DIJELOVI RAČUNARA

8/18/2019 DIJELOVI RAČUNARA

1/14

DIJELOVI RAČUNARA

ADELA ADILOVIĆ


2/14

SADRŽAJ:UVOD...................................................................................................................... 3

HARDVER................................................................................................................4

1. 1. Ulazni uređaji.............................................................................................. 41. 2. Izlazni uređaji..............................................................................................6

1. 3. Ulazno- izlazni uređaji.................................................................................8

1. 4. Sise!s"a je#ini$a.......................................................................................%

2. SO&'VER...........................................................................................................13

2. 1. 'i(o)i so*)era...........................................................................................13

3. +A,U/A,....................................................................................................... 14


3/14

UVOD

Računalo ( poznato kao kompjutor, kompjuter, obradnik, rednik i komputator

1

) je složenureaj koji služi za iz!r"a!anje matemati#ki$ opera%ija ili kontrolni$ opera%ija koje se mo&uizraziti u numeri#kom ili lo&i#kom obliku' a#unala su sasta!ljena od dijelo!a koji oba!ljaju

jednosta!ne, jasno odreene unk%ije' *loženo meudjelo!anje ti$ djelo!a rezultirasposobno"+u ra#unala da obrauje inorma%ije' Ako koristimo stolno ra#unalo, znamo da unjemu nema ni jedno& dijela koji bi sam bio ra#unalo- ' a#unalo je zapra!o susta!sasta!ljen od !e+e& broja dijelo!a koji rade zajedno'

.izi#ki su dijelo!i oni koje možemo !idjeti i dotaknuti, a nazi!aju se zajedni#kim imenom$ard!er' *ot!er se, s dru&e strane, odnosi na upute i pro&rame koji $ard!eru &o!ore "to mu je

#initi'

/r!a osobna ra#unala nastala su 1023 i$, a meu pr!im proiz!oa#ima bile su t!rtke Apple,4e5lett3 /a%kard i I67' Ve+e "irenje osobni$ ra#unala po#elo je s poja!om I67 /8 ra#unala( model 9192 ) koje je iza"lo 1:' ;' 10;1' &' *!ojom %ijenom je bilo prikladno i za poslo!nu iza ku+nu uporabu ekonomski raz!ijenim drža!ama' /opularna osobna ra#unala s po#etka10;23 i$ su< Atari *=, 8ommodore >?@ Ami&a, B ;2@ B ;1, B *pe%trum' Danas su osobnara#unala u maso!noj uporabi "irom s!ijeta i na njima se naj#e"+e koriste ra#unalni pro&ramiza obradu teksta i slika, tabli#ne kalkula%ije, baze podataka, pre&led 5eb strani%a, e3 po"tu,audio3 !izualnu komunika%iju, reprodu%iranje di&italni$ multimedijski$ sadržaja te za i&ranje'

Ca raspola&anju je i mno"t!o pro&rama za razne dru&e spe%ijalne namjene' Dana"nja osobnara#unala redo!ito imaju mo&u+nost spajanja u lokalnu ra#unalnu mrežu i na Internet'

=ema o!o& seminarsko& rada su dijelo!i ra#unala' pr!om po&la!lju opisan je $ard!er i s!inje&o!i dijelo!i pojedina#no, a u dru&om po&la!lju je opisan sot!er i nje&o!i tipo!i'

1 ,i0 irosla) Englesko- hrvatski i hrvatsko- engleski informatički rječnik, +are5a"la#a je)a" 2. . sr. 217

3


4/14

HARDVER Hardver ili računalni hardver je izi#ki, opiplji!i dio ra#unala' 4ard!er je rjee mijenjane&o sot!er' bo& to&a su i tak!i nazi!i, jer na en&leskom soft zna#i meko, dok hard

zna#i t!rdo' 7o&u+nosti ra#unala u naj!i"oj mjeri za!ise od $ard!era i nje&o!e k!alitete'4ard!er se sastoji od ulazni$ ureaja, sistemski$ jedini%a, izlazni$ ureaja i ulazno3izlazni$ ureaja'

*lika 1< *tolni ra#unalni susta!

O!a ilustra%ija pokazuje naj#e"+i $ard!er u susta!u stolno& ra#unala' *usta! !e+ine nasmožda iz&leda ne"to dru&a#ije, ali naj!jerojatnije ima !e+inu ti$ dijelo!a' /rijenosnora#unalo ima sli#ne dijelo!e, ali su ti dijelo!i objedinjeni paketom !eli#ine bilježni%e'

1. 1. Ulazni uređaji

Ulazni uređaji omo&u+a!aju zada!anje naredbi ra#unalu i unos podataka' /ri tome poda%imo&u biti razli#ite !rste< tekst, z!uk ili slika' Caj#e"+i ulazni ureaji su tipko!ni%a i mi"'=o mo&u jo" biti spe%ijalne olo!ke, %rta+e plo#e ( tz!' tableti ), skeneri, mikrooni itd'

Miš , en&leski Mouse, je mali ureaj koji se koristi za pokazi!anje i odabiranje sta!ki nazaslonu ra#unala' /remda se mi"e!i danas proiz!ode u najrazli#itijim obli%ima, tipi#ni mi"

pomalo nalikuje na pra!o& mi"a' *a sistemskom jedini%om spojen je pomo+u du&e ži%ekoja podsje+a na rep' Ceki mi"e!i su beži#ni' 7i" obi#no ima d!ije tipke< primarnu tipku( obi#no lije!a ) i sekundarnu tipku' 7no&i mi"e!i imaju i kota#i+ izmeu d!ije tipke kojiomo&u+uje &latko pomi%anje preko zaslona s poda%ima'

4


5/14

*lika :< 7i"

Tipkovnica, en&leski Keyboard , služi za unos podataka ili inorma%ija u ra#unalo izada!anje naredbi' ao i tipko!ni%a na pisa+oj ma"ini, ona ima tipke za slo!a i broje!e,ali ima i posebne tipke <

unkcijske tipke u &ornjem redu oba!ljaju razli#ite unk%ije, !e+ prema tome &dje i$ sekoristi'

!u"erička tipkovnica nalazi se na desnoj strani, omo&u+uje brz unos broje!a'

!avi#acijske tipke omo&u+uju nam mijenjanje položaja unutar dokumenta ili 5eb3strani%e'

*lika F< =ipko!ni%a

$kener omo&u+a!a u#ita!anje ispisano& materijala3 teksto!a, oto&raija, %rteža i sl' uslike koje ra#unalo raspoznaje i koje onda može po$raniti' =ako u#itane- slike možemoobrai!ati, možemo im mijenjati !eli#inu, možemo i$ dorai!ati i ispisi!ati na pisa#u'/rimjenom posebni$ O8 pro&rama, možemo sliku pisano& dokumenta pret!oriti u tekst,koje&a je onda možemo obrai!ati nekim od uobi#ajeni$ pro&rama za obradu teksta'

*lika ?< *kener

7


6/14

Mikrofon je ureaj za unos z!uka' Co!iji ra#unalni susta!i omo&u+a!aju pret!aranjeiz&o!oreni$ rije#i preko mikroona u tekst na ra#unalu ili zada!anje &laso!ni$ naredbi'

Co, te mo&u+nosti danas su jo" u!ijek o&rani#ene i nisu u "irokoj uporabi' Gedan od

razlo&a tome je i to "to je s!e to o&rani#eno na en&leski jezik' Dru&i na#in uporabemikroona u sprezi s ra#unalom i 5eb kamerom su tz!' !ideo3 koneren%ije &dje !i"esudionika, koji mo&u biti na razli#itim stranama s!ijeta, preko Interneta održa!ajuzajedni#ki sastanak, popra+en isto!remeno i slikom i z!ukom'

*lika 9< 7ikroon za ra#unalo

1. 2. Izlazni uređaji

%zlazni uređaji omo&u+a!aju prikaz rezultata rada ra#unala, tj' podataka na monitoru, projek%iju prezenta%ije ili ilma, ispis dokumenata, oto&raija i %rteža i sl' /rimjeriizlazni$ ureaja su monitor, pisa#, ploter i projektor'

Monitor ili ekran je ureaj na #ijem zaslonu ra#unalo prikazuje, u #o!jeku razumlji!omobliku, rezultate rada pro&rama koji se trenutno iz!r"a!a' Obzirom na te$nolo&iju izrade ina#in prikaza slike d!ije su naj#e"+e !rste monitora3 8= i L8D' lasi#ni 8= monitorite$nolo"ki su poput tele!izora jer rade na isti na#in primjenjuju+i katodnu %ije!' Oni su!eliki i razmjerno te"ki' Iako je %ijenom 8= monitor jo" u!ijek po!oljniji od L8D

monitora, nje&o!a uporaba polako se napu"ta' L8D monitori te$nolo"ki su no!iji' rati%aL8D potje#e od en&leski$ rije#i i ozna#a!a te$nolo&iju teku+i$ kristala' odnosu na 8=monitore, L8D monitori imaju niz prednosti< manji utro"ak elektri#ne ener&ije,k!alitetnija slika, u&odniji rad, manje dimenzije' Iako su skuplji, smanji!anjem %ijene s!e!i"e ulaze u uporabu'

6


7/14

*lika >< 8= ( desno) i L8D ( lije!o) monitor

&isač , en&leski printer , ureaj je koji prenosi podatke s ra#unala na papir' /rinter se koristiza ispis dokumenata, e3 po"te, raz&ledni%a, pozi!ni%a, naja!a, oto&raija itd' /ostoje d!a&la!na tipa pisa#a< tintni i laserski pisa#'

Laserski pisa#i<

/rednosti su im<

• elati!no !elika brzina ispisa i !isoka k!aliteta otiska

• 7o&u+ ispis u boji

• =i$i u radu

Cedosta%i su im<

• Visoka %ijena otiska i kazeta s pra$om

• *kup otisak u boji

• 6olja k!aliteta papira

=intni pisa#i<

/rednosti su im<

• Ciska naba!na %ijena pisa#a

• Otisak u boji

• ado!olja!aju+a brzina

• =i$i u radu

Cedosta%i su im<

• *kupa tinta

• 6rzina manja od lasersko& pisa#a

• Otisak slabiji od lasersko& pisa#a


8/14

*lika < =intni ( lije!o) i laserski ( desno) pisa#

'vučnici su ureaji koji se koriste za reprodu%iranje z!uka' 7o&u biti u&raeni usistemsku jedini%u ili spojeni kabelima' !u#ni%i nam omo&u+uju slu"anje &lazbe iz!u#ni$ eekata koji su po$ranjeni na na"em ra#unalu'

*lika ;< a#unalni z!u#ni%i

1. 3. Ulazno- izlazni uređaji

Ulazno( izlazni uređaji su ureaji koji isto!remeno i ulaze i izlaze "to zna#i da imajuosobinu prikaza podataka, ali i nji$o!o& primanja'

Mode" nam je potreban da bismo ra#unalo po!ezali s internetom' =o je ureaj koji "alje i prima ra#unalne podatke putem teleonske linije ili kabela' /remda su ponekad u&raeni u

sistemsku jedini%u, modemi !e+i$ brzina obi#no su od!ojene komponente'

8


9/14

*lika 0< abelski modem

1. 4. Sistemska jedinica

$iste"ska jedinica jez&ra je ra#unalno& susta!a' Obi#no je rije# o #et!rtastoj kutiji koja senalazi na na"em stolu ili ispod nje&a' njoj !e+i broj elektroni#ki$ komponenti obrauje

podatke' Caj!ažnija od ti$ komponenti sredi"nja je pro%esorska jedini%a ( 8/) ilimikropro%esor, koji predsta!lja mozak- ra#unala' Dru&a !ažna komponenta je memorija

s izra!nim pristupom ( A7 ), koja pri!remeno sprema podatke kori"tene od strane 8/3a dok je ra#unalo uklju#eno' /oda%i po$ranjeni u A73 u &ube se kada se ra#unaloisklju#i'

*lika 12< *istemska jedini%a

Matična ploča &la!ni je sklop u ku+i"tu ra#unala' Ona drži s!e na"e komponente naokupu' Ca nju su izra!no ili pomo+u od&o!araju+i$ kablo!a spojeni ostali ra#unalnisklopo!i kao "to su pro%esor, memorije, t!rdi disko!i ili &rai#ki podsusta!i' O njenomedizajnu i izradi u !elikoj mjeri o!ise i mo&u+nosti ra#unala kao "to su brzina rada,

pouzdanost, mo&u+nost nado&radnje i dru&o'

%


10/14

*lika 11< Dijelo!i mati#ne plo#e

)entralna procesorska jedinica ili kra+e procesor , mozak- je ra#unala, te odreujeosobnosti rada %ijelo&a ra#unala' /ro%esor oba!lja ra#unske i lo&i#ke zadatke, upra!ljaradom ostali$ sklopo!a ra#unala, nad&leda pristup do nji$ i nji$o!u meusobnukomunika%iju' =emeljna osobina rada pro%esora nje&o!a je brzina' Ona se izraža!a

brzinom takta, a mjeri se u me&a$er%ima, danas je uobi#ajeno u &i&a$er%ima'

*lika 1:< /ro%esor

R*M , radna ili &la!na memorija mjesto je &dje se pri!remeno smje"taju pro&rami za!rijeme nji$o!o& rada, kao i poda%i koje trenutno obraujemo, tekst koji pi"emo, slikakoju %rtamo, tabli%a koju izraujemo, skladba koju slu"amo' Ha"enjem ra#unala iz radnememorije se trajno bri"u s!i ti poda%i' Veli#ina memorije u dana"njim ra#unalimauobi#ajeno se izraža!a u me&abajtima'

1


11/14

*lika 1F< A7 memorija

Tvrdi disk , en&leski Hard disk , nazi!a se jo" i #!rsti disk' On je &la!no mjesto po$rane itrajno&a #u!anja pro&rama i podataka u ra#unalu'

*!ojst!a t!rdo&a diska su<

• Veliki kapa%itet, tj' može po$raniti !elike koli#ine podataka, #iji je red !eli#ine

dese%i i stotine &i&abajta

• 6rži rad u odnosu na disketu ili opti#ke ureaja

• 6rzi pristup i do$!at podataka3 mjeri se u milisekundama, "to je broj milisekundi

manji, to je disk brži

• /oda%i su trajno i si&urno sa#u!ani i nakon &a"enja ra#unala, za razliku od &la!ne

memorije

*lika 1?< =!rdi disk

+isketni po#oni spremaju inorma%ije na diskete koje zo!emo "eki diskovi ili diskete' +iskete su iz!ana na#injene od t!rde plastike, ali to je samo ko"ulji%a' Disk koji se nalaziunutra na#injen je od tanko&, leksibilno& plasti#no& materijala' usporedbi s 8D3 o!imai DVD3 o!ima diskete mo&u spremiti samo malu koli#inu podataka' *porije su u

do$!a+anju podataka te sklonije o"te+enjima' bo& to&a su disketni po&oni manje popularni ne&o prije, iako su jo" u!ijek dio neki$ ra#unala'

11


12/14

*lika 19< Diskete

)+ i +,+ po&oni nalaze se obi#no s prednje strane sistemske jedini%e'

)+ po#oni služe se laserima za #itanje 8D3 a, a !elik dio 8D po&ona može pisati

(snimati) podatke na 8D3 o!e' Ako imamo 8D po&on s mo&u+no"+u snimanja, kopijedatoteka možemo po$raniti na prazne 8D3 o!e' 8D po&on može se koristiti i zato da bismo na ra#unalu reprodu%irali &lazbene 8D3 o!e'

+,+ po#oni mo&u s!e "to i 8D po&oni, a uz to mo&u #itati i DVD3 o!e' Ako imamoDVD po&on, na ra#unalu možemo &ledati ilmo!e' Dobar dio DVD po&ona može snimati

podatke na prazne DVD3 o!e'

*lika 1>< 8D

U$- $tick no!iji je ureaj za s!akodne!no snimanje i prijenos podataka' Osobine su muda je mali$ dimenzija, la&an je, relati!no je !eliko&a kapa%iteta3 od 1> 76 do ; H6 i !i"e,

jetin je, pouzdan je i brz' * tim s!ojst!ima idealna je zamjena za klasi#ne ili I/ diskete'

*lika 1< *6 *ti%k

/riklju#uje se isklju#i!o na *6 priklju#ak, pa mu odatle i nazi!' /o s!ojoj te$nolo"kojiz!edbi, spada u &rupu tz!' .las$ memorija3 memorije koje pamte- i kad nisu podnaponom'

12


13/14

2. SOFTVER$oftver ili Računalni softver je op+eniti nazi! za s!e pro&rame' *ot!ero! &la!ni zadatak

je da upra!lja s $ard!erom, iz!r"a!a izra#una!anja, te da obezbijedi komunika%iju saostalim sot!erima, odnosno dru&im pro&ramima' *ot!er ne može raditi bez $ard!era,kao "to $ard!er ne može raditi bez sot!era' *ot!er sa t!rdo& diska se u#ita!a na A7memoriju odakle se prosljeuje pro%esoru koji iz!r"a!a naredbe koje sadrži neki pro&ram'

Cajniži dio sot!era je binarni kod, najjednosta!niji oblik pro&rama koji je obi#no te"ko promjeniti' *ot!er se zato naj#e"+e pi"e u pro&ramskim jezi%ima !i"e& ni!oa koji ljudi bolje razumiju ne&o nule i jedini%e'

2. 1. Tipovi softvera

a#unalni sot!er se dijeli na tri &la!ne &rane<

• $iste"ski softver pokre+e ra#unalo' =o može biti operati!ni sistem, draj!er, ser!er,

razni alati i ostalo' Operati!ni sistem dobija pra!o da upra!lja %ijelim ra#unalom, poda%ima, pro%esorima itd' Cajpoznatiji operati!ni sistemi su 7i%rosot indo5s,LinuJ, 7a% O* B'

• %zvršni . aplikativni / softver omo&u+a!a korisniku da iz!r"a!a odreene zadatke'

=o može biti poslo!ni sot!er, eduka%ijski sot!er, baza podataka, oi%e paketi iostalo'

• &ro#ra"ski softver je obi#no alat koji pomaže nekom pro&rameru da iz!r"i neki

zadatak koriste+i neki pro&ramski jezik' =o može biti urei!a# teksta, kompajler,interpreter, linker, debu&&er itd' ra#unalnoj &rai%i se koristi termin &rai#kisot!er, koji je spe%ijaliziran za rad s &raikom'

13


14/14

*lika 1;< =ipo!i sistemski$ sot!era

3. ZAKLJUČAK a#unalo danas nema nikak!e sli#nosti sa s!ojim po#e%ima' a#unalo je prolaze+i razneaze s!o&a raz!oja od pr!i$ !eliki$ ra#unala izraeni$ za !ojne potrebe 10?9' pa dora#unala op+e namjene tipa /8 s!e u#estalije dio okoli"a #o!jeka kod ku+e i na poslu'az!oj te$nolo&ije omo&u+io je sjedinjenje !elike ra#unalne mo+i u relati!no mali!olumen uz !rlo po!oljnu %ijenu' Vremenom je pro&ramska podr"ka u tolikoj mjeriraz!ijena da je mo&u+e njeno kori"tenje bez !eliki$ znanja o na#inu rada %jelokupno&ra#unalno& susta!a, te uporabu ra#unala pos!e približa!a obi#nom #o!jeku'

14

Documents

DIJELOVI RAČUNARA