Doktorski program izdavaštvo i mediji (2)

Sveučilište u Rijeci • University of RijekaTrg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • Croatia

T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091W: www.uniri.hr • E: [email protected]

OBRAZAC I. - OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

Opće informacije

Naziv studijskog programa IZDAVAŠTVO I MEDIJI: studiji izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno-kulturnog identiteta

Nositelj studijskog programa Filozofski fakultet u Rijeci

Izvoditelj studijskog programa Filozofski fakultet u Rijeci

Tip studijskog programa sveučilišni doktorski studij

Razina studijskog programa poslijediplomska doktorskaAkademski/stručni naziv koji se stječe završetkom studija

doktor u području humanističkih znanosti (polje interdisciplinarnih humanističkih znanosti)

1. UVOD1.1. Razlozi za pokretanje studijaFilozofski fakultet u Rijeci pokreće sveučilišni doktorski studij pod nazivom IZDAVAŠTVO I MEDIJI: studiji izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno-kulturnog identiteta. Usmjeravajući se polju interdisciplinarnih humanističkih znanosti, ovaj studij predstavlja znanstvenu dogradnju koja izniče iz temelja filoloških i drugih humanističkih diplomskih studija na Filozofskome fakultetu u Rijeci (vidi 1.4.), interdisciplinarno se otvarajući i interesnim područjima susjednih znanosti. Humanističko težište ovoga programa smješta se prvenstveno na jezičnu, literarnu i kulturološku problematiku uz interdisciplinarno širenje prema srodnim disciplinama. Pritom, poštuje se činjenica da su izdavački studiji (PUBLISHING STUDIES) interdisciplinarno polje znanja koje se prožima i s medijskim studijima (MEDIA STUDIES), s usmjerenošću izdavačkim (knjižnim, novinskim, časopisnim i dr.) te drugim jezičnim i medijskim praksama. Slijedeći tako zadane premise, ovaj program s jedne strane razvija znanja i kompetencije potrebne za provođenje temeljnih znanstvenih istraživanja u polaznim humanističkim disciplinama koje čine platformu predložena doktorskoga studija, dok se s druge strane orijentira profiliranju interdisciplinarnoga presjeka polaznih disciplina, a time i znanstvenome osmišljavanju primjene ostvarenih znanstvenih uvida na izdavačke i medijske studije. Takva konstelacija znanstvenih interesa insistira koliko na provođenju temeljnih znanstvenih istraživanja toliko i na zahtjevnoj zadaći znanstvene razrade aspekata primjene temeljnih znanstvenih spoznaja na unapređivanje procesa i modela suvremenoga izdavaštva u jezičnom, književno-kulturnom i globalnom medijskom kontekstu, čime se određuje fokus i zacrtava specifična dodana vrijednost izobrazbe znanstvenih kadrova u okvirima ovoga programa. Sve viši stupanj znanstvene etabliranosti navedena interdisciplinarnog područja reflektira činjenicu da znanost u svijetu slijedi promjene koje se odvijaju u realnoj sferi novih tehnoloških i ekonomskih promjena u području masovnog komuniciranja. Znanja humanističkih disciplina kao i ona koja se s njima u praksi prožimaju valja okupljati i sintetizirati na način koji odgovara potrebama modernoga doba i tržišta rada. Pokretanje studija orijentirana stvaranju znanstvenoga kadra za područja nakladništva, novinarstva i novomedijskoga izdavaštva odgovara na izazov upravo takve realnosti. Svjedočimo društvenome trenutku u kojemu izdavačke, novinske i medijske kuće, kao nove kreativne ekonomije u novome poretku simboličke proizvodnje identiteta, mogu svoju misiju uspješno ostvariti samo ako joj ususret iziđe i sustav znanosti i obrazovanja. Stoga je cilj ovoga studija kreirati moderno obrazovan i znanstveno kompetentan kadar dorastao novim tehnološkim uvjetima kulturnih praksi koje su promovirale novu ulogu jezika, književnosti i medija u postmodernom svijetu. Referentni okvir ovoga studija je globalni (svjetski i europski) kontekst, a uže intereseno područje domaća jezična i književna kultura kojoj na koncu valja prilagoditi i u koju valja implementirati znanstvene spoznaje interedisciplinarnoga studija izdavaštva i medija. Studijem koordinira Kateda za interdisciplinarnu filologiju koja djeluje unutar Odsjeka za kroatistiku, ustrojbene jedinice Filozofskog fakulteta u Rijeci, a članovi ove katedre čine temeljnu kritičnu masu Vijeća doktorskoga studija.

1.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru Cilj je ovoga studija iznjedriti znanstveni kadar koji će svojim istraživačkim djelovanjem doprinositi unošenju kvalitativnih promjena u javni, privatni, ali i u sam znanstveni sektor te omogućiti transformaciju postojećih izdavačkih i medijskih struktura iz pretežito potrošačkih u proizvođačke, vodeći računa o relevantnim kulturnim (povijesnim i aktualnim) parametrima, posebice u smislu priloga stvaranju novih znanstvenih, kulturnih, ali i



kulturno osmišljenih tržišnih vrijednosti. Potreba za takvim kadrom vidljiva je iz činjenice da područja izdavačke i medijske industrije u Hrvatskoj još uvijek najvećim dijelom upošljavaju nedovoljno profiliran (nemalim dijelom, s aspekta samoga izdavaštva, samoobrazovan) kadar koji nasljeđuje

prakse koje u dostatnoj mjeri ne udovoljavaju kompleksnim potrebama visoko medijaliziranih kreativnih industrija, napose izdavačke. Uspostava znanstvene razine izučavanja studija izdavaštva s jedne će strane unaprijediti znanstvenu isprofiliranost hrvatskoga znanstvenoga sustava, a s druge će se strane neminovno odraziti i na praktičnu sferu te doprinijeti novim načinima zaživljavanja elektroničke knjige, razvoju specijaliziranog izdavaštva orijentirana diferenciranim potrebama krajnjih korisnika, kao i unapređivanju brojnih drugih vidova izdavačke djelatnosti.

Svrhovitost studija osigurat će se stjecanjem odgovarajućih kompetencija polaznika doktorskog studija IZDAVAŠTVO I MEDIJI: studiji izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno-kulturnog identiteta. Budući doktori znanosti studija izdavaštva i medija ovladat će znanjima i kompetencijama na temelju kojih će vladati istraživačkim instrumentarijem koji će im omogućiti da aktivno i multiaspektualno propituju kompleksnu problematiku izdavaštva, kako iz povijesne perspektive, tako i s aspekta suvremenosti; suvereno vladati normom hrvatskog standardnog jezika u kontekstu aktualnog trenutka i s aspekta kulturnopovijesnih procesa, kao i dijalektalnim jezičnim i kulturnim nasljeđem, te sociolingvističkom problematikom, pa u skladu s time biti u stanju kritički vrednovati raznolike tekstualne ostvaraje te konceptualizirati nove modele tekstualnoga oblikovanja; biti znanstveno osposobljeni njegovati i unapređivati kulturu različitih izdavačkih žanrova; autorski promišljati i preosmišljavati nacionalno izdavaštvo s aspekta višejezičnosti i multikulturalnosti globalnoga tržišta i kulture; suvereno vladati pojmovima vizualne kulture i znanjima iz sfere likovnog oblikovanja i dizajna te podizati standarde primjene vizualnih izričaja u izdavačkoj djelatnosti; biti u stanju konceptualizirati, pripremati, uređivati i predstavljati različite izdavačke formate, od tekstualnih do multimedijalnih; analizirati i biti sposobni problemski interpretirati povijesni i aktualni položaj knjige i medija u prostoru kulture i tržišta te u skladu s time unapređivati i aktivno promicati etiku i kulturu medijske ekspresije; suvereno vladati znanjima vezanim uz tehnologije tiska i informatičke tehnologije te biti kadri inovativno primjenjivati ta znanja pri osmišljavanju i ocjeni postojećih i novih audio-vizualnih i multimedijalnih formata; biti u stanju analizirati, problematizirati i obogaćivati genealošku skalu izdavačkih proizvoda te sukladno tome doprinositi osmišljenom razvoju medijskoga i kulturnoga prostora; promišljati i unapređivati problematiku zaštite autorskih i srodnih prava na temelju dubinskoga razumijevanja odgovarajućih pravnih normi; komparativno analizirati te identificirati probleme i donositi zaključke u funkciji unapređivanja svih procesa vezanih uz izdavačku djelatnost; unapređivati i promicati medijsku kulturu te koncipirati projekte koji će doprinositi povisivanju edukativne i humane dimenzije, kao i internacionalizaciji hrvatskog izdavačkog prostora.

Komplementarna s opisanom orijentacijom ovog doktorskog studija jest i činjenica da je jedan od temeljnih ciljeva humanističkih visokoškolskih i istraživačkih ustanova unapređivanje sustava objavljivanja znanstvenih radova u cilju podizanja vidljivosti i internacionalizacije ovog znanstvenog područja. Sukladno tome, polaznicima će se ovog doktorskog studija pružiti i mogućnost sudjelovanja u projektu „OpenHum“ - simultano iniciranu projektu open access izdavaštva kao inovativna i demokratičnoga vida produkcije znanstvenih publikacija u digitalnom okruženju, a kojemu Sveučilište u Rijeci upravo kroz ovaj doktorski program kani osigurati dugoročnu održivost i infrastrukturnu podršku. Temeljna ideja ovoga višestruko zanimljiva projekta jest smanjenje troškova produkcije i pristupa znanstvenoj literaturi pri čemu izdavač upravlja mnoštvom usluga i aktivnosti koje se primarno odnose na koordinaciju produkcijskih aspekata izdavačkog procesa, i to od nastanka do objavljivanja rukopisa, uz uključivanje svih aktera toga procesa. Polaznicima će ovoga studija biti omogućeno neposredno upoznavanje s tehničkim preduvjetima takva vida izdavanja i s tzv. Manuscript Tracking System-om (MTS) kao online servisom namijenjenom praćenju samih znanstvenih radova i komunikaciji sudionika u izdavačkome procesu, čime će im se istovremeno osigurati mogućnost objavljivanja i učinkovita diseminiranja vlastitih znanstvenih istraživanja kao i aktivnog sudjelovanja u internacionalnome znanstvenome dijalogu. 1.2.1. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo)

Kroz ovaj studij lokalnoj će se zajednici, gospodarstvu i civilnome društvu ponuditi usluge provođenja terenskih i teorijskih istraživanja s ciljem osmišljavanja izdavačkih i medijskih strategija, kao i strategija javnog predstavljanja i komuniciranja s korisnicima/potrošačima i dr. Studij će se realizirati u kontinuiranoj sinergiji s vanjskim činiteljima s ciljem što direktnijeg povezivanja znanstvenoga kadra s realnim sektorom. 1.2.2. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja (preporuke)

Relevantna strukovna udruženja, poput Udruženja novinara, Hrvatskog društva prevoditelja i sl. propisuju profesionalne standarde koji su u cijelosti zastupljeni programom studiranja. Predstavnike strukovnih udruženja uključivat ćemo u seminarski dio nastave radi ostvarivanja izravnih kontakata između polaznika studija i relevantnih struka. 1.2.3. Navesti moguće partnere izvan visokoškolskog sustava koji su iskazali interes za studijski program

Stvaranjem izdavačkostudijskoga znanstvenoga kadra osiguravaju se pretpostavke za hrvatsko sudjelovanje u naprednim europskim izdvačkostudijskim projektima (primjeri takvih projekata: ARROW, PRO-ACCESS, AE AIN,



OrmeE i dr.) kao i za uključivanje u rad europskih asocijacija (npr. Federation of European Publishers, European Newspapers Publishers Association, The Creative Media Business Alliance, European Association of Directory and Database Publishers i dr), što predstavlja platformu očekivanog

angažmana polaznika ovog doktorskog studija. Temelj razvijanju te platforme, uz sam studij, jest i uspostavljena partnerska suradnja s predstavnicima izdavačke industrije, u rasponu od knjižnih nakladnika preko novinskih (Novi list), do novomedijskih (Filina d.o.o. – sportski Internet portal Sportcom.hr; Kreativni odjel) i audio-vizualnih (Kanal Ri, Radio Rijeka), kao i produkcijskih tvrtki (Castor Multimedia) te s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Nadogradnja ovome studiju je osmišljavanje projekata orijentiranih europskim programima za poticanje zapošljavanja (npr. IPA: Local Employment Development Initiatives). Riječ je o inicijativama koje teže osiguravanju dugoročne održivosti kao i fleksibilnosti obrazovnih programa na svim razinama, sukladno strateškoj orijentaciji Sveučilišta prema uspostavljanju novih poveznica između akademske sfere i realnoga sektora. Spomenute se inicijative razvijaju upravo kroz vidove partnerstva za koja predloženi sustav studiranja osigurava ključne pretpostavke. Kao takve, one se pokreću simultano s podnošenjem ovoga prijedloga, a jedan je od intendiranih učinaka i pospješivanje izdavačkih djelatnosti (nakladničke – uz planirano osnivanje Naklade Sveučilišta u Rijeci; novinarske – uz inicijativu pokretanja sveučilišnog novinskoga portala orijentirana područjima kulture, obrazovanja i znanosti), kao samoodrživa sustava ali, i kao jedne od sveučilišnih platformi za kontinuirano odjelotvorenje izdavačkostudijskih znanstvenih spoznaja.

1.3. Usporedivost studijskog programa sa sličnim programima akreditiranih visokih učilišta u RH i EU (navesti i obrazložiti usporedivost dva programa, od kojih barem jedan iz EU, s programom koji se predlaže te navesti mrežne stranice programa)

Među sve brojnijim publishing studies programima koje nude europska i američka sveučilišta sve je veći broj onih koji pored specijalističkih diplomskih programa nude i doktorske programe. Navodimo modele doktorskih studija, usporedivih s ponuđenim programom – dva na europskom prostoru i dva izvaneuropska (SAD i Australija).

Europski modeli:1) OXFORD BROOKES UNIVERSITY – THE OXFORD INTERNATIONAL CENTRE FOR PUBLISHING STUDIES

http :// publishing . brookes . ac . uk / postgraduate / ; http :// www . hotcourses . com / uk - courses / Publishing - Studies - PhD - courses / page _ pls _ user _ course _ details /16180339/90904/ w /52387260/ page . htm nudi mogućnost više studijskih orijentacija, visoko korespondentnih s tematima riječkoga programa ('Publishing'; 'Publishing and Language'; 'International Publishing'; 'Digital Publishing'; 'Book History and Publishing Culture'). Riječ je o specijaliziranom sustavu studiranja koji se proteže do doktorske razine. Doktorski program studija izdavaštva na Oxford Brooks University predviđa istraživačke aktivnosti u sljedećim područjima: suvremeno literarno izdavaštvo i književne nagrade; elektroničko izdavaštvo; financijski i strateški menadžment u izdavaštvu; organizacija; povijest knjige i tiska u 19. i 20. stoljeću: marketing i menadžment u izdavaštvu; izdavaštvo i knjiga izvan Velike Britanije: izdavaštvo i razvoj; izdavačka produkcija; tehnologije u izdavaštvu; tipografija; razvoj udžbenika. Uočljiva je sukladnost ponuđenih tema s onima u riječkom programu koji istraživačku dimenziju doktorskoga studija osigurava kroz programsku dimenziju istraživačkih radionica.Posebno ističemo dogovorenu partnersku suradnju s Oxford Brookes University – The Oxford International Centre for Publishing Studies čiji ravnatelj prof. dr. Angus Phillips svesrdno podržava inicijativu pokretanja doktorskoga studija izdavaštva i medija pri riječkome sveučilištu te formalnim pismom namjere iskazuje punu spremnost svoje institucije na različite oblike podrške ovdje planiranu doktorskome studiju, od već ostvarene konzultantske pomoći pri formiranju ovoga programa do podrške znanstvenog kadra s te britanske institucije u samome izvođenju nastave, razmjene studenata i znanstvenoga kadra, kao i suradnje u znanstvenoistraživačkim projektima.

2) EDINBURGH NAPIER UNIVERSITY, School of Arts and Creative Industries, težište izdavačkostudijske problematike situira u humanističku sferu nadograđujući je interdisciplinarno, unutar čega se nudi mogućnost specijalističkog (MA) i doktorskog studiranja (PhD): http :// www . postgraduatesearch . com / edinburgh - napier - university /52436524/ postgraduate - course . htm # ixzz 1 pOajhsZQ ; http :// www . napier . ac . uk / sci / Pages / SchoolOfArtsCreativeIndustries . aspx Polja studiranja i istraživanja kreću se kroz niz temata poput povijesti knjige; novinarstva; elektroničkog izdavaštva; informacijskog društva; međunarodnog oglašavanja; istraživanja komunikacijskih praksi; fokusiranog istraživanja pojedinih komunikacijskih područja; razvoja izdavaštva i dr.

Modeli izvan europskog prostora: 1) ILLINOIS STATE UNIVERSITY (SAD) –

http :// english . illinoisstate . edu / publishing / . Ovaj doktorski program studiranja izdavaštva izrasta iz povezanosti sa studijem engleskoga jezika i književnosti;

2) MONASH UNIVERSITY (Australija) - http://arts.monash.edu.au/ncas/pgrad/publishing.php. Unutar ovoga programa nudi se paleta mogućnosti poslijediplomskoga studiranja izdavaštva, uključujući doktorsku, a unutar

http://arts.monash.edu.au/ncas/pgrad/publishing.php

http://english.illinoisstate.edu/publishing/

http://www.napier.ac.uk/sci/Pages/SchoolOfArtsCreativeIndustries.aspx

http://www.postgraduatesearch.com/edinburgh-napier-university/52436524/postgraduate-course.htm#ixzz1pOajhsZQ

http://www.postgraduatesearch.com/edinburgh-napier-university/52436524/postgraduate-course.htm#ixzz1pOajhsZQ

http://www.hotcourses.com/uk-courses/Publishing-Studies-PhD-courses/page_pls_user_course_details/16180339/90904/w/52387260/page.htm

http://www.hotcourses.com/uk-courses/Publishing-Studies-PhD-courses/page_pls_user_course_details/16180339/90904/w/52387260/page.htm

http://publishing.brookes.ac.uk/postgraduate/



koncepcije koja povezuje humanističku problematiku s potrebama izdavačke industrije.

Modeli u RH:Zasad, u Hrvatskoj postoji samo jedan srodan sustav koji omogućuje studiranje nakladništva na doktorskoj razini a kojega je nosilac Sveučilište u Zadru (studij „Društvo znanja i prijenos informacija“). U provedbi toga programa sudjeluju Odsjek za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku; Odsjek za knjižničarstvo i informacijsku znanost i nakladništvo, Filozofski fakultet, Sveučilište u Ljubljani (Republika Slovenija) u suradnji sa srodnim europskim i američkim odjelima. Riječki doktorski studij IZDAVAŠTVO I MEDIJI srodan je, ali ne i koncepcijski identičan zadarskome studiju: zadarski se program razlikuje po svome primarnome utemeljenju u informacijsko-knjižničarskoj problematici, dok je riječko motrište snažnije humanistički označeno s obzirom na usmjerenost problemskome polju izdavačke industrije u širem smislu toga pojma što u većoj mjeri uključuje propitivanje polja jezične i književne kulture u kojemu se temelji izučavanje mediološke problematike te društvenih i tržišnih procesa koji doprinose transformaciji kulturnih praksi i reflektiraju se na izdavaštvo. Utoliko, supostojanje ovih dvaju programa stavlja Hrvatsku na mapu izdiferencirane suvremene sveučilišne ponude programa koji udovoljavaju pragmatičkim potrebama proizvodnje kadra u suvremenom kontekstu, istovremeno odgovarajući i na istraživačke izazove novih interdisciplinarnih problemskih područja.

1.4. Otvorenost studija prema horizontalnoj i vertikalnoj pokretljivosti studenata u nacionalnom i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja

Vertikalna pokretljivost omogućena je interdiscipliniranim karakterom ovog studija koji objedinjava relevantne aspekte temeljene na odgovarajućem stupnju poznavanja materinskoga i stranih jezika, književnosti, društva i kulture, vizualne ekspresije, organizacijskih praksi, na koje će se tijekom studija nadovezati i poznavanje pravnih normi kao i poznavanje teorije i primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija i medija. Sukladno tome, ovaj doktorski studij mogu upisivati kandidati sa stečenim diplomama hrvatskih ili korespondentnih inozemnih diplomskih studija iz svih humanističkih disciplina, kao i iz društvenih i interdisciplinarnih koja se zasnivaju na prožimanju humanističkoga i društvenoga područja (poput, primjerice, rodnih studija, kulturologije, teatrologije, filmologije, mediologije, odnosa s javnošću, novinarstva, komunikologije i sl).

Filozofski fakultet u Rijeci kao izvoditelj interdisciplinarnoga predloženog doktorskog studija nositelj je i izvoditelj akreditiranih sveučilišnih diplomskih studijskih programa hrvatskoga jezika i književnosti, engleskoga jezika i književnosti, njemačkoga jezika i književnosti, talijanskoga jezika i književnosti, povijesti umjetnosti, filozofije, kulturologije, psihologije, povijesti, pedagogije, redom studijskih programa koji osiguravaju kompetencije i znanja potrebna za interdisciplinarni doktorski studij izdavaštva i medija. Filozofski fakultet u Rijeci nositelj je i dvopredmetnoga diplomskog studija informatike pri Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci s kojim se mogu kombinirati navedeni diplomski studijski programi, a koji nudi informatička znanja i kompetencije primjerene potrebama izdavačke i medijske djelatnosti.

Predviđenim ishodima učenja i kompetencijama posebno korespondentnim doktorskome programu izdavaštva i medija držimo Sveučilišni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti – smjer knjižničarstvo (izvanredni i redoviti studij) koji se na Filozofskome fakultetu u Rijeci izvodi od akad. godine 2012/2013. Također, u okvirima Filozofskoga fakulteta u pripremi je i sveučilišni diplomski program nakladništva čijom će se implementacijom doreći koncepcija cjelovite vertikale akademskoga obrazovanja u području izdavaštva i medija na Sveučilištu u Rijeci.

Iz šire perspektive gledano, Sveučilište u Rijeci u okviru akreditiranih sveučilišnih diplomskih studijskih programa na svojim sastavnicama nudi i brojne profilacije iz društvenih i humanističkih područja, kao i onih interdisciplinarnih s kojih će se (kao i sa sukladnih programa drugih sveučilišta) također omogućavati upisivanje ovog doktorskog programa (Ekonomski fakultet /Diplomski studij ekonomije i Diplomski studij poslovne ekonomije s podsmjerovima/, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu /Diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu s podsmjerovima/, Pravni fakultet /Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava/, Učiteljski fakultet /Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij i Diplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja/, Odjel za informatiku /diplomski studiji: Poslovna informatika, Informacijski i komunikacijski sustavi, Informatika – nastavnički smjer/.

Kandidati s diplomama odgovarajuće razine stečenim u drugim područjima studiranja mogu se također upisivati, ali pod uvjetom da udovolje zahtjevima prijemnoga ispita kojim će se testirati relevantna znanja iz humanističkog područja. Nadalje, studij mogu upisivati kandidati sa stečenim diplomama starih četverogodišnjih studija iz navedenih područja čije su diplome jednakopravne diplomama novih diplomskih studija.

Nadalje, od kandidata se očekuje poznavanje dvaju stranih jezika, od kojih aktivno engleskog jezika, što dokazuju ili stečenim diplomama u visokoškolskome sustavu ili certifikatima javnih učilišta za strane jezike koje su dužni osigurati i dostaviti najkasnije do trenutka prijavljivanja teme doktorskoga rada.


T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091W: www.uniri.hr • E: [email protected] mobilnosti je ECTS-sustav bodovanja kojim se osigurava prijelaz, ali i mogućnost

sudjelovanja u pojedinim nastavnim sadržajima na drugim sveučilištima, te njihova valorizacija u ovome studiju.

Na zahtjev studenta, a u skladu s uvjetima propisanima ovim programom, preko bodovnog se sustava mogu, na razini horizontalne pokretljivosti, valorizirati pojedini sadržaji poslijediplomskih studija (specijalističkih, doktorskih i drugih) i programa cjeloživotnog obrazovanja koje je student odslušao i položio u okviru nekog drugog studijskog programa na Sveučilištu u Rijeci ili pak na nekom drugom sveučilištu. Također, Vijeće doktorskoga studija razmatrat će molbe kandidata za prijelaz s drugih poslijediplomskih programa u RH na doktorski studij izdavaštva i medija (primjerice kandidata s magisterijem znanosti stečenim u okviru nekog drugog poslijediplomskog programa ili kandidata s različitih godina studija i s različitim opsegom dovršenih obveza na drugim poslijediplomskim studijima), te će ovisno o procjeni kompatibilnosti programskih sadržaja pojedinoga poslijediplomskoga studija, kao i o ukupnom opsegu položenih obveza iskazanih u ECTS-bodovima, upućivati kandidate na upis u prvu, drugu ili treću godinu interdisciplinarnoga doktorskoga studija Izdavaštvo i mediji. Također, doktorski studij mogu upisati i kandidati s već stečenim doktoratom znanosti; u takvim slučajevima Vijeće doktorskoga studija razmatrat će mogućnost priznavanja dijela programskih sadržaja koje je kandidat odslušao i položio u okviru nekog drugog poslijediplomskog/doktorskog studija, dakako u opsegu koji će ovisiti o procjeni sukladnosti s programskim sadržajima doktorskoga studija izdavaštva i medija.

Nadalje, horizontalna pokretljivost studenata bit će omogućena valorizacijom različitih programa studentske mobilnosti koji će polaznicima ovoga studija omogućiti upoznavanje s izdavačkim praksama u Hrvatskoj i u svijetu, pri čemu će se radi poticanja te vrste pokretljivosti aktivno voditi računa o mogućnostima koje nude različiti programi stipendiranja, od europskih programa razmjene do onih transkontinentalnih (primjerice Fulbright) koji omogućuju tzv. professional development – studijske boravke u svjetskim izdavačkim i novinskim kućama i na relevantnim inozemnim visokoškolskim institucijama. S druge strane, podržavat će se i razmjena studenata posredstvom EU programa mobilnosti kroz različite doktorske studijske programe (Slovenija, Njemačka, Velika Britanija, Italija, Danska i sl.) čime će se polaznicima studija omogućiti i stjecanje propisanih ECTS-bodova na inozemnim visokoškolskim institucijama. Primjeri studijskih programa navedeni pod 1.3 ujedno su i poprišta intendirane mobilnosti kako studenata tako i nastavnika koji će izvoditi studijski program: planira se aktivno uključivanje znanstvenoga kadra koji provodi srodne programe na City University London, Oxford Brookes University i Edinburgh Napier University kao i Università della Svizzera italiana (komunikološki program) u izvođenje pojedinih kolegija; baza mobilnosti kako studenata, tako i nastavnika kontinuirano će se osvježavati sklapanjem novih suradnji.

1.5. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta u RijeciU skladu s misijom i strategijom Sveučilišta u Rijeci, ovaj se studijski program usmjerava: 1) razvijanju znanstvene i nastavne međunarodne suradnje2) poticanju mobilnosti s ciljem poboljšanja i kompetitivnosti Sveučilišta 3) razvijanju kvalitete uključivanjem svih dionika sa Sveučilišta i izvan njega 4) povećanju broja multidisciplinarnih programa 5) povećanju broja studenata izvan gravitacijskoga područja Sveučilišta u Rijeci 6) jačanju suradnje s gospodarstvom i javnim sektorom 7) izgradnji sustavnoga pristupa intelektualnom vlasništvu 8) boljem usklađivanju sveučilišne edukacije s potrebama tržišta rada.

1.6. Institucijska strategija razvoja studijskih programa (usklađenost s misijom i strateškim ciljevima institucije)

Ponuđeni program svojom usmjerenošću na tržište rada, usklađenošću s iskazanim interesima studenata te svojom usklađenošću s inovativnim kurikulumima na srodnim inozemnim institucijama otjelovljuje glavni cilj (Cilj 1) iskazan uz poglavlje o studijskim programima Strategije razvoja Filozofskog fakulteta u Rijeci: „studijski programi kontinuirano će se poboljšavati, osuvremenjivati i prilagođavati u skladu s potrebama tržišta rada, iskazanim interesima potencijalnih ciljnih skupina studenata i praćenjem kurikuluma na srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu.“ Riječ je o programu koji nadalje ostvaruje zadatak 1.4 naveden u istome dokumentu koji se odnosi na uspostavu „novog interdisciplinarnog doktorskog studija humanističkih znanosti“ tijekom 2012/13 ak. godine.1.7. Ostali važni podaci – prema mišljenju predlagača

U izradi elaborata o doktorskome studijskom programu sudjelovali su nastavnici iz sustava visokog obrazovanja izabrani u znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenome polju/poljima u kojemu/kojima će se izvoditi pojedini segmenti studijskog programa i studijski program u cjelini. Elaborat studijskoga programa usklađen je s misijom i strategijom Sveučilišta u Rijeci, te s misijom i strateškim ciljevima Filozofskoga fakulteta u Rijeci, sa Statutom



Sveučilišta u Rijeci i sa Statutom Filozofskog fakulteta u Rijeci, s Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci (uključujući usvojene izmjene i dopune toga dokumenta), s Pravilnikom o sustavu za kvalitetu Sveučilišta u Rijeci kao i sa zahtjevima Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje

dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta, te Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju u RH.


T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091W: www.uniri.hr • E: [email protected]. OPĆI DIO

2.1. Naziv studijskog programaIZDAVAŠTVO I MEDIJI: studiji izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno-kulturnog identiteta

2.1.1. Tip studijskog programa

sveučilišni

2.1.2. Razina studijskog programa

poslijediplomski doktorski

2.1.3. Područje studijskog programa (znanstveno/umjetničko)-navesti naziv

humanističko znanstveno područje (polje: interdisciplinarne humanističke znanosti)

2.2. Nositelj/i studijskog programa

Filozofski fakultet u Rijeci

2.3. Izvoditelj/i studijskog programaIzvoditelj studijskoga programa Filozofski je fakultet u Rijeci, te će stoga u nastavi primarno sudjelovati nastavni kadar Filozofskog fakulteta, no uz sudjelovanje nastavnog kadra s drugih sastavnica Sveučilišta u Rijeci (Ekonomski fakultet, Pravni fakultet...). U skladu sa Sporazumom o partnerstvu, suradnji i mentorstvu između Sveučilišta u Rijeci i Medijskoga sveučilišta, u izvođenju doktorskoga programa kao vanjski suradnici angažirat će se nastavnici zaposleni na Medijskome sveučilištu čiji kurikulumi ojačavaju izdavačko-medijsku profilaciju studija. Također nam je intencija u izvedbu programa uključivati stručnjake iz domaćeg i inozemnog izdavačkog/medijskog sektora te gostujuće inozemne znanstvenike (v. prilog: Letter of Intent od strane suradne institucije The Oxford Brookes International Centre for Publishing Studies)2.4. Trajanje studijskog programa (navesti postoji li mogućnost pohađanja nastave u dijelu radnog vremena – izvanredni

studij, studij na daljinuPoslijediplomski doktorski studij izdavaštva i medija odvijat će se tijekom šest (6) semestara. Kao alternativa odnosno dopuna studiranju in situ planira se i postupno uvođenje studiranja na daljinu kroz dvojezični (hrvatski i engleski) sustav e-kolegija te uz mogućnost online polaganja ispita za polaznike studija s invaliditetom, za polaznike s prebivalištima izvan Rijeke te za međunarodne polaznike. Sa svrhom uspostave sustava studiranja na daljinu, planira se snimanje predavanja tijekom prve i druge godine studija; video snimke će, uz dodatne online sadržaje, biti korištene pri izradi e-kolegija.

2.4.1. ECTS bodovi – minimalni broj bodova potrebnih da bi student završio studijski program

180 ECTS-bodova

2.5. Uvjeti upisa na studij i selekcijski postupak Uvjet za upis je razina obrazovanja 7.1 sa stečenih 300 ECTS-bodova tijekom prethodnog studiranja. Studij je prvenstveno namijenjen polaznicima koji su prethodno studirali humanističke ili društvene znanosti, ali se upis neće ograničavati ni kandidatima s drugih područja, posebice ukoliko posjeduju relevantna iskustva i vještine. Selekcijski postupak uključivat će prijemni ispit u vidu intervjua s kandidatima na kojem će se provjeravati znanja i vještine relevantne za studijski program, prije svega individualne sklonosti ka studiju, stupanj opće kulture, te komunikacijske vještine kandidata. U selekcijskome postupku sačinjava se rang-lista po kriterijima izvrsnosti (rezultati intervjua te ocjena koja čini prosjek studiranja). Ostvaraji u relevantnim područjima (aktivnosti polaznika u izdavačkim djelatnostima) također će se vrednovati.

Nadalje, od kandidata se očekuje poznavanje dvaju stranih jezika od kojih je jedan engleski jezik, najmanje u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe znanstvenih istraživanja. Kao dokaz poznavanja stranih jezika prihvaćat će se certifikati registriranih visokoškolskih i narodnih učilišta, odnosno škola stranih jezika. Polaznici koji ne raspolažu formalnim certifikatima dužni su tijekom prve godine studiranja pristupiti provjeri znanja stranih jezika na nekom od takvih učilišta te predočiti potvrde na za to predviđenim službenim obrascima poslijediplomskoga studija.

Upis u doktorski studij provodi se na temelju javnog natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta u Rijeci i/ili u nekom drugom javnom mediju u pravilu šest mjeseci prije početka nastave. Ako nakon provedenog natječaja nije popunjen kapacitet studija, natječaj se može ponovno raspisati i provesti prije početka izvedbe znanstveno-nastavnog dijela studija.


T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091W: www.uniri.hr • E: [email protected] na provedbu natječaja: Pristupnik ima pravo prigovora na ispravnost provedbe natječaja za

upis u studij u roku od sedam dana od objave odluke o provedbi natječaja. Vijeće studija dužno je razmotriti prigovor pristupnika te u skladu s njim izmijeniti i dopuniti ili potvrditi odluku o provedbi natječaja u roku od petnaest dana nakon isteka roka za njegovo podnošenje.2.6. Ishodi učenja studijskog programa

2.6.1. Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija (prema HKO - u : znanja, vještine i kompetencije u užem smislu – samostalnost i odgovornost)

Polaznici se uključuju u program s minimalnom razinom pristupanja 7.1. tj. s ostvarenih 300 ECTS-bodova tijekom prethodnog studiranja. Zbroj obujama svih ishoda učenja zacrtanih programom doktorskog studiranja iznosi 180 ECTS-a, (4500 – 5400 sati uloženog rada u studiranje). Razina kvalifikacije koja se stječe u okviru programa doktorskoga studiranja je razina 8.2.

Program se usmjerava razvijanju sljedećih grupa kompetencija kojima će polaznici ovladati završetkom studija: kulturno izražavanje; poznavanje informacijsko-komunikacijskih tehnologija; poznavanje i razumijevanje povijesne (humanističke, društvene i gospodarstvene) dimenzije knjižne, novinske i medijske problematike; poznavanje i razumijevanje sinkronijske (humanističke, društvene i gospodarstvene) dimenzije i teorijskog okvira knjižne, novinske i medijske problematike; komunikacija na materinskom i na stranim jezicima; poznavanje gospodarskih procesa te odgovarajuće organizacijske i poduzetničke kompetencije. Riječ je o sinergijskom razvijanju različitih vrsta kompetencija temeljenih na ovladavanju odgovarajućim obujmom znanja, što će polaznicima studija osigurati istraživačke sposobnosti te sposobnost osmišljavanja i kreiranja novih modela u području izdavaštva i medija, kao i razvijanje kompleksnoga okvira za znanstveno utemeljen pristup izdavačkoj i šire mediološkoj problematici odnosno za sagledavanje njezine funkcije u društvenom i humanističkom kontekstu. U skladu s time, polaznici će

vladati istraživačkim instrumentarijem koji će im omogućiti da aktivno i multiaspektualno propituju kompleksnu problematiku izdavaštva, kako iz povijesne perspektive, tako i s aspekta suvremenosti

suvereno vladati normom hrvatskog standardnog jezika u kontekstu aktualnog trenutka i s aspekta kulturnopovijesnih procesa, kao i dijalektalnim jezičnim i kulturnim i književnim nasljeđem te sociolingvističkom problematikom, pa u skladu s time biti u stanju kritički vrednovati raznolike tekstualne ostvaraje i konceptualizirati nove modele tekstualnoga oblikovanja;

biti znanstveno osposobljeni njegovati i unaprjeđivati kulturu različitih izdavačkih žanrova; autorski promišljati i preosmišljavati nacionalno izdavaštvo s aspekta višejezičnosti i multikulturalnosti

globalnoga tržišta i kulture; suvereno vladati pojmovima vizualne kulture i znanjima iz sfere likovnog oblikovanja i dizajna te podizati

standarde primjene vizualnih izričaja u izdavačkoj djelatnosti; biti u stanju konceptualizirati, pripremati, uređivati i predstavljati različite izdavačke formate, od tekstualnih

do multimedijalnih; analizirati i biti sposobni problemski interpretirati povijesni i aktualni položaj knjige i medija u prostoru

kulture i tržišta te u skladu s time unapređivati i aktivno promicati etiku i kulturu medijske ekspresije; suvereno vladati znanjima vezanim uz tehnologije tiska i informatičke tehnologije te biti kadri inovativno

primjenjivati ta znanja pri osmišljavanju i ocjeni postojećih i novih audio-vizualnih i multimedijalnih formata;

biti u stanju analizirati, problematizirati i obogaćivati genealošku skalu izdavačkih proizvoda te sukladno tome doprinositi osmišljenom razvoju medijskoga i kulturnoga prostora;

promišljati i unapređivati problematiku zaštite autorskih i srodnih prava na temelju dubinskoga razumijevanja odgovarajućih pravnih normi;

komparativno analizirati te identificirati probleme i donositi zaključke u funkciji unapređivanja svih procesa vezanih uz izdavačku djelatnost;

unapređivati i promicati medijsku kulturu te koncipirati projekte koji će doprinositi povisivanju edukativne i i humane dimenzije, kao i internacionalizaciji hrvatskog izdavačkog prostora.

Riječ je o visoko složenoj kompetencijskoj razini utemeljenoj na sposobnostima analitičkog i sintetičkog mišljenja i popraćenoj odgovarajućom pragmatičkom komponentom. Program osigurava znanja i kompetencije potrebne za formiranje općega izdavačkog/mediološkog profila, no svojom se izbornom dimenzijom otvara i individualnom profiliranju polaznika. Cilj je formiranje znanstvenika osposobljenih za dubinsko osmišljavanje procesa vezanih uz knjigu, novine i elektroničke medije u eri medijske konvergencije koja tradicionalnim humanističkim i društvenim vrijednostima doznačuje nove oblike, nova mjesta i nove funkcije.

U sferi pojedinih kompetencija, ovaj program zadaje očekivanu razinu ishoda: 8.2 koja se izgrađuje kroz ukupno 6 semestara odnosno 3 godine istraživačkog studiranja.

2.6.2. Mogućnost zapošljavanja (popis mogućih poslodavaca i usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruga)

Sveučilište u Rijeci jedan je od 22 suosnivača Lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ), te je time aktivno

http://www.vlada.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/hko_hrvatski_kvalifikacijski_okvir/dokumenti/pojmovnik_hrvatskog_kvalifikacijskog_okvira_prijedlog



uključeno i u Akcijski plan za implemetaciju strategija razvoja ljudskih resursa u Primorsko-goranskoj županiji. Svojom predanošću cilju jačanja toga partnerstva, napose s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Sveučilište programu ovoga doktorskoga studija kako vlastitom infrastrukturom tako i

posredstvom uspostavljene partnerske mreže osigurava povezanost s relevantnim izdavačkim praksama, istovremeno doprinoseći daljnjem osmišljavanju i kontinuiranu unapređivanju tih praksi uvođenjem edukacijskih programa najviše razine s ciljem stvaranja znanstvenoga kadra sposobnoga udovoljiti visoko zacrtanim ciljevima kvalitativne preobrazbe i osuvremenjavanja izdavačke i srodnih kreativnih industrija.Mogućnost zapošljavanja nude inovativno orijentirane nakladničke i novinske kuće; medijske agencije i poduzeća; jedinice lokalne samouprave i državne uprave; uredi za područje kulture i obrazovanja; gospodarstvene subjekte koji svoju osnovnu djelatnost podupiru PR i izdavačkim djelatnostima; marketinške agencije; domaće i inozemne projektne agencije, zaklade i fondacije; strukovne udruge i dr. Potencijalni poslodavci kadra osposobljena za znanstveno promišljanje izdavačke djelatnosti su i aktualni partneri (Novi list, Radio Rijeka, Kanal Ri, Kreativni odjel, Naklada Sveučilišta u Rijeci /u osnivanju/), te drugi čimbenici izdavačke i medijske industrije koji će se postupno uključivati u partnersku mrežu koju posredstvom ovoga studija pokreće Sveučilište u Rijeci. Uz mogućnosti zapošljavanja u spomenutim sektorima, doktorskom se kadru otvaraju i mogućnosti zapošljavanja u sferi znanstvenoga sustava, na fakultetima društvenih i humanističkih znanosti te u istraživačkim institutima, kao i zapošljavanje kroz projekte Europske Unije (poput primjera navedenih pod točkom 1.2.3) i inozemne postdoktorske fellowship programe. Program se stoga, sukladno navedenim opredjeljenjima, ostvaruje u punoj kompatibilnosti sa zahtjevima strukovnih udruga.

2.6.3. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Studiji izdavaštva i medija dobili su svoje mjesto i u inozemnim postdoktorskim programima. Usporedivošću doktorskoga studija koji predlažemo s inozemnim programima sličnoga profila, najuspješnijim kandidatima osigurane su pretpostavke za uključenje u takve visoko specijalizirane postdoktorske programe. Primjerice, University OF Michigan Library održava postdoktorski program iz digitalnog izdavaštva (http :// hastac . org / forums / fellowship - and - employment - opportunities / digital - publishing - postdoc - university - michigan - librar ), a slični se postdoktorski programi vezuju i uz programe akademskoga publiciranja i knjižničnu djelatnost. Neki od postodoktorskih projekata navode se na stranicama CLIR-a (Council of Library and Information Resources) – vidi:http :// www . clir . org / fellowships / postdoc / projsandpubs

2.7. Kod prijave diplomskih studija navesti preddiplomske studijske programe predlagača ili drugih institucija u RH s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studijski program

-

2.8. Kod prijave integriranih studija – navesti razloge za objedinjeno izvođenje preddiplomske i diplomske razine studijskog programa

-

http://www.clir.org/fellowships/postdoc/projsandpubs

http://hastac.org/forums/fellowship-and-employment-opportunities/digital-publishing-postdoc-university-michigan-librar

http://hastac.org/forums/fellowship-and-employment-opportunities/digital-publishing-postdoc-university-michigan-librar



3. OPIS PROGRAMA 3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula (ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu

izvedbu i brojem ECTS – bodova (prilog: Tablica 1.)

Tablica 1

3.2. Opis svakog predmeta (prilog: Tablica 2.)

Tablica 2

3.3.Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenataDoktorski studij traje šest semestara (tri godine) tijekom kojih su polaznici dužni prikupiti ukupno 180 ECTS-bodova. Nastava će se održavati u kondenziranu obliku, u periodičnim, mjesečnim odnosno dvotjednim turnusima. Polaznici studija, u dogovoru s nastavnikom, mogu se dogovoriti i za konzultacijski oblik nastave ako je riječ o kolegiju koji se sadržajno individualizira i izvodi po manjim grupama, kako bi se prilagodio specifičnim interesima i potrebama studenata.Tijekom prvoga i trećega semestra polaznici su dužni odslušati zadane obvezne kolegije (po 30 ECTS-bodova). Tijekom drugoga i četvrtoga semestra uključuju se u izborni modul koji sačinjavaju kolegiji koji se ustrojavaju kroz rad znanstvenih radionica. Svaki kolegij nudi izbor između više specijaliziranih znanstvenih radionica koje nose po 2, 4 ili 6 ECTS-bodova, a iz ukupne semestralne ponude polaznici su dužni prikupiti ukupno 30 ECTS-bodova. Ovim se kriterijem osigurava minimalna zastupljenost svih relevantnih tema studiranja, ali i mogućnost prilagodbe studija osobnim interesima i potrebama polaznika. Dio se ECTS-bodova iz izbornoga modula može priznati polaznicima s relevantnim iskustvom u izdavaštvu koji podnesu molbe za priznavanje potkrijepljene dokazima o svojim radnim učincima na zadacima sukladnim onima obuhvaćenim sadržajem pojedinih radionica. Nadalje, sam raspored kolegija na vremenskoj osi studiranja, kako u organizacijskome smislu riječi (obvezni u neparnim, a izborni u parnim semestrima studiranja) tako i s obzirom i na njihov sadržaj, osmišljen je po načelu kružne umreženosti kojim se teži maksimalizaciji svih organizacijskih i drugih resursa ovoga studija. Ravnajući se potrebama i ritmom upisivanja novih generacija, načelo kružne umreženosti sadržaja omogućuje inverziju slijeda studijskih sadržaja na razini godina studiranja, no uvijek unutar cjelovita kruga svih programom predviđenih sadržaja i s njima povezanih studijskih obveza. Takvim strukturiranjem sadržaja koje, prema potrebi, omogućuje okupljanje različitih generacija polaznika oko istih izvedbenih programa na razini aktualne godine studiranja, nositelji studija osiguravaju stabilnost održavanja nastave i održivost kvalitativnih standarda po načelu održavanja obveznih kolegija u parnim, a izbornih u neparnim semestrima i u mogućim uvjetima manjega broja polaznika po pojedinim godinama studiranja.Tijekom petoga i šestoga semestra studenti se pod mentorskim nadzorom posvećuju izradi svojih individualnih istraživačkih radova (15 ECTS-a) i izradi svoje doktorske disertacije (45 ECTS-a). Upis u treću godinu studija uvjet je za prijavu teme doktorske disertacije. Uvjet za pristupanje obrani doktorske disertacije svi su položeni ispiti te reguliranost svih drugih studijskih obveza predviđenih programom doktorskog studiranja. Obrani svojih doktorskih disertacija polaznici mogu pristupiti nakon ispunjavanja svih studijskih obveza predviđenih izvedbenim planovima pojedinih predmeta te pozitivno ocijenjenog individualnog istraživačkog rada. Znanstveni naziv doktora znanosti u području humanističkih znanosti (polje interdisciplinarnih humanističkih znanosti) polaznici stječu nakon uspješno obranjene doktorske disertacije.

3.3.1. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar (naziv predmeta)

Uvjet za odobrenje prijave teme doktorske disertacije: ostvaren upis u treću doktorsku godinu studiranja, uvjet za obranu doktorske disertacije: ispunjavanje svih studijskih obveza predviđenih izvedbenim planovima pojedinih predmeta te riješene sve druge obveze predviđene programom studija. 3.4. Popis predmeta i/ ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programaU sklopu izbornog modula polaznik će uz prethodno odobrenje mentora i Vijeća studija moći upisati kolegij/e kompatibilna sadržaja s programom ovoga studija, a s drugih domaćih i inozemnih poslijediplomskih studijskih programa.3.5. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (navesti koji jezik)Nastava studija, tj. znanstveno-nastavne i znanstveno-istraživačke te prateće upravne djelatnosti nastavnika, studenata i drugih sudionika nastave studija, izvode se na hrvatskom jeziku. Dopunski je jezik studija engleski jezik te se prema potrebi veći ili manji segmenti studijskoga programa, kao i studijski program u cjelini, mogu izvoditi na engleskom jeziku, a uz prevođenje (simultano ili sukcesivno) i na kojem drugom stranom jeziku.

Na engleskom jeziku izvodit će se, ili će se moći izvoditi, znanstvene radionice u okviru doktorskoga studija za



potrebe kojih se predviđa angažman priznatih stručnjaka s visokih učilišta u inozemstvu, posebice onih navedenih pod 1.3.

Studij također predviđa mogućnost da polaznik uz suglasnost Vijeća studija za mentora (ili sumentora) odabere inozemnog stručnjaka, te shodno tome prijava i obrana prijedloga teme doktorske disertacije, izrada i obrana doktorske disertacije te ocjena prijedloga teme i disertacije mogu biti na engleskom jeziku, dopunskom jeziku studija ili na kojem drugom stranom jeziku.

Ako je doktorska disertacija izrađena na jeziku različitom od hrvatskog, a autor rada nije na tom jeziku stekao visoku ili opću srednju naobrazbu, jezičnu prihvatljivost disertacije obvezno potvrđuje stručnjak za taj jezik (lektor koji je završio sveučilišni studij tog jezika) kojega određuje Vijeće doktorskoga studija. Trošak takve lektorske evaluacije snosi pristupnik. 3.6. Pridijeljeni ECTS bodovi koji omogućavaju nacionalnu i međunarodnu mobilnostECTS-bodovi predviđeni za nacionalnu i međunarodnu mobilnost: 15 ECTS-a u svakom semestru studiranja.Za predmet koji student izabere s drugih poslijediplomskih studija na Sveučilištu u Rijeci ili na drugim sveučilištima prihvatit će se oni ECTS-bodovi koji su kolegiju pripisani na matičnoj ustanovi, osim u slučaju kad predmet na matičnoj ustanovi ima manji broj ECTS-a – u tom će slučaju nositelj predmeta na doktorskome studiju odrediti razlikovne obaveze za studenta. Priznavanje ECTS-a iz nacionalne i međunarodne mobilnosti potvrđuje Vijeće doktorskoga studija. 3.7. Multidisciplinarnost/interdisciplinarnost studijskog programaIzdavački i medijski studiji su interdisciplinarno polje znanja koje iziskuje primarno humanističku naobrazbu koja se nadopunjuje komponentama informacijsko-komunikacijskog, pravnog i ekonomskog područja, pa su stoga navedene područne komponente temelj daljnjoj diferencijaciji ovoga programa na pojedine module. S obzirom na interdisciplinarni ustroj područja primarno mapirana sustavom obveznih kolegija, polazišne se područne komponente ističu kroz glavne naglaske pojedinih izbornih temata, no one se istovremeno međusobno i prepliću. Na taj se način uspostavlja multidisciplinarna raznolikost, no istovremeno i umreženost pojedinih problemskih skupina kolegija te njihovo funkcioniranje kao kongruentne cjeline.3.8. Način završetka studijaUpis u treću godinu studija uvjet je za prijavu teme doktorske disertacije. Uvjet za pristupanje obrani doktorske disertacije regulirane su sve studijske obaveze predviđene programom doktorskog studiranja. Znanstveni naziv doktora znanosti u području humanističkih znanosti (polje interdisciplinarnih humanističkih znanosti) polaznici stječu nakon uspješno obranjene doktorske disertacije.

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij : Vijeće studija, studentu koja prekine studij, može na njegov obrazloženi pisani zahtjev, ako je studij prekinuo iz opravdanih razloga, odobriti nastavak studija. Student ispunjava svoje studijske obveze sukladno programu važećem u trenutku odobrenja nastavka studija.Uvjeti pod kojima polaznik stje č e pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja: Studenti koji su završili dio studija, ali ne studij u cjelini, imaju pravo da im se na zahtjev izda ispis položenih ispita i uspjeha postignutih na ispitima s podacima o kompetencijama stečenima na pojedinom predmetu.

3.8.1. Uvjeti za odobrenje prijave završnog/diplomskog rada i/ili završnog/diplomskog ispita

Uvjet za odobrenje prijave teme doktorske disertacije: ostvaren upis u 3. doktorsku godinu studiranja.

3.8.2. Izrada i opremanje završnog/diplomskog rada

Izrada i oprema doktorske disertacije propisana je Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci.

3.8.3. Postupak vrednovanja završnog/diplomskog ispita te vrednovanja i obrane završnog/diplomskog rada

Tema doktorske disertacije mora biti odobrena od strane mentora i Vijeća studija, pozitivno evaluirana od strane tročlanog ocjenjivačkog povjerenstva te potvrđena od strane Senata Sveučilišta. Sama doktorska disertacija nastaje na temelju odobrene teme te isto tako mora biti odobrena od strane mentora i Vijeća studija, pozitivno evaluirana od strane tročlanog ocjenjivačkog povjerenstva te potvrđena od strane Fakultetskog vijeća. Nakon potvrde izvješća tročlanoga povjerenstva od strane Fakultetskog vijeća, pristupnik pristupa obrani doktorske disertacije. Doktorska disertacija brani se pred Povjerenstvom za ocjenu doktorskog rada koje se sastoji od tri člana, a koji su priznati stručnjaci u području iz kojeg je tema rada. Pritom mentor može biti član, ali ne i predsjednik povjerenstva na obrani doktorske disertacije. Uspješnom obranom doktorske disertacije pristupnik stječe znanstveni naziv doktora znanosti u interdisciplinarnom području.





Tablica 1.

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

Napomena: broj predviđenih sati izravne nastave (predavanja, vježbe, seminari) izražen je u punom semestralnom, a ne u tjednom iznosu, sukladno sesijskoj organizaciji studija.

POPIS MODULA/PREDMETA

Godina studija: 1.1

Semestar: 1

PREDMET NOSITELJ* P V S ECTS STATUS

Obavezni kolegiji 30

Suvremeni kontekst izdavačkih i medijskih studija

dr. sc. Aleksandar Mijatović, doc.dr. sc. Nada Zgrabljić-Rotar, izv.prof.

8 0 8 5 O

Komunikološki/jezični aspekti izdavačke djelatnosti

dr. sc. Marina Biti, red. prof.dr. sc. Ljubica Bakić-Tomić, izv.prof.

8 0 8 5 O

Od tradicionalnog do elektroničkog nakladništva

dr. sc. Zoran Velagić, izv. prof.dr. sc. Marin Milković, izv. prof.

8 4 4 5 O

Pravni, organizacijski i upravljački aspekti izdavačke djelatnosti

dr. sc. Ivana Kunda, doc.dr. sc. Franjo Maletić, doc.

8 0 8 5 O

Kreativna uporaba informacijskih tehnologija dr. sc. Marin Milković, izv.prof. 8 4 4 5 O

Metodologija znanstvenog istraživanja dr. sc. Danijela Marot Kiš, doc. 8 0 8 5 O

Semestar: 2

IZBORNI MODUL

Izborni modul čine kolegiji s uključenom ponudom znanstvenih radionica.

Ovisno o odabranoj kombinaciji radionica, kolegij može nositi 4, 6, 8 ili 10 ECTS-bodova.

Student u izbornome modulu mora ostvariti ukupno 30 ECTS-bodova, pritom iz svakog izbornog kolegija minimalno 4 ECTS-boda.

30

Uredništvo u tradicionalnim i elektroničkim medijima

dr. sc. Ines Srdoč-Konestra, izv. prof.dr. sc. Mihaela Matešić, doc.

2 6 0 4 I


2 8 0 6 I


4 8 0 8 I


4 12 0 10 I

Tekst i tekstualne prakse

dr. sc. Lada Badurina, red. prof.dr. sc. Diana Stolac, red. prof.

2 6 0 4 I

Tekst i tekstualne prakse 2 8 0 6 I



Hrvatska medijska scena dr. sc. Sead Alić, izv.prof. 2 6 0 4 I

1 U skladu s načelom kružne umreženosti studijskih sadržaja (obrazloženo pod 3.3.) predviđena je mogućnost inverzne izvedbe prve i druge godine studiranja unutar cjelovita kruga ukupnih programom predviđenih sadržaja. Sukladno tome načelu, a u slučaju potrebe za organizacijskom optimizacijom na izvedbenoj razini programa, sadržaji se druge godine mogu upisivati kao sadržaji prve godine, čime se automatski sadržaji prve godine prenose u drugu godinu studiranja.



dr. sc. Nada Zgrabljić-Rotar, izv. prof.

Hrvatska medijska scena 2 8 0 6 I



Osmišljavanje i produkcija mrežnih i audio-vizualnih formata

dr. sc. Mario Tomiša, doc.mr. sc. Mato Jurković, red.prof.

2 6 0 4 I


2 8 0 6 I


4 8 0 8 I


4 12 0 10 I

Novi trendovi u medijskom i grafičkom dizajnu

dr. sc. Mario Tomiša, doc.

2 6 0 4 I


2 8 0 6 I


4 8 0 8 I


4 12 0 10 I


Godina studija: 2.*

Semestar: 3

PREDMET NOSITELJ* P V S ECTS STATUS


Masovni mediji i digitalna kultura dr. sc. Nataša Lah, doc.dr.sc. Nada Zgrabljić-Rotar, izv.prof.

8 0 8 10 O

Marketinški menadžment u izdavaštvu dr. sc. Franjo Maletić, doc.dr. sc. Goran Kozina, znanstv. sur.

8 0 8 10 O

Vizualne prakse dr. sc. Aleksandar Mijatović, doc.mr. sc. Mato Jurković, red.prof. 8 4 4 10 O

Semestar: 4

IZBORNI MODUL

Izborni modul čine kolegiji s uključenom ponudom znanstvenih radionica.

Ovisno o odabranoj kombinaciji radionica, kolegij može nositi 4, 6, 8 ili 10 ECTS-bodova.

Student u izbornome modulu mora ostvariti ukupno 30 ECTS-bodova, pritom iz svakog izbornog kolegija minimalno 4 ECTS-boda.

30

Jezik – slika – zvukdr. sc. Marina Biti, red. prof.dr. sc. Danijela Marot Kiš, doc.

2 6 0 4 I

Jezik – slika – zvuk 2 8 0 6 I

Jezik – slika – zvukdr. sc. Marina Biti, red. prof.dr. sc. Danijela Marot Kiš, doc.

4 8 0 8 I

Jezik – slika – zvuk 4 12 0 10 I

Žanrovske orijentacije u knjižnom izdavaštvu

dr. sc. Sanjin Sorel, izv. prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović, doc.

2 6 0 4 I




2 8 0 6 I


4 8 0 8 I


4 12 0 10 I

Istraživanje književnog i kulturnog konteksta

dr. sc. Adriana Car-Mihec, red. prof.dr. sc. Sanjin Sorel, izv. prof.

2 6 0 4 I


2 8 0 6 I


4 8 0 8 I


4 12 0 10 I

Izdavačka industrija u društvenom kontekstu

dr. sc. Dejan Durić, znanstv. suradnik

2 6 0 4 I


2 8 0 6 I


4 8 0 8 I


4 12 0 10 I

Tehnologijski kontekst izdavačke industrije

dr. sc. Marin Milković, izv.prof.dr. sc. Mario Barišić, doc.dr. sc. Damir Vusić, doc.

2 6 0 4 I


2 8 0 6 I


4 8 0 8 I


4 12 0 10 I

*Uz nositelje kolegija u nastavnom procesu predviđeno je uključivanje vanjskih suradnika, primarno uglednih stručnjaka (hrvatskih i inozemnih) iz različitih domena izdavačke prakse. Posebno ističemo dogovorenu partnersku suradnju s Oxford Brooks University (Oxford, U.K.) čiji će se nastavnici prema dogovoru uključivati u različite segmente ovoga programa.U izvođenju znanstvenih radionica planira se nadalje i aktivno uključenje cjelokupnog znanstveno-nastavnoga kadra Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci te kadra s drugih odsjeka Filozofskog fakulteta u Rijeci (posebice, to su: Odsjek za filozofiju; Odsjek za anglistiku; Odsjek za talijanistiku) te drugih ustrojbenih jedinica Sveučilišta u Rijeci kao i drugih hrvatskih i inozemnih znanstvenih institucija. Također se planira aktivno uključivanje u nastavni proces budućih doktora izdavačkih studija.


Godina studija: 3.

Semestar: 5. i 6.

MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS


Individualni istraživački rad* Individualne konzultacije pod mentorskim nadzorom

15 O


T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091W: www.uniri.hr • E: [email protected] i obrana doktorske disertacije 45 O

* Tijekom petog i šestog semestra studenti su dužni provesti samostalna istraživanja uz mentorsku nadležnost nekog od nositelja kolegija unutar studija i o tome napisati seminarski rad istraživačkog karaktera. Provedeno istraživanje može biti u izravnoj funkciji izrade doktorske disertacije za što mentor može priznati do 5 ECTS-bodova te dopustiti uvrštenje rada u tekst doktorske disertacije, dok preostalih 10 ECTS-a podrazumijeva obvezu publiciranja rada ili radova koji ne može/ne mogu biti uvršten/i u tekst doktorske disertacije već mora/ju biti objavljen/i ili prihvaćen/i za objavljivanje u nekoj od znanstvenih publikacija A ili B kategorije, odnosno prezentiran/i na znanstvenoj konferenciji.

Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Aleksandar Mijatović, doc./ dr. sc. Nada Zgrabljić-Rotar, izv. prof.

Naziv predmeta Suvremeni kontekst izdavačkih i medijskih studija

Studijski program IZDAVAŠTVO I MEDIJI: studiji izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno-kulturnog identiteta

Status predmeta obvezni



Godina 1.

Bodovna vrijednost i

način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 5Broj sati (P+V+S) 8+0+8

1. OPIS PREDMETA1.1. Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima izdavaštva, izdavačkim procesima, nakladničkim područjima i ciklusima. Kolegij će omogućiti studentima da upoznaju procese uređivanja i objavljivanja knjiga, dnevnih novina, časopisa te drugih publikacija, te će im pomoći u shvaćanju funkcioniranja različitih vrsta izdavačkih procesa. Kolegij će studente upoznati s strukturom izdavaštva, vrstama, modelima i funkcijama nakladničkih kuća, osnovama marketinga u izdavaštvu, modelima distribucije, tipovima prodaje, i vrstama čitatelja/ korisnika i čitateljskih i korisničkih potreba.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

- nema uvjeta

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet – aktivno poznavanje osnovnih izdavačkih termina i pojmova, tumačenje i razlika među pojmovima na praktičnim primjerima- aktivno poznavanje mediološke terminologije- suvereno snalaženje u tipologiji izdavača i izdavačkih procesa kao i medijskoga konteksta- analiza uredničkih teorija i uredničkih poslova- utvrđivanje strukturnih odnosa između pisca, teksta i urednika- shvaćanje načina funkcioniranja književnih agencija, uvod u poslove i odgovornost književnih agenata. - osnove marketinga u izdavaštvu i medijska potpora-vladanje širokim spektrom izdavačkih praksi, strukture i funkcija izdavačke industrije-poznavanje izdavačkih praksi vezanih uz časopise, periodiku, dnevne novine i web- funkcionalna znanja vezana uz problematiku distribucije knjiga i knjižarskim modelima na tržišnim prinicipima- identificiranje različitih vrsta čitateljske publike i vrsta čitateljskih potreba s aspekta izdavaštva

1.4. Sadržaj predmeta.Uvod u izdavačke studije, način rada, studentske obveze. Pojmovi i vrste izdavaštva. Komercijalno i nekomercijalno nakladništvo. Preklapanje i konvergencija nakladničkih procesa. Razlika između sadržaja, teksta i knjige. Masovna knjiga. Klubovi knjiga. Bestseler. Stručno izdavaštvo i akademsko izdavaštvo. Udžbenici i obrazovna knjiga. Književni agenti, autorska prava i ugovori. Modeli distribucije knjige i vrste knjižara. Struktura i funkcija izdavaštva u najširem smislu riječi- Izdavačke prakse. Časopisi, periodika, dnevne novine, digitalizacija, web. Utvrđivanje tipologije čitatelja: čitalačka publika, obrazovana publika, stvarna publika (Escarpit).

1.5. Vrste izvođenja nastave

X predavanjaX seminari i radionice

vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

X samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad ostalo

________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Studenti su dužni pohađati i aktivno pratiti nastavu, izvršavati samostalne zadatke te izraditi seminarski rad.

1.8. Praćenje2 rada studenataPohađanje nastave 0.5 Aktivnost u nastavi 1.5 Seminarski rad 3 Eksperimentalni radPismeni ispit Usmeni ispit Esej IstraživanjeProjekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični radPortfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

2 VAŽNO:Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.



Udio u konačnoj ocjeni imaju komponente navedene pod 1.7. Uz pohađanje nastave i aktivnost u nastavi, vrednuje se uspješnost u izradi seminarskog i praktičnoga rada.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Clark, Giles i Phillips, Angus. 2008. Inside Book Publishing. London: Routledge. Greco, Albert. 2007: The Book Publishing Industry. New Jersey: Lawrence Erlbaum AssociatesGriffin, E. (2011) A First Look at Communication Theory. Boston: McGraw-Hill.Escarpit, Robert 1972. Revolucija knjige. Zagreb: Prosvjeta.Kunczik, M i Zipfel, A. (2006) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Friedrich Ebert StiftunMcLuhan, M. (2008) Razumijevanje medija. Mediji kao čovjekovi produžeci. Zagreb: Golden Marketing i Tehnička knjiga. McQuail, D. (1994) Mass Communication Theory. London:SAGE.Peruško, Z. , Perišin, T, Topić, M., Vilović, G. i Zgrabljić Rotar, N. (2011) Hrvatski medijski sustav. Zagreb: FPZ.Peruško Z. (ur) Uvod u medije.Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.Thompson, John. 2005. Books in the Digital Age. London: Polity PressZgrabljić Rotar, Nada (2007) Radio - mit i informacija, dijalog i demokracija. Zagreb: Golden marketing i tehnička knjiga.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Gomez, Jeff. 2008. Print is Dead, Books in Our Digital Age. New York MacMillanHorrocks, Christopher (2001) Marshall McLuhan i virtualnost. Zagreb, Jesenski i Turk. Kovač, Miha. 2008. Never Mind the Web, Here comes the book. Oxford: Chandos PublishingKellner, Douglas (1995) Media Culture. New York: Routledge.Tomašević, Nives i Kovač, Miha. 2009. Knjiga, tranzicija, iluzija.. Zagreb. Naklada Ljevak.

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetuNaslov Broj primjeraka Broj studenata

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencijaAktivnosti i napredak studenata pratit će se vođenjem studentskog portfelja. Studenti će povratno evaluirati rad nastavnika te samoevaluirati vlastite aktivnosti, a rezultati anketa bit će implementirani s ciljem unapređivanja rada na ovom kolegiju.

Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Marina Biti, red. prof./ dr. sc Ljubica Bakić-Tomić, izv. prof.

Naziv predmeta Komunikološki/jezični aspekti izdavačke djelatnosti



Godina 1.Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave


1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

http://www.amazon.co.uk/John-B.-Thompson/e/B001IU0QSC/ref=ntt_athr_dp_pel_1

http://www.amazon.com/Albert-N.-Greco/e/B001H6KS6M/ref=ntt_athr_dp_pel_1

http://www.amazon.co.uk/s/ref=ntt_athr_dp_sr_2?_encoding=UTF8&search-alias=books-uk&field-author=Angus%20Phillips

http://www.amazon.co.uk/s/ref=ntt_athr_dp_sr_1?_encoding=UTF8&search-alias=books-uk&field-author=Giles%20Clark



Cilj je kolegija studente upoznati s osnovnim pojmovima komunikologije, s posebnim naglaskom na jezičnu komunikaciju i osposobiti ih za njihovu usmjerenu primjenu. Studenti će se upoznavati s povijesnim razvojem komunikologije kroz različite modele komuniciranja te s pratećim teorijskim kontekstom. Kolegij se

interesira za jezičnu komunikaciju u sprezi s mogućnostima suvremenih medija, te na primjeni informacijskih tehnologija u komunikacijske svrhe. Na temelju stečenih uvida, cilj je osposobiti studente za analitičku raščlambu komunikacijskoga procesa kao i za identifikaciju kulturnih, ekonomskih i socijalnih i drugih aspekata digitalne revolucije. Nadalje, cilj je i razvijanje sposobnosti evaluiranja vrijednosti informacija s obzirom na različite informacijske izvore i načine posredovanja poruka.


-

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Studenti će: poznavati osnovne pojmove komunikacijske teorije sagledavati mogućnosti jezika kao komunikacijskog sredstva razumijevati narav i funkciju paralingvističkih sredstava u komunikacijskome procesu tumačiti i razlikovati različite komunikacijske modele analizirati različite komunikacijske i kognitivne kontekste identificirati grupe adresata te analizirati i procesuirati podatke primjenjivati etička načela primjerena različitim komunikacijskih ciljevima i kontekstima razumjeti i biti sposobni samostalno objasniti utjecaj tehnološke revolucije na ljudsku komunikaciju poznavati, aktivno koristiti te biti u stanju osmisliti i staviti u funkciju komunikacijskoga procesa različite

informacijske izvore kritički se služiti različitim digitalnim izvorima informacija

1.4. Sadržaj predmeta

Osnovni pojmovi komunikacijske teorije: pošiljatelj, primatelj, kanal, medij, kod. Redundancija i entropija. Povratna informacija. komunikacija, komunikacija u grupi i masovna komunikacija Medijsko okruženje i konvergencijski efekti. Modeli komunikacije: Shannon i Weaver (1949); Gerbner (1956); Laswell (1948), Newcomb (1953); Jakobson (1960). Semiotika komunikacije, kodovi i signifikacija. Značenje, interpelacija, ideologija. Enkodiranje i dekodiranje. Interpersonalne tehnologije Anticipacija tehnologijskog razvoja i nastanka novih oblika komuniciranja (1945: esej Vannavera Busha „As We May Think“. Nastanak prvog indeksa elektroničkih tekstova i informacijskih izvora: The World Wide Web Virtual Library (Tim Berners-Lee). Tehnološki determinizam: teza o utjecaju tehnološkog razvoja, odnosno ICT (Information Communication Technology) na društveni razvoj: pojam „globalnoga sela“ i „medija kao poruke“ (Marshall McLuhan). Konstruktivistički pristup: teza o tehnološkoj usmjerenosti samoga ljudskoga djelovanja (Wiebe Bijker). Uloga jezika u eri tehnologije. Lingvistička i paralingvistička sredstva Od interpersonalne prema masovnoj komunikaciji. Depersonalizacija i repersonalizacija komunikacijskog procesa. Deinstitucionalizacija informacija: jednosmjernost/dvosmjernost/višesmjerenost informacijskog protoka. Uloga društvenih mreža (Facebook, Twitter, Linkedin itd) – kulturni, socijalni i ekonomski momenti; diverzifikacija kulturnog prostora i difuzija „zemaljskih“ vrijednosti. Grupiranje adresata i komunikacijski konteksti (znanost – tržište – politika – zabava). Jezik i komunikacijske strategije: obraćanje; uvjeravanje, zavođenje, propaganda; etika javnog komuniciranja. Uloga percepcije u komunikaciji. Kognitivni kontekst. Budućnost komunikacije.






________________



1.6. Kom

entari

1.7. Obveze studenata

Studenti su dužni pohađati i aktivno pratiti nastavu, izvršavati samostalne zadatke te izraditi seminarski rad.

1.8. Praćenje rada studenataPohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 1,5 Seminarski rad 3 Eksperimentalni

radPismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispituUdio u konačnoj ocjeni imaju komponente navedene pod 1.7. Uz pohađanje nastave i aktivnost u nastavi, vrednuje se uspješnost u izradi seminarskog i praktičnoga rada.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Borgman, C. L. (2002) Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja. Lokve : Zadar : Naklada Benja, Bush, V. As we may think. // The Atlantic magazine, 1945. URL: http://www.theatlantic.com/magazine/archive/1969/12/as-we-may-think/3881/Fiske, John (1990) Introduction to Communication Studies. London-NewYork: RoutledgeKing, E. (2010) Free for All: The Internet's Transformation of Journalism. Northwestern University Press.Kunczik, Michael i Astrid Zipfel (1998) Uvod u publicističku znanost i komunikologiju (prev. I. Martinović) Zaklada Friedrich Ebert, Ured u Zagrebu:, Zagreb McLuhan, M. (1962). The Gutenberg Galaxy: The Making of Typographic Man. Toronto: The University of Toronto PressSeverin, Werner Joseph i James W. Tankard, Jr.(2001) Communication theories: origins, methods, and uses in the mass media. New York itd.: Longman.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Afrić, V. (2002) Informacijske tehnologije i društvo. // Zbornik radova "Težakovi dani" / [urednici Slavko Tkalac, Jadranka Lasić-Lazić]. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znasnosti, Str. 7-19.Barabasi, A. (20069 U mreži . Zašto je sve povezano i kako misliti mrežno u znanosti, poslovanju i svakodnevnom životu. Zagreb: Jesenski I Turk.Bennett, T, Grossberg L. i Morris M. ur. (2005) New Keywords: A Revised Vocabulary of Culture and Society. USA. Str.. 23-27.Bijker, W. i Law, J. (1992). Shaping Technology/Building Society: Studies in Sociotechnical Change. Cambridge: MIT Press.Danesi, Marcel. Encyclopedic dictionary of semiotics, media and communication. Toronto-Buffalo-London. University of Toronto Press. 2000. Donsbach, W. ur. 2008. The international encyclopedia of communication. Commentary. Oxford: Blackwell Pub. Hartley, John. Communication, cultural and media studies: the key concepts. London-New York. Routledge: 2004Kovarik, B. (2011) Revolutions in Communication. New York: ContinuumWodak, Ruth i Veronika Koller (ur.) Handbook of communication in the public sphere Berlin -New York. Mouton de Gruyter,:. 2008.


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencijaAktivnosti i napredak studenata pratit će se vođenjem studentskog portfelja. Studenti će povratno evaluirati rad nastavnika te samoevaluirati vlastite aktivnosti, a rezultati anketa bit će implementirani s ciljem unapređivanja rada na ovom kolegiju.

http://www.theatlantic.com/magazine/archive/1969/12/as-we-may-think/3881/





Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Zoran Velagić, izv. prof./ dr. sc. Marin Milković, izv. prof.

Naziv predmeta Od tradicionalnog do elektroničkog nakladništva






Predmet daje pregled teorijskih i praktičnih pitanja vezanih uz fenomene elektroničkog nakladništva i knjižarstva, a posebna se pozornost pridaje preduvjetima razvoja elektroničkog nakladništva, usporednoj analizi elektroničkog i tiskanog nakladništva, komparativnim prednostima i nedostacima elektroničkog nakladništva i naposljetku pregledu uspješnih ostvarenih projekata elektroničkog nakladništva. Na vježbama studenti svladavaju vještine rada s tehnikama pripreme elektroničkih publikacija, a naglasak je na radu u Open Journal System-u. Rezultat vježbe je postavljanje samostalno izrađene stranice na mrežnim stranicama.


Nema

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Studenta se kroz predavanja i seminare osposobljava da: razumije preduvjete razvoja e-nakladništva u zadanom vremenu i prostoru razumije komparativne prednosti i razlike između elektroničkog i tiskanog nakladništva objasni kako se elektroničke publikacije osmišljavaju, dizajniraju, proizvode, reklamiraju i distribuiraju prepozna prednosti i poteškoće s kojima se suočava nakladnik elektroničkih publikacija razumije postupak objavljivanja elektroničkih publikacija primijeni stečena znanja i vještine na samostalnu izradu jednostavnog elektroničkog izdanjaVježbe osposobljavaju studenta: za prepoznavanje sadržaja koji su prikladni za elektroničko objavljivanje za samostalno stjecanje i uređivanje rukopisa za samostalnu pripremu sadržaja za elektroničko objavljivanje za samostalnu izradu elektroničke publikacije u Open Journal System-u.

1.4. Sadržaj predmeta.

Predavanja i seminari Upoznavanje s kolegijem, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja Terminološke i sadržajne razlike tiskanog i elektroničkog nakladništva Komparativne prednosti i nedostaci e-nakladništva u odnosu na tiskano nakladništvo Preduvjeti razvoja e-nakladništva: tehnička infrastruktura, čitateljske navike, pravni okvir Ograničenja e-nakladništva Povijest e-nakladništva: prvi projekti, profiliranje prikladnih sadržaja Primjeri dobre prakse: odabrani projekti s otvorenim pristupom sadržajima, odabrani komercijalni projekti, e-

nakladništvo i razvoj znanstvene komunikacije Izvori i literatura za proučavanje e-nakladništva Zaključna rasprava uz pogled u budućnost e-nakladništva.Vježbe Osnove stjecanja i uređivanja sadržaja prikladnih za elektroničko nakladništvo Osnove izrade, arhitekture i oblikovanja mrežnih stranica Osnove grafičkog dizajna mrežnih stranica Izrada mrežnih publikacija s naglaskom na uporabu Open Journal System-a.1.5. Vrste izvođenja X predavanja X samostalni zadaci



nastave

seminari i radionice X vježbe

obrazovanje na daljinu terenska nastava

X multimedija i mreža


_____________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenataRedovito pohađanje nastave. Seminarski rad uključuje usmeno izlaganje obrađenog sadržaja i zajedničku vođenu raspravu. Poznavanje literature i predviđenih sadržaja kolegija za pozitivnu ocjenu na pismenom i usmenom ispitu. Vježbe rezultiraju upoznavanjem alata za uređivanje i objavljivanje sadržaja, a krajnji je rezultat samostalna elektronička publikacija u Open Journal System-u.

1.8. Praćenje3 rada studenata Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni

radPismeni ispit 2 Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad 2

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispituRad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti svladavanja zadanih vježbi. Pismeni ispit donosi 40% bodova, uspješnost na vježbama 40% bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20% bodova.Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta!

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)1. Miha Kovač, Never Mind the Web, Here Comes the Book. Oxford: Chandos Publishing, 2008. – odabrana poglavlja2. J. B. Thompson, Books in the Digital Age: The Transformation of Academic and Higher Education Publishing in Britain

and the United States. Cambridge: Polity Press, 2005. – odabrana poglavlja3. Robert Darnton, The Case for Books: Past, Present, and Future. New York: PublicAffairs, 2009.4. William E. Kasedorf, ur., The Columbia Guide to Digital Pulishing. New York: Columbia University Press, 20031. 5. Nicole Howard, The Book: The Life Story of a Technology. The Johns Hopkins University Press, 2009.6. Donald Saff, Deli Sacilotto: Printmaking: History and Process. Holt, Rinehart and Winston, 1978.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)1. Aleksandra Horvat i Danijela Živković, Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. Str. 93 – 123.2. John Feather, The Information Society. A Study of Continuity and Change. London: Facet Publishing, 2004.Mrežni izvori3. The Global Information Society: a Statistical View, http://www.uneca.org/istd/news/istd-dna-2008060401-en.asp4. The History and Philosophy of Project Gutenberg by Michael Hart, http://www.gutenberg.org/wiki/Gutenberg:The_History_and_Philosophy_of_Project_Gutenberg_by_Michael_Hart5. The IFLA Position on Copyright in Digital Environment, http://www.ifla.org/clm/p1/pos-dig.htm6. Robert Darnton, A Historian of Books, Lost and Found in Cyberspace, http://www.historians.org/ prizes /gutenberg/ rdarnton.cfm 7. Robert Darnton, R. The New Age of the Book. // The New York Review of Books, Volume 46, Number 5 (March 18, 1999), http://www.nybooks.com/ articles /546 8. Europeana, http://www.europeana.eu 9. The European Library,. http://search.theeuropeanlibrary.org/portal/ en / index.html 10. Google Books, http://books.google.com/11. Centar za online baze podataka, http://www.online-baze.hr/ 12. University Publishing In A Digital Age, http://www.ithaka.org/ithaka-s-r/research/university-publishing-in-a-digital-


http://www.ithaka.org/ithaka-s-r/research/university-publishing-in-a-digital-age/university-publishing

http://www.online-baze.hr/

http://books.google.com/

http://search.theeuropeanlibrary.org/portal/en/index.html




http://www.europeana.eu/

http://www.nybooks.com/articles/546



http://www.historians.org/prizes/gutenberg/rdarnton.cfm



http://www.historians.org/

http://www.ifla.org/clm/p1/pos-dig.htm

http://www.gutenberg.org/wiki/Gutenberg:The_History_and_Philosophy_of_Project_Gutenberg_by_Michael_Hart

http://www.gutenberg.org/wiki/Gutenberg:The_History_and_Philosophy_of_Project_Gutenberg_by_Michael_Hart

http://www.uneca.org/istd/news/istd-dna-2008060401-en.asp



age/university-publishing13. Journal of electronic publishing, http://www.journalofelectronicpublishing.org/14. The Institute for the Future of the Book, http://www.futureofthebook.org/


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencijaKvaliteta nastavnog rada kontinuirano će se i sustavno pratiti i evidentirati tijekom studijske godine. Polaznicima će biti na raspolaganju evaluacijski obrasci za prosudbu održanih predavanja. Komentari i sugestije polaznika primjenjivat će se u svrhu unapređivanja oblikovanja i izvedbe nastave.

Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Ivana Kunda, doc./ dr. sc. Franjo Maletić, doc.

Naziv predmeta Pravni, organizacijski i upravljački aspekti izdavačke djelatnosti



Godina 1

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave


http://www.futureofthebook.org/

http://www.journalofelectronicpublishing.org/

http://www.ithaka.org/ithaka-s-r/research/university-publishing-in-a-digital-age/university-publishing


T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091W: www.uniri.hr • E: [email protected]. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmetaOvim kolegijem studentima će se pružiti temeljna znanja o medijskome pravu i autorskim i srodnim pravima te njihovoj međusobnoj interakciji. Također će ih se kontinuirano poticati na razvijanje svijesti i osjetljivosti spram plagijata i neetičkoga ponašanja u medijima uopće. Studente će se nadalje upoznati s organizacijskim modelima u nakladničkim kućama, omogućit će im se razumijevanje veze između organizacijskog modela i upravljačke strukture, te pružiti uvid u organizaciju i upravljanje u različitim nakladničkim poljima, ali i obrazložiti strukturne i proizvodne razlike između tiskanog i elektroničkog nakladništva. Upoznat će ih se i s temeljnim poslovnim strukturama unutar izdavačke industrije (knjižno, novinsko, periodično i elektroničko izdavaštvo), kao i sa strukturama lokalnog i međunarodnog poslovanja. Usto, studentima će se ponuditi kratak povijesni pregled organizacije i upravljanja nakladničkih entiteta od oficine u 16. st. do nakladničkih konglomerata u 21. st.


1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Očekuje se da će studenti nakon odslušanih predavanja te ispunjenih obveza i zadataka predviđenih programom kolegija biti u mogućnosti:

odrediti, razlikovati i koristiti osnovne pojmove iz prava medija te autorskog i srodnih prava opisati i objasniti osnovna obilježja autorskog i srodnih prava u Hrvatskoj opisati i objasniti osnovna obilježja medija te pravne (i druge) mehanizme nadzora nad njima opisati i objasniti osnovna obilježja etičkih i pravnih aspekata novinarstva poznavati organizacijske modele u nakladničkim tvrtkama razumijevati veze između organizacijskih modela i upravljačkih struktura u nakladničkim tvrtkama steći uvid u organizaciju i upravljanje u različitim nakladničkim poljima razlikovati strukturne i proizvodne karakteristike tiskanog i elektroničkog nakladništva

1.4. Sadržaj predmetaStudenti će se upoznati sa sljedećim temama:

1. Pravo medija ( određenje pojma, vrste medija, pravni izvori, svrha i uloga medija, nadzor nad radom medija, etička, građanskopravna i kazenenopravna odgovornost medija i novinara; mediji u digitalnom okružju - uključujući odgovornost pružatelja informacijskih usluga)2. Autorsko pravo (pravni izvori, autorsko djelo i autor , sadržaj i ograničenja autorskog prava, iskorištavanje i

raspolaganje autorskim pravom, trajanje autorskog prava, autorsko pravo u digitalnom okružju, autorsko djelo nastalo u radnom odnosu, odnos autorskog i srodnih prava (pravo umjetnika izvođača, pravo proizvođača fonograma, pravo proizvođača videograma, pravo organizacija za radiofuziju, pravo nakladnika na njihovim izdanjima, pravo proizvođača baze podataka), ostvarivanje sudske zaštite autorskog i srodnih prava )

3. Osnovni modeli nakladničkih tvrtki, struktura upravljanja u nakladničkim tvrtkama, utjecaj tehnologije na organizaciju i upravljanje, razlike u organizaciji i upravljanju ovisne o nakladničkom polju, odnos nakladničkog kapitala i upravljanja, upravljanje nakladničkim procesom, identifikacija razloga za objavljivanje, identifikacija potencijalnih čitatelja, razlika između elektroničkih i tiskanih publikacija, važnost izdavačkog savjeta, izrada izdavačkog plana, odabir rukopisa, autorski ugovori, pripreme za objavljivanje (recenziranje, lektura, korektura, prijelom, ilustriranje), temeljne profesije u nakladništvu.

4. Usuglašavanje procesa kreiranja izdavačkog proizvoda s ekonomskim aspektima izdavačke djelatnosti: balansiranje troškova stvaranja, proizvodnje i distribucije sadržaja u odnosu na dohodak; trendovi i promjene koje valja uzeti u obzir: širenje izbor sadržaja u suvremenom društvu znatno, razvoj tehnologije i disperzija distributivnih kanala; promjene u proizvodnom procesu i implikacije na troškove. i troškove istih.


X predavanjaX seminari i radionice X vježbe X obrazovanje na daljinu

terenska nastava



1.6. Komentari

1.7. Obveze studenataOd studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada na kolegiju, te izvršavanje zadataka propisanih programom kolegija. Studenti su dužni položiti pismeni ispit.



1.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave0.5 Aktivnost u nastavi 0.5 Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja 1,5 Referat Praktični rad

Portfolio


Osim temeljnih znanja, ocjenjivat će se uspješnost u izvršavanju zadataka i obveza zadanih programom kolegija. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Borgman, C.L. Od Gutenberga do globalne informacijske infrastrukture. Lokve : Naklada Benja,Clark, G. Inside Book Publishing. London and New York : Routledge, 2001.Darnton, R. The Case for Books. New York : PublicAfairs, 2009.Henneberg, I. Autorsko pravo, 2.izm. i dop. Izd., Informator, Zagreb, 2001, izabrana poglavlja Jelušić, S. Ogledi o nakladništvu. Zagreb : Naklada Ljevak, 2012.Jelušić, S. Stričević, I. Librarians Guide How to Publish. Oxford : Chandos, 2011.Owen, P. (ur.). Publishing Now. London : Peter Owen Publishers, 1996.Peacock, J. Book Prouction. London : The Publishers Association, 1995.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)



Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Marin Milković, izv. prof.

Naziv predmeta Kreativna uporaba informacijskih tehnologija



Godina 1.




Upoznati studente s trendovima razvoja informacijskih tehnologija i mogućnošću kreativnog pristupa implementaciji IT u nakladništvu i izdavaštvu. Internet je ponudio široku platformu različitih tehnoloških dosega, a nakladništvo posebno u e-obliku traži novine i kreativnost u implementaciji. Nove informacijske tehnologije i stalno praćenje dosega IT industrije cilj su predmeta, kao i mogućnost kreativnog pristupa u izradi e-publikacija, e-izdanja. Cilj predmeta je razviti kompetenciju



povezivanja tradicionalnog medija s informacijsko-tehnološkim dosezima u funkciji pripreme produkta izdavaštva za tržište.


1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Očekivani ishodi su:

Poznavanje dostupnih informacijskih tehnologija u području izdavaštva i nakladništva Dostupne informacijske tehnologije i njihova implementacija Znanja i vještine planiranja, predstavljanja i vođenja programa za ponudu informacijskih tehnologija mogućnost vrednovanja dostupnih IT i njihova kreativna uporaba

1.4. Sadržaj predmeta Informacijske tehnologije izmjenjuju se i dopunjuju, rastu zahvaljujući Internetu, a zadaća izdavaštva u elektroničkom okruženju je praćenje, prosudba i kreiranje tržišno i korisnički orijentiranih poboljšanja IT važnih tržištu publikacija. Uporaba IT dobar je korak u elektroničkom okruženju, no bez kreativne i samostalne domišljenosti svakog produkta na tržištu, izdavaštvo neće postići onu razinu implementiranosti koju očekuju digitalni urođenici (digitalne generacije).Kreativnost u implementaciji i sposobnost samostalnog odabira najprimjerenije IT sadržaj su ovog predmeta i vodilja kroz terenski rad i radionice koje će otvoriti upravo različitost i dostupnost informacijskih tehnologija. Informacijska pismenost ključna je za snalaženje u prostoru nakladništva i izdavaštva, a informacijski izvori neraskidivo su vezani uz informacijske tehnologije i njihovu uporabu. Uvođenjem niza novih, računalnom tehnologijom potpomognutih alata, sposobnost efikasnog korištenja tih alata izravno utječe na uspjeh izdavaštva, a predstavlja i ključan faktor u pripremi za profesionalnu karijeru.



vježbe obrazovanje na daljinu

X terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i

mreža laboratorij mentorski rad ostalo

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenataPrisutnost na predavanjima, aktivno sudjelovanje u terenskoj nastavi, seminarima i radionicama, te izvršavanje samostalnih zadataka.

1.8. Praćenje rada studenataPohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Esej IstraživanjeProjekt Kontinuirana provjera znanja 2 Referat Praktični rad 2Portfolio



1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Kipphan, H. (2006) Handbook of Print Media: Tehnologies and Production Methods, Springer; Berlin, Heidelberg, New YorkMesaroš, F. (1985) Tipografski priručnik, Grafički obrazovni centar, ZagrebMorris, S; Barnas, E; LaFrenier, D; Reich, M (2013) The Handbook of Journal Publishing, Cambridge University Press.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Adams, J.M; Dolin, P.A. (2001) Printing Technology (Design Concepts),Delmar Thomson LearningAnderson, R. (2006) Exploring Digital PrePress: The Art and Technology of Preparing Electronic Files for Printing, Thomson Delmar LearningBann, D. (2007) The All New Print Production Handbook, Watson-GuptillClair, K; Busic-Snyder, C. (2005) A Typographic Workbook: A Primer to Hystory, Techniques, and Artistry, WileyGraham, L. (2005) Basic of Design: Layout&Typography for Beginners, Delmar Cengage LearningHird, K.F. (2000) Offset Lithographic Technology, Goodheart – Willcox Co



Jackson, B. Do It Yourself: Publish on Amazon (Kindle Edition)Klostermann, D. (2011) The Ebook Handbook – A Thoroughly Practical Guide to Formatting, Publishing, Marketing and Selling Your e Book (Kindle Edition), Full Stop Media

Sharma, A. (2003) Understanding Color Menagement (Graphic Design/Interactive Media), Delmar Cengage Learning1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata


Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Danijela Marot Kiš, doc.

Naziv predmeta Metodologija znanstvenog istraživanja


Status predmeta Obvezni

Godina 1.




Predmet ima za cilj upoznati studente s namjenama i oblicima znanstvenih istraživanja, različitim vrstama, metodologijama i tehnologijama te ih tako pripremiti za individualni istraživački rad, izradu i obranu doktorske disertacije.

1.2. Uvjeti za upis predmeta -

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Studenti će:

- Biti upoznati sa širokim spektrom znanstvenih metoda- Biti sposobni odabrati metode najprimjerenije vlastitom istraživačkom fokusu- Vladati problematikom interdisciplinarnosti te biti u stanju identificirati problem interdisciplinarne naravi u sustavno

im pristupati



- Biti u stanju samostalno osmisliti istraživačke projekte- Biti osposobljeni za sudjelovanje u kolaborativnim projektima- Biti osposobljeni za problemsko I samokritičko razmišljanje

- kritička i sveobuhvatna sposobnost analize komunikacijskih i medijskih fenomena- Sposobnost primjene metodologije znanstvenog istraživanja za analizu različitih komunikacijskih i medijskih

fenomena- povezivanje svih teorijskih paradigmi društvenih znanosti s metodama i tehnologijama koja se redovito primjenjuju

u istraživanjima- poznavanje najčešće korištenih tehnologija u proučavanju komunikacijskih i medijskih fenomena- razumijevanje procesa u različitim fazama istraživanja i razumijevanje njihovih međusobnih odnosa-- 1.4. Sadržaj predmeta

Metodologija je znanost o metodama znanstvenog istraživanja te znanstvena disciplina u kojoj se kritički ispituju i eksplicitno izlažu različite opće i posebne znanstvene metode. Kolegij će omogućiti studentima da upoznaju različite faze znanstvenog rada, vrste i oblike kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja u kontekstu komunikoloških i medijskih znanosti.Studenti će se upoznati sa sljedećim temama:Istraživački problem: ocjena opsega istraživanja i odabir primjerenih istraživačkih alataLogičke operacije (indukcija, dedukcija; gradacija; logičke zakonitosti). Hipoteza i teza. Građa: pouzdanost podataka; verifikacija autentičnosti; problemi izbora.Mjerljivost podataka. Statistička analiza. Alati. Izračuni.Empirijska istraživanja. Evaluacija empirijske građe. Kvalitativna istraživanja. Interpretacija.Problematika interdisciplinarnosti. Povijest pojma, Povezivanje međi područjima i kombiniranje paradigmi. Samostalno interdisciplinarno istraživanje – zahtjevi i standardi. Kolaborativna istraživanja.Studije slučaja




samostalni zadaci X multimedija i mreža


________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenataOd studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada odabranih znanstvenih radionica, te izvršavanje zadataka koji su im povjereni kao samostalan praktični rad.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave

0.5 Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad 1.5 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja 2 Referat Praktični rad

Portfolio


Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Ausburg, Tanya. Becoming Interdisciplinary: An Introduction to Interdisciplinary Studies. New York: Kendall/Hunt Publishing, 2006.Jarrad, R.D. Scientific Methods (2001) – online: http://emotionalcompetency.com/sci/booktoc.htmlJevons, William Stanley (1874), The Principles of Science: A Treatise on Logic and Scientific Method, Dover Publications, ISBN 1-4304-8775-5. 1877, 1879.Popper, Karl R., The Logic of Scientific Discovery, 1934, 1959.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Bauer, Henry H., Scientific Literacy and the Myth of the Scientific Method, University of Illinois Press, Champaign, IL, 1992

http://en.wikipedia.org/wiki/Henry_H._Bauer

http://en.wikipedia.org/wiki/The_Logic_of_Scientific_Discovery

http://en.wikipedia.org/wiki/Karl_Popper

http://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/1-4304-8775-5

http://en.wikipedia.org/wiki/International_Standard_Book_Number

http://en.wikipedia.org/wiki/William_Stanley_Jevons



Bernstein, Richard J., Beyond Objectivism and Relativism: Science, Hermeneutics, and Praxis, University of Pennsylvania Press, Philadelphia, PA, 1983Giere, Ronald N. (ed.), Cognitive Models of Science, vol. 15 in 'Minnesota Studies in the Philosophy of

Science', University of Minnesota Press, Minneapolis, MN, 1992.Gunn, Giles. Interdisciplinary Studies."Gibaldi, J., ed. Introduction to Scholarship in Modern Language and Literatures. New York: Modern Language Association, 1992. pp 239-240.Klein, Julie Thompson. Interdisciplinarity: History, Theory, and Practice. Detroit: Wayne State University, 1990. Morris Kline (1985) Mathematics for the nonmathematician. Courier Dover Publications. p. 284. ISBN 0-486-24823-2



Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Ines Srdoč-Konestra, izv. prof. i dr. sc. Mihaela Matešić, doc.

Naziv predmeta Uredništvo u tradicionalnim i elektroničkim medijima


Status predmeta izborni

Godina 1. (2.semestar)


ECTS koeficijent opterećenja studenata 4/6/8/10Broj sati (P+V+S) 2+6+0/2+8+0/4+8+0/4+12+0*

*Broj sati nastave (P+V+S) varira ovisno o opterećenju iskazanome u ects-bodovima (4/6/8/10), odnosno o broju znanstvenih radionica koje student unutar izbornoga modula odabire.


Uredništvo u tradicionalnim i elektroničkim medijima izborni je kolegij usmjeren savladavanju znanja i vještina relevantnim u svim fazama procesa uređivanja izdavačkoga proizvoda. Nadalje, cilj je upoznati pristupnike s različitim konceptima samoga uređivanja, s uređivačkim politikama, a posebice medijski uvjetovanim aspektima uređivanja te promišljanju funkcija i implikacija toga posla u društvenom kontekstu.


1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon odslušanih predavanja te sudjelovanja u znanstvenim radionicama i ispunjenih obveza i zadataka predviđenih svakom od radionica, polaznici će steći sljedeće kompetencije:

Poznavati povijest i različite medijske prakse u razvoju redakcijskog organiziranja Steći kompetencije u analizi sadržaja uređivačke djelatnosti, a u kontekstu različitih medijskih proizvoda Steći sposobnost prepoznavanja, analize i reakcije na aktualne medijsko-tehnološke postupke Upoznati uredničke kompetencije i ovladati njima1.4. Sadržaj predmeta

.Studenti će upoznati sa sljedećim temama, dijelom kroz uvodna predavanja, a dijelom kroz sudjelovanje u znanstvenim radionicama:

http://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0486248232

http://en.wikipedia.org/wiki/Courier_Dover_Publications

http://books.google.com/books?id=f-e0bro-0FUC&pg=PA284&dq&hl=en#v=onepage&q=&f=false

http://en.wikipedia.org/wiki/Morris_Kline

http://en.wikipedia.org/wiki/Ronald_N._Giere

http://en.wikipedia.org/wiki/Richard_J._Bernstein



Organizacija medijske kuće i redakcije Raspodjela uloga i radnih zadataka u radnom procesu novinske kuće: od novinara do glavnog

urednika Raspodjela uloga i radnih zadataka u radnom procesu knjižnog nakladnika: od autora do urednika Uređivanje multimedijalnih formata u razlličitim žanrovima Analogni i digitalni mediji; je li print mrtav? Uređivanje, prelamanje i grafičko oblikovanje novina Uređivačke politike Odnos društva i uređivačkih politika Budućnost medija i globalizacija Studije slučaja

Iz navedena tematskoga kruga formiraju se znanstvene radionice koje će studenti moći slobodno izabrati iz ponuđena popisa, dijeleći se tako u manje radne skupine. U skladu s izborom istraživačkih radionica u čijemu će izvođenju sudjelovati i akademsko osoblje i afirmirani pojedinci iz izdavačke djelatnosti, kandidatima će se doznačivati i odgovarajući zadaci vezani uz dano tematsko područje.



terenska nastava



________________

1.6. Komentari


1.8. Praćenje rada studenata (stupanjska diferencijacija bodova reflektira mogućnosti ustroja kolegija s različitim koeficijentima opterećenja studenata, odnosno od 4, 6, 8 i 10 ECTS-bodova, ovisno o broju znanstvenih radionica koje student unutar izbornoga kolegija odabire)

Pohađanje nastave

0.50.50.50.5

Aktivnost u nastavi

0.51.51.51.5

Seminarski rad

0011

Eksperimentalni rad


0002

Projekt Kontinuirana provjera znanja

0.51.52.52.5

Referat Praktični rad

2.52.52.52.5

Portfolio


Osim temeljnih znanja, ocjenjivat će se aktivan doprinos studenata u radu odabranih specijalističkih radionica, te uspješnost u izvršavanju zadataka i obveza zadanih u okviru pojedinih stručnih radionica. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Božo Novak: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.Stjepan Malović: Osnove novinarstva: Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.Ante Gavranović: Medijska obratnica, ICEJ, Zagreb, 2006.Ante Gavranović: Mediji: mitovi i stvarnost, Izvori, Zagreb, 2009.


Dopunska literatura određivat će se zasebno u skladu sa zahtjevima pojedinih znanstvenih radionica.




1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencijaKvaliteta uspješnosti održanih znanstvenih radionica kontinuirano će se i sustavno pratiti i evidentirati tijekom studijske godine. Polaznicima će biti na raspolaganju evaluacijski obrasci za prosudbu održanih istraživačkih radionica. Komentari i sugestije polaznika primjenjivat će se u svrhu unapređivanja oblikovanja i izvedbe nastave izbornoga modula.

Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Lada Badurina, red. prof./ dr. sc. Diana Stolac, red. prof.

Naziv predmeta Tekst i tekstualne prakse



Godina 1. (2. semestar)Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave




Izborni kolegij Tekst i tekstualne prakse objedinjava niz srodnih sadržaja koji se obrađuju kroz uvodna predavanja i znanstvene radionice. Cilj je se kandidatima osigura stjecanje temeljnih znanja vezanih uz temu teksta i tekstualnih praksi kroz blok uvodnih predavanja, ali i da se kandidatima omogući da biraju iz ponuđene palete znanstvenih radionica one sadržaje koje ocjenjuju najbliskijima svojim interesima i potrebama. Predviđenim istraživačkim radionicama studente će se upoznati s osnovama kriterija standardnojezične pravilnosti (gramatičke, leksičke, pravopisne, pravogovorne norme) potrebnima u redaktorskim i lektorskim postupcima, s osnovama izdavačkih postupaka i standarda u formalnoj (ali i sadržajnoj) pripremi teksta za objavljivanje u različitim vrstama publikacija i medija, potom s osnovnim zahtjevima i značajkama prevoditeljske struke i tržišta, s posebnostima jezičnih praksi u različitim tipovima diskursa, primarno publicističkome i slično. U suradnji s nositeljem kolegija, u osmišljavanju i prezentaciji znanstvenih radionica sudjelovat će brojni priznati izdavački stručnjaci s iskustvom u oblikovanju i obradi teksta.


-

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon odslušanih predavanja te sudjelovanja u znanstvenim radionicama i ispunjavanjem obveza i zadataka predviđenih svakom od radionica, polaznici će steći kompetencije u temeljnim jezičnim i tekstualnim praksama potrebnima u nakladničkoj djelatnosti. Studenti će biti sposobni: - uočavati odmake od standardnojezične norme i znati ih valjano tumačiti - propitivati odnos žanrova publicističkoga diskursa spram norme standardnoga jezika i prepoznavati dopuštene odmake od zadanosti norme (različitih jezičnih varijeteta)- ovladati kriterijima, načelima, metodama i postupcima redaktorske i lektorske djelatnosti- savladati osnove izdavačkih postupaka i standarda...

1.4. Sadržaj predmeta.U uvodnome bloku predavanja studenti će se upoznati sa sljedećim temama:



- osnove hrvatske pravopisne norme - redaktura i lektura u izdavaštvu (kriteriji, načela, metode i postupci)- izdavački postupci i standardi

- osnove prevoditeljstva za urednike i nakladnike- redakcija i recenzija- suvremena hrvatska sociolingvistička situacija- pregled dijalektologije hrvatskoga jezika- pregled povijesti hrvatskoga književnog jezika- sintaktostilistika- govorništvoIz navedena tematskoga kruga pojedini će temati biti organizirani kao znanstvene radionice koje će studenti moći slobodno izabrati iz ponuđena popisa, dijeleći se tako u manje radne skupine. U skladu s izborom znanstvenih radionica u čijemu će izvođenju sudjelovati i akademsko osoblje i afirmirani pojedinci iz izdavačke djelatnosti, kandidatima će se doznačivati i odgovarajući zadaci vezani uz dano tematsko područje.


X predavanjaX seminari i radionice X vježbe Xobrazovanje na daljinu

terenska nastava



________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenataOd studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada odabranih znanstevnih radionica, te izvršavanje zadataka koji su im povjereni kao samostalan praktični rad.


Pohađanje nastave

0.50.50.50.5

Aktivnost u nastavi

0.51.51.51.5

Seminarski rad

0011

Eksperimentalni rad


0002


0.51.52.52.5


2.52.52.52.5

Portfolio


Osim temeljnih znanja, ocjenjivat će se aktivan doprinos studenata u radu odabranih znanstvenih radionica, te uspješnost u izvršavanju zadataka i obveza zadanih u okviru pojedinih istraživačkih radionica. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Izbor literature nudit će se posebno za svaku predviđenu radionicu unutar izbornoga modula.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Izbor dopunske literature određivat će se zasebno u skladu sa zahtjevima pojedinih znanstvenih radionica unutar izbornoga modula.


1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Kvaliteta uspješnosti održanih znanstvenih radionica kontinuirano će se i sustavno pratiti i evidentirati tijekom studijske



godine. Polaznicima će biti na raspolaganju evaluacijski obrasci za prosudbu održanih istraživačkih radionica. Komentari i sugestije polaznika primjenjivat će se u svrhu unapređivanja oblikovanja i izvedbe nastave izbornoga modula.

Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Sead Alić, izv. prof./ dr. sc. Nada Zgrabljić-Rotar, izv. prof.

Naziv predmeta Hrvatska medijska scena







Izborni je kolegij Hrvatska medijska scena unutar sebe modularno organiziran te pod zajedničkim naslovom objedinjuje niz srodnih sadržaja koji se obrađuju u okviru znanstvenih radionica. Cilj je kolegija da se kroz blok uvodnih predavanja kandidatima osigura stjecanje temeljnih znanja o žanrovskoj raslojenosti medija, ali i da im se iz ponuđene palete znanstvenih radionica omogući izbor onih sadržaja koje ocjenjuju najbliskijima svojim interesima i potrebama. Cilj kolegija je u složenoj društvenoj i jezičnoj stvarnosti naučiti prepoznavati i tumačiti jezik medija i heterogenost njegovih žanrova, ali i savladati sposobnost različitog medijskog izražavanja. Studente će se upoznati s konvencijama i strategijama oblikovanja glavnih publicističkih žanrova u različitim tipovima medija (pisanome, govorenom, multimedijalnom...) te u različitim vrstama publikacija. Usmjeravat će ih se u analizi različitih novinarskih formi, počevši od onih jednostavnijih poput elementarne vijesti i prenošenja informacija do onih najsloženijih formi komentara i kolumne, ali i vrlo specifičnih, pa i pomalo rubnih novinarskih žanrova kao što su sportsko novinarstvo ili različiti oblici kritike (likovna, glazbena, književna, kazališna, filmska...).U suradnji s nositeljem kolegija, u osmišljavanju i prezentaciji znanstvenih radionica sudjelovat će brojni priznati novinari različitih žanrovskih profilacija.


1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon odslušanih predavanja te sudjelovanja u znanstvenim radionicama i ispunjenih obveza i zadataka predviđenih svakom od radionica, polaznici će biti sposobni:– razaznavati različite žanrove publicističkoga diskursa i njihove značajke – analizirati različite komunikacijske kontekste i načine njihova medijskoga posredovanja– razlikovati neutralnije od subjektivnih komunikacijskih formi– kritički promišljati društveno relevantne događaje i potencijalne medijske sadržaje– usvojiti različite metode istraživanja medijskog teksta– provesti samostalnu analizu odabranih tekstualnih predložaka

1.4. Sadržaj predmeta.U uvodnome bloku predavanja studenti će se upoznati sa sljedećim temama:

Povijesni pregled i današnje shvaćanje žanra Specifičnosti publicističkih žanrova, njihove sadržajne, strukturne i stilističke osobitosti Istraživačko novinarstvo (temelji; osnovna pravila i metode; kako naći i slijediti trag; etička načela u potrazi za

istinom; kako napisati tekst kao epilog istraživanja) Novinski komentari i kolumne (sličnosti i specifičnosti: osvrt, komentar, kolumna, recenzija; odnos



političara i novinara: korektnost bez bliskosti i beskompromisnosti; kako razviti specifični i prepoznatljivi stil pisanja kolumni i komentara; izgrađivanje vlastitog stava, kako ga obraniti argumentima i uvjeriti javnost u njegovu ispravnost; što kada se komentar pokaže

promašajem; uvodnik ili editorijal kao stajalište redakcije; struktura komentatorskog teksta) Sportsko novinarstvo (teorija i praksa sportskog novinarstva; različit pristup sportskom novinarstvu s obzirom na

različite medije) Kritički novinarski žanrovi (likovna kritika, glazbena kritika, filmska kritika, književna kritika, kazališna

kritika – povijest, teorijski pristupi, različite medijske prakse) Od navedenih će sadržaja pojedini temati biti organizirani kao znanstvene radionice koje će studenti moći slobodno izabrati iz ponuđena popisa, dijeleći se tako u manje radne skupine. U skladu s izborom znanstvenih radionica u čijemu će izvođenju sudjelovati i akademsko osoblje i afirmirani pojedinci iz izdavačke djelatnosti, kandidatima će se doznačivati i odgovarajući zadaci vezani uz dano tematsko područje.


X predavanjaX seminari i radionice X vježbe Xobrazovanje na daljinu

terenska nastava



________________

1.6. Komentari



Pohađanje nastave

0.50.50.50.5

Aktivnost u nastavi

0.51,51.51.5

Seminarski rad

0011

Eksperimentalni rad


0002


0.51.52.52.5


2.52.52.52.5

Portfolio


Osim temeljnih znanja, ocjenjivat će se aktivan doprinos studenata u radu odabranih znanstvenih radionica, te uspješnost u izvršavanju zadataka i obveza zadanih u okviru pojedinih stručnih radionica. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Bešker, Inoslav: Istraživačko novinarstvo, Press Data, 2004.Granić, Jagoda (ur.). Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. HDPL Zagreb-Split: 2006.(odabrani tekstovi)Katnić-Bakaršić, Marina. Stilistika. Sarajevo. Nuk: 2001.Kovačević, Marina i Lada Badurina. Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka. ICR:2001.Malović, Stjepan Osnove novinarstva, Tehnička knjiga, Zagreb 2005. Novak, Božidar: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2005.Silić, Josip. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb. Disput: 2006.









Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Mario Tomiša, doc./ mr.sc. Mato Jurković, red. prof.

Naziv predmeta Osmišljavanje i produkcija mrežnih i audio-vizualnih formata



Godina 1





Osmišljavanje i produkcija mrežnih i audio-vizualnih formata izborni je kolegij unutar sebe modularno organiziran koji pod zajedničkim naslovom objedinjuje niz srodnih sadržaja koji se obrađuju u okviru znanstvenih radionica. Cilj je kolegija da se kroz blok uvodnih predavanja kandidatima osigura stjecanje temeljnih spoznaja o aspektima proizvodnje suvremenih mrežnih, radijskih i televizijskih formata, ali i da im se iz ponuđene palete znanstvenih radionica omogući izbor onih sadržaja koje ocjenjuju najbliskijima svojim interesima i potrebama. Uvodnim predavanjima te pratećim znanstvenim radionicama studente će se upoznati s utjecajem multimedijalne produkcije na recepciju tradicionalnih izdavačkih formata, s ulogom akustičnosti i vizualnosti u konzumaciji medijskih sadržaja u suvremenom, globalnom, digitalnom i informacijskom svijetu, studentima će se pružiti osnovne spoznaje o žanrovskoj raznolikosti u audio-vizualnim medijima te o utjecaju medijskog žanra (formata) na način prezentacije sadržaja, no ponajviše o stadijima u proizvodnji konkretnih audio-vizualnih i mrežnih formata, počevši od ideje do finalnog proizvoda.

U suradnji s nositeljem kolegija, u osmišljavanju i prezentaciji znanstvenih radionica sudjelovat će brojni priznati stručnjaci s iskustvom u kreativim i produkcijskim poslovima proizvodnje medijskih formata.


1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon odslušanih uvodnih predavanja te sudjelovanja u znanstvenim radionicama i ispunjenih obveza i zadataka predviđenih svakom od radionica, polaznici će moći:

razaznavati stadije u osmišljavanju i proizvodnji mrežnih i audio-vizualnih formata razumijevati specifičnosti televizijskih, radijskih i mrežnih formata razumijevati ulogu akustičnosti i vizualnosti u kreiranju iluzije blizine i prisnosti kod recipijenta analizirati odabrane predloške televizijskih/radijskih/mrežnih formata s obzirom na različite aspekte u njihovoj

proizvodnji

1.4. Sadržaj predmetaU uvodnome bloku predavanja studenti će se upoznati sa sljedećim temama:

1. Utjecaj multimedijalne produkcije na recepciju tradicionalnih izdavačkih formata

Što je i kako nastaje nov televizijski/radijski/mrežni format – primjer proizvodnje konkretnog formata, od ideje do realizacije (ispitivanje tržišta, osmišljavanje formata, stadiji u proizvodnji pojedinačne emisije – od scenarija do finalnog proizvoda...); analiza odabranih predložaka radijskih, televizijskih i mrežnih formata

2. Akustičnost i vizualnost suvremenih medija (Razumijevanje uloge akustičnosti i vizualnosti medija u suvremenom, globalnom, digitalnom i informacijskom svijetu. Razumijevanje uloge vizualno-auditivnih efekata koji ulaskom u domove recipijenata stvaraju iluziju blizine i prisutnosti onoga što se prikazuje, kao i sposobnost adaptacije medija na različite ukuse publike. Razumijevanje vizualno-auditivnog konteksta u konzumaciji televizijskih sadržaja, kao i njihovih utjecaja na promjenu percepcije stvarnosti prilagodbom na različite aspekte komunikacije sadržaja, bilo zabavnih, informativnih, obrazovnih ili komercijalnih. Razumijevanje uloge auditivno-vizualnih efekata u funkciji povezivanja: privatnog (konzument programa) i javnog (globalna umreženost medija), plasmana i recepcije, originala i industrije.)



Utjecaj medijskog žanra (formata) na oblikovanje sadržaja (različite prezentacije istog sadržaja, primjerice politički diskurs u zabavnome, ležernome formatu; žanrovska preklapanja, gubljenje oštih granica)

3. Javni i komercijalni mediji (razlike i sličnosti u korištenju vizualno-auditivnih sredstava)4. Televizija i Internet kao biznis – produkcija/ oglašavanje (efekti pogodovanja komercijalnom plasmanu)5. Odnos „ozbiljnog“ i „zabavnog“ sadržaja; međusobni utjecaji, mogućnosti integracije u okviru istog formata Podilaženje trendovima i ukusu publike ili edukacija, formiranje ukusa publike Utjecaj ideološkog i političkog konteksta na sadržaj i format emisije

Od navedenih sadržaja pojedini će temati biti organizirani kao znanstvene radionice koje će studenti moći slobodno izabrati iz ponuđena popisa, dijeleći se tako u manje radne skupine. U skladu s izborom znanstvenih radionica u čijemu će izvođenju sudjelovati i akademsko osoblje i afirmirani pojedinci iz izdavačke djelatnosti, kandidatima će se doznačivati i odgovarajući zadaci vezani uz dano tematsko područje.



terenska nastava



1.6. Komentari



Pohađanje nastave

0.50.50.50.5

Aktivnost u nastavi

0.51,51.51.5

Seminarski rad

0011

Eksperimentalni rad


0002


0.51.52.52.5


2.52.52.52.5

Portfolio


Osim temeljnih znanja, ocjenjivat će se aktivan doprinos studenata u radu odabranih znanstvenih radionica, te uspješnost u izvršavanju zadataka i obveza zadanih u okviru pojedinih znanstvenih radionica. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Elektronički mediji kao javni servis u tranziciji, Press Data, Medijska agencija HND, Zagreb, 2003. McLuhan, H.M. Razumijevanje medija : mediji kao čovjekovi produžeci. Golden EL marketing - Tehnička knjiga, 2008. Moran, A. Copycat TV: Globalisation, Program Formats and Cultural Identity, University of Luton Press, 2005. Zettl, H. Television Production Handbook, Wadsworth Publishing




http://www.amazon.com/Herbert-Zettl/e/B001I9WB8Q/ref=ntt_athr_dp_pel_1




Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Mario Tomiša, doc.

Naziv predmeta Novi trendovi u medijskom i grafičkom dizajnu








1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmetaNovi trendovi u medijskom i grafičkom dizajnu izborni je kolegij unutar sebe modularno organiziran koji pod zajedničkim naslovom objedinjuje niz srodnih sadržaja koji se obrađuju u okviru znanstvenih radionica. Cilj je kolegija da se kroz blok uvodnih predavanja kandidatima osigura stjecanje temeljnih spoznaja o različitim aspektima grafičkoga dizajna, ali i da im se iz ponuđene palete znanstvenih radionica omogući izbor onih sadržaja koje ocjenjuju najbliskijima svojim interesima i potrebama. Uvodnim predavanjima te pratećim znanstvenim radionicama studente će se upoznati s osnovama suvremenog poimanja grafičkoga dizajna kao vizualne artikulacije informacija, te komunikacije između poruke, naručitelja, dizajnera i primatelja, cilj je ovoga kolegija upoznati studente s primjenom grafičkoga dizajna u izdavaštvu. Iako će težište teorijskog i praktičnog dijela nastave biti usmjereno primarno vizualnom osmišljavanju knjige kao tradicionalnog izdavačkog proizvoda, neće se zaobići ni posebnosti u grafičkom oblikovanju ostalih oblika tiskanih (novine, časopisi, katalozi, brošure...), ali i elektroničkih publikacija, s naglaskom na različitim vizualnim rješenjima s obzirom na prirodu komunikacijskog kanala.U suradnji s nositeljem kolegija, u osmišljavanju i prezentaciji znanstvenih radionica sudjelovat će brojni priznati stručnjaci s iskustvom u poslovima grafičkoga dizajna.


1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon odslušanih uvodnih predavanja te sudjelovanja u znanstvenim radionicama i ispunjenih obveza i zadataka predviđenih svakom od radionica, polaznici će biti osposobljeni:- da steknu uvid u zadatke grafičkog dizajnera u okviru projekta izrade knjige (ali i ostalih oblika tiskanih i elektroničkih izdavačkih publikacija)- da steknu uvid u složenost procesa izrade knjige kao objekta- da mogu samostalno napraviti prijelom knjige- da mogu pristupiti kreativnim poslovima u projektu izrade knjige (oblikovanje knjižnog bloka, ovitka, korica)- da mogu komunicirati s grafičkim dizajnerima i tiskarama- da mogu pripremiti knjigu za tisak- da mogu izraditi kalkulaciju tiska, poslati upit i procijeniti ponude

1.4. Sadržaj predmetaTeorijski dio kolegija bavit će se osnovnim pojmovima u procesu grafičkog oblikovanja knjige, ulogom grafičkog dizajnera te oblicima suradnje s urednicima i autorima, potom stadijima u nastanku knjige (početni proces, analiza i koncept, određivanje formata knjige, osnovne infomacije o formatima papira, zlatni rez, definiranje modularne mreže kroz povijest i danas, osnove tipografije - razvoj tipografije, važni pojmovi u tipografiji, vrste fontova, veličina i orjentacija sloga, odabir tipografije, korištenje sloga i ilustracija u oblikovanju knjige, struktura sadržaja knjige iz perspektive grafičkog dizajnera, primjeri korištenja ilustracija, grafova, dijagrama u knjigama, izrada skice layouta, elementi layouta, priprema za tisak - rasteri, teorija boja u pre-produkciji i tisku, osnove tiska, vrste tiskarskih tehnika, separacije boja ovisno o tehnici tiska, papir - formati papira, impozicija, vrste papira, uvez - vrste uveza i dorade, ovitak, kalkulacije za tisak, eBook, PDF i .folio digitalni formati knjiga).U okviru praktičnog dijela nastave polaznici će individualno i timski raditi na projektu fiktivne (ili stvarne)knjige sudjelujući u svim stadijima, pripremnom i kreativnom dijelu (određivanje formata knjige, definiranje modularne mreže, oblikovanje stranice, naslovnice itd.), te izradi digitalne verzije knjige u indesignu (praktični dio kolegija obuhvaća i usvajanje tehničkih znanja neophodnih za isporuku digitalnog formata spremnog za tisak - upoznavanje s photoshopom, kontrola kvalitete ilustracija, obrada ilustracija i ostalih slikovnih predložaka, priprema sloga izvan indesigna za lakše i uspješniji prijelom, upoznavanje s indesignom i ilustratorom, intenzivan rad u indesignu kao osnovnom programu za oblikovanje knjige).






___________________

1.6. Komentari





Pohađanje nastave

0.50.50.50.5

Aktivnost u nastavi

0.51,51.51.5

Seminarski rad

0011

Eksperimentalni rad


0002


0.51.52.52.5


2.52.52.52.5

Portfolio



1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Haslam, Andrew(2006) Book Design, Harry N. Abrams Kipphan, H. (2006) Handbook of Print Media: Tehnologies and Production Methods, Springer; Berlin, Heidelberg, New YorkPipes, Alan ( 2005, 4. izdanje) Production for Graphic Designers, Overlook Hardcover







Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Nataša Lah, doc./ dr. sc. Nada Zgrabljić-Rotar, izv. prof.

Naziv predmeta Masovni mediji i digitalna kultura





1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmetaRazumijevanje pojma 'medijska kultura' temeljeno na upoznavanju interaktivnog odnosa kulture i medija, masovnih i novih medija, globalnog i humanog društva, medijske pismenosti i medijske recepcije. Usvajanje temeljnih spoznaja o kulturnoj ulozi medija i utjecajima medija na kulturu. Razvijanje kritičkog mišljenja na temelju kompetentnog istraživanja kulturnih vrednota medijskog proizvoda. Vježbanje primjene (mapiranje) posebnih znanja o medijima na temeljima općeg poznavanja medijske kulture korištenjem usmenih, pismenih i računalnih metoda u izražavanju. Poticanje zanimanja i aktivnosti vezanih uz praćenje, razumijevanje i samostalno kritičko promišljanje suvremene medijske kulture u Hrvatskoj i svijetu.


Nema



1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Poznavanje povijesti i teorije medijske kulture primjereno razini diplomskog studija. Kompetencija u analizi kolegijem predviđenih sadržaja u kontekstu različitih medijskih proizvoda. Stjecanje sposobnosti

prepoznavanja, analize i kritičkog promišljanja različitih aspekta i fenomena medijske kulture, kao i sposobnosti formuliranja koherentnih i uvjerljivih sadržaja (usmenih i pismenih) koji se bave sadržajem kolegija.

1.4. Sadržaj predmeta.

- Upoznavanje s programom i ciljevima kolegija, literaturom, te načinom rada i praćenja za kolegij relevantnih pojava u kulturi i medijima

- Značenje i značaj pojmova kulture i medija (s naglaskom na suvremenoj percepciji)- Komunikacijski aspekti kulture- Individualna i masovna medijska komunikacija- Medijska pismenost i medijska recepcija- Teorijski i praktični koncepti medijske kulture - Mediji i kulturne revolucije (tehnološki obrati)- Medij kao interesno sredstvo- Medijsko kreiranje stvarnosti- Društvena odgovornost medija- Medijska manipulacija- Humano i globalno u medijskoj komunikaciji (vrijednosni orijentiri)- Medijski odgoj i 'kultura' nasilja- Komunikacijski aspekti vijesti, informacija, osvrta, prikaza, kritika i komentara- Polemička kultura u medijima- Centar i margina kao kulturni interesi medija- Zaključna rasprava uz pregledni sažetak obrađenih tema u nastavi i radu sa studentima. Upute za korištenje

ispitne literature s orijentacijom na bitne aspekte sadržaja.


X predavanjaXseminari i radionice


Xsamostalni zadaci Xmultimedija i mreža


________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenataRedovito pohađanje nastave. Aktivno sudjelovanje u nastavi. Seminarski rad koji uključuje pismeno i usmeno izlaganje obrađenog sadržaja. Poznavanje literature i predviđenih sadržaja kolegija za pozitivnu ocjenu na pismenom i usmenom ispitu.

1.8.Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad 4 Eksperimentalni

radPismeni ispit 2,5 Usmeni ispit 2,5 Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispituRad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Student tijekom nastave može ostvariti ukupno 50 bodova (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici) i na završnom ispitu može ostvariti 50 bodova.Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta!

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)- Eagleton, T. (2002.). Ideja kulture. Zagreb: Jesenski i Turk.

- Bitnner, J. (1989 [1977]). Mass Comunication, An introduction. New Jersey [USA]: Prentice Hall.

- Rotar, N. Z. (Ed.). (2005). Medijska pismenost i civilno društvo. Sarajevo: Mediacentar



- Gavranović, A. (2009). Mediji - mitovi i stvarnost. Zagreb: Izvori d.d.

- Lipovčan, S. (prosinac 2003). Prinos analizi temeljnih odnosa medija i kulture u hrvatskom društvu. Društvena istraživanja, 12 No.6(68 ), str. 909-925.

- Malović, S. (2005). Odnos masovnih medija i kulture. Kolo, 2, [dostupno na http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2002.nsf/AllWebDocs/smalovic.]

- Zgrabljić Rotar N. (2011) Digitalno doba. Masovni mediji i digitalna kultura. Zadar/Zagreb: Sveučilište u Zadru i Naklada medijska istraživanja.

- Potter, J.. (2011) Medijska pismenost. Beograd: Clio

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)- McLuhan, M. (2008). Razumijevanje medija. Zagreb: Golden marketing - tehnička knjiga.

- Lazarsfeld, P. F., & Merton, R. K. (1948). Mass Comunication, Popular Taste, and Organized Social Action. In L. Bryson (Ed.), The Communication of Ideas (pp. 95-118). New York: Harper.[u: Katz, E., Peters, J. D., Liebes, T., & Orloff, A. (Eds.). (2003). Canonic Text in Media Research. Cambridge: Polity Press in association with Blackwel Publishing Ltd.]

- Siebert, F. S., Peterson, T., & Schramm, W. (1963). Four Theories of the Press. Urbana and Chicago: University of Illinois Press.

- Debord, G. (1967). Society of spectacle. Retrieved 23.01.2011., from http://www.marxists.org/reference/archive/debord/society.htm & http://www.crsn.com/debord/index.php:

- Philo, G. (2005). Masovna proizvodnja neznanja. Kolo, 2. [dostupno na: http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/gphilo]

- Hesmondhalgh, D. (2005). Bourdieu, mediji i kulturna proizvodnja. Kolo, 2. [dostupno na: http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/dhesmondhalgh]

- Gavranović, A. (2006). Medijska obratnica. Zagreb: Sveučilišna knjižara.

- Martinić, T. (1994). Postmoderna, svakidašnjica, komunikacija. Opatija: Naklada Benja.

- Baudrillard, J. (2001.). Simulakrumi i simulacija. Karlovac: Naklada DAGGK, Biblioteka Psefizma.

- Frankfurt, H. G. (2005). On Bullshit. Princeton and Oxford: Princeton University Press.

- Zgrabljić Rotar, N. (2009) „Dijalozi Marshalla McLuhana s postmodernim teorijama medija: Virtualni McLuhan“, Medijski dijalozi, Podgorica, 2009, 3, 121-140.

- Krug, Gary (2006) Communication, Technology and Cutural Change. London: SAGE. Kung, L. i dr.( 2008) The Internet and the Mass Media. London: SAGE.

- Marshall, P.D. (2004) New Media Culture. Arnold: London.

- Keen, A. (2010) Kult amatera. Zagreb: Fraktura.

Časopisi:- Communication Theory, Journal of the International Communication Association, Austin, TX, USA

- Medijska istraživanja/ Media Research , Časopis Fakulteta polit ičkih znanosti Sveučil išta u Zagrebu [vidi na: http://www.mediaresearch.cro.net/]- (posebno god. 15.(2009), broj 2)


http://www.mediaresearch.cro.net/%5D-

http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/dhesmondhalgh

http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/gphilo

http://www.crsn.com/debord/index.php

http://www.marxists.org/reference/archive/debord/society.htm

http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2002.nsf/AllWebDocs/smalovic




Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Franjo Maletić, doc./ dr. sc. Goran Kozina, znanstv. sur.

Naziv predmeta Marketinški menadžment u izdavaštvu



Godina 1.




Cilj kolegija je pružiti polaznicima doktorskog studija znanje o marketingu u izdavaštvu te transfer znanja o procesima stvaranja i razmjene vrijednosti na tržištu izdavaštva. Izučiti nove trendove u marketingu izdavaštva uvažavajući promjene vezane za elektronički i mobilni marketing. Utvrditi teoretske postavke i aplikativni značaj istraživanja snaga iz makro/mikro okruženja, odabira ciljnog tržišta i pozicioniranje te definiranja strategija i taktika za osvajanje tržišta u izdavaštvu.


- nema uvjeta

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

sposobnost analiziranja teorijskih okvira i zakonitosti promjena u izdavaštvu, spoznati nove trendove u izdavaštvu pod utjecajem digitalne i mobilne tehnologije, upoznati suvremene komunikacijskih mogućnosti (Internet i mobilni marketing) razumijeti marketinške procese istraživanja okruženje, odabira ciljnog tržišta i pozicioniranja u izdavaštvu, znati analizirati potrebe i ponašanje korisnika izdavačkih proizvoda, razviti sposobnost realizacije studija konkurencije, razviti kompetencije za razvijanje konkurentnih strategija nastupa na tržištu klasičnog i digitalnog izdavaštva shvatiti okosnicu marketinškog miksa za potrebe osvajanja i širenja na tržištu klasičnog i digitalnog izdavaštva, razumijeti dizajniranje organizacijske strukture i kontrolnih mehanizama marketinga u izdavaštvu.




.Znanstveno određenje marketinškog upravljanja. Strateške analize, studij konkurencije, analiza ponašanja poslovnih kupaca i potrošača na tržištu izdavaštva. Istraživanja i procesi segmentacije, izbora ciljnog tržišta,

pozicioniranja na tržištu izdavaštva. Odrednice i oblici strateškog nastupa na tržištu izdavaštva: temeljne marketinške strategije, alternative marketinške strategije. Marketinško odlučivanje poslovnih subjekata u izdavaštvu: definiranje karakteristika proizvoda, određivanje cijena i kanala distribucije te komuniciranja s tržištem. Osobitosti elektroničkog marketinga, procesi e-marketinga, strategije e-marketinga, e-marketinški miks. Analiza druge generacije internetskih usluga (web 2.0). Značajke i dimenzije mobilnog marketinga.






________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenataOd studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada na kolegiju, te izvršavanje svih zadataka i obveza propisanih programom kolegija.

1.8. Praćenje rada studenataPohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad 4 Eksperimentalni radPismeni ispit Usmeni ispit Esej IstraživanjeProjekt Kontinuirana provjera znanja 4 Referat Praktični radPortfolio



1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Forsyth, Patrick i Brin, Robert:.1997. Marketing in Publishing..London.: Routledge. Woll, Thomas:.1999. Publishing for Profit – Succesful Bottom–Line for Book Publisher. London: Kogan Page. Richardson, Paul i Taylor Graham.2008. A Guide to The UK Publishing Industry..London: The Publisher Association.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Ellsworth Jill i Ellsworth Matthew. 1997. Marketing on the Internet: Multimedia Strategies for the World Wide Web. London: John Wiley.Nair, Chandran. 1991. Book Promotion, Sales and Distribution: A Management Training Course. London: Publishing Training Centre.Anderson Chris. 2008. Dugi rep - Zašto je budućnost poslovanja u tome da se proda više stvari, a ne primjeraka. Zagreb: Jesenski i Turk.



http://www.amazon.co.uk/s/ref=ntt_athr_dp_sr_1?_encoding=UTF8&search-alias=books-uk&field-author=Chandran%20Nair

http://www.amazon.co.uk/s/ref=ntt_athr_dp_sr_2?_encoding=UTF8&search-alias=books-uk&field-author=Matthew%20V.%20Ellsworth

http://www.amazon.co.uk/Jill-H.-Ellsworth/e/B000AQ03BU/ref=ntt_athr_dp_pel_1



Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Aleksandar Mijatović, doc./ mr. sc. Mato Jurković, red. prof.

Naziv predmeta Vizualne prakse



Godina 2.




Upoznati studente s osobitostima i osnovnim značajkama vizualne komunikacije. Objasniti razlike između verbalne i vizualne komunikacije. Specifičnosti vizualnih kodova u odnosu na verbalne. Prikazati u osnovnim crtama povijest vizualnih medija. Prikazati suvremeno stanje rasprave o odnosu između verbalnih i vizualnih medija.


-

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet - upoznatost s problemima definiranja pojma vizualnog medija- razumijevanje odnosa između vizualnih i verbalnih medija- prepoznavanje značajki vizualnosti u vizualnim medijima- upoznatost s elementima analize vizualne komunikacije- upućenost u osnovne povijesne linije razvoja vizualnih medija i komunikacija 1.4. Sadržaj predmeta

Problemi definiranja pojmova medij, vizualno, vizualni medij. Koncepcije komunikacije. Vizualna komunikacija. Uvod u povijest vizualnih medija. Pristupi povijesti vizualnih medija: M. McLuhan, F. Kittler, A. Friedberg, O. Grau. Pregled osnovnih razvojnih etapa: pismo, tisak, camera obscura, lanterna magica, fotografija, film. Virtualna stvarnost – novi pojam? Vizualna komunikacija i ideologija.






________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenataStudenti su dužni pohađati nastavu, obraditi dogovorenu literaturu s nastavnikom, sudjelovati u analizama pojedinih vrsta medija. Seminarom studenti obrađuju jednu vrstu vizualnog medija i tako pokazuju teorijsko i praktično znanje te



usvojenost nastavnih sadržaja. Studenti na kraju semestra pristupaju završnom ispitu.

1.8. Praćenje rada studenataPohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad 4 Eksperimentalni radPismeni ispit 2,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje 2,5Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični radPortfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispituRad studenata na kolegiju ocjenjivat će se i vrednovati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta!1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Vanda Božičević, Riječ i slika: Hermeneutički i semantički pristup, Zagreb, 1990. (izabrana poglavlja)Žarko Paić, Vizualne komunikacije: Uvod, Zagreb, 2008. (izabrana poglavlja)Aleksandar Mijatović (ur.), Jezici slike: Vizualna kultura i granice reprezentacije, Rijeka, 2011. (izabrani tekstovi)

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Sonja Briski-Uzelac (ur.), Slika i riječ: Uvod u povijesnoumjetničku hermeneutiku, Zagreb, 1997. (izabrani tekstovi)Sonja Briski-Uzelac, Vizualni tekst: Studije iz teorije umjetnosti, Zagreb, 2008. (izabrani tekstovi) Chris Jenks (ur.), Vizualna kultura, 2002. (izabrani tekstovi)Nenad Miščević i Milan Zinaić (ur.) Plastički znak, Rijeka, 1982. (izabrani tekstovi) Krešimir Purgar (ur.), Vizualni studiji: Umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata, 2009. (izabrani tekstovi)





Opće informacijeNositelj predmeta dr.sc. Marina Biti, red. prof./ dr. sc. Danijela Marot Kiš, doc.

Naziv predmeta Jezik – slika – zvuk



Godina 2.





Jezik – slika – zvuk izborni je kolegij unutar sebe modularno organiziran koji pod zajedničkim naslovom objedinjuje niz srodnih sadržaja koji se obrađuju u okviru znanstvenih radionica. Cilj je kolegija da se kroz blok uvodnih predavanja kandidatima osigura stjecanje temeljnih spoznaja o učincima prožimanja različitih medija u izdavačkoj industriji, primarno teksta, slike i zvuka, ali i da im se iz ponuđene palete znanstvenih radionica omogući izbor onih sadržaja koje ocjenjuju najbliskijima svojim interesima i potrebama. Uvodnim predavanjima te pratećim znanstvenim radionicama studente će se upoznati s temeljnim spoznajama o stilu i multimediji (Problemski će se pristupiti pojmu medija i sagledati ga u spektru tradicionalnih i novomedijskih praksi. Studenti će razlikovati medijaciju kao temeljnu kognitivnu aktivnost ljudskoga uma i remedijacijske procese povezane s razvojem medija i novih tehnologija. Posebna se pozornost posvećuje hipermedijaciji te s njome u vezi umnažanju poruka u suvremenom medijskom prostoru te stilotvornim momentima koji proizlaze iz ovladavanja raznolikim medijskim praksama. Jezik se motri kroz prizmu teksta i hiperteksta, ali i u relaciji s drugim medijima koji doprinose njegovu ozvučenju i vizualizaciji, multiplicirajuću stilske učinke. Studente se upućuje na propitivanje stečenih spoznaja posredstvom primjera povezanih sa svakodnevnim i literarno-umjetničkim medijskim iskustvima, od video-igara do medijske umjetnosti), grafostilistici kao slikovnosti teksta i kao tekstualizaciji slike (Studente će se upoznati s različitim institucionaliziranim oblicima prožimanja teksta i slike u povijesti naše kulture sve do suvremenoga multimedijalnog diskursa. Osobit će naglasak biti na prepoznavanju i kategoriziranju strategija kojima vizualni segment može značenjski obogatiti tekst i obratno. U izdavačkoj industriji osmišljavanje je vizualnoga segmenta tradicionalno smješteno u domenu grafičkoga dizajna stoga će se studente u okviru ovoga segmenta kolegija uvesti u osnove primjene grafičkoga dizajna u nakladništvu u smislu osmišljavanja vizualnog identiteta izdavačkog proizvoda.), intermedijalnosti (U proučavanju književnosti posebnu pozornost proučavatelja, povjesničara, teoretičara zaokupljaju fenomeni koji su se raznoliko označavali kao transposition d’art, filmsko pisanje, ekphrasis, muzikalizacija književnosti, filmske adaptacije književnih djela, vizualna poezija, hiperfikcija, i sl. Budući da se u tim umjetničkim tvorevinama javlja prelaženje granica između medija, ili je to prelaženje konstitutivno načelo za nastanak umjetnine, one se pokušavaju objasniti pojmom intermedijalnosti. Stoga je cilj studente uvesti u povijesne, teorijske i metodološke probleme odnosa između književnosti i drugih umjetnosti, izoštriti oblike prijenosa neverbalnih medija u verbalne i obratno, odnosno naznačiti kvalitativne razlike oblika intermedijalnosti.), filmskim adaptacijama književnih djela (studente će se upoznati s problemskim područjem filmske adaptacije književnih djela. U navedenom kontekstu razmatrat će se osobitosti ekranizacija proznih, dramskih i lirskih tekstova te intermedijalni i komparativni odnos između literaranih predložaka te njihovih filmskih adaptacija.), te o reklamnome diskursu kao kompleksnome semiotičkome znaku s izrazito naglašenom multimedijalnom komponentom.


1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon odslušanih uvodnih predavanja te sudjelovanja u znanstvenim radionicama i ispunjenih obveza i zadataka predviđenih svakom od radionica, polaznici će moći:

– prepoznati strategije manipuliranja poželjnim učincima značenjskoga kombiniranja slike i teksta u različitim tipovima poruka te slične strategije primijeniti u vlastitim izdavačkim projektnim zadacima

– razviti svijest o grafičkome dizajnu kao vizualnom doprinosu rješavanju komunikacijskih problema, ne tek kao o estetskom uređivanju proizvoda



– definirati i tumačiti pojmove intertekstualnost i intermedijalnost– opisati i usporediti odnos između verbalnih i neverbalnih medija– tumačiti i objasniti ulogu teksta u odnosu na druge tekstove

– objasniti i tumačiti odnos (razlika, sličnosti) između različitih pristupa pojmovima intetekstualnosti i intermedijalnosti

– definirati pojam te osnovna obilježja filmske adaptacije književnog djela– znati tumačiti reklamne poruke s jezičnoga stanovišta;– analizirati tekstove svih vrsta reklama (novinska, radijska, televizijska…)– definirati pojmove medija, hiperteksta, medijske konvergencije– definirati i tumačiti procese medijacije, imedijacije, hipermedijacije i remedijacije – opisati i interpretirati ulogu novih tehnologija u formiranju poruka u medijskom prostoru– primijeniti stečena teorijska znanja u analizi multimedijalnih predložaka


Stil i multimedija („Medij je poruka“ – značenje i stilske implikacije čuvene McLuhanove krilatice. Što medij čini medijem? Tijelo, ekstenzije i posredovanje značenja. Medijacijski procesi: imedijacija, remedijacija, hipermedijacija. Medijska konstrukcija stvarnosti. Mediji i umjetnost. Jezik kao medij i novi mediji. Literarizacija stvarnosti i deliterarizacija literature. Tekst i hipertekst. Linearnost i nelinearnost teksta. Retorika nelinearnosti. Dehijerarhizacija teksta i multiplikacija izbora. Čitatelj kao suautor. Identitet i mediji. Medijacija i konstrukcija identiteta: „ja“ u jeziku, medijski posredovano „ja“, vritualno „ja“. Literarizacija identiteta kao medijski proces. Prema posthumanom subjektu. Primjeri: kompjutorske igre, digitalna fotografija, digitalna umjetnost, film, televizija, world wide web…Konvergencija medija. Intermedijalnost i multimedijalnost. Pretvorba medijske poruke i stilske varijacije.)

Grafostilistika – Potencijalna ekspresivnost grafičkog oblikovanja teksta (propitivanje arbitrarnosti/motiviranosti jezičnoga znaka). Značenje kao rezultat simbioze jezičnoga i vizualnog koda. Ljudski govor kao sinteza krika (ljudskog elementa) i teksta (racionalnog elementa) (B.Vuletić). Vrednote govorenoga jezika (P. Guberina). Verbalna/neverbalna komunikacija. Pojam parajezika, eksploatacija dvostrukoga kanala. Primjeri kodifikacije krika u stripu i reklamnoj poruci. Repertoar postupaka ikoničkoga oslikavanja teksta – primjer reklamne poruke. Postupci grafičke ekspresivnosti teksta u letrističkoj, konkretističkoj, vizualnoj poeziji. Poetski jezik – izokretanje prirodnogovorne hijerarhije označavanja. Multimedijalni diskurs kao konkretizacija višedimenzionalnosti ljudskoga govora. Tipografija – postizanje željena semantička naboja kao rezultata izbora grafičkoga znakovlja i izravnoga sadržaja poruke. Grafički dizajn – vizualna artikulacija informacija. Grafički dizajn kao dijalog između poruke, klijenta, dizajnera i primatelja poruke. Razlike u vizualnim rješenjima s obzirom na prirodu komunikacijskog kanala (klasični, tiskarski vs. elektronički mediji).

Intermedijalnost – F. de Saussure (vrijednost/značenje, razlika). M. M. Bahtin i V. N. Vološinov (kritika de Saussureove koncepcije znaka i ruskog formalizma). J. Kristeva (intertekstualnost). R. Barthes (čitateljski kodovi). W. Benjamin (reproducibilnost, film/fotografija i kazalište/slikarstvo). Linda Hutcheon i Victor Burgin (fotografija i književnost). F. Jameson (pastiš). J. Baudrillard (simularkum). Umberto Eco (književnost/film/historiografija). Hipertekst.

Filmske adaptacije književnih djela (Odnos između književnoga i filmskoga medija. Pitanje poetike. Sličnosti i razlike. Književna anticipacija filmske vizure prije filma. Intertekstalni odnos filmske adaptacije i književnoga predloška. Filmska adaptacija kao prijevod književnoga djela. Filmska adaptacija kao interpretacija književnoga predloška. Filmske adaptacije (ekranizacija) književnih djela na primjerima: Moby Dick (H. Melville), Zameo ih vjetar (M. Mitchell),Odavde do vječnosti (J. Jones), Hary Potter (J. K .Rawling), Gospodar prstenova (J. R. R. Tolkien), Poirot (A. Christie), Dr. Jackil and mr. Hyde (R. L. Stevenson), Što je muškarac bez brkova (A. Tomić), Svoga tela gospodar (S. Kolar), Breza (S. Kolar)...

Reklamni diskurs (Uvod u proučavanje jezika reklama. Načela i principi izrade reklame. Temeljni pojmovi. Literatura. Sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i kognitivnolingvistički pogled na reklamu. Komunikacija. Dekodiranje reklamnih poruka. Višestruka kodiranost reklamnih poruka. Emitent i recipijent reklame. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent. Sustavi vrijednosti emitenta i recipijenta. Arhitektonika reklamnoga teksta. Paradigmatski i sintagmatski odnosi. Objektivno i subjektivno u reklami. Medij i reklama. Umreženost tekstova. Reklamna kampanja. Tipovi znanja o svijetu i jeziku. Intertekstualnost. Interdiskurzivnost. Citatnost i aludiranje. Globalno i lokalno u jeziku reklama. Kulturološki aspekti. Lingvostilistički pristup reklamama. Jezična organizacija i govorna organizacija. Pisani i govoreni reklamni diskurs. Kondenzacija teksta. Težnja: minimum izraza za maksimum sadržaja. Ikonički znak. Stereotipičnost. Klišeji. Ilustrativnost. Igre riječima. Grafostilističke mogućnosti. Vrednote govorenoga jezika. Rima. Direktivnost (imperativ...). Atribucija u reklamama (gomilanje epiteta, superlativizacija, semantički prazni atributi...). Metaforičnost. Internacionalizmi, posebice anglicizmi i prebacivanje kodova. (Kvazi)intelektualnost reklame.Stručno nazivlje i prosječni recipijent. Konverzacijski vi/ti modeli (oslovljavanje adresata). Interpunkcija.Konektori. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv.)

Od navedenih sadržaja pojedini će temati biti organizirani kao znanstvene radionice koje će studenti moći slobodno



izabrati iz ponuđena popisa, dijeleći se tako u manje radne skupine. U skladu s izborom znanstvenih radionica u čijemu će izvođenju sudjelovati i akademsko osoblje i afirmirani pojedinci iz izdavačke djelatnosti, kandidatima će se doznačivati i odgovarajući zadaci vezani uz dano tematsko područje.



terenska nastava



1.6. Komentari


1.8. Praćenje4 rada studenata (stupanjska diferencijacija bodova reflektira mogućnosti ustroja kolegija s različitim koeficijentima opterećenja studenata, odnosno od 4, 6, 8 i 10 ECTS-bodova, ovisno o broju znanstvenih radionica koje student unutar izbornoga kolegija odabire)

Pohađanje nastave

0.51.51.51.5

Aktivnost u nastavi Seminarski rad

1,5234

Eksperimentalni rad


1.5222


0.50.51,52.5


Portfolio



1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Cook, G., The Discourse of Advertsing, London 1992.Frascara, J. (2004) Communication Design : Principles, Methods, and Practice, Allworth PressKatnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001.Kovačević, M. i Badurina L. (2001) Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka : ICRLandow, G. P. Hypertext/Text/Theory The John Hopkins University Press, 1994.Literature and Film. A Guide to the Theory and Practice of Film Adaptation, Blackwell Publishing, 2005.Maković, Z., et al. (ur.), Intertekstualnost & intermedijalnost, Zagreb, 1988. McLuhan, M. Understanding Media, The Extensions of Man , The MIT Press, 1994.Tolić, D. O. i Žmegač V. (ur.), Intertekstualnost & autoreferencijalnost, Zagreb, 1993.Uvanović, Željko: Intermedijalnost – književnost i film. Adaptation studies u kulturološkom kontekstu u Književnost i film, Matica hrvatska Ogranak Osijek, 2008, str. 9-93.







1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencijaKvaliteta uspješnosti održanih znanstvenih radionica kontinuirano će se i sustavno pratiti i evidentirati tijekom studijske godine. Polaznicima će biti na raspolaganju evaluacijski obrasci za prosudbu održanih

istraživačkih radionica. Komentari i sugestije polaznika primjenjivat će se u svrhu unapređivanja oblikovanja i izvedbe nastave izbornoga modula.

Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Sanjin Sorel, izv. prof./ dr. sc. Aleksandar Mijatović, doc.

Naziv predmeta Žanrovske orijentacije u knjižnom izdavaštvu







Žanrovske orijentacije u izdavaštvu izborni je kolegij unutar sebe modularno organiziran koji pod zajedničkim naslovom objedinjuje niz srodnih sadržaja koji se obrađuju u okviru znanstvenih radionica. Cilj je kolegija da se kroz blok uvodnih



predavanja kandidatima osigura stjecanje temeljnih znanja o specifičnostima žanrovskih profilacija u izdavačkoj industriji, ali i da im se iz ponuđene palete znanstvenih radionica omogući izbor onih sadržaja koje ocjenjuju najbliskijima svojim interesima i potrebama.

Uvodnim predavanjima te pratećim znanstvenim radionicama studente će se upoznati s temeljnim spoznajama o literarnom nakladništvu (Kolegij će sustavno prezentirati literarnu knjigu, počevši od njezine definicije, poimanja, sve do žanrova, recenzenata koji literarnu knjigu ovjeravaju u književno-teorijskom smislu i recepcije koja je ovjerava u tržišnom smislu. Studenti će biti upoznati s nakladničkim planom, načinom na koji se donosi, kao i procesom izabiranja literarne(ih) knjige(a) koje će se uvrstiti u nakladnički plan. Analizirat će se primjer nakladničkog plana jednog velikog i jednog malog poduzeća, te će se u okviru ovih dvaju primjera komentirati zastupljenost literarne knjige – po žanrovima, autorima, domaćim i inozemnim naslovima.Također će se pojasniti komunikacija na relaciji urednik–autor, načini na koji se literarni tekst finalizira prije samoga procesa proizvodnje, uredničke i autorske slobode, prava i obveze. Također će se izložiti odlike marketinga knjige, komuniciranje s medijima, određivanje financijskih izvora i visina sredstava koja će biti uložena u promocijske aktivnosti. Slijedom navedenog, razgraničit će se nakladnička područja i definirati pojam uspješnice (bestselera) kao i načini na koji se literarna knjiga pretvara u uspješnicu. Raspravljat će se o književnoj vrijednosti bestselera kao i literarnim nagradama kao sredstvima kojima se ovjeravaju novi trendovi i literarni izazovi.), znanstvenome nakladništvu (Studente će se upoznati sa specifičnostima znanstvenoga nakladništva u pogledu njegova pojma, ciljeva i nositelja, sa specifičnostima znanstvenih publikacija i njihova vrednovanja te postupaka u njihovom stvaranju osobito u odnosu na njihov materijalni oblik (tiskani i elektronički), kao i sa specifičnim izvorima, načinima i ciljevima financiranja te ekonomskim modelima znanstvenog nakladništva), te o enciklopedijskim publikacijama (Studente će se upoznati sa strukturom enciklopedijske jedinice, pojmovima referativnosti, relevantnosti i referencijske mreže, kao i leksikografskom obradom članka kroz natuknice, odrednice te njegovo povezivanje s drugim člancima preko uputnica.). U suradnji s nositeljem kolegija, u osmišljavanju i prezentaciji znanstvenih radionica sudjelovat će brojni priznati izdavački stručnjaci.


-

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon odslušanih predavanja te sudjelovanja u znanstvenim radionicama i ispunjenih obveza i zadataka predviđenih svakom od radionica, polaznici će steći sljedeće kompetencije:

- analizirati i razumijevati marketinški plan u nakladničkoj industriji- poznavati trendove u nakladništvu- ovladati vještinom komuniciranja s medijima - poznavati nove tehnologije i njihov utjecaj na nakladništvo

- poznavati izradu enciklopedijske jedinice- razumjeti elemente enciklopedijskoga članka- prepoznavati vrste enciklopedijskih članaka- sastaviti članke prema osnovnim dijelovima- poznavati osnovne povijesne linije razvoja enciklopedistike

- definirati pojam znanstvenog nakladništva i njegove specifičnosti u odnosu na nakladništvo općenito- opisati i interpretirati društvene ciljeve znanstvenog nakladništva- definirati pojam znanstvenog nakladnika i razlikovati tipove nositelja nakladničke djelatnosti- definirati, opisati i razlikovati tipove znanstvenih publikacija u odnosu na oblik sadržaja i materijalni oblik- definirati, opisati i razlikovati oblike i načine vrednovanja znanstvenih i stručnih publikacija- opisati specifičnosti postupaka u znanstvenom nakladništvu u odnosu na ostale izdavačke žanrove- opisati i razlikovati različite izvore, načine i svrhe financiranja te ekonomske modele znanstvenog nakladništva


Literarno nakladništvo (pojam literarne knjige – definicije i poimanja literarne knjiga, žanrovi, recenzenti, recepcija; nakladnički plan i izbor literarne knjige koja će se uvrstiti u nakladnički plan; urednik i autor – finaliziranje knjige prije samog procesa proizvodnje; marketing literarne knjige; nakladnička područja i bestseleri; literarne nagrade – ovjere novih trendova i literarnih izazova)

Znanstveno nakladništvo (pojam znanstvenog nakladništva; društveni ciljevi znanstvenog nakladništva; nakladnici znanstvenih publikacija; ostali sudionici u procesu znanstvenog nakladništva; znanstvene publikacije; vrednovanje znanstvenih publikacija; elektroničke znanstvene publikacije; dostupnost znanstvenih publikacija; postupci u znanstvenom nakladništvu; postupci u elektroničkom znanstvenom nakladništvu; financiranje i ekonomski modeli znanstvenog nakladništva)

Enciklopedijske publikacije (uvod u povijest enciklopedije; metodologija izrade leksikonskih i enciklopedijskih



jedinica; dijelovi enciklopedijskog članka; glava članka (lema ili deskriptor), definicija, tekst, uputnice, ilustracije, popisi literature, poveznica; osnove strukture enciklopedijskog članka; abecedni red, ključne riječi, natuknice, odrednice, sadržajna obrada; oblici redanja – abecedno,

sustavno, kronološko; uputnica kao uspostavljanje veze između članaka; vrste enciklopedijskih članaka – leksikonski, enciklopedijski – veliki pregledni, veliki članak, značajni pregledni članak, pregledni članak, članak niže obavijesne razine, makropedijski članak)







1.6. Komentari



Pohađanje nastave

0.51.51.51.5


1.5234

Eksperimentalni rad


1.5222


0.50.51.52.5


Portfolio



1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Anderson,C. (2008) Dugi rep. Zagreb: Jesenski&Turk Godin, S. (2005) Plava krava. Zagreb: Naklada Ljevak Tomašević,N.&Kovač,M.(2009) Knjiga,tranzicija,iluzija.Zagreb:Naklada Ljevak (261-265) Tomašević, N.&Horvat, J. (2012) Postmaterijalizam, čitanje i knjiga-suvenir. Sveučilište u Zadru Zaid,G.(2005) Koliko knjiga. Zagreb:Algoritam Scholarly publishing: books, journals, publishers, and libraries in the twentieth Century / edited by Richard E. Abel

and Lyman W. Newlin. New York : J. Wiley, 2002. Stojanovski, J. Metrika znanstvene publicistike:istina, mitovi i zablude U: Kemija u industriji, 2010, 59, 4, 179-186.

Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/77493 Stojanovski, J. Znanstveno izdavaštvo i uloga biblioteka U: Kemija u industriji, 2007,56,10, 512-515.

Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/25606

Macan, Trpimir, Kako nastaje enciklopedija?, Kolo,15 (2005), 3, str. 41-46 Mihaljević, Nikica, Hrvatska enciklopedika, Euroknjiga, Zagreb, 2008.


http://hrcak.srce.hr/file/25606

http://hrcak.srce.hr/file/77493







Opće informacijeNositelj predmeta dr.sc. Adriana Car-Mihec/ dr. sc. Sanjin Sorel, izv. prof.

Naziv predmeta Istraživanje književnog i kulturnog konteksta


Status predmeta Izborni





Izborni kolegij Istraživanje književnog i kulturnog konteksta unutar sebe je modularno organiziran te pod zajedničkim naslovom objedinjuje niz srodnih sadržaja koji se obrađuju u okviru istraživačkih radionica. Cilj je kolegija da se kroz blok uvodnih predavanja kandidatima osigura pregled književnih (i šire, kulturnih) teorija, ali i da im se iz ponuđene palete istraživačkih radionica omogući izbor onih sadržaja koje ocjenjuju najbliskijima svojim interesima i potrebama. Uvodnim predavanjima te pratećim istraživačkim radionicama studentima će se pružiti temeljna znanja o teoriji književnosti (pojmovni aparat i genealogiju pravaca književne teorije), osnovni pojmovi različitih diskursnih teorija značajnih u okvirima suvremenoga proučavanja književnog teksta, studente će se upoznati s dominantnim poetičkim smjernicama hrvatske suvremene književne produkcije. Također, studentima će se ponuditi bazičan pregled povijesti filmske umjetnosti u slijedu od nijemog prema zvučnome filmu, te raspon dramatoloških i teatroloških istraživanja s osobitim osvrtom na suvremene hrvatske dramske tekstove, te kazališnu produkciju.


1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Očekuje se da će studenti nakon odslušanih predavanja te sudjelovanja u istraživačkim radionicama i ispunjenih obveza i zadataka predviđenih svakom od radionica biti u mogućnosti:

poznavati i razumjeti osnovni pojmovni aparat teorije književnosti (očuđenje, siže/fabula, diskurz/priča, motiv-funkcija, lik-aktant, i sl.)



primijeniti stečena teorijska znanja na književnom tekstu poznavati povijesnu ‘genezu’ (genealogiju) pravaca književne teorije i snalaziti se u razlikama i

sličnostima između pravaca tumačiti i objasniti dominantne poetičke smjernice razvoja hrvatske suvremene književne produkcije1. objasniti, opisati i analizirati korelacije određene diskursne teorije i izabranoga književnoga teksta kao odraza

pojedinih teorijskih pretpostavki definirati i tumačiti osnovne pojmove feminističke teorije i kritike definirati, tumačiti i usporediti značajne trendove u povijesti filmske umjetnosti opisati i usporediti relevantne teorijske i književnokritičke pristupe fenomenu drame usporediti značenje i važnost dramskoga teksta u tradicionalnoj odnosno suvremenoj izvođačkoj teoriji i praksi objasniti i usporediti relevantna strujanja hrvatske dramske književnosti tijekom druge polovice 20. stoljeća,

1.4. Sadržaj predmetaU uvodnome bloku predavanja studenti će se upoznati sa sljedećim temama:– Pregled književnih teorija– Suvremena hrvatska književna scena– Diskursne teorije i književno stvaralaštvo – Feminističko čitanje teksta– Osnove povijesti filma– Dramatološka i teatrološka istraživanja – Hrvatska drama i kazalište druge polovine 20.stoljeća (semiotička teorija i analiza)– Istraživački pristup temama književnosti za djecu i mladeOd predviđenih sadržaja pojedini će temati biti organizirani kao istraživačke radionice koje će studenti moći slobodno izabrati iz ponuđena popisa, dijeleći se tako u manje radne skupine. U skladu s izborom radionica u čijemu će izvođenju sudjelovati i akademsko osoblje i afirmirani pojedinci iz izdavačke djelatnosti, kandidatima će se doznačivati i odgovarajući zadaci vezani uz dano tematsko područje.





laboratorijX mentorski rad

ostalo

1.6. Komentari1.7. Obveze studenata

Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada odabranih istraživačkih radionica, te izvršavanje zadataka koji su im povjereni kao samostalan praktični rad.


Pohađanje nastave

0.51.51.51.5


1.5234

Eksperimentalni rad


1.5222


0.50.51.52.5


Portfolio


Osim temeljnih znanja, ocjenjivat će se aktivan doprinos studenata u radu odabranih istraživačkih radionica, te uspješnost u izvršavanju zadataka i obveza zadanih u okviru pojedinih stručnih radionica. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb, 1979.



Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999.Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000.Eco, U. (1980) Semiotika kazališne predstave, u: Prolog, XII, 44-45, str. 21 – 29, Zagreb.

Lehmann, H.T., Postdramsko kazalište, Zagreb-Beograd, 2004.Miočinović, M., Moderna teorija drame, Beograd 1981. (odabrana poglavlja)Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000., Školska knjiga, Zagreb, 2003.Oraić Tolić, Dubravka, Muška moderna i ženska postmoderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)Pfister, M. (1998) Drama – Teorija i analiza, Hrvatski centar ITI, Zagreb.Rafolt, Leo, Odbrojavanje – Antologija suvremene hrvatske drame, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)Sablić Tomić, Helena i Rem, Goran, Hrvatska suvremena književnost: pjesništvo i kratka priča: od 1968. do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća te dalje kroz prvo desetljeće 21. stoljeća, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet, Osijek, 2009.Senker, B., Uvod u suvremenu teatrologiju I., Zagreb, 2010. (odabrana poglavlja)







Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Dejan Durić, znanstv. surednik

Naziv predmeta Izdavačka industrija u društvenom kontekstu



Godina 2. Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave



1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmetaIzborni kolegij Izdavačka industrija u društvenom kontekstu unutar sebe je modularno organiziran te pod zajedničkim naslovom objedinjuje niz srodnih sadržaja koji se obrađuju u okviru istraživačkih radionica. Cilj je kolegija da se kroz blok uvodnih predavanja kandidatima osigura stjecanje temeljnih znanja o društvenom kontekstu izdavačke djelatnosti, ali i da im se iz ponuđene palete istraživačkih radionica omogući izbor onih sadržaja koje ocjenjuju najbliskijima svojim interesima i potrebama. Uvodnim predavanjima te pratećim istraživačkim radionicama studente će se upoznati s ulogom koju mediji masovne komunikacije danas imaju, te s načinom na koji funkcioniraju u prostoru tržišta, politike i društenih odnosa. Studentima će se pružiti temeljna znanja o uzrocima i posljedicama medijskog i komunikacijskog stanja u današnjem informacijskom društvu, o socijalnim (i psihološkim) pristranostima u (medijskoj) komunikaciji, razmotrit će se uloga medija u okviru strategija kulturnih politika. Nadalje, kod studenata će se razvijati kompetencije za medijsko praćenje politike temeljeno na poštivanju novinarske etike, sposobnosti razumijevanja političkih institucija, aktera i procesa u njihovom društvenom okruženju te kritičkog otklona prema političkoj sferi. Ukazat će se također na narav, vrijednost i društvenu ulogu dokumentarne baštine te iznijeti strategije njezina očuvanja i zaštite na internacionalnoj, nacionalnoj i zavičajnoj razini.


1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Očekuje se da će studenti nakon odslušanih predavanja te sudjelovanja u istraživačkim radionicama i ispunjenih obveza i zadataka predviđenih svakom od radionica biti u mogućnosti: – razumjeti pojam i vrste javnih politika i njihovo značenje u političkom procesu– prepoznavati, analizirati i kritički promišljati različite aspekte i fenomene kulturnog razvoja i njegova političkog planiranja– poznavati povijest i aktualne prakse u europskim kulturnim politikama– prepoznati društveni kontekst u kojem informacija nastaje i širi se– poznavati klasične autore i pristupe u teoriji medija– biti svjesniji mehanizama i procesa koji sistemski dovode do pogrešnih procjena i odluka u medijskome prostoru– valjano primijeniti argumentaciju iz teorijskih etičkih rasprava na konkretne slučajeve medijske etike– prepoznati narav, vrijednost i društvenu ulogu dokumentarne baštine– prepoznati ugrozu dokumentarne baštine i provesti načine njezina sprječavanja i slično...


U uvodnome bloku predavanja studenti će se upoznati sa sljedećim temama: Sociologija komunikacija (povijest načina komuniciranja i tehnologije; informacije i rast znanja; odnos

društvenog uređenja i načina komuniciranja; doba informacijske entropije; osnove teorije mreža) Komunikacija i socijalne pristranosti (definiranje pojma racionalnosti – ograničena, ekološka i socijalna



racionalnost; teorija racionalnog izbora i teorije igara; socijalna konstrukcija zbilje; novinarstvo i pristranosti; kognitivne pristranosti u novinarstvu)

Javne politike i mediji (Razumijevanje javnih politika kao načina rješavanja konkretnih problema građana i važnosti njihovog dnevnog i dugoročnog novinarskog praćenja u različitim vrstama medija. Usvajanje temeljnih spoznaja o načinima donošenja političkih odluka i praćenju njihovih implikacija, akterima političkog procesa (strankama, nevladinim organizacijama, građanima te ostalim zainteresiranim skupinama i pojedincima), te ulozi novinarstva u medijskom posredovanju političkog odlučivanja. Razvijanje kompetencija za cjelovito medijsko praćenje javnih politika na različitim područjima društvenog života. Formuliranje temeljnih novinarskih formi (vijest, izvještaj, komentar) iz kojih bi bilo razvidno kritičko shvaćanje cjelokupnog političkog procesa ili njegovih faza u pojedinim javnim politikama. Korištenje usmenih, pismenih i računalnih metoda u izražavanju s mogućnošću njihove modifikacije zavisno od vrste medija. Poticanje zanimanja i aktivnosti vezanih za novinarsko (medijsko) praćenje javnih politika koje će počivati na profesionalnoj novinarskoj etici, razumijevanju problema te njegovoj kritičkoj valorizaciji.)

Politika i novinsko izvještavanje (pojam politike; politički sustav Republike Hrvatske; politički sustav Europske unije; akteri politike (od političkih stranaka do civilnog društva); povijest novinstva i njegov utjecaj na politiku; vrste novina i njihov odnos prema politici; utjecaj novinstva u 21. Stoljeću; temeljne novinske forme i sadržaji; specifičnosti novinskog izvještavanja o politici; transformacija suvremene politike i novinsko izvještavanje)

Kulturne politike i mediji (uvjeti kulturnog razvoja; vrijednosne orijentacije i sustavi (pojam vrednote); ljudska, kulturna i informacijska prava; strateško planiranje i organizacijski razvoj; okvir kulturne politike i evaluacijski parametri; novi pristupi kulturnim politikama od 80-ih godina 20.st.; kulturne politike i civilno društvo; kulturne politike i identiteti; kulturne politike i pravo na različitost; djelovanje međunarodnih organizacija; odnos i uloga medija u promicanju strategija kulturnih politika)

Medijska etika (što je medijska etika; etičke i epistemološke vrijednosti u medijskoj etici; etička pitanja vezana uz istraživačko novinarstvo; mediji, pravo na privatnost i zahtjevi javnosti; sloboda govora, mediji i zakon; transparentnost i neovisnost medija; medijsko praćenje društveno osjetljivih pitanja; digitalna manipulacija: etička pitanja u foto-novinarstvu; etički kodeksi u medijima; internetska etika; etika službi za odnose s javnošću)

Tabloidi i popularizacijski trendovi u novinarstvu (prevladavajući trendovi u novinarstvu; povijest tabloidnog novinarstva; vrste tabloida; domaći primjeri tabloidnih izdanja; strani primjeri tabloida te komparativna analiza; novinarski stilovi koji se koriste u tabloidnom novinarstvu; razlika između tabloidne prezentacije i tabloidnog sadržaja; praktični pristup tabloidnim formama; analiza grafičkih elemenata u tabloidima; uloga etike u tabloidnom novinarstvu; opasnosti koje izviru iz tabloidnog novinarstva; što tabloide čini privlačnima; kojoj publici se obraćaju i u kojim socijalnim okvirima prosperiraju; predstavljaju li tabloidi kraj tradicionalnog novinarstva)

Mediji i lokalna (regionalna) samouprava Dokumentarna baština

Od predviđenih sadržaja pojedini će temati biti organizirani kao istraživačke radionice koje će studenti moći slobodno izabrati iz ponuđena popisa, dijeleći se tako u manje radne skupine. U skladu s izborom istraživačkih radionica u čijemu će izvođenju sudjelovati i akademsko osoblje i afirmirani pojedinci iz izdavačke djelatnosti, kandidatima će se doznačivati i odgovarajući zadaci vezani uz dano tematsko područje.



terenska nastava

Xsamostalni zadaci Xmultimedija i mreža


1.6. Komentari

1.7. Obveze studenataOd studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada odabranih istraživačkih radionica, te izvršavanje zadataka koji su im povjereni kao samostalan praktični rad.


Pohađanje nastave

0.51.51.51.5


1.5234

Eksperimentalni rad


1.5222

Projekt Kontinuirana provjera 0.5 Referat Praktični rad




0.51.5

2.5Portfolio


Osim temeljnih znanja, ocjenjivat će se aktivan doprinos studenata u radu odabranih istraživačkih radionica, te uspješnost u izvršavanju zadataka i obveza zadanih u okviru pojedinih stručnih radionica. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta.

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Berger, P., & Luckman, T. (1992). Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb: Naprijed.Kunczik, M., & Zipfel, A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert. McLuhan, Marshall. 2008. Razumijevanje medija. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga. Paić, Ž. (2005). Politika identiteta – kultura kao nova ideologija. Zagreb: Antibarbarus.Petak, Zdravko (2008). Oblikovanje javnih politika u Hrvatskoj i problem policy-koordinacije, Zagreb, Anali Hrvatskog politološkog društvaVilović, G., Malović, S., Ricchiardi, S. (2007.), Etika novinarstva, ICEJ Zakošek, Nenad (2001). Politički sustav Hrvatske, Zagreb, Fakultet političkih znanosti


Dopunska literatura određivat će se zasebno u skladu sa zahtjevima pojedinih specijalističkih radionica.



Opće informacijeNositelj predmeta dr. sc. Marin Milković, izv. prof./ dr. sc. Mario Barišić, doc./ dr.sc. Damir Vusić, doc.

Naziv predmeta Tehnologijski kontekst izdavačke industrije



Godina 2.



Bodovna vrijednost i način

izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 4/6/8/10

Broj sati (P+V+S) 2+6+0/2+8+0/4+8+0/4+12+0*



Tehnologijski kontekst izdavačke industrije izborni je kolegij unutar sebe modularno organiziran koji pod zajedničkim naslovom objedinjuje niz srodnih sadržaja koji se obrađuju u okviru znanstvenih radionica. Cilj je kolegija da se kroz blok uvodnih predavanja kandidatima osigura stjecanje temeljnih znanja o mogućnostima uporabe novih tehnologija u izdavačkoj industriji, ali i da im se iz ponuđene palete znanstvenih radionica omogući izbor onih sadržaja koje ocjenjuju najbliskijima svojim interesima i potrebama.

Uvodnim predavanjima te pratećim znanstvenim radionicama studente će se upoznati s temeljnim znanjima i teorijama o elektroničkim medijima (internet, televizija, radio) i njihovom međusobnom povezanošću, kao i odnosom i vezama sa starijim, „analognim“ medijima, s temeljnim karakteristikama medija, načinima njihova funkcioniranja (hibridizacija medija, unutrašnji medij) te odnosom prema korisnicima. Nadalje, studentima će se pružiti osnovne spoznaje o informacijskim politikama kao djelatnostima kojima se regulira razvoj informacijske infrastrukture i informacijskih potencijala radi postizanja određenih društvenih ciljeva. Također, studente će se upoznati s različitim oblicima novinarstva temeljenima na korištenju novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, te s načinima korištenja društvenih mreža u pronalaženju vijesti i plasiranju informacija. Analizirat će se prednosti i nedostaci online-novinarstva, te položaj internetskih portala na medijskoj sceni i njihov utjecaj na novinarstvo i na društvo u cjelini.


1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet Nakon odslušanih predavanja te sudjelovanja u znanstvenim radionicama i ispunjenih obveza i zadataka predviđenih svakom od radionica, polaznici će među ostalim biti osposobljeni:– razumjeti prirodu elektroničkih medija („hladni“ i „vrući“), tipova masovne komunikacije u digitalnom dobu i utjecaja novih tehnologija na nastanak novih elektroničkih medija– prepoznati promjene u prirodi radijskog i televizijskog medija u novom digitalnom okruženju– razumjeti obrat u načinima komuniciranja (dvosmjernost komunikacije, virtualnost kao ideologija korisničkog sudjelovanja) te promjenama u prirodi čitanja i pisanja– aktivno teorijski promišljati nove fenomene i teorije– prepoznati i tumačiti osnovna obilježja i funkcije informacijskih djelatnosti i ustanova – prepoznati i razumjeti kriterije za kategorizaciju informacijskih ustanova u teoriji i praksi (pitanja tipologije) – tumačiti položaj raznih tipova informacijskih ustanova u sklopu postojećih komunikacijskih sustava na domaćem i međunarodnome planu – razumjeti uvjete nastanka, djelovanja i mijenjanja osnovnih obrazaca komuniciranja kojima je cilj prijenos informacija i sustavno bogaćenje korpusa dostupnoga znanja – razumjeti značenje bibliografija/bibliografskih baza kao izvora informacija te načine njihova korištenja kao informacijskih izvora


U uvodnome bloku predavanja studenti će se upoznati sa sljedećim temama: Elektronički mediji (Medij je poruka – Marshall McLuhan; zagrijavanje i rashlađivanje medija; globalno selo;

radio, televizija i internet; akustični i virtualni prostor; unutrašnji mediji; mediji kao produžeci ljudskog tijela; bestjelesni čovjek; Internet i mreža; digitalna kultura; tekst on line; interaktivni tekst; sinestezija; korisnik kao sadržaj medija; četiri zakona medija; teorija retrovizora; elektronički mediji i javno mnijenje)

Digitalni arhivi – upravljanje informacijskim dobrima; definicije i problemi. Pravila i standardi arhiviranje. Sigurnost podatakaka. Digitaliztacija nedigitalnih arhiva (ROI, fizička memorija, pristupni sustavi, povezivanje s protokom produkcije, vještine medijskog upravljanja). Metapodaci. Podatkovni modeli. Sustavi automatskog indeksiranja.

Informacijske politike (Osnovni pojmovi, koncepti i problemi vezani uz stvaranje, prijenos i uporabu informacija. Pregled povijesna razvoja ideja i tehnoloških izuma. Načela i ciljevi informacijskih djelatnosti. Pojava i razvoj disciplina u području informacijskih znanosti. Predmet i metode pojedinih disciplina.. Opće i posebne zadaće informacijskih stručnjaka. Profesionalizacija i etička pitanja. Informacijska infrastruktura. Osnovna obilježja i funkcije. Tipologija informacijskih ustanova. Tipologija sustava i mreža. Položaj raznih tipova informacijskih



ustanova u sklopu postojećih komunikacijskih sustava na domaćem i međunarodnome planu.) Internetsko novinarstvo i društvene mreže (vrste internetskih portala i njihovo razlikovanje;

oblici novinarskog izražavanja na internetu; pisanje za internet; internet kao platforma za multimedijske novinarske oblike; prednosti i nedostaci novinarskog rada na internetu; korištenje društvenih mreža u pronalaženju informacija i plasiranju vijesti; interakcija s publikom – uloga foruma, društvenih mreža; je li internet budućnost novinarstva?)

Primjeri uspješnih medijskih praksi. Anačliza studija slučajeva iz različitih sfera izdavaštva (knjižni programi, časopisne edicije, Internet portali, multimedijalni proizvodi). Predviđa se, gdjegod to bude moguće, uključivanje nositelja analiziranih praksi.



X predavanja seminari i radionice

X vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava



________________

1.6. Komentari



Pohađanje nastave

0.51.51.51.5


1.5234

Eksperimentalni rad


1.5222


0.50.51.5

2.5


Portfolio



1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Borgman, C. Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja: pristup informaciji u umreženom svijetu. Lokve ; Naklada Benja : Zadar ; Gradska knjižnica Zadar, 2002. Castels, M. Internet galaksija, Zagreb, Jesenski i Turk, 2003. Kipphan, H. (2006) Handbook of Print Media: Tehnologies and Production Methods, Springer; Berlin, Heidelberg, New YorkBarutović, M: Online novinarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2010. Prelog, N. Novo novinarstvo, Medijska istraživanja 1-2, 1997, str. 85-92Tuđman, M. Uvod u informacijske znanosti, Zagreb, Školska knjiga, 1992. (online izdanje)

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)Kipphan, H. (2006) Handbook of Print Media: Tehnologies and Production Methods, Springer; Berlin, Heidelberg, New York



Prust, Z.A. (2009) Graphic Communications: The Printed Image, Goodheart-Willcox Co.Johansson, K; Lundberg, P; Ryberg, R. (2011) A Guide to Graphic Print Production, Wiley.Adams, J.M; Dolin P.A. (2001) Printing Technology (Design Concepts), Delmar Thomson Learning.

Lee, M. (2004) Bookmaking: Editing, Design, Production, W.W. Norton & CompanyMcCue, C. (2006) Real World Print Production, Peachpit Press.Cohen, S. (2009) From Design Into Print: Preparing Graphics and Text for Professional Printing Peachpit Press.



Documents

Doktorski program izdavaštvo i mediji (2)