DEŠIFRIRANJE PISAMA

Izradili:Petar Debeljak

Eugen Fumić

Glagoljica

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st., koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autor ovog pisma je Ćiril, bizantski redovnik iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.

Glagoljica

Dešifriranjehijeroglifa

Joan Francois Champollion je uspio razjasniti sustav egipatskog pisma - hijeroglifa. Champollionovi prethodnici koji su također pridonijeli dešifriranju hijeroglifa bili su Silvestre de Sacy, Johan David Akerblad, Thomas Young i William Bankes.

Hijeroglifi su se dešifrirali 1822.g. Hijeroglifi su se pisali na papirusu.

Hijeroglifi

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega. Latinica postoji u nekoliko verzija, koje imaju između 20-40 slova, koja mogu biti kurentna (mala) i verzalna (velika). Velika slova se redovno koriste na početku rečenice i nekih riječi (ovisno o verziji latinice), kao i u kraticama. Smjer pisanja je slijeva nadesno.

Latinica

Lančanopismo

Lančano pismo je pismo ili elektronska pošta, u kojem se zahtjeva da se pismo kopira ili, u slučaju elektronske pošte, pošalje većem broju osoba. Često se prijeti posljedicama, ako se ne pošalje drugim osobama. Onima koji, međutim, takva pisma šalju dalje, često se obećaje velika nagrada. Osobito lakovjerni ljudi vjeruju u to i šalju ih dalje, bez razmišljanja o posljedicama. Ponekad se također vrši nad primateljima pritisak da pošalju poruku drugima.

Svrha lančanog pisma je da se lanac ne prekine.

Glasovno pismo

Zbog stalnog širenja poslova i trgovine kojom su se bavili Feničani.

Feničanima je klinasto pismo i hijeroglifi bili previše komplicirani.

Razvili su jednostavno pismo s malim brojem znakova.

Njihovo je pismo glasovno pismo: svaki znak označavao je samo jedan glas.

Nije bilo samoglasnika Pismo se zbog lakoće pisanja proširilo cijelim

sredozemljem.

Glasovno pismo

Evo malo o Kriptografiji

Kriptografija (kriptologija) je izvedenica iz grčkog pridjeva "skriven" i glagola "pisati". Kriptografija je moderna znanost bazirana na primijenjenoj matematici.

Za bolje razumijevanje kriptografije potrebno je poznavati i pojmove šifrirane, dešifriranje i ključ. Šifriranje znači skrivanje podataka i njihovo transformiranje u obično neprepoznatljiv sadržaj. Dešifriranje predstavlja obrnuti proces tj. konverziju iz neprepoznatljivog šifriranog oblika natrag u "čitljiv" oblik. Ključ kao pojam vezan uz kriptografiju predstavlja podatak koji omogućava šifriranje i/ili dešifriranje

KRAJ