Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje

5/21/2018 Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje

1/24

Ninoslava Penik:

Prilog odbacivanju tjelesnog kanjavanja djece

Saetak

Unato zakonskoj zabrani, tjelesno kanjavanje djece jo uvijek je prisutno u naem

drutvu. Roditelji e prije koristiti drue odojne postupke ako su uvjereni da je tjelesno

kanjavanje djece poniavajue za dijete i nedjelotvorno. U ovom radu ponu!eni su dokazi u

prilo oba navedena razloa. U sredinjem dijelu rada iznijeti su rezultati istraivanja

doivljaja roditeljsko tjelesno kanjavanja retrospektivnim samoiskazom na studentskom

uzorku. "ni pokazuju da roditeljska pljuska i udarac predmetom mou uroziti odnos

uzajamno potovanja i povjerenja izme!u djeteta i roditelja te predstavljati prijetnju

psi#ikom i $izikom interitetu djeteta. %jelesno kanjavanje pratili su stra#, bijes, nemo,

alost, zabrinutost, bespomonost, sram, osjeaj nepravde, ponienja i drue neativne

emocionalne reakcije. Uestalije tjelesno kanjavanje bilo je povezano s viim percipiranim

odbacivanjem od roditelja. U zavrnoj raspravi saeti su empirijski dokazi da je tjelesno

kanjavanje, iako povezano s neposrednom poslunou, kratkorono i duorono povezano i

s nizom nepoeljni# obiljeja ponaanja i doivljavanja djece i odrasli#. Na kraju, opisani su

roditeljski ciljevi i temeljne roditeljske vjetine povezani s nenasilnim odojnim postupcima.

Kljune rijei: tjelesno kanjavanje djece, roditeljski odojni postupci, nenasilni odoj


2/24

1. Uvod

&uvremeni roditelji suoeni s nizom drutveni# promjena, izazova i novi# oekivanja.

Roditeljska uloa vie se ne zasniva na roditeljskom autoritetu ve na roditeljskoj

odovornosti. "dovornost roditelja je da zadovolji temeljne ivotne potrebe djeteta, da

osiura njeovu'njezinu siurnost, prui mu'joj emocionalnu toplinu, poticajne uvjete za

uenje i razvoj, vodstvo i ranice te stabilnost ()o*, +-. U drutvu je tako!er polako sve

prisutniji i novi poled na dijete i djetinjstvo povezan s promicanjem djeji# prava. Umjesto

kao na objekt roditeljsko odoja na dijete se poinje ledati kao na aktivno i kompetentno

sustvaratelja vlastito ivota i razvoja (&ommer, /001-.

2edan od za#tjeva drutva od dananji# roditelja je i da podiu djecu bez tjelesno

kanjavanja. 3atitu djece od svi# oblika tjelesno i duevno nasilja nalae lanak /0.

4onvencije o pravima djeteta (/010.- te lanak /5. 6uropske socijalne povelje (+/.-.

%emeljem lanka 15. "biteljsko zakona iz /001. odine *rvatska se svrstala me!u /7 drava

svijeta u kojima je roditeljima zabranjeno tjelesno i druo poniavajue kanjavanje djece.

8e!utim, donoenje zakonske odredbe nije dovoljno za promjenu nasilno roditeljsko

ponaanja. Podaci o rairenosti razliiti# oblika tjelesno kanjavanja prikupljeni od uenika

osnovni# i srednji# kola u razdoblju izme!u +. i +9. pokazuju da je udio oni# koji su

podvrnuti roditeljskom nasilju jo uvijek visok (Penik, +9-.8oue je da roditelji unato zakonskoj zabrani i dalje tjelesno kanjavaju djecu jer za

zakonsku odredbu ne znaju, ili, ako znaju, ne pridravaju je se jer ne znaju ili ne vjeruju da

tjelesno kanjavanje za djecu moe biti tetno. ako zbo vrlo malo uzorka i njeove

nereprezentativnosti eneralizacije nisu opravdane, zanimljivi su rezultati ispitivanja roditelja

djece jedne zarebake osnovne kole (Novosel, +;-. Nji# 5< navodi da je tjelesno

kanjavanje djece u *rvatskoj zakonom zabranjeno, /1< da nije, a /+< da ne zna. Uz to,

udaranje djeteta u dobi izme!u / i 5 odina po stranjici polovina roditelja smatrala jenepri#vatljivim nainom discipliniranja djeteta, a treina pri#vatljivim.

"sim zakona, na (ne-koritenje tjelesno kanjavanja utjeu i drutvene norme, ali i

initelji koji se odnose na obiljeja samo roditelja kao to je stav prema tjelesnom

kanjavanju, doivljavanje tjelesno kanjavanja u vlastitom djetinjstvu ili emocionalno

stanje u trenutku sukoba s djetetom. straivanja razloa zbo koji# roditelji tjelesno

kanjavaju djecu upuuju na to da se ti razlozi mou svrstati u distalne (koji postoje ve

otprije- i proksimalne (istovremeno prisute u situaciji kanjavanja-. )istalni initelji za koje je

prona!ena povezanost s roditeljskim koritenjem tjelesno kanjavanja su tjelesna


3/24

kanjavanost u vlastitom djetinjstvu (=untainRick$els i sur., /00>.-, i stav koji ukazuje na

slaanje s koritenjem tjelesno kanjavanja (?eta# i )urrant, +7-. Proksimalni initelji

povezani s koritenjem tjelesno kanjavanja su vrsta @prijestupa@ koje je dijete poinilo,

roditeljeva atribucija uzroka djetetovo @prijestupa@ i emocionalno stanje roditelja (?eta# i

)urrant, +7-.

?eta# i )urrant (+7- istraivale su relativan doprinos razliiti# distalni# i

proksimalni# initelja objanjenju tjelesno kanjavanja kod majki i utvrdile da su slaanje s

tjelesnim kanjavanjem i njeovo opravdavanje, dakle stavovi prema upotrebi tjelesno

kanjavanja, bili najbolji prediktor od svi# obu#vaeni# distalni# i proksimalni# initelja.

Ailj ovo rada je analizirati empirijske podatke o tetnosti tjelesno kanjavanja i njeovoj

nedjelotvornosti kao odojno sredstva kojima bi se molo djelovati na stavove prema

tjelesnom kanjavanju djece.

Pokuaj odre!enja tjelesno kanjavanja otvara pitanje razranienja izme!u tjelesno

kanjavanja i tjelesno zlostavljanja djece koje je u psi#oloiji jo bez opepri#vaeno

odovora. )ok veina autora istie da se radi o oblicima nasilno ponaanja izme!u koji# je

razlika samo u intenzitetu (Rodriuez i &ut#erland, /000. prema Penik, +9.-, drui

smatraju da se radi o kvalitativno razliitim vrstama roditeljeljsko ponaanja pri emu se

zlostavljanje nalazi na dimenziji abnormalno, a tjelesno kanjavanje na dimenziji normalno

roditeljsko ponaanja (?zar, /00/., prema ibid.-. 4ao kriterij razlikovanja esto je koriteno

postojanje tjelesne ozljede, pri emu se tjelesnim kanjavanjem smatralo ponaanje uz koji je

vezan nizak rizik tjelesne povrede, a zlostavljanjem ponaanje koje prati visok rizik tjelesne

povrede. 8e!utim, tjelesne povrede sporan su kriterij jer ne odraavaju nuno ozbiljnost

nasilja te zanemaruju njeove psi#ike posljedice (ibid.-.

"sim na obiljeja nasilno ponaanja (tj. intenzitet'tjelesne povrede, uestalost- i

njeovi# posljedica na dijete, de$inicije se oslanjaju i na namjeru poinitelja nasilja. &traus

(+.B str. ///- tjelesno kanjavanje odre!uje kao koritenje tjelesne sile s namjerom da se

djetetu nanese bol, ali ne i povrede, u svr#u ispravljanja ili kontrole djetetovo ponaanja.

4riterij svr#e nasilja i roditeljeve namjere tako!er je sporan. Poznato je da je nasilje prema

djetetu ponekad vie odraz emocionalno stanja roditelja neo li namjere da upravlja

djetetovim ponaanjem. U literaturi se spominje razlikovanje tzv. instrumentalno tjelesno

kanjavanja (koje je planirano, kontrolirano i nije popraeno snanim emocijama roditelja- i

impulsivno tjelesno kanjavanja (koje je @proizvod trenutka@, popraeno osjeajem srdbe iliak ubljenja kontrole- (&traus i 8ouradian, /001., prema Cers#o$$, ++.-. & drue strane, u


4/24

praksi se sluajevi tjelesno zlostavljanja djece najee opisuju kao @prekoraivanje ranice

tjelesno kanjavanja u odojne svr#e@, dakle povezuju s kontekstom odajanja.

Primjerenijom se stoa ini de$inicija koju koristi Dijee 6urope (+9.B 1-. Prema njoj,

tjelesno kanjavanje je svaki oblik kanjavanja u kom se koristi tjelesna snaa i kojim se

namjerava uzrokovati neku razinu boli ili nelaode.

U situaciji kada izostaje slaanje u odovoru na pitanja @U emu je kvalitativna razlika

izme!u tjelesno kanjavanja i zlostavljanjaE@, @4oliko jako je prejakoE@, @4oliko esto je

preestoE@ i sl., dobrodoao je zakonski okvir koji nepri#vatljivim dri svako roditeljsko

nasilno ponaanje prema djetetu, koje nanosi stvarnu ili potencijalnu tetu djetetovu razvoju i

dostojanstvu.

2. Problemi istraivanja

skustvo djece ulavnom je zanemareno u znanstvenim @operacionalizacijama@

tjelesno kanjavanja, a nji#ovo vi!enje roditeljsko nasilja ne ukljuuje se kao kriterij u

de$inicije. &toa je znaajno saznati vie o tome kako sama djeca doivljavaju roditeljsko

tjelesno kanjavanje, kao i cjelokupan odnos s roditeljima koji i# tjelesno kanjavaju. & tom

svr#om provedeno je sljedee istraivanje. Prvi problem istraivanja bio je ispitati konitivne

procjene znaenja roditeljsko tjelesno kanjavanja te emocionalne reakcije na njea. )rui

problem istraivanja bio je provjeriti postoji li povezanost izme!u uestalosti tjelesno

kanjavanja od strane roditelja i percipirano roditeljsko pri#vaanja ' odbacivanja.

3. Metoda

4ako bismo odovorili na ova pitanja koristili smo podatke prikupljene u okviru

istraivanja me!ueneracijsko prijenosa zlostavljanja na studentima &veuilita u 3arebu

(Penik, +9-. straivanje je, izme!u ostalo, pokazalo da je od //>; studenata nji# 09< bar

jednom doivjelo neki oblik tjelesno nasilja roditelja u obitelji do svoje /1. odine. 3a

potrebe ovo istraivanja izdvojeni su sudionici koji su kao najtei odnosno najstresniji

doa!aj roditeljsko nasilja koje su doivjeli naveli pljusku'pljuske ili udarac'udarce

predmetom (ibom, tapom, remenom, ku#aom i slino-, dakle tipine oblike tjelesno

kanjavanja.

3a ispitivanje doivljaja roditeljsko tjelesno kanjavanja koriten je retrospektivni

samoiskaz, tj. izvjetaji sudionika o nasilju koje su doivjeli u razdoblju do svoje /1 odine.


5/24

Pri tom treba imati u vidu da lonitudinalna istraivanja koja su provjeravala pouzdanost

dosjeanja tjelesno zlostavljanja u djetinjstvu pokazuju da se uestalost i teina zlostavljanja

doivljeno u djetinjstvu u odrasloj dobi podcjenjuje. %ako su, primjerice, intervjui sa

sudionicima prosjene dobi od +> odine, koji su 0 odina prije toa bili evidentirani kao

zlostavljani, pokazali da se nji# ;+< sjea zlostavljanja (Femina i sur., /00.-.

9./ Uzorak

U istraivanju je sudjelovalo >>; studenata socijalno rada, prava, psi#oloije,

umarstva, prometa, ar#itekture, kriminoloije i predkolsko odoja &veuilita u 3arebu.

"d toa su 99+ bile studentice (5>.> (+7.;


6/24

Upitnik tjelesnih povreda (Penik, +/- slui prikupljanju podataka o tjelesnim

posljedicama roditeljsko nasilja. &ainjava a popis od ; tipini# povreda na kom sudionik

navodi koliko esto i# je doivio, u kojoj dobi te tko je bio poinitelj.

Upitnik vanosti, znaenja i kontrole zlostavljanosti u djetinjstvu (Penik, +/.-.

"vaj upitnik konstruiran je u skladu s temeljnim postavkama Kazarusovo modela stresa

(/00/-. Prema njemu, osobna procjena situacije (a ne objektivne okolinske karakteristike-

prvenstveno odre!uje IstresnostJ situacije. Upitnik sadrava pitanja o: (/- intenzitetu

stresnosti Inajtee doivljajaJ, (+- intenzitetu uroenosti pojedini# IuloaJ u situaciji

nasilja, te (9- intenzitetu popratni# emocionalni# reakcija. Percepcija intenziteta

doivljeno stresa odmjerena je na temelju procjene sudionika o stupnju u kojem i# je

navedeni doa!aj tjelesno kanjavanja uznemirio, uplaio ili zabrinuo s obzirom na sve

neuodno to su doivjeli od roditelja na skali od (Iuope me nije uznemirio, nije mi bio

stresanJ- do 9 (Ikrajnje me uznemirio, bio mi je krajnje stresanJ-. Procjena znaenja

najtee doa!aja obu#vaala je i procjenu toa to'tko je bio uroen odnosno to je bio

IuloJ koji je bio ili moao biti izubljen u konkretnoj situaciji tjelesno kanjavanja.

&udionici procjenjuju u kojoj mjeri su speci$ini razlozi za zabrinutost bili prisutni u

situaciji najtee doa!aja roditeljsko nasilja na skali od (Jto me uope nije

uznemirivaloL- do 9 (Jto me silno uznemirivalo, to mi je bilo najtee u doa!ajuL-.

Procjene emocionalni# reakcija vezani# uz najtei doa!aj roditeljsko nasilja vrene su

pomou liste osjeaja na koju su sudionici odovarali na skali od (Juope to nisam

osjeao'laL- do 9 (Jsnano sam to osjeao'laL-.

Upitnik roditeljskog prihvaanja/odbacivanja (Ro#ner, /01>.-. "vim upitnikom

operacionalizirana je percepcija roditeljsko ponaanja i odnosa prema djetetu. %emelji se na

teoriji roditeljsko pri#vaanja'odbacivanja (Ro#ner, /01>B Ro#ner i 4#aleMue, +7- koja

roditeljsko ponaanje smjeta du kontinuuma kojemu je na jednom kraju roditeljska toplina i

pri#vaanje, a na druom neprijateljstvo, zanemarivanje i odbacivanje. Ukupni rezultat na

upitniku, tzv. indeks odbacivanja majke ili oca pokazuje u kojoj mjeri se sudionik u djetinjstvu

doivljavao voljenim i pri#vaenim, odnosno nevoljenim i odbaenim od strane svako

roditelja. Upitnik ima +9 pitanja, a sainjavaju a etiri subskale: "dsustvo topline (npr.

@8ajka se prema meni odnosila njeno i ljubazno.@-, Neprijateljsko ponaanje'aresija (npr. @

8ajka mi je je uputila mnoo rubi# rijei.@-, 3anemarivanje'ravnodunost (npr. @ 8ajka nije

obraala panju na mene kada bi# traila pomo. @- i Nedi$erencirano odbacivanje (npr. @8ajka

me doivljavala kao teret.'- (Ro#ner, /01>.-


7/24

. !e"ultati i ras#rava

>./ "biljeja tjelesno kanjavanja

4ako bismo poznavali obiljeja roditeljsko nasilno ponaanja s obzirom na koje

sudionici iznose svoje reakcije, ispitali smo njeovu uestalost, trajanje, eventualno izazivanje

povreda te poinitelje. Podatci e biti prikazani odvojeno za svaki oblik tjelesno kanjavanja.

"d ++; studenata koji su izvjetavali o roditeljskoj pljuski'amaru kao najteem

doa!aju taj oblik tjelesno kanjavanja otovo dvije treine (;>.;>.+


8/24

doa!ali su se esto, redovito, otprilike jednom mjeseno, a za nji# +.9< vrlo esto, vie

puta mjeseno.

8anje od treine sudionika (9/.1


9/24

IulozimaJ koji su u toj situaciji bili uroeni, te popratnim emocionalnim reakcijama.

%emeljem psi#oloke literature i zakonski# odredbi tjelesno kanjavanje unaprijed smo

smatrali uznemirujuim i poniavajuim za dijete. "dovori sudionika takvu su

pretpostavku i potvrdili.

Percepcija intenziteta doivljeno stresa odmjerena je na temelju procjena

sudionika o stupnju u kojem i# je navedeni doa!aj uznemirio, uplaio ili zabrinuo s

obzirom na sve neuodno to su doivjeli od roditelja. "dovori su prikazani u tablici +.

%ablica +. Percipirani intenzitet stresnosti tjelesno kanjavanja (NG>>;-

4oliko Das je doa!aj uznemirio, uplaio ilizabrinuo s obzirom na sve neuodno to ste

doivjeli od roditeljaE

$ .

%ablica >. 6mocionalne reakcije na tjelesno kanjavanje (NG>>;-U odnosu na roditeljsku

pljusku ili udarac predmetom

osjeao'la sam:

Postotak sudionikauope nisam

to osjeao/la

pomalo sam

to osjeao/la

prilino sam

to osjeao/la

snano sam

to osjeao/la&tra# /0.5 9+.9 9.9 /5.5


11/24

4rivnju 99. +7.1 ++. /0.9Kjutnju, bijes 9;.9 ++.+ /0.7 ++.

Nemo 95.> ++.0 +/.9 /1.>Qalost 90.+ +7./ +.0 />.13abrinutost >/.9 +7.1 +/./ //.0

3bunjenost >/.7 +1.5 /5.7 /+./&ram >+.+ ++.0 /0.9 /7.5

Nepravdu >+.1 +/.7 /7.+ +.>Nesiurnost >9.9 +7.1 /1.; /+.9=espomonost >9.9 +9.1 /7.+ /5.5Ponienje >5.7 ++.+ /7.+ /7.Razoaranje 7/.1 ++.+ /9.5 /+.9%jelesnu bol 7+.+ +5.1 /+./ 5.1Uroenost 77.; +9.7 //.0 0."samljenost 71.9 /5.9 /+.; //.0

3akoenost ;/. /0.7 /9.7 ;./"dbaenost ;>.9 /5.5 /.1 5.+Uas ;>.1 /;.> //.+ 5.;8rnju ;5.9 /1.> 5.+ 5.+=ezvrijednost ;1.1 />.1 5.1 1.7Qelju za osvetom 59./ /9.7 5.+ ;.9Prazninu 57.9 /+.9 ;.7 7.1

"vdje emo ponovo nalasiti da retrospektivni samoiskaz o roditeljskom nasilju na

opoj populaciji pokazuje tendenciju podcjenjivanja uestalosti i teine roditeljsko nasilja

(prema Penik, +9-. Podatci u tablicama 9 i > odnose se na doivljaj situacija tjelesno

kanjavanja koje su sudionici doivjeli, u prosjeku, prije / ili vie odina. 8oe se oekivati

da je vrijeme donekle @smanjilo@ intenzitet uznemirenosti i neativni# emocionalni# reakcija o

kojima, prema svom sjeanju, izvjetavaju sudionici.

Rezultati prikazani u tablici > upuuju na to roditeljska pljuska i udarac predmetom

prije svea proizvode duevnu bol pa zatim tjelesnu. 4ao lavna emocionalna reakcija na

roditeljsko nasilje javlja se stra# koje navodi 1< sudionika. 4rivnju su osjeale dvijetreine sudionika, a tek neto manje nji# osjealo je ljutnju ili bijes i nemo. Qalost,

zabrinutost, zbunjenost i nesiurnost uslijed roditeljsko nasilja doivjelo je oko ;>;-

Uestalost pljuske Uestalost udarca predmetom$ndeks odbacivanja majke .2 .2%&

"dsustvo topline .+91 .+91?resija ' neprijateljstvo .+>> .+;+3anemarivanje ' ravnodunost ./57 .+9

Nedi$erencirano odbacivanje ./0+ .+$ndeks odbacivanja oca .22& .2'%

"dsustvo topline .+0 .+7?resija ' neprijateljstvo .++0 .+>+3anemarivanje ' ravnodunost ./>1 .+9

Nedi$erencirano odbacivanje ./;5 .++/SS &vi koe$icijenti korelacije znaajni su uz razinu rizika manju od /


14/24

kanjavali. nverzan odnos izme!u percipirane roditeljske topline i doivljeno roditeljsko

nasilja na studentskoj populaciji utvrdili su i Nic#olas i =ieber (/00;.-.

Rezultati o povezanosti roditeljsko nasilja i percipirano odbacivanja od roditelja u

skladu s s rezultatima o nepovoljnom utjecaju roditeljsko nasilja na kvalitetu odnosa

roditelja i djeteta koji je utvr!en u druim istraivanjima (&traus, /007.B *erbert, /00/. prema

=roTne i *erbert, /005.-. Posebno znaajno istraivanje predstavlja metaanaliza /9

istraivanja povezanosti izme!u tjelesno kanjavanja i kvalitete djetetovo odnosa s

roditeljem u kojem je kod svi# istraivanja ukljueni# u analizu utvr!eno da je uestalije

tjelesno kanjavanje povezano s loijim odnosom roditelja i djeteta (Cers#o$$, ++-. 8e!u

ponu!enim objanjenjima nalaza o rje!em i neativnijem kontaktu tjelesno kanjavano

djeteta s roditeljem nalazi se i ovo prema kojem dijete eneralizira neuodne emocije stra#a,

tjeskobe i ljutnje izazvane tjelesnim kanjavanjem na roditelja, te a se boji i izbjeava

(Crusec i CoodnoT, /00>., prema ibid.-.

3akljuno se moe istai da rezultati istraivanja doivljaja roditeljsko tjelesno

kanjavanja i s njime povezano doivljaja odbaenosti od roditelja pokazuju da i roditeljsko

nasilje JniskoL intenziteta predstavlja ubitak na planu odnosa djece prema sebi samima i

prema svojim roditeljima i u tom smislu idu u prilo zalaanju za tzv. nultu toleranciju prema

nasilju prema djeci. =uduim istraivanjima potrebno je saznati kako se djeca nose s

roditeljskim nasiljem te kakve oblike pomoi ele.

%. (avr)na ras#rava

7./ Povezanost roditeljsko tjelesno kanjavanja s ponaanjem i doivljavanjem djece i

odrasli#

Rezultati nae istraivanja uklapaju se u iri okvir nalaza o nepovoljnim korelatima

tjelesno kanjavanja djece koji emo ovdje detaljnije prikazati. Cers#o$$ (++- je provela

metaanalize na 11 istraivanja povezanosti tjelesno kanjavanja od strane roditelja s djejim

ponaanjima i doivljajima. ako metaanalize ne omouuju donoenje kauzalni# zakljuaka,

djelotvorno su sredstvo utvr!ivanja povezanosti. U skladu s time, autorica ovori o djejim

ponaanjima i doivljajima povezanim s roditeljskim tjelesnim kanjavanjem, a ne o is#odima

roditeljsko tjelesno kanjavanja kod djeteta. Rezultati upuuju na snanu povezanost

roditeljsko tjelesno kanjavanja s // kateorija djeji# ponaanja i doivljaja.


15/24

Razlo koje roditelji najee navode za koritenje tjelesno kanjavanja je da na taj

nain ele odma# zaustaviti nepoeljno ponaanje djeteta. %jelesno kanjavanje pokazalo se

djelotvornim za postizanje neposredne poslunosti (=aumrind, /00;., prema ibid.-, iako nalazi

istraivanja nisu konzistentni. U metaanalizi koju je provela Cers#o$$ (++.- potvr!ena je

povezanost izme!u tjelesno kanjavanja i neposredne poslunosti u 9 od 7 istraivanja, dok

je u preostala dva tjelesno kanjavanje bilo povezano sa smanjenom poslunou. 8e!utim,

ovdje je vano podsjetiti da neposredna poslunost ne znai i internalizaciju poeljno

ponaanja.

nternalizacija pretpostavlja preuzimanje drutveni# vrijednosti i stavova kao vlastiti#,

tako da je socijalno pri#vatljivo ponaanje motivirano intrinzino, a ne anticipacijom vanjski#

posljedica. )ruim rijeima, to to dijete poslua roditelja koji a je udario ili prijeti udarcem

razlikuje se od posluno ponaanja u kasnijoj vremenskoj toci od one kada se tjelesno

kanjavanje doodilo. ?ko se dijete i u okolnostima kada nije prisutan stra# od kazne ponaa

na poeljan nain, tada je to znak internalizacije. 4ao pokazatelji internalizacije moralno

ponaanja u istraivanjima koriteni su odupiranje napasti da se prekre pravila ire kad nitko

ne vidi (=urton i sur., /0;/, prema ibid.-, ili altruistino ponaanje i isprika vrnjacima (3a#n

aler i sur., /050. prema ibid.-.

Nedvojbeno je da je razvoj djetetove samokontrole vaniji za djetetovu socijalizaciju

od neposredne poslunosti. %o je ujedno i krajnji cilj roditeljske discipline. 4ucznski i

*ildebrandt (/005, prema ibid.- smatraju da internalizaciju moralno ponaanja kod djece

pospjeuju disciplinske strateije koje koriste minimalnu roditeljsku mo, promiu izbor i

autonomiju te pruaju objanjenja poeljno ponaanja. %jelesno kanjavanje poveava

eksternalne, a smanjuje internalne atribucije vlastito ponaanja kod djece. Uz to, tjelesno

kanjavanje ne olakava internalizaciju moralno ponaanja jer ne ui djecu razlozima

poeljno ponaanja niti ukljuuje djelotvornu komunikaciju o uincima koje je djetetovo

nepoeljno ponaanje imalo na drue (*o$$man, /019, prema ibid.-.

&ljedee podruje analize odnosilo se na aresivno ponaanje. =rojna istraivanja

provedena su kako bi se provjerila veza izme!u tjelesno kanjavanja i djeje aresivno

ponaanja. Rezultati nedvojbeno pokazuju da je tjelesno kanjavanje povezano s porastom

djeje aresivnosti (Cers#o$$, ++-. %o je utvr!eno u svi# +5 istraivanja ukljueni# u meta

analizu. "vo je posebno vaan nalaz imamo li u vidu da se djeca esto tjelesno kanjavaju jer

su neko udarila, urizla ili bila aresivna na neki drui nain. Kiteratura nudi vie

objanjenja ove povezanosti od koji# su najznaajnija uenje po modelu (=andura i alters,/070. prema ibid.-, promicanje neprijateljski# atribucija koje poveavaju vjerojatnost


16/24

aresivno ponaanja ()ode i sur., /01;. prema ibid.- ili zapoinjanje krua nasilno i

averzivno ponaanja izme!u roditelja i djeteta ()is#ion i Patterson, /000., prema ibid.-.

"sim na istraivanjima u kojima su sudionici bila djeca, Cers#o$$ (++- je provela

metaanalizu i na istraivanjima koja su podatke prikupljala od odrasli# osoba te je i ovdje

utvr!ena povezanost tjelesne kanjavanosti u djetinjstvu i aresivno ponaanja u odrasloj

dobi.

%jelesno kanjavanje ve se odavno smatra vanim initeljem u etioloiji

delinkventno, kriminalno i antisocijano ponaanja (Clueck i Clueck, /07. prema ibid.-, a

rezultati koje je dobila Cers#o$$ (++- pruaju podrku tom leditu. U // od analizirani# /+

istraivanja utvr!ena je povezanost izme!u tjelesno kanjavanja i delinkventno i

antisocijalno ponaanja djece i adolescenata. Prema atribucijskim teorijama, kao to je ve

navedeno, tjelesno kanjavanje ne omouava djetetu internalizaciju moralni# standarda i

vrijednosti to rezultira delinkventnim ili antisocijalnim ponaanjem (*o$$man, /019 prema

ibid.-. Prema teoriji socijalne kontrole, tjelesno kanjavanje naruava odnos roditelja i djeteta

to smanjuje djetetovu motivaciju da internalizira roditeljeve, pa i drutvene vrijednosti to

konano dovodi do slabe samokontrole (*irsc#i, /0;0. prema ibid.-. straivanja na odraslima

pokazala su da roditeljski rubi disciplinski postupci, ukljuujui tjelesno kanjavanje,

tako!er predvi!aju kriminalitet i antisocijalno ponaanje u odrasloj dobi (Cers#o$$, ++-.

"dvojenim metaanalizama za djecu i odrasle bilo je za#vaeno i podruje mentalno

zdravlja. U svi# /+ analizirani# istraivanja, uestalije tjelesno kanjavanje pratila je slabija

psi#osocijalna prilaodba djece i adolescenata. %ako je, primjerice, rubo kanjavanje,

ukljuujui i tjelesno kanjavanje, povezano je s veom depresivnou adolescenata (%urner i

Finkel#or, /00; prema ibid.-. Nasilni odojni postupci povezani su sa smanjenim

samopouzdanjem i asertivnou te poveanim osjeajem ponienja i bespomonosti kod djece

(Kask, /009. prema ibid-. u svi# 1 analizirani# istraivanja koja su provedena na odraslim

osobama utvr!ena je povezanost tjelesno kanjavanja u djetinjstvu s razliitim pokazateljima

slabije mentalno zdravlja u odrasloj dobi ukljuujui depresivnost, alko#olizam,

suicidalnost i nisko samopotovanje.

4ao to je uvodno navedeno, tjelesno zlostavljanje esto zapoinje u kontekstu

tjelesno kanjavanja. %o se u policijskim zapisnicima evidentira kao tzv. @prekoraivanje

ranice tjelesno kanjavanja u odojne svr#e@ i predstavlja lavninu povoda tjelesno

zlostavljanja djece. Posljednja metaanaliza koju je na istraivanjima s djecom provela

Cers#o$$ (++- odnosila se upravo na provjeru povezanosti izme!u uestalosti tjelesnokanjavanja i doivljavanja tjelesni# povreda uslijed roditeljsko nasilja, odnosno, prema


17/24

nekim odre!enjima, tjelesno zlostavljanja djece. U svi# / istraivanja obu#vaeni#

analizom utvr!eno je da tjelesno kanjavanje prati vei rizik od tjelesne ozljede.

Povezanost tjelesno kanjavanja s tjelesnim zlostavljanjem koje je odvelo do tjelesni#

povreda utvr!ena je i kod nas (Penik, +9-. &traus (+.- tjelesno kanjavanje smatra

jednim od lavni# initelja rizika za tjelesno zlostavljanje djece. 2o jedan razlo za

nekoritenje tjelesno kanjavanja je taj da se time ujedno preventivno djeluje protiv

tjelesno zlostavljanja djece.

4onano, metaanaliza korelata tjelesno kanjavanja u djetinjstvu na odraslima

obu#vatila je i istraivanja me!ueneracijsko prijenosa nasilja u obitelji. Konitudinalna

istraivanja potvrdila su postojanje me!ueneracijsko prijenosa tjelesno zlostavljanja

djece (6eland, /009.-, me!ueneracijski prijenos tjelesno kanjavanja djece (&imons i

sur., /00/.- ali i me!ueneracijski prijenos pozitivno roditeljsko ponaanja (A#en i

4aplan, +/.-. Povezanost tjelesne kanjavanosti u djetinjstvu i zlostavljanja vlastito

djeteta ili partnera u odrasloj dobi objanjava se time da tjelesno kanjavanje dovodi do

stava da je aresija leitimna (=andura i alters, /070., prema Cers#o$$, ++.-, do

eksternalni# atribucija vlastito ponaanja (*o$$man, /019., prema ibid.- odnosno do

pripisivanja neprijateljski# namjera ponaanju drui# ()ode i sur., /01;., prema ibid.- to

sve poveava vjerojatnost aresije prilikom sukoba s djetetom ili partnerom.

Uz teoriju socijalno uenja, najznaajniji doprinos objanjenju me!ueneracijsko

prijenosa nasilja dala je teorija privrenosti (=oTlb, /01., prema =elsk, /009.-. Prema

teoriji privrenosti, obrasci privrenosti steeni u djetinjstvu utjeu na obrasce privrenosti

koji se razvijaju s vlastitim djetetom. "brasci nesiurne privrenosti (koje razvijaju

tjelesno zlostavljana djeca- mou oslabiti psi#oloke barijere prema zlostavljanju,

vjerojatno putem smanjivanja roditeljske usmjerenosti na zatitu djeteta i poveanja

neativne percepcije djeteta (NeTcomb i Kocke, +/.-. 8orton i =roTne (/001.- istiu da

ono to se prenosi s eneracije na eneraciju nije nasilje kao takvo ve odnos skrbi i

uvanja doivljen u djetinjstvu.

straivanja su tako!er pokazala da je znaajan prediktor stava prema tjelesnom

kanjavanju vlastita tjelesna kanjavanost u djetinjstvu. Roditelji koji su doivjeli pojedini

oblik tjelesno kanjavanja ili zlostavljanja procijenjuju a manje tekim i primjerenijim od

oni# koji takvo kanjavanje ili zlostavljanje nisu doivjeli (=untainRickle$s i suradnici,

/00>-.

&aeti prikaz rezultata metaanaliza koje je provela Cers#o$$ (++- nalazi se u tablici;. ?utorica istie da se ovi rezultati odnose na tjelesno kanjavanje te da i# nije opravdano


18/24

eneralizirati na drue oblike roditeljsko kanjavanja poput davanja djetetu @timeouta@ (tj.

prekida sudjelovanja u aktivnosti i odlaska na mirno i ti#o mjesto na nekoliko minuta- ili

uskraivanja privileija.

%ablica ;. &aeti rezultati // metaanaliza 11 istraivanja povezanosti tjelesno kanjavanjaod strane roditelja s djejim ponaanjima i doivljajima (Cers#o$$, ++-

4od djece, tjelesno kanjavanje od strane roditelja povezano je s:

neposrednom poslu%no%u (# od & istraivanja)

slabijim mentalnim zdravljem (/+ od /+ istraivanja-

slabijom kvalitetom odnosa roditelja i djeteta (/9 od /9 istraivanja-

slabijom internalizacijom moralni# standarda (/9 od /7 istraivanja-

poveanom aresivnou (+5 od +5 istraivanja-

poveanim delinkventinim i antisocijalnim ponaanjem (// od /+ istraivanja-

poveanim rizikom od ozljede tj. tjelesno zlostavljanja (/ od / istraivanja-

4od odrasli#, tjelesno kanjavanje od strane roditelja je povezano s: slabijim mentalnim zdravljem (1 od 1 istraivanja-

poveanom aresivnou (> od > istraivanja-

poveanim kriminalnim i antisocijalnim ponaanjem (> od 7 istraivanja-

poveanim rizikom za zlostavljanje vlastito djeteta ili partnera (7 od 7 istraivanja-


19/24

7.+ %jelesno kanjavanje djece i roditeljski ciljevi

Nalazi da tjelesno kanjavanje kratkorono moe ee osiurati poslunost, ali i da je

povezano s nizom nepoeljni# kratkoroni# i duoroni# is#oda upuuju na vanost uloe

roditeljski# ciljeva u odre!ivanju nji#ovi# odojni# postupaka. Na to su usmjereni prilikom

socijalizacije djeteta, te kako to djeluje na nji#ove odojne postupke (ukljuujui i koritenje

tjelesno kanjavanja- opisali su temeljem svoje istraivanja *astins i Crusec (/001-. "ni

su identi$icirali tri kateorije roditeljski# ciljeva koji dovode do razliiti# reakcija prema djeci

u situacijama discipliniranja. Primarna dimenzija odnosi se na sredite roditeljeve

usmjerenosti. %ako u situaciji sukoba s djetetom ili discipliniranja sredite roditeljeve

usmjerenosti mou biti potrebe roditelja (npr. neposredna poslunost-, dijete (uz razlikovanje

empatiki# i socijalizacijski# ciljeva- ili odnos roditelja i djeteta (razvijanje bliski# i

#armonini# veza izme!u lanova obitelji- (%ablica 5-.

%ablica 5. 4ateorije roditeljski# ciljeva s obzirom na sredite roditeljeve usmjerenosti i vremenskuperspektivu ('astings i rusec, *+ str-.0)

&R6)H%6U&826R6N"&%

Dremenska perspektiva

4ratkorona )uorona

R")%6K2 Qeli promijeniti ili zaustavitiaktualno djetetovo ponaanjeBeli zadovoljiti roditeljevuelju ili plan

pr rebam mir i ti%inu

Qeli imati posluno dijete, puno potovanjaBeli osiurati da se odre!eno ponaanje ne

ponovi u budunosti

pr !obrinut u se da drugi put poslu%a

)26%6 Qeli razumijeti djetetovovi!enje date situacijeB eli

promicati djetetovu sreu

pr 1elim otkriti %to ga initako uzrujanim

Qeli dijete nauiti vrijednostima, drutvenimpravilima ili vanim lekcijama koje e mubiti korisne u budunosti

pr 2na mora razumijeti da ne moe takolako od neega odustati


20/24

(empatini cilj- (socijalizacijski cilj-

")N"&

Razvijanje bliski# i#armonini# veza

Qeli postii pravedno izadovoljavajue rjeenje nekeinterakcijeB eli promicati sreusvake strane

pr 1elim da smo u stanjuuivati da to radimo zajedno

Qeli izraditi ili odrati ljubav, povjerenje i

bliske veze u obitelji.pr adam se da shvaa da e mi se uvijekmoi obratiti u nevolji

*astins i Crusec (/001- utvrdili su dosljednu povezanost izme!u roditeljski#

ciljeva i ponaanja u situaciji sukoba s djetetom. Roditelji koji su bili usmjereni na

zadovoljavanje vlastiti# potreba koristili su najvie tjelesno kanjavanja, a najmanje su

pokuavali razovarati s djecom, nai kompromis ili pruiti toplinu i pri#vaanje. &

drue strane, roditelji usmjereni na potrebe djeteta pre$erirali su otvorenu komunikaciju i

davanje objanjenja, dok su prisila i kanjavanje izbjeavani. Vini se da su cilju

socijalizacije djeteta pristupili racionalno, ispitujui s#vaanja djeteta te izbjeavajui

neativnu atmos$eru koja bi mola onemouiti dijete da uje poruke roditelja. Roditelji

usmjereni na promicanje kvalitete obiteljski# odnosa nisu koristili tjelesno kanjavanje,

ve preovaranje i kompromis te pruanje emocionalne podrke.

%ako!er je prona!eno da ciljevi usredotoeni na roditelja vode reakcijama kojima se

situacija odma# prekidaB ciljevi usmjereni na dijete rezultirali su podravajuim i

empatinim roditeljskim ponaanjem prema djetetuB dok su ciljeve usmjerene na odnos

slijedila roditeljska nastojanja da prona!u rjeenja s kojim se dijete slae. z ovo

istraivanja proizlazi da bi se tjelesno kanjavanje molo smanjiti tako da se roditeljima

pomone odrediti nji#ove kratkorone i duorone ciljeve, a naroito ciljeve vezane uz dijete

i kvalitetu odnosa s djetetom.

*. (akljuak


21/24

Pomo djetetu da naui upravljati vlastitim emocijama i ponaanjem, da naui pravila

pri#vatljivo ponaanja i stekne samodisciplinu spada me!u temeljne roditeljske zadae.

"dbaciti mounost koritenja nasilja ili prijetnje nasiljem pri obavljanju te zadae ne znai

biti popustljiv roditelj koji se ne suprostavlja djetetu i ne preuzima odovornost vodstva i

postavljanja ranica. )jetetova sposobnost samokontrole najbolje se razvija uz roditelje koji

vode dijete na pozitivan nain, osiuravaju prikladne okolnosti, objanjavaju pravila i zabrane

te sami pruaju primjer poeljno ponaanja. 3alaanje za odbacivanje opcije tjelesno i

drui# oblika poniavajue kanjavanja iz repertoara ponaanja suvremeno roditelja znai

zalaanje za odojne postupke koji pokazuju potovanje za djetetov osobni interitet i

dostojanstvo te koji pomau razvoj suosjeanja'empatije, drutvene i osobne odovornosti i

samodiscipline.

Na kraju, treba istai da je u ovom radu obu#vaen samo dio initelja relevantni# za

zaustavljanje tjelesno kanjavanje djece od strane roditelja. Naime, osim promjene

vrijednosti, znanja i stavova potrebno je i razviti roditeljske vjetine pozitivno, nenasilno

odoja (%ablica 1-. 8e!utim, to jo uvijek nije dovoljno. Postoje roditelji koji ele i znaju

nenasilno odajati djecu, ali nisu u mounosti usljed niza ekonomski#, socijalni# i

situacijski# izvora stresa s kojima se kontinuirano suoavaju. )onekle su poznate lavne

potrebe i problemi roditelja u *rvatskoj, kao i prijedlozi nji#ovo rjeenja (RaboteHari i

sur., +9B Puljiz i =ouillet, +/.-. Potrebno je da drutvo prepozna vrijednost pozitivno

odoja i, uz zakonsku zabranu tjelesno kanjavanja, roditeljima prui i potrebnu podrku.

%ablica 1. %emeljne roditeljske vjetine u pozitivnom roditeljstvu (&anders i Aann, ++.B str./7>-

%emeljne roditeljske vjetine u pozitivnom roditeljstvu

Djetine opaanja 2paanje djetetovog i vlastitog pona%anjaDjetine osnaivanja odnosa roditeljdijete !rovo3enje kvalitetnog vremena s djetetom+

razgovaranje s djetetom+ pokazivanje ljubaviPoticanje poeljno ponaanja 2pisne pohvale+ pozornost+ pruanje

privlanih aktivnostiPoduavanje novi# vjetina i ponaanja !ostavljanje razvojno prihvatljivih ciljeva+

pruanje dobrog primjera+ kori%tenjesvakodnevnih ivotnih situacija zapouavanje

&vladavanje loe ponaanja Uspostavljanje temeljnih pravila+ kori%tenje

vo3ene rasprave+ kori%tenje planiranogignoriranja+ davanje jasnih i mirnih uputa+


22/24

kori%tenje loginih posljedica+ kori%tenjeprekida (4time5outa4)

Prevencija problema u visokorizinimsituacijama

!lanirana priprema+ rasprava temeljnihpravila za posebne situacije+ odabirprivlanih aktivnosti+ davanje

nagrada/poticaja+ odravanje naknadnihrasprava

Djetine samoreulacije !ostavljanje zadataka za vjebu+samovrednovanje vlastitih snaga i slabosti+postavljanje osobnih ciljeva promjene

Upravljanje raspoloenjima i vjetinesuoavanja sa stresom

2pu%tanje+ razvijanje osobnih izjavasuoavanja+ mijenjanje misli koji odmau+razvijanje plana suoavanja za visokorizine

situacijePodrka partnera i komunikacijske vjetine Unapre3ivanje osobnih komunikacijskih

navika+ davanje i primanje konstruktivnepovratne in6ormacije+ odravanje neobaveznekonverzacije+razmjena podr%ke s partneromkad se pojavi pona%anje koje predstavlja

problem+ rje%avanje problema+ poveanjezadovoljstva odnosom


23/24

+. ,iteratura

?eta#, A.?. i )urrant, 2.6. (+7- 8aternal use o$ p#sical punis#ment in response to c#ildmisbe#avior: implications $or c#ild abuse prevention. 7hild 8buse and eglect, +0, /;0/17.

=elsk, 2. (/009.- 6tiolo o$ c#ild maltreatment: ? developmentalecoloical analsis.!s9chological :ulletin, 9, >/9>9>.

=roTne, 4. i *erbert, 8. (/005.-!reventing 6amil9 violence. NeT Work: ile.

=untainRickle$s, 2.2:, 4emper, 4.2., =ell, 8. i =abonis, %. (/00>.- Punis#ment: #at predictsadult approvalE 7hild 8buse and eglect, //, 0>7077.

A#en, 3. i 4aplan, *.=. (+/- ntereneratioanl transmission o$ constructive parentin.;ournal o6 (/+-, /7+0/7>+.

6eland, =. (/009.- ? #istor o$ abuse is a major risk $actor $or abusin t#e net eneration.U: Celles, R.2. i Koseke, ).R (Ured.-: 7urrent controversies on 6amil9 violence. Kondon:&ae, /05+1.

Femina, )), Waeer, A.?. i KeTis, ).". (/00.- A#ild abuse: ?dolescent records vs. adultrecall. 7hild 8buse and eglect, />, ++5+9/.

Cers#o$$, 6.%. (++- OAorporal punis#ment b parents and associated c#ild be#aviours andeperiences: ? metaanaltic and t#eoretical revieT,!s9chological :ulletin, /+1, >: 790750.

*astins, P.)., and Crusec, 2.6. (/001- OParentin oals as oranizers o$ responses to parentc#ild disareement,@evelopmental !s9cholog9,9>: >;7>50

Kazarus, R.&. (/00/.- Aonition and motivation in emotion.8merican !s9chologist, >;, 97+915.

8orton, N. i =roTne, 4. (/001.- %#eor and observation o$ attac#ment and its relation toc#ild maltreatment: ? revieT. 7hild 8buse and eglect, //, /09//>.

NeTcomb, 8.). X Kocke, %.F. (+/- nterenerational ccle o$ maltreatment: a popularconcept obscured b met#odoloical limitations. 7hild 8buse and eglect, +7, /+/0/+>.

Nic#olas, 4.=. i =ieber, &.K. (/00;.- Parental abusive versus supportive be#avior and t#eirrelation to #ostilit and aression in oun adults. 7hild 8buse and eglect, /+, //07 Y

/+//.


24/24

Novosel, 4. (+;- &tavovi roditelja prema tjelesnom kanjavanju djece. &tudijski centarsocijalno rada Pravno $akulteta u 3arebu.@iplomski rad

"biteljski zakon, Narodne novine, /;+'/001.

Penik, N. (+9-/.

Penik, N. (+/- 8e!ueneracijski prijenos tjelesno zlostavljanja.@isertacija "dsjek zapsi#oloiju, Filozoski $akultet u 3arebu.

RaboteHari, 3.B Penik, N.B 2osipovi, D. (+9-;ednoroditeljske obiteljiC osobni doivljaji stavovi okoline3areb : )ravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei.

Ro#ner, R.P. (/01>.-'andbook 6or the stud9 o6 parental acceptance and rejection. &torrs:Aenter $or t#e stud o$ parental acceptance and rejection, Universit o$ Aonnecticut.

Ro#ner, R. P., and 4#aleMue, ?. (eds.- (+7-'andbook 6or the Btud9 o6 !arental 8cceptanceand Dejection (>t#ed.-, &torrs, A%: Ro#ner Researc# Publications.

&anders, 8. i Aann, . (++- OPromotin positive parentin as an abuse prevention strate, in4. =roTne, *. *anks, P. &tratton and A. *amilton (eds.-Earl9 !rediction and !revention o67hild 8buseC 8 'andbook,A#ic#ester: ile, />7/;>.

&imons, R.K., #itbeck, K.=., Aoner, R.). i Ain, . (/00/.- nterenerationaltransmission o$ #ars# parentin.@evelopmental !s9cholog9, +5, /70/5/.

&ommer, ). (/001- %#e reconstruction o$ c#ild#oodimplications $or t#eor and practice.European ;ournal o6 Bocial Fork, / (9-, 9//9+;.

&paccarelli, &. (/00>.- &tress, appraisal and copin in c#ild seual abuse: ? t#eoretical andempirical revieT.!s9chological :ulletin, //;, 9>9;+.

&traus, 8.?. (+.- Aorporal punis#ment and primar prevention o$ p#sical abuse. 7hild8buse and eglect, +>, //0///>.

&traus, 8.&. (/007.- Aorporal punis#ment o$ c#ildren and adult depression and suicidalideation. U 8cAord, 2. (ured.-: 7oercion and punishment in long5term perspectives.Aambride: Aambride Universit Press. 7050.

Dijee 6urope (+9-Eliminating 7orporal !unishmentC 8 'uman Dights Gmperative 6or

Europe4s 7hildren&trasbour: &ocial Polic )epartment (nacrt zavrne verzije-.
http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=116519http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=143898http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=143898http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=116519http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=143898http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=143898

Documents

Dijete i Drustvo - Tjelesno Kaznjavanje