55K

I

Istraživački i Dokumentacijski Centar CENDO, ZagrebŽidovska općina Zagreb

Dr. Švob Melita

_

_

_

_

_

_

_

_

Vsako leto eno ime

Dr. Makso Grossmann

Od 2.510 Židova Hrvatske koji su poslani u Auschwitz, samo njih 27 uspjelo je preživjeti i vratiti se u Hrvatsku,

među njima i dr. Makso Grossmann

Dr. Makso Grossmarm - osnovni biografski podaci

44

Dr. Grossmann Makso rodio se 15.II.1893. u Vukovaru (Jakob i Šarlota rođ. Brull)Gimnaziju završava u Zagrebu 1910., a studij medicine u Be ču (4.VII.1916.) Specijalizira internu medicinu u Op ćoj državnoj bolnici i na Farmakološkom institutu u BečuU I. svjetskom ratu je mobiliziran 1917. u Vojnu bolnicu u BršadinuNakon I. svjetskog rata vraća se u Hrvatsku i radi kao asistent na Internoj klinici (od 1920. do 1928.) i u Zakladnoj bolnici.U studenom 1929. zapošljava se u novom Merkurovom sanatoriju (otvorenom 5. III. 1930.) i prvi je njegov ravnateljU Merkuru radi sve do svibnja 1941., kada mu nacisti zabranjuju radMora se registrirati (židovski znak) zajedno sa suprugom dr. Winter-Grossmann Štefanijom i kćerkom EnomPrisiljen je bježati iz NDH, u Italiju, u Montecatini terme 1943. godine, nakon kapitulacije Italije, Nijemci ga uhvate i šalju u logor Fossoli di Capri a potom u AuschwitzOslobođen je iz Auschwitza (siječanj 1945., Crvena Armija) i angažiran u Komisiji za ispitivanje ratnih zločina u logoruNakon II. svjetskog rata 1945. vra ća se u Hrvatsku

4 Radi do svibnja 1946. u Merkurovom sanatoriju gdje je bio ravnatelj i voditelj Internog odjela

4 Nakon teške bolesti umro je u Zagrebu 20.II.1947. godine

Zakladna bolnica na Jelačićevom trgu

Zagreb u vrijeme dolaska dr. Maksa GrossmannaDa bi se moglo cijeniti doprinos dr. Grossmanapotrebno je poznavati uvjete koje su tada vladali u Hrvatskoj.Zagreb je 1900. godine imaosamo 61.002 stanovnika i dvije velike bolnice: Zakladnu bolnicu, koju je započeo župan Nikola Škrlec, a dovršio biskup Maksimilijan (otvorena 23.6.1804.) i Bolnicu Milosrdnih sestara (dr. Dragutin Schwarz) osnovanu 1846. koja postaje javnom bolnicom tek 1873.U Zagrebu se postepeno se osnivaju druge bolnice i u čijem osnivanju i radu sudjeluje velikibroj liječnika Židova:Psihijatrijska ustanova u Vrapču (1879.), Bolnica za zarazne bolesti (1892.) ortopedski zavod Špišić (1908.), Dječji ambulatorij (gradonačelnikAmruš i dr. Žiga Schwarz),Godine 1900. u Hrvatskoj i Slavonijibilo je 339 liječnika, četvrtina (89) su bili Židovi.Tekse 1891. (Hrvatski sabor) uvodi obavezno osiguranje (blagajne) za radnike, u slučaju bolesti. Tako je osnovana i Merkurova blagajna.1873. osnovano je Hrvatsko trgovačko društvo „Merkur”s brojnim aktivnostima za svoje članstvo, a od 1903. Društvo je preuzelo i bolesničko osiguranje svojih članova.

Bolnica sestara Milosrdnica

F

19. siječnja 1873. osnovano je „Hrvatsko društvo Merkur” za zaštitu trgovaca i namještenika.Društvo osniva orkestar, zbor, trgovačku školu i knjižnicu. Nakon 1903. dobiva dozvolu za zakonito bolesničko osiguranje svojih članova.Društvo 1929. osniva Merkurovu zadrugu za štednju i zajmove. Broj članova Društva raste na preko 25.000 u stotinjak podružnica i mjesnih zajednica. Izdaje časopis „Merkurov vjesnik”.Tu je veliku zaslugu imao tajnik društva (od 1908.) Josip Kraus, koji je bio ravnatelj Bolesničke blagajne i inicijator gradnje „Merkurovog društvenog doma” (1914.) i „Merkurovog sanatorija”

fenomenalnog rnanja on Je ved s 19 godina poatao mugi< ><trom i u2ivao avjeteki slas. Sada Jv uradlo avoju dA< toraku disertaciju o »formulama 1 tablama za ustano« vljenje parabolićnih putanja* i njome u ufenom avijetu pobudio najvefu pozomoat pa slovi kao najmladji doktor Evrope. Sada mu Je 2! godina.

NOVIMERKURON SANATORIJU nedjejju 5. o. mj. otvoren je na »vciani naiin novi

aanatorij drujtva »Merkur. U analhna dndiva

Mtrfurvvlamđtorff na Tfor>>atttfotit pvru 39

F«a» ru«

Slika 4. Merkurov sanatorij 1930.Svijet, 1930. g.

Figure 4. Merkur sanatorium 1930,Svijet, 1930

itoje aada broji preko 16000 Jlaoova, to je jedan od najvafasijih datuma. Donašamo u cvom broju enirnak aanatorija, koji Je za aada moći prinuti oko Jć padjcnata. Me< djutim vcć je gotova gradjcvna oanova za projirenje aanatorija tako, da će ae kapa* cilet aanatonja povedati na 100 bolcrnićkih kreveta. U aanatorij (e w. u koliko bude raapoioiivih mjesta, oaim Jlannva »Mer< kura« primali i pnvatnici. Druitvo »Mcr< kur« ka« i njegova vrijedna uprava. steklo si je ovim djeloo □cprocjenjivih rasluga

Dr. E.

Merkurov Sanatorij imao je u početku samo Interni odjel sa 36 kreveta, Rtg. kabinet i priručni laboratorij, te dijetetsku kuhinju. Sanatorij u početku ima samo 16 zaposlenih i 3 liječnika. Neiskorišteni su kapaciteti, prazni kreveti i postavlja se pitanje rentabilnosti njegovog postojanja

Dr. Makso Grossmann bio je ravnatelj, internist, kardiolog, poznavatelj elektrokardiografije, bolesti metabolizma te dijabetesa. U Merkuru Rtg. vodi dr. Milan Neumann, a laboratorij dr. Mihaela Pejčić Kosier

Kako bi se sačuvao Sanatorij predlaže se proširenje njegove aktivnosti i dogradnja novih kapaciteta. U ožujku 1932. dr. Grossmann podnosi prijedlog rentabilnosti i tada je zaključeno o prvoj dogradnji sanatorija. Tako da 1934. Merkurov sanatorij ima 95 kreveta.Druga dogradnja je dovršena 1938. godine i tada Sanatorij ima srčanu stanicu , ginekološki odjel, rendgenski odjel , nabavljaju se medicinski aparati, u sanatoriju je dijetalna kuhinja..

Nakon druge dogradnje Merkurov sanatorij ima 7 odjela i 203 kreveta. U sanatoriju radi 116 zaposlenika od toga 17 liječnika.

U Merkurovom sanatoriju je do 1939. godine liječeno više od 18.000 bolesnika..

PRILOŽENO JE DO SADA

za Merkurov sanatorij i domSABIRNA AKCIJA

ZAPOČETA JE POČETKOMOVEGODINE

MERKUROV SANATORIJ I DOMOmogućitc Mcrkuru dovršcnjc zopoćctc dogrodnjc

OTKUPOM MARKICA

pomazedvostruko

Markica Banaiort;a 10 dioars

pomoic !

0*4 tvota dokazuje, <Ja za o£romno djelo, ■a kojcmu danas radi Mcrkur, iofi nije dano onohko. koltko bi sc maralo dati,

Mcrkur d&nat ravriava u Za^ribu vctirun- atveoa rdiavvtveBB avtanovu. veliki Merlto- rov vaBatvrti u Ugovaćk« i prtvatnc namje- Iteaikc.

Otakovo vrliko dielo et tivora ee lahko, Merkur j« u izgrjdnju sanatorija uluiio iv? ilo je mcflao. pa tnu jc ra konacno dovricnie rapoćefc iigiadnit Mđa hilso poltfbna pomoč članovn i poraoč njihovih ponlcdavaca. Moli- mo nc članovc i njikovc povlodarcc t)A PODUI'Rll RA» MLKKIIRA DA RRTVUJU MA I NAJMANJI IZNOS 7A OVO VFI.IKO DJFI.O DA SE SVaKOM PRILIKOM SJETE MER KUflA MA I NAJMANJIM DOHROVOLJ- NIM PRILOGOM ZA

ssog

Pr

Dogradnja Sanatorija - prijedlozi dr. GrossmannaKako bi se sačuvao Sanatorij predlaže se proširenje njegove aktivnosti i dogradnja novih kapacitetaU ožujku 1932. dr. Grossmann podnosi prijedlog rentabilnosti i tada je zaključena prva dogradnja sanatorija. Tako da 1934. Merkurov sanatorij ima 95 kreveta.Druga dogradnja dovršena je 1938. godine i tada Sanatorij ima srčanu stanicu, ginekološki odjel, rendgenski odjel, nabavljaju se medicinski aparati, u sanatoriju je dijetalna kuhinja ...Nakon druge dogradnje Merkurov sanatorij ima 7 odjela i 203 kreveta. U sanatoriju radi 116 zaposlenika, od toga 17 liječnika.U Merkurovom sanatoriju je do 1939. godine liječeno više od 18.000 bolesnika

Merkurov sanatorij” je svečano otvoren 5. siječnja 1930. godine u adaptiranoj Pogorelčevoj vili

na Florijanskom putu (danas Zajčeva ulica).

Dr. Grossmann kao liječnik i stručnjak

• Dr. Makso Grossmann bio je ravnatelj Merkurovog sanatorija• Bio je internist, kardiolog, poznavatelj elektrokardiografije, bolesti

metabolizma, dijabetesa.• Istraživao je kliničku farmakologiju, duljinu života, medicinske aspekte

životnog osiguranja.• Dr.Grossmana smatraju jednim od najboljih internista Hrvatske, koji je

imao velike pedagoške i predavačke sposobnosti.• Napisao je oko 80 radova i dvije knjige, a pisao je na svim svjetskim

jezicima .• Dr.Grossmann bio je dva mjeseca na studijskom putovanju u

Francuskoj gdje se usavršavao iz kardiologije te u Merkuru osniva prvu „srčanu stanicu”.

• Bio je docent na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi kolegij: Suvremeni problemi u odnosu oprema narodnom gospodarstvu.

LIJECNICKIVIJESNIK

Kolege:

• li.AV-M •A-'r.L ». :•:• ?•!< V ’aiv.

L »fPSCmovM«MLLAZAlt KOVKOVK I C4LVLADIM . I IGOO ♦!

Grossmann, Makso : DOJMOvl 0 FRANCUSKOJ MEDICINI

Dr. Makso Grossmannpiše broine radovei pnloge u Liječručkom vijesniku

Lijecmcki vijesnik

Dr. M.. Grossmann: Novi e cinienice o malan i, 2019Dr. M.. GrossmanniO preporoau kmma 1923Ass. Dr. Makso Grossman n, Zagreb: I n s u 11 n

GROSSMANN, Makso i NEUmANN, Ljuba Khnische Studien zur Frage des Diabetes lnsipidus zbora !ix<wka krAhcvina Hrvatek«

GROSSMANN, Makso, ŠANDOR, Jakov Die Proteinkorpertherapie des Diabetes mellitusGROSSMANN, Makso Djelovanje kamfora i heksetona na životinjsko i ijudsko srce

GROSSMANN, Makso Kinin kao sredstvo funkcijonalne diagnostike jetara (ujedno prilog k Widalovoj hemoklazičnoj probi)GROSSMANN, Makso La Trinitrine (Etude pharmacolgiaue et cliniaue)GROSSMANN, Makso Nekoliko problema teorije i prakse seceme bolestiGROSSMANN, Makso Razvitak dijagnostike i terapije sraštenja srca s osrdačjemGROSSMANN, M. i PEIČIĆ-KOSIER, M. :O rektalnom davanju živinih dijuretika

Grossmann, Makso: NADOMJESCI SLADORA U DlJETETICI SECERNE BOLESTIGROSSMANN, Makso Kava kao lijekGROSSMANN, Makso H.H. MeverGROSSMANN, M. I HITREC, R. O protaminskom inzulinu(>rossmann, Makso prim. dr. Edemska bolest (1946)

,us DR.M.GROSSMANN |

ODEBUANIU 1 mršavlieniu

MSĐ-vSDMSKffi I301BMVKKAivrni rn rie

-.v*’ tffil’

BIIBREŽNE ‘BOLESTl.

ii vie

Dr MAKSO 3RO98MANNMflMANU .MIHNUMOVC« ••AH’OIKI■ ’

IDr. ARPAD HAHN

XA■

Suiuctau^- . xani4’^x

t><n W-

i u 3 anim.aoom .iucćmićcoo vjasNiKv ZAaata

Dr. Makso Grossman

LlJEĆNIĆKl VJESNIKQODl lkul

IN MEMORIAM Prim. Dr. MAKSO GROSSMANN

Nakoa orctipljeaJt patnja u hitlerotstoaa lo gonaia. tesko i željac oćrimjuči nov tivot ■ na- pać«n<ij i <Ktohodanoj dnmnarm, umro ja nakon dugc i tcikc boicaL prta«. dr. Makati Groaa- imail icdao od nailh vodećih IntcrnisU.. Umro j« ii ćasu kad j« nnslm d« posvrii «ve svoje ana- g« i vtliao intcrmaiičku iakuatvu xa dcfero naaih naruda 1 naprcdak aato [nedii-i/i.

Dr Makao Gnjasaiana rodto s« u Vvkovaru 13. (L. 1893. Vcć u artdajoj tkol| pokazao j« tanogo iatcresa u pckrodoe naukc i jceik« ■ pc n-rtotku rvslo« gnevksaije o Zagrečtu vpisao se ■a Mcdicmaki Ukaltet u Hcću, gdj« j« prtimo- virao 4. VJL 191tr

Pothj« aavrtsnih studiia postao »e sekundai- rntn lijaćnikum ». I. MadiaoakoB od)«lenju općc drlavnc boluict a Đcču |4«d proi. dr. Palj, oetao je tamo do 1917.. kad )e mobilUirao. Za «ni«m« hnravka u radio je mnofo* u far-■ultotoakci* savudu nrtil. Haaaa Hnr«t-May«m. 1 znp<ravo je jcdu« ud Mjuudajaajih crt* » m«- dionskom radu dra. GrossmAnna o|egoto ve liku puraavnnj« iarmakologiie. kojom sc on bavi i u toku aroga kliaaekug rada. VtCi dio Gm«a- tMniMnih kLx,:kih r*dos« uaku je oov«can • iar- ■abdMUm Inutšvantima kod boMeakkog kre- ■«la Po evTMtku r«ta pnstav|j«n je 1 III 19J>. ASaStetibOm ■ Mudicšnakiii kliniiL i prrma xnr« |e dr. Makso Grotdmuaa bto icdan od prvib aa»- rienata Medtcinskog fiiulttU □ Zagrcbu

Njegov horavak na ilinici bio j« «eoma pto- dunti«an ■ aaaćajan xa zaxa inUrna madiaa«

Dr. Makau GaotMunA >pad« bei ikakve snmje u rtd uBih uAibcOph i Mjptodniph mndit-zakih jnsaca. Za vrijaeaa haratka u idintoi, U> jcat ■»« du gudaia 1938, puhlicUAO |c oko <0 strećnlh radota.

Uaatoć ajvgtno) udlićaoj «pr«au n* puiju ^aicru« nucdituuc lc umtoć »cLaau pedagoAkim 1 precaiaćsdiu *pc*ofc*o*UnMi, Dvot Maksa <iro«MaaBaa u kliasci hio ]■ vvzan «z niz iuakih lićuih int—nata ux Uxbu, koja jc biU tako rtdi »U« z«go «Arakicn»bCnA za oodHnje hm pniU«. U naponn avoga madicinakug stvaraaj* I tu ■ uun&cntu kad ■« ućzkivalu, <U uc pnmiti pnznanje za svoj ouućru 1 sLrutal rad te za ■vuj« spneubnoeti. sliaajvm okolnosti, a zahva- l|uju£i jkmIujmu aianuviUh «vujib klinicaih ku- leg*. Mnksu GruaainaAO badc uoatoć tasM, ibo M bio najslanjt aslslcnt, i najvtte spreme i spo- ■ubnuati, rfdncimu iz trv. bvdietekih razlog« Makso GrUMmaati auj< bto burlm čuvjak, ac i« povhdi ix kliaUe, premda mu j« «U»l|eoo u* val[u, da mota i aadaJje ostati na idtnics kao vo- lotttcm aauclanL pnd takrim cMoinretiaia Gtom- mano nij« vile tuofto oataii m Mtzdtomakuj kli nio. vac poetaje. iako uz rebke smetnje, vrtio- ccm dufnuatj »«ta intKrnog odjela tadanj« Za- kladac bolntoe. L atođcaum 1929. g«d. pualaj« s*iom interoog odjeto sanatoctja Mctkrn, gdje j« bto pOTrrtnrao i ravnatelj«m. Na toj jc du- žnoatl osUu ave tto Kvihnj« I94t. god., kad j« pr«d oa|tzdom taiizma i akupadjc «oiigrir»u ix aMelj«. Neko m vnjeme sktoouo u iMCMMtvo, no 1V-1J. fođ. udvali au ga Nijetna ■ logor Ovvriendn, gdje |« bto tto gud. 1944., kad Ja j« ovluhadila Crvena Annlja, koj« |t uvijtA apo suajeo m srnogu rahvalnos.lL

Makuu Ghmmm paaao j« na svima svjet- *kim jezictma, u smugim doatacim i alranim ća- aopuima. Promotrirkl ajegote radov«, kojik im« de oko BO, putrchno j« jcai ;ednom naglasitl, da je domiAantna i kerakluriitiCa* crt* n|«govih radrna veliko farmakoloCko znanj«. Pr«dal«ko bt naa <idv«to kad tuimo ht|eii pojcdiaaćnu prikazati sve ajegut« mdov« On je pisao o kll- rkkom djelovanju kiniaa, knlaina. peipavcrina, u djatovanju kamioca, imuliaa, o hamnklanenoj kriri i L d. N>«govj radovi o auaćanju i načton aplikacij« niirita kod angmozajh atax;M uUa n u udlbcoik iamakolugij« .M«y«r-Gotllieb-a a spominju se I u uuioghu drugim moslranim radovima.

Dr. Grossmann se nakon povratka iz Auschwitza opet zapošljava u Merkurovom sanatoriju te je od 1945.do svoje smrti 1947. vodio njegov interni odjel i bio je i ravnatelj.Umro je u Zagrebu 20.II.1947. nakon duge i teške bolesti i pretrpljenih patnji u logoruUT • • • *1 1 • • •Liječničkom vjesniku za lipanj-srpanj 1947. dr. Arpad Hahn piše „In memoriam”

ItOTA UBfTlH »ILftOSr

----- ■ ' ■ -

Gotovo nema židovske općine u Hrvatskoj iz koje Židovi nisu poslani u Auschwitz

Auschwitz broj stradalih po općinama

Number of Holocaust survivora ( 1998) From different camps in Germany. NDH. Hunaarv and other contries

Preiivjeh ridovsto struCnjaci

■ nepozrtalo ■ ubiieno ■ prehvieto

0ađvoketi 4ećmo ođ toga hfećrNce

■ preživplo 15 45 3■ ufctjeno 86 78 14■ nepomaio X 40 5