoliša, primjer je Znak prijatelj okoliša
JGL spada u farmaceutsku industriju, a pohvalno je da ta vrsta industrije u Hrvatskoj poštuje stroge
zakone mjera zaštita okoliša. Moguće je reći da JGL zadovoljava pokazatelj upravljanja okolišem.
Predzadnji pokazatelj, koji se bavi DOP-om u tržišnim odnosima propituje odnose s dobavljačima,
kupcima i potrošačima, dioničarima te konkurencijom. Nalazi ove odgovore:
- u poduzeću postoji definirana obveza plaćanja na vrijeme koja je definirana ugovorom
- od dobavljača se očekuje kvaliteta proizvoda te osjetljivost na socijalnu i okolišnu politiku
- JGL izjavljuje da u 2011. godini nije imao pritužbi od strane dobavljača
- u poduzeću su prihvatili politiku kvalitete proizvoda i politiku zdravlja i sigurnosti kupaca/
potrošača/ klijenata
- o navedenim temama moguće je informirati se na njihovoj web stranici te putem raznih izvješća
- primjenjuju iskrenost pri oglašavanju i promiču društveno pozitivne projekte koji promiču
pozitivne vrijednosti
- redovito se mjeri zadovoljstvo kupaca putem raznih kanala
- JGL u 2011. godini nije imao pritužbi od strane kupaca
- u poduzeću postoji vlastiti kodeks o načelima korporativnog upravljanja
- prava dioničara se mogu saznati na razne načine (putem izvještaja, na uvid, itd.)
- sa svojim dioničarima komuniciraju putem redovnih i izvanrednih skupština, te putem dopisa, a
postoji i osoba koja je posrednik u komunikaciji između poduzeća i dioničara
58
- u 2011.godini JGL nije imao pritužbi od strane dioničara
- unutar poduzeća postoje pisani oblici koji govore o ispravnom postupanju sa konkurencijom
- u 2011. godini nisu imali pritužbi ni od regulatornih agencija, ni od konkurencije
Kroz navedene načine moguće je vidjeti što sve JGL kao poduzeće poduzima kako bi ostvarivao
pokazatelje o tržišnim odnosa. Između ostalog, za svaku je pohvalu lojalnost prema konkurenciji,
ali i zasnivanje dobrog i iskrenog odnosa sa potrošačima.
Odnosi sa zajednicom je ujedno i posljednji pokazatelj pri ispitivanju društvene odgovornosti. Tako
informacije koje su relevantne za ovo istraživanje glase:
- JGL prati odnos lokalnih zajednica na razne načine (sastancima, organiziranjem povremenih
događaj, itd.)
- razmatraju se rizici vezani uz društveni utjecaj poduzeća kao što je ovisnost lokalnog gospodarstva
o poslovanju poduzeća, ovisnost lokalnog, kulturnog i sportskog života o njihovim donacijama i
mnogi drugi
- pružali su i financijske i nefinancijske donacije. Financijske su očigledno bile novčane, dok su
nefinancijske bile donacije u opremi, pomoć JGL-ovih stručnjaka itd.
- zavidan je iznos doniranja u 2011. godini, a kao fokus financiranja su stavili razne dječje udruge i
udruge za bolesne ili nemoćne
- rezultate doniranih aktivnosti prate neformalnim kontaktom s primateljima, ali i praćenjem
medijskih napisa i izvještaja o provedbi projekta
- područja koja sponzoriraju su sport (profesionalni i amaterski), obrazovanje i znanost, medicina i
zdravlje, zaštita okoliša te kultura mladih
- ne postoje podaci koji izjašnjavaju njihovo stajalište o lobiranju
Na kraju svega, bitno je napomenuti da je društvena odgovornost polako postala temelj u
poslovanju poduzeća i ubuduće neće biti moguće poslovanje bez pomoći društvene odgovornosti.
Također, bitno je shvatiti društvenu odgovornost ne kao ograničavajuću pojavu, već kao vrstu
prednosti koja će pomagati poduzeću da ostvaruje vrhunske rezultate. Ovdje je bitno napomenuti da
vrhunski rezultati ne znače nužno samo ostvarenje uspješnih ekonomske pokazatelje, već i
ekoloških i društvenih.
59
4.7 Prijedlozi za daljnja poboljšanja
Društveno odgovorno ponašanje je činjenje i više od onoga što je propisano, ali i kontinuirani
proces koji treba trajati i razvijati se. Tako bi se poduzeća trebala truditi da svake godine idu još
dalje. Društveno odgovorna poduzeća nikad ne bi trebala biti u potpunosti zadovoljna izvršenim,
već bi dobivene rezultate trebali gledati kao početnu točku s koje će iduće godine krenuti prema još
izvrsnijim rezultatima. Što može JGL napraviti na području društvene odgovornosti što do sad nije
napravio
?
Najprije, treba se pohvaliti dosadašnje ponašanje poduzeća te njegovi financijski rezultati,
sudjelovanje u društvenim aspektima, ali i pažnja koju posvećuju očuvanju okoliša. No i u
njihovom poslovanju ima prostora za daljnje napredovanje.
Iako su za svoj trud i rad zaslužili već nekoliko certifikata i normi (kao što je primjerice ISO
22000:2005 koji se odnosi na sustav upravljanja sigurnosti dijetetskih proizvoda), mogli bi se u
budućnosti fokusirati na još neke aspekte. Novim bi smjernicama dobili priznanje za svoju kvalitetu
i izvrsnost, a to bi rezultiralo i povećanjem ugleda i konkurentnosti.
Iako u svojoj ponudi imaju sprej za nos Aqua Maris koji se pripravlja od čiste izvorske vode, mogli
bi oplemeniti svoju ponudu sličnih proizvoda. U budućnosti bi mogli osmisliti liniju sa proizvodima
koja bi se, ako već ne u potpunosti, onda barem većim dijelom sastojala od prirodnih sastojaka.
Time bi djelovali održivije, društveno odgovornije te bi bili više ekološki usmjereni.
Pošto je JGL farmaceutska kompanija, postoji još načina na koji bi mogli biti društveno
odgovorniji. Primjerice, mogli bi opskrbljivati bolesnike iz ugroženih socijalnih skupina svojim
proizvodima. Ljudi su bitni, pa bi mogli veću pažnju pridavati zadovoljavanju društvenih
pokazatelja.
Na kraju, jedno je sigurno. Iako se možda poduzećima ponekad tako ne čini, no i male stvari koje
poduzmu nekome ili nečemu će puno značiti. Ne smiju zaboraviti na poslovicu: „Čini dobro i dobro
će ti se vratiti.“
60
5 Zaključak
Svrha postojanja i glavni cilj poslovanja svakog poduzeća je uspješno poslovanje, odnosno ono
poslovanje koje na kraju nekog razdoblja poduzeću donosi dobit. No, svima je zadnjih godina
postalo jasno da se to poslovanje odvija u okvirima određene društvene zajednice, na teritoriju
postojećeg okoliša i tržišta te u suradnji sa zaposlenicima koji imaju svoje želje. Da bi poduzeće
bilo uspješno, sve ovo gore navedeno treba funkcionirati u skladnoj simbiozi.
Točan datum osnivanja društvene odgovornosti nije poznat, no zna se da je cijela praksa oko
društvene odgovornosti započela sa multinacionalnim kompanijama koje su bile izložene napadima
od strane javnosti zbog svojih stavova o okolišu, društvenoj zajednici ili o zaposlenima. Tada su oni
u svoje poslovanje implementirali proaktivnost, odnosno praksu koja se unaprijed deklarirala kao
osjetljiva prema okolišu i društvenoj zajednici u kojoj posluju.
Praksa društvene odgovornosti poduzeća uvelike se razvila i proširila u posljednjih 20-tak godina, a
tome su pripomogli čimbenici modernog doba kao što su globalizacija, razvoj informacijskih
tehnologija, bolja organiziranost civilnog sektora, obrazovaniji i osvješteniji potrošači te povećanje
potražnje za socijalno osjetljivim investicijama. No, bitno je spomenuti i tržišne lidere koji su imali
svoju važnost u širenju društvene odgovornosti. Na kraju, društveno odgovorno ponašanje se
pokazalo stvarno korisnim za poslovanje poduzeća u vidu financijske uspješnosti i dugoročne
održivosti.
U ovom je radu pojam društvene odgovornosti obrađen na temelju podataka pribavljenih u
poduzeću Jadran Galenski Laboratorij. To je farmaceutsko poduzeće koje ima sjedište u Rijeci, a
postoji od 1991. godine.
Kao što je već ranije naglašeno, vrlo je teško proglasiti je li neko poduzeće društveno odgovorno ili
nije te bavi li se društvenom odgovornošću iz pravih razloga. Ta problematika sa sobom uvijek
donosi određenu dozu kontroverze. Ipak, na temelju danih podataka moguće je utvrditi da je JGL
svijetli primjer poduzeća koje je društveno odgovorno. U prilog toj činjenici idu i pokazatelji, kao
što su ekonomski, društveni i ekološki pokazatelji. Na prvom mjestu su uvijek ekonomski
pokazatelji jer je logično da je svakom profitno (no ne isključivo samo profitnom) orijentiranom
poduzeću bitan profit ili zarada. A ovdje brojke govore same za sebe. Sve u svemu, vidljivi je rast
dobiti tokom godina, ali i širenje na mnoga nova tržišta. Nakon toga, društveni pokazatelj
pojašnjavaju što točno JGL čini kako bi poboljšao život svojih zaposlenika i lokalne zajednice.
61
Svemu tome zasigurno doprinose korektni odnosi među zaposlenicima, sigurni uvjeti rada na poslu
i briga za zdravlje zaposlenika koje ostvaruju kroz redovite preglede zaposlenika i radnih uvjeta,
razne antistres radionice, coachinge itd. Njeguju i dobre odnose sa svojim dobavljačima i
potrošačima, a sve kako bi nesmetanim procesom proizvodnje zadovoljili svoje krajnje korisnike.
JGL daje i mogućnost sponzorstva raznim udrugama, ali i mogućnost prakse i obrazovanja mladim
ljudima.
Na kraju, bitno je spomenuti i ekološke pokazatelje. JGL je jedan od rijetkih poduzeća koji se u
Hrvatskoj nalazi na bijeloj listi udruge Prijatelja životinja. Na toj listi se nalaze proizvođači koji ne
testiraju svoje proizvode na životinjama. Svoju ljubav prema životinjama pokazuju i donacijama
Udruzi za istraživanje i zaštitu prirode- Grupi sredozemna medvjedica čiji je zaštitni znak navedena
ugrožena vrsta. Svoju brigu prema okolišu dokazuju na razne načine. Nažalost, zna se da bilo koja
vrsta industrije uvijek nosi sa sobom barem minimalni utjecaj na okoliš, no u JGL-u se trude da to
stvarno bude tako. Vode računa o energetskoj efikasnosti, a to ostvaruju kroz uvođenje kvalitetnijih
instalacija na zgradama, efikasnom korištenju svojih vozila i održivim mjerama. Također, vrše česta
mjerenja o dopuštenim razinama onečišćavanja okoliša. Tako više puta godišnje mjere razinu
emisije plinova koje ispuštaju u atmosferu i kvalitetu otpadnih voda. To je sve zakonski propisano,
no pohvalno je i da vode računa o zahvaćenoj solarnoj energiji koju nisu obvezni provjeravati.
Pohvalna je investicija u 2011.koji su poduzeli za izgradnju bukobrana što je lokalno stanovništvo
sa zadovoljstvom dočekalo.
Osim ovo troje pokazatelja, podaci o poduzeću su se analizirali na temelju šest pokazatelja indeksa
DOP-a. To je metodologija za ocjenjivanje odgovornih praksi u poslovanju hrvatskih poduzeća
nastala na primjeru sličnih svjetskih metodologija. Svi dobiveni rezultati su uspoređeni, analizirani.
te su bili od pomoći pri prihvaćanju ili odbacivanju radne hipoteze.
Na samom kraju, mogu se pohvaliti sve radnje koje JGL poduzima u cilju poboljšavanja svojeg
poslovanja, života svojih zaposlenika, dobavljača, potrošača, ali i svih ostalih ljudi na koje ima
direktno ili indirektno utjecaj svojim poslovanjem. No, u budućnosti ne smiju zaboraviti da to treba
biti kontinuiran proces i da konstantno trebaju proučavati na koje načine i što točno mogu novoga
napraviti kako bi poboljšali svijet oko sebe.
Potrebno je osvrnuti se i na to kakav utjecaj ima društveno odgovorno poslovanje na samo
poduzeće. Jasno je da mu pomaže na razne načine. Prvi je definitivno povećanje ekonomskih koristi
na način da mu pomaže povećati dobit. Osim toga, pomaže poduzeću u javnosti stvoriti određenu
62
sliku i steći reputaciju. Uvođenje DOP-a u poslovanje pomaže poduzeću i stvoriti prednost pred
konkurentima.
Uvođenje DOP-a u poslovanje poduzeća ima definitivno više koristi nego mana, a samo menadžeri
poduzeća znaju ponašaju li se društveno odgovorno iz ispravnih ili krivih razloga. Definitivno je
bolje da budu društveno odgovorni iz želje da naprave nešto za opću dobrobit nego zato što očekuju
koristi od toga. Nema smisla gubiti vrijeme na traženje odgovora zbog kojih razloga menadžeri
uključuju DOP u poslovanje jer to samo oni znaju, a na kraju, bitno je da se ipak nešto napravi
umjesto ništa.
63
Literatura:
Knjige:
1. Bagić, Aida, veljača 2006, Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj, AED
2. Buble, M., 2006., Menadžment, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet
Kotler, P., Lee, N., 2009., Društveno odgovorno poslovanje, M.E.P. d.o.o., Zagreb
3. Krkač, K., 2007., Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, Zagrebačka
škola za ekonomiju i menadžment
4. Letica, B. 2010., Doba odgovornosti: Korporacijska društvena odgovornosti u vrijeme
svjetske financijske krize, Mate d.o.o., Zagreb
5. Post, J.E., Frederick, W.C., Davis, K., 1992., Business and Society, 7.izdanje, McGraw Hill
6. Tipurić, D. I suradnici, 2008., Korporativno upravljanje, Sinergija nakladništvo d.o.o.,
Zagreb
7. Vitezić, N., 2008, Socijalno odgovorno gospodarenje- ekonomski i etički aspekti- Društvena
odgovornost- čimbenik dugoročne održivosti poduzeća, Međunarodna konferencija na
Pravnom fakultetu u Rijeci
Članci
8. Georgeta, G., 2008., Corporate Social Responsability- Strategies In European Style, EBSCO,
662 str.
9. Tsoutsoura, M., 2004., Corporate Social Responsability and Financial Performance, Haas
School of Business, University of California at Berkeley
10. Vitezić, N., 2011., Correlation between social responsability and efficient performance in
Croatian enterprises, Zbronik radova Ekonomskog fakulteta Rijeka, vol 29, sv. 2, str. 424.
Ostali izvori:
http://www.pomakonline.com/content/view/100/110/, pregledano dana 27.ožujka 2013.
http://www.svanconsulting.com/index.php/znanje-online/leadership-i-upravljanje/93-odgovorno-
restrukturiranje.html?lang=hr-HR, (pregledano dana 20.travnja 2013.
http://amnesty.hr/dokumenti/nacela-ljudskih-prava/, (pregledano dana 20.travnja 2013.)
http://hrcak.srce.hr/file/71112, (pregledano dana 22.travnja 2013.)
http://www.csreurope.org/pages/en/alliance.html, (pregledano dana 28.travnja 2013.)
http://www.drustvena-odgovornost.undp.hr/show.jsp?page=110374 (pregledano dana 28.travnja
2013.)
http://www.etfos.unios.hr/upload/OBAVIJESTI/obavijesti_diplomski/4_01-04-
64
2010._seminar_word_01-04-2010.pdf (pregledano dana 8.5.2013.)
http://www.tax-fin-lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-16.htm, (pregledano dana
8.5.2013.)
http://en.wikipedia.org/wiki/Gro_Harlem_Brundtland (pregledano dana 15.5.2013.)
http://www.dadalos.org/nachhaltigkeit_hr/grundkurs_4/umweltpolitik.htm (pregledano dana 15.5.2
2013.)
http://www.poslovni.hr/mobile/domace-kompanije/rockefeller-royal-dutch-shell-i-levis-pioniri-dop-
a-164663, (pregledano dana 15.5. 2013.)
http://www.pomakonline.com/content/view/100/60/, (pregledano dana 15.5. 2013.)
http://www.nacional.hr/clanak/10173/enron-skandal-koji-moze-unistiti-busha, (pregledano dana
15.5.2013.)
http://www.bhdani.com/arhiva/264/t26417.shtml, (pregledano dana 15.5.2013.)
http://www.hrpsor.hr/hrpsor/index.php/hr/hrpsor/osnovni-podaci (pregledano dana 16.5. 2013.)
http://www.businessinsider.com/the-20-companies-with-the-most-low-wage-workers-2013-2 (
pregledano dana 22.5.2013.)
http://www.mcspotlight.org/campaigns/translations/trans_uk.html (pregledano dana 22.5.2013.)
http://www.cultofmac.com/144430/apples-factories-are-sweatshops-but-theyre-better-than-
competition-says-labor-activist/ (pregledano dana 22.5.2013.)
http://www.commondreams.org/headlines03/0926-03.htm (pregledano dana 22.5.2013.)
http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/u-odjeci-zare-levisa-i-calvina-kleina-pronaene-opasne-
kemikalije-222037 (pregledano dana 22.5.2013.)
http://www.examiner.com/article/levi-jeans-to-stop-using-toxic-chemicals (pregledano dana
22.5.2013.)
http://dop.hgk.hr/ (pregledano dana 27.5.2013.)
http://www.amcham.hr/#page=%2Fpages%2FmenuId%3A8%2FpageId%3A1 (pregledano dana
27.5. 2013.)
http://www.jgl.hr/media/784911/ior.pdf , (pregledano dana 06.06.2013.)
http://en.wikipedia.org/wiki/ISO_26000 , (pregledano dana 12.6.2013.)
http://www.iso.org/iso/home/standards/iso26000.htm (pregledano dana 12.6.2013.)
http://en.wikipedia.org/wiki/Coaching , (pregledano dana 12.6.2013.)
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-
business/files/csr/campaign/documentation/download/questionaire_en.pdf,
(pregledano dana 12.8.2013.)
http://www.undp.hr/show.jsp?page=78053, (pregledano dana 22.8.2013.)
www.dop-hr/?page_id=30, pregledano dana 7.9.2013.)
65
Popis slika Slika 1: Trobilančni koncept
Slika 2: Hijerarhija društveno odgovornog poslovanja
Slika 3: Odnos društvene odgovornosti i strategije ponašanja
Slika 4: Formuliranje strategije društvene odgovornosti poduzeća
Popis tablica
Tablica 1: Razvoj društveno odgovornog poslovanja
Tablica 2: Evolucija koncepta društvene odgovornosti
Tablica 3: Usporedba ekonomskog i socioekonomskog modela
Tablica 4: Članovi Nadzornog odbora JGL-a u 2011.godini
Tablica 5: Vlasnička struktura JGL-a u 2011.godini
Tablica 6: Račun dobiti i gubitka JGL-a na dan 31.12.2011.
Tablica 7: Bilanca JGL-a u 2011.godini
Tablica 8: Troškovi za edukaciju zaposlenika u JGL u 2011.godini
Tablica 9: Broj ozljeda prema vrstama ozljedama u JGL-u od 2007.-2011.
Popis grafova Graf 1: Spolna struktura zaposlenika u JGL u 2011.godini
Graf 2: Vršna organizacijska struktura u 2011.godini
66
Prilog
Tablica 6. Račun dobiti i gubitka JGL-a na dan 31.12. 2011. u kunama
67
izvor:http://www.jgl.hr/media/785689/jgl_ukupno_2011.pdf , pregledano 12.6.2013.
68
Tablica 7: Bilanca JGL-a u 2011.godini
69
izvor: http://www.jgl.hr/media/785689/jgl_ukupno_2011.pdf , pregledano 25.6.2013.
70
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom DRUŠTVENO ODGOVORNO
PONAŠANJE PODUZEĆA NA PRIMJERU JGL-a izradila samostalno pod
voditeljstvom prof. dr. sc. Marije Kaštelan-Mrak, a pri izradi diplomskog rada
pomagala mi je i docentica dr.sc. Danijela Sokolić. U radu sam primijenila
metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i
zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na
uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim
bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Studentica
Ana Tavić
