Bošnjačka dijalektologija

  • View
    236

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Bošnjačka dijalektologija

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    1/29

    -narjeje, dijalekt, mjesni govor, interdijalekt, razgovorni jezik

    DIJALEKTI SREDNJOJUNOSLAVENSKOGA DIJASISTEMA

    akavsko narjeje; kajkavsko narjeje; tokavsko narjeje

    Svi dijalekti bosanskog jezika spadaju u tokavsko narjeje.

    -tokavskim se narjejem govori u polovini naselja u Hrvatskoj, u cijeloj BIH i rnoj

    !ori i Srbiji.

    "ojedini tokavski idiomi postoje u #umunjskoj $#eka%, &ustriji $'la(ija u !radi)u%,

    Italiji $*olise%, Sloveniji $Bojanci i *arindol u Beloj +rajini% i *aarskoj.

    - predmigracijsko doba kajkavsko-tokavska granica bila je od u)a ne u Savu prema

    sjeveroistoku prilino dalje od 'irovitice. /akavsko-tokavska granica ila je od 0inare i

    istono od etine.

    DIJALEKTI BOSANSKOG JEZIKA:

    zapadnobosansk d!a"#k$

    s$o%nobosansk d!a"#k$

    zapadno'(#)o*a%k d!a"#k$

    s$o%no'(#)o*a%k d!a"#k$

    sand+a%k d!a"#k$

    1S2&3I 0I4&35+2I 21+&'S+1! 6-/4&7

    s"a*onsk ,posa*sk d!a"#k$ $samo Hrvati%.

    /01ad!sko-*o!*o2ansk d!a"#k$ $samo Srbi%.

    koso*sko-'#sa*sk d!a"#k$ $samo Srbi%

    3 KRITERIJI ZA KLASI4IKA5IJU 6TOKAVSKOG NARJE7JA

    a% 4e li akcentuacija novotokavska ili nije, tj. postoje li 8 naglaska kao u standardnom

    jeziku ili se uva a% troakcenatski sustav . ili b% dvonaglasno stanje nakon gubitka

    akuta .

    U nae selodolazetrgovci, kupuju konjei goveda i odvodepreko rijeke.

    9

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    2/29

    Unae selo dolaze trgovci, kupujukonje i goveda i odvodepreko rijeke.

    - objasniti preskakivanje akcenta u novotokavskoj akcentuaciji7 djev'ojka - dj'evojka,

    sel'o - s'elo, ruk'a - r'uka. +od jednoslo:ni( rijei akcent nije imao gdje preskoiti.

    -8 su novotokavska7 istono(ercegovaki; zapadno(ercegovaki; zapadnobosanski,

    umadijsko-vojvoanski

    -8 su starotokavska7 slavonski, istonobosanski; sand:aki; kosovsko-resavski

    b% #eleksi jata $ikavski, ijekavski, ekavski%

    -< su dijalekta $i%jekavska7 istono(ercegovaki; istonobosanski i sand:aki

    -= su ekavska7 umadijsko-vojvoanski i kosovsko-resavski

    -= je ikavska7 zapadnobosanski i zapadno(ercegovaki

    -9 je s razliitim releksima jata $i ikavski i ekavski%7 slavonski

    2reba napomenuti da je ikavtina u prolosti zauzimala mnogo ve)i dio podruja Bosne i

    Hercegovine negoli ga zauzima danas, a ijekavtina mnogo manji nego danas. 2o vidimo i

    po jezinim zapisima na ste)cima.

    irenju ijekavice naroito su doprinijele migracije 'la(a - stoara s podruja Hercegovine

    i dananje rne !ore - dakle sa ijekavski( podruja. 'lasi su posebno naseljavali ona

    podruja koja su tijekom ratovanja bila opustoena i na kojima je stanovnitvo

    prorijeeno. +ao dominantan element na tim podrujima, doseljeni 'lasi su postepeno

    nametnuli starenicima svoj govor.

    2amo gdje je domicilno stanovnitvo ostalo kompaktno i dominantno - ikavica se zadr:ala

    gotovo do dananji( dana, kao to je to sluaj sa srednjom Bosnom. 6a drugim mjestima,

    ona je potisnuta. 2aj se proces mo:e pratiti na osnovu osmanski( popisni( detera, gdje su

    osobna imena i toponimi bilje:eni osmansko-arapskim pismom - dakle tu nema zabune

    oko slova jat. +od neki( pisaca iz >'II stolje)a $ranjevaca i muslimanski( al(amijado

    pjesnika%, ikavica je jo uvijek dominantna. poznatom rjeniku *u(ameda Hevaji

    skuija, mijeaju se ikavica i ijekavica.

    =

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    3/29

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    4/29

    -Suglasnik ljponekad se zamjenjuje sj: jubav, boji

    -Svugdje dolazi do, po, a ne dojti, pojti.

    -6ovo jotovanje rijetko je provedeno7snopje, divja, ledja, listje, bratja, rodjaci, divji,

    netjak, najdem, djevojka, potjerati

    - anamo @[email protected] do, po dakle bez -jt-7 esto je u prezentu dojem il nanijem; dodem, nanidem &2uzla%,

    -u Sarajevu %prelazi u k u dadok @dado(@.

    -slijedovi dn, dnj, dm obino se svode na gubljenje d: glana, oma%, nevnica @[email protected],

    zanji%, ali mo:e do)i i do drugi( rezultata, npr. geminacije $produljene artikulacije% naza7

    zajenno, ponne, glanna, zanjnji, omma% $'isoko%.

    /esta je tzv. orijentalna geminacija7lla%,

    -este su metateze7 tvica @[email protected], vele @[email protected], kujrak @[email protected], kvulko @[email protected], mavra

    @[email protected], namastir

    -gotovo svugdje je vas.

    &kcentuacija je starotokavska7 (or)ii, *eg)ii, pos)o, pam)etna, krv)ava

    morologija7 6iz imenica mo:e imati i dugu i kratku mno:inu7 mjesecevi + mjeseci, klini +

    klinovi, danovi + dani, miovi mii.

    -Imenice I - deklinacije obino u I jd. dolaze s nastavkom -im: solim, krvim, sa erim,

    laim, sa solim.

    -Hipokoristici zavravaju na -o, npr.ujo.

    -Ininitivi su uglavnom krnji.

    -enklitiki oblici ! i & mn. zamjenice

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    5/29

    -+onstrukcijom budem 0 pridjev radni izra:ava se radnja koja je ve) mo:da izvrena, ali

    )emo rezultate doznati u budu)nosti

    -esti su glagolski prilozi proli

    Sintaksa7 -1bian je u pripovijedanju 6 jd. umjesto 6 mn.7 Udarijo 1vabo.-/esto dolazi ! umjesto &7 (uvaj svojije lea; 2itaj ovije sviju.

    -Diva je konstrukcijasa 0 !7 3vata su s nas radili; 1ta e biti njeg4

    -0ativ mo:e do)i i za oznaavanje stanja u kojem se netko nalazi75a nam je biti zdravu6;

    *olje pametnu biti.

    -1bian je I u izrazima poput7 na bila curom, a on momkom.

    -0ativ dolazi i za oznaavanje stanja u kojem se tko nalazi7 njemu je lake i bosu; bolje

    pametnu biti

    -0ativ dolazi i za oznaavanje vremena7 dou godini;

    3eksik7

    Eanimljivi su sljede)i leksemi7 be%ati se Cplaiti seF; estito CsvadbaF, iznivljat

    CizmiljatiF, kleba Ctup no:F, mostanica CstepenicaF, njiverak CoranicaF, pola Cdrvena

    posuda za :itoF, zvidenjak Cda:devnjakF, proljeto Cprolje)eF, polag CpokrajF,parletat

    CgatatiF, navaditi se Cnaviknuti seF, kalendora CSvije)nicaF.

    E&"&061B1S&6S+I 0I4&35+2 ? novotokavski ikavski )akavski dijalekt

    -dijeli se na centralnobosanski i zapadnobosanski poddijalekt

    -5#n$'a"nobosansk podd!a"#k$za(va)a prostor u meurijeju Bosne i 'rbasa.

    "ored ijekavizama i )akavazima $ap, klia, moani, zvii% ima ostatke stare

    akcentuacije, ali s prevladavanjem etiriju novotokavski( akcenata. 6ajdosljedniji

    )akavizam javlja se u gornjem toku 'rbasa, u podruju 3ave i gornjeg toka #ame. !ovori u

    srednjem toku 'rbasa nemaju dosljedan )akavizam.

    Ikavizam je dosljedniji u gornjem toku 'rbasa, u podruju 3ave i gornjem toku #ame.

    -Izuzeci suelezo, cesta, zenica, koren, stareina, zanovetat, obe, tijesto, sijeno, vijenac,

    eo C(tioF%.

    G

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    6/29

    !ovori u srednjem toku 'rbasa imaju releksje i u primjerima njeko, njeto, njekada,

    djeko, kao i oblike ovijem, naijem, vaijem;

    grupa -ir 7 ijer: mijer, pijer, kumpijer;

    Izrazita je pojava redukcije neakcentirani( vokala78enca, vidla, nosla; kolca, udovca

    zatvorenost vokalske boje kod a u dugim slogovima7 ma!jka, ra!di.-prednji nazal dao je e, no ima i sluajeva s a: jamiti, jatra, prijat, jadro

    "romjena muki( imena odvija se po tipu promjene :enskog roda7 uje - uji; e%e -

    e%i.

    0osljedno se uva %: %avan, %asta, du%an, mu%a, ma%ana, pro%a, su%a, me%ak.

    gornjem toku 'rbasa ne razlikuju se arikatski parovi7 etiri, amija.

    "ostoje :enska imena e-tipa: $ani"e, /adire; 9ate; a isto tako i na -o: 5ervo, $ajro;

    oblici tiju, oviju $dolina Sane%;

    ovija, tija $dolina Busovae%.

    -este su reenice u kojima postoji anonimnost subjekta, npr. ubilo ga pred kuom;

    zaklalo ga, pualo ga.

    potreba instrumentala drutva bez prijedlogas: eta moncima, razgovara sestrom.

    Zapadnobosansk podd!a"#k$

    !ovori se na terenu zapadno od Bosanske +ostajnice i Bosanskog "etrovca u granicama

    Bosne i Hercegovine.

    -njeko, njeta, njekada, ali i eca, e + i; zatvoreni dugi vokali a i o;

    razlikovanje arikatski( parova;

    ostaci stari( oblika deklinacije7po tui lei, s moji sinovi;

    :enska imena s nominativom na -e: $ani"e, /adire, 9ate, 8late, a tako i muka imena na

    -e: $ase, $use; kao i :enska imena s nominativom na -o: /adro; ajko

    onologija7

    -onem"postoji samo u stranim rijeima i onomatopejama $Hrvati%

    -e)e je doe, poe, ali ima i dojde, pojde,pa ak doje.

    -l na kraju rijei esto prelazi u a, npr. uva, vidija, bija; u zapadnoj Bosni je esto doo,

    oo, uvo.

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    7/29

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    8/29

    -est je %abitual: slo:eni glagolski oblik sastavljen ode aoristas pomo)nog glagola biti i =.

    l. jd. imperativa. Slu:i u pripovijedanju za evociranje proli( radnji. 6pr. u Srednjoj #ami

    zabilje:eno je 3inko, on bi reci.

    -esto su imenice kamen, epa, ava :enskog roda

    -postoje mjesta gdje se deklinira Marko - Marke

    -u nekim se mjestima deklinira tiju, oniju; a u nekim tega, onega

    sintaksa7

    -rekventne su genitivne sintagme7ije on rata upamtijo. 2itaj zato ljudi i ena.

    -Ininitiv je redovit zu glagole nepotpuna znaenja75oo je kupit gnojiva; n mora do

    za "rtalj sata; n nee volit ut ovu vist.

    -Imperativom se esto priaju prole radnje7 *aci mriu, u"ati i prodaj ribu.

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    9/29

    !0)os$o%nobosansk podd!a"#k$

    1d Sarajeva preko Srebrnice do 'iegrada

    - mnogim se govorima ne razlikuju arikatski parovi

    -dosljedna sonantna geminacija7jenna, glanna, zanjnji

    -geminacije kappalo, zappe, odde, uttura-sekundarno % u mnogim primjerima7 ko%ci, li%ce, pu%aj

    -obli

Search related