DOSADAŠNJI RAZVOJ I 2013.-2017. STRATEŠKI PLANedusbih.org/bhs/wp-content/uploads/2014/04/EDUS-_RAZVOJ...DOSADAŠNJI RAZVOJ I STRATEŠKI PLAN EDUS-a 2014.-2017. - 4 - škola. Fakulteti

Mjedenica 34, 71000 Sarajevo(387) 33 832 371, (387) 62 696 235

[email protected]

DOSADAŠNJIRAZVOJ ISTRATEŠKIPLAN

2013.-2017.

[Kako i zašto je nastao “EDUS“, dosadašnji uspjesi, osnovni pravci razvoja, strateški ciljevi i aktivnosti u navedenom periodu .]

[ na putu prema ostvarenju punog potencijala djece sa i bez poteškoća u razvoju]

«EDUS» «EDUKACIJA ZA SVE»Udruženje za unapređenje obrazovanja i podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju

«EDUS» «EDUKACIJA ZA SVE»Udruga za unaprijeđenje obrazovanja i potpore djeci sa i bez poteškoća u razvitku

«ЕДУС» «ЕДУКАЦИЈА ЗА СВЕ»Удружење за унапређење oбразoвaњa и подршке дјеци са и без потешкоћа уразвоју

«EDUS»«EDUCATION FOR ALL»Association for advancement of education and support for children with and without developmental delays

DOSADAŠNJI RAZVOJ I STRATEŠKI PLAN EDUS-a 2014.-2017.

- 2 -

«EDUS» «EDUKACIJA ZA SVE»

Udruženje za unapređenje obrazovanja i podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju

NAŠA VIZIJA

Realizacija punog potencijala svakog djeteta, sa i bez poteškoća u razvoju.

MISIJA „EDUS-a“

„EDUS“ („EDUKACIJA ZA SVE“) je neprofitna, nevladina organizacija koja razvija i unapređuje obrazovanje i podršku djeci sa i bez poteškoća u razvoju, partnerstvom sa vladinim, nevladinim i profitnim sektorom, kroz edukaciju, informiranje i podizanje svijesti javnosti.

KAKO JE NASTAO „EDUS“?

„EDUS“ je nastao krajem 2010. godine, okupljanjem stručnjaka, roditelja i građana, a kao izraz potrebe za stvaranjem jedinstvenog saveza pojedinaca i grupa koji pred sobom imaju viziju o realizaciji punog potencijala svakog djeteta, bilo ono sa poteškoćama u razvoju ili ne.

Glavni povod za osnivanje EDUS-a 2010. bio je dolazak u BiH, na molbu roditelja, naučnice iz oblasti pedagogije, psihologije i defektologije prof.dr. Nirvane Pištoljević, koja je željela da svoje znanje i iskustvo iz SAD-a iskoristi kako bi pomogla i djeci u BiH. Roditelji i stručnjaci su tražili načina da naprednu praksu, očitovanu u stalnom i mjerenom napretku djece uključene u prvobitni pilot- projekat u školi „Mjedenica“, prošire, zadrže i ugrade u postojeći sistem podrške djeci te učine dostupnom svoj djeci u BiH.

CILJNA PODRUČJA DJELOVANJA

Kroz dugogodišnja praktična i naučna iskustva roditelja i stručnjaka uključenih u „EDUS“, uočili smo sljedeće probleme:

Slabosti strukture podrške djeci u razvoju i obrazovanju

U BiH, na svim nivoima vlasti, ne postoji uvezan, koherentan sistem zdravstvo- obrazovanje-socijalna zaštita, koji se prirodno i logički nameće kao neophodan u obezbjeđenju podrške optimalnog razvoja svakog djeteta, a naročito djece sa posebnim potrebama.

Takođe postoji i problem nedovoljne povezanosti i saradnje vladinog i nevladinog sektora društva. Vladin sektor nema sluha za stvarne potrebe, često veoma dobro artikulisane od strane nevladinog sektora, dok nevladin sektor ima rezigniran odnos prema vladinom: umjesto da se kroz intenzivniji dijalog nađu moguća rješenja, pritisnute potrebom, nevladine organizacije same snose teret aktivnosti koje bi trebalo da obavljaju za to plaćene, odgovarajuće institucije.


- 3 -

Nevladin sektor je u ovoj oblasti se uglavnom sastoji od različitih strukovnih udruženja (udruženja pedagoga, psihologa, defektologa, itd.), kao i udruženja roditelja grupisanihnajčešće prema vrsti poremećaja kod djece (Down sindrom, autizam, mentalna retardacija, cerebralna paraliza, itd.). Iako bi se moglo očekivati da svi oni imaju zajedničke interese u oblasti razvoja djece, njihovi ciljevi vrlo često divergiraju, na račun i štetu djeteta sa poteškoćama u razvoju.

Socijalna (ne)uključenost

Na osnovu izvještaja UNDP-a iz 2007. o socijalnoj uključenosti, može se zaključiti da je to jedan od glavnih problema u BiH (svaka druga osoba socijalno isključena, po raznim osnovama). Naročito je težak položaj djece i osoba sa posebnim potrebama. Iako je nizak ekonomski status zemlje i nerazvijenost infrastrukture najviše doprinosi takvom stanju, niska svijest javnosti o životu i potrebama ovih ljudi dodatno ga otežava. Porodice djece sa poteškoćama u razvoju svakodnevno i svuda nailaze na prepreke i nerazumijevanje društva, od odlaska na igralište, preko korištenja javnog prevoza do odlaska ljekaru i pohađanja nastave. Mnoge sredine, čak i u većim gradovima, još uvijek stigmatiziraju ne samo dijete, već i cijelu porodicu. Rezultat ovakvog odnosa je da se takvoj djeci često uskraćuje i kakvo-takvo obrazovanje koje mogu dobiti- odrastajući u kućama, prepuštena su samo brizi svoje porodice, sa vrlo ograničenim kontaktom sa vanjskim svijetom.

Nedostatak adekvatno obučenog stručnog kadra i nepostojanje sistema raneintervencije

Osjećaj prepuštenosti samim sebi porodici djeteta sa poteškoćama u razvoju vrlo često se javlja odmah nakon dobivanja dijagnoze, kad je dijete uzrasta 3-7 god.Zbog izraženog nedostatka adekvatno obučenog stručnog kadra, naročito npr. za rad sa djecom sa poremećajima autističnog spektra, ali i nekim drugim razvojnim poremećajima, ljekari koji daju dijagnozu su u neprilici jer nemaju kome da upute roditelje koji prihvate dijagnozu i žele da pomognu svom djetetu. Sistem rane intervencije, već odavno ustanovljen u mnogim zemljama svijeta, kod nas, nažalost, još ne postoji ni u vokabularu stručnjaka. Dijete tako provede dragocjene godine ranog razvoja, kad je njegov mozak najplastičniji i najviše podložan usvajanju vještina, bez adekvatnog tretmana i podrške, što značajno utiče na nivo njegove funkcionalnosti u dobu kad treba da počne pohađati obaveznu i svoj djeci zagarantovanu osnovnu školu. Većina djece sa težim poremećajima (npr. autizam) u toj fazi nemaju ni najosnovnije vještine za boravak u osnovnim školama: nemaju razvijenu sposobnost slušanja i praćenja uputa ni sposobnost govora, mada kod mnogih postoji potencijalna kognitivna sposobnost, u nekim slučajevima i veća nego kod tipične djece istog uzrasta.

Problematika inkluzivnog obrazovanja, redovne škole i specijalne ustanove

Inkluzija djece sa poteškoćama u razvoju, promovisana od prije par godina i sa velikim entuzijazmom prihvaćena od strane roditelja djece sa poteškoćama u razvoju, shvaćena je i primjenjena vrlo usko i nedjelotvorno: zasad ona znači da svako dijete ima pravo da pohađa redovnu nastavu. Tu značenje pojma inkluzije u našoj zemlji počinje i, nažalost, završava. Uspjesi su minimalni i sporadični, zavise uglavnom od slučaja (samo rijetki učitelji imaju potrebno znanje i obuku za rad sa djecom sa različitim razvojnim poremećajima, većina ih ne zna niti razlikovati) i dobre volje, ionako slabo plaćenog i preopterećenog osoblja osnovnih


- 4 -

škola. Fakulteti sa kojih pristiže novi stručni kadar (pedagogija i filozofija-psihologija) još uvijek nemaju niti katedre za obrazovanje djece sa razvojnim poteškoćama, uče po zastarjelim udžbenicima, tako da je znanje kojim su opremljeni za inkluzivnu nastavu na neprihvatljivo niskom nivou. Takođe, ne primjenjuje se nikakva naučna metoda praćenja učenja i razvoja djeteta, kako onih sa poremećajima, tako i tipične djece. Stručnjaci J.U. „Mjedenica“, napravili su u 2010., na zahtjev roditelja čija su djeca jedno vrijeme bila uključena u redovnu nastavu, istraživanje o sposobnosti te djece, sa poražavajućim rezultatima: većina djece su na nižem nivou funkcionisanja nego što su bili prije pohađanja redovne nastave. (Pristup izvještaju moguć na zahtjev).

Iz navedenih razloga, specijalne škole u BiH, iako nepopularne i zapostavljene od strane vlasti nakon propagiranja inkluzivnog obrazovanja, još uvijek su neophodne i aktivne. Osoblje ovih škola (edukatori-rehabilitatori, psiholozi, pedagozi, logopedi i fizioterapeuti) su profesionalno upućeni u problematiku različitih poremećaja i imaju puno više strpljenja i razumijevanja za djecu i njihove porodice. Problem u ovim školama, kao i na fakultetima koji stvaraju kadar za njih (edukacija-rehabilitacija, filozofija-psihologija) je što su, u periodu rata i tranzicije, izgubili „korak s vremenom“- najveći pomaci u oblasti rada sa djecom sa razvojnim poremećajima, naročito kad su u pitanju najučestaliji- poremećaji autističnog spektra, desili su se baš u posljednje dvije decenije. Nažalost, obrazovne institucije ne čine dovoljno da uslove i osiguraju proces stalnog usavršavanja, sticanja najnovijih saznanja i uvođenja najboljih praksi.

Problemi visokošolskih ustanova i nerazvijenost nauke

Pored toga što još nemaju razvijene katedre ni kurikulume koji bi obuhvatali savremene, naučne metode rada sa djecom sa i bez poteškoća u razvoju, jedinstveni problem svih relevantnih visokoškolskih ustanova je da imaju izuzetno oskudnu i nefunkcionalnu praktičnunastavu. Iako napredna praksa univerziteta u svijetu podrazumijeva, najčešće, jednogodišnji praktični rad kao uslov za dobivanje diplome, naši fakulteti se zadovoljavaju sa par desetinačasova. S obzirom da se naučiti raditi sa djecom ne može nikako drukčije osim samim radom, a ne samo usvajanjem gradiva iz skripti i udžbenika, opisano stanje u obrazovanju djece ne čudi.

Naučno-istraživački rad u ovoj oblasti, što zbog oskudice, što nezainteresovanosti domaćih stručnjaka, osim kao uslov sticanja akademskih zvanja, gotovo da i ne postoji.

Nedovoljna zakonska zaštita najboljeg interesa djeteta

Ni zakonski, prava djeteta na adekvatno obrazovanje nisu dovoljno zaštićena: npr. ukoliko se roditelji pri procesu rastave braka ne mogu složiti oko toga da li djetetu treba specijalna edukacija ili ne, mišljenje stručnjaka se uzima u obzir, ali se konačna odluka o tome donosi tek na kraju parnice, koja može da potraje mjesecima i duže, čime se djetetu, u toku procesa, potencijalno uskraćuje pravo na adekvatno obrazovanje, ponekad i u ključnom periodu njegovog razvoja.

Takođe, kategorizacija razvojnih poremećaja kod djece je zastarjela, uska i rigidna, ali su roditelji primorani da joj, kako bi ostvarili socijalnu pomoć, svoju djecu podvrgnu, dodatno ih etiketirajući na taj način. (npr. u BiH postoji samo 5 edukativnih kategorija, dok u SAD-u, već od 1974. postoji čak 13 i, u Austriji 10, Sloveniji 8, itd. i za razliku od onih u BiH nisu toliko usmjereni prema dijagnozi koliko prema edukacijskim potrebama djece).


- 5 -

DOSADAŠNJA POSTIGNUĆA (2010.-2013.)

Najvažnije postignuće EDUS-a je da, već četvrtu školsku godinu zaredom, obezbjeđuje,u okviru EDUS-CABAS programa u školi „Mjedenica“ i EDUS-ovom Centru za ranu intervenciju, intenzivan multidisciplinarni tretman i obrazovanje (15-23h sedmično), po najvišim naučnim i svjetskim standardima, za 100 djece. Dosad je registrovano preko 250djece koja su bila direktno uključena u program. Istovremeno se vrši direktna praktična i teoretska obuka (trenutno 25 stručnjaka, sveukupno je u programu dosad učestvovalo preko 40) raznih profila (pedagozi, psiholozi, edukatori-rehabilitatori, fizioterapeuti, socijalni radnici, itd.), te obuka roditelja za rad sa svojom djecom.

Kao glavni inicijator i ko-organizator konferencije: “Rana detekcija, dijagnoza iintervencija kao ključ uspješnog tretmana neuroloških razvojnih poremećaja kod djece”- u aprilu 2011., pri Akademiji nauka i umjetnosti BIH, EDUS je započeo proces rješavanjaproblematike uspostave servisa za ranu intervenciju, kao i poboljšanja rane detekcije razvojnih poremećaja.

2011. godine EDUS je osnovao Centar za ranu intervenciju, prvi takve vrste u BiH,gdje djeca koja dobiju dijagnozu razvojnog poremećaja u ranijoj dobi, kao i djeca kod koje se sumnja na poremećaj ili imaju evidentnu razvojnu smetnju dobivaju intenzivan multidisciplinarni tretman u dobi kad je taj tretman najefektivniji, što značajno poboljšava njihove izglede u budućnosti. Za poremećaje kao što je autizam, ovaj Centar je sad jedina adresa i na nju sada pristižu porodice iz cijele BiH.

2012. Godine EDUS počinje sa obukom stručnog kadra iz drugih BiH centara kao štosu Banjaluka, Zenica i Bugojno, proširujući tako oblast djelovanja na cijelo područje BiH.2013. EDUS postaje i partner UNICEF-u i Federalnom ministarstvu zdravstva u projektu obuke stručnog kadra širom BiH za ranu detekciju i intervenciju.

Osim uobičajenog programa primjenjene bihejvioralne analize, u školskoj 2013/14. god.uveli smo i projekat osnaživanja žena pod nazivom „Glas žena koje su glas djece s poteškoćama u razvoju“, kojeg je finansirala Američka ambasada u Sarajevu, a u kojem je, kroz predavanja i radionice obučeno preko 40 majki i očeva da primjenjuju naučnu metodologiju kod kuće. Također su pohađali i predavanja na temu ljudskih prava i socijalne zaštite.

U vrijeme školskih praznika organizovane su Ljetna i Zimska škola, čime su uspješnopremošćene praznine između polugodišta i školskih godina, što se pokazalo od nemjerljive koristi za djecu i roditelje.

EDUS je dosad publikovao i više tematskih brošura: o CABAS metodologiji, o ranomrazvoju djeteta- gdje se roditelji informiše o indikatorima tipičnog razvoja, poremećajima te im daje korisne savjete kako da pomognu svom djetetu, zatim mapu tipičnog razvojnog puta djeteta do 5 godina, koja je ujedno i prvi dokument na b/h/s jeziku postavljen na stranicu svjetske organizacije za autizam „Autism Speaks“.

O EDUS-u je napravljeno više medijskih priloga, a produciran je i kratki dokumentarniTV film o EDUS-ovom programu, a osim brojnih članaka u lokalnim novinama, objavljeni su članci i u novinama u Beču, Perthu i Dubaiu.


- 6 -

Na Javnim pozivima za projekte u oblasti socijalne inkluzije raspisanom od straneUNDP-a i lokalnih vlasti u okviru Projekta jačanja lokalne demokratije, EDUS-ov projekat je u dva navrata dobio najvišu ocjenu i puni iznos od 70,000 KM.

Maja 2013., na konferenciji Mreže jugoistočne Evrope za autizam (SEAN)„Multisektorski pristup ranoj detekciji i intervenciji kod djece s razvojnim poremećajima s posebnim naglaskom na djecu s autizmom“, koji su u Sarajevu organizovali UNICEF, Autism Speaks i Federalno ministarstvo zdravstva, EDUS-ovi stručnjaci i roditelji su bili u centru pažnje; praksa iz EDUS-ovog programa, koju su prezentirali naši edukatori, pokazala se kao najnaprednija, ne samo u Regionu, nego i šire;

Obilježavajući Međunarodni dan djeteta, Ambasada Australije iz Beča i UNICEF suu novembru 2013. organizovali prijem u Umjetničkoj galeriji BiH, kako bi privukli pažnju vlasti na potrebu podrške pravima djece s razvojnim teškoćama na kvalitetno obrazovanje, stavljajući akcenat na EDUS kao primjer dobre prakse.

Obilježavajući Svjetski dan autizma 2. aprila, EDUS je svake godine od osnivanja vodioveoma uspješne kampanje obavještavanja javnosti o autizmu, a pokrenuta je i akcija „Light it up Blue“, čime je Sarajevo postalo prvi grad u Regionu koji se priključio svjetskoj akciji vezanoj za ovaj dan. Ovom prilikom je i EDUS-ova verzija Mape tipičnog razvoja u ranom djetinjstvu postavljena na mrežu najveće svjetske organizacije za autizam, „Autism Speaks“,

EDUS je također bio aktivan na domaćoj i međunarodnoj naučnoj sceni: nakonferencijama u New Yorku, Milanu, Granadi, Banja Luci, Tuzli, Zenici i Sarajevu, su predstavljeni, osim samog EDUS-CABAS programa i nekoliko naučnih radova koje su EDUS-ovi stručnjaci napravili u toku rada u tom programu.

EDUS je organizovao tri izložbe radova djece sa poteškoćama u razvoju, kao i koncerteza njih, te više dobrotvornih koktela. Također je 2013. u Umjetničkoj galeriji BiH organizovana izložba fotografija iz našeg programa povodom obilježavanja Dana djeteta.

EDUS-ove učionice su posjetili brojni domaći i strani stručnjaci, zatim predstavniciUNDP-a, UNICEF-a, OSCE-a, NATO-a, Ambasade SAD-a, Velike Britanije, Australije,Japana, Norveške i Švajcarske, „Autism Speaks“, „Jigsaw School“, Koledža umjetnosti i nauka Sjeverne Karoline, Dubai Care-a, te brojni drugi zvaničnici.

EDUS broji oko 100 članova i veliki broj pomagača, među kojima domaći i stranizvaničnici, umjetnici. Među Počasnim direktorima nalaze se poznati svjetski naučnici i profesori univerziteta, rukovodilac međunarodne kompanije i umjetnik.

Naši glavni donatori su Evropska unija, preko Razvojnog programa Ujedinjenih nacija,UNICEF, Ambasada SAD-a u BiH, NATO HQ Sarajevo, Ambasada Australije u Beču Švicarska razvojna kooperacija (SDC), , BHeart (Udruženje bosanskohercegovačkih žena u SAD-u), Federalno ministarstvo zdravstva, Grad Sarajevo, UN Women’s Guild Vienna, Opštine Stari Grad i Centar.


- 7 -

Prema izloženim problemima i na osnovu vlastitih iskustava, a imajući pred sobom navedenu viziju, „EDUS“ je definisao svoje strateške pravce, ciljeve i aktivnosti:

STRATEŠKI PRAVCI EDUS-a

Kvalitativno unapređenje sistema podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju

Strukturno unapređenje sistema podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju

Podizanje svijesti javnosti


- 8 -

STRATEŠKI CILJEVI I AKTIVNOSTI NA DOSTIZANJU CILJEVA

Strateški pravac 1:Kvalitativno unapređenje sistema podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju

Cilj:1.1. Edukacija stručnjaka, studenata i roditelja kroz uvođenje modernih i

efektivnih, naučno dokazanih metoda rada sa djecom sa i bez poteškoća u razvoju;

Aktivnosti:a) nastavak EDUS-CABAS programa u školi „Mjedenica“, te u Centru za

ranu intervenciju u istom kapacitetu od oko 100 djece;b) osnivanje Resursnog centra u Sarajevu, sa pridruženim odjeljenjima u

svim većim centrima u BiH, odnosno tamo gdje postoji interes i potreba. Osim što bi služio kao mjesto za obuku stručnih kadrova, Resursni centar bi istovremeno bio i inkluzivna predškolska i školska ustanova, za djecu sa i bez poteškoća u razvoju, kao i stručni i naučnoistraživački centar povezan s BiH i svjetskim univerzitetima;

c) organizacija predavanja na fakultetima (pedagogija, filozofija, edukacija-rehabilitacija, medicina) i drugim javnim ustanovama (PPZ, osnovne i srednje škole) koji iskažu interesovanje, širom BiH;

Cilj:1.2. Pomoć u razvoju sistema rane detekcije, dijagnoze i intervencije

poremećaja i problema u razvoju djece;

Aktivnosti:a) Nastavak rada i proširenje kapaciteta već osnovanog Centra za ranu

intervenciju;b) stručna pomoć i lobiranje kod nadležnih institucija i javnih

ustanova (ministarstva, vrtići, klinike i dr.) i međunarodnih organizacija (UNICEF) kako bi aktivno učestvovale u navedenim aktivnostima i izgradnji sistema rane intervencije na području cijele BiH;

c) pomoć u implementaciji i održavanju izgrađenog sistema rane intervencije.

Cilj:1.3. Unapređenje visokoškolskog sistema;

Aktivnosti:a) zagovaranje otvaranja novih katedri za specijalnu primjenjenu pedagogiju

i primjenjenu psihologiju;b) zagovaranje intenzivne praktične obuke studenata relevantnih fakulteta

kroz rad u EDUS-CABAS programu te u Centrima za izvrsnost u učenju i podučavanju koje EDUS planira osnovati u Sarajevu i Banja Luci;

c) stručna pomoć pri pravljenju savremenih kurikuluma i recenziji udžbenika;d) pomoć u naučnoistraživačkom radu postdiplomskih studenata.

Cilj:


- 9 -

1.4. Zagovaranje preciznijih zakonskih okvira za zaštitu najboljeg interesa djeteta; Aktivnosti:

a) zagovaranje izrade zakonskog okvira za uvođenje sistema raneintervencije;

b) zagovaranje zakonskih okvira za modernizaciju procesakategorizacije djece sa invaliditetom prema najboljim svjetskim praksama, kako bi se usmjerio prema edukacijskim potrebama djece;

c) zagovaranje revizije relevantnih zakona (Porodični zakon, Zakon o osnovnom školstvu, Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju itd.), te izrade potrebnih zakonskih i podzakonskih okvira za primjenu najoptimalnijih rješenja za svako dijete.

Cilj:1.5. Praćenje savremenih svjetskih tokova u oblasti obrazovanja i podrške djeci u

razvoju i primjenjivanje najboljih praksi;

Aktivnosti:a) nabavka stručne literature neophodne za primjenu projektnog modela

obrazovanja, kao i za opšte obavještavanje i usavršavanje;b) učestvovanje na međunarodnim naučnim konferencijama i primjenjivanje

stečenog znanja.Cilj:1.6. Podrška razvoju relevantnog naučnoistraživačkog rada i razvoj naučne saradnje

na državnom i međunarodnom nivou;

Aktivnosti:a) predstavljanje rada u projektnim učionicama i ispitivanje njegove

efektnosti kroz naučnoistraživačke radove;b) predstavljanje tih radova na međunarodnim konferencijama;c) osnivanje međunarodnog naučnoistraživačkog centra;d) radionice za dizajn naučnoistraživačkih radova;e) organizacija seminara i konferencija.

Cilj:1.7. Organizovanje i sprovođenje izvansistemskih aktivnosti koje mogu da

povećaju kvalitet podrške djeci u razvoju;

Aktivnosti: a) organizovanje sportskih aktivnosti (plivanje, hipoterapija i sl.);b) organizovanje umjetničkih radionica i predstava za djecu;c) osnivanje dnevnih boravaka za stariju djecu;d) organizovanje posjeta muzejima, kinima i pozorištima.

Strateški pravac 2:Strukturno unapređenje sistema podrške djeci sa i bez poteškoća u razvojuCilj:2.1. Okupljanje stručnjaka, roditelja i ostalih građana koji žele da postojećesisteme

vezane za razvoj djece (obrazovanje, nauka, zdravstvo i socijalni rad) unaprijede i bolje prilagode individualnim potrebama svakog djeteta;

Aktivnosti:


- 10 -

a) promocija aktivnosti na medijima;b) animiranje javnosti kroz predavanja i rasprave;c) organizovanje seminara i radionica.

Cilj:2.2 Bolje uvezivanje obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog

sistema kako bi bili što bliži stvarnim potrebama djece sa i bez poteškoća u razvoju i njihovih porodica;

Aktivnosti:a) organizovanje sastanaka sa resornim ministarstvima na svim nivoima

vlasti;b) zagovaranje bolje međusobne integrisanosti sistema;c) pomoć pri izradi novih politika i planova u zdravstvu,

obrazovnom i socijalnom sistemu, po ugledu na najbolje svjetske prakse.

Cilj:2.3. Saradnja sa vladinim, nevladinim i profitnim sektorom u oblastima od

zajedničkog interesa;

Aktivnosti:a) potpisivanje ugovora o partnerstvu i sponzorstvu;b) izrada i realizacija zajedničkih projekata;c) zajedničko zastupanje interesa djece pri organima vlasti.

Strateški pravac 3:Podizanje svijesti javnosti

Cilj:3.1. Podizanje svijesti javnosti o potrebi za sveobuhvatnim pristupom u podršci

i obrazovanju djece, sa ciljem zadovoljenja njihovih individualnih potreba;

Aktivnosti:a) medijska kampanja (članci, bilboardi, medijska pojavljivanja);b) prikazivanje priloga o EDUS-u na TV-u.

Cilj:3.2 Poboljšanje opšte obavještenosti o razvojnim poremećajima, potrebama

djece i postojećim sistemima podrške;

Aktivnosti:a) štampanje i distribucija brošura, letaka i plakata;b) u saradnji sa izdavačima, publikacija i priručnika za širu javnost;c) učešće u radio i TV emisijama i elektronskim portalima;

Cilj:3.3 Afirmacija i podizanje svijesti o potencijalima djece sa poteškoćama razvoju;

Aktivnosti:a) organizovanje dječijih izložbi, predstava i koncerata;b) organizovanje grupa na elektronskim medijima;c) medijska promocija aktivnosti a) i b).


- 11 -

ST

RA

TE

ŠK

I P

RA

VA

C

ST

RA

TE

ŠK

I C

ILJ

AKTIVNOSTVREMENSKI

PERIODKOŠTANJE

KM

1. K

vali

tati

vno

un

apre

đen

je s

iste

ma

po

drš

ke d

jeci

sa

i bez

po

tešk

oća

u r

azvo

ju

1.1.

Ed

uk

acija

str

učn

jaka

, ro

dit

elja

i s

tud

ena

ta k

roz

uvo

đe

nje

mo

de

rnih

, na

uč

nih

me

tod

a ra

da

a) nastavak EDUS-CABAS programa u školi „Mjedenica“, te u Centru za ranu intervenciju

na Dobrinji, u istom kapacitetu (oko 100 djece)jan 2014.-jun 2015.

250 000KM po školskoj godini

b) osnivanje Resursnog centra u Sarajevu, sa pridruženim odjeljenjima u svim većim

centrima u BiH, odnosno tamo gdje postoji interes i potreba. Osim što bi služio kao

mjesto za obuku stručnih kadrova, Resursni centar bi istovremeno bio i inkluzivna

predškolska i školska ustanova, za djecu sa i bez poteškoća u razvoju, kao i stručni i

naučnoistraživački centar povezan s BiH i svjetskim univerzitetima;

sep 2015.

Izgradnja 1 500 000

KM, rad kao pod a)

c) organizacija predavanja na fakultetima (pedagogija, filozofija,edukacija-rehabilitacija, medicina) i drugim javnim ustanovama (PPZ,

osnovne i srednje škole) koji iskažu interesovanje, širom BiH;

jan. 2014- dec. 2017.po potrebi, u zavisnosti od

interesa

10 000 KMpo

školskoj god.

1.2.

p

om

oć

u r

azv

oju

sis

tem

a d

etek

cije

, d

ijag

no

ze i

inte

rven

cije

o

rem

eć

aja

i pro

ble

ma

u r

azv

oju

dje

ce

a) nastavak rada i proširenje kapaciteta

već osnovanog Centra za ranu

intervenciju

jan. 2014- dec. 2017.Već uključeno u 1.1.a.

b) stručna pomoć i lobiranje kod nadležnih institucija i javnih ustanova

(ministarstva, vrtići, klinike i dr.) i međunarodnih organizacija (UNICEF)

kako bi aktivno učestvovale u navedenim aktivnostima i izgradnji

sistema rane intervencije na području cijele BiH;

jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

c)pomoć u implementaciji i održavanju izgrađenog sistema rane intervencije

jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

1.3

. U

nap

ređ

en

je

vis

ok

oš

kols

kog

sis

tem

a

a)zagovaranje otvaranja novih katedri za specijalnu primjenjenu pedagogiju i

primjenjenu psihologiju;jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

b)zagovaranje intenzivne praktične obuke studenata relevantnih fakulteta kroz rad u EDUS programu u Mjedenici, a kasnije u

Resursnom centru;

jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

c)stručna pomoć fakultetima pri pravljenju kurikuluma i recenzija udžbenika

jan. 2014- dec.2017. 10 000 KM

d)pomoć u naučnoistraživačkom radu postdiplomskih studenata.

jan. 2014- dec.2017. 0 KM


- 12 -

ST

RA

TE

ŠK

I P

RA

VA

C

ST

RA

TE

ŠK

I C

ILJ

AKTIVNOSTVREMENSKI

PERIODKOŠTANJE

KM

1. K

valit

ativ

no

un

apre

đen

je s

iste

ma

po

drš

ke d

jeci

sa

i bez

po

tešk

oća

u r

azv

oju

1.4.

Zag

ov

ara

nje

pre

ciz

niji

h

zako

nsk

ih o

kvi

ra z

a za

štit

u

naj

bo

ljih

inte

resa

dje

teta

a)zagovaranje izrade zakonskog okvira za uvođenje sistema rane intervencije;

jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

b)zagovaranje zakonskih okvira za modernizaciju procesa kategorizacije djece sa invaliditetom prema najboljim svjetskim

praksama, kako bi se usmjerio prema edukacijskim potrebama djece;

jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

c)zagovaranje revizije relevantnih zakona (Porodični zakon, Zakon o osnovnom

školstvu, Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju itd.), te izrade potrebnih

zakonskih i podzakonskih okvira za primjenu najoptimalnijih rješenja za svako dijete.

jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

1.5.

Pra

ćen

je s

avr

em

en

ih

svje

tski

h t

ok

ov

a u

ob

last

i o

bra

zov

anja

i p

od

rške

d

jece

u r

azv

oju

i

pri

mje

nji

van

je n

ajb

olj

ih

svje

tski

h p

raks

i

a)nabavka stručne literature neophodne za primjenu projektnog modela obrazovanja,

kao i za opšte obavještavanje i usavršavanjejan. 2014- dec. 2017. 15 000 KM

b) učestvovanje na međunarodnim naučnim konferencijama i primjenjivanje stečenog

znanja;jan. 2014- dec. 2017.

20 000 KMpo školskoj

godini

1.6

. P

od

rška

ra

zvo

ju r

ele

van

tno

g

na

učn

ois

tra

živa

čko

g r

ada

ira

zvo

j m

eđu

nar

od

ne

nau

čn

e

sar

adn

je n

a d

ržav

no

m i

međ

un

aro

dn

om

niv

ou

;

a)predstavljanje rada u projektnim učionicama i ispitivanje njegove efektnosti

kroz naučnoistraživačke radove;jan. 2014- dec. 2017. 10.000 KM

b)predstavljanje tih radova na međunarodnim konferencijama;

jan. 2014- dec. 2017.Već

uključeno

c)osnivanje međunarodnog naučnoistraživačkog centra;

jan. 2014- dec. 2017. Po projektu

d)radionice za dizajn naučnoistraživačkih radova; jan. 2014- dec. 2017.

Uključeno u seminare

e)organizacija seminara i konferencija.jan. 2014- dec. 2017. 30 000 KM

1.7

. O

rgan

izo

van

je i

sp

rov

ođ

enje

iz

van

sist

em

skih

akt

ivn

os

ti

ko

je m

og

u d

a p

ov

ećaj

u

kva

litet

po

drš

ke

dje

ci

a)organizovanje sportskih aktivnosti (plivanje, hipoterapija i sl.);

jan. 2014- dec. 2017. 10 000 KM

b)organizovanje umjetničkih radionica i predstava za djecu; jan. 2014- dec. 2017. 5 000 KM

c)osnivanje dnevnih boravaka za stariju djecu; jan. 2014- dec. 2017. Po projektu

d)organizovanje posjeta muzejima, kinima i pozorištima. jan. 2014- dec. 2017. 3 000 KM


- 13 -

ST

RA

TE

ŠK

I P

RA

VA

C

ST

RA

TE

ŠK

I C

ILJ

AKTIVNOSTKOŠTANJE

KM

2. S

tru

ktu

rno

un

apre

đen

je s

iste

ma

po

drš

ke d

jeci

sa

i bez

po

teš

koća

u r

azvo

ju

2.1.

Oku

plj

anje

str

učn

jak

a,

rod

itel

ja i

ost

alih

gra

đan

a k

oji

žele

da

po

sto

jeće

sit

em

e ve

zan

e za

ra

zvo

j dje

ce u

nap

rije

de

i b

olje

p

rila

go

de

ind

ivid

ual

nim

p

otr

eba

ma

dje

teta

a) promocija aktivnosti na medijima; jan. 2014- dec. 2017.

Ubrojano pod medijsku kampanju

b) animiranje javnosti kroz predavanja i rasprave; jan. 2014- dec. 2017.

Ubrojano u koštanje predavanja

c) organizovanje seminara i radionica. jan. 2014- dec. 2017.Ubrojano u koštanje seminara

2.2.

Bo

lje

uv

ezi

van

je o

bra

zovn

og

, zd

ravs

tven

og

i so

cija

lno

g s

iste

ma

kako

bi

bil

i što

bli

ži s

tvar

nim

p

otr

eb

am

a d

jece

sa

i b

ez

po

tešk

oća

u r

azv

oju

i n

jiho

vih

p

oro

dic

a;

a) organizovanje sastanaka sa resornim ministarstvima na svim nivoima

vlasti;jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

b)zagovaranje bolje međusobne integrisanosti sistema; jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

c)pomoć pri izradi novih politika i planova u zdravstvu,obrazovnom i socijalnom sistemu,

po ugledu na najbolje svjetske prakse. jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

2.3.

Sar

adn

ja s

a v

lad

inim

, n

evl

ad

inim

i

pro

fitn

im s

ekt

oro

m u

ob

last

ima

od

za

jed

nič

kog

inte

res

a

a) potpisivanje ugovora o partnerstvu i sponzorstvu; jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

b) izrada i realizacija zajedničkih projekata;

jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

c) zajedničko zastupanje interesa djece pri organima vlasti.

jan. 2014- dec. 2017. 0 KM


- 14 -

ST

RA

TE

ŠK

I P

RA

VA

C

ST

RA

TE

ŠK

I C

ILJ

AKTIVNOSTKOŠTANJE

KM

3.P

od

izan

je s

vije

sti j

avn

ost

i 3.1

.Po

diz

anje

svi

jest

i ja

vn

ost

i o

p

otr

ebi z

a s

veo

bu

hva

tnim

pri

stu

po

m

u p

od

ršci

i o

bra

zov

anju

dje

ce,

sa

cilj

em

za

do

vo

ljen

ja n

jih

ov

ih

ind

ivid

ual

nih

po

tre

ba;

a) medijska kampanja;

Barem jednom godinšnje, povodom značajnog datuma kao što je Svjetski

dan autizma.

10.000 KM

b)prikazivanje priloga o EDUSovom radu na TV-u.

jan. 2014- dec. 2017.

0 KM

3.2

Po

bo

ljšan

je o

pšt

e o

ba

vješ

ten

ost

i o

ra

zvo

jnim

po

rem

eća

jim

a, p

otr

eba

ma

dje

ce

i si

ste

mim

a p

od

ršk

e;

a) štampanje i distribucija brošura, letaka i plakata;

u saradnji sa izdavačima, publikacija i priručnika za širu javnost;

jan. 2014- dec. 2017. Po projektu

b)u saradnji sa izdavačima, publikacija i priručnika za širu javnost;

jan. 2014- dec. 2017. Po izdanju

c)učešće u radio i TV emisijama i elektronskim portalima; jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

3.3

.Afi

rmac

ija

i po

diz

anje

s

vije

sti

o p

ote

nci

jali

ma

dje

ce

sa

po

tešk

olć

am

a u

ra

zvo

ju;

a) organizovanje dječijih izložbi, predstava i koncerata;

jan. 2014- dec. 2017. 3.000 KM

b) organizovanje grupa na elektronskim medijima; jan. 2014- dec. 2017. 0 KM

c)medijska promocija aktivnosti a) i b). jan. 2014- dec. 2017.

Ubrojano pod

medijsku kampanju

Documents

DOSADAŠNJI RAZVOJ I 2013.-2017. STRATEŠKI PLANedusbih.org/bhs/wp-content/uploads/2014/04/EDUS-_RAZVOJ...DOSADAŠNJI RAZVOJ I STRATEŠKI PLAN EDUS-a 2014.-2017. - 4 - škola. Fakulteti