TOKAVSKO NARJEJE- novotokavsko ijekavski (istonohercegovako-krajiki)- novotokavsko ekavski (vojvoansko-kolubarski)- novotokavsko ikavski (zapadni)- slavonski (arhaino akavski)- istonobosanski (ijekavsko akavski)- zetski (arhaino ijekavski)Granice narjeja Sjeverozapad Virovitica, Bjelovar, Jasenovac Zapad, Petrinja, Karlovac, Ogulin Gorski kotar Sunger, Li, Mrkopalj, Moravice Obala jugoistono od Novog Vinodolskog (osim Senja), Nin, Zaton, Sv Petar na Moru, ibenik, Pirovac, zapadni Peljeac, Mljet, Korula, Hvar, Bra, olta HRVATSKA, BIH, CRNA GORA, SRBIJA, ITALIJA (Molise), AUSTRIJA (Vlahija-Gradie), MAARSKA, RUMUNJSKA ZETSKI DIJALEKT Peroj u Istri, Boka Kotorska TOKAVSKI U DIJASPORI slavonski ili zapadni dijalektPorijeklo tokavskog narjeja Zapadnotokavski Istonobosanski, slavonski, zapadni Istontokavski novotokavsko ekavski, zetski Novotokavski ijekavski govori oba porijeklaTemeljni tokavski klasifikacijski kriteriji:1. Refleks jataa. Ijekavski novotokavsko ijekavski, zetski, istonobosanskib. Ekavski novotokavsko ekavskic. Ikavski zapadnid. Razliiti refleksi slavonski2. Naglasaka. Novotokavski (novotokavsko ijekavski, novotokavsko ekavski, zapadni)b. Starotokavski (zetski, slavonski, istonobosanski)3. takavizam/akavizama. takavizam novotokavsko ijekavski, novotokavsko ekavski, zetskib. akavizam slavonski, istonobosanskic. Oboje zapadniRazlikovanje jezine odrednice tokavskog narjeja1. Upitno-odnosna zamjenica to/ta + to/ta > to 2. Suglasniki inventar, D primarna jotacija dj, zgj, zdj. Sekundarna jotacija nakon ispadanja poluglasova3. Vokalizacija L > L > L > O4. Naglasni sustavPrvo uvodi uzlazne naglaske na novim distribucijskim mjestima. etvero- i peteronaglasni sustav5. Refleks jataDvojak refleks E u leksikim, i u gramatikim morfemima U osnovama dugi jat > e, kratki jat > i, a u gramatikim morfemima i i e U istonobosanskom dijalektu je i iTrojak refleks Je ili ije u osnovama, ije ili i gramatikim morfemima6. Redukcija postakcenatsih vokalaStolica>stolca, godina>godna7. Gramatiki morfem a u G mnoine svih rodovaMmueva, sela, ena8. Gramatiki morfem iju u G mnoine imenica a-vrsteNoktiju, gostiju, zubiju9. Nerelecaijski morfem u mnoinskim oblicima imenica mukog rodaSin, sinovi10. Sinkretizam oblika DLI mnoine-ima, -ama

SLAVONSKI DIJALEKT (arhaini sakavski)Prostiranje Slavonska Posavina, Podravina, hrv. Baranja, oko Naica, akova, Vinkovaca i Poege Sjeveroistona bosanska Posavina, Podunavlje u Srbiji Hrvati i Bonjaci

1. Stjepan Ivi, apinovako narjeje Zagreb 1907. apinovci i Boki u okolici Naica Nije zapazio akut Arhaini hrvatski naglasni sustav2. Stjepan Ivi, Dananji posavski govor Zagreb 1913. Biljei akut Granice govora odreuje prema naglasnom kriteriju (svi govori s akutom su posavski)3. Josip Hamm, tokavtina Donje Podravine, Zagreb 1949. Izmeu Osijeka, Drave i Donjeg Miholjca 3 dijela: naglasni sustav, razvedenost govora, porijeklo Razliit akut od posavskog i kajavskog (notni zapisi) Biljei poludugi saltans ( ) umjesto brzog, kratkouzlaznog i dugouzlaznog, krai akut s viim skokom i niim padom, poluakut Najbolje ouvan govor na zapadu (Gat, Velikovci, rnkovci)4. Boidar Finka i Antun ojat, O slavonskom dijalektu ekavskih izgovora u okolici Vinkovaca 1973. Zagreb Nezamjenjeni jat zatvoreni izgovor vokala e5. Boidar Finka i Antun ojat, Hrvatski ekavski govori jugozapadno od Vinkovaca Zagreb 1975. Smatraju da su ekavski govori autohtono tokavski a ne kajkavskog porijekla Nezamjenjeni jat6. Stjepan Sekere, Govor Hrvata u junoj Baranji Zagreb 1977. Podravski, podunavski i sredinji baranjski govori Ouvan akut Ikavski odraz jata, dugi jat > i, kratki jat > e7. Iva Lukei, Polazita i teze za opis iloke skupine govora Zagreb 1996. Iloki kraj Osobinama pripadaju slavonskom, a ne vojvoansko-kolubarskom dijalektu (srpski jezik)8. Ljiljana Koleni, Slavonski dijalekt Zagreb 1997. Osnovni kriterij razlikovanja slavonskog od drugih dijalekata je naglasni Vei dio ima noviju hrvatsku akcentuaciju s akutom, a manji dio staru akcentuaciju9. Dalibor Brozovi, Narjeja hrvatskog jezika Zagreb 1997. akavsko i kajkavsko narjeje srodniji nego tokavsko10. Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narjeja i hrvatski govori torlakog narjeja Zagreb 2003.Jezine znaajke1. Naglasak Stara akcentuacija (juno od akova, okolica Vrpolja i Valpova) Novija akcentuacija s akutom U manjoj skupini govora se akut samo povremeno rabi na 1. i sredinjem slogu (sredinji dio zapadne Slavonije) Iloka skupina (stariji dvonaglasni sustav, poluprenesena silina, noviji etveronaglasni sustav)2. Odraz jata Ikavski zapadna i istona Posavina, jugoistono od Vinkovaca. Kratki i dugi jat > i Ikavskojekavski unutranja Slavonija, bosanska Posavina. Dugi jat > i, kratki jat> je Ekavski slavonska Podravina, Jugozapadno od Vinkovaca. Dugi i kratki jat > e Ikavskoekavski oko Vinkovaca. Dugi jat > i, kratki jat > e Nezamjenjeni jat oko Naica. Jat >malo zatvoreno e3. akavizam *stj, *skj > 4. Nepostojanje glasa h Upotreba , j, v, k ( kruv, siromak, rbat)5. Gubljenje krajnjeg i u infinitivu i glagolskom prilogu sadanjem6. L na kraju sloga Posal, okrugal L>o (dao>do)7. Izgovor , , i d i d i 8. Razjednaivanje Mn > ml (mlogi)9. D i L jednine imenica e vrste -e (u crkve, u vode)10. I jednine imenica i-vrste -om (maom, soljom)11. G mnoine imenica , -a, -i12. DLI mnoine imenica D mnoine a vrste : -om/-em D mnoine e vrste: -om L i I mnoine a vrste: -i (s konji) L mnoine e vrste : -a13. Sklonidba hipokoristinih imena mukog roda Stipo, Stipe, Stipi14. Pridjevne zamjenice i pridjevi na akav -aki (taki, vaki naki)15. Komparativ pridjeva- ji (viji)- iji (vruiji)- eji (stareji)16. 3. lice mnoine prezenta -iju, -eju (kradeju, moliju) -aje (igraje) -u (tru) 17. Zapovjedni nain Neka Ajde, ajd18. Glagolski pridjevi Radni l >o >oo (prodo, raso) Trpni t (posadito)okaka ri od 2003. u VinkovcimaISTONOBOSANSKI DIJALEKT (ijekavskoakavski) Izmeu rijeka Bosne i Drine, Izmeu Sarajeva i Save Sarajevo. Olova, Kladanj Hrv. Kostajnica, Virovitica i okolica U Maarskoj juno od Peuha Hrvati, Bonjaci i Srbi govore istonobosanskimFonologija1. Odraz jata Dugi jat>ije (sijeno) Kratki jat>je (vjetar) Dete djeteta, diteta Novijem, ovije Konsonant+je > brjegovi, srjeom I ispred r > jat (mir>mijer) Ekavizmi terat, dole Ne>nje - njetko, njeto Ikavizmi sikira, biat2. Vokalizam Dvoglasi ie i uo3. L>o Al>ao>o (reko, imo)4. Redukcija postakcenatskih vokala Uredla, Sarajvo5. Ispadanje glasova Aest>est (dvanest)6. *dj > , j Mea, meja, mlaji, mla7. akavizam8. Glas F Hv>f (fala) U BiH (kahva) F>p, v9. Glas H , v, j, k10. r>cr11. >r (moe>more)12. Jotacija Dojdem, pojdem evojka, erat13. Palatalno r' Morje14. Gubljenje d u skupinama dn, dnj, dm Odma > oma Gladna > glana15. Metateza16. Starotokavski naglasni sustav 4 i 5 naglasaka Dobro ouvane naglasne duljineMorfologija1. G mnoine a-vrste i e-vrste - (pjesan)2. DLI imenica u mnoini -ima, -ma, -in, -ama, -am3. Duga i kratka mnoina Dani, mii : danovi, mievi4. I jednine imenica i vrste im5. Komparativ pridjeva -je (gorje, irje)6. Okrnjeni infinitiv7. Prezent glagola ivit: ivem, ive, ive, ivemo, ivete, ivu8. Imperfekt rijedak, aorist est9. Izraavanje prolosti bi + 2.l.jd. imperativa (on bi reci)10. izraavanje budunostia) budem + gl. Pridjev radnib) budem + infinitivc) futur I.Sintaksa1. Genitiv umjesto akuzativa Gledae kue2. Konstrukcija sa+Genitiv Svata su s nas radili3. Na + Genitiv (na prvog maja)4. Dativ uzlagol kretanja (sili Dunavu)5. s + akuzativ (s otu stranu Bosne)6. o + instrumental (brine se kuom)NOVOTOKAVSKI IKAVSKI DIJALEKT (zapadni) Zapadna Hercegovina, Juna Bosna, sjeverno od Travnika i Zenice, Livanjsko polje Od Opuzena i Metkovia do Omia, podvelebitsko podruje Korula, Hvar, Bra, olta Lika: oko Gospia, Senja, prema Kordunu Gorski Kotar: Li, Mrkopalj, Sunger Slavonija: Vuka, iroko Polje, Punitovci Baka: oko Subotice i Sombor Maarska: oko Baje Italija: Molise Australija: Perth Hrvati i BonjaciFonologija1. Ikavski odraz jata Poneki ekavizam elezo, koren (i)jekavizam tijesto, vijenac2. Odraz poluglasa - a Molise vokalizacija i u slabom poloaju (malin)3. Fonoloke osobitosto Ra, ro > re (vrebac, greb) Vokalne redukcije (udovica>udovca) Peterolani vokalni sustav (a, e, i, o, u) *dj> , j (meja, gospoja) *stj, *skj > t/ Glas f > , v, p Glas h > izgubljen ili rijedak (, v, j, k) : / D: r- > cr- Nc>n (sune) >r (moe more) Novija jotacija nije provedena dosljedno (rodjak, netjak) Lj> j (kaaj) U nastavcima i nepromjenjivim rijeima m>n Cakavizam (u Karlobagu i ibeniku)4. Naglasni sustav Uglavnom novotokavski (etiri naglaska) Akut na molikom podruju Zapadna Bosna > ostaci starije akcentuacije Ouvane nenaglasne duljineMorfologija1. DLI mnoine imenica Novotokavski ima, -ama (sjeverni dio) Starotokavski am, im, -in, -on (juni dio)2. Kratka mnoina (kljui, puti)3. I jednine imenica a-vrste -om/-on s prijateljom, noom4. Sklonidba hipokoristinih imena Sklonidba po e-vrsti (Pero-Pere, Ante-Ante)5. Okrnjeni infinitiv6. Imperfekt rijedak, aorist est7. Prezent 3. l. Mnoine Vidu, uidu, pucaje, ive8. Futur Budem + infinitivU molikih Hrvata pod talijanskim utjecajem imenice prelaze u m.r., V i L nestali iz sustava, aorist izgubljen, imperfekt ouvan.Sintaksa1. este genitivne sintagme (naroda pitaju)2. est dativ bez prijedloga3. Suzbijanje reda rijei u superlativu (naj mi je drai)NOVOTOKAVSKO IJEKAVSKI DIJALEKT (istonohercegovako-krajiki)Fonologija1. Odraz jata (i)jekvaski odraz u dugim slogovima Kratki jat > je Kratki jat iza r > e (mrea) Ispred i, jat>i2. Vokalizam Intervokalno j (donijo, vidijo) Peterolani vokalni sustav Poluglas u jakom poloaju > a W > va (vavijek, vaistinu) Jake vokalne redukcije (nedlja, pokasti) Inicijalno je > e (edan, edva) Ao>o (imo)3. Konsonantizam F > V H > , v, j, k, g *dj > , d *tj > t >r Pojednostavnjivanje poetnih konsonatskih skupina (tica, sovat)4. Naglasni sustav Novotokavski etveronaglasni Raspodjela kao u suvremenom jezikuMorfologija1. Sklonidba hipokoristika Sjeverozapad po e-vrsti (Pero, Pere, Peri) Jugoistok (Pero, Pera, Peru) Posvojni pridjev Perin:Perov2. I jednine imenica i- vrste i (svojom krvi)3. DLI mnoine imenica e-vrste ama, -ami (nami, vami)4. A jednine zamjenice ona ju>je5. Infinitiv sa zavrnim i6. Aorist est, imperfekt se gubi7. Budunost budem+infinitivSintaksa1. Slavenski genitiv uz negaciju2. Historijski imperativ3. Glagol pitati + genitiv (ja sam Mire pitala)4. este bezline reenice5. Za prijedlog o se esto koristi od (od njemu svi priaju)6. Prijedlog pram + instrumental7. Za+infinitivNOVOTOKAVSKO EKAVSKI DIJALEKT (vojvoansko-kolubarski) ekavski odraz jata s ponekim ikavizmom ao > o (doo) Glas h izgubljen, f ei Izguljeno razlikovanje padea mjesta i cilja kretanja (utjecaj Rumunjskog) ivim u Kikindu Rijetki aoristi i imperfektiZETSKI DIJALEKT (arhaino ijekavski)Bokeljski Hrvati (Boka Kotorska) Ijekavski refleks jata (dugi jat dvosloan) Ijekavizam u nastavcima *Stj>t *dj > Samoglasno r > ar (karv) Izjednaen izgovor i , d i Ouvani glasovi f i h -m> -n (znan ga) Novija jotacija (epanica) Dvoakcenatski sustav (kratkosilazni i dugosilazni) istoketveronaglasni sustav zapad Sinkretizam u DLI mnoine Rijetki aorist i imperfektPerojski govor Ijekavski refleks jata Dvoakcenatski sustav TalijanizmiGovor rekakih Hrvata Jat>zatvoreno e Postoje ikavizmi Poluglas>a Samoglasno l>u *stj, *skj > t G mn= L mn, D mn=I mn, N mn = A mn Izgubljeni aorist i imperfekt Imperativ s neka Jak rumunjski utjecaj u sintaksi i leksikuVlahijska oaza Ikavizam Jaka vokalnost (mlin malin) > e V+ > u (udovica) Ra>re (vrebac) *dj > j, d *stj, *skj > Izostanak jotacije r ouvano (rv) >r L>a Izostanak sinkretizma u DLI mnoine deklinacija nije tokavskog tipa Izgubio se aorist i imperfektGovor karaevskih Hrvata Sedam sela u rumunjskom dijelu Banata L na kraju rijei (dal, bil) i d umekani Glas (vezda) r (renje) uva se zavrna skupina st (grost) jednoakcentski sustav komparativ po-, superlativ naj- rijetki aorist i infinitiv futur iam hou iam da popevamGovor Janjeva i Letnice uvanje poluglasa (dn) slogotvorno l > u (Vuk) ekavski jat l>a (bija, veeraja) ouvano , ali ne i h provedena nova jotacija obezvuivanje na kraju rijei (golup, vrak) jednoakcenatski sustav nema infinitiva ni futura 1.

KAJKAVSKO NARJEJEDijalekti: Zagorsko-meimurski Krievako-podravski Turopoljsko-posavski Prigorski Goranski DonjosutlanskiTemeljni klasifikacijski elementi Refleski *tj, *dj, *stj/skj, *zdj/zgj Refleksi jata i poluglasa Naglasni razvitak Refleks stranjeg nazala i slogotvornog ldijalekt*tj*dj*stj/skj*zdj/zgjslog. l

zagorsko-meimurskijdeeoo

krievako-podravskiddeeoo

turopoljsko-posavskid/jdeeoo

prigorskijs'z'ea/oo/uo/u

goranskijjea/oou

Kajkavske gramatike Josip urkoveki, Jezinica horvatsko-slovinska Peta 1826. Ignac Kristijanovi, Gramatik der kroatischen Mundart Anhang 1837.Prvi kajkavski pisci Ivan Pergai, Dekretum Nedelie 1574. Juraj Habdeli, Zrcalo Mariansko Graz 1662. Juraj Habdeli, Prvi otca naega Adama greh Graz 1674.Kajkavski rjenici Juraj Habdeli, Dikcionar Graz 1670. Adam Patai, Dictionarium latino-illyricum, et germanicum 1778./9 Ivan Belostenec, Gazophylacium illyrico-latinum Zagreb 1740. Pavao Ritter Vitezovi, Lexicon latino-illyricum 1698.-1708.Autorske zbirke kajkavske poezije Dragutin Domjani, Kipci i popevke Zagreb 1917. Tomislav Prpi, Mrtvi grad Zagreb 1921. Fran Galovi, Z mojih bregov Zagreb 1925. Miroslav Krlea, Balade Petrice Kerempuha Ljubljana 1936.Popularizacija kajkavtine Stjepan Dragani 1968. g. pokree asopis Kaj 1970. zelinski recital suvremene kajkavske poezije Zeleni bregi Zeline 1971. zlatarski recital suvremene kajkavske poezije Zbor kajkavskih pjesnikaPORIJEKLO KAJKAVSKOG NARJEJA-panonska skupina dijalekata zapadnojunoslavenskog prajezikaProuavanje kajkavskog narjeja u 19.st. Ivan Kukuljevi Vatroslav Roi Vatroslav Oblak Vatroslav Jagi Milan ReetarFran Ramov, Slovenaki jezik 1929. Zajednike slovensko-kajkavske jezine odlike >o Prijelaz skupina *zdj/zgj>d> uvanje palatalnog r' (rj) pred vokalom G mnoine imenica mukog roda ov Tvorba futura bd + particip perfekta Zajedniki leksik Zajednike tajersko-kajkavske crte i > e >e I jednine imenica enskog roda ov (-on u kajkavskom) Isti nastavci u sloenoj pridjevskoj deklinacijiFran Remov, Kratka zgodovina slovenskoga jezika 1935. *tj, *dj imaju etiri faze:1. Tj-dj2. Tj-j3. -j4. -j I jednine imenica enskog roda oj > > -o Utjecaj kvantitete na kvalitetu vokala Gubitak vokativa Tvorba komparativa na i, -ei uvanje supina Gubitak imperfekta, aorista i participa na iAleksandar Beli, Kajkavski dijalekt 1929.1. Istono (istono od crte Varadin-Zagreb, preko Save i Kupe) *tj i *dj > i d Osnovica je tokavsko2. Sjeverozapadno (zapadno od crte Varadin-Zagreb, do Save) *tj i *dj > i j Osnovica je slovensko-kakjavsko3. Jugozapadno (juno od sjeverozapadnog) *tj i *dj > i j Osnovica je akavskoStjepan Ivi, Govor Hrvata kajkavaca 1936. Podjela se temelji na naglasnom sustavu Metatonija i metataksa izraenije nego u tokavskom i akavskom1. Sjeverozapadno s metatonijskim dugosilaznim naglaskom2. Jugozapadno bez metatonojskog dugosilaznog naglaska3. Jugoistono s metataksom dugosilaznog naglaska4. Sjeveroistono s metatonijom akuta i metataksom kratkosilaznog naglaskaZvonimir Junkovi, Jezik Antuna Vramca i porijeklo kajkavskoga dijalekta 1972. Za dobivanje genetske srodnosti relevantne su samo jezine crte koje pripadaju razdoblju A=Pa: Refleksi *tj, *dj, *zdj*, zgj >o, oj>>o R'>rj Od 15. stoljea vrijedi Pa, Pr, Dr: >slogotvorno l>u ili o A: >o, ali slogotvorno l>ol A Pa, Pr, Dr

kod prvotno silaznih naglasaka dolo je do progresivne metatakse uvanje prvotnog naglasnog mjesta

prvotni se akuti uvaju u svim poloajima, osim ispred zavrnih - i - gubljenje praslavenskog akuta u svim poloajima

izgubljena je opozicija po kvantiteti u nenaglaenim slogovima (neb, mes, lpa, mlatti, zvzda, na) uvanje kvantitativne opozicije u nenaglaenom slogu (nbo, mso, lpa, mltti, zvzd, en)

smatra da je raspad ZJP tekao A+Pa=Pr=Dr, a ne Dr+Pr+A=Pa Pobija sve Believe teze D i j se javljaju usporedno Refleksi *tj i *Dj su nepouzdaniRazdioba kajkavtine Do 10. stoljea kajkavtina jo nije izdiferencirana u okviru ZJP Do 12. st. Kajkavtina se izdvaja kao posebna jedinica Od 13. do 15. st grananje kajkavtine i formiranje narjeja sa svim dijalektima koji i danas postoje Do 17. st kajkavtina prostostorno gubi na jugu, jugoistoku i posebice na istoku u Slavoniji Od 18. st do danas manji dio prostora na istoku ponovno kajkavski, a mjeanjem s (novo)tokavskim ormiraju se novi govorni tipoviKAJKAVSKI VOKALIZAMRegfleks jata i poluglasa Jat u svim dijalektima ekavski Poluglas u zagorsko-meimurskom, krievako-podravskom i turopoljsko posavskom realiziran kao e, a u prigorskom i goranskom kao a ili Diftongizacija (ie, rjee ei) V>v(u) Protetsko v (vuitelj, vuho) izostaje u nekim istonim i junim govorima Protetsko h (Hadam) i ispred slogotvornog r Protetsko j (Jana, jigla, jotec) L na kraju sloga ne prelazi u o (bil, kopal) Slogotvorno l> >o (u na sjeverozapadu i u goranskim govorima) U tokavaca i akavaca slogotvorno l>>uKajkavski konsonantizamdijalekt*tj*dj*stj/skj*zdj/zgj

zagorsko-meimurskijd

krievako-podravskidd

turopoljsko-posavskid/jd

prigorskijs'z'

goranskijj

Palatalno r' (morje) V>h (htopiti, hdovica) H>v(j) (buva, maevja) se javlja na granicama rijei Depalatalizacija nj i lj Umjesto glasova c i , i d izgovara se srednji glas Prijelaz zvunih konsonanata u bezvune na kraju rijei Ht>t (tel) r- ostaje nepromjenjen Razjednaavanje tl, dl > kl, gl Gubljenje h u skupovima, hr, hl, shr Izostanak sibilarizacije: mikati, dihatiNAGLASNI SUSTAV stari naglasni sustav starohrvatski naglasni sustav stariji naglasni sustav onaj u kojem je dolo do bilo kakve promjene naglaska na istim starim mjestima noviji naglasni sustav onaj u kojem je dolo do bilo kakvog sustavnog pomicanja naglasnog mjesta novi naglasni sustav onaj u kojem je izvreno potpuno pomicanje naglasnog mjesta praslavenski naglasni sustav kratki (na inicijalnom i oksitonalnom slogu), cirkumfleks (inicijalni i oksitonalni slog) i akut (inicijalni i medijalni slog) starohrvatski naglasni sustav- tri naglaska - ^ " ~ Jezik Hrvata kajkavaca, 1936. podjela se temelji na naglasnom sustavu-sjeverozapadno, jugozapadno, jugoistono, sjeveroistono osnovni kajkavski naglasni sustav oblikovan oko 10.st. -tri naglaska " (kratki)^ (dugosilazni, cirkumfleks)~ (akut) -prednaglasna duljina (nenaglaena duljina u slogovima ispred naglaska)-slog moe biti dug ili kratak-naglaen moe biti i dug i kratak slog-svi naglasci mogu doi na svakom slogu u rijei-pojavnost akuta pridjevi na ji, redni brojevi, pridjevi na ski, G mn. imenica svih triju rodova, odreeni pridjevi, infinitivi, prezenti, gl. pridjevi radni, osobna zamjenica ja-pojavnost metatonijskog cirkumfleksa supin, 2.l. imperativa, prezent - u kajkavskom narjeju postoje 22 razliita tipa prozodijskih sustava !MORFOLOKE OSOBINE - inovacije: gubitak dvojine, smanjenje broja sklonidbenih tipova, gubitak vokativa, komparativni sufiks e-, gubitak nesloenih preteritalnih vremena, jedan futur sa biti uvanje starijih crta supin, nesinkretizirani DLI mn. nepostojanje dvojine je bitna osobina po kojoj se kajkavtina odvaja od slovenskog jezika uz brojeve 2, 3, 4 dolazi mnoina (2 brati, 3 sela) u slubi vokativa pojavljuje se nominativ redni brojevi mijenjaju se kao pridjevi, brojni pridjevi er- (etveri) u komparativu sufiks e- (slabei), sufiksi -, -j- (gori, gorji), *dj>j (mlaji, slaji) superlativ se tvori prefiksacijom komparativa predmetkom naj- upotreba odreenog umjesto neodreenog oblika pridjeva zamjenica kaj (koj, kuj, ke) G esa tri osnovna lika za zamjenicu tko gdo, to i ko zamjenica sav, a, e ves, vsa, vse, a sauvan i oblik s (sega, saki, se jeseni) upitno-odnosna zamjenica (k)teri, teri I jd. ja/ ti menum, tebum u veini se govora razlikuju infinitiv i supin (upotrebljava se kao dopuna glagolima kretanja idem spat) perfekt nesvreni prezent gl. biti + gl.pridjev radni (jesi videl) pluskvamperfekt u nekim govorima perfekt gl. biti + gl. prid. radni nesloena preteritalna vremena (aorist i imperfekt) su se izgubila ostaci aorista glagola biti uvaju se u tvorbi kondicionala kondicionalom se moe izrei i prolost za radnju koja se ponavljala futur svreni prezent gl. biti + gl. pridjev radni (bum doel), a budunost se izrie i prezentom svrenih glagola imperativ za 3. l. izrie se opisno rjecom naj, a rjee i neka/da kondicional I. i II. glagolski prilog proli se izgubio gl. prilog sadanji tvori se od 3. l. mn. prezenta + i /ki /ke gl. pridjev trpni tvori se od prijelaznih glagola sufiksima n, -an, -en, -jen, -tSINTAKTIKE I LEKSIKE OSOBINE mjesto klitika u reenici slobodnije nego u tokavskom i akavskom imenice e-vrste m.r. (sluga, japa) i u jd. i u mn. su m.r. uz brojeve 2 ,3, 4 imenice m.r. u mn. uz brojeve vee od pet imenice su u G mn. potovanje se izrie i 3.l.mn. pade cilja razlikuje se od padea mjesta karakteristina upotreba etikog dativa, posebice zamjenice sebe ( malo si poinem, ruku sem si posekel) instrumental sredstva redovito s prijedlogom z uobiajene konstrukcije za + infinitiv uobiajen je historijski prezent umjesto kondicionala i namjerne reenice upotrebljava se futur, a koristi se i za izricanje zapovijedi esta upotreba imperativa dati i htjeti uz imperativ drugih glagola imperativ hodi/ hodite dodaje se drugom imperativu za izricanje blae zapovijedi gl. prilog sadanji moe se i sklanjati prezimena su obini pridjevi koji dolaze ispred imena iza komparativa dolazi nek, kak, ko, od broj jedan upotrebljava se kao neodreeni lan (on je jen bedak) za pojaavanje slue prilozi uda, dosti, isto, jako, kruto, preve uz glagole kretanja za oznaku odmicanja od mjesta esto dolazi prilog pro (makni se pro) povratnost glagola tipino ponavljanje negacije prijedlozi mogu imati drugaiju kongruenciju, upotrebu i znaenje nego u knji. jeziku vezanje neupravnog govora uz glavnu reenicu veznikom da este umanjenice i hipokoristici, germanizmi, hungarizmi

AKAVSKO NARJEJE-prije velikih seoba akavsko je narjeje sezalo do Kupe i Save, a istona mu je granica bila Una Dinara Cetina-u Istri su starinaki akavski govori samo oni sjevernoakavskog i buzetskog dijalekta, a svi su drugi migracijski-prostiranje danas-Istra, Hrvatsko primorje (Rijeka i rijeko zalee), od Rijeke do Senja (izuzevi tokavski pojas izmeu Novog Vinodolskog i Senja), kvarnerski otoci (Krk, Cres, Loinj, Unije, Susak, Rab, Pag, Vir, Olig, Silba), otoci zadarskog arhipelaga (Ist, Molat, Sestrunj, Dugi otok, I, Ugljan, sjeverni dio Pamana), kopno oko Zadra do Biograda, otoci ibenskog arhipelaga (Zlarin, Prvi, Kaprije, irje), kopno oko Vodica, Primotena, Rogoznice, Trogira, Katela, Splita, otoci iovo, Drvenik, olta, Bra, Hvar, Korula, Vis, zapadni Peljeac sve do Lastova, djelomino na dalmatinskoj obali (Split, Zadar), Lika, Gorski kotar (Mrzle Vodice, Brestova Draga, Vrbovsko, Stubica) i umberak-u dijaspori- akavske oaze u Austriji (gradianski Hrvati), Maarskoj, ekoj, Slovakoj i Italiji (srednjoakavski dijalekt)-dijalekti: sjevernoakavski dijalektsrednjoakavski dijalektjunoakavski dijalektlastovski dijalektbuzetski dijalektjugozapadni istarski dijalekt(na dijalektolokoj karti je naznaeno gdje je koji, to neu uiti haha)-najstariji spomenici: Valunska ploa (11. stoljee), Plominski natpis, Baanska ploa (oko 1100.), Vinodolski zakonik (1288.), Istarski razvodi (13. stoljee), Koluniev zbornik (1486.)-pjesnitvo: Hektorovi, Maruli, Karnaruti, Zorani, Nazor, Gervais, Balota, itd.-zbirke akavske poezije (navedeno vie, znati dvije, ja mislim): Dragutin Tadijanovi i Olinko Delorko Hrvatska moderna lirika, Zagreb 1933. Ive Jelenovi Nova akavska lirika, Zagreb 1947.-stari rjenici (isto moda dva): Faust Vrani Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae, Venecija 1595. Jakov Mikalja Blago jezika slovinskoga, Loretto 1649.-Antun Maurani: rtice 1843., analizira Vinodolski zakonik, u 28 crtica usporeuje razliitosti tokavskog i akavskog narjeja (navedene su sve, moda znati samo par): v / va za u a za to j za dj odraz jata e i i, ali nikada ije, je razliiti naglasci u tokavskom i akavskom narjeju-Juraj Kriani Gramatino izkazanje ob ruskom jeziku, 17.st. opisuje slinosti akavskog narjeja s ruskim jezikom te razliitosti sa tokavskim: zadralo se zavrno l odraz jata e i i uporaba N umjesto V-zamjenica a- ne postoji u drugim slavenskim jezicima, u akavskom narjeju poseban leksem - kriterij najvieg ranga pri odreivanju akavskog narjeja - nastala JAKOM VOKALIZACIJOM (vokalizacija poluglasa u slabom poloaju) kao i rijeima mlin>malin, manon>mnom , va>u izrazita tendencija u akavskom narjeju - > > a; v > v > va (vazeti, Vazam, vavek) - prijedlog + zamjenica a = otpada zavrno a (u kajkavskom i tokavskom NE otpada) za+a=za, va+a=va, na+a=na - bez obzira kako upitno-odnosna zamjenica glasila u N, svi akavski govori u G imaju samo oblik zamjenice a esa-zbog jake akavske vokalnosti povean samoglasniki inventar - veinom pet samoglasnika kao i u tokavskom, ali ima i govora sa zatvorenim samoglasnicima a, o, e, pa i s dvoglasima (piet, gruad, kuonj)-diftongacija diftong-sloeni glas koji nastaje neprekinutim klizanjem iz poloaja jednog vokala u poloaj drugog u istom slogu najbolje se uva na otocima = > ie = > uo = > oa, ua, ao-samoglasno r dvije skupine: 1. R -vokalno r moe biti dugo i kratko (brv, krv, Trst, rpa, crkva) -vokalno r moe biti samo kratko (Trst, trd, etrtak, rn, brz) (ova je skupina brojnija)2. vr = ar, er, or, r (varh, smart, svekarva, parst, terbuh, derati, berz, smort, vorh, srce, brdo) - popratni vokali uz r nisi nastali vokalizacijom pouglasa, nego nekom vrstom diftongacije te nakon ispadanja poluglasa nastaje r koje nije vokal, ali ima sredinje mjesto u slogu-refleksi dvije faze: 1. starija - j-, -, - > ja- , a-, a- 2. novija > e-refleksi dvije faze: 1. > a 2. > e, i / e, i, je - kriterij za odreivanje govora-refleks poluglasa uglavnom kao a, a izuzetno na Krku i kao e ili o

GOVORI-ekavski akavski govori sjevernoakavski dijalekt - istona i sredinja Istra (Opatija, Kastav), Rijeka, Bakar, djelomino Gorski kotar, sav otok Cres, sjeverni dio Loinja - > e u osnovi i u nastavku-ikavsko-ekavski akavski govori srednjoakavski dijalekt - otoci Krk, Rab, Loinj, Susak, Pag, Dugi otok, Hrvatsko primorje od Kraljevice do Novog, Senj, sjeverna Lika (Otoac, Brinje, Ogulin), dio Gorskog kotara (Vrbovsko) i umberka (Kalje) - > i, e u dugim i kratkim slogovima- Jakubinskij-Meyerovo pravilo + d, t, z, s, n, l, r, st, zd (osim c) + vokal stranjeg reda (a, o, u, ) > e u diftonkim govorima dugi > ie > i u svim ostalim sluajevima i na kraju rijei-ikavsko akavski govori jugozapadni istarski i junoakavski dijalekt - zapadna Istra, akavska mjesta na dalmatinskom kopnu (Split, Zadar), zapadni dio poluotoka Peljeca, otoci Ugljan, Paman, Murter, olta, Hvar, Bra, Korula, Vis- > i u osnovi i nastavku- ikavizam je dosljedan i u onim rijeima gdje se danas vie ne osjea refleks -jekavski akavski govor lastovski dijalekt Lastovo - > je u dugim i kratkim slogovima-suglasniki sustav- nisu se razvili i d dj se najee izgovara kao j, d kao - umekan izgovor glasa / (?) akavsko (veina govora razlikuje i ) -CAKAVIZAM- > c, >z, >s (ca, zena, kazes)- >c, , z>, ,s> (ca, ena, koko)- Hvar (Hvar, Jelsa), Bra (Milna, Sutivan, Supetar), Omi, Trogir, ibenik, Pag, Ist, Silba, Krk (Baka), Cres, Loinj, Susak, liburnijski i sredinji dio Istre-najjunija cakavska toka Vis-teorije o postanku: 1. poljski slavist Malecki nastao u 17.st. pod venecijanskim utjecajem 2. A. Beli i M. Hraste podravaju tezu Maleckog, ali kau da je nastao u 15.st. 3. J.Hamm cakavizam u nekoliko slavenskih sustava; smatra da je rije o nastavku depalatalizacije , , > c, z, s 4. . Muljai - cakavizam je plod dvaju uzroka: autonomnog, unutarnjeg, lingvistikog i heteronomnog, izvanjskog, sociolingvistikog 5. M.Mogu teorija o derivaciji fonema - akavski je sustav naslijedio foneme c, , , s, , z, koji se mogu staviti u proporcionalni odnos c : : = s : : , tj. z : : ; fonetske analize pokazuju da se i nalaze u izgovoru izmeu s i te izmeu z i tvrdi da je cakavizam IZVORNA AKAVSKA POJAVA- prijelaz M>N M. Hraste do ove pojave dolazi u 15.st., u 17. i 18. postaje uobiajena - prijelaz nastao uslijed pojednostavljivanja izgovora suglasnika ili suglasnikih skupova - neki smatraju da je to toga dolo pod utjecajem talijanskog, no samo udaljeniji dijalekti poznaju takvu pojavu M. Mogu da je nastalo zbog pojednostavljivanja izgovora, onda bi dolo i do prijelaza p, b jer su jo tei za izgovor - zato onda ne dolazi do prijelaza nastavanog zavrnog m? (Rim, dim, grom) jer od njihova izbora ovisi znaenje - izgovor latinskog zavrnog -m bio uvjetovan poetnim suglasnikom idue rijei: pred labijalom -m, pred dentalima -n, a tako je bilo i u romanskim jezicima, npr. lat. sum > tal. son (sono), lat. cum > tal. con, a onda je talijanski utjecao i na akavske i tokavske govore-zavrno l i u kajkavskom i u nekim tokavskim govorima - uvijek se javlja u imenica i pridjeva i u glagolskog pridjeva radnog- 1. zavrno se l uva u svim kategorijama bez iznimaka - sredinja i istona Istra, Kastavtina, Gorski kotar, Hrvatsko primorje i kvarnerski otoci- 2. zavrno l u N jd. (misal, debel, tepal), ali se ne pojavljuje u gl. pridjevu radnom (moga, ia, dviga) dalmatinski otoci- 3. l > a, o a) l > a (mogal > moga) b) l > o (mogo) C) izmeu zavrnog a i drugih vokala pojavljuje se j (vidija, uja)-razjednaivanje mn > vn (mnogi vnogi) - mnj > mlj (sumnjati sumljati) - disimilacija likvida r, n > l (rebro-lebro, srebro-slebro) - l se zbog disimilacije reducira (blagoslov blagosov)-depalatalizacija lj 1. lj > j2. plj, blj, vlj > pj, bj, vj (grobje, divji)3. lj > l (nedila, mul) Susak - nj 1. nj > nj - Susak2. nj > n (ogan, Loin) Susak-suglasniki skupovi stari - *dj > j (meja, rajati), *tj > (no, svia), * dj > j, d, (rojen, grozje, groe), *tj > (braa) - novi tk > lk (potkova > polkova), > (deko, maka), +velari > j (voka > vojka) - reduciranje sugl. skupova na poetku rijei (ela, tica, enica)- na kraju rijei (milos, alos, rados)-posuenice st > t (tumak, torija) - sk > k (kartoc, katula) - sp > p (pina, porkati)- naglasni sustav karakterizira ga konzervatizam - teze o prirodi akavskog naglasnog sustava : 1. A. Beli: O akavskoj osnovnoj akcentuaciji, 1935.- temelj " ^ - taj se sustav nalazi u sjevernoakavskim, junoakavskim i tokavskim posavskim govorima s obzirom da postoje razlike u upotrebi, postoje i genetske razlike izmeu tih govora- osnovna razlika u prirodi kratkog naglaska koji moe biti uzlazni (sjevernoakavski govori) i silazni (junoakavski i posavski)2. Bla Jurii: Govor otoka Vrgade, 1936.3. Stjepan Ivi: Iz nae akcentuacije i dijalekatske problematike, 1951.-teze o prijelaznim govorima i prijelaznoj akcentuaciji 1. Vesna Jaki Cestari: Iz akcentuacije akavskih kopnenih govora, 1960. 2. Mate Hraste: Osnovna akcentuacija Biograda na moru i njegove okolice, 1959.-teze o jedinstvenoj akavskoj akcentuaciji 1. M. Mogu: Za novu akcenatsku klasifikaciju, 1967. O jedinstvu akavske akcentuacije, 1971. 2. Zvonimir Junkovi: Prilog za suvremenu akavsku dijalektologiju, 1973. -modeli akavskih naglasnih sustava 1. stari troakcenatski sustav (" ^ ) svojstven najveem dijelu2. stariji troakcenatski sustav (" ^ ) Vis, Hvar3. stariji dvoakcenatski sustav (" ^) - zapadna i sjeverna Istra, neki krki govori, dio Loinja, Cres, Unije, Rab, Pag, Ugljan, Silba, Olib, Dugi otok4. noviji dvoakcenatski sustav (" ^) - Rab5. noviji troakcenatski sustav (" ^ ' - poluakut) - dio zapadne Istre, jugoistona Istra, umberaki akavci, liki akavci, Vodice, Pakotane, Biograd na moru, Filip-Jakov, Turanj, Sukoan, Bibinje, Diklo, Zaton, olta, iovo, Trogir6. novi dvoakcenatski sustav (" ^) Vodice u Istri, otoci od Raba do Ugljana- stari se tronaglasni akcenatski sustav ouvao kao osnovna oznaka na itavom akavskom terenu te akcenatske inovacije pokazuju vrstu povezanost s tim temeljnim sutavom (ako se promijeni naglasak, ostaje staro mjesto, ako se promijeni mjesto, ostaje stari naglasak)-morfologija-1. imenice Ga L jd. e (na nebe); I jd om kod palatalnih i nepalatalnih osnova (otokom, kraljom) ; nerazlikovanje funkcije A jd. i L jd. ; G mn. -, -ov, -i(h), -a ; nema sinkretizma DLI mn. D mn. om, -em; L mn. eh, -ih ; I mn. i ; A mn. e ; imenice sa starim zavretkom -in, zadravaju NAV mn. e (grajane, obane, Spliane) - Ge u GDL jd. i A mn. uva se razlika palatalnih i nepalatalnih osnova; u I jd. rijedak morfem ov, najei om ; N mn. i ; G mn. -/-a/-ov; nepostojanje sinkretizma DLI mn. D mn. am, L mn. ah, I mn. ami ; imenice svekrva, smokva, lokva u NA mn. av ili i - Gi I jd. ju, -om > um (koum) ; nepostojanje sinkretizma DLI mn. D mn. im, L mn. ih / -eh, I mn. ima, -(i)mi2. zamjenice- I jd. ja, ti > -o, -u, -om/ -um ( mano, manu, manum) ; on, ona, ono > un, na, no, a u mnoini ni, ne, na ; neodreene zamjenice kitaj / kita / kata / koto 'bilo tko', 'bilo koji', ato 'bilo to ; stara zamjenica vas, vsaki3. pridjevi - u mnoinskim oblicima pridjeva dolazi do sibilarizacije: velici, drazi - superlativ = superlativni prilozi + pozitiv (najvie, najbolje, najgore + dobar, lip)4. brojevi vei od pet se rijetko dekliniraju; brojevi vei od 10 sa najs(t)5. glagoli u infinitivu se gubi krajnje i /-ti, supin vrlo rijedak ; 3.l.mn. prezenta na-eju, -edu, -iju, -idu ; malo akavskih govora (Susak) sauvalo aorist i imperfekt ; gl. pridjev radni krajnje l esto nestaje; imperativ 3.l.jd. i mn. opisno neka kopa / kopadu; kondicional dva stara kond. glagola biti: bim, bi, bi, bimo, bite biju ili bim, bi, bi, bimo, bite, bi ; optativ- proirena upotreba gl. prijedva radnog u slubi optativa-sintaksa- brojne elipse, saeto priopavanje, bezline konstrukcije, osobine i gradivni pridjevi od+genitiv, umjesto posvojnih pridjeva esti su posvojni genitiv i posvojni dativ, instrumental orua esto s prijedlogom s/sa, za+infinitiv, uz glagol morati esto da+prezent, u namjernim i izrinim reenicama umjesto veznika da veznik neka, akuzativ u vremenskom znaenju-leksik- brojne metafore, eufemizmi, stare rijei, romanizmi