Bošnjačka dijalektologija

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    1/29

    -narjeje, dijalekt, mjesni govor, interdijalekt, razgovorni jezik

    DIJALEKTI SREDNJOJUNOSLAVENSKOGA DIJASISTEMA

    akavsko narjeje; kajkavsko narjeje; tokavsko narjeje

    Svi dijalekti bosanskog jezika spadaju u tokavsko narjeje.

    -tokavskim se narjejem govori u polovini naselja u Hrvatskoj, u cijeloj BIH i rnoj

    !ori i Srbiji.

    "ojedini tokavski idiomi postoje u #umunjskoj $#eka%, &ustriji $'la(ija u !radi)u%,

    Italiji $*olise%, Sloveniji $Bojanci i *arindol u Beloj +rajini% i *aarskoj.

    - predmigracijsko doba kajkavsko-tokavska granica bila je od u)a ne u Savu prema

    sjeveroistoku prilino dalje od 'irovitice. /akavsko-tokavska granica ila je od 0inare i

    istono od etine.

    DIJALEKTI BOSANSKOG JEZIKA:

    zapadnobosansk d!a"#k$

    s$o%nobosansk d!a"#k$

    zapadno'(#)o*a%k d!a"#k$

    s$o%no'(#)o*a%k d!a"#k$

    sand+a%k d!a"#k$

    1S2&3I 0I4&35+2I 21+&'S+1! 6-/4&7

    s"a*onsk ,posa*sk d!a"#k$ $samo Hrvati%.

    /01ad!sko-*o!*o2ansk d!a"#k$ $samo Srbi%.

    koso*sko-'#sa*sk d!a"#k$ $samo Srbi%

    3 KRITERIJI ZA KLASI4IKA5IJU 6TOKAVSKOG NARJE7JA

    a% 4e li akcentuacija novotokavska ili nije, tj. postoje li 8 naglaska kao u standardnom

    jeziku ili se uva a% troakcenatski sustav . ili b% dvonaglasno stanje nakon gubitka

    akuta .

    U nae selodolazetrgovci, kupuju konjei goveda i odvodepreko rijeke.

    9

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    2/29

    Unae selo dolaze trgovci, kupujukonje i goveda i odvodepreko rijeke.

    - objasniti preskakivanje akcenta u novotokavskoj akcentuaciji7 djev'ojka - dj'evojka,

    sel'o - s'elo, ruk'a - r'uka. +od jednoslo:ni( rijei akcent nije imao gdje preskoiti.

    -8 su novotokavska7 istono(ercegovaki; zapadno(ercegovaki; zapadnobosanski,

    umadijsko-vojvoanski

    -8 su starotokavska7 slavonski, istonobosanski; sand:aki; kosovsko-resavski

    b% #eleksi jata $ikavski, ijekavski, ekavski%

    -< su dijalekta $i%jekavska7 istono(ercegovaki; istonobosanski i sand:aki

    -= su ekavska7 umadijsko-vojvoanski i kosovsko-resavski

    -= je ikavska7 zapadnobosanski i zapadno(ercegovaki

    -9 je s razliitim releksima jata $i ikavski i ekavski%7 slavonski

    2reba napomenuti da je ikavtina u prolosti zauzimala mnogo ve)i dio podruja Bosne i

    Hercegovine negoli ga zauzima danas, a ijekavtina mnogo manji nego danas. 2o vidimo i

    po jezinim zapisima na ste)cima.

    irenju ijekavice naroito su doprinijele migracije 'la(a - stoara s podruja Hercegovine

    i dananje rne !ore - dakle sa ijekavski( podruja. 'lasi su posebno naseljavali ona

    podruja koja su tijekom ratovanja bila opustoena i na kojima je stanovnitvo

    prorijeeno. +ao dominantan element na tim podrujima, doseljeni 'lasi su postepeno

    nametnuli starenicima svoj govor.

    2amo gdje je domicilno stanovnitvo ostalo kompaktno i dominantno - ikavica se zadr:ala

    gotovo do dananji( dana, kao to je to sluaj sa srednjom Bosnom. 6a drugim mjestima,

    ona je potisnuta. 2aj se proces mo:e pratiti na osnovu osmanski( popisni( detera, gdje su

    osobna imena i toponimi bilje:eni osmansko-arapskim pismom - dakle tu nema zabune

    oko slova jat. +od neki( pisaca iz >'II stolje)a $ranjevaca i muslimanski( al(amijado

    pjesnika%, ikavica je jo uvijek dominantna. poznatom rjeniku *u(ameda Hevaji

    skuija, mijeaju se ikavica i ijekavica.

    =

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    3/29

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    4/29

    -Suglasnik ljponekad se zamjenjuje sj: jubav, boji

    -Svugdje dolazi do, po, a ne dojti, pojti.

    -6ovo jotovanje rijetko je provedeno7snopje, divja, ledja, listje, bratja, rodjaci, divji,

    netjak, najdem, djevojka, potjerati

    - anamo @onamo@- do, po dakle bez -jt-7 esto je u prezentu dojem il nanijem; dodem, nanidem &2uzla%,

    -u Sarajevu %prelazi u k u dadok @dado(@.

    -slijedovi dn, dnj, dm obino se svode na gubljenje d: glana, oma%, nevnica @dnevnica@,

    zanji%, ali mo:e do)i i do drugi( rezultata, npr. geminacije $produljene artikulacije% naza7

    zajenno, ponne, glanna, zanjnji, omma% $'isoko%.

    /esta je tzv. orijentalna geminacija7lla%,

    -este su metateze7 tvica @ptica@, vele @pele@, kujrak @kurjak@, kvulko @klupko@, mavra

    @marva@, namastir

    -gotovo svugdje je vas.

    &kcentuacija je starotokavska7 (or)ii, *eg)ii, pos)o, pam)etna, krv)ava

    morologija7 6iz imenica mo:e imati i dugu i kratku mno:inu7 mjesecevi + mjeseci, klini +

    klinovi, danovi + dani, miovi mii.

    -Imenice I - deklinacije obino u I jd. dolaze s nastavkom -im: solim, krvim, sa erim,

    laim, sa solim.

    -Hipokoristici zavravaju na -o, npr.ujo.

    -Ininitivi su uglavnom krnji.

    -enklitiki oblici ! i & mn. zamjenice

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    5/29

    -+onstrukcijom budem 0 pridjev radni izra:ava se radnja koja je ve) mo:da izvrena, ali

    )emo rezultate doznati u budu)nosti

    -esti su glagolski prilozi proli

    Sintaksa7 -1bian je u pripovijedanju 6 jd. umjesto 6 mn.7 Udarijo 1vabo.-/esto dolazi ! umjesto &7 (uvaj svojije lea; 2itaj ovije sviju.

    -Diva je konstrukcijasa 0 !7 3vata su s nas radili; 1ta e biti njeg4

    -0ativ mo:e do)i i za oznaavanje stanja u kojem se netko nalazi75a nam je biti zdravu6;

    *olje pametnu biti.

    -1bian je I u izrazima poput7 na bila curom, a on momkom.

    -0ativ dolazi i za oznaavanje stanja u kojem se tko nalazi7 njemu je lake i bosu; bolje

    pametnu biti

    -0ativ dolazi i za oznaavanje vremena7 dou godini;

    3eksik7

    Eanimljivi su sljede)i leksemi7 be%ati se Cplaiti seF; estito CsvadbaF, iznivljat

    CizmiljatiF, kleba Ctup no:F, mostanica CstepenicaF, njiverak CoranicaF, pola Cdrvena

    posuda za :itoF, zvidenjak Cda:devnjakF, proljeto Cprolje)eF, polag CpokrajF,parletat

    CgatatiF, navaditi se Cnaviknuti seF, kalendora CSvije)nicaF.

    E&"&061B1S&6S+I 0I4&35+2 ? novotokavski ikavski )akavski dijalekt

    -dijeli se na centralnobosanski i zapadnobosanski poddijalekt

    -5#n$'a"nobosansk podd!a"#k$za(va)a prostor u meurijeju Bosne i 'rbasa.

    "ored ijekavizama i )akavazima $ap, klia, moani, zvii% ima ostatke stare

    akcentuacije, ali s prevladavanjem etiriju novotokavski( akcenata. 6ajdosljedniji

    )akavizam javlja se u gornjem toku 'rbasa, u podruju 3ave i gornjeg toka #ame. !ovori u

    srednjem toku 'rbasa nemaju dosljedan )akavizam.

    Ikavizam je dosljedniji u gornjem toku 'rbasa, u podruju 3ave i gornjem toku #ame.

    -Izuzeci suelezo, cesta, zenica, koren, stareina, zanovetat, obe, tijesto, sijeno, vijenac,

    eo C(tioF%.

    G

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    6/29

    !ovori u srednjem toku 'rbasa imaju releksje i u primjerima njeko, njeto, njekada,

    djeko, kao i oblike ovijem, naijem, vaijem;

    grupa -ir 7 ijer: mijer, pijer, kumpijer;

    Izrazita je pojava redukcije neakcentirani( vokala78enca, vidla, nosla; kolca, udovca

    zatvorenost vokalske boje kod a u dugim slogovima7 ma!jka, ra!di.-prednji nazal dao je e, no ima i sluajeva s a: jamiti, jatra, prijat, jadro

    "romjena muki( imena odvija se po tipu promjene :enskog roda7 uje - uji; e%e -

    e%i.

    0osljedno se uva %: %avan, %asta, du%an, mu%a, ma%ana, pro%a, su%a, me%ak.

    gornjem toku 'rbasa ne razlikuju se arikatski parovi7 etiri, amija.

    "ostoje :enska imena e-tipa: $ani"e, /adire; 9ate; a isto tako i na -o: 5ervo, $ajro;

    oblici tiju, oviju $dolina Sane%;

    ovija, tija $dolina Busovae%.

    -este su reenice u kojima postoji anonimnost subjekta, npr. ubilo ga pred kuom;

    zaklalo ga, pualo ga.

    potreba instrumentala drutva bez prijedlogas: eta moncima, razgovara sestrom.

    Zapadnobosansk podd!a"#k$

    !ovori se na terenu zapadno od Bosanske +ostajnice i Bosanskog "etrovca u granicama

    Bosne i Hercegovine.

    -njeko, njeta, njekada, ali i eca, e + i; zatvoreni dugi vokali a i o;

    razlikovanje arikatski( parova;

    ostaci stari( oblika deklinacije7po tui lei, s moji sinovi;

    :enska imena s nominativom na -e: $ani"e, /adire, 9ate, 8late, a tako i muka imena na

    -e: $ase, $use; kao i :enska imena s nominativom na -o: /adro; ajko

    onologija7

    -onem"postoji samo u stranim rijeima i onomatopejama $Hrvati%

    -e)e je doe, poe, ali ima i dojde, pojde,pa ak doje.

    -l na kraju rijei esto prelazi u a, npr. uva, vidija, bija; u zapadnoj Bosni je esto doo,

    oo, uvo.

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    7/29

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    8/29

    -est je %abitual: slo:eni glagolski oblik sastavljen ode aoristas pomo)nog glagola biti i =.

    l. jd. imperativa. Slu:i u pripovijedanju za evociranje proli( radnji. 6pr. u Srednjoj #ami

    zabilje:eno je 3inko, on bi reci.

    -esto su imenice kamen, epa, ava :enskog roda

    -postoje mjesta gdje se deklinira Marko - Marke

    -u nekim se mjestima deklinira tiju, oniju; a u nekim tega, onega

    sintaksa7

    -rekventne su genitivne sintagme7ije on rata upamtijo. 2itaj zato ljudi i ena.

    -Ininitiv je redovit zu glagole nepotpuna znaenja75oo je kupit gnojiva; n mora do

    za "rtalj sata; n nee volit ut ovu vist.

    -Imperativom se esto priaju prole radnje7 *aci mriu, u"ati i prodaj ribu.

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    9/29

    !0)os$o%nobosansk podd!a"#k$

    1d Sarajeva preko Srebrnice do 'iegrada

    - mnogim se govorima ne razlikuju arikatski parovi

    -dosljedna sonantna geminacija7jenna, glanna, zanjnji

    -geminacije kappalo, zappe, odde, uttura-sekundarno % u mnogim primjerima7 ko%ci, li%ce, pu%aj

    -oblik mno:ine 1vabi, 1ljivi

    s$o%no'(#)o*a%k podd!a"#k$

    -1d skoplja do "odvele:ja7

    -dosljedan ijekavizam u dugim slogovima7 bijelo, mlijeko, sijeno; razliiti releksi za jat u

    kratkim slogovima7pjesma, vjera, eca, ali bregovi, vremena, deko, cesta, 8enica, neko,

    nekakav;postojanje releksa s i: volio, elio, cio, biljeg, sieti, usielica

    -jekavsko jotovanje7 eca, erati, pljesma, vljera, epalo ed, grmljeti, edilo cjediloC,

    neelja, vieti. +od takve jotacije esto se gubi v: meed, etalo je.

    -dosljedan takavizam7tap, item, klijeta, ognjite, dadevnjak, zvii

    -promjena muki( imena po (ercegovako-crnogorskom tipu7 ujo uja, uju; e%o

    e%a e%u.

    -nastavci stari( tvrdi( osnova7 naijem, vruijem

    -tipina novotokavska akcentuacija sa dva silazna i dva uzlazna akcenta

    -prenoenje akcenta na proklitike7 n)a ruku, n)a vodu, )od brata, prek)o kue

    (#n$'a"no'(#)o*a%k podd!a"#k$

    -ire podruje *ostara, Stoca i /apljine

    -nedosljedna jekavtina u dugim slogovima7sjeno, bjelo, snjeg

    -ne tako dosljedno jekavsko jotovanje kao u istono(ercegovakom poddijalektu7 pjesma,

    vjera, mjera

    -povremeno se javljaju i ikavizmi7 nevista, nisam, nismo

    -grupa re umjesto ra: rebac, resti, greblje

    N

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    10/29

    -nerazlikovanje arikatski( parova7 etiri, amija

    -zamjena lj sj: jubav, boji, poje

    -uvanje suglasnika %: me%ak, male%an, pla%o, mer%aba, %anuma,

    -obezvuivanje zvuni( suglasnika na kraju rijei7*o, druk, no

    -promjena muki( imena po bosanskom tipu $kao po :enskom rodu%7uje uji- uju-u pridjevskoj promjeni nastavci stari( meki( osnova7 mojim, dobrim, vruim

    -gubljenje imperekta

    s!#*#'no'(#)o*a%k podd!a"#k$

    -sjeverni dio mostarskog podruja i podruje +onjica

    -dosljedna ijekavizam te mnogo vie ikavizama nego u drugim istono(ercegovakim

    dijalektima

    -jekavsko jotovanje rjee nego u centralno(ercegovakom

    -nerazlikovanje arikatski( parova

    -zamjena lj sj: judi, jeto

    -)akavizam7ene, ap, ognjie, moani

    -skra)ivanje vokalnoga r: krv, crv

    E&"&061H5#5!1'&/+I 0I4&35+2

    -manji dio zapadne Hercegovine, podruje 3jubukog, /apljine i *ostara

    -dosljedan ikavizam7 dite, dica, mliko, sino, lipota, vrime, bisan, vrimena, di, bii

    -dosljedan takavizam7tap, tene, klita, ognjite, kosite, modani, plandite, dadenjak

    -etiri novotokavska akcenta

    -izjednaenost 03I mn.

    -poluglas zna do)i i u slabu polo:aju $ava, pasu%. 2u imamo pojavu jake vokalnosti; isto kao

    i u vaistinu, vavijek, pasa ! jd. ? primjeri jake vokalnosti

    -sa:imanje vokalske grupeao u korist prvog dijela7 doa, poa, bija, uja, ia, vidija

    -samoglasnik o ispred nprelazi u u: un, unda, lunac

    -samoglasnik % uva se dosljedno7 %alva, %amajlija, %ajvan, %aber

    -sonant mprelazi u n na kraju rijei7 ujen, ne dan, iden

    - u r: more

    9O

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    11/29

    -grupa re umjesto ro: uzresti, resti, naresta, rebac, greblje

    -zamjena sonanata lj i nj sonantimaj i n: =ubuki, judi, zemja, grabje, kenac, nemu, kon,

    trena

    -dosljedno vrenje novog jotovanja7snoblje, greblje, zdravlje, grmlje, prue, lie

    -nerazlikovanje arikatski( parova7 etiri, ovik, amija, daia-nevrenje sibilarizacije u 03 im. :.r.7 ruki, nogi, divojki, motiki, u beiki

    -obezvuivanje suglasnika na kraju rijei7grat, no

    -pojednostavljivanje suglasniki( grupast, t, d: prs, pri, groz

    razliita sa:imanja7svedno, oe CovjeeF,grota Cgre(otaF, njevCnji(ov; mrtac i oek; ko,

    tica, sovati

    -+od Hrvata i Srba esto izostaju# i ": venjer, kuvar, rana C(ranaF,siroma, uvo, daktati, ja

    big Cja bi(F, nijovo, snaa @sna(a@.

    *orologija7

    -u dijelu govora redovito jeta, a to dolazi samo u primjerima kao zamjeram mu to nije

    doao; 1to si donio4 $jednina%7 1ta si &sve> donio4 $mno:ina%.

    raznim govorima sauvan je ! esa. 03I esto glasi nami odnosno vami.

    -imenica um :enskog je roda

    -u dijelu govora redovito jeta, ato samo u primjerima zamjeram mu to nije doaoJ;to

    se donio4 o jednini 1ta si mi donio4 o mno:ini

    -u nekim je govorima aorist u 9.l.mn. namo: legomo, doomo

    -izrazita je uporaba slavenskog genitiva

    -u ininitivu se uva i

    -glagolpitati genitivsku rekciju72itala sam ire.

    -este su bezline reenice tipa dolo noas, uzelo novce

    -uop)eni nastavaku u

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    12/29

    -u !& i 03 jd. pridjevsko-zamjenike deklinacije gotovo su redovni dulji nastavci7 novoga,

    novomu.

    -dadem iznadem uz dam iznam

    -konstrukcija budem P in"initiv: kad budemo putovati

    Sintaksa7

    -gdje+kuda+kamo $nema kamo nego samo kuda, a esto se pogreno koristigdje%.

    -poto+buduida7potoje samo vremenski veznik, a budui da uzroni

    -jedninski oblici esto zamjenjuju s mno:inskim7

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    13/29

    -u sintaksi poreme)en odnos izmeu pade:a za obilje:avanje mjesta kao lokacije,

    orijentacije i cilja7 eto ga u selo; kad smo bili pod *ar, izide pred kuom

    - leksiku je veliki broj romanizama i albanizama.

    -u mrkovi)kom poddijalektu uva se neizmijenjena grupa dv: dvignut; ostaci starog & jd.jednakog nominativu kod imenica koje znae :ivo bi)e7 lijek za ovi crv; ditongizacija o u

    uo

    -

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    14/29

    d% /esto se izostavlja glagolski predikat $U mene druina velika.%

    -leksik7#oklica ku(injska stolica bez naslona; kecelja, odak, litka cjevanica, lanac

    mjera za zemlju, opleak potkoulja, pokrovac- lagani pokriva napravljen od

    nepotrebni( krpa,prosluk prsluk.

    =% *&0I4S+1-'14'1Q&6S+I 0I4&35+2 ? novotokavski ijekavski dijalekt

    - 6jime se govori u velikom dijelu 'ojvodine i na zapadu sjeverne Srbije.

    - +ontinuante jata uglavnom su ekavske osim zakoniti( ikavizama $meni, tebi, sebi%

    - Eavrno ao daje o: io, poo, avo, reko.

    - Suglasnik# se gubi7 ou, uvo, mijur.

    - ijeli je dijalekt izrazitotakavski.

    - "od utjecajem rumunjskog jezika izgubljeno je razlikovanje pade:a mjesta i cilja

    kretanja7Aivi u /ikindu; Aivi u ?aljevo.

    - +omparativi dulji, vilji.

    - 6astavakam u prezentu glagola na ?ivati:kazivam, zaraivam.

    - &kcenti tipa itamo, itamo, zeleno

    - 3eksik7 mnogo rijei maarskog i njemakog podrijetla $"laa, komija, varo%

    - 0osljedno je l u o na kraju sloga7sto, soko, eona kost.

    -

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    15/29

    c%

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    16/29

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    17/29

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    18/29

    sonant v: uvo, pavuk, savone, izuvo se

    sonantj: ujo, kisejo, izujo, dijo + dio

    sonant m: oktombar

    spirants: spu

    velar %: ve%ne8N. *etateze7 namastier, barjak + bajrak

    GO. 0esonorizacija7zub + zup; ed + et; mu + mu

    G9. geminate7sitte, glanna, u%ammed; lla%

    *orologija7

    9. *uka osobna imena mijenjaju se po promjeni imenica :enskog roda na -a: Bbro - Bbre -

    Bbri.

    &ko je u pitanju osnovno osobno ime, promjena ostaje u kategoriji imenica mukog roda7

    arko - arka - arku.

    =. 'okativ jednine imenica mukog roda7 muu + mue.6astavak -u je e)i iza palatalni(

    suglasnika.

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    19/29

    07 3premi se obanom; Bdi koscom

    37 u zubim; po zubije; po noktije; na nokti

    L. 03 jd. imenica :enskog roda7

    6ema sibilarizacije kod imenica sa suglasnikim skupinama -sk, -ck i -k: maki, kocki,mazgi

    M. Imenica mati: 2a imenica u nominativu oblik matera.

    N. Imenice srednjeg roda7

    3 mn.po selije; po brdije; na vratije; u kolije

    9O. Eamjenice7s tobom + s tebom; s vama + s vami; im + jim + %im;

    -usporedo postoje neto + neta;

    -nji%ov + njijov + njiov + nijev + njiv

    99. Ininitiv7 iziti @izjesti@;

    -glagoli s -nu- esto imaju oblike na -ni-: skiniti, poginiti, digniti, kreniti

    9=. "rezent7sjeku + sjeu; mugu + mogu + morem + moem;

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    20/29

    25*53465 1S1BI65 /&+&'S+1! 6-/4&7

    9. 6aziv je dobilo po zamjenici a $! esa% koja se iskljuivo javlja u tom narjeju. 1na se i

    ne govori na cijelom podruju akavskog narjeja $na +oruli, 3astovu i "eljecu govori seto, a u Istri oko rijeke *irne kaj7 Alen Vitasovi!!!).Sam nastanak te zamjenice mo:emo

    objasniti vokalizacijom staroslavenski( glasova iu jakim polo:ajima7 a. /este su

    vezeprijedlog 0 a kao to supo, na, za, va, niza, kroza, poda...

    -#ijeka etina smatra se granicom prema jugu. 1na se prostire i u kontinentalnom dijelu

    Hrvatske7 1ko gornji( tokova rijeka 0obre i *re:nice $1toac, dolina !acke, Brinje,

    Dumberak% s dosta kajkavski( i tokavski( elemenata. 2o se radi o stanovnitvu koje se

    povuklo pred 2urcima u unutranjost.

    1p)enita je osobina akavskog narjeja 4&+& '1+&361S2 jer se stari poluglasovi

    vokaliziraju i tamo gdje se gube u gotovo svim jezicima zbog slabog polo:aja, npr. stsl.

    mln >ak. malin 7 tok. mlin &otuda i prezime alinar to prema tome ne znai da je

    nastalo od malina% kajk. ; stsl.mnojo7 ak. manom 7tok. mnom, stsl. kde ak. kade

    7 tok.gdje, ak..pasa &! mn.% tok.pasa.

    +ao to vidimo, u akavskom se narjeju ti stari poluglasovi naje)e ostvaruju kao a.

    4aka vokalnost je osobina i kajkavskog narjeja, ali ne u tolikoj mjeri kao u

    akavskom.

    =. 0IA216!IE&I4&7

    0itongizacija je slo:eni glas koji nastaje neprekinutim klizanjem iz polo:aja jednog

    vokala u polo:aj drugog u istom slogu. 0rugi je dio ditonga obino dulji.

    2emeljne su ditongizacije sljede)e7

    o 7 uo - nuos, muoj, kuopat, *uog, puot, kuolj, bruod, tvuoj

    e7 ie - piet, debiel, ienska, enie, zviezd, srieda, cieli

    "onegdje postoji ditongizacija a 7oa ili ua ili uo ili ao - groad mloada, dvua, nua, duon,

    glaova, traova

    =O

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    21/29

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    22/29

    . E'/65 &A#I+&25 Q I 0D

    2e se arikate nisu razvile. "raslavensko dj relektiralo se u akavac kaoj, npr. meja,

    preja, tujina, slaji $komp.%,zagrajen, riji, nasajen.

    Strano d se zamjenjuje sa, npr.ep, svidoba, igerica.

    L. /&+&'S+1 V

    /akavsko izgovara se neto umekanije od tokavskog .

    M. &+&'IE&*

    "od tom pojavom podrazumijevamo izgovor c umjesto , npr. ca, zac, macka; z

    umjesto, npr.zena, *oze, lezat, kazes is umjesto, npr. musko, maska.

    mjesto i mogu se pojaviti i umekano i , npr., prti, uma, koko, ut, dui,

    ena.

    N. "#I453&E *6

    2a promjena dolazi samo kod nastavani( m, npr.govorin, popon, rukun, s braton,

    iden. 4asno, m koja nisu nastavci, ostaju nepromijenjena, npr. dim,

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    23/29

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    24/29

    b% lj 7l 7 nedila, sliva, kosula, kluka

    0epalatalizacija njpostoji samo na otoku Susku, i to samo kod stariji( nj, a ne nj, npr.

    ogan, Coin, kon, ali u"anje, netjakinja, stanje.

    9G. &+562&I4&

    Ea akavsku akcentuaciju bi se moglo re)i da ima < naglaska . *ogu) je naglasak

    na zadnjem slogu jer u nekim akavskim govorima nije dolo do novotokavski( pomicanja

    naglasaka, npr. noga, darivat, glava, ruka, glave

    1no to laici prepoznaju kao takozvano akavsko razvlaenje je akut. drugom dijelu

    sloga je govorna sila ve)a i glas poraste, npr.sua, ne,glav $! mn.%

    9. *1#A131+5 1S1BI65

    a% nema duge mno:ine7gradi, vrazi

    b% nulti morem u genitivu mno:ine, npr. @i ki si preletel sto mor i sto jezer.

    aal san te, o mat moje% otrok. ?a njen jo spi vas pla moje% krvave% ruk.

    c% dativ mno:ine na -m odnosno na -n, npr.sinovom, enan, i ivimo i poruujemo svojin

    "amejan.

    d% lokativ mno:ine na -%, npr.a cvete% ga suil njegove% mlade% sliv. noni s pipun v

    uste%. 2o umica% moran beat. 2o krove% make skau.

    e% lokativ jednine imenica na -e, npr.5u% je to po mrtvakoj svee. 8a je po nebe mesec

    eal4 a brege v' otarije na boarije smo boi igrali. B na vode su se prali da pasa goli.

    % akuzativ i nominativ mno:ine na -i imenica :enskog roda, npr.a brege v' otarije na

    boarije smo boi igrali. bali su sve kui, palaci i vili. 3en su bavi nabijali. 8apra bin

    criekvi. $iti bin dole se krune nabot &odjednom%.8ramna si kun"ini. $"oravnao si granice.%

    Aeliezne rateli $ipke% na ukne od mojie% dumbra" me diele. 2rve bavi dinamita undeka je

    videla.

    g% instrumental mno:ine na -i, ?a njoj z mrzlemi u rukami zavit su tugu.

    =8

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    25/29

    9 TEMELJNE OSOBINE 6TOKAV6TINE

    a% 1to ilita kao zamjenika rije

    c% Sauvane nenaglaene duljine

    e% naelo maksimalne slobode glede distribucije vokala7 svaki vokal mo:e stajati u

    poetnom, sredinjem i doetnom polo:aju; svaki mo:e biti dug i kratak; svaki mo:e

    stajati u naglaenom i nenaglaenom polo:aju; mo:e dolaziti ispred i iza svi( suglasnika;

    d% Ukao releks stra:njeg nazala i samoglasnog l

    e% Inicijalna skupina v 0 samoglasnik daje u-, npr. unuk, umrijeti

    % Ra daje a

    g% prijelaz r- ucr

    (% promjenal na kraju rijei ili sloga u o ili a

    i% promjena d) u $jedino u rjeim zapadnotokavskim govorima j u pojedinanim

    primjerima%

    j% promjena cr u tr u rijei trenja

    k% K i odjt, jd poi, poem

    l% 6ovo jotovanje dentalni( i labijalni( suglasnika $groe, cvijee%

    n% 6astavak -u ! mn. imenica mukog i :enskog roda

    o% 6astavaku u 3 jd. imenica mukog i srednjeg roda

    p% metakov-+ -ev- u mno:ini ve)ine jednoslo:ni( imenica mukoga rodar% Izjednaenje 03I mno:ine

    s% /uvanje nastavkaog&a> u !& jd m.r. i s.r. zamjeniko-pridjevske deklinacije

    % /uvanje aorista i imperekta

    t% "osebne konstrukcije uz brojeve =, < i 8

    u% Enatan broj turcizama

    v% "remetanje zamjenikce Le usve

    z% /uvanje razlike izmeu i

    :% esto pojednostavljivanje suglasniki( skupina - na znatnu je podruju ak pravilo da

    na kraju rijei mo:e stajati samo jedan suglasnik $mas, groz, da, pri%, a takoer i na

    poetku $tica, ela, enica, sovat, rebac%.

    Mo'o"o)!a:

    -gubljenje dvojine

    - I jd. u raznim se dijalektima uop)ava ili -om ili -em

    -u mnogim se govorima izgubila razlika izmeu odreene i neodreene deklinacije

    =G

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    26/29

    -u znatnom se dijelu izgubio prilog proli

    -u

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    27/29

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    28/29

  • 7/26/2019 Bonjaka dijalektologija

    29/29

    SINTAKSA

    Dr. D. Jahi, dr. S. Halilovi, mr. smail ali" Gramatika bosanskoga

    jezika, Dom #tampe, $eni%a &''(.

    . *ati+i" Sintaksa hrvatskoga knjievnog jeika " na%rt a gramatik-.

    JA$, /lo0-s, $agre0, 123(.

    Sili, J." 4d re+eni%e do teksta " 5eoretsko6metodolo#ke pretpostavke

    nadre+eni+nog jedinstva. $agre0 1237.

    8. eti" redikatni pro#irak, $agre0, 1292.

    $. /lavi%ki6:ernardi" 4 tekst-, $agre0, 122'.

    8. $nika" 4dnos atri0-%ije i predika%ije, $agre0, 1233.

    $. Derossi" rist-p analii sloene re+eni%e, Jeik, 1;, $agre0,

    12(3"1