Diplomski Rad-Upravljanje Rizikom Likvidnosti

7/26/2019 Diplomski Rad-Upravljanje Rizikom Likvidnosti

http://slidepdf.com/reader/full/diplomski-rad-upravljanje-rizikom-likvidnosti 1/19

Upravljanje rizikom likvidnosti

UNIVERZITET U ZENICIEKONOMSKI FAKULTET

Smjer: Računovodstven rev!js" menad#ment

O$radov% Nedm

U&RAVL'AN'E RIZIKOM LIKVI(NOSTI

Seminarski rad

mentor: prof. dr sc.Željko Škuljević

mr. sc. Spahija Kozlić

Zenica, juli !".

0




S A ( R ) A '

*+ UVO(++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,

,+ &O'AM RIZIKA U -ANKAMA+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++.

.". #rste rizika.......................................................................................................................$

..%p&te metode za&tite od rizika..........................................................................................'

.+ RIZIK LIKVI(NOSTI++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++/

(.". Koncept i zna)aj likvidnosti *anaka...............................................................................+

(.. #rste rizika likvidnosti.....................................................................................................

0+ U&RAVL'AN'E RIZIKOM LIKVI(NOSTI+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++1$.". -olitika likvidnosti *anke.................................................................................................

$.. /evizni aspekti upravljanja likvidnosti............................................................................0

$.(. Strate1ija upravljanja rizikom likvidnosti........................................................................0

$.$. 2ehnike upravljanja rizikom likvidnosti........................................................................""

$.'. Struktura ro)nosti i neuskla3enosti u finansiranju........................................................."(

$.+. Zakonska re1ulative......................................................................................................."$

2+ ZAKL'U3AK++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++*/

LITERATURA+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++*4

&O&IS TA-ELA5 6RAFIKONA I SLIKA++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++*1

1




*+ UVO(

Upravljane rizikom likvidnosti jedna je od klju)nih *ankovnih zadaća i sastavni je dio procesa

upravljanja aktivom i pasivom. #ećina *ankovnih aktivnosti ovisi o sposo*nosti neke *anke da

osi1ura likvidnost svojim klijentima. 4anke u tr5i&noj ekonomiji moraju permanentno

o*ez*je3ivati dnevnu likvidnost u svom poslovanju. %dr5avanje likvidnosti smatra se osnovnom

pretpostavkom za odr5ivost *anke na finansijskom tr5i&tu. 6ajkraće re)eno, likvidnost *anke je

njena sposo*nost da izvr&ava svoje o*aveze o rokovima njihovo1 dospjeća.

U ovom radu, izme3u ostalo1 1ovoriti će se o pojmu samo1 rizika i vrstama rizika te o pojmu

rizika likvidnosti, zna)aju upravljanja rizikom likvidnosti, kakav uticaj na rizik likvidnosti ima

struktura finansiranja te o tehnikama upravljanja rizikom likvidnosti.

Kona)no, od pose*ne va5nosti su minimalni standardi za upravljanje rizikom likvidnosti koji se

primjenjuju u na&oj zemlji, u sklopu )e1a su navedeni podaci o tome da li su *anke u 74i8

ispunile navedene standarde tokom proteklih nekoliko 1odina.

%snovni cilj ovo1 rada, *io je, na detaljan, ali i jasan na9in o*jasniti kako to iz1leda *ankarsko

poslovanje sa aspekta rizika likvidnosti s kojim se *anke susreću &to se nadam da sam i uspio

postići.

2




,+ &O'AM RIZIKA U -ANKAMA

U savremenim uslovima, po1otovo uslovima 1lo*alno1 poslovanja *ankarstva prisutni su *rojni

rizici koji dovode u pitanje pojedin)ne *ankarske poslove, naplatu ili u krajnjem slu)aju

promjenu koja uti)e na povećanje neizvjesnosti ishoda transakcija. Zna)i z*o1 ekspanzije

investiciono1 *ankarstva i procesa 1lo*alizacije finansijskih sistema do&lo je do dodatno1

uvećanja rizika sa kojim se *anke suo)avaju u svom poslovanju. U literaturi postoje razli)ite

definicije rizika kojima su izlo5ene *anke u svom poslovanju.

e3u definicijama se u*rajaju sljedeće:

a; <vjerovatnoća 1u*itka ili izlo5enost 1u*itku,

*; mo1ućnost ili &anse za nastanak 1u*itka,

c; opasnost koja mo5e prouzrokovati 1u*itak,d; imovina ili oso*a izlo5ena 1u*itku,

e; 1u*itak potencijalno1 iznosa novca,

f; odstupanje stvarnih 1u*itaka,

1; mo1ućnost da stvarni 1u*ici odstupaju od o)ekivanih,

h; neizvjesnot u odnosu na 1u*itak ".=

-ostoji vi&e definicija rizika, a uop&teno 1ledajući rizik *i *io svaka neizvjesna )injenica u

finansijskom poslovanju )ija realizacija ima direktan ili indirektan uticaj na rezultat i polo5aj

*anke. <>izik predstavlja vjerovatnoću 1u*itka nastalo1 kao rezultat dejstva neizvjesnih do1a3aja

u poslovanju *anke.=

Smatra se da je sljedećih pet faktora od presudno1 uticaja na rizik poslovanja *anaka u

savremenim uslovima:

". T ? rizik tehnolo1ije ? sa razvojem informatike do&lo je do masovne upotre*e elektronike u

*ankama u hardverskom i softverskom smislu, od o*rade informacije do o*rade zahtjeva

klijenata i njihovih ra)una. >izik tehnolo1ije sa sastoji u pro*lemima vezanim za tehnolo1iju, a

ukljućuje ne1ativne posljedice *anaka na zaradu, profit i kapital u vezi uvo3enja savremenih

informacionih tehnolo1ija@

. R A rizik promjene propisa ? predstavlja rizik koji nastaje sa izmjenom zakona i dru1ih propisa,

1 Hadžić, M., Bankarstvo, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009., str. 400.2 Petrović, P., Menadžment rizicima na tržištu kapitala, Institut eonomsi! naua, Beograd,2000., str.24.

"




koji mo1u djelovati direktno ne1ativno na sposo*nost *anke da zara3uje ili indirektno na njenu

sposo*nost da se prila1odi tim izmjenama@

(. I ? rizik kamatne stope ? rizik koji se javlja usljed promjene kamatnih stopa, koje su u

savremenim uslovima visoko1 stepena konkurencije na finansijkom tr5i&tu date za poslovne

*anke, jer na njih *anke pojedina)no nemaju prete5no1 uticaja, već se tr5i&no formiraju@

$. C ? rizik korisnika ? rizik koji je vezan za mo1ućnost da klijent *anke *ude preuzet od

konkurentskih *anaka. 2u su u najvećem riziku najveći klijenti *anaka oko kojih se vodi pravi

tr5i&ni rat jer od njihovih depozita i plasmana *anke zavise@

'. K A rizik adekvatnosti kapitala ? rizik solventnosti ? ukoliko se poka5e realnim da su se

materijalizovali naprijed navedeni rizici, to mo5e dovesti do rizika da je u1ro5ena solventnost.

Z*o1 to1a *anka ulazi u zonu neuskla3enosti sa standardnima *ankarsko1 poslovanja koji su

inkorporirani u nacionalno zakonodavstvo.,+*+ Vrste r!"a

U literaturi koja tretira o*last upravljanja rizicima finansijskih institucija Bfinancial institutions

risk mana1ement; Ctaksonomija(< finansijskih rizika postala je *o1atija kako je upravljanje tim

rizicima evoluiralo. -a ipak, ta taksonomija do danas ostala nepotpuna. Za*ilje5ena su razna

nastojanja da se upotpuni. U nastavku ću navesti neke od njih.

ark DareE i >ene . Stulz dr5e da se finansjki rizici mo1u razvrstati na tipova:

a; Ctr5i&ni rizik Bmarket risk;

*; kreditni rizik Bcredit risk;

c; operativni rizik Boperational risk;

d; rizik likvidnosti BliFuiditE risk;

e; strate&ki rizik Bstrate1ic risk;

f; poslovni rizik B*usiness risk;

1; rizik modela Bmodel risk; i

h; sistemski rizik BsEstematic risk; $<

%ldfield i Santonomero za1ovaraju stajali&te da se rizici vezani za provizije finansijskih uslu1a

razlikuju prema tipu pru5ene uslu1e. -rve )etiri uslu1e Bori1inacija, distri*ucija, servisiranje i

pakovanje; olak&avaju kupcima i prodavcima finansijskih instrumenata pristup tr5i&tu i izla5u one

" #asonomi$a % naua o osnovama reda, ras&ore'ivan$a, sistematiza(i$e u neo$ struturi,sistematia4 Stu)z, *.M., +are, M., The Risks of Financial Institutions, -ationa) Bureau o /(onomi(*esear(!, Massa(!usett, 200.

4




koji ih pru5aju malom riziku dok ostale dvije uslu1e Bposredovanje i pravljenje tr5i&ta;

zadr5avaju najveći dio rizika ponu3enih uslu1a. 2ako da se rizici onda mo1u podijeliti na:

a; Csistemski rizik BsEstematic risk;

*; kreditni rizik Bcredit risk;

c; rizik sau1ovara)a BcounterpartE risk;

*; operativni rizik Boperational risk;

e; zakonski rizik Ble1al risk; '<

Slika 1. Dekomponovanje rizika finansijske institucije

Izvor: Oldfield, G.S., Santomero, A.M., !e "lace of #isk Mana$ement in %inancial Institutions ,

&niversit' of "enns'lvania, "enns'lvania, 1(()., str. *1.

,+,+O78te metode !a8tte od r!"a

%p&te metode za&tite od rizika predstavljaju metode koje su primjenjive na sve privredne su*jektei na sve vrste rizika, &to zna)i i na *ankarsko poslovanje. U dinami)kim uslovima privre3ivanja

nemo1uća je potpuna za&tita od rizika, već samo djelimi)na. U tom smislu u teoriji i praksi rizika

poslovanja poznato je nekoliko osnovnih metoda za&tite od rizika :

)de)d, 3.S., Santomero, .M., The Place of Risk Management in Financial Institutions,Universit o Penns)vania, Penns)vania, 1995.

http://ideas.repec.org/p/wop/pennin/95-05.html








".= etoda iz*je1avanja ? su&tina je u tome da se iz*je1ava vr&enje rizi)nih *ankarskih

aktivnosti, recimo odo*ravanje kredita korisnicima iz zemalja sa visokim politi)kim rizikom.

. etoda adaptacije ? sastoji se u tome da se 1u*itak z*o1 rizika na jednoj strani

kompenzuje do*itkom na dru1oj strani. 2ako naprimjer od kursno1 rizika *anka se mo5e

za&titi istovremenim kreiranjem deviznih potra5ivanja i o*aveza u istom iznosu, istoj valuti i sa

istim rokovima dospjeća.

(. etoda transfera rizika ? su&tina je u transferu rizika na dru1e *anke, komitente

tra5enjem prvoklasne 1arancije ili osi1uravajuće kompanije uz plaćanje premije osi1uranja.

$. etoda diverzifikacije ? najvi&e se koristi u praksi i sastoji se u tome da se jedan

isti *ankarski posao o*avlja sa vi&e komitenata ili da se ista koli)ina novca plasira u razli)ite

profita*ilne projekte. +=

.+ RIZIK LIKVI(NOSTI

<>izik likvidnost predstavlja nemo1ućnost *anke da ispuni svoje finansijske o*aveze koje se

odnose kako na pojedin)ne transakcije tako i na 1lo*alno izvr&enje o*aveza .= 6alazi se u 1rupi

vodećih finansijskih rizika u *ankarstvu. Gavlja se promjenom likvidne pozicije *anke, u kojoj

njena likvidna aktiva nije dovoljna za izmirivanje njenih o*aveza. Hzvori rizika likvidnosti u

*ankarstvu naj)e&će su dru1i finansijski rizici, )ija realizacija uzrokuje poremećaje u nov)anomtoku.

.+*+ Kon9e7t !načaj "vdnost $ana"a

Zna)aj likvidnosti za *ankarsko poslovanje proisti)e iz )injenice da *anka mo5e prestati sa radom

u slu)aju nelikvidnosti, a ako posluje sa 1u*itkom to ne mora uvijek da *ude slu)aj. >azlo1 tome

je, &to se 1u*itak u poslovanju mo5e pokriti sredstvima fondova *anke ili sanacionim postupkom,

a u slu)aju da se ne o*ez*ijede dodatna sredstva, nakon iskori&tenja primarnih i sekundarnih

rezervi likvidnosti, *anka će prestati sa radom u propisanom roku.

Iikvidnost je *ankama potre*na za kompenzaciju o)ekivanih i neo)ekivanih nesta*ilnosti u

*ilansu i za osi1uranje sredstava za rast. Iikvidnost predstavlja sposo*nost *anke da djelotvorno

o*avlja otkup depozita i zadovoljava dru1e o*aveze, te da pokrije veća finansiranja u kreditnom i

investicijskom portfoliju. 4anka posjeduje primjereni potencijal likvidnosti onda kada mo5e6 Jru*i&ić, Z., Osnovi finansijski! tr+ita, Univerzitet 4raća Karić, 4eo1rad, !!., str. $!.5 Gović, Z., Menad+ment finansijki! institucija, Univerzitet Sin1idunum, 4eo1rad, !!., str. '$.

6




pri*aviti potre*na sredstva B povećanjem o*aveza, sekjuritizacijom ili prodajom imovine ; *ez

oklijevanja i po razumnim cijenama. <Dijena likvidnosti je odre3ena tr5i&nim uvjetima i tr5i&nom

predod5*om rizi)nosti institucije zajmoprimatelja.=

o1ućnost prestanka rada *anke usljed nelikvidnosti predstavlja jedan od osnovnih rizika u

*ankarskom poslovanju. Sto1a je *itan faktor likvidnosti *anke spremnost *anke da u svakom

trenutku od1ovori dospjelim o*avezama, *ilo da se radi o zahtijevu deponenata za povla)enjem

svojih depozita, zahtijevu komitenata za povla)enjem sredstava iz odo*reno1 kredita, ili o

izvr&avanju o*aveza po osnovu otplate prethodno uzetih kredita.

#eći stepen likvidnosti, a time i povoljniju *ilansnu poziciju, imaju one *anke:

• )ije aktive imaju povoljnije ro)ne i tr5i&ne perfomanse, u smislu kraćih prosje)nih rokova

dospijeća i ili vi&i stepen tr5i&ne transveri*ilnosti pozicija aktive@•

*anke sa prosje)no du5im rokovima dospijeća o*aveza@• *anke sa sta*ilnim depozitnim potencijalom, tj. *anke koje imaju veći koeficijent

du1oro)nih depozita prema kratkoro)nim depozitima@• *anke sa diverzifikovanom strukturom plasmana, u smislu ro)nosti, sektorskoA

komitentskih odnosa, *olje1 *oniteta komitenata i povoljnije kamatonosne strukture. 0

.+,+ Vrste r!"a "vdnost

/va su tipa rizika likvidnosti. -rvi tip se javlja kad vlasnici aktive finansijske institucije, kao &to

su depozitori ili nositelji polica osi1uranja, tra5e isplatu ili povla)enje svojih finansijskih

potra5ivanja. /ru1i tip se javlja kad imatelj o*aveze izvr&i izvan*ilan)ne o*aveze finansijskeinstitucije, kao &to su zajmovne o*aveze. 2a zajmovna o*aveza omo1ućava klijentu u1ovornu

posud*u sredstava finansijske institucije na zahtjev. 7inansijska institucija mora dodatna sredstva

ili posuditi ili prodati aktivu da *i mo1la od1ovoriti na potra5nju za sredstvima. 6ajlikvidnija

aktiva je 1otovina, koju finansijska institucija mo5e direktno iskoristiti za ispunjavanje potra5nje

za sredstvima.

Ju*ljenjem likvidnosti tj. poja)anim uticajem rizika likvidnosti *anka ne 1u*i samo novac, ona

1u*i reputaciju, klijente &to u krajnjoj liniji mo5e dovesti do sankcija od strane re1ulatornih

or1ana. Za jednu *anku, jako je *itno da ima od1ovarajuću strukturu *ilansa stanja, aktive, ali i

pasive, koja joj omo1ućava nesmetano i si1urno poslovanje. #a5nost likvidnosti se o)ituje i jasno

raspoznaje tek u kriznim situacijama.

7 Jreunin1, 8., 4ratanović, S. 4., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, ate, Za1re*, !!+., str. "+.9 Gović, S., ankarstvo, 6au)na k nji1a, 4eo1rad, "00!., str. $+A$.

5




0+ U&RAVL'AN'E RIZIKOM LIKVI(NOSTI

0+*+ &ot"a "vdnost $an"e

U svakodnevnom poslovanju upravljanje likvidno&ću o*i)no se posti5e putem upravljanja

aktivom odre3ene *anke. Srednjoro)no se upravlja likvidnosti i kroz upravljanje strukturom

pasive odre3ene *anke. <Sud o primjerenosti likvidnosne pozicije zahtijeva analizu prija&njih

potre*a neke *anke za finansiranjem, njezine tekuće likvidnosne pozicije te njezinih o)ekivanih

*udućih potre*a za finansiranjem, mo1ućnostima koje su joj na raspola1anju za smanjenje

potre*a za finansiranjem ili privla)enja dodatnih sredstava kao i njezinim izvorima

finansiranja."!=

Hznos likvidnih i lahko unov)ivih sredstava, koji *i *anka morala odr5avati, ovisi o sta*ilnosti

njezine depozitne strukture i potencijalu za *rzi rast kreditno1 portfolija. %pćenito 1ovoreći, ako

se depoziti u1lavnom sastoje od malih, sta*ilnih ra)una, *anci će tre*ati razmjerno niskalikvidnost. no1o je veća likvidnosna pozicija o*i)no potre*na kada se znatni dio kreditno1

portfolija sastoji od većih du1oro)nih zajmova, kada *anka ima razmjerno visoku koncentraciju

depozita ili kada tekući trendovi pokazuju smanjenje velikih depozita preduzeća ili domaćinstava.

o1uće su i situacije u kojima *anka mora povećati svoju likvidnosnu poziciju@ npr. kada su na

strani aktive preuzete velike o*aveze, a *anka o)ekuje da će klijent u kratkom roku zapo)eti s

kori&tenjem tih sredstava. -olitika upravljanja likvidnosti neke *anke u pravilu o*uhvata tijela

odlu)ivanja, pristup prema operacijama finansiranja i likvidnosti, niza o1rani)enja izlo5enosti

riziku likvidnosti kao i niza postupaka za planiranje likvidnosti u razli)itim situacijama,

uklju)ujući i krizne.

Kao najzna)ajniji kvantitativni indikatori likvidnosti o*i)no se koriste:

• Cstopa likvidnosti, koja odra5ava vezu kratkoro)nih izvora sredstava, zavisno od njihove

ro)nosti i dospjelosti, prema nov)anim sredstvima i dru1oj likvidnoj aktivi Bnpr.@ odnos kredita i

depozita@ likvidna aktiva i kratkoro)ni izvori sredstava@ dospjelost plasmana ? do " 1odine i

manje@ od "A' 1odina@ od 'A"! 1odina i preko "! 1odina;@• o*avezna rezerva, koja pored o*ez*je3enja likvidnosti *anaka, slu5i i kao instrument zare1ulisanje koli)ine novca u opticaju od strane Dentralne *anke. ""<

Što je veća kreditna stopa, to je sla*ija likvidna pozicija *anke, jer su krediti najmanje likvidni

plasmani. 2o zna)i da, ako se depoziti u zna)ajnijoj mjeri ve5u za kredite tada će doći do

10 Jreunin1, 8., 4ratanović, S.4., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, ate, Za1re*, !!+., str. "+0.11 Saunders, L., Dornett, ., %inansijska tr+ita i institucije, asmedia, Za1re*, !!+., str. ''.

7




zna)ajno1 smanjenja likvidno1 potencijala *anke. 6a osnovu du1oro)no1 iskustva pojedina)ne

*anke defini&u odnos kredita i depozita, a da pri tome ne u1ro5avaju likvidni potencijal. Ukoliko

*anka, iz odre3enih razlo1a, odstupi od iskustvenih stopa i poveća kreditnu stopu ući će u zonu

nelikvidnosti, jer će povećati u)e&će nelikvidne aktive u odnosu na u)e&će likvidne aktive.

0+,+ (ev!n as7e"t u7ravjanja "vdnost

-ostojanje razli)itih valuta tako3er povećava slo5enost upravljanja likvidno&ću, pose*no kada

domaća valuta nije slo*odno konverti*ilna. <4anka se mo5e susresti s pote&koćama u

prikupljanju sredstava ili prodaji aktive u stranoj valuti u slu)aju da se dese pote&koće na tr5i&tu

ili promjene u nacionalnoj nov)anoj ili deviznoj politici."= 4anka *i tre*ala raspola1ati sistemom

upravljanja B tj. mjerenja, praćenja i nadzora ; svoje likvidnosne pozicije u svim 1lavnim

valutama s kojima posluje. 2ako3er, tre*ala *i izvr&iti pose*nu analizu svoje strate1ije likvidnosti

po svakoj pojedina)noj valuti. Klju)ne odluke u upravljanju likvidnosti u pojedinim valutamatemelje se na tome ko je od1ovoran za likvidnost i rizik likvidnosti u svakoj valuti i unutar kojih

parametara.

4anka koja posluje sa stranim valutama, a nema podru5nica u inostranstvu, o*i)no poduzima

mjere upravljanja likvidnosti stranih valuta u svom sjedi&tu. S dru1e strane, *anka koja ima

podru5nice u inostranstvu, utvr3ivanje politike likvidnosti i ukupno uskla3ivanje i nadzor

likvidnosti se vr&i u sjedi&tu *anke ali se od1ovornost za likvidnost u pojedinim valutama prenosi

na od1ovarajuću podru5nicu. %no &to je *itno na1lasiti je da *anka mora razviti jednu pri)uvnu

strate1iju likvidnosti za slu)aj da njezin uo*i)ajeni pristup finansiranju likvidnosti *ude

poremećen. %visno o veli)ini devizno1 poslovanja, *anka mo5e odrediti jednu pri)uvnu strate1iju

likvidnosti za sve valute ili vi&e njih za svaku valutu pose*no

0+.+ Strate;ja u7ravjanja r!"om "vdnost

Strate1ija upravljanja rizikom likvidnosti je sastavni dio strate1ije upravljanja dru1im rizicima, ili

ukupnom izlo5eno&ću *anke rizicima, o*zirom na uzro)noAposljedi)nu povezanost i

sinhronizovano djelovanje razli)itih rizika. Kao i u slu)aju dru1ih rizika, uspje&no upravljanje

rizikom likvidnosti pretpostavlja da u *anci postoj:

• jasno definisan proces upravljanja rizikom likvidnosti B identifikacija, procjena, mjerenje,

monitorin1 izlo5enosti i kontrola cijelo1 procesa ; kao i procedure,• razvijen informacioni sistem koji predstavlja osnovu uspje&no1 upravljanja rizikom

likvidnosti na dnevnoj osnovi i nje1ove kontrole,12 Jreunin1, 8., 4ratanović, S. 4., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, ate, Za1re*, !!+., str. "".

9




• plan o*ez*je3enja sredstava za te&ko predvidive i vanredne situacije, na kratak i du1i rok,

koji *i tre*alo da uvjeri da *anka mo5e preventivno i efikasno da upravlja kako rutinskim, tako i

neo)ekivanim promjenama svoje likvidne pozicije.

Upravljanje rizikom likvidnosti, osim analize *an)inih *ilansnih i van*ilansnih pozicija u odnosu

na *uduće 1otovinske tokove, pretpostavlja i o*ez*je3enje izvora sredstava za odr5avanje

optimalno1 nivoa likvidnosti. 2o zna)i da je neophodno da *anka na vrijeme identifikuje tr5i&ta

sredstava, ispita njihovu si1urnost i prirodu. %*i)no je rije) o me3u*ankarskim tr5i&tima, kao

jednom od najzna)ajnijih izvora likvidnosti. Hz to1 razlo1a je *itno, da se strate1ijom upravljanja

rizikom likvidnosti predvide mo1uće te&koće i tro&kovi pozajmljivanja sredstava na ovim

tr5i&tima, za potre*e o)uvanja likvidne pozicije *anke. Uspje&no upravljanje rizikom likvidnosti

osim do*re informacione podr&ke, sistema i procedura, podrazumijeva i uklju)enost odre3enih

struktura u ovaj proces:

• $orda dre"tora, koji je od1ovoran za strate1iju upravljanja ovim rizikom, kao i

dono&enje odluke o o*uhvatnom okviru za upravljanje rizikom likvidnosti na nivou *anke,• starje; menad#menta, koji je od1ovoran za primjenu politika upravljanja ovim rizikom,

nadzor nad implementacijom, odr5avanjem i upravljanjem informacionim i dru1im sistemima i

uspostavljanje efikasne interne kontrole nad procesom upravljanja rizikom likvidnosti,• Od$ora !a u7ravjanje a"tvom 7asvom B LID% od*or ;, )iji sastav )ini stariji

menad5ment, o*i)no iz funkcije trezora i funkcije upravljanja rizicima; i• 7ojedna9a koji imaju potre*na iskustva u upravljanju ovim rizikom, primjenjujuod1ovarajuće procese i procedure i rade relevantne ekspertize.

Slika /. &pravljanje rizikom likvidnosti

10




Izvor: !ttp:00.u-s2as-.com0"ortals0304asopis0/33506780Matic7628.pdf 9pristupljeno 16.38./311.

0+0+ Te<n"e u7ravjanja r!"om "vdnost

%kvir za upravljanje rizikom likvidnosti ima tri aspekta:

• mjerenje i upravljanje potre*ama za neto finansiranjem,• pristup tr5i&tu i• planiranje nepredvi3enih situacija.

-redvi3anje mo1ućih *udućih do1a3aja neophodan je dio planiranja likvidnosti kao i upravljanja

rizikom. Lnaliza potre*a za neto finansiranjem uklju)uje sastavljanje ljestvice ro)nosti i o*ra)unz*irno1 neto vi&ka ili manjka sredstava na odre3eni datum. 4anke *i tre*ale redovno da

procjenjuju o)ekivane nov)ane tokove, a ne da se isklju)ivo usmjeravaju na u1ovorna razdo*lja u

kojim 1otovina pristi5e ili se odlijeva. -rocjena da li je odre3ena *anka dovoljno likvidna ili ne

ovisi o kretanju nov)anih tokova u razli)itim okolnostima na tr5i&tu. Hz to1 razlo1a, upravljanje

rizikom likvidnosti uklju)uje razli)ite scenarije.

Za scenarij uredno1 poslovanja utvr3eno je mjerilo nov)ano1 toka vezano1 za *ilansu u

normalnom toku poslovanja. %n se o*i)no primjenjuje za upravljanje kori&tenjem depozita od

strane *anke. /ru1i scenarij odnosi se na likvidnost *anke u kriznoj situaciji kada se zna)ajni dio

njezinih o*aveza ne mo5e o*rtati ili zamijeniti a to podrazumijeva smanjenje *ilanse *anke. 2reći

se scenarij odnosi na opće tr5i&ne rizike, u kojima je likvidnost u1ro5ena u cijelom *ankarskom

sektoru ili *arem u nje1ovom zna)ajnom dijelu. -o ovom scenariju, upravljanje likvidnosti

temelji se na kvaliteti kredita, sa razlikama me3u *ankama kada su u pitanju pristupi sredstvima.

11

http://www.ubs-asb.com/Portals/0/Casopis/2008/5_6/Matic_5-6.pdf





Grafik 1: Statistika likvidnosti

Izvor: Greunin$, ;., ratanovi<, S.., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, Mate, =a$re-, /338., str.

15).

6a slici je ilustrirano upravljanje likvidnosti neke *anke i kako se pozicija likvidnosti *anke

po1or&avala s vremenom. -ostotak zajmova, koje je *anka finansirala iz vlastitih sredstava, stalno

se smanjivao. 6asuprot tome, postotak se nepostojane pasive povećao, a pokriće nepostojanosti

znatno je po1or&ano.

Hako sticanje sredstava na tr5i&tu po konkurentnim cijenama omo1ućuje profita*ilnim *ankama

da zadovolje sve veću potra5nju klijenata za zajmovima, po1re&no ili nepravilno upravljanje

pasivom mo5e imati oz*iljne posljedice. Sljedeći su rizici vezani za praksu upravljanja

likvidnosti na temelju tr5i&no1 finansiranja:"(

• Kupljena sredstva mo5da neće *iti na raspola1anju uvijek kada *udu potre*na. Lko tr5i&te

iz1u*i povjerenje u neku *anku, to mo5e u1roziti njezinu likvidnost.• -rekomjerno oslanjanje na upravljanje pasivom mo5e stvoriti tendenciju minimiziranja

dr5anja kratkoro)nih vrijednosnih papira i u*la5avanja standarda likvidnosti aktive te mo5e imati

za posljedicu veliku koncentraciju kratkoro)ne pasive koja podr5ava aktivu s du5im dospijećem.• Z*o1 konkurentnih stopa na tr5i&tu novca, *anka mo5e *iti suo)ena sa razmjerno visokim

tro&kovima prilikom pri*avljanja sredstava i mo5e doći u napast da snizi svoje kreditne standarde

da *i investirala u zajmove i vrijednosne papire s visokim prinosom.

1" Jreunin1, 8., 4ratanović, S.4., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, ate, Za1re*, !!+., str.".

12




• Lko neka *anka kupuje pasivu da *i podr5avala aktivu koja je već u njezinim knji1ama,

visoka cijena kupljenih sredstava mo5e rezultirati u ne1ativnom rasponu prinosa.• Kada do3e do nesta&ice novca na nacionalnoj razini, mo5e doći do diskriminacije u

kamatnim stopama tako da cijena kupljenih sredstava postane previsoka za sve osim za mali *roj

velikih *anaka. ale *anke sa o1rani)enim izvorima finansiranja *i sto1a morale iz*je1avati

uzimanje prekomjernih zajmova s tr5i&ta novca.• -retjerana nastojanja da se pri*ave sredstva po najni5im mo1ućim cijenama, *ez

o*raćanja dovoljne pa5nje rasporedu ro)nosti, mo5e znatno intenzivirati izlo5enost neke *anke

riziku kole*anja kamatnih stopa.

0+2+ Stru"tura ročnost neus"a=enost u >nansranju

>o)na neuskla3enost je jedno od naj*itnijih o*ilje5ja *ankarstva. -odrazumijeva kratkoro)no

finansiranje srednjoro)nih i du1oro)nih plasmana iz kratkoro)nih izvora sredstava. Klju)no

pitanje je, koliko neka *anka mo5e, s o*zirom na svoju trenuta)nu ro)nu strukturu, pre5ivjeti kad

*i *ila suo)ena s krizom finansiranja i koliko će vremena imati da poduzme mjere prije ne1o

postane nesposo*na ispunjavati svoje o*aveze"$. 4itno je na1lasiti da ovaj vid upravljanja

likvidnosti tako3er podrazumijeva da *i pristup Dentralnoj *anci kao zajmodavatelju, koji

preostaje kao krajnje rje&enje, tre*ao *iti omo1ućen samo solventnim *ankama, koje se tek

privremeno suo)avaju s pro*lemom likvidnosti.

Grafik /: #o>na neuskla?enost

14 Jreunin1, 8., 4ratanović, S.4., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, ate, Za1re*, !!+., "0.

1"




Izvor: Greunin$, ;., ratanovi<, S.., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, Mate, =a$re-, /338.,

str.1)5.

Usmjeravanje prema kratkoro)noj neuskla3enosti povremeno se nadzire kako *i se utvrdilo

povećava li se neuskla3enost ili ne. -ovećana neuskla3enost mo1la *i *iti uzrokovana

pro*lemima pri*avljanja du1oro)nih sredstava za *anku. e3utim, tre*a na1lasiti da povećana

neuskla3enost *anke mo5e *iti i rezultatom odluke *anke, npr. ako *anka predvi3a da će doći do

pada kamatnih stopa.

0+/+ Za"ons"a re;uatve

6a nivou 7ederacije 4osne i 8erce1ovine postoji Odluka o minimalnim standardima za

upravljanje rizikom likvidnosti u kojoj se propisuju <minimalni standardi koje je *anka du5na da

osi1ura i odr5ava u procesu upravljanja rizikom likvidnosti odnosno minimalni standardi za

kreiranje i provo3enje politike likvidnosti koja o*ez*je3uje sposo*nost *anke da potpuno i *ez

odla1anja izvr&ava sve o*aveze na dan dospijeća="'

. Hzme3u ostalo1 u navedenoj odlucina1la&eno je kako su nadzorni od*or i uprava *anke direktno od1ovorni za adekvatno osi1uranje

likvidnosti te kako su du5ni redovno pripremati pro1rame koji uklju)uju politike likvidnosti te ih

1 Odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti -anaka, Mlan "., NNN.f*a.*a, Bpristupljeno!.!+.!"". 1odine;

14




provoditi nadzirati njihovu primjenu. 6aravno, propisani su i minimumi koje ti pro1rami moraju

sadr5avati.

Zahtjevi uklju)uju sljedeće stavke:

• >o)no uskla3ivanje u1ovorenih dospijeća instrumenata aktive i pasive pri )emu *anka

mora da:

a; najmanje 0!O izvora sredstava sa rokom dospijeća do (+' dana an1a5uje u plasmane

Binstrumente aktive; sa rokom dospijeća do (+' dana@

*; najmanje 0'O izvora sredstava sa rokom dospijeća do "! dana an1a5uje u plasmane

Binstrumente aktive; sa rokom dospijeća do "! dana@ i

c; izvore sredstava sa rokom dospijeća do 0! dana u punom iznosu an1a5uje u plasmane

Binstrumente aktive; sa rokom dospijeća do 0! dana.

• %dr5avanje prosje)no1 desetodnevno1 minimuma likvidnosti u nov)anim sredstvima u

visini od najmanje !O iznosa kratkoro)nih izvora sredstava prema knji1ovodstvenom stanju na

zadnji dan prethodno1 kalendarsko1 mjeseca, s tim da ni na jedan dan visina nov)anih sredstava

ne mo5e iznositi manje od "!O, pri )emu se:

Sljedeće ta*ele pokazuju kako su se *anke iz 74i8 pridr5avale navedenih zahtjeva u zadnjih

nekoliko 1odina:

1




2+ ZAKL'U3AK

4anke su zna)ajan i vrlo uticajan sektor poslovanja jer imaju 1lavnu ulo1u u odr5avanju

povjerenja u monetarni sistem. %*avljajući funkciju finansijsko1 posrednika, *anke se izla5u

razli)itim o*licima rizika. U *ankarskom poslovanju rizici su neiz*je5ni, pa u skladu s tim tre*a

znati njima upravljati. enad5ment *anke ima o*avezu da rizike identifikuje, procjenjuje,

kontroli&e i finansira kako ne *i do&lo do poremećaja u poslovanju *anke. Gedan od rizika je i

rizik likvidnosti koji se suprotstavlja cilju ostvarivanja &to veće profita*ilnosti. Hmajući u vidu

specifi)nost likvidnosti, *anka je du5na razviti or1anizaciju i sistem mjerenja likvidnosti kako *i

o*ez*jedila da se zahtjevi za likvidnosti provode, analiziraju i kontroli&u sistemi internih kontrola

koji će s dru1e strane ocjenjvati interna revizija. 4anka, kao i svako dru1o preduzeće, pri*avlja

sredstava i usmjerava ih u razli)ite o*like aktive. 6eo)ekivani nov)ani tokovi po pozicijama *ilansa *anke, mo1u *anku izlo5iti riziku likvidnosti. #ećina *ankarskih poslova zavisi o

sposo*nosti *anke da o*ez*jedi likvidnost svojim komitentima. Z*o1 okru5enja u kojemu

posluju, *anke tre*aju usmjeravati pose*nu pa5nju na upravljanje svojom likvidno&ću jer

likvidnost predstavlja o1ledalo sposo*nosti *anke. Hznesene )injenice nameću pred svaku

pojedinu *anku potre*u razvijanja modela upravljanja rizikom likvidnosti kako *i svoje

poslovanje u)inila *ez*jednim. Sto1a, su odre3eni pose*ni standardi za upravljanje rizikom

likvidnosti koji o*avezuju uprave *anaka, ali i nacionalne supervizore da u)ine sve u svrhu *olje1

upraljanja rizikom likvidnosti *anke.

Hz sve1a prethodno1 da se ustanoviti da je *ankarski sektor 74i8 po pitanju likvidnosti sta*ilan, a

*anke su ispunile sve zahtjeve u smislu minimalnih standarda za upravljanje rizikom likvidnosti

&to smo se mo1li uvjeriti i na prakti)nom primjeru.

16




LITERATURA

". 8ad5ić, ., ankarstvo, Univerzitet Sin1idunum, 4eo1rad, !!0.

. -etrović, -., Menad+ment rizicima na tr+itu kapitala, Hnstitut ekonomskih nauka, 4eo1rad,

!!!.

(. Stulz, >.., DareE, ., !e #isks of %inancial Institutions, 6ational 4ureau of Pconomic

>esearch, assachusett, !!'.

$. %ldfield, J.S., Santomero, L.., !e "lace of #isk Mana$ement in %inancial Institutions,

UniversitE of -ennsElvania, -ennsElvania, "00.

'. Jru*i&ić, Z., Osnovi finansijski! tr+ita, Univerzitet 4raća Karić, 4eo1rad, !!.

+. Gović, Z., Menad+ment finansijki! institucija, Univerzitet Sin1idunum, 4eo1rad, !!.

. Jreunin1, 8., 4ratanović, S. 4., Analiza i upravljanje -ankovnim rizicima, ate, Za1re*,!!+.

. Gović, S., ankarstvo, 6au)na knji1a, 4eo1rad, "00!.

0. Gović, S., #izici u -ankarskom poslovanju, Dentar za ekonomska istra5ivanja Udru5ene

4eo1radske *anke, 4eo1rad, "0.

"!. Saunders, L., Dornett, ., %inansijska tr+ita i institucije, asmedia, Za1re*, !!+.

"". atić #., ankarstvo, Pkonomski fakultet u Za1re*u, Za1re*, !!, str.

" <Odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti -anaka@

"(. Informacija o -ankarskom sistemu %i;, L1encija za *ankarstvo 74i8, (".!(.!"".

"$. 4asel Dommittee on 4ankin1 Supervision, -rinciples for the ana1ement and Supervision of

Hnterest >ate >isk, okto*ar !!(.

?e$:

NNN.f*a.*a. B pristupljeno !.!+.!"".;

NNN.u*sAas*.com-ortals!Dasopis!!'Q+aticQ'A+.pdf B pristupljeno "'.!+.!"". ;

NNN.*is.or1pu*l*c*s+0.pdf B pristupljeno "+.!+.!"". ;

NNN.c**h.*a. B pristupljeno !.!+.!"". ;

http:NNN.scri*d.comdoc(+!'"+>iskAana1ement B pristupljeno "!.!+.!"". ;

NNN.Nikipedia.com B pristupljeno"".!+.!"". ;

http:NNN.hn*.hr B pristupljeno '.!+.!"". ;

15


http://www.fba.ba/


http://www.bis.org/publ/bcbs69.pdf

http://www.cbbh.ba/

http://www.scribd.com/doc/38602516/Risk-Management

http://www.wikipedia.com/

http://www.hnb.hr/


http://www.fba.ba/


http://www.bis.org/publ/bcbs69.pdf

http://www.cbbh.ba/

http://www.scribd.com/doc/38602516/Risk-Management

http://www.wikipedia.com/

http://www.hnb.hr/




&O&IS TA-ELA5 6RAFIKONA I SLIKA

&o7s ;ra>"ona:

Jrafik ". Statistika likvidnosti

Jrafik . >o)na neuskla3enost

&o7s s"a:

Slika ". /ekomponovanje rizika finansijske institucije

Slika . Upravljanje rizikom likvidnosti

17

Documents

Diplomski Rad-Upravljanje Rizikom Likvidnosti