7/26/2019 Bonjaka dijalektologija
1/29
-narjeje, dijalekt, mjesni govor, interdijalekt, razgovorni jezik
DIJALEKTI SREDNJOJUNOSLAVENSKOGA DIJASISTEMA
akavsko narjeje; kajkavsko narjeje; tokavsko narjeje
Svi dijalekti bosanskog jezika spadaju u tokavsko narjeje.
-tokavskim se narjejem govori u polovini naselja u Hrvatskoj, u cijeloj BIH i rnoj
!ori i Srbiji.
"ojedini tokavski idiomi postoje u #umunjskoj $#eka%, &ustriji $'la(ija u !radi)u%,
Italiji $*olise%, Sloveniji $Bojanci i *arindol u Beloj +rajini% i *aarskoj.
- predmigracijsko doba kajkavsko-tokavska granica bila je od u)a ne u Savu prema
sjeveroistoku prilino dalje od 'irovitice. /akavsko-tokavska granica ila je od 0inare i
istono od etine.
DIJALEKTI BOSANSKOG JEZIKA:
zapadnobosansk d!a"#k$
s$o%nobosansk d!a"#k$
zapadno'(#)o*a%k d!a"#k$
s$o%no'(#)o*a%k d!a"#k$
sand+a%k d!a"#k$
1S2&3I 0I4&35+2I 21+&'S+1! 6-/4&7
s"a*onsk ,posa*sk d!a"#k$ $samo Hrvati%.
/01ad!sko-*o!*o2ansk d!a"#k$ $samo Srbi%.
koso*sko-'#sa*sk d!a"#k$ $samo Srbi%
3 KRITERIJI ZA KLASI4IKA5IJU 6TOKAVSKOG NARJE7JA
a% 4e li akcentuacija novotokavska ili nije, tj. postoje li 8 naglaska kao u standardnom
jeziku ili se uva a% troakcenatski sustav . ili b% dvonaglasno stanje nakon gubitka
akuta .
U nae selodolazetrgovci, kupuju konjei goveda i odvodepreko rijeke.
9
7/26/2019 Bonjaka dijalektologija
2/29
Unae selo dolaze trgovci, kupujukonje i goveda i odvodepreko rijeke.
- objasniti preskakivanje akcenta u novotokavskoj akcentuaciji7 djev'ojka - dj'evojka,
sel'o - s'elo, ruk'a - r'uka. +od jednoslo:ni( rijei akcent nije imao gdje preskoiti.
-8 su novotokavska7 istono(ercegovaki; zapadno(ercegovaki; zapadnobosanski,
umadijsko-vojvoanski
-8 su starotokavska7 slavonski, istonobosanski; sand:aki; kosovsko-resavski
b% #eleksi jata $ikavski, ijekavski, ekavski%
-< su dijalekta $i%jekavska7 istono(ercegovaki; istonobosanski i sand:aki
-= su ekavska7 umadijsko-vojvoanski i kosovsko-resavski
-= je ikavska7 zapadnobosanski i zapadno(ercegovaki
-9 je s razliitim releksima jata $i ikavski i ekavski%7 slavonski
2reba napomenuti da je ikavtina u prolosti zauzimala mnogo ve)i dio podruja Bosne i
Hercegovine negoli ga zauzima danas, a ijekavtina mnogo manji nego danas. 2o vidimo i
po jezinim zapisima na ste)cima.
irenju ijekavice naroito su doprinijele migracije 'la(a - stoara s podruja Hercegovine
i dananje rne !ore - dakle sa ijekavski( podruja. 'lasi su posebno naseljavali ona
podruja koja su tijekom ratovanja bila opustoena i na kojima je stanovnitvo
prorijeeno. +ao dominantan element na tim podrujima, doseljeni 'lasi su postepeno
nametnuli starenicima svoj govor.
2amo gdje je domicilno stanovnitvo ostalo kompaktno i dominantno - ikavica se zadr:ala
gotovo do dananji( dana, kao to je to sluaj sa srednjom Bosnom. 6a drugim mjestima,
ona je potisnuta. 2aj se proces mo:e pratiti na osnovu osmanski( popisni( detera, gdje su
osobna imena i toponimi bilje:eni osmansko-arapskim pismom - dakle tu nema zabune
oko slova jat. +od neki( pisaca iz >'II stolje)a $ranjevaca i muslimanski( al(amijado
pjesnika%, ikavica je jo uvijek dominantna. poznatom rjeniku *u(ameda Hevaji
skuija, mijeaju se ikavica i ijekavica.
=
7/26/2019 Bonjaka dijalektologija
3/29
7/26/2019 Bonjaka dijalektologija
4/29
-Suglasnik ljponekad se zamjenjuje sj: jubav, boji
-Svugdje dolazi do, po, a ne dojti, pojti.
-6ovo jotovanje rijetko je provedeno7snopje, divja, ledja, listje, bratja, rodjaci, divji,
netjak, najdem, djevojka, potjerati
- anamo @[email protected] do, po dakle bez -jt-7 esto je u prezentu dojem il nanijem; dodem, nanidem &2uzla%,
-u Sarajevu %prelazi u k u dadok @dado(@.
-slijedovi dn, dnj, dm obino se svode na gubljenje d: glana, oma%, nevnica @[email protected],
zanji%, ali mo:e do)i i do drugi( rezultata, npr. geminacije $produljene artikulacije% naza7
zajenno, ponne, glanna, zanjnji, omma% $'isoko%.
/esta je tzv. orijentalna geminacija7lla%,
-este su metateze7 tvica @[email protected], vele @[email protected], kujrak @[email protected], kvulko @[email protected], mavra
@[email protected], namastir
-gotovo svugdje je vas.
&kcentuacija je starotokavska7 (or)ii, *eg)ii, pos)o, pam)etna, krv)ava
morologija7 6iz imenica mo:e imati i dugu i kratku mno:inu7 mjesecevi + mjeseci, klini +
klinovi, danovi + dani, miovi mii.
-Imenice I - deklinacije obino u I jd. dolaze s nastavkom -im: solim, krvim, sa erim,
laim, sa solim.
-Hipokoristici zavravaju na -o, npr.ujo.
-Ininitivi su uglavnom krnji.
-enklitiki oblici ! i & mn. zamjenice
7/26/2019 Bonjaka dijalektologija
5/29
-+onstrukcijom budem 0 pridjev radni izra:ava se radnja koja je ve) mo:da izvrena, ali
)emo rezultate doznati u budu)nosti
-esti su glagolski prilozi proli
Sintaksa7 -1bian je u pripovijedanju 6 jd. umjesto 6 mn.7 Udarijo 1vabo.-/esto dolazi ! umjesto &7 (uvaj svojije lea; 2itaj ovije sviju.
-Diva je konstrukcijasa 0 !7 3vata su s nas radili; 1ta e biti njeg4
-0ativ mo:e do)i i za oznaavanje stanja u kojem se netko nalazi75a nam je biti zdravu6;
*olje pametnu biti.
-1bian je I u izrazima poput7 na bila curom, a on momkom.
-0ativ dolazi i za oznaavanje stanja u kojem se tko nalazi7 njemu je lake i bosu; bolje
pametnu biti
-0ativ dolazi i za oznaavanje vremena7 dou godini;
3eksik7
Eanimljivi su sljede)i leksemi7 be%ati se Cplaiti seF; estito CsvadbaF, iznivljat
CizmiljatiF, kleba Ctup no:F, mostanica CstepenicaF, njiverak CoranicaF, pola Cdrvena
posuda za :itoF, zvidenjak Cda:devnjakF, proljeto Cprolje)eF, polag CpokrajF,parletat
CgatatiF, navaditi se Cnaviknuti seF, kalendora CSvije)nicaF.
E&"&061B1S&6S+I 0I4&35+2 ? novotokavski ikavski )akavski dijalekt
-dijeli se na centralnobosanski i zapadnobosanski poddijalekt
-5#n$'a"nobosansk podd!a"#k$za(va)a prostor u meurijeju Bosne i 'rbasa.
"ored ijekavizama i )akavazima $ap, klia, moani, zvii% ima ostatke stare
akcentuacije, ali s prevladavanjem etiriju novotokavski( akcenata. 6ajdosljedniji
)akavizam javlja se u gornjem toku 'rbasa, u podruju 3ave i gornjeg toka #ame. !ovori u
srednjem toku 'rbasa nemaju dosljedan )akavizam.
Ikavizam je dosljedniji u gornjem toku 'rbasa, u podruju 3ave i gornjem toku #ame.
-Izuzeci suelezo, cesta, zenica, koren, stareina, zanovetat, obe, tijesto, sijeno, vijenac,
eo C(tioF%.
G
7/26/2019 Bonjaka dijalektologija
6/29
!ovori u srednjem toku 'rbasa imaju releksje i u primjerima njeko, njeto, njekada,
djeko, kao i oblike ovijem, naijem, vaijem;
grupa -ir 7 ijer: mijer, pijer, kumpijer;
Izrazita je pojava redukcije neakcentirani( vokala78enca, vidla, nosla; kolca, udovca
zatvorenost vokalske boje kod a u dugim slogovima7 ma!jka, ra!di.-prednji nazal dao je e, no ima i sluajeva s a: jamiti, jatra, prijat, jadro
"romjena muki( imena odvija se po tipu promjene :enskog roda7 uje - uji; e%e -
e%i.
0osljedno se uva %: %avan, %asta, du%an, mu%a, ma%ana, pro%a, su%a, me%ak.
gornjem toku 'rbasa ne razlikuju se arikatski parovi7 etiri, amija.
"ostoje :enska imena e-tipa: $ani"e, /adire; 9ate; a isto tako i na -o: 5ervo, $ajro;
oblici tiju, oviju $dolina Sane%;
ovija, tija $dolina Busovae%.
-este su reenice u kojima postoji anonimnost subjekta, npr. ubilo ga pred kuom;
zaklalo ga, pualo ga.
potreba instrumentala drutva bez prijedlogas: eta moncima, razgovara sestrom.
Zapadnobosansk podd!a"#k$
!ovori se na terenu zapadno od Bosanske +ostajnice i Bosanskog "etrovca u granicama
Bosne i Hercegovine.
-njeko, njeta, njekada, ali i eca, e + i; zatvoreni dugi vokali a i o;
razlikovanje arikatski( parova;
ostaci stari( oblika deklinacije7po tui lei, s moji sinovi;
:enska imena s nominativom na -e: $ani"e, /adire, 9ate, 8late, a tako i muka imena na
-e: $ase, $use; kao i :enska imena s nominativom na -o: /adro; ajko
onologija7
-onem"postoji samo u stranim rijeima i onomatopejama $Hrvati%
-e)e je doe, poe, ali ima i dojde, pojde,pa ak doje.
-l na kraju rijei esto prelazi u a, npr. uva, vidija, bija; u zapadnoj Bosni je esto doo,
oo, uvo.
7/26/2019 Bonjaka dijalektologija
7/29
7/26/2019 Bonjaka dijalektologija
8/29
-est je %abitual: slo:eni glagolski oblik sastavljen ode aoristas pomo)nog glagola biti i =.
l. jd. imperativa. Slu:i u pripovijedanju za evociranje proli( radnji. 6pr. u Srednjoj #ami
zabilje:eno je 3inko, on bi reci.
-esto su imenice kamen, epa, ava :enskog roda
-postoje mjesta gdje se deklinira Marko - Marke
-u nekim se mjestima deklinira tiju, oniju; a u nekim tega, onega
sintaksa7
-rekventne su genitivne sintagme7ije on rata upamtijo. 2itaj zato ljudi i ena.
-Ininitiv je redovit zu glagole nepotpuna znaenja75oo je kupit gnojiva; n mora do
za "rtalj sata; n nee volit ut ovu vist.
-Imperativom se esto priaju prole radnje7 *aci mriu, u"ati i prodaj ribu.
7/26/2019 Bonjaka dijalektologija
9/29
!0)os$o%nobosansk podd!a"#k$
1d Sarajeva preko Srebrnice do 'iegrada
- mnogim se govorima ne razlikuju arikatski parovi
-dosljedna sonantna geminacija7jenna, glanna, zanjnji
-geminacije kappalo, zappe, odde, uttura-sekundarno % u mnogim primjerima7 ko%ci, li%ce, pu%aj
-obli
