Published on Eurydice (https://eacea.ec.europa.eu/national-policies/eurydice)

Definicija ciljnih skupina

Djeca s posebnim potrebama

Djetetom i učenikom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u hrvatskom se odgojno-obrazovnom sustavu smatra svako dijete koje ima teškoće u učenju, znatno veće od svojih vršnjaka,zbog čega je tom djetetu i učeniku potrebna posebna odgojno-obrazovanja podrška. Jednako takodjetetom i učenikom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama smatra se svako darovito dijete kojetrajno postiže natprosječne rezultate uvjetovanje visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti,osobnom motivacijom i izvanjskim poticanje u jednome ili više područja te je takvom djetetu iučeniku, zbog toga, potrebna posebna odgojno-obrazovna podrška. Darovito je dijete, odnosnoučenik, dijete i učenik kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja, koje jeiznadprosječnih intelektualnih, ili akademskih, ili stvaralačkih, ili psihomotornih sposobnosti.

Djeca s poteškoćamaDijete i učenik i s teškoćama su ona djeca i učenici čije sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicimaiz okoline ograničavaju njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu naravnopravnoj osnovi s ostalim učenicima, a proizlaze ponajprije iz tjelesnih, mentalnih, intelektualnih,osjetilnih oštećenja i poremećaja funkcija, a potom i otežanog svladavanja nastavnih sadržaja (uučenju) ili otežane prilagodbe školskim zadacima i aktivnostima (emocionalne smetnje i smetnje uponašanju).

Odnos prema osobama s teškoćama u razvoju u Republici je Hrvatskoj prošao u povijesti kroz cijeli nizfaza. Glavni oblik obrazovanja djece i učenika teškoćama u razvoju tradicionalno je bilo školovanje uposebnim odgojno-obrazovnim ustanovama, npr. u specijalnim školama za gluhe i slijepe ili uposebnim odjeljenjima ako je riječ o blažim smetnjama u kojima su stručnjaci poučavali djecu steškoćama u razvoju odvojeno od ostale djece. Smještaj djece u posebne ustanove pokazao senekorisnim jer su metode rada često bile neprilagođene, ispod razine njihovih mogućnosti, čime nisuiskorišteni potencijali potrebni za uspješnu integraciju u školsku sredinu.

Snažnu potporu integraciji djece s teškoćama u redoviti odgojno-obrazovni sustav dale su ideje opravu ne jednak odgoj i obrazovanje za sve, bez obzira na postojeće razlike među njima na osnoviDeklaracije o pravima čovjeka iz 1948. godine. Ti zahtjevi su brzo našli svoje mjesto u dokumentima,preporukama uglednih svjetskih organizacija što je rezultiralo Deklaracijom o pravima osoba smentalnom teškoćom (UN, 1971.), Deklaracijom o pravima osoba s posebnim potrebama (UN, 1975.),Konvencijom o pravima djeteta (UN, 1989.) Ti su zahtjevi ubrzo prerasli u zakonske odredbe kojim seobrazovanje ozakonjuje kao integrirano školovanje djece s teškoćama u razvoju. U Republici Hrvatskojučenici s teškoćama počeli su se uključivati u redovne škole godine 1980. čime je obrazovanje

učenika s teškoćama u razvoju postalo sastavnim dijelom školskog sustava Republike Hrvatske.

Temeljno opredjeljenje Republike Hrvatske za provođenjem aktivne politike ljudskih prava proizlazi izusvajanja ključnih međunarodnih dokumenata, kao i suvremenih standarda na ovom području, te seodražava u njihovoj ugradnji u nacionalni zakonodavni okvir i provedbi u praksi. U svezi s navedenim,odnesena je Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. – 2006., apotom i Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015.godine s ciljem napretka te daljnjeg snaženja zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćamau razvoju. Cilj je Nacionalne strategije učiniti hrvatsko društvo što osjetljivijim i prilagođenijim zanužne promjene u korist izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, odnosno stvoriti uvjete zanjihovo aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu, poštivanje urođenoga dostojanstvai uvažavanje posebnih interesa, te sprječavanje bilo kakve diskriminacije i snaženje svih oblikadruštvene solidarnosti. U odnosu na učenike s teškoćama u razvoju temeljno je nastojanje Nacionalnestrategije učiniti odgojno-obrazovni sustav dostupnim svima u cilju ostvarenja načela »obrazovanje zasve«.

U svezi s navedenim, ukupan broj djece s teškoćama uključene u dječje vrtiće i druge pravne osobekoji provode programe predškolskog odgoja Republike Hrvatske na početku pedagoške godine2012./2013. bio je 4.983 (3,52%). U sustav je bilo integrirano 4.015 djece, a u posebnim skupinamabilo je 579 djece. Pravo na sufinanciranje ostvarivalo je 1.750 djece od čega je 1.171 dijete integriranou redovite skupine, a 579 djece je u posebnim skupinama.

U školskoj godini 2012./2013. broj učenika s teškoćama u osnovnim školama bio je 18.816 (5,61%).Njih 14.909 (4,45%) integrirano je u redovite razredne odjele. U četiri županije (Zagrebačkoj,Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Gradu Zagrebu) veći je udio integriranih učenika kojimaje određen individualizirani pristup radu, a u 18 županija većini je učenika određeno školovanje poprilagođenom programu. Uz potpunu integraciju u osnovnim školama s redovitim nastavnim planom iprogramom ostvarivala se i djelomična integracija učenika sukladno članku 7. Pravilnika oosnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, koji realizira stručnjakedukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnome razrednom odjelu. U osnovnim školama u školskojgodini 2012./2013. u navedeni oblik školovanja bila su uključena 673 učenika (0,2%). Isto tako, uredovitim školama ustrojeni su i razredni odjeli za djecu s organski uvjetovanim poremećajima uponašanju sukladno članku 10. Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika steškoćama u razvoju, u koje je uključeno 150 (0,04%) učenika.

U osnovnim školama s općeobrazovnim programima ustrojeni su i razredni odjeli za djecu s većimintelektualnim teškoćama sukladno članku 12. Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanjuučenika s teškoćama u razvoju te je u njih uključeno 250 učenika (0,42%) osnovnih škola. Ukupno suu posebnim razrednim odjelima u osnovnim školama s općeobrazovnim programima djelomično ili upotpunosti bila 1.653 učenika ili 0,49% ukupnog broja učenika osnovnih škola s općeobrazovnim iposebnim programima za djecu s teškoćama.

U sustavu MZOS-a je i 19 osnovnoškolskih ustanova u kojima se nastava u školskoj godini ostvarivalapo posebnim programima za djecu s teškoćama u koje su uključena 2.254 (0,67%) učenika u sustavuosnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u dobi do 21 godine. Manje je učenika i učenica u razrednimodjelima/skupinama od I. do VIII. razreda (44,7%), a više je učenika s višestrukim teškoćama u dobi od7. do 21. godine života (55,3%), koji sukladno članku 12. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanjuimaju pravo na osnovno obrazovanje do 21 godine života. U odgojno-obrazovnim skupinama sučenicima s višestrukim teškoćama do 21 godine života najviše je učenika bilo u dobi od 11 do 14godina, a najmanje u dobi od 17. do 21. godine života. Najviše učenika s teškoćama bilo je uključenou osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG u Zagrebu(N=430), a najmanje u Centru Liče Feraguna u Labinu (N=17).

U osnovnim školama s posebnim programima organiziran je i produženi stručni postupak u koji su bilauključena 673 učenika u 103 odgojno-obrazovne skupine. Od toga je 286 učenika od I. do VIII. razredai 355 učenika u odgojno-obrazovnim skupinama od 7. do 21. godine života.

U osnovnoškolskim programima se sukladno Odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškovaprijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala te sufinanciranje prehrane učenika s teškoćamau razvoju u osnovnoškolskim programima za učenike s teškoćama osigurava se prijevoz bez obzira naudaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladnorješenju o primjerenom obliku školovanja. Uz to se financiraju i posebna nastavna sredstva ipomagala, te sufinancira prehrana učenika. Cilj aktivnosti je učiniti obrazovanje dostupnim svakomučeniku, učiniti ga prohodnim, ostvariti socijalnu uključenost i djelovati u korist učenika s teškoćama,odnosno povećati broj učenika s teškoćama uključenih u osnovnoškolski sustav odgoja i obrazovanja idruštvo u cjelini. Učenici s teškoćama u razvoju pohađaju nastavu u posebnim osnovnoškolskimustanovama ili su integrirani u redovite razredne odjele ili nastavu pohađaju u redovitim školama uposebnim razrednim odjelima po posebnom nastavnom planu i programu.

Zbog povećanja broja učenika s teškoćama u osnovnoškolske programe sustavno su se povećalitroškovi za prijevoz, sufinanciranje prehrane i posebnih nastavnih pomagala. U Državnom proračunuza djecu s teškoćama u 2012. godini bilo je osigurano 22.042.000,00 kuna za prijevoz učenika steškoćama, sufinanciranje prehrane te nabavu didaktičkih sredstava i pomagala (u 19 posebnihodgojno-obrazovnih ustanova i 95 osnovnih škola s općeobrazovnim programom u kojima su ustrojeniposebni razredni odjeli za učenike s teškoćama u razvoju).

U školskoj godini 2012./2013. sufinancirani su troškovi prijevoza za 2.631 učenika i 805 njihovihpratitelja. Uz navedeno, sufinancira se 3,50 kuna dnevno po učeniku za doručak, a ako je organiziranproduženi stručni postupak 6,50 kuna dnevno po učeniku za ručak. Za učenike s teškoćama koji susmješteni u stacionarima (pri V. OŠ Bjelovar u Bjelovaru, Liče Faraguna u Labinu i Centar za autizam uZagrebu) osigurava se 41,00 kn dnevno po učeniku za smještaj i prehranu. U školama u kojima jeustrojen program produženog stručnog postupka osigurava se 25,00 kuna po učeniku, odnosnoosigurava se 50,00 kuna po učeniku svakoga mjeseca za posebna nastavna sredstva i pomagala. Zanavedeno je u 2008. i 2009. godini u Državnom proračunu Republike Hrvatske osigurano 14,6 milijunakuna, u 2010. godini 16.732.000,00 kuna, a u 2011. i 2012. godini 22.042.000,00 kuna.

Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama

U smislu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe djeca s teškoćama sudjeca s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi, koja su uključena uredovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu tekoja se sukladno navedenom uključuju u redoviti ili program javnih potreba predškolskog odgoja inaobrazbe.

Djecom s teškoćama u smislu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbesmatraju se:

djeca s oštećenjem vida,djeca s oštećenjem sluha,djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije,djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom,djeca s poremećajima u ponašanju,djeca s motoričkim oštećenjima,djeca sniženih intelektualnih sposobnosti,djeca s autizmom,

djeca s višestrukim teškoćama,djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, bolesti srca,alergije, epilepsija i slično).

Nadalje, Državni pedagoški standard prepoznaje lakše i teže teškoće djece. Lakšim teškoćama djecesmatraju se:

slabovidnost,nagluhost,otežana glasovno-govorna komunikacija,promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim čimbenicima ili psihozom,poremećaji u ponašanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotoričnost, poremećajihranjenja, enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorička oštećenja (djelomičnapokretljivost bez pomoći druge osobe),djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).

Težim teškoćama djece smatraju se:

sljepoća,gluhoća,potpuni izostanak govorne komunikacije,motorička oštećenja (mogućnost kretanja uz obveznu pomoć druge osobe ili elektromotornogpomagala),djeca značajno sniženih intelektualnih sposobnosti,autizam,višestruke teškoće (bilo koja kombinacija navedenih težih teškoća, međusobne kombinacijelakših teškoća ili bilo koja lakša teškoća u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom).

Odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u osnovnoj i srednjoj školi

Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi učenici s teškoćama su: (1) učenicis teškoćama u razvoju, (2) učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnimproblemima, (3) učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim ijezičnim čimbenicima. Prema važećoj Orijentacijskoj listi vrsta i stupnjeva teškoće u razvoju koja jesastavnim dijelom Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvojuvrste teškoća u razvoju su:

oštećenja vida1.oštećenja sluha2.poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju3.tjelesni invaliditet4.mentalna retardacija5.poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajućim psihopatološkim6.stanjemautizam7.postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju.8.

Oštećenja vida su sljepoća i slabovidnost. Oštećenja sluha su gluhoća i nagluhost. Poremećaji jezično-govorne-glasovne komunikacije (glas, govor, jezik, čitanje, pisanje) su oni u kojih je zbog organskih ifunkcionalnih oštećenja komunikacija govorom otežana ili izostaje. Specifične teškoće u učenju susmetnje u području čitanja (disleksija, aleksija), pisanja (disgrafija, agrafija), računanja (diskalkulija,akalkulija), specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija (dispraksija), mješovite teškoće u učenju,

te ostale teškoće u učenju. Oštećenjem organa i organskih sustava smatraju se prirođena ili stečenaoštećenja, deformacije ili poremećaji funkcije pojedinog organa ili organskih sustava koje dovodi dosmanjenja ili gubitka sposobnosti u izvršavanju pojedinih aktivnosti. Intelektualnim teškoćamasmatraju se stanja u kojima je značajno otežano uključivanje u društveni život, a povezano je sazaustavljenim ili nedovršenim razvojem intelektualnog funkcioniranja, što je utvrđeno na osnovimedicinske, psihologijske, edukacijsko-rehabilitacijske i socijalne ekspertize. Poremećaji u ponašanju ioštećenja mentalnog zdravlja smatraju se stanja za koje je na temelju medicinske, psihologijske,pedagoške i socijalne ekspertize utvrđeno da su uvjetovani organskim faktorom ili progredirajućimpsihopatološkim stanjem, a očituju se oštećenim intelektualnim, emocionalnim i socijalnimfunkcioniranjem. Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju uključuje dvije iliviše teškoća predviđenih Orijentacijskom listom vrsta i stupnjeva teškoće.

Odgoj i obrazovanje darovite djece

Predškolski odgoj i naobrazba darovite djece

U smislu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe darovito je dijete, dijeteuključeno u jaslične i vrtićne programe predškolskog odgoja i naobrazbe kojem je utvrđenaiznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja. Za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava seprovedba posebnih programa predškolskog odgoja i naobrazbe, a rano otkrivanje i utvrđivanjedarovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima dječjeg vrtića. Posebni programpredškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u suradnji s drugim stručnimsuradnicima i stručnjacima u području prirodnih i humanističkih znanosti uz prethodno odobrenjeministarstva nadležnoga za obrazovanje. Program provode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji sostalim odgojno-obrazovnim radnicima u dječjem vrtiću, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim iznanstvenim ustanovama.

Odgoj i obrazovanje darovitih učenika u osnovnoj i srednjoj školi

Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi daroviti je učenik, učenikiznadprosječnih intelektualnih, ili akademskih, ili stvaralačkih, ili psihomotornih sposobnosti.Uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika provodi škola koja ujedno organizira dodatni radprema sklonostima, sposobnostima i interesima darovitih učenika. Jednako tako, škola je obveznasustavno tijekom školske godine identificirati darovite učenike, raditi s njima po posebnomeprogramu, pratiti njihov napredak te o tome sastaviti izvješće na temelju prosudbe školskog stručnogtima.

Specifične mjere potpore

Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćamaDjeca s teškoćama uključuju se u redoviti ili program javnih potreba predškolskog odgoja i naobrazbe.Programi rada za djecu s teškoćama provode se s djecom starosne dobi od šest mjeseci do polaska uškolu, i to uključivanjem djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom, odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom te posebne ustanove.

Na temelju mišljenja stručnog povjerenstva (osnovanog po propisima iz područja socijalne skrbi),mišljenja stručnih suradnika (pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila),više medicinske sestre i ravnatelja dječjeg vrtića kao i odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza,mišljenja i rješenja nadležnih tijela, ustanova i vještaka, u odgojno-obrazovne skupine s redovitimprogramom uključuju se: (1) djeca s lakšim teškoćama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoće, uz

osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, auz osnovnu teškoću nemaju dodatne teškoće, osim lakših poremećaja glasovno-govornekomunikacije; (2) djeca s težim teškoćama uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta, ako jenedovoljan broj djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.

U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u dječjem vrtiću uključuju se djeca s teškoćamakojima se vrsta i stupanj teškoće utvrđuje prema propisima iz područja socijalne skrbi, te koji,sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima, imaju pravo i na uključivanje u redovite,posebne te alternativne programe s ostalom djecom.

Prosudbu o njihovu uključivanju donosi tim stručnjaka (stručni suradnici, viša medicinska sestra iravnatelj) dječjeg vrtića koji u svrhu ostvarivanja prava na uključivanje u redovite, posebne ialternativne programe navedene djece s ostalom djecom donosi program uključivanja za svako dijeteprilagođen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.

Prema Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi, programi javnih potreba kao što su posebniprogrami za djecu s teškoćama u razvoju sufinanciraju se i iz sredstava državnog proračuna. Sukladnonavedenom, jedinice lokalne uprave i samouprave donose programe javnih potreba u djelatnostipredškolskog odgoja za svoje područje, te utvrđuju mjerila za financiranje programa iz svog proračunai mjerila za sudjelovanje roditelja djece u cijeni programa. U ostvarivanju programa dječji vrtić jedužan stvarati primjerene uvjete za rast i razvoj svakog djeteta, te dopunjavati obiteljski odgoj isvojom otvorenošću uspostaviti djelatnu suradnju s roditeljima i neposrednim dječjim okružjem.

Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi djeca s teškoćama u razvoju imaju prednost priupisu u dječje vrtiće koji su u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili udržavnom vlasništvu. O upisu djeteta s teškoćama u razvoju odlučuje komisija za upis djece dječjegvrtića na temelju dokumentacije i procjene stručnog tima o psihofizičkom statusu i potrebama djetetaza odgovarajućim programima i uvjetima koje dječji vrtić može ponuditi. Roditelj je dužan dostavitidječjem vrtiću nalaz i mišljenje tijela vještačenja ili rješenje centra za socijalnu skrb o postojanjuteškoće u razvoju djeteta, uz obvezu odazivanja na poziv dječjeg vrtića radi davanja mišljenjastručnog tima o postojanju uvjeta za integraciju djeteta u redovite programe, uključivanje u posebnuodgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom za djecu s teškoćama u razvoju ili uključivanje udrugi odgovarajući program koji dječji vrtić može ponuditi.

Mjerila za broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama

Veličinu dječjeg vrtića ovisno o broju odgojnih skupina djece, broj djece u odgojnim skupinama, dobdjece u pojedinim odgojnim skupinama, veličinu prostorija za dnevni boravak, normative opreme tenormativ neposrednog rada odgojitelja u skupini uređuje ministar nadležan za obrazovanje, sukladnoDržavnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe.

Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta ibroju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu. S tim u svezi, u odgojno-obrazovnu skupinumože se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg vrtića, samo jedno dijete s lakšimteškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece. U odgojno-obrazovnu skupinu možese uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim teškoćama ako je nedostatan broj djece zaustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za četvero.

Broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u dječjim vrtićima iposebnim ustanovama utvrđuje se ovisno o dobi djece i vrsti teškoće. Za djecu s istom vrstomteškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi: od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 3djeteta, od 2 do 4 godine može se uključiti najviše 5 djece, od 3 do 7 godina može se uključiti najviše

5 djece, od 4 do 7 godina može se uključiti najviše 7 djece. Za djecu s autizmom, djecu različite dobi idjecu s različitom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi: od 1 do 2 godine možese uključiti najviše 2 djeteta, od 2 do 5 godina može se uključiti najviše 3 djeteta, od 3 do 7 godinamože se uključiti najviše 3 djeteta, od 6 do 7 godina može se uključiti najviše 4 djeteta.

Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju uosnovnoj i srednjoj školiNovosti vezane za učenike s teškoćama sukladno Zakonu odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi sunova podjela učenika s teškoćama te integracija učenika s teškoćama u redovite osnovne škole.Nadalje, Zakonom se težište stavlja na potrebnu potporu učenicima s teškoćama u odgojno-obrazovnom procesu. Vrste potpora su: (1) Profesionalna potpora - učitelji/nastavnici, stručnisuradnici, suradnici u odgojno-obrazovnom radu i mobilni stručni timovi, (2) Programska potpora -primjereni program školovanja, dopunska nastava, produženi stručni postupak, nastava u kući ilizdravstvenoj ustanovi, rehabilitacijski programi, (3) Materijalna potpora - prostorna prilagodba,prilagodba udžbenika, prilagođeni prijevoz, specifična didaktička sredstva i pomagala. Potpora uodgojno-obrazovnom procesu su, također, i suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu.Naime, školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, angažirati i drugeodgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnomradu te specifičnih uvjeta u školskoj ustanovi, npr. volontere, prevoditelje znakovnog jezika,pomoćnike u nastavi i osobne pomoćnike. Nadalje, Zakonom je propisano i donošenje mreže školakojom se, među ostalim, utvrđuju škole za učenike s teškoćama u razvoju, škole s posebnimprogramima za učenike s teškoćama, kao i škole bez prostornih prepreka.

Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama, odnosno Pravilnikomsrednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama utvrđuju se vrste primjerenih programaosnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja te primjerenih oblika potpore u odgoju i obrazovanju kojeostvaruje učenik s teškoćama u redovitim ili posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama odnosnodrugim ustanovama s područja zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa koje imaju odobrenje zaprovođenje programa odgoja i obrazovanja.

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoj se i srednjoj školi ostvaruje premaustrojbenim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu ili djelomičnu odgojno-obrazovnu integraciju.Školske ustanove u kojima se ostvaruju oblici integracije određuju se planom mreže škola i programa,dok se posebna mjerila prostora i opreme za obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju utvrđuju seDržavnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoj i obrazovanja, odnosno Državnimpedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoj i obrazovanja.

Potpuna se odgojno-obrazovna integracija ostvaruje uključivanjem učenika s lakšim teškoćama uredoviti razredni odjel osnovne odnosno srednje škole, odnosno provedbom redovitih ili prilagođenihnastavnih programa individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoći defektologaodgovarajuće specijalnosti, odnosno uz organizirani produženi stručni postupak nakon nastave.

Djelomična se odgojno-obrazovna integracije ostvaruje za učenike s lakom mentalnom retardacijom.Sukladno navedenom, učenici u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini svladavaju dijelove nastavnogprograma (obrazovne predmete po posebnom programu), a u matičnom razrednom odjelu preostaliprogram (odgojne predmete po redovnom programu uz maksimalnu individualizaciju).

Redoviti program uz individualizirani pristup i prilagođeni program provodi svaka škola. Modeldjelomične integracije (prilagođeni i poseban program) provode samo škole koje su utvrđene mrežomškola ili odlukom županijskog Ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu

i šport Grada Zagreba. Poseban program provode samo posebne odgojno-obrazovne ustanove.

Primjereni oblik školovanja za učenike s teškoćama u razvoju određuje povjerenstvo za utvrđivanjepsihofizičkog stanja djeteta pri upisu djeteta u osnovnu školu ili tijekom školovanja, ako se pojaveteškoće u razvoju koje do tada nisu postojale.

Redoviti se program uz individualizirani pristup ili prilagođeni program utvrđuju, u pravilu, za učenikes teškoćama glasovno-govorne komunikacije, za učenike manje sniženog intelektualnogfunkcioniranja, učenike s oštećenjem sluha, s oštećenjem vida i motoričkim teškoćama te za učenike sblažim oblicima organski uvjetovanih poremećaja u ponašanju. Model djelomične integracije određujese za učenike s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih teškoća u razvoju. Posebni se programutvrđuje za učenike s mentalnom retardacijom i utjecajnim teškoćama u razvoju te za učenike svišestrukim, kombiniranim teškoćama u razvoju i može se ustrojavati i ostvarivati do njihove 21godine života

Primjereni programi odgoja i obrazovanja te primjereni oblici potpore u odgoju i obrazovanju ostvarujuse uz programsku i profesionalnu potporu te pedagoško-didaktičku prilagodbu.

Programska potpora obuhvaća različite vrste primjerenih programa odgoja i obrazovanja koji seprovode u redovitim ili posebnim ustanovama, dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programete privremene oblike odgoja i obrazovanja sukladno mreži školskih ustanova.

Primjereni program odgoja i obrazovanja je nastavni plan i program koji omogućava odgojno-obrazovno napredovanje učenika poštujući specifičnosti njegove utvrđene teškoće, specifičnostinjegova funkcioniranja i njegove odgojno-obrazovne potrebe.

Primjereni programi odgoja i obrazovanja tijekom školovanja učenika su (1) redoviti program uzindividualizirane postupke, (2) redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke,(3) posebni program uz individualizirane postupke, kao i (4) posebni programi za stjecanjekompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke.

Primjereni programi odgoja i obrazovanja ostvaruju se sljedećim oblicima odgoja i obrazovanja: (1)redoviti razredni odjeli u redovitoj školi, (2) dijelom u redovitome, a dijelom u posebnome razrednomodjelu u redovitoj školi, (3) posebni razredni odjeli u redovitoj školi, (4) u posebnim ustanovama.

Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi koji se određuju kao dio primjerenog programaodgoja i obrazovanja učenika su (1) program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, (2) programproduženoga stručnog postupka, (3) rehabilitacijski programi.

Primjereni program odgoja i obrazovanja učenika u redovitoj ili posebnoj ustanovi ostvaruje se urazrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama strukturiranim prema dobi učenika i vrstiprimjerenog programa odgoja i obrazovanja.

Utvrđivanje programske potpore

Programska se potpora, osim privremenih oblika odgoja i obrazovanja, određuje tijekom postupkautvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta odnosno učenika o čemu prijedlog donosi stručnopovjerenstvo škole koje utvrđuje psihofizičko stanje djeteta, a rješenje o primjerenom programuodgoja i obrazovanja ured državne uprave u županiji nadležan za poslove obrazovanja odnosnoGradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove obrazovanja. Prilikom utvrđivanja primjerenogprograma odgoja i obrazovanja za djecu/učenike kod kojih je provedeno utvrđivanje teškoća te razinepotrebne potpore po propisima iz sustava socijalne skrbi može se uzeti u obzir nalaz i mišljenje iz togpostupka te sva medicinska, psihološka i edukacijsko-rehabilitacijska dokumentacija koju

roditelj/skrbnik podnese.

Rješenje o primjerenom programu odgoja i obrazovanja u izreci, među ostalim, sadrži ime i prezimeučenika, primjereni program odgoja i obrazovanja te dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijskeprograme ako su određeni tijekom utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta kao i naznaku odnosi li seprimjereni program na pojedine nastavne predmete ili se odnosi na cjelokupni nastavni plan iprogram.

Obrazloženje rješenja o primjerenom programu odgoja i obrazovanja sadrži naziv podnositelja koji jezatražio utvrđivanje primjerenog programa odgoja i obrazovanja te obrazloženje njegova zahtjeva,stručno povjerenstvo ureda koje je predložilo primjeren program odgoja i obrazovanja, vrstu teškoće/aprema točki/ama iz Orijentacijske liste vrsta zdravstvenih teškoća kao i postoji li suglasnostroditelja/skrbnika na primjereni program odgoja i obrazovanja.

U obrazloženju rješenja o primjerenom programu odgoja i obrazovanja navedena je i najbliža odgojno-obrazovna ustanova učenikovu prebivalištu/boravištu koja, sukladno mreži školskih ustanova, provodiutvrđeni primjereni program odgoja i obrazovanja.

Odgojno-obrazovna ili posebna ustanova dužna je kontinuirano pratiti rezultate odgoja i obrazovanjaučenika te prema potrebi u slučaju promjene potreba i mogućnosti učenika podnijeti uredu državneuprave u županiji nadležnom za poslove obrazovanja odnosno Gradskom uredu Grada Zagrebanadležnom za poslove obrazovanja zahtjev za promjenom primjerenog programa odgoja iobrazovanja.

Primjereni programi osnovnog i srednjeg odgoja iobrazovanja

Redoviti program uz individualizirane postupke

Redoviti program uz individualizirane postupke određuje se učenicima koji s obzirom na vrstu teškoćemogu svladavati redoviti nastavni plan i program bez sadržajnog ograničavanja, ali su im zbogspecifičnosti u funkcioniranju potrebni individualizirani postupci u radu. Individualizirani postupciomogućavaju različite oblike potpore, prema potrebama učenika, i to s obzirom na: samostalnostučenika; vrijeme rada; metode rada; provjeravanje vještina, znanja i sposobnosti učenika; praćenje ivrednovanje postignuća učenika; aktivnost učenika; tehnološka, didaktička i/ili rehabilitacijskasredstva za rad i primjerene prostorne uvjete.

Individualizirani postupci mogu biti iz jednog, više ili svih predmeta te za svakoga pojedinog učenikatrebaju biti razrađeni kao pisani dokument, a izrađuju ga učitelji/nastavnici u suradnji sa stručnimsuradnicima škole, o čemu roditelji/skrbnici učenika trebaju biti obaviješteni.

Redoviti program uz individualizirane postupke u posebnom razrednom odjelu u redovitoj školiprovodi se kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoća i specifičnosti funkcioniranja, potrebni posebniuvjeti odgoja i obrazovanja.

Redoviti program uz individualizirane postupke u posebnoj ustanovi može se odrediti učenicimakojima su, s obzirom na vrstu teškoće i specifičnosti funkcioniranja, potrebni posebni uvjeti odgoja iobrazovanja koji se ne mogu osigurati u redovitoj školi, a oni se ponajprije odnose na višegodišnjurehabilitaciju učenika.

Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke

Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke određuje se učenicima koji sobzirom na vrstu teškoće ne mogu svladavati redoviti nastavni plan i program ni uz primjenuindividualiziranih postupaka bez sadržajnog ograničavanja te im je zbog specifičnosti u funkcioniranjupotreban individualizirani pristup u radu i sadržajna prilagodba. Redoviti program uz prilagodbusadržaja i individualizirane postupke je redoviti program koji se sadržajno i metodički prilagođavaučeniku. Sadržajna prilagodba podrazumijeva prilagodbu nastavnih sadržaja redovitog programasukladno sposobnostima i sklonostima učenika, a zahtijeva smanjivanje opsega i dubine nastavnihsadržaja. Opseg nastavnih sadržaja može se umanjiti do najniže razine usvojenosti obrazovnihpostignuća propisanih nastavnim planom i programom za razred u koji je učenik uključen. Redovitiprogram uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke može biti iz jednog, više ili svih predmeta,a izrađuju ga kao pisani dokument učitelji/nastavnici za svaki pojedini nastavni predmet u suradnji sastručnim suradnicima škole, o čemu roditelji/skrbnici učenika trebaju biti obaviješteni. Redovitiprogram uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke u posebnom razrednom odjelu u redovitojškoli provodi se kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoća i specifičnosti funkcioniranja, potrebniposebni uvjeti odgoja i obrazovanja.

Provedba redovitog programa u srednjoj školi odnosi se na opće obrazovne predmete, strukovnepredmete i stručnu praksu. Prilagodba sadržaja strukovnih predmeta i stručne prakse mora učenikuomogućavati stjecanje kompetencija potrebnih za pristup tržištu rada ili nastavak obrazovanja uzpridržavanje zahtjeva struke te se izrađuje u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje iobrazovanje odraslih i/ili Obrtničkom komorom.

Posebni program uz individualizirane postupke

Posebni program uz individualizirane postupke čini posebno strukturirani sadržaj nastavnih planova iprograma izrađen prema mogućnostima i sposobnostima učenika. Posebni program uzindividualizirane postupke određuje se učenicima koji s obzirom na njihovo funkcioniranje uvjetovanovrstom teškoće i/ili postojanje više vrsta teškoća ne mogu svladavati redoviti program uzindividualizirane postupke ili redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke.Posebni program uz individualizirane postupke provodi se u posebnim razrednim odjelima redoviteškole i posebnim ustanovama, ali se mogu provoditi i djelomično u redovitim, a dijelom u posebnimrazrednim odjelima redovite škole. Posebne programe uz individualizirane postupke provodestručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila ili stručnjaci drugih profila educirani za rad s učenicimas teškoćama.

U srednjim školama strukovne predmete i stručnu praksu po posebnom programu uz individualiziranepostupke s učenicima provode predmetni nastavnici uz potporu stručnih suradnika – osobitostručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Posebni programi uz individualizirane postupkeprovode se u redovitim i posebnim ustanovama koje utvrđuje ured državne uprave u županijinadležan za poslove obrazovanja odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za posloveobrazovanja sukladno mreži školskih ustanova ili drugih posebnih ustanova koje imaju odobrenjeministarstva nadležnog za obrazovanje za provedbu posebnog programa.

Posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnogživota i rada uz individualizirane postupke

Posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uzindividualizirane postupke je program koji se provodi u odgojno-obrazovnoj skupini kao osnovnoobvezno obrazovanje za učenike značajno sniženoga intelektualnog funkcioniranja i učenike s

višestrukim teškoćama u razvoju koji se s obzirom na njihove funkcionalne sposobnosti moguosposobiti za najjednostavnije aktivnosti svakodnevnog života i rada, a provodi se od 6. do 21. godineživota. Učenik koji je završio osnovnoškolski posebni program, a ne može ili ne želi nastavitisrednjoškolsko obrazovanje, može nastaviti školovanje na temelju mišljenja Zavoda za zapošljavanje uprogramu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualiziranepostupke, ali najdulje do 21. godine života odnosno do završetka nastavne godine u kojoj navršava21. godinu.

Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi

Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka

Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka osigurava se svim učenicima kojima je potrebnadodatna pomoć stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila u pravilu nakon odgojno-obrazovnogprocesa. Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka provodi se individualnim rehabilitacijskimprogramima ili radom u manjim skupinama u redovitoj ili posebnoj ustanovi sukladno potrebamaučenika ako nije moguće organizirati produženi stručni postupak. Program provode stručnjaciedukacijsko-rehabilitacijskog profila ili stručnjaci drugih profila educirani za rad s učenicima steškoćama. Program se ostvaruje kao posebna dodatna potpora edukacijsko-rehabilitacijskihstručnjaka sukladno školskom kurikulumu, a plan je određen nastavnim planovima i programimaodgoja i obrazovanja.

Program produženoga stručnog postupka

Produženi stručni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama organiziranimprema obrazovnim potrebama i interesima učenika prije i/ili poslije redovite nastave u redovitoj iliposebnoj ustanovi prema utvrđenoj mreži škola, a provode ga stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskogprofila i/ili odgojno-obrazovni stručnjaci drugih profila educirani za rad s učenicima s teškoćama.Program produženoga stručnog postupka uključuje pomoć u učenju, edukacijsko-rehabilitacijskeprograme i strukturirane slobodne aktivnosti. Program produženoga stručnog postupka određuje seškolskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima odgoja i obrazovanja.

Rehabilitacijski program

Rehabilitacijski programi obuhvaćaju one postupke i aktivnosti koje pridonose povećanju učenikovihosjetilnih, motoričkih, jezično-govorno-glasovnih, kognitivnih, emocionalnih i komunikacijskihsposobnosti te vještina izvedbe aktivnosti svakodnevnog života, a koje nisu izravno vezane uzodgojno-obrazovni proces, ali povoljno utječu na rezultate učenja. Rehabilitacijski programi utvrđenisu školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima. Izrađuju ih i provodestručnjaci odgovarajućeg profila ili stručnjaci drugih profila educirani za rad s učenicima s teškoćama.Rehabilitacijski programi u pravilu se provode izvan nastavnog procesa. Mogu se provoditi u posebnimustanovama, a uz posebno odobrenje ministarstva mogu se provoditi i u redovitim školama koje sumrežom školskih ustanova utvrđene za provođenje programa za učenike s teškoćama u razvoju,osobito ako posebne ustanove nisu dostupne na području lokalne zajednice.

Profesionalno usmjeravanje i potporaProfesionalnu potporu u školovanju učenika provode: (1) učitelji/nastavnici osposobljeni i educirani zarad s učenicima s teškoćama, (2) nastavnici/odgajatelji osposobljeni i educirani za rad s učenicima steškoćama u učeničkim domovima, (3) stručni suradnici škole, (4) nadležni školski liječnik, (5)stručnjaci zavoda za zapošljavanje i drugi stručnjaci iz ustanova socijalne skrbi, zdravstvenih ustanovate drugih specijaliziranih ustanova, (6) stručnjaci iz civilnog sektora uz odobrenje nadležnog

ministarstva za obrazovanje, (7) savjetnici agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje, (8) stručnitimovi, (9) suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu, (1) centri potpore. Djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova pružaju profesionalnu pomoć učenicima u sklopu svojih tjednih zaduženjaodnosno radnih obveza.

Profesionalno usmjeravanje učenika obvezni je dio pripreme za upis učenika u srednju školu i provodise tijekom završnog ciklusa osnovne škole ili prema potrebi tijekom srednjoškolskog odgoja iobrazovanja, a na temelju iskazanih sposobnosti, mogućnosti i interesa učenika. U aktivnostimaprofesionalnog usmjeravanja učenika surađuju: učitelji/nastavnici, stručni suradnici odgojno-obrazovne ustanove, nadležni tim školske medicine, Zavod za zapošljavanje i roditelji/skrbnici.Srednje odgojno-obrazovne i posebne ustanove dužne su za upisane učenike u roku mjesec dana odpočetka nastave pribaviti dokumentaciju o praćenju i svladavanju programa u redovitoj osnovnojodgojno-obrazovnoj ili posebnoj ustanovi. Posebna ustanova koja provodi srednjoškolske programedužna je surađivati s centrima za socijalnu skrb, područnim uredima zavoda za zapošljavanje i ostalimrelevantnim institucijama i pružati potporu svojim učenicima prilikom zapošljavanja i socijalizacije te otome voditi evidenciju u trajanju tri godine nakon završenog obrazovanja. Posebna ustanova kojaprovodi srednjoškolske programe dužna je nakon završetka trogodišnjeg praćenja profesionalnograzvoja svojih učenika obavijestiti ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Stručni tim

Stručni tim je mobilna multidisciplinarna služba potpore redovitim odgojno-obrazovnim ustanovama uradu s učenicima s teškoćama čiji program rada odobrava Agencija za odgoj i obrazovanje. Stručnitim: (1) pruža stručnu, savjetodavnu i edukativnu potporu odgojno-obrazovnim djelatnicima, (2) pružasupervizijsku potporu stručnim suradnicima odgojno-obrazovne ili posebne ustanove, (3) pružastručnu potporu u provedbi nastave u kući, (4) po potrebi sudjeluje u planiranju i izradi primjerenogprograma osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja i prati učinke provedbe, (5) predlaže odgojno-obrazovnoj ustanovi potrebne promjene u radu s učenicima, te (5) provodi edukaciju suradnika uodgojno-obrazovnom i nastavnom radu i volontera u suradnji s agencijom nadležnom za pružanjestručne potpore i provedbe stručnog usavršavanja u djelatnosti odgoja i obrazovanja, centrimapotpore i organizacijama civilnog društva koji su ovlašteni za provedbu edukacije suradnika uodgojno-obrazovnom i nastavnom radu te volontera.

Članovi stručnog tima su stručnjaci različitih edukacijsko-rehabilitacijskih profila, psiholog, pedagog iučitelj/nastavnik osposobljen za rad s učenicima s teškoćama, zdravstveni djelatnik, a timu se moguprema potrebi priključiti i drugi stručnjaci. Voditelja i članove stručnog tima imenuje Agencija za odgoji obrazovanje samostalno ili na prijedlog jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na četirigodine iz mreže školskih ustanova koje rade po redovitom ili posebnom programu, kao i posebnihustanova iz sustava zdravstva i socijalne skrbi koje imaju odobrenje za provođenje programa odgoja iobrazovanja. Zadaća voditelja je voditi evidenciju o radu tima, koordinirati rad članova tima teizvješćivati o radu Agenciju za odgoj i obrazovanje.

Stručni tim u provedbi svojih zadaća na području za koje je osnovan surađuje s ustanovom odnosnoagencijom nadležnom za pružanje stručne pomoći i provedbu stručnog usavršavanja u djelatnostiodgoja i obrazovanja.

Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu

Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu u redovitoj ili posebnoj ustanovi su pomoćniodgojno-obrazovni radnik, tumač/prevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe učenike teprevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhoslijepe učenike, a educirani su za pružanje potporeučeniku tijekom izvršavanja nastavnih, izvannastavnih i izvanučioničkih aktivnosti. Suradnici u

odgojno-obrazovnom i nastavnom radu moraju imati suglasnost nadležnog Ministarstva (u čijoj jenadležnosti obavljanje djelatnosti te ustanove) za uključivanje u odgojno-obrazovni rad s učenicimakoja se daje na prijedlog osnivača, a sukladno odluci stručnog povjerenstva ureda. Cilj potporesuradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu učeniku je izjednačavanje mogućnosti učenika usvrhu osiguravanja njemu primjerenog odgoja i obrazovanja s tendencijom osamostaljivanja učenika uškolskoj sredini. Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu nisu nositelji nastavnog procesaniti smiju izrađivati planove i programe te sredstva za rad s učenikom, ali moraju biti obaviješteni onjima te nisu zamjena za dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programe namijenjene učenikutijekom odgoja i obrazovanja.

Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu moraju završiti program edukacije za rad sučenicima prema području teškoće učenika s kojim će raditi te moraju znati prava i obveze učenika.Edukaciju suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu provodi Agencija za odgoj i obrazovanjeuz suradnju stručnjaka drugih ustanova, a mogu provoditi i organizacije civilnog društva. Nositeljedukacije suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu dužan je izdati potvrdu o završenojedukaciji. Tumači/prevoditelji hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe učenike moraju imati završenuedukaciju za tumača/prevoditelja hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe osobe, a prevoditeljhrvatskoga znakovnog jezika za gluhoslijepe učenike mora imati edukaciju za prevoditelja hrvatskogajezika za gluhoslijepe osobe. Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu ne smiju biti članoviuže obitelji učenika kojem su dodijeljeni sukladno odredbama Obiteljskog zakona.

Pomoćni odgojno-obrazovni radnik

Pomoćni odgojno-obrazovni radnik je osoba koja pruža neposrednu pomoć učeniku ili skupini učenikau zadacima koji zahtijevaju komunikacijsku, senzornu i motoričku aktivnost učenika, u kretanju, priuzimanju hrane i pića, u obavljanju higijenskih potreba, u svakidašnjim nastavnim, izvannastavnim iizvanučioničkim aktivnostima, a sve prema izrađenom programu rada prema potrebama svakogapojedinog učenika te uputama učitelja/nastavnika, stručnih suradnika škole odnosno stručnog tima.Zadaće pomoćnoga odgojno-obrazovnog radnika odnose se na nastavne, izvannastavne iizvanučioničke aktivnosti:

Pomoć u učenju, komunikaciji i socijalnoj uključenosti (dodatno objasniti zadatak učeniku,1.dodatno pročitati zadatak učeniku, usmjeravati pažnju učenika na nastavne aktivnosti, poticatiučenika na izvršavanje zadanih uputa, voditi/usmjeravati učenika u izvršavanju zadataka nanastavnome materijalu, pomagati učeniku u korištenju pedagoško-didaktičkih pomagala(Brailleova stroja, taktilne i/ili elektronično-akustične opreme te drugih specifičnih pomagala iopreme), prijepis na Brailleovo pismo i ispis s Brailleova pisma na crni tisak, poticati učenika nasuradnju s ostalim učenicima, poticati učenika na prihvatljive oblike ponašanja te upozoravatiučenika na štetnost i posljedice neprihvatljivih oblika ponašanja, dodatno objasniti pravila rada iigre)Pomoć u kretanju: voditi učenika kojemu je potrebna pomoć u kretanju, pomagati učeniku koji2.se kreće u kolicima pri prelaženju prepreka, voziti učenika u kolicima ako se ne možesamostalno voziti)Pomoć pri uzimanju hrane i pića: dodatna priprema hrane: rezanje, usitnjavanje i sl., hranjenje3.ovisno o potrebi učenika, pomoć pri pijenju)

Pomoć u obavljanju higijenskih potreba: pomoć u kretanju (vođenje, vožnja) pri odlasku u1.WC, pomoć u korištenju WC-a (stavljanje na sjedalicu WC-a i pridržavanje tijekomsjedenja;higijena tijela nakon obavljene nužde; svlačenje i odijevanje odjeće; presvlačenje pelena ihigijena tijela pri presvlačenju; pranje ruku nakon obavljene nužde), pomoć pripresvlačenju (skidanje i odijevanje odjeće i obuće) tijekom boravka u odgojno-obrazovnojustanovi ovisno o potrebi učenika i situaciji u odgojno-obrazovnoj ustanovi))

Pomoć u obavljanju školskih aktivnosti i zadataka: dodavanje školskog pribora, tehnička pomoć4.

u pisanju (pridržavanje ruke i prstiju šake u funkcionalnom položaju), pisanje prema diktatuučenika, pridržavanje udžbenika, fiksiranje radnih listića i bilježnica za radnu podlogu, pomoć priizvođenju praktičnih radova prema naputku učitelja/nastavnika i na zamolbu učenika, pomoćučeniku u provođenju prilagođenog programa tjelesno-zdravstvene kulture, pomoć učeniku uprovođenju izvanučioničke nastave uz prethodnu potvrdu liječnika školske medicine za učenikaizdanu na zahtjev odgojno-obrazovne ustanove u navedenu svrhu).

Tumač/prevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe učenike i prevoditelj hrvatskogaznakovnog jezika za gluhoslijepe učenike

Tumač/prevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe učenike i prevoditelj hrvatskoga znakovnogjezika za gluhoslijepe učenike pruža potporu u komunikaciji za gluhe odnosno potporu u komunikaciji ikretanju za gluhoslijepe učenike tijekom odgojno-obrazovnog procesa, u svakidašnjim nastavnim,izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima, a sve prema izrađenom programu rada premapotrebama svakoga pojedinog učenika te uputama učitelja/nastavnika, stručnih suradnika redovite iliposebne ustanove odnosno stručnog tima. Sva potpora pruža se u mjeri u kojoj je potrebna i potičeosamostaljivanje učenika u sklopu njegovih mogućnosti.

Zadaće tumača/prevoditelja hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe učenike i prevoditelja zagluhoslijepe učenike u redovitoj ili posebnoj ustanovi i izvanučioničkim oblicima nastave su: (1)prevođenje u komunikacijskom obliku koji je najprimjereniji za učenika i njegovu okolinu, (2) pružanjepomoći u kretanju za slijepe učenike, (3) pružanje pomoći u kretanju za gluhoslijepe učenike iopisivanje okoline, (4) na računalu ispisivanje teksta izlaganja predavača tijekom nastave. Zadaćesuradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu definiraju se sukladno potrebama učenika usklopu njegova programa rada i mogu sadržavati neke ili sve navedene aktivnosti, kao i aktivnostispecifične za funkcioniranje učenika, a koje nisu navedene u ovome pravilniku.

Prilikom izrade programa rada suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu nužno je voditibrigu o postizanju što samostalnijeg funkcioniranja učenika. Učenici koji ostvaruju pravo na pomoćsuradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu su oni učenici koji svladavaju nastavni plan iprogram škole koju pohađaju, ali imaju teškoće koje ih sprečavaju u funkcioniranju bez pomoćisuradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu odnosno imaju: (1) značajna motorička oštećenjazbog kojih nisu u mogućnosti obavljati osnovne životne radnje i/ili samostalno sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima, (2) značajne teškoće u komunikaciji i socijalnim interakcijama kojeonemogućavaju učenika u samostalnom izvršavanju odgojno-obrazovnih aktivnosti (poremećaji izautističnog spektra, poremećaji socijalnog funkcioniranja, neurotski i somatsko-psihološki poremećaji),(3) teškoće u intelektualnom funkcioniranju zbog kojih nisu u mogućnosti samostalno sudjelovati uodgojno-obrazovnim aktivnostima u uvjetima koje redovita ili posebna ustanova ima osigurane, alimogu pratiti utvrđen primjereni program odgoja i obrazovanja, (4) senzoričke teškoće povezane soštećenjem vida ili oštećenjem sluha zbog kojih nisu u mogućnosti samostalno sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima, (5) ponašanja koja ih značajno ometaju u funkcioniranju i ugrožavajunjihovu fizičku sigurnost i fizičku sigurnost drugih učenika, a uključeni su u neki od oblikapsihosocijalnih tretmana izvan školske ustanove.

Voditelj programa suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu je djelatnik redovite ili posebneustanove kojeg za svaku redovitu ili posebnu ustanovu imenuje ravnatelj u pravilu iz redova stručnihsuradnika redovite ili posebne ustanove.

Zadaće voditelja suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu su: (1) izraditi program radasuradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu u suradnji s drugim djelatnicima redovite iliposebne ustanove koji su uključeni u odgojno-obrazovni rad s učenikom, (2) uputiti suradnika uodgojno-obrazovnom i nastavnom radu u rad s učenikom, (3) pratiti rad suradnika u odgojno-

obrazovnom i nastavnom radu, (4) koordinirati sve aktivnosti vezane uz rad suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu u odgojno-obrazovnoj ustanovi, (5) kontaktirati druge stručneinstitucije.

Zahtjev za ostvarivanjem prava učenika na suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radutijekom školske godine podnosi redovita ili posebna ustanova koju učenik pohađa ili roditelj/skrbnikučenika osnivaču.

Zahtjevu, koji podnosi redovita ili posebna ustanova mora biti priložena sljedeća dokumentacija: (1)opis funkcioniranja učenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa iz kojeg mora biti vidljiva potreba zauključivanjem suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu unatoč svim aktivnostima koje jeredovita ili posebna ustanova poduzela radi potpune integracije učenika (navesti aktivnosti koje supoduzete), (2) razred i ukupan broj učenika u razredu, (3) mišljenje predškolske ustanove (ako jeučenik pohađao dječji vrtić) koje će sadržavati opis funkcioniranja učenika za učenike polaznike 1.razreda osnovne redovite ili posebne ustanove/mišljenje osnovne redovite ili posebne ustanove kojesadrži opis funkcioniranja učenika za učenike polaznike 1. razreda srednje redovite ili posebneustanove, (4) mišljenje stručnog povjerenstva škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta opotrebi uključivanja suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koje uključuje nalaz imišljenje nadležnoga školskog liječnika, (5) suglasnost roditelja/skrbnika za uključivanjem suradnika uodgojno-obrazovnom i nastavnom radu i dostava potrebne dokumentacije, (6) rješenje o primjerenomprogramu odgoja i obrazovanja za učenika, (7) nalaz o uključenosti učenika u psihosocijalni tretmanizvan redovite ili posebne ustanove (samo za učenike čije ponašanje ugrožava njegovu fizičkusigurnost i fizičku sigurnost drugih učenika), (8) ime i prezime voditelja suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu u redovitoj ili posebnoj ustanovi, (9) prijedlog tjednog zaduženjasuradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu i (10) program rada suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu.

Centri potpore

Centar potpore je ustanova koja se, uz svoju primarnu djelatnost (odgoj, obrazovanje i rehabilitacijaučenika), bavi pružanjem rehabilitacijske, stručno-metodološke potpore redovitim ili posebnimustanovama koje pohađaju učenici i razvijanjem usluga u zajednici potrebnih učenicima. Centripotpore mogu biti i redovite ustanove ako zadovoljavaju uvjete za dobivanje statusa. Centri potporespecijalizirani za rad s učenicima s određenom vrstom teškoće obavljaju, uz svoju primarnu djelatnost,i sljedeće poslove: (1) organiziraju i provode stručna usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika usvrhu informiranja o razvojnim osobitostima i funkcioniranju učenika s teškoćama, (2) sudjeluju uedukaciji suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu, (3) organiziraju stručnu potporu u radu iedukaciju voditelja programa suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu, (4) pružajuorganizacijsku potporu redovitoj ili posebnoj ustanovi, (5) pružaju potporu odgojno-obrazovnimdjelatnicima kada za to postoji potreba, (6) pružaju rehabilitacijsku potporu učenicima integriranim uredovite ustanove, (7) pružaju potporu i edukaciju roditeljima/skrbnicima, (8) razvijaju nove inovativnemetodologije i tehnike prenošenja znanja učenicima, (9) surađuju sa znanstvenom i sveučilišnomzajednicom.

Mreža centara potpore koju određuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ima cilj pružanjestručne i znanstveno utemeljene potpore svim redovitim ili posebnim ustanovama Republike Hrvatskei osiguravanje jednakih uvjeta svim učenicima u Republici Hrvatskoj vodeći računa o regionalnojdostupnosti tih usluga.

Broj učenika u razrednom odjelu u osnovnoj školi

Sva djeca s prebivalištem u Republici Hrvatskoj imaju pravo na osnovno obrazovanje pod istim

uvjetima. S tim u svezi, 2008. doneseni su Državni pedagoški standardi osnovnoškolskog sustavaodgoja i obrazovanja kojima su posebno uređena pitanja djece s teškoćama. Jednako tako, u lipnju2011. godine donesena je Mreža školskih ustanova kojom se utvrđuju osnovnoškolske ustanove kojeobavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje uključujući i posebneprograme za učenike s teškoćama.

Novina vezana za učenike s teškoćama sukladno Državnim pedagoškim standardima osnovnoškolskogsustava odgoja i obrazovanja, odnosno Pravilniku o broju učenika u redovitom i kombiniranomrazrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi su manji broj učenika u razrednomodjelu te veći broj stručnih suradnika u osnovnim školama. Sukladno navedenom, optimalan je brojučenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. U razredni odjel mogu biti uključena najviše 3učenika s teškoćama te se broj smanjuje za 2 učenika pri uključenju jednog učenika s ostalimposebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Jednako tako, propisan je pratitelj za učenike s teškoćamaza izvođenje nastave izvan prostora škole i to jedan pratitelj za 1 učenika s oštećenjem vida, sluha,motoričkim oštećenjima, s autizmom ili značajno sniženim intelektualnim sposobnostima ili organskiuvjetovanim poremećajima u ponašanju te za 5 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti ili sporemećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove.

Broj stručnih suradnika u osnovnoj školi

Svaka redovita osnovna škola koja ima 180 učenika zapošljava 2 stručna suradnika od kojih jedanmora biti pedagog. Osnovna škola koja ima više od 180, a manje od 500 učenika zapošljava 3 stručnasuradnika, a škola koja ima više od 500 učenika zapošljava 4 stručna suradnika. Osnovna škola kojaima od 15 do 20 učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja, integriranih u redoviterazredne odjele, ima pravo na stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, dok sezdravstveni radnik zapošljava sukladno potrebama učenika uz odobrenje ministarstva nadležna zaobrazovanje. Za učenike s teškoćama za izvođenje nastave izvan prostora škole potrebno je osiguratipratitelja za jednog učenika s oštećenjem vida, sluha, s motoričkim oštećenjima, s autizmom iliznačajno sniženim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju,do pet učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, do pet učenika s poremećajima u ponašanju kojisu smješteni u odgojne domove. Školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnostMinistarstva, angažirati odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te specifičnih uvjeta u školskoj ustanovi. Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u školskoj ustanovi odnose se, među ostalim, i na rad s učenicima s teškoćama.Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koji sukladno potrebama školske ustanovepomažu odgojno-obrazovni i nastavni rad (volonteri, prevoditelji znakovnog jezika, pomoćni odgojno-obrazovni radnici), nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.

Financiranje učenika s teškoćama u osnovnoj školi

Pošto sva djeca s prebivalištem u Republici Hrvatskoj imaju pravo na osnovno obrazovanje pod istimuvjetima, za učenike s teškoćama osigurava se besplatan prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevozpratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenomobliku školovanja.

Udžbenici

Kao pomoć u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva, metoda i oblika rada, u osnovnoj školi seupotrebljavaju udžbenici i pripadajuća dopunska nastavna sredstva koje je odobrilo ministarstvonadležno za obrazovanje prema odredbama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu.

Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju usrednjoj školiSrednjoškolskim se obrazovanjem u Republici Hrvatskoj svakome pod jednakim uvjetima i premanjegovim sposobnostima omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.Jedno od načela obrazovanja na razini srednjeg obrazovanja u Republici Hrvatskoj je načelo jednakostiobrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima. S tim u svezi, obrazovanje seučenika s teškoćama u razvoju u srednjoj školi organizira uz primjenu individualiziranih postupaka uredovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama, a učenici s većim teškoćama urazvoju obrazuju se u posebnim ustanovama. Strukovni programi za učenike s teškoćamaomogućavaju stjecanje zanimanja svima koji su osnovnoškolsko obrazovanje završili premaprimjerenim (prilagođenim ili posebnim) programima školovanja. Sukladno načelu jednakihobrazovnih šansi 2008. godine doneseni su Državni pedagoški standardi srednjoškolskog sustavaodgoja i obrazovanja (»Narodne novine« br. 63/08. i 90/10.), a godine 2011. kao i Mrežasrednjoškolskih ustanova i programa (»Narodne novine« br. 70/11.). Državnim pedagoškimstandardima srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja posebno su uređena pitanja djece steškoćama u razvoju a Mrežom su školskih ustanova i programa obrazovanja utvrđene srednjoškolskeustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje,uključujući i posebne programe za učenike s teškoćama.

Broj učenika u razrednom odjelu u srednjoj školi

Novina vezana za učenike s teškoćama sukladno Državnim pedagoškim standardima srednjoškolskogsustava odgoja i obrazovanja je manji broj učenika u razrednom odjelu te veći broj stručnih suradnikau školama. Optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 24, a razredni se odjel može ustrojiti i s 20učenika, ali ne s više od 28 učenika. U razredni odjel mogu biti uključena najviše tri učenika steškoćama. Ako je u razredni odjel uključen jedan učenik s teškoćama, razredni odjel ne može imativiše od 26 učenika, s dva uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 23učenika, a s tri uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 20 učenika.

Broj stručnih suradnika u osnovnoj školi

Škola do 180 učenika zapošljava 2 stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. Škola s više od180, a manje od 500 učenika zapošljava 3 stručna suradnika sukladno vrstama i opsegu programakoje izvodi. Škola s više od 500 učenika zapošljava 4 stručna suradnika po istom kriteriju odabiraprofila stručnog suradnika. Ukoliko je u rad škole uključeno više od 20 učenika s teškoćama koji seškoluju po posebnim programima, kao i učenika s poremećajima u ponašanju, škola treba zapošljavatii stručne suradnike onoga specifičnog profila koji su neophodni za izvođenje odgojno-obrazovnogprocesa. Škola prema potrebi može zaposliti i druge profile stručnih suradnika ili veći broj navedenihstručnih suradnika, ukoliko lokalna zajednica ili druga pravna osoba trajno preuzima financiranje tograda.

Financiranje prijevoza učenika s teškoćama u srednjoj školi

Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, za učenike s teškoćama osiguranje prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratiteljpotreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja.

=Udžbenici

Kao pomoć u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva, metoda i oblika rada, u srednjoj školi se

upotrebljavaju udžbenici i pripadajuća dopunska nastavna sredstva koje je odobrilo ministarstvonadležno za obrazovanje prema odredbama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN,27/10., 55/11.).

Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanjapod jednakim uvjetima. Za učenike s teškoćama koji srednje obrazovanje ostvaruju u redovitimškolama prema posebnim obrazovnim programima upisno se područje određuje prema najbližoj školikoja provodi obrazovanje prema odgovarajućem programu.

Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razredsrednje škole

Upis u I. razred srednje škole reguliran je odlukom o elementima i kriterijima za izbor kandidata zaupis u I. razred srednje škole, koju svake godine donosi ministar nadležan za obrazovanje, a sukladnokojom se kandidati koji su završili osnovno obrazovanje upisuju u I. razred srednje škole u skladu splaniranim brojem upisnih mjesta. Sukladno navedenoj odluci, kandidat s teškoćama u razvoju imapravo izravnoga upisa u programe obrazovanja za koje posjeduje stručno mišljenje službe zaprofesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje te ako zadovolji na ispitu sposobnostii darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis.

Kandidati s teškoćama u razvoju su kandidati čije su teškoće u razvoju utvrđene u postupkuvještačenja u sustavu socijalne skrbi tijekom pohađanja najmanje jednoga od posljednja četiri razredaosnovnog obrazovanja i/ili su osnovnu školu završili prema rješenju ureda državne uprave u županijiodnosno Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba o primjerenom oblikuškolovanja.

Za ostvarenje prava izravnoga upisa kandidat obvezno prilaže rješenje ureda državne uprave užupaniji odnosno Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba o primjerenomobliku školovanja u osnovnoj školi, stručno mišljenje nadležnoga školskog liječnika (specijalist školskemedicine), koji je pratio učenika tijekom prethodnog obrazovanja o utvrđenim zdravstvenimsmetnjama koje mogu značajnije sužavati mogući izbor obrazovnih programa i zanimanja, a na osnovispecijalističke medicinske dokumentacije, stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanjeHrvatskog zavoda za zapošljavanje o sposobnostima i motivaciji učenika za najmanje tri primjerenaprograma obrazovanja (strukovnoga, umjetničkoga i/ili gimnazijskoga).

Kandidati koji su osnovno obrazovanje završili po redovitome nastavnom planu i programu uzindividualizirani pristup, kao i učenici koji su osnovno obrazovanje završili po prilagođenomenastavnom planu i programu, mogu nastaviti školovanje po redovitome nastavnom planu i programusrednjega obrazovanja s individualiziranim pristupom, po prilagođenome nastavnom planu i programusrednjega obrazovanja, ili, iznimno, po posebnome nastavnom planu i programu u srednjim školamaili posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama odnosno ustanovama socijalne skrbi koje imajuodobrenje za provođenje srednjoškolskih programa za učenike s teškoćama u razvoju.

Kandidati koji su osnovno obrazovanje završili po posebnom nastavnom planu i programu mogunastaviti školovanje po posebnom nastavnom planu i programu u srednjim školama ili posebnimodgojno obrazovnim ustanovama, odnosno ustanovama socijalne skrbi koje imaju odobrenje zaprovođenje srednjoškolskih programa za učenike s teškoćama u razvoju.

Vrednovanje

Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školiutvrđuju se načini, postupci i elementi vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika u

osnovnoj i srednjoj školi.

Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a učenici se ocjenjuju iz svakognastavnog predmeta i iz vladanja. Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene izvladanja opisno. Ocjene učenika s teškoćama iskazuje se opisno ili brojčano, ovisno o programu u kojije uključen.

Kod učenika s teškoćama vrednuje se njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnimvrijednostima. Načine, postupke i elemente vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavajuindividualne programe i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji/nastavnici trebaju primjerititeškoći i osobnosti učenika. Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanjeu nastavi i izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanjakako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove. Načini i postupci vrednovanja trebajubiti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedino područje, primjereni stupnju i vrsti teškoće tejasni svim sudionicima u procesu vrednovanja. Razinu razvijenosti kompetencija učenika trebaprovjeravati oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje možeizraziti. Pogreške nastale zbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupnovrednovanje rada, tj. na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno. Ako učenik ima izražene teškoće uglasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru srazrednim vijećem škole. Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku trebaomogućiti provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole. Srednjeobrazovanje učenika gimnazijskih programa obrazovanja završava polaganjem državne mature.Sadržaj, uvjeti, način i postupak polaganja državne mature i ispita državne mature propisani suPravilnikom o polaganju državne mature. Ispite državne mature mogu polagati i učenici u strukovnim iumjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine i čije srednje obrazovanjezavršava izradbom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole. Učenici, odnosnopristupnici s teškoćama ispite državne mature polažu uz primjenu prilagođene ispitne tehnologije.

Odgoj i obrazovanje darovite djeceOdgojno-obrazovna ustanova dužna je otkrivati talentirane i darovite učenike te osigurati razvojnjihovih sposobnosti, usmjeriti se na zadovoljavanje posebnih spoznajnih, socijalnih, emocionalnih itjelesnih potreba talentirane i darovite djece i učenika, uz stalno praćenje i vrjednovanje njihovihpostignuća.

Iako među talentiranom i darovitom djecom i učenicima postoje znatne razlike, opisuje ih se kao onekoji imaju veće spoznajne mogućnosti, razvijenu sposobnost bržega razumijevanja složenih ideja ipojmova, uče brže i s dubljim razumijevanjem od svojih vršnjaka, pokazuju veliku znatiželju zaodređeno područje, stvaralačke mogućnosti, domišljatost i sposobnost stvaranja velikoga broja idejate sposobnost sagledavanja s različitih motrišta.

Predškolski odgoj i naobrazba darovite djece

Za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava se provedba posebnih programa predškolskog odgoja inaobrazbe. Rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim stručnimsuradnicima dječjeg vrtića. Posebni program predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecudonosi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima i stručnjacima u području prirodnih ihumanističkih znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za obrazovanje. Programprovode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji s ostalim odgojno-obrazovnim radnicima u dječjemvrtiću, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim i znanstvenim ustanovama.

Programi za darovitu djecu ostvaruju se u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim

skupinama dječjih vrtića te u kraćim posebno prilagođenim programima primjerenim sposobnostima,potrebama i interesima djeteta u dogovoru s roditeljima.

Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na individualnim sposobnostima, sklonostima iinteresima, dodatnim programskim sadržajima, stalnoj suradnji s roditeljima, praćenju djetetovanapredovanja, te stalnoj suradnji sa stručnjacima i znanstvenim ustanovama.

Posebni programi predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:

prošireni redoviti programi koji su djelomično prilagođeni djetetovim izraženim interesima,1.sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima #programi rada u manjimskupinama djece istih ili sličnih sposobnosti, sklonosti i interesa organiziranjem posebnihaktivnosti (projekti, zahtjevnije logičko-didaktičke igre, rad na multimedijskom računalu i slično),posebno prilagođeni programi dopunjeni sadržajima koji potiču razvoj specifičnih područja2.darovitosti, uz poštovanje razvojnih specifičnosti darovitog djeteta, a ostvaruju se kao: igraoniceza darovitu djecu sličnih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece), programi specifičnihsadržaja za djecu sličnih sposobnosti, interesa i talenata (glazbena, likovna, športska, jezična,kreativna igraonica) te individualni mentorski rad.

Odgoj i obrazovanje darovitih učenika

Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizira dodatni rad premanjihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Škola je obvezna sustavno tijekom školske godineidentificirati darovite učenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak te otome sastaviti izvješće na temelju prosudbe školskog stručnog tima.

Težnja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i postignućima zahtijeva pridavanje većegaznačenja otkrivanju iznadprosječne i darovite djece i stvaranju mogućnosti za razvijanje njihovedarovitosti u jednom ili više područja. Zadaća učitelja je zamijeniti uobičajenu razrednu situaciju ukojoj su se sadržaji, metode i oblici rada prilagođavali prosječnoj većini u razredu. Uočavanje darovitihučenika i poticanje razvoja njihove darovitosti izradbom programa u skladu sa sklonostima,interesima, motivacijom i sposobnostima darovitih učenika je obveza učitelja i stručnih suradnika uosnovnoj školi.

Način organizacije odgojno-obrazovnoga rada i programa za darovite učenike

Škola je dužna darovitim učenicima osigurati uključenost u odgojno-obrazovni program u skladu srazinom i vrstom njihove darovitosti, te dodatnu nastavu i druge oblike rada koji potiču njihovesposobnosti i stvaralaštvo. Oblikovanje individualiziranoga kurikuluma zahtijeva odgovarajućuprilagodbu, odnosno razlikovnost (diferencijaciju) sadržaja ili tema i vrijeme savladavanja sadržaja tetijeka poučavanja i oblika rada.

Razlikovnost (diferencijacija) se odnosi na prilagodbu sadržaja učenja (ubrzanje, sažimanje,mijenjanje, reorganiziranje, prilagodljiv tempo rada, korištenje naprednijim i složenijim materijalima,konceptima i sl.); procesa učenja (intelektualno zahtjevniji problemski zadatci, pitanja otvorenoga tipakoja pokreću višu misaonu razinu – istraživanje, otkrivanje novoga, preispitivanje poznatoga,samostalno učenje te upute koje potiču ostvarenje viših razina mišljenja); proizvode učenja (npr.plakat, seminarski rad, predavanje drugim učenicima, problemski zadatci za druge učenike,mentorstvo darovitih učenika drugim učenicima) te okružje učenja (koje omogućuje slobodnukomunikaciju, potiče neovisnost, stvaralaštvo, inovativnost i slično).

Programi u redovitoj nastavi

Obogaćenje. Obogaćenje označava horizontalnu prilagodljivost unutar cijeloga kurikuluma. Onooznačava vrstu učenja koje je izvan osnovnoga programa koji djeca uče, odnosno predstavlja dodatakopćemu kurikulumu, ali ga ne mijenja. Može se ostvarivati sa skupinom djece i učenika koji radezajedno na kakvu dodatnomu sadržaju unutar kurikuluma.

Proširenje. Proširenje predstavlja vertikalnu prilagodljivost koja učeniku omogućuje brže napredovanjekurikulumom. Može sadržavati ubrzanje (akceleracija), kada učenici »preskaču« dijelove gradiva kakobi se brže kretali prema cilju. Također, sadržaje se općega kurikuluma može obogatiti tako da postanusloženiji, čime se učenika uvodi u dublje upoznavanje pojedinih sadržaja, uz napredovanje njemusvojstvenom brzinom.

Ubrzanje (akceleracija). Ubrzanje znači ranije uključenje učenika u redovito osnovnoškolskoobrazovanje ili mogućnost prelaska u više razrede, i to tijekom iste školske godine. Ubrzanje može bitiunutar samo jednoga predmeta. Odluka o ranijemu uključivanju i prelasku u više razrede donosi senakon pomne procjene o njegovu utjecaju na pojedinoga učenika, a kad je jednom provedeno,zahtijeva pozorno praćenje kako ono utječe na učenika. Pri donošenju ove odluke osobito treba uzeti uobzir učenikovu dob, emocionalni i tjelesni razvoj, potporu roditelja, obrazovnu potporu i učenikovozanimanje i motiviranost.

Mentorstvo. Mentori za pojedina područja stručnjaci su koji, osim prenošenja znanja i razvijanjavještina i sposobnosti, imaju ulogu voditelja, učitelja, uzora i prijatelja darovitoga učenika. Darovitimogu biti podložni teškoćama koje proizlaze iz nesklada intelektualnoga, društvenoga iemocionalnoga stupnja zrelosti pa im mentor, uz akademsku, pruža društvenu i emocionalnu podršku.Dakle, mentorstvo ima dvojaku ulogu: pomoć pri razvijanju talenta ili darovitosti i podupiranjesuradnjom i suosjećanjem. Mentori mogu biti učitelji, odnosno nastavnici, stručni suradnici, starijiučenici, volonteri te gostujući stručnjaci.

Natjecanja. Učenici se upućuju na različita natjecanja s područja koja ih zanimaju, koje organiziraAgencija za odgoj i obrazovanje, čime im se pruža prilika za iskazivanje sposobnosti i talenata tenjihovo vrjednovanje i samovrjednovanje. Smatra se da natjecanja mogu poslužiti za prepoznavanjetalentirane i darovite djece i učenika te kao odgojno-obrazovna ponuda. Natjecanja mogu biti gradskai općinska, županijska, državna i međunarodna te pojedinačna i skupna.

Programi izvan redovite nastave

Programi izvan redovite nastave odnose se na različite izvannastavne aktivnosti, radionice, ljetne izimske škole i klubove, u kojima djeca i učenici pohađaju programe prema svojim posebnimpodručjima talentiranosti, darovitosti i sklonosti.

Programi izvrsnosti

Programi izvrsnosti jesu odgojno-obrazovna podrška darovitima u razvijanju njihovih naglašenihsklonosti i mogućnosti. Ostvaruju se u suradnji škole sa znanstveno-istraživačkim ustanovama, sgospodarstvom, s istaknutim stručnjacima za pojedino područje te s različitim udrugama. Mogu seprovoditi na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Programe izvrsnosti prijavljuješkola sama ili u suradnji s drugim ustanovama ili stručnim osobama, a odobrava ih ministarstvonadležno za obrazovanje, nakon postupka vrjednovanja. Programi se izvrsnosti ostvaruju seminarima,ljetnim i zimskim školama, kampovima za darovite, učeničke skupine, učenje putem interneta.

Kako bi se učinkovitije odgovaralo na potrebe darovitih, osim rada s djecom i učenicima, na trajnomustručnomu razvoju u programima izvrsnosti radi se i s roditeljima, odgojiteljima i učiteljima,

nastavnicima i stručnim suradnicima.

Školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, angažirati odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu tespecifičnih uvjeta u školskoj ustanovi. Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u školskojustanovi odnose se, među ostalim, i na rad s s darovitim učenicima. Suradnici u odgojno-obrazovnomi nastavnom radu koji sukladno potrebama školske ustanove pomažu odgojno-obrazovni i nastavni rad(volonteri, prevoditelji znakovnog jezika, pomoćni odgojno-obrazovni radnici), nisu samostalni nositeljiodgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.

DID YOU FIND WHAT YOU WERE LOOKING FOR?YESNO

Contact *

Message *

Leave this field blank

Source URL:https://eacea.ec.europa.eu/national-policies/eurydice/content/special-education-needs-provision-within-mainstream-education-11_hr