DESET GODINA Lik Ivana Merza na vitraju DOMA ...ivanmerz.hr/staro/glasilo/1997/Glas_Postu_1997.pdfsrpnju mjesecu 1981.g. bila je pozvana pratiti skupinu od 150 mladih Hrvata koji su

GOD.XXIII. Br.1-2,(19), 1997. POSTULATUREGLASILO

ISSN 1330-6251

CYAN BLACKMAGENTA YELLOW


DESET GODINA

DOMA HRVATSKIH HODO ASNIKA^»Dr. IVAN MERZ«

u RIMU

DOM HRVATSKIH HODOÂSNIKA »Dr. IVAN MERZ« U RIMU smje{ten je u tri zgrade: glavna zgrada(gore lijevo), uli~ni dio zgrade (dolje lijevo), dvori{na zgrada s prostranim vrtom (dolje desno)

Predstavnici hrvatskih biskupa pohodili su Domhrvatskih hodo~asnika u Rimu jo{ 1987. Na slici (sdesna na lijevo): nadb. Frane Frani}, nadb. MarkoJozinovi}, iza njega mons. \uro Ga{parovi}, nadb.Anton Tamarut, mons. Fabijan Veraja, o. Boìdar Nagy.

Lik Ivana Merza na vitrajuhrvatske crkve u Hamiltonuu Kanadi. Izradio ga jeumjetnik Mihovil [tebih.Darovale su ga hrvatskeobitelji iz Banja Luke.

Mladi {tovatelji IvanaMerza iz Hrvatskesudjelovali su na 12.S v j e t s k o m d a n umladih i susretu sPapom u Parizu ukolovozu 1997. Naslici: sve~ano otvo-renje ovog velikogcrkvenog doga|aja.

Mladi hodo~asnici iz domovine u Hrvatskom domu u Rimu

SADR@AJ

Msgr. Josip Bozani} - zagreba~ki nadbiskup . . . . . 1

Ivanka Batu{i} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Duhovna oporuka Ivanke Batu{i} . . . . . . . . . . . 4

Obljetnice mu~eni~kih smrti suradnika I.Merza . . . . 5

Marica Stankovi} 40. obljetnica smrti . . . . . . . . . 6

12. svjetski dan mladih u Parizu . . . . . . . . . . . . 7

Deset godina Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu . . 9

Zahvala dobro~initeljima . . . . . . . . . . . . . . . 10

Hodo~asnici govore . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Francuski biskupi o disertaciji Ivana Merza . . . . . 13

Ivan Merz o Euharistiji . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Tragom Ivana Merza po Parizu . . . . . . . . . . . . 14

Euharistijski pokret mladih . . . . . . . . . . . . . . 15

Ideje Euharistijskog pokreta u Hrvatskoj . . . . . . . 20

Stope u pijesku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Mladi upoznaju Ivana Merza . . . . . . . . . . . . . . 22

Proslave Dana Ivana Merza . . . . . . . . . . . . . . 26

Vijesti iz Postulature . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Usli{anja - Zahvale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

O Ivanu Merzu u tisku . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

Sadràj

List za promicanje poznavanjai {tovanja Sluge Bo`jega

Ivana Merza

Izdava~:POSTULATURA

ZA BEATIFIKACIJUIVANA MERZA

10000 ZAGREB,Vla{ka 93, tel. 098-253.077

Odgovorni urednik:Boìdar Nagy

Lektura i korektura:Daliborka Lakoti}

List izlazi povremeno.

Cijena: 5 kuna

Kompjutorska priprema:MC“Glas Slavonije” d.d., Osijek

Tisak:»SITOGRAF«, Osijek

Slika na omotu:

U dvori{tu Doma hrvatskihhodo~asnika u Rimu. Mladi izBazilike Srca Isusova u Zagrebudo{li su za Cvjetnicu - Svjetskidan mladih 1988. g. u Rim. Bilisu prva hodo~asni~ka skupinakoja je na{la gostoprimstvo uDomu hrvatskih hodo~asnika uRimu.

Novi zagreba~ki nadbiskup

IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997. 1

Msgr. JOSIP BOZANI]novi zagreba~ki nadbiskup

5. srpnja 1997. Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao je za novog zagreba~kog nadbiskupa do-sada{njeg kr~kog biskupa msgr. Josipa Bozani}a. Kardinal Franjo Kuhari}, koji je do sadaupravljao zagreba~kom nadbiskupijom zbog poodmakle dobi polazi u mirovinu.

Novi zagreba~ki nadbiskup ro|en je u Rijeci, 20. oùjka 1949. g. Za sve}enika kr~ke biskupijezare|en je 1975. u Krku. Kr~kim biskupom postaje 1989.g.

Upravu zagreba~ke nadbiskupije preuzeo je 4. listopada 1997.g. U svojoj nastupnoj propovi-jedi za vrijeme bogoslu`ja u zagreba~koj katedrali nadbiskup Bozani} je spomenuo Ivana Mer-za me|u ostalim Bo`jim ugodnicima zagreba~ke Crkve:

“Ova zagreba~ka Crkva blagoslovljena je brojnim nebeskim gra|anima. Iz dugog niza muèvai èna spominjemo: sv. Marka Krièv~anina, prezbitera, bl. Augustina Kaòti}a, biskupa, slugeBo`je: biskupa Josipa Langa, franjevce Antu Anti}a i Vendelina Vo{njaka, te vjernika laika IvanaMerza. Na smiraju ovoga dvadesetog vijeka i drugog tisu}lje}a s pobo`nom èljom i velikom~e`njom i{~ekujemo radosni dan kada }e nas obasjati svetost najsvjetlijeg lika svete Crkve za-greba~ke – sluge Bo`jega kardinala Alojzija Stepinca... Papa Ivan Pavao II. danas me {alje bitipredstojnikom vjere ove zagreba~ke Crkve. Tu za mene, neo~ekivanu i iznenadnu Papinu odlu-ku prihva}am jedino i samo u vjeri i predanju Bo`joj Providnosti koja vodi tijek povijesti.”

Novom zagreba~kom nadbiskupu u ime Postulature Ivana Merza od Boga molimo punoblagoslova u novoj slu`bi Crkvi u Hrvata, i èlimo da za njegovo vrijeme upravljanja zagre-ba~kom nadbiskupijom i sluga Bo`ji Ivan Merz bude uzdignut na ~ast oltara!

Msgr.JOSIP BOZANI] u zagreba~koj katedrali,na dan preuzimanja uprave zagreba~kom nadbiskupijom, 4. X. 1997.

U spomen Ivanki Batu{i}

2 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1997.

Ivanka Batu{i}1928. -1996.

Apostolski djelatnik i velika {tovateljica Ivana Merza

U Zagrebu je uo~i stote obljetnice ro|enja IvanaMerza, 15.prosinca 1996.god. u 69.godini ìvotapreminula velika njegova {tovateljica, istaknutakatoli~ka javna djelatnica i uzorna majka katoli~keobitelji, Ivanka Batu{i}. Ro|ena je u Vukovaru1928.god. ali je ve}inu svoga ìvota provela u Ban-ja Luci gdje je poha|ala {kolu i osnovala obitelj. Uratom zahva}enoj Banja Luci progon Hrvata nijeni nju po{tedio, te je sa cijelom obitelji morala1991. u izbjegli{tvo. Sklonula se najprije u Austri-ju, potom neko vrijeme u Italiju, a posljednjih go-dina ìvjela je kao podstanar u Zagrebu.

Od rane mladosti uklju~ena u katoli~kuorganizacijuOd svoje se najranije mladosti uklju~ila u rad

kriàrske katoli~ke organizacije ~ija su je duhov-nost i na~ela usmjerili za cijeli ìvot. Do svoje smrtiostala je vjerna na~elima gesla @rtva-Euharisti-ja-Apostolat, {to ga je Sluga Bo`ji Ivan Merz doniojo{ 1922. godine iz Francuske od euharistijskihkriàra i bio ga predao Orlovskoj organizaciji. Ivan-ka Batu{i} svoju ljubav nije samo ograni~ila na svoje~etvero djece, od kojih je jedno umrlo u ranoj dobi,a drugo postalo slijepo, nego je pro{irila na tolikemlade s kojima je dolazila u kontakt preko svojeùpske zajednice u Banja Luci, zatim kao suradnicaPostulature Ivana Merza i potom kao slu`benik uDomu hrvatskih hodo~asnika u Rimu.

U Domu hrvatskih hodo~asnika u RimuU Domu je provela ~etiri godine kao upravitelji-

ca od 1991. do 1995.g. Kad joj je bila ponu|ena

mogu}nost da kao prognanica do|e uhodo~asni~ki Dom i pomaè u upravi Doma prih-vatila je ponudu u prvom redu {to je Dom nosioime po Ivanu Merzu. Bila je svjesna da }e se podza{titom Sluge Bo`jega njegovi ideali promicati utome Domu me|u hodo~asnicima, ~emu je onasama najvi{e tome pridonijela. Svima je bila pravamajka i znala je uputiti, napose mladima, pravurije~ ohrabrenja, poticaja, svjedo~enja i odu{ev-ljenja za svetu vjeru i za kr{}anska moralna na~ela.Posebno je vrijedno istaknuti njezinu zauzetost u{irenju katoli~kog tiska. Mlade je znala na pose-ban na~in potaknuti da ~itaju katoli~ke ~asopise iknjige koje je sama naru~ivala iz domovine dok jeboravila u Rimu. Brojni hodo~asnici koji su pro{likroz hrvatski Dom u Rimu dugo }e pamtiti njezinedivne govore koje im je upu}ivala dok su boravili uVje~nom Gradu.

Na Papinoj sv. misi

8.rujna 1994. doìvjela je veliku utjehu i ~ast.Toga dana Papa je trebao biti u Sarajevu. No kakomu je bio onemogu}en dolazak, sluìo je svetumisu za Bosni i Hercegovinu u Castelgandolfu i iz-rekao propovijed koju je trebao odràti u Saraje-vu. Gospo|a Ivanka ne samo da je sudjelovala kodte svete mise nego je tako|er i ~itala poslanicu, kao{to se moè vidjeti na slici.

Cijeli njezin ìvot bio je obiljeèn patnjom itrpljenjem koji je zahvaljuju}i odgoju u katoli~koj

Gospo|a Ivanka Batu{i}

G|a. Ivanka Batu{i} (druga s lijeva) u slu`biupraviteljice Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu s

k}erkom Karmelom i osobljem Doma


U spomen Ivanki Batu{i}

organizaciji znala prihvatiti i strpljivo podnositi.Komunisti su je zatvorili 1945.g. kada su do{li navlast, pa je u samici provela pod temperaturom 20dana i ~udom ostala ìva. Svjesna da ne}e mo}i ìv-jeti po svojoj vjeri, odrekla se u~iteljskog zvanja, zakoje se ve} po~ela spremati upisav{i se u u~itelj-sku{kolu, i uz majku nau~ila kroja~ki zanat. Kasnije jepostala i {ef ra~unovodstva u poduze}u.

Bila je izuzetno inteligentna osoba, uvijek vedrai nasmijana unato~ mnogim i te{kim krièvima kojisu je pratili kroz ìvot. Za svakoga je znala na}ipravu rije~ u pravo vrijeme. Bila je èna dubokevjere koja se na poseban na~in o~itovala u njenom{tovanju Euharistije; ona joj je svakodnevno bilaizvor snage te je mogla i nositi kriève ìvota i jo{ sedjelotvorno angaìrati u kr{}anskom apostolatu.

Velika {tovateljica Ivana MerzaBila je velika {tovateljica svoga sumje{tanina,

Banjalu~anina, sluge Bo`jega Ivana Merza za ~ijuje beatifikaciju radila na razne na~ine, promi~u}injegovo poznavanje i {tovanje. Bog ju je pozvao ksebi 15.prosinca 1996. pa je 100. ro|endan IvanaMerza, 16. prosinca 1996. proslavila zajedno s nji-me u nebu.

Tijelo joj je sahranjeno na zagreba~kom grobljuMirogoju, u grobnici obitelji Merz, uz roditeljeIvana Merza. Tako je Bo`ja Providnost i na ze-maljski na~in nagradila ovaj revni i uzoran ìvotkatoli~ke majke i pravog kr{}anskog apostola; tojoj je ujedno i zahvala od strane samoga IvanaMerza za one brojne govore koje je o njemu izrek-la hrvatskim hodo~asnicima za vrijeme svoga ~et-verogodi{njeg upravljanja Domom hrvatskihhodo~asnika u Rimu.

U tijeku su pripreme za objavljivanje njezinebiografije, pa se mole svi koji su o njoj sa~uvaliuspomene da ih po{alju na Postulaturu Ivana Mer-za (31000 Osijek, Kard.A.Stepinca 27).

o.Boìdar Nagy

G|a. Ivanka Batu{i} ~ita poslanicu na Papinojsv. misi koju je sluìo za Sarajevo i BiH, 8. X. 1994.

u Castelgandolfu.

Duhovna oporuka Ivanke Batu{i}Gospo|a Ivanka Batu{i}, bila je velika {tovateljica presvete Euharistije. Ovu ljubav i {tovanje

prema Kristu nazo~nom u Euharistiji g|a Ivanka dobila je od Sluge Bo`jega Ivana Merza u svojojmladosti i toj je ljubavi ostala cijeli ìvot vjerna, dapa~e jo{ ju je vi{e razvijala i {irila oko sebe. Usrpnju mjesecu 1981.g. bila je pozvana pratiti skupinu od 150 mladih Hrvata koji su kao predstav-nici hrvatske mladeì po{li u Lurd na jubilarni Euharistijski kongres kojim se proslavljala 100. ob-ljetnica kako je pokrenuto odràvanje euharistijskih kongresa u Crkvi. Kongres se odràvao od 16.do 23. srpnja 1981.g. Za tu prigodu g|a Ivanka bila je tako|er zamoljena odràti mladima referat oEuharistiji, {to je ona rado u~inila.

Imaju}i u vidu njezinu ljubav prema Euha-ristiji slobodno moèmo ovaj referat smatratinjezinom duhovnom oporukom. Mnogi kojisu g|u Ivanku poznavali prepoznat }e u ovomreferatu njezin duh i njezin lik jer je ostala dozadnjeg dana vjerna onome {to je u mladosti

nau~ila, cijeli ìvot ìvjela i iz srca napisala jo{1981.g. Na slijede}oj stranici donosimo samoneke izvatke iz tog referata odnosno iz njezi-ne duhovne oporuke. (Cjelovita oporuka-re-ferat objavljena je u ~asopisu KRI@, br. 1-2,1997. Str. 21-23.)


Duhovna oporuka Ivanke Batu{i}

Kri` se moè nositi samo s Euharistijom

Hrvatska katoli~ka mlade` organizirana u or-lovsko-kriàrskim redovima bila je vo|ena po-najvi{e idejama i smjernicama velikog ~ovjekakatoli~ke Hrvatske dr.Ivana Merza... Programrada bio je sadràn u tri rije~i: @rtva, Euharisti-ja, Apostolat.

Bez `rtava se ne moè nositi kri` koji nam jeProvidnost namijenila. Treba, zna~i, postati lju-bitelj krià i `rtve, jer je i Gospodin bio `rtva.Samo, da se to provede u ìvot, treba snaga: to jeBog sam, to je Gospodin u Euharistiji. îtavaorganizacija Kriàrstva bila bi nezamisliva bezEuharistije. Ono najbolje, najdublje i najljep{e{to je Merz ostavio mladeì koju je toliko volio,jest {to ju je svojim ìvotnim stavom nau~iokako se vjerno ljubi Krist. Pokazao joj je svuslast euharistijskog blagovanja, svu vitalnusnagu Boànske mane. Merz je bio ~ovjek Eu-haristije. I njegovi mladi}i i djevojke nastojalisu slijediti svoj veliki uzor.

Bog se skrio u Hostiji

Na jednom mjestu u svojem dnevniku napisaoje Merz kako katoli~ka organizacija ima zada}uda uni{tava grijeh. Ako èlimo grijeh izbaciti iznajdubljih i najskrovitijih kutova na{e du{e, tre-bamo jako sredstvo koje sve lije~i i iscjeljuje unama i drugim du{ama - to je Bog sam. To jeGospodin u Euharistiji. Bog se sakrio u Hostiji,jer ne bismo mogli podnijeti njegova sjaja. Eu-haristija je bila po~etna i zavr{na to~ka kriàr-skog rada...

Kriàrstvo je uvelo Euharistijsku obnovume|u hrvatsku mlade`. Zajedni~ka mjese~naSv. Pri~est koja se uobi~ajila u kriàrskim redo-vima zna~ila je najve}u duhovnu revoluciju uHrvatskoj. Nepregledne povorke hrvatske mla-dosti po gradovima i selima unosile su Krista usvoje domove, {kole i radionice.

“Euharistija je davala prodornost nastojanji-ma, plodnost akcijama i privla~nost pojedinimli~nostima u organizaciji. I Merz je bio tako pri-vla~iv, tako bliz svima, jer je bio ~ovjek Euhari-stije” izjavljuje prof. Marica Stankovi}. Takvi subili mnogi izme|u bra}e i sestara koji su po{litim putem...

Tko posjeduje Gospodina ne moè biti egoist

Tko posjeduje Gospodina ne moè biti egoist,ne moè ga zadràti samo za sebe. On }e ga htje-

ti dati i drugima. Tako su mislili i radili ti dragimladi}i i djevojke. Bila je to du`nost iz ljubaviprema Bogu i bli`njemu. Obaveza po sv. kr{ten-ju, po kome smo svi postali udovi Tijela Go-spodnjeg. Dane su nam jednake milosti, otkup-ljeni smo jednakom cijenom. Pa ako jedan odudova obamre, zar ga nije drugi duàn oìvjeti,podi}i, lije~iti? Oni su vr{ili i apostolat primjerau svojoj okolini, jer dobar primjer je privla~nijiod najljep{ih rije~i i najglasnijih propovijedi.Tako su te tri rije~i lozinke @ E A ispunile ne je-dan, ve} tisu}e mladih ìvota u Hrvatskoj...

U redovima Mer~eve mladeì niklo jesve}eni~kih i redovni~kih zvanja, ~ak i kontem-plativnih. Njihove molitve i danas su velika uz-danica Crkve u Hrvatskoj. A brojne hrvatske ka-toli~ke obitelji koje su stupovi vjere na{eg naro-da mogu to zahvaliti o~evima i majkama, neka-da{njim kriàrima i kriàricama.

Po Mariji k Isusu

U ovo vrijeme kad hrvatska Crkva moli dabude progla{en svetim dr. Ivan Merz, molimo imi ovdje, na ovom velikom me|unarodnom Eu-haristijskom kongresu u Lurdu, na{u dragu Go-spu za veliku milost da dobijemo tog sveca - lai-ka. Taj na{ dragi brat koji je ~itav ìvot `rtvovaoza dobrobit hrvatske mladeì, a ~iju dobrotu isada ~esto osje}amo, bio je sinovski odan nebe-skoj Majci...

Kao {to je Merz nastojao da hrvatska mlade`bude veliki poklonik Euharistije, tako je istoèlio da njegovi mladi nje`no ljube Gospu -Kraljicu Hrvata. Neka i nama svima ovdje sa-branima po uzoru kriàrske mladeì Gospodinu Euharistiji bude alfa i omega... Bez Euharisti-je ni{ta, sa Euharistijom sve.

Ivanka Batu{i}

Bez Euharistije ni{ta, s Euharistijom sve!

Simbol Me|unarodnog euharistijskog kongresa,odrànog u Lurdu 1981. predstavlja hostiju koja

ujedinjuje razjedinjeni svijet

Obljetnice mu~eni~kih smrti


OBLJETNICEmu~eni~kih smrti suradnika Ivana MerzaU godinama 1996. i 1997. osim glavne proslave, stote obljetnice ro|enja Ivana Merza, {to je bio

sredi{nji doga|aj, proslavili smo jo{ nekoliko va`nijih obljetnica istaknutih laika koji su zajedno sIvanom Merzom apostolski djelovali

Dr. IVAN PROTULIPAC50. obljetnica mu~eni~ke smrti

31. sije~nja 1996. navr{ila se pedeseta obljet-nica mu~eni~ke smrti dr. Ivana Protulipca,prvog predsjednika Orlovske i Kriàrske orga-nizacije. Ubijen je u svojoj 46.god. na ulici uTrstu, od komunisti~kog tajnog agenta. Njego-va obljetnica mu~eni~ke smrti proslavljena je uZagrebu koncelebriranom svetom misom kojuje u zagreba~koj katedrali sluìo biskup JurajJezerinac. U nedjelju 28.sije~nja u dvorani Vije-nac odràna je sve~ana akademija posve}enauspomeni tog velikog apostolskog radnika. Kar-dinal Kuhari}, sudjeluju}i na akademiji, u svo-me spontanom govoru rekao je me|u ostalim:“Dr. Ivan Protulipac nije ubijen {to bi nekogaugroàvao, {to bi nekom ~inio nasilje, {to bi ne-kom prijetio. Ubijen je zato jer je bio ono {tojest. Kaè za njega Sluga Bo`ji Alojzije Stepi-nac: Nadasve vrijedan katoli~ki djelatnik.” (Ci-jeli Kardinalov spontani govor, {to ga je snimiopostulator kauze I.Merza, i tako sa~uvao za jav-nost, objavljen je u ~asopisu Kri`, br.1, 1996.)-Za tu prigodu objavljena je i prigodna spomeni-ca o dr. I. Protulipcu.

Dr. FELIKS NIEDZIELSKI50. obljetnica mu~eni~ke smrti

20. velja~e 1997. navr{ilo se pedeset godina odmu~eni~ke smrti dr. Feliksa Niedzielskog.Ro|en je 1913. u Banja Luci u obitelji doseljeni-ka. Bio je istaknuti katoli~ki javni djelatnik itre}i predsjednik Kriàrske organizacije. Provo-dio je veoma svet ìvot. Zvali su ga drugim Mer-zom.

1945. doìvio je svu tragediju Bleiburga. Na-kon kratkog zadràvanja u inozemstvu vra}en jenatrag u domovinu. Tu je uhi}en i na montira-nom procesu u Banja Luci osu|en na smrt.Mnogi su se Srbi svojim potpisima bili zauzeliza njegovo osloba|anje, ali komunisti~kim vla-stodr{cima ni njihovo zauzimanje nije ni{tazna~ilo. Strijeljan je rano u zoru 20. velja~e1947. Do smrti je sa sobom imao krunicu iknjiìcu “Nasljeduj Krista”.

Svetu misu zadu{nicu 20. II. 1997. sluìo je bi-skup Marko Culej u salezijanskoj crkvi sv.Mar-tina u Zagrebu, u koju je dr. Feliks veoma ~estodolazio na molitvu. Nazo~ni su bili mnogi njego-vi prijatelji i {tovatelji koji su ga osobno pozna-vali.


Obljetnica smrti Marice Stankovi}

Prof. MARICA STANKOVI]40. obljetnica smrti

8. listopada 1997. navr{ilo se 40.godina odsveta~ke smrti Marice Stankovi}. Umrla je uZagrebu 8.listopada 1957. od posljedica peto-godi{nje robije na koju je bila osu|ena od ko-munisti~kog reìma na montiranom procesu.Marica Stankovi} bila je bliza suradnica IvanaMerza; dapa~e, kako je sama izjavljivala,puno toga duguje Ivanu Merzu preko kojegajoj je Bog najvi{e progovorio. Vo|ena njego-vim poticajem osnovala je Zajednicu Surad-nica Krista Kralja, prvi svjetovni institut uHrvatskoj. Sama je zapisala daupravo Merzu zahvaljuje posto-janje ove zajednice.

Obljetnica smrti Marice Stan-kovi} sve~ano je proslavljena uZagrebu. Koncelebriranu sv.misu sluìo je 8. listopada u za-greba~koj katedrali KardinalFranjo Kuhari} i odrào je pro-povijed. Nakon sv.mise u dvora-ni Vijenac odràna je prigodnaakademija posve}ena uspomenite velike hrvatske ène, koja je zasvoje zasluge dobila od Pape PiaXII. odlikovanje “pro Ecclesia etPontifice” (za Crkvu i Papu”).(Op{irnije podatke o proslavinjezine obljetnice donosi GlasKoncila, br.42, od 19.listopada1997).

Iz duhovne ba{tineMarice Stankovi}:“Sporedno je ime i oblik....

Bog od mene traì da logoromizgra|ujem ono {to ima do}i...”

Po dolasku komunista na vlast 1945.g. po~ele sustizati prijetnje Marici Stankovi} da }e biti zatvore-na. Neki su joj savjetovali da bjeì u inozemstvo, noona je to odbila spremna prihvatiti `rtvu. Nepo-sredno prije uhi}enja, koje je predosje}ala, MaricaStankovi} napisala je 5. srpnja 1947.g. svome su-radniku u apostolatu L.@. va`no pismo puno pro-ro~anskih slutnji. Iz tog pisma evo nekoliko re~eni-ca: “Ja sam potpuno uvjerena da }e se iza svegaovoga, bilo kad, roditi me|u na{om omladinomne{to veliko. Sporedno je ime i oblik, glavno je daduh bude onaj i onakav, kako smo mi to uvijek èl-jeli. A ja idem polako za Merzom, Avelinom, Pro-tulipcem, ta ionako sam posljednja iz te generacije.Ali je i mnogo mla|i Feliks pao. Ja ne}u pasti, alimo`da od mene Bog upravo traì da logorom iz-gra|ujem ono {to ima do}i, i zato ne idem nikud."

Za dva mjeseca 1.rujna 1947.g. Marica Stanko-vi} bila je uhi}ena i osu|ena na pet godina robijekoje je izdràla do posljednjeg dana u Poègi. Lo-gorom je izgra|ivala ono {to je imalo do}i i {to jedo{lo. Od posljedica robijanja umrla je nakon petgodina kao mu~enica. - S obnovom katoli~kih or-ganizacija za mlade` svjedoci smo da se njezineproro~anske slutnje u na{im danima ostvaruju.

Kardinal Franjo Kuhari} predvodi koncelebriranu sv. misu uzagreba~koj katedrali prigodom 40. obljetnice smrti Marice Stankovi}

12. Svjetski dan mladih u Parizu


12. Svjetski dan mladih - JMJ 1997.

Susret mladih s Papom u ParizuMladi {tovatelji Ivana Merza iz Hrvatske sudjelovali na 12. Svjetskom danu mladih

u Francuskoj od 14. do 25. kolovoza 1997.

Veliki doga|aj - susret mladih iz 160zemalja svijeta u Parizu na 12. svjet-skom danu mladih je iza nas. Punosmo toga vidjeli, ~uli, ~itali, a mnogi odnas su ondje i aktivno sudjelovali.

Na{a skupina brojila je stotinu mla-dih, ve}inom iz Slavonije i to iz Osije-ka, Valpova, \akova, Vinkovaca,Slav.Broda, Ivankova, Vladislavaca,Poège, D.Andrijevaca, Gar~ina,Ludbrega, Zagreba i Dalmacije.

Prijavili smo se jo{ u mjesecu velja~i,i kako su nam rekli u Parizu, prvi smoiz Hrvatske koji smo najavili svoje sud-jelovanje. Glavni organizator i voditeljhodo~a{}a bio je postulator kauze Iva-na Merza, o.Boìdar Nagy, koji je za organizacijuovoga putovanja utro{io vi{e od mjesec dana in-tenzivnog rada. Kao pomo}ni voditelj bio jeo.Slavko Lovri}.

U Paray le Monialu – gradu Srca IsusovaKrenuli smo jo{ 13. kolovoza i prva ~etiri dana,

prema ponudi organizatora iz Pariza, koju su upu-tili svim mladima iz inozemstva, proveli smo u

francuskoj provinciji. Izabrali smo bi-skupiju Autun zbog toga {to se u njoj na-lazi Paray le Monial. Tako je na{a prvapostaja, nakon sv. mise u Bazilici SrcaIsusova u Zagrebu s kojom je zapo~elona{e hodo~a{}e, bio pohod mjestuodakle se svijetom pro{irila pobo`nostPresv.Srcu Isusovu.

U kapeli ukazanja, gdje je grobsv.Margarete Alacoque imali smosv.misu; svi su je posebno doìvjeli. Po-tom smo posjetili kapelu i grob sv.Klau-dija La Colombiera. Nakon obilaskaznamenitosti vezanih uz izvor pobo`no-sti Srcu Isusovu u poslijepodnevnimsmo satima bili podijeljeni u ~etiri sku-

pine i upu}eni u ~etiri obli`nja gradi}a: Autun,Macon, Le Creusot i Montceau gdje smo zajedno smladima iz drugih zemalja svijeta bili smje{teni(besplatno) po francuskim obiteljima.

U francuskoj provincijiOvom inicijativom kojom se najprije po{lo u

provinciju, francuski su organizatori jo{ jednompokazali svoju veliku inventivnost i domi{ljatost.Bio je to puni pogodak. Mladi su tako imali prilikuupoznati onu pravu Francusku, jer sam Pariz nepredstavlja ni cijelu ni pravu Francusku.

Ve} ovdje u provinciji u Le Creusot-u imali smosusret s francuskim Euharistijskim pokretom mla-dih (MEJ - Mouvement eucharistique des jeunes).Kroz izmjenu iskustava, me|usobno upoznavanje,pjesmu i molitvu sklopili smo s njima iskreno prija-teljstvo koje }e se dalje razvijati.

Dolazak u ParizU ponedjeljak 18.kolovoza nakon sve~anosti u

katedrali Autuna, gdje nas je mjesni biskup nakonsrda~nog prijema ispratio, krenuli smo put Parizakamo smo stigli u ve~ernjim satima.

Prema prethodnom dogovoru na{a je skupina uParizu dobila smje{taj u Versaillesu kod otaca isu-sovaca u velikom kolegiju St.Genevieve za studen-te. Ogromna gra|evina u nekoliko paviljona, smno{tvom prostorija, u~ionica, soba, velikom ka-pelom, te ogromnim parkom, vrtom i sportskim te-

Mladi {tovatelji Ivana Merza pred bazilikomSrca Isusova na Montmartru u Parizu

12. Svjetski dan mladih u Parizu


renima. Ovdje je bilo smje{teno preko 600 mladihiz cijeloga svijeta.

Osim slu`benog dijela programa koji se sastojaou katehezama po pari{kim crkvama, sudjelovanjana festivalu mladih, te kona~nog susreta sa SvetimOcem, svaka je skupina imala i svoj dodatni pro-gram. Tako je grupa o. Slavka sudjelovala u izved-bi velikog spektakla “Loyola XXI” {to su ga orga-nizirali francuski isusovci uz sudjelovanje 500 mla-dih iz raznih zemalja.

U nacionalnom sredi{tu francuskog MEJ-a– Euharistijskog pokretaNas 75 ~lanova MEP-a pohodili smo najprije na-

cionalni centar Euharistijskog pokreta mladih zaFrancusku. Ondje smo se susreli s o.Van Dore-nom iz Rima, generalnim tajnikom ApostolataMolitve i Euharistijskog pokreta mladih, a bio jenazo~an i o. Sauro de Luca, voditelj talijanske gra-ne istoga pokreta. U svome govoru na ovome su-sretu o.Van Doren je govorio op}enito o Euhari-stijskom pokretu mladih, prisutnom u mnogimzemljama svijeta, i istaknuo kako do sada ima trimodela toga pokreta: francuski, talijanski i{pa-njolski. Predloìo je da mi u Hrvatskoj razvije-mo na{ model koji bi se mogao pro{iriti i na drugeslavenske zemlje s kojima nas veè isto iskustvopro{losti. U ~etvrtak, 21. kolovoza sudjelovali smona velikom spektaklu-priredbi {to su ga priredili iorganizirali francuski pripadnici Euharistijskogpokreta u suradnji s predstvnicima pokreta iz dru-gih zemalja. Na toj su priredbi jednom to~komsudjelovali i na{i mladi. Na priredbi su bili nazo~nimladi iz raznih zemalja koji pripadaju istom pok-retu pa je bilo veoma zanimljivo s njima komunici-rati i izmjenjivati iskustva. Sve su to ~lanovi neka-

da{nje katoli~ke organizacije“croisade eucharistique” kojisu po èlji Pape Ivana XXIII.promijenili ime i uzeli ono kojeim je sam Papa dao tj. Euhari-stijski pokret.

Papa na susretu s prekomilijun mladih u ParizuVrhunski doìvljaj bio je sva-

kako susret sa Svetim Ocem usubotu i nedjelju ~ime su izavr{ili ovi dani koji su u pozi-tivnom smislu zdrmali cijeli Pa-riz, a i Francusku, a {to se ne{totakvo do tada nije zbilo u Fran-cuskoj. Preko milijun mladihokupilo se na zavr{noj svetoj

misi na hipodromu Longcham-pu, {to je, kaù, bila do sada naj-ve}a Papina misa u Francuskoj.

Za sve na{e mlade bilo je to veliko i dubokoiskustvo. S ovog hodo~a{}a, koje je za temu imalopitanje u~enika i Isusov odgovor “Gospodine gdjestanuje{? Do|ite i vidjet }ete!”, te nakon susreta spreko milijun mladih iz cijeloga svijeta, na{i su semladi vratili u domovinu oboga}eni svjedo~an-stvom vjere tolike bra}e i sestara iz cijeloga svijeta,te puni novih spoznaja i poticaja za svoj daljnjikr{}anski ìvot. A za hrvatske ~lanove Euharistij-skog pokreta bio je to poseban doìvljaj i velikoiskustvo susreta s bra}om i sestrama istogame|unarodnog pokreta. Pari{ki hodo~asnik

Mladi Hrvati u lancu bratstva dugom 36 kilometaraokruìli su cijeli Pariz 23. VIII. 1997.

“Po|ite putovima svijeta graditi civilizaciju ljubavi!” - rekao je Papamilijuntnom mno{tvu mladih na 12. svjetskom danu mladih u Parizu,

24. VIII. 1997.

10 godina Doma hrvatskih hodo~asnika u Rimu


D e s e t g o d i n aDOMA HRVATSKIH HODOÂSNIKA

“Dr. Ivan Merz” u RimuNa blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1997.

god. navr{ilo se deset godina kako je utemeljenDom hrvatskih hodo~asnika u Rimu. Cijeli pot-hvat ve} pri pokretanju inicijative, po~etkom1986.g. blagoslovio je sam Papa Ivan Pavao II. imaterijalno je pomogao. U jesen 1986.g pothvat supreporu~ili dare`ljivosti hrvatskih vjernika hrvat-ski biskupi sa svoga jesenskog zasjedanja poseb-nom izjavom koja je objavljena u Glasu Koncila.Inicijativni odbor iz Rima bio je sastavljen odhrvatskih sve}enika, redovnika, redovnica i laikakoji ìve u Rimu: o.Zvonimir Zlodi, franjevac kon-ventualac, ispovjednik za hrvatski jezik u bazilicisv.Petra (predsjednik), o.Boìdar Nagy, isusovac,urednik hrvatskog programa Radio Vatikana (taj-nik), mons. Fabijan Veraja, dotajnik Kongregacijeza kauze svetaca, o.Pavao Melada, franjevac,predsjednik Papinske Marijanske akademije,o.Stjepan Krasi}, dominikanac, profesor na Pa-pinskom sveu~ili{tu sv. Tome Akvinskoga (Ange-licum), s.Marija Goretti Krznar, vrhovna glavaricaDru`be sestara K}eri milosr|a, s. Celina Sari},zamjenica vrhovne glavarice [kolskih sestara fran-jevki, u~iteljica Tereza Tocigl.

Inicijativni odbor vodio je cijeli pothvat. U~inilisu zavjet Ivanu Merzu da pomogne ostvarenjupothvata s obe}anjem da }e, ukoliko se pothvatostvari u kra}em vremenskom razdoblju, Dom no-siti njegovo ime. Ivan Merz je stvarno pomogao na~udesan na~in i od tada Dom nosi njegovo ime.

Kroz ovih deset godina kroz Dom je pro{lo vi{eod dvadeset tisu}a hodo~asnika {to je jasan poka-zatelj koliko je Dom bio potreban Hrvatima. Otome svjedo~e i toliki potpisi i izjave hodo~asnikazapisane u Knjizi dojmova.

U Domu nalaze gostoprimstvo i mnoge hrvatskedelegacije koje dolaze u Rim slu`beno zbog raz-nih motiva.

Posebno sve~ani trenutak za Dom bilo je imeno-vanje sarajevskog nadbiskupa Vinka Pulji}a zakardinala. Bilo je to 26. studenog 1994. godine.Nakon {to je u posebnom obredu u Bazilici Sveto-ga Petra Papa podijelio kardinalski {e{ir nadbisku-pu Vinku Pulji}u, sve~ana proslava ovog povije-snog doga|aja odràna je u Domu hrvatskihhodo~asnika. Nakon imenovanja Kardinal Pulji}odjeven u svoj kardinalski grimiz do{ao je u Domzajedno s banjalu~kim biskupom Franjom Koma-ricom, sa svojom pratnjom, rodbinom brojnim

sve}enicima iz BiH-a i vjernicima hodo~asnicima.Tu je za sve njih (bilo je preko 120 gostiju) bila pri-re|ena ve~era.

Dom je nastao “iz ljubavi za ljubav”, kako se tospomene svakome hodo~asniku koji kroz njegapro|e. Incijatore ovoga pothvata vodila je samoljubav prema na{em hrvatskom ~ovjeku da u Rimuima svoj kutak, kao {to ga imaju i toliki drugi naro-di svijeta. @eljelo se i èli da svaki hodo~asnik kojipro|e kroz ovaj Dom osjeti da se borave}i u Rimunalazi u srcu Crkve; a u srcu Crkve uvijek se pro-na|e Boànska ljubav.

Na sam dan desete obljetnice Doma, 16. srpnja1997.g. u njemu je sluèna sv. misa zahvalnica zasretno ostvarenje ovoga pothvata. Na ulazu u Dompostavljen je veliki reljef, rad Akademskog kiparaAnte Star~evi}a, koji prikazuje Ivana Merza kakopovezuje Hrvate s Rimom.

Dom jo{ nije u potpunosti ure|en. Budu}i da jeto bila zgrada koja je sluìla u druge svrhe, do sadase u~inilo ve} puno za njenu prilagodbu za pri-ma-nje hodo~asnika. No, jo{ ima dosta toga zau~initi. Pogotovo je treba potpuno urediti za velikijubilej, 2000. godinu kako to savjetuju rimske civil-ne i crkvene vlasti. Stoga je i nadalje svaka pomo}u tome smislu dobro do{la.

Dom prihva}a i grupe i pojedince uz prethodnunajavu. Mladenci nakon vjen~anja, ako do|u nabra~no putovanje, u Domu imaju besplatan

Inicijativni odbor Doma hrvatskih hodo~asnika uRimu u kapeli Doma nakon sv. mise zahvalnice za

desetgodi{njicu svoga rada i postojanja Doma



smje{taj kroz tjedan dana (tj. besplatno no}enje,dok se za hranu sami moraju pobrinuti.) Ako sud-jeluju na generalnoj audijenciji srijedom dobiju nadar od Svetoga Oca krunicu i suvenir. (Dar sepodiè u vatikanskom uredu Prefettura della casapontificia). Ukoliko mladenka do|e u vjen~anici

(obu~ena kao na dan vjen~anja) na audijencijibudu stavljeni u prvi red i imaju mogu}nost iz blizapozdraviti se i rukovati sa Svetim Ocem.

Adresa Doma:Domus Croata, Via del Grano 35, 00172 ROMA,ITALIJA, tel. 0039-6-230.2660; fax: 230.0836

Zahvala svim dobro~initeljimaOstvarenje Hrvatskog hodo~asni~kog doma u

Rimu svojim su prilozima omogu}ili brojni hrvat-ski dobro~initelji {irom svijeta. U prvom reduHrvati izvan domovine, sa svih kontinenata kamoih je sudbina rasula. U Domu se savjesno vodi evi-dencija o svim darovateljima koji su dali svoje da-rove. Do sada ih je u knjigu darovatelja upisanopreko dvanaest tisu}a, ali ima ih daleko vi{e jer sumnogi darovali svoj prilog skupno, napose oni pohrvatskim katoli~kim misijama.

Na poseban se na~in ovom prigodom èlimo sje-titi i zahvaliti zauzetijim dobro~initeljima Doma.U prvom redu Kardinalu Franji Kuhari}u koji jeposredovao kod papinog vikara za grad Rim, Kar-dinala Camila Ruinija te se je rije{ilo pravno stanjeDoma. Potom zahvaljujemo nadbiskupu FraniFrani}u koji je od po~etka podràvao inicijativu isvesrdno se zalagao da se pothvat mogao ostvariti.

Spominjemo nadalje druge velikodu{ne dobrot-vore koji su svojim velikim materijalnim prilozimaomogu}ili ostvarenje Doma. Navodimo najprijesada ve} pokojne: Don Zdravko Ostoji}, tridesetgodi{nji voditelj Hrvatske katoli~ke misije u Pari-zu, p. Alojzije Hartli, voditelj Hrvatske katoli~keMisije u Kasselu, mons. Tomislav Firis iz SAD.Sje}amo se tako|er pok. Zore Ivi~i}, fokolarinke,koja je od po~etka podràvala pothvat, za njega semolila sve do kraja ìvota i svoje trpljenje i bolestprikazivala za njegovo ostvarenje. Prije smrti u ko-licima su je dovezli da vidi Dom.

Zahvaljujemo Hrvatskoj Katoli~koj Zajedniciiz Sjedinjenih Ameri~kih Dràva i Kanade koja jena svojoj konvenciji od 1986.g. prihvatila ideju da}e pomagati ostvarenje Doma i u tome smislu suprikupili znatne materijalne darove. Na posebanna~in zahvaljujemo voditeljima Hrv.Kat.Zajedni-ce vl~. Anthonyu Petrusichu i g.Melchioru Ma{inikoji su se na poseban na~in zaloìli u Hrv.Kat.Za-jednici za prikupljanje darova. Tako|er zahvalju-jemo Hrvatskoj Bratskoj Zajednici iz SAD, kojaje darovala svoj ne malen prilog za ostvarenjeDoma.

Zahvaljujemo svim hrvatskim sve}enicima uinozemstvu koji su na svojim misijama i me|u svo-jim vjernicima skupljali priloge. Na poseban na~inzahvaljujemo don Janku Segari}u iz Hrvatske ka-

toli~ke ùpe Los Angelesa koji se u tome smislunajvi{e zauzeo i sa svojim ùpljanima poslao velikidar za Dom.

Tako|er napose èlimo zahvaliti gospo|i Bar-bari Zacher iz Sydneya u Australiji koja se veomazauzela i me|u australskim Hrvatima prikupilabrojne darove i uputila ih u Dom. Isto tako zah-va-ljujemo gospodinu Petru Artukovi}u iz Kalifor-nije koji se ubraja me|u najve}e pojedina~ne do-bro~initelje Doma.

Zahvaljujemo i brojnim onim Hrvatima iz do-movine koji su ìve}i tada jo{ pod komunisti~kimreìmom od srca dali i svoj “udovi~in dar” za ovajzajedni~ki pothat.

Tako|er zahvaljujemo i brojnom osoblju Domakoje je kroz ovih deset godina izmjenjuju}i se,srda~no primalo hodo~asnike i svojom poslugom,susretljivo{}u, svojim smije{kom u~inili da se svat-ko u Domu osje}ao kao u svojoj vlastitoj ku}i. Utome smislu zahvaljujemo vl~. Giovanniu IvanuTrusini, prvom voditelju Doma, ing. An|elkuBeri}u koji ga je naslijedio, te na poseban na~inOdbor zahvaljuje g. Mati Martinovi}u koji ve}osam godina pod vodstvom odbora savjesnoupravlja Domom.

Skupina hodo~asnika iz Bo{njaka pod vodstvom vl~.Antuna Ba~i}a bila je me|u prvima koje su potraìle

gostoprimstvo u Domu. Na slici: hodo~asnici izBo{njaka u dvori{tu Doma u Rimu



I na kraju èlimo zahvaliti svima, i onima ~ija suimena upisana u Knjigu darovatelja i onima koji suostali anonimni i ~ije darove samo Bog zna, kao ionima koji su svojom molitvom i `rtvom pratiliostvarenje ovoga pothvata. Svi zajedno uz Bo`jupomo} i zagovor nebeskih za{titnika, te blagoslovSvetoga Oca i i potporu hrvatskih biskupa omo-gu}ili smo da na{ hrvatski ~ovjek, vjernik,

hodo~asnik kada do|e u Vje~ni Grad ima svojdom i svoj krov nad glavom, da ima komadi} hrvat-ske domovine u Vje~nom Gradu Rimu.

U Domu hrvatskih hodo~asnika redovito sesluè svete mise za sve ìve i pokojne dobrotvoreDoma.

Odbor Doma hrvatskih hodo~asnika

Hodo~asnici govore...Kroz ovih deset godina otkako Dom postoji, kroz njega je pro{lo ve} preko dvadesettisu}a hrvatskih hodo~asnika. Zanimljivo je vratiti se na po~etak i prolistati malo

Knjigu uspomenu u koju se se upisivali hodo~asnici tijekom ovih deset godina.Ovdje donosimo samo neke od upisanih dojmova.

Prvi hodo~asnik

Prvi hodo~asnik bio je jedan Hrvat iz Argentine,Rikardo Fuduri}. Evo {to je zapisao 12. studenog1987. g.

“Radostan sam {to sam imao tu sre}u i ~ast dasam kao prvi hrvatski hodo~asnik na{ao gosto-primstvo u Domu hrvatskih hodo~asnika u Rimu,koji nije samo gostinjac nego nas predstavlja kaonarod u glavnom gradu kr{}anstva. Ro|en sam iodrastao u Argentini, ali duhom i srcem pripadamnarodu i domovini svojih roditelja. Upravo sampohodio Hrvatsku i potom sam po{ao u Rim tra-gom starih hrvatskih hodo~asnika koji su krozstolje}a nalazili u Vje~nom Gradu duhovnu okre-pu i u~vr{}enje svoje vjere. @elim da se svaki Hrvatkoji do|e ovamo bilo iz Hrvatske ili iz inozemstvaosje}a kao u svojoj domovini, jer nas Rim kao sre-di{te katoli~anstva sve ujedinjuje u jednoj vjeri.”

Rim, 6.-12. studenog 1987.Ing. Rikardo Fuduri},

Buenos Aires, Argentina

“Ja sam drugi, koji je prespavao u na{em hrvat-skom hodo~asni~kom domu. Prvi iz daleke Argen-tine, drugi iz Njema~ke! Pomalo tu`no i znakovito.Slika na{eg narodnog bi}a. No ipak, za mene je tobio divan doìvljaj i osje}aj: u stranom svijetu pre-spavati no} na tlu domovine zagrljene Crkvom.@elim da ovaj na{ Dom Hrvata postane d o m zasvakog koji amo svrati. @elim da na{ Dom Hrvataostane u vje~nom Rimu trajan znak na{eg izvor-nog imena i na{e vjernosti Hrvatskoj i Crkvi kato-li~koj.”

Rim 20. Studenog 1987.P. Alojzije Hartli

Hrv.kat.misija Kassel

Prvi iz domovine

Prvi hodo~asnici iz domovine koji su na{li gosto-primstvo u hodo~asni~kom Domu bila su dva mla-da bra~na para iz Zadra. Eugen i Tatjana Sikiri}, teVesna i @eljko. Oni su boravili u Domu od 13. do19. prosinca l987. Za svoje su bra~no putovanjeizabrali upravo Vje~ni Grad Rim, kako se to pre-poru~a mladim bra~nim parovima. Tatjana Sikiri}je u ime svih preko hrvatskog programa Radio Va-tikana dala ovu izjavu: “Veoma smo radosni i sret-ni da je do{lo do ostvarenja toliko potrebnog domaza hrvatske hodo~asnike u Rimu. Stjecajem okol-nosti mi smo imali sre}u da smo prvi njegovi gostiiz domovine. Zahvaljujem svima koji su svojom ve-likodu{no{}u pripomogli da se ve} do{lo do toga tepojedini hodo~asnici mogu u njemu odsjedati iosje}ati se ugodno kao u svojoj ku}i. Susret sVje~nim Gradom i Kristovim Namjesnikom jestveliko duhovno oboga}enje i bit }e nam u na{embudu}em bra~nom i obiteljskom ìvotu trajan iz-vor vjerskih nadahnu}a. Poèljeli bismo svakomhrvatskom mladom bra~nom paru ovakvo iskustvo

U blagovaonici Doma svaki hodo~asnik nalazi ugodnudoma}u, hrvatsku atmosferu. Na slici: prva grupa

mladih iz Zagreba za Cvjetnicu 1988.



i lijepi duhovni doìvljaj na po~etku zajedni~kogobiteljskog ìvota. “

Prva grupa iz domovinePrva “nulta” ili “pokusna” grupa bili su mladi iz

Zagreba i Slav.Broda. Do{li su bili na europskimolitveni susret mladih u Rim, u organizaciji eku-menske zajednice iz Taizea za Novu Godinu 1988.Do{li su iznenada, nenajavljeni. Bili su smje{teniskromno, jer jo{ nije bilo dovoljno ni kreveta, nigrijanja, te se spavalo u vre}ama za spavanje napodu. Ipak svi su bili sretni i zadovoljni. Evo {to jenjihova grupa zapisala u Knjigu uspomena:

“Etiam nos, grupa mladih iz Slav. Brodana|osmo se ante portas. Ono {to Hanibalu nijeuspjelo s oru`jem mi smo postigli pjesmom. Zapje-vasmo i otvori{e se vrata i srce Vje~noga grada. Igle ~uda! Na|osmo ovdje i kutak svoje domovine utek osnovanom i jo{ nedovr{enom Domu za hrvat-ske hodo~asnike. Nismo se nadali da }emo u Rimuna}i na{ Dom i da }emo biti tako srda~no primlje-ni. Posebno se zahvaljujemo svima koji su sudjelo-vali u otvaranju ovoga Doma i omogu}ili namaHrvatima bezbriàn boravak u Vje~nom Gradu.” -Mladi iz Slav.Broda

“Radostan sam {to se san i potreba ostvaruju tedobivamo lijepi kutak u Vje~nom Gradu. Nadamse da }e biti na pomo} i radost mnogim Hrvatimakoji }e sa svih strana svijeta ovamo dolaziti i osjeti-ti se kao kod ku}e. @elim obilje Bo`jeg blagoslova‘Hrvatskom domu’, svima koji }e se u njemu na}i.”

13. I. 1988. g. Ivan Zirdum ùpnik i prof.\akovo

“Hvala Ti, Boè, i svima onima koji su pomoglida imamo svoj dom u Vje~nom gradu, da se neosje}amo strancima i kad smo izvan domovine.”

27. III. 1988. Boò Perija

“Drago mi je da sam uspio vidjeti Hrvatski domusred Rima. Za hrvatske katolike to je dom od mo-numentalne i epohalne va`nosti. Dosad su hrvat-ski hodo~asnici lutali Rimom, a sada }e imati svojuluku i svoju ku}u. Hvala p.Nagyu i svima koji supridonijeli svoj udio tom velikom djelu. Bog blago-slovio sve koji }e u njemu prebivati. “

17. IV. 1988. Prof. Radovan Grgec

“Zahvaljujem od sveg srca na pa`nji i gostoprim-stvu jer smo se osje}ali kao u Domovini i me|u naj-draìma.”

27. X. 1988. Hodo~asnici iz Sv.Krià u Samoboru

Prvi hodo~asnik nakon deset godinaponovno u Domu

Rikardo Fuduri}, prvi hodo~asnik koji je na{aogostoprimstvo u tek ustanovljenom Domu, nakondeset godina ponovno je pohodio Rim i odsjeo je uDomu, ali ovaj puta s obitelji. U me|uvremenu seoènio, vratio se u Domovinu iz Argentine i na po-ziv uprave Doma do{ao je proslaviti zajedno s obi-telji desetu obljetnicu Doma. Evo {to je tom prigo-dom napisao u Knjigu uspomena:

“Nakon deset godina vratio sam se ovamo sasvojom obitelji sada kao gra|anin Hrvatske, samo-stalne i nezavisne dràve. Iznena|en sam dojmovi-ma koje smo doìvjeli u Rimu i u Domu hrvatskihhodo~asnika koji je u posljednjih deset godina po-stao punoljetan i sposoban da prima mnoge Hrva-te iz cijeloga svijeta. Cijenim i podràvam nese-bi~an trud svih djelatnika doma, osobito p.Nagya,koji to radi zdu{no, bez o~ekivanja nekakvih priz-nanja nego iz ~iste ljubavi prema Bogu i hrvatskomnarodu. Svi mu zahvaljujemo za to.”

Rim, 5. IX. 1997. Rikardo Fuduri} s obitelji

“Hvala Bogu {to se pobrinuo za Hrvatski narodte mu dopustio kutak domovine u Vje~nom Gra-du.”

18. IV. 1990. Nada Lubitovi}

“Lijepo je kada ~ovjek i u tu|ini nai|e na koma-di} rodne grude i na gostoprimstvo hrvatskogsrca.”

7. V. 1990. Robert [teter

Ing. Rikardo Fuduri}, prvi hodo~asnik Doma, nakondeset godina ponovno je do{ao u Rim, sada s obitelji,

da proslavi desetu obljetnicu postojanja Doma.

Francuski biskupi o Merzu


Francuski biskupio disertaciji Ivana Merza

Stota obljetnice ro|enja Ivana Merza proslavljena je 1996. g. i u Parizuodràvanjem znanstvenog simpozija na Sorboni i Katoli~kom institutute drugim manifestacijama, o ~emu je donesen op{iran izvje{taj upro{lom broju Glasila Postulature (br. 1-2, 1996.). Za tu prigodu Postu-latura Ivana Merza poslala je svim francuskim biskupima na poklon je-dan primjerak disertacije Ivana Merza “Utjecaj liturgije na francuskepisce”, koja je objavljena za njegovu stotu obljetnicu kao prvi svezaknjegovih Sabranih djela. Disertacija je objavljena na francuskom jeziku,tj. onako kako ju je Merz bio napisao. Mnogi biskupi su uputili Postula-turi svoje zahvalnice. Donosimo samo neke izvatke iz njihovih pisama:

“Zahvaljujem Vam srda~no {to ste mi uputili di-sertaciju koja omogu}uje da slijedimo utjecaj Slu-ge Bo`jega, Hrvata, na Crkvu, i to od njegovakori{tenja velikih imena francuske literature iizraàvanja u na{em jeziku, kao i misli {to su ih for-mulirali ovi prosvijetljeni duhovi, veliki svjedocisuvremene refleksije i katkada i katoli~ke vjere.Uzimam na znanje da }e za prvim sveskom slijeditiostalih devet u nizu Sabranih djela {to bi si mo`dakoja biblioteka na{e biskupije mogla nabaviti.”

+ Pierre Picanbiskup Bayeux et Lisieux

“Primio sam knjigu Ivana Merza, koju ste mi po-slali i najsrda~nije Vam zahvaljujem. Sa zaniman-jem }u se s njome upoznati. Obavijestit }u o tomeodgovorne na{e biskupijske komisije za liturgijskipastoral.”

+ Pierre Plateaunadbiskup Bourges-a

“Zahvaljujem vam za doktorsku disertaciju Iva-na Merz koja obra|uje temu utjecaja liturgije nafrancuske pisce.

Kao novi biskup Montauban, potje~em iz at-lantskih Pirineja gdje je ìvio i sahranjen FrancisJammes. Stoga sam s posebnim zanimanjem ~itaopoglavlje 16. prvoga dijela disertacije, jer je to je-dan pjesnik koji je zahvaljuju}i svome kontaktu sPaul Claudelom mogao produbiti kr{}ansku vjeru.Rad Ivana Merza ~ini mi se sasvim vrijedan pozor-nosti. Obavijestit }u o njemu sve}enike moje bi-skupije koji }e se mo}i njime okoristiti.”

+ Bernard Houssetbiskup Montauban-a

“Zahvaljujem vam {to ste mi uputili primjerakdisertacije Ivana Merza. Priznajem da je to djeloza mene bilo otkri}e i stoga sam Vam tim vi{e zah-valan za njegovo objavljivanje.”

+ Louis-Marie Billenadbiskup Aix-en Provence

“ Primio sam prvi svezak Sabranih djela IvanaMerza, njegovu disertaciju. Veoma je zanimljiva.Tema disertacije Ivana Merza je odu{evljavaju}a.Ivan daje novo svjedo~anstvo svetosti koju su-sre}emo kod mnogih laika.”

+ Jacques Julliennadbiskup Rennes Dol i Saint Malo

“Puno Vam zahvaljujem za knjigu Ivana Merza‘Utjecaj liturgije na francuske pisce’. Ivan Merzzasluùje da bude vi{e upoznat u Francuskoj. Naj-prije zbog doga|aja koji su obiljeìli Hrvatsku ikoji su je u~inili poznatom. Potom zbog njegoveljubavi prema Francuskoj, te njegovih studija naSorboni i Katoli~kom institutu, zbog njegovih dje-la i njegova kr{}anskog ìvota. Iako ga nisam poz-navao osobno, èlim da proces kanonizacije togakr{}anskog intelektualca do|e do kraja. To }e bitiveliko svjedo~anstvo za mlade`.”

+ Rayomond Bouchexnadbiskup Avignona

“Puno Vam zahvaljujem {to ste mi poslali diser-taciju koja se odnosi na Slugu Bo`jega Ivana Mer-za. Rado }u je pa`ljivo pro~itati. êstitam Vam zataj lijepi rad. “

+ Leon Soulierbiskup Limoges-a

Ivan Merz o Euharistiji


Tragom Ivana Merza po Parizu^lanovi Euharistijskog pokreta mladih iz Hrvatske

za vrijeme svoga boravka u Parizu prigodom 12. svjet-skog dana mladih u kolovozu 1997. pohodili su dvamjesta povezana s Ivanom Merzom. Prvo je bila ulica,rue Mayet, u kojoj je stanovao Ivan Merz. Stara jezgrada u kojoj je bio Ivanov stan sru{ena, a na njezi-nom je mjestu izgra|ena nova ku}a pred kojom su semladi zajedni~ki fotografirali. Zatim su pohodilicrkvu sv.Vinka Paulskog u koju je Ivan Merz ~esto do-lazio na sv.misu i primao sv.pri~est. Nije bilo vremenada se pohodi Manrese, u Clamartu gdje je Ivan obav-ljao duhovne vje`be. Pro~itani su Ivanovi odabranitekstovi koje je napisao u Parizu, napose onaj oobla~enju redovnice benediktinke.

Mladi {tovatelji Ivana Merza u ulici Mayet na mjestugdje se uzdizala zgrada gdje je stanovao Ivan Merz za

vrijeme svoga boravka u Parizu.

Ivan Merz o EuharistijiSvoju viziju apostolskog rada Ivan Merz je izloìo u poznatom Predgovoru Zlat-noj Knjizi, priru~niku Orlovske organizacije. U tom svome Apostolskom progra-mu Merz jasno nazna~uje kako je Euharistija temelj svakog apostolskog djelo-vanja.

Novija katoli~ka generacija po{la je za je-dan korak dalje. Nju su danas zahvatili valovionih rijeka koje poteko{e iz vje~nog Rima ve}god.1905., kada je blage uspomene papa PioX. izdao breve o ~estoj i svagdanjoj svetojPri~esti. Mladi nara{taj goji zanosnu ljubavprema na{emu Spasitelju, koji je uvijek s njimu presvetoj Euharistiji; tu crpe on svu svojusnagu za svoje djelovanje, za svoj apostolat.Dok je starija generacija morala afirmiratikr{}anstvo na intelektualan, apologetskina~in i pokazivala silnu odlu~nost u suzbijan-ju navala liberalizma, nova je generacija smi-

renija; ona je u neprestanom i intimnom do-diru s Isusom, koji kraljuje i vlada njenimdu{ama.

S tim je u vezi zanosna ljubav mla|ih premaSvetoj Crkvi, Isusovoj neokaljanoj zaru~nici,te njenim biskupima i sve}enicima. Oni su seuvjerili da sve}enika zapada prva i najva`nijauloga u {irenju Kraljevstva Bo`jega, a da sesvjetovnjaci moraju njima pridruìti; morajupostati njihovim pomo}nicima....

Iz ove se Zlatne Knjige tako|er vidi da om-ladina ima o~i uvijek usmjerene spram Rima,

Euharistijski pokret mladih


U duhu Ivana Merza

suvremena me|unarodna organizacijakatoli~ke mladeì

Kada je Ivan Merz studirao u Parizu, prou~avao je ondje razne katoli~ke organizacije iudruènja za mlade`. Od svih njih najvi{e mu se svidjela organizacija “Croisade Eucha-ristique”, upravo stoga jer je kod svojih ~lanova razvijala osje}aj i pobo`nost premapresv. Euharistiji. Od njih je Merz uzeo lozinku “@rtva, Euharistija, Apostolat” i donio je uHrvatsku, te predao Hrvatskom orlovskom savezu kojemu je bio suutemeljitelj. Od tadasu po toj lozinci ìvjeli brojni mladi}i i djevojke i ostvarivali je u svome ìvotu kao ~lanovikatoli~kih organizacija kojima su pripadali.

1960. godine prilikom jedne audijencije za voditelje i predstavnike iste organi-zacije tada{nji Papa Ivan XXIII. traìo je izri~ito od njih da promijene ime. Dapa~eu svome govoru, kojeg im je uputio, dao im je novo ime: “Euharistijski pokret”.Poslu{ni Svetom Ocu oni su prihvatili novo ime i od tada se zovu EUHARISTIJSKIPOKRET MLADIH.

Da je Ivan Merz poìvio, sigurno bi se nastavio nadahnjivati na francuskim isku-stvima i ostvarenjima kao {to je to ~inio i za ìvota.

Kako se ta organizacija razvijati, kako danas djeluje, prema kojim ciljevima teì,koje metode upotrebljava, vidjet }emo iz ovoga priloga koji je izra|en prema po-dacima {to ga je francuski Euharistijski pokret mladih - Mouvement Eucharisti-que des Jeunes (kratica MEJ) - ponudio za informaciju. Nadopunili smo ga jo{nekim na{im podacima.

[to je Euharistijski pokret?Euharistijski pokret mladih je suvremena

me|unarodna katoli~ka organizacija koja okupljadjecu i mlade` sve do odrasle dobi. Sredi{nja stvar-nost pokreta jest Euharistija koja se mladom ~lanupokreta predstavlja kao sredi{te njegova kr{}an-skog ìvota. Pomaè mu se da se najprije osobno iz-gradi u zrelog kr{}anina, kako bi sudjelovao u apo-stolskom poslanju i postao ono {to Euharistijazna~i: razlomljeni kruh za druge, za novi Bo`ji svi-jet.

Gdje postoji?Euharistijski pokret mladih djeluje u vi{e od pe-

deset zemalja svijeta, gotovo na svim kontinenti-

ma. Ra~una se da ima preko dva milijuna ~lanova.Navodimo samo neke od zemalja u kojima je pok-ret posebno razvijen:

EUROPA: Francuska, Belgija, [panjolska, Veli-ka Britanija, Irska, Italija, Lituanija, Luksemburg,Portugal, [vicarska, Poljska, ê{ka, Hrvatska; -SJEVERNA AMERIKA: Kanada; JU@NAAMERIKA: Brazil, île, Peru, Haiti, MauritanskoOto~je; - AFRIKA: Alìr, Benin, Burkina Faso,Burundi, Kamerun, Centralna Afrika, Kongo,Obala Bjelokosti, Egipat, Gabon, Guinnee, Libija,Madagaskar, Maroko, Niger, Rwanda, Senegal,Zaire, Togo, Tchad; - AZIJA: Izrael, Libanon, Siri-ja, Kuvajt, Tajland;



Kad je nastao?Euharistijski pokret ima svoj po~etak jo{ u godi-

ni 1910. kada je papa sv. Pio X. izdao dokument o~estoj i ranoj sv.pri~esti kojim je omogu}io da sedjeca ve} od rane dobi mogu pri~e{}ivati. Da bi seovaj papin dekret {to bolje proveo u djelo pokre-nuta je u Francuskoj 1915.g. katoli~ka organizacijapod nazivom “croisade eucharistique” i to u sklo-pu op}ecrkvenog pokreta Apostolata Molitve, kaonjegov prilago|eni oblik za djecu i mlade`. Poseb-no ohrabrenje i polet pokret dobiva 1960.god. odPape Ivana XXIII. koji mu daje sada{nje ime i odtada u svim zemljama gdje postoji djeluje pod ime-nom “EUHARISTIJSKI POKRET MLADIH”.

Odgojni program pokreta:slaviti i ìvjeti Euharistiju

Svaki pokret vo|en je jednom sredi{njom intui-cijom koja daje ton i usmjeruje njegovu pedagogi-ju i odgojne sadràje. Tako Euharistijski pokret te-melji svoj odgojni program na Euharistiji koju seslavi i ìvi.

1. Slaviti Euharistiju. Euharistija je izvor i vrhu-nac svega kr{}anskog ìvota. Kao izvor jedinstva zana{ ìvot ona slavi s Kristom ljubav Bo`ju za svenas. Po tom slavljenju boànskog kruha koji se di-jeli, mi smo u zajedni{tvu sa svima onima s kojimaìvimo i s kojima postajemo solidarni.

2. @ivjeti Euharistiju. Kroz Euharistiju mi pri-mamo Boga u na{u osobnu i zajedni~ku povijest.Dopu{taju}i da nas on oblikuje, postajemo tako misami “kruh” za druge. To se èli ìvjeti u pokretune samo jedan sat tjedno, nego cijeli dan, cijeli tje-dan i cijeli ìvot. Stoga je Euharistija sr` odgojnogprograma pokreta. Ona daje polet akcijama i ~inidinami~nima sve pothvate.

Tako se u pokretu priznaje da su svakida{njiìvot, ({kola i obitelj, dru{tveni ìvot, aktivnostisvih vrsta) i duhovna dimenzija - neodjeljivi. Na-stoji se oko odgojnog jedinstva koje obuhva}a cije-lu osobu.

êtiri metodolo{ka na~elapokreta

êtiri podru~ja usmjeruju djelovanje pokreta,od kojih svako predstavlja i jedan odgojni cilj:

1. SUDJELOVANJE U @IVOTU krozIZRA@AVANJE {to uklju~uje odgoj za autono-miju i odgovornost, za zajedni~ki ìvot i komuni-kaciju.

2. UÊNJE MOLITVE –INTERIORIZA-CIJA: sastoji se od odgoja zatranscendenciju, te otkri}e Isusa Krista.

3. PRODUBLJENJE VJERE – FORMACIJA:uklju~uje odgoj za kr{}ansku vjeru, te dublje upoz-navanje Biblije i Crkve.

4. OTVARANJE DRUGIMA – AKCIJA zna~iodgoj za solidarnost, za anga`man, za suo~enje srealno{}u te kr{}anski apostolat.

Povezuju}i ova ~etiri cilja i razvijaju}i me|u nji-ma uravnoteèni sklad, potvr|uje se identitet ovogpokreta kao odgojni i apostolski.

Cilj Euharistijskog pokreta moèmo stoga izra-ziti i ovim rije~ima: omogu}uje mladima osobnuizgradnju, rast u poznavanju i ìvljenju kr{}anskevjere kako bi mogli preuzeti ljudske i vjerni~ke od-govornosti u zajednici i u sredini u kojoj ìve.

Vjeran svome programu i euharistijskom dina-mizmu, pokret prilago|uje svoje djelovanje prih-

Mladi Francuzi - ~lanovi Euharistijskog pokretamladih

Mlade` Euharistijskog pokreta njeguje i raznerekreativne aktivnosti: izleti, taborovanja ...



va}aju}i mlade takve kakvi jesu, u njihovoj raz-li~itosti dobi, spola, sredine i dru{tvenog uk-lju~ivanja. Pokret èli pomo}i svim mladima kojise njemu priklju~uju da se razviju u zrele muève iène, te postanu angaìrani kr{}ani.

Struktura pokreta i na~indjelovanja

Tijekom dugih godina svoga postojanja i razvojapokret je usavr{io metode svoga djelovanja prih-va}aju}i i primjenjuju}i najnovija pedago{kana~ela u radu sa skupinama kako bi se glavnisadràji i ciljevi pokreta mogli {to bolje ostvarivati.

Osnovna jedinica pokreta naziva se ekipa ilidru{tvo, a broji izme|u 5 do 7 ~lanova. Posebno umla|im dru{tvima uvijek je nazo~an jedan starijivoditelj. Dru{tva (ekipe) organizirane su premadobnoj granici i okupljaju mlade od 9-11, 11-13,13-15, 15-17, 17-19 godina te od 19 godina i dalje.

Svaka od ovih dobnih skupina ima svoj ~asopis isvoj unutarnji naziv, {to varira prema zemljama ukojima djeluju. Voditelji imaju svoja udruènja isvoje ~asopise. Glavno sjedi{te pokreta jest uRimu. U svakoj zemlji u kojoj je pokret nazo~anima svoje nacionalno vodstvo i svoju vlastitu struk-turu. U samom pokretu ima dosta autonomije jerse prilago|uje prilikama naroda i zemalja u kojimadjeluje.

@ivot i djelovanje osnovnezajednice pokreta - ekipa

U svojoj bazi pokret djeluje kroz skupine od petdo sedam ~lanova koje se zovu ekipe. S njima jeuvijek netko od odraslih, ili koji puta i netko odstarijih mladih.

Ekipa - mjesto sudjelovanja. Sastanak je vrije-me ìvota u zajednici. U klimi prijateljstva,slu{anja i povjerenja mladi pri~aju sve {to su doìv-jeli kroz protekli tjedan pro~itav{i {to su zabiljeìliu svoju osobnu bilje`nicu. Nakon odre|enog vre-mena nastoji se “pro~itati” u tim zapisima i pre-poznati Bo`ja prisutnost u ìvotu kroz svakodnev-ne doga|aje. Ekipa tako postaje mjesto gdje svat-ko moè otvoreno govoriti o sebi i svome iskustvubez straha da }e biti neshva}en. Pomalo se oslo-ba|aju iznositi svoja pitanja, probleme, strahove.Zajedno, uz pomo} odraslog, mladi se oslanjaju je-dan na drugoga. - Rije~i nisu jedino sredstvo izrazau ekipi. Pokret (MEJ) promi~e stvarala~ku aktiv-nost mladih u funkciji njihove dobi i njihovihmogu}nosti kroz mimiku, igru, manuelni rad,crtanje, pjesmu, tjelesne geste itd.

Ekipa - mjesto angaìranja. Mladi se, gledaju}i{to se oko njih zbiva, polagano otvaraju jedni dru-gima. Otvaraju se svijetu koji ih okruùje. Postajupa`ljivi za blize stvarnosti, kao i za one dalje. Takopostaju svjesni {to trebaju u sebi i oko sebemijenjati. Tako se mogu individualno ili u ekipiangaìrati u izgradnji pravednijeg i bratskijeg svi-jeta na razne na~ine (karitas, animacija liturgijskihslavlja, itd.). Promatranje i djelovanje predstavlja-ju dva va`na vida razvoja osobe. Svatko na svojojrazini zapaà svoje mjesto koje treba zauzeti.

Ekipa - mjesto Crkve. Kroz sudjelovanje ianga`man ekipa je tako|er mjesto ìvota i kr{}an-ske formacije. Mladi mogu zajedno prepoznatinazo~nost Bo`ju u njihovu ìvotu.

Kroz slu{anje Bo`je Rije~i, kroz otkri}eEvan|elja, kroz iskustvo osobne i zajedni~ke mo-litve, kroz slavljenje blagdana i ~itanje biblijskihtekstova, mladi rastu u svojoj vjeri.

Euharistija im omogu}uje slaviti zajedno, prika-zati svoja otkri}a, svoja djela svoju solidarnost izahvaliti Bogu.

Ekipa je jedna mala kr{}anska zajednica u vezisa svim ekipama pokreta kao i s cjelinom Crkve.

Radost i vedrina {to daje Euharistija odraàva se u‘ivotu ekipe - osnovne zajednice pokreta

Prijateljstvo i kr{}ansko zajedni{tvo intenzivno sedoìvljava u ekipi - osnovnoj jedinici pokreta



@ivot u cjelini pokretaGodi{nja tema. Svake godine na-

cionalna ekipa odredi temu godine{to predstavlja pedago{ku pomo} idinamizam za skup aktivnosti pokre-ta. Ta se tema potom razra|uje mje-sec po mjesec kroz ~asopise i prila-go|uje svakom uzrastu.

âsopisi - Prva veza s pokretom je~asopis. Svaki ~lan u njemu nalazi su-gestiju za ìvot ekipe, prijedloge zarefleksiju i razmjenu, ideje za osobnui zajedni~ku akciju, putokaze za mo-litvu i ~itanje Biblije, ~lanke, svje-do~anstva i drugo {to daje ve}u otvorenost premastvarnosti.

Intenzivna vremena - To su susreti koji okuplja-ju ~lanove pokreta odre|ene dobi po biskupijamaili regijama. Radi se o nenadomjestivim iskustvi-ma ìvota pokreta i Crkve. Na njima se mladi dina-miziraju. Tih susreta ima nekoliko vrsta: 1. vikendipo biskupijama i regijama; 2. mini-camping od trido ~etiri dana po regijama: 3. nacionalno okup-ljanje pojedina~nih grana pokreta svake dvije dotri godine. 4. blagdan MEJ-a u tre}em tromjese~ju{k.godine na koji su pozvani, osim ~lanova, njihoviroditelji, voditelji, prijatelji kao i druga udruènja.

Ljetna logorovanja - Svakog ljeta MEJ organizi-ra na nacionalnom planu pedesetak logorovanja(kampova) za razne grane. Na tim ljetovanjima nesuprotstavlja se zabava i duhovnost, nego se nasto-

ji prona}i njihovo jedinstvo. Kroz to vrijeme stav-lja se u praksu program pokreta i nastoji se ìvjeti smladima iskustvo kr{}anskog zajedni{tva.

Voditelji pokreta - Laici i sve}enici redovito sesastaju u manjim mjesnim ekipama (P.E.R.L.) Za-jedno izmjenjuju iskustva o svome radu. U ~asopi-su “Partage” objavljuju ~lanke za pomo} i refleksi-ju. Na regionalnom planu tako|er se uprili~uju su-sreti, a svakog ljeta organizira se poseban tjednite~aj formacije voditelja.

Nacionalni kongres pokreta - Organizira se sva-kih pet godina. Na njemu se na~ini bilanca protek-log rada, te na temelju toga iskustva, kao i odaziva-ju}i se pozivima Crkve i svijeta, odre|uju se smjer-nice za daljnje djelovanje pokreta u narednomrazdoblju.

Euharistijski pokret u CrkviPovezanost s biskupima - Kao pokret mladih u

Crkvi u Francuskoj, MEJ ovisi o francuskom epi-skopatu. Jedan biskup je zaduèn da slijedi ìvotpokreta i u kontaktu je s vodstvom pokreta.

U ekipi svakome ~lanu omogu}ava se da bude aktivan,da se izrazi na razne na~ine.

âsopisi francuskog Euharistijskogpokreta mladih, namijenjeni za sveuzraste, ra{ireni su po cijelom svijetugdje pokret djeluje

Razne aktivnosti ~lanova pokreta u Francuskoj



Veza s drugim pokretima - MEJ je ~lan Aposto-lata laika. Prisutan je u drugim odgojnim pokreti-ma mladih (Skauti, Fokolarini itd.).

U kontaktu s inozemstvom. MEJ podràva kon-takte s drugim euharistijskim pokretima u inozem-stvu. Neki imaju vlastite strukture, a drugi se di-rektno nadahnjuju na MEJ-u i koriste njegove~asopise, koji se raspar~avaju u ~etrdesetakzema-lja.

I na kraju dodajmo jo{ i ovo: Euharistijski pok-ret mladih(MEJ) sebe redovito naziva “un trem-plin pour la vie - odsko~na daska za ìvot”. Timese èli nazna~iti kako sam pokret usmjeruje mla-doga vjernika kr{}anina da se {to bolje moè pri-premiti i potom uklju~iti kao kr{}anin u svijetodraslih.

Papa Ivan Pavao II.predstavnicima Euharistijskog

pokreta:Primaju}i u Rimu u audijenciju 1987.g. ~lanove

francuske grane Euharistijskog pokreta mladih,Papa Ivan Pavao II. im je me|u ostalim rekao:

“Slaviti redovno Euharistiju kao sudjelovanje uTijelu Kristovu, ujediniti svoje prikazanje s njego-vom @rtvom, sjediniti Va{e zahvaljivanje s njego-vim, to su veliki uvjeti va{e ustrajnosti u vjeri.@ive}i milost crkvenog zajedni{tva mo}i }ete skupi-ti va{e energije da budete Kristovi svjedoci. Crkvara~una s velikodu{no{}u mladih. Odgovorite Kri-stovu pozivu tamo gdje ste sada, i tamo gdje }ete bitisutra.”

Na transparentu {to ga drè ~lanovi Euharistijskog pokreta mladih u Francuskoj pi{e:»Odsko~na daska za ‘ivot - ekipa MEJ (Mouvement Eucharistique des Jeunes)«

MEJ, MEG, MEPSuvremena brzina ìvota name}e zahtjev da se mnoge rije~i ili nazivi koji se ~e{}e rabe izraàva-

ju kraticama. Tako je i Euharistijski pokret mladih zavisno od zemalja u kojima djeluje izradio svojekratice. U Francuskoj je kratica najprije na~injena i glasi MEJ {to su prva tri po~etna slova naziva:Mouvement Eucharistiques des Jeunes. Slijede}i Francuze, talijanska kratica za pokret je MEG(Movimento Eucaristico Giovanile). Da bi se uskladilo s francuskim i talijanskim nazivom hrvatskakratica glasi MEP. To su prva tri po~etna slova punog naziva premda ne idu istim redoslijedom;kratica se me|utim moè ~itati i kao: Mlade` Euharistijskog Pokreta. Raspoznajni znak pisan ru-kom ima svoju simboliku: sugerira dinamiku i ìvahnost pokreta.

Sve ostale informacije o Euharistijskom pokretu mladih dobiju se na adresi Postulature Ivana Merza.

Ideje Euharistijskog pokreta mladih u HrvatskojJo{ od 1922. godine, ideje Euharistijskog pokre-

ta mladih prisutne su me|u hrvatskom mladeì.Donio ih je iz Francuske Ivan Merz od tamo{njeorganizacije “Croisade eucharistique” koja mu senajvi{e svidjela zbog izrazito euharistijskog duhakoji je promicala me|u svojim ~lanstvom. Te suideje nastavile ìvjeti u katoli~kim organizacijamakoje su povezane s Ivanom Merzom, najprije uOrlovstvu, a onda u Kriàrskoj organizaciji.

Danas su te ideje ponovno zaìvjele me|u onimmladima koji slijede duhovni put Ivana Merza. Tesu ideje postale napose prisutne nakon proslave12. Svjetskog dana mladih u Parizu gdje su se mla-di {tovatelji Ivana Merza iz Hrvatske susreli s broj-nim ~lanovima Euharistijskog pokreta mladih izcijeloga svijeta. Od njih su puno toga nau~ili, nji-hov na~in i metode rada su ih odu{evili i s njimaèle biti povezani u budu}nosti kao ~lanovi istogme|unarodnog Euharistijskog pokreta mladih.

Mladi {tovatelji Ivana Merza iz Hrvatske pohodili su na-cionalni centar francuskog Euharistijskog pokreta u Pa-rizu za vrijeme 12. svjetskog dana mladih. Na slici: p.Van Doren, p. Sauro de Luca iz Rima, zajedno s mladimFrancuzima i Hrvatima u dvori{tu Centra u Parizu.



Hrvatski biskupi o va`nosti katoli~kih dru{tava i organizacija

Sa svoga zasjedanja u listopadu 1996. u \akovu hrvatski su biskupi preporu~ili sve}enicima daokupljaju mlade` u katoli~ka udruènja ovim rije~ima:

“Konstatiraju}i ~injenicu da su mladi sve vi{e prepu{teni izazovima suvremenih sredstava zabave i da jesve manje organizacija koje se bave isklju~ivo mladeì, biskupi tako|er pozivaju crkvene djelatnike dazapo~nu osnivati dru{tva koja }e promicati ideale, zdrav rast osobnosti i }udorednu ~isto}u mladih. Poseb-no se traì od ùpnika da mlade uklju~uju u katoli~ke organizacije.” (XI. plenarno zasjedanje HBK u\akovu, od 2. do 4. X.1996.).

Nadbiskup Josip Bozani} mladim Hrvatima u Parizu

U kolovozu mjesecu odràn je u Parizu 12. Svjetski dan mladih i susret s Papom Ivanom Pavlom II. Bioje veliki doga|aj ne samo za crkvu u Francuskoj nego i za cijelu Crkvu. Me|u brojnim biskupima iz cijelo-ga svijeta, na ovoj manifestaciji vjere sudjelovao je i novi zagreba~ki nadbiskup Josip Bozani}. Svoje trod-nevne kateheze za mlade Hrvate, kojih je bilo preko dvije tisu}e, zaklju~io u petak, na Blagdan Bl. Djevi-ce Marije Kraljice, 22. kolovoza 1997. ovim rije~ima:“Neka Pariz bude po~etak jednog novog pokreta mladihu Hrvatskoj i BiH!”

Euharistijski pokret moè pomo}i ùpskom vjeronauku

S ulaskom vjeronauka u {kole ùpski vjeronauk je u mnogim mjestima do{ao u krizu. Mnogi sve}enicise tuè da veoma te{ko mogu motivirati djecu i mlade` da jo{ dolaze i na tre}i sat vjeronauku u ùpu, na-kon {to su ve} imali dva sata vjeronauka u {koli.

Me|utim, ako bi se mladima ponudio druga~iji oblik okupljanja u ùpi, tj. pripadnost raznim kato-li~kim dru{tvima ili pokretima, gdje oni mogu biti aktivni, gdje se mogu angaìrati, te ìvjeti kr{}ansko za-jedni{tvo, {to im {kolski vjeronauk ne moè pruìti, tada postoji ve}a mogu}nost da ih se lak{e motivira zaokupljanje u crkvenom prostoru. Tako se postiè isti cilj, tj. odgoj djece i mladih u vjeri i za vjeru, samo nadrugi, aktivniji i privla~iviji na~in.

Euharistijski pokret mladih u zemljama gdje djeluje, pokazuje upravo tu vrijednost i korist za odgojmladeì. Plodovi naravno ne izostaju. Nedavno su provedena istraìvanja me|u sve}enstvom u Francu-skoj. Statistike su pokazale da je jedna tre}ina dana{njih sve}enika proiza{la iz organizacije katoli~kihskauta-izvi|a~a, jedna tre}ina je do{la iz EUHARISTIJSKOG POKRETA MLADIH, a jedna tre}inasve}eni~kih zvanja nastala je na druge na~ine.

Poezija


Stope u pijesku

Danas sam u pijesak vje~nostiutisnula svoje stope.Sutra }e vjetar zaborava na~initiiz pijeska sag bez nabora.

Danas se u ogledalu bogatstvaodrazila slika mojih sinova,a sutra }e ih tama prolaznostiskriti u svoje dubine.

Danas je moj ìvot lanackoji veè ju~er sa sutra,a onda }e i njega zvijer raspadanjasvojim pandàma od budu}nosti trgati.

Ipak

bez mene nema lancaizme|u prolaznosti i vje~nosti.Mala, kao zaboravljeni ìvotiz davnina,velika, kao Misaokoja me za vje~nost stvori

stojim.

Nisam, jer sje}anje je kratko,jesam, jer Misao, koja me zamisli,

Jest.

Ju~er sam u pijesak prolaznostiutisnula stope svoga ì}a,a danas mi je darovandio Neuni{tivog Bi}a.

Vera Val~i}-Beli}Vancouver - Kanada


Mladi upoznaju Ivana Merza

MLADI UPOZNAJU IVANA MERZAMerz i ja se poznajemo

Uistinu, Merz i ja se poznajemo. Istina, nismo sesusreli jer je on umro mnogo, mnogo ranije nego{to sam ja ro|en, ali ipak mi se poznajemo. îtaosam njegov “Dnevnik”, ~itao i i{~itavao ga kaosrednjo{kolac. Krajem sije~nja 1989.g. u Osijeku,u jednoj kr{}anskoj knjiàri kupio sam knjiguD.Kniewalda “Sluga Bo`ji dr.Ivan Merz” (II.Izmijenjeno i pro{ireno izdanje). înilo mi se dasam tu knjigu kupio kao {to sam kupovao i drugeknjige. Ali nije bilo tako. Toj knjizi sam se nakonpitanja vra}ao i kasnije, ~itao pojedine njene dije-love ponovo i nisu mi bili dosadni. Kasnije sam do-lazio i do drugih knjiga o Ivanu Merzu koje su pisa-li drugi autori kao: o.Josip Vrbanek, Du{an@anko, o.Boìdar Nagy.

Ivanov Dnevnik moè se ~itati i kao literarnodjelo. Ta tko se samo, nakon ~itanja njegova dnev-nika, ne}e sjetiti njegova lijepog djetinjstva u Bo-sni, Grete, njegovih doìvljaja u Be~kom NovomMjestu, pisama majci, Be~a i Pariza.

îtaju}i o Ivanu pozornost su mi privukle i kato-li~ke organizacije o kojima ranije nisam mogaoni{ta ni pro~itati. Kasnije sam saznao o kakvim se

to organizacijama radilo. Dobio sam potom napoklon i sve brojeve Glasila postulature “IvanMerz”; tako sam mogao saznati da dobar glas oIvanu i dalje traje i ìvi. U rijetkim odlascima u Za-greb, ~esto sam odlazio na Ivanov grob i traìo nje-govo mjesto u klupama u Sveti{tu Srca Isusova uPalmoti}evoj ulici te gledao prozore njegove sobena Star~evi}evom domu, kao da se time sje}amsvog starog prijatelja koga vi{e nema. Tako se, eto,Ivan i ja poznajemo!

Prerana Ivanova smrt nije bila samo dobitak zanjega, ve} i za nas. êsto se sjetim onih trenutakakada je bio nasmrt bolestan (o tome sam samo~itao – dakako) kada je bio pitan, `rtvuje li svojìvot za hrvatsku mlade`, a on je tada potvrdnokimnuo glavom.

Ivan i pokret mladeì koji je sustvarao, najideal-niji je pokret hrvatske katoli~ke mladeì, kako jesvojevremeno o njemu napisano. Isti taj pokret senastavlja i ìvi u nastavlja~ima Ivanova rada i `rtveìvota; time njegove `rtve postaju plodonosnim,ìvim – prisutnima me|u nama.

Vinko Juzba{i}, student

Ivan pokazuje put k SuncuU~enici prvih i drugih razreda Druge gimnazije u Osijeku, ~itali su malu biografi-ju o Ivanu Merzu. Zamoljeni su bili da zapi{u svoje dojmove od kojih neke ovdjedonosimo. îsta i sveta Ivanova du{a ostavlja veliki trag na du{ama mladih kojitraè ideale i putove osmi{ljenja svoga ìvota.

Sjajna zvijezda na zemlji

Moram priznati da sam ~itanjem kratke biogra-fije o Ivanu Merzu osjetila potrebu za boljimkr{}anskim ìvotom. Izuzetno mi se svi|a odlomakiz njegova dnevnika: “Htio bih biti ponizan, silnoponizan! Svu onu priro|enu oholost uni{titi i po-nizno teìti za istinom, samo zbog te same istine”.Sav Ivanov ìvot bio je zapravo jedna sjajna zvijez-da na zemlji, koja je svojom treperivom svjetlo{}uisijavala ljubav, toplinu i osje}aj bezgre{nosti.

Marinela Radoj~i}

@ivjeti boljim ìvotom

Kroz opis njegova ìvota i djelovanja, osjetilasam kako bih i ja trebala ìvjeti nekim boljim ìvo-

tom i ~initi {to vi{e uzornih djela, pomagati, svakidan moliti i sa~uvati vjeru u Boga.

Sanja Vakanjac

Trebao je biti progla{en svecem jo{ odavnoSvojom hrabro{}u `rtvovao je sebe za sve nas

mlade koji tako grije{imo u ìvotu, a onda kadpro~ita{ ovakvu knjiìcu, kao {to je ova, otvori tio~i pred Bogom i ljubav prema Ocu je jo{ ve}a.Zato treba zahvaliti Ivanu Merzu na njegovoj `rtvizbog nas i mislim da je trebao biti progla{en sve-cem jo{ odavno. Najvi{e od svega dojmila me senjegova borba za kr{}anstvo i preobra}enje njego-vih roditelja. Kad bih trebala pisati o njemu sve {tome se dojmilo ne bi bilo dovoljno puno listova irije~i jer on je jedinstven. Zato umjesto toliko na-



pisanog rekla bih samo ovo: svi bi trebali biti poputIvana Merza. – Marija Galinec

Sve uronjeno u Bo`ju voljuOsobno mi se kod Ivana najvi{e svi|a to {to je na

sve gledao kao na ne{to {to je uronjeno u Bo`juvolju i {to mu ni{ta nije bilo tako “crno” kao {to se~inilo. Voljela bih kada bi ljudi imali takvo gle-danje na svijet. – Marija Gari}

Ne{to se u meni prolomilo, promijeniloNjegova ljubav i àrko i{~ekivanje da primi Isu-

sovo Tijelo, Pri~est, mene je stavilo na muku. Prviput sam se tada ~itaju}i upitala: Da li se i ja radu-jem kao Ivan Pri~esti, ili idem samo zato jer mi jepri~est pro{la u naviku. Zastidjela sam se i priznalada sam sebi~na, jer Njemu ne posve}ujem svojeslobodno vrijeme i ne razgovaram s Njime prekoPri~esti. Od tog trenutka, kad sam pro~itala kakoje Ivan primao Pri~est, ne{to se u meni prolomilo,promijenilo. Nisam vi{e ja, predala sam se Njemu.Sada znam razmi{ljati, znam da imam Prijatelja,kakvog na ovoj zemlji ne}u na}i. Prijatelja koji jeuvijek uz mene. –Silvia Bago

Svi|a mi se njegov na~inrazmi{ljanja o Bogu

U tekstu kojeg sam pro~itala svi|a mi se njegovna~in razmi{ljanja o Bogu, vjeri, njegova `rtva zahrvatsku mlade`, te njegova velika èlja za pri-manjem sv.Pri~esti. – Bojana ûtek

Ima prekrasne misli o ìvotu

îtaju}i ovu malu knjiìcu o Ivanu Merzu zaistasam se uvjerila da je zasluìo da postane svetac. Onima tako prekrasne misli o ìvotu, o Bogu o svemu.Ja mislim da bi nama mladima i svim ljudima do-bre volje Ivan Merz trebao biti ideal i uzor. I da sebarem malo ugledamo u njega. – Ana Fumi}

Poticaj na duboko razmi{ljanjeîtaju}i ovu bro{uru neke su me stvari navele na

duboko razmi{ljanje. Kako neki ~ovjek moè toli-ko svoj ìvot posvetiti Bogu, toliko vjerovati u Nje-ga i teìti usavr{avanju svoje vjere? Taj ~ovjekmora biti jako ponizan, a Ivan Merz to jest. Pravi jeprimjer kako bi trebao izgledati ljudski ìvot nazemlji. Sluìti drugima kao {to je Isus sluìo nama.

Andrea Deli}

Unutarnja borba prevladana vjeromPosebno mi se svi|a njegova re~enica: “Postoji li

Bog? Ne molim li se fantomu svoje ma{te?” To~nose vidi da u njemu vlada unutarnja borba koju ka-snije prevladava vjerom u Boga.

Ivan Zubac

Puno propustila {to ga prije nisam upoznalaPriznajem, nikada prije nisam ~ula za Ivana

Merza i vidim koliko sam propustila. On je jedanod onih koji zasluùju posebno sjajno mjesto una{oj Crkvi i u na{im srcima. – Ana Markovi}

Svatko se moè prona}i u njegovu ìvotuZbilja mu se divim zbog te velike njegove `rtve i

sveg njegovog odricanja zapo~etog jo{ u najrani-jim danima ìvota. Svi|a mi se i to {to svatko moèsebe prona}i u toj knjiìci jer se i Merz u svom ìvo-tu susre}e s pitanjima i problemima koje susre}e idana{nja mlade`. – Nata{a Ibriks

U moju du{u prodrlo svjetlokoje kao da me pro~istilo

Kada sam pro~itala knjiìcu, zamislila sam se iosje}ala sam se nekako ~udno; kao da je u moje ti-jelo, u moju du{u prodrlo neko svjetlo, kao da mene{to pro~istilo. “Hvala Ti, orle Kristov, {to si nampokazao put k suncu!” jest re~enica koju }u dugopamtiti jer izraàva ono {to sam osje}ala, tj. da jene{to prodrlo u moju du{u. Mislim da je to bilosunce koje nam je Ivan svojom ljubavlju i vjeromprema Kristu pokazao. – Mirna \eri

U njegovu ìvotu pronalazimo svoj ìvotKnjiga je na mene ostavila jak utisak. îtaju}i je

kao da sam sama proìvljavala svaki taj djeli}. Uli-la mi je hrabrost, a i povjerenje da ustrajem u vjeri itraènju svega onoga {to je Ivan prona{ao u Isusu.Naro~ito mi se svi|aju njegova razmi{ljanja o vjerii svijetu koji nas okruùje. U ponekim njegovimzapisima kao da su zapisane moje misli, mojashva}anja, moje molitve. Isto kao i Ivan, tijekomovog domovinskog rata i ja sam se okrenula vjerikao vrijednosti koja pobje|uje zlo oko mene. Teku ratu sam shvatila koliko mi vjera zna~i, a ovaknjiga je tu vjeru jo{ produbila. U tamnim i hlad-

U~enice 2. razr. II. gimnazije iz Osijeka

impresionirane su likom Ivana Merza.



nim no}ima znala sam satima moliti za sve mojebli`nje i vrijeme provoditi u razgovoru s Bogom.To mi je uvelike pomoglo, oslonila sam se na Boga,na njega koji je uvijek tu kad ga trebam. Hvala Iva-nu Merzu na svemu, na tome {to u njegovom ìvo-tu pronalazimo svoj ìvot, u njegovoj te`nji na{ute`nju, u njegovoj molitvi na{u molitvu. Slijedit }unjegov put, put Kristu, PUT K SUNCU.

Vlatka \uri}

Na jednostavan na~in objasnio svoju ljubavprema Kristu

Iz njegova primjera zra~i ne{to neopisivo {to sanevjerojatnom lako}om prodire u srce, te mi se~ini tako blisko da zamalo pomislim da sam poz-navala toga ~ovjeka, kao da sam nekako u djeli}usekunde upoznala ne{to nevjerojatno poznato iblisko! Ne znam kako je Merz uspio na tako jedno-stavan na~in objasniti svoju ljubav prema Kristu,koju je osje}ao u svojoj du{i! A ova knjiìca je napravi na~in, jednostavno objasnila kako se trebapostaviti prema onome {to osje}amo u srcu, tedala poticaj da to ne{to po~nemo provoditi u ìvotpo uzoru na Merza! Usudila bih se usporediti Iva-nov ìvot s konkretnim putokazom za nas mlade.

Martina Bili}

Sav usmjeren na Isusa KristaOva knjiìca o Ivanu Merzu jako me se dojmila

jer si nisam mogao ni zamisliti da neki ~ovjek imatoliku vjeru u Boga i da sav svoj ìvot usmjeri navjeru u Isusa Krista. – Stjepan Levak

Shvatila sam {to zna~i prava vjerai pravi vjernik

Nakon nekoliko pro~itanih stranica Ivanove bio-grafije pojavilo se zanimanje i volja, ali i razumije-vanje s kojim sam ~itala ovu knjigu. U ovoj sam knji-zi spoznala {to zna~i biti pravi vjernik. Shva}am ikoliko je moja vjera slaba. I na kraju èlim re}i koli-ko je meni pomogla ova knjiga da shvatim {to zna~iprava vjera, i potaknula me da makar na neki na~inupotpunim svoj vjerski ìvot. – Iva Brezovac

U svemu je gledao Svevi{njegaîtanje ove knjige jo{ je vi{e produbilo moje

mi{ljenje da se ljudi ra|aju s pozivom. Pravi apo-stoli se s njim ra|aju. Ono {to me zasigurno najvi{edirnulo jest mogu}nost Ivana da u svemu, svakojpojavi, doga|aju i osobi vidi Svevi{njega.

Domagoj Hajdukovi}

U njegovim rije~ima kriju sei moja razmi{ljanja

Iznenadilo me to {to je Ivan kao mladi} bio vrlosvestran, bavio se raznim sportovima, {to govori o

njegovom otvorenom karakteru. Najvi{e su me sedojmila njegova razmi{ljanja o Isusu: “Kolika jeljubav Njegova kad Neizmjernost, daje nama ma-lenima i ni{tavnima sebe na blagovanje.” Osje}amda mi je tako blizu, kao da se u njegovim rije~imakriju i mnoga moja razmi{ljanja i htijenja. Iznena-dilo me {to Ivan pridaje veliku va`nost Papi iCrkvi, jer o tome ja ba{ nisam puno razmi{ljala.Tek sada shva}am koliko je pogre{no na to zabo-ravljati i zapostavljati ta dva vrlo bitna elementa.

Margareta Zdelar

Osje}a{ da si jedan od njegovih prijatelja

Nakon {to se malo prolista ova knjiìca, posta-ne{ zainteresiran i ne{to te vu~e da ju pro~ita{.Zato sam je pro~itala. Svaki je ìvot na neki na~inzanimljiv, ali ìvot Ivana Merza ne samo da je za-nimljiv, nego je posve}en za dobro i bolji svijet.îtav{i knjigu uìvi{ se i dobije{ dojam da se nala-zi{ u vremenu kada je ìvio Ivan Merz, da si jedanod njegovih prijatelja i gleda{ kako se zalaè ipomaè bli`njemu. – Bojana Banjanin

Zalagao se za ravnopravnost ène

Prou~avaju}i tekstove o ìvotu i djelovanju Iva-na Merza i moj je ìvot okrenuo novu stranicu. Zamene je ~itanje njegovih tekstova bio neopisivonov i ~aroban doìvljaj, koji me prije svega naveona duboko razmi{ljanje o ìvotu dana{njih genera-cija, a najvi{e o sebi samoj. Vrlo me ugodno dirnu-lo i to da se Ivan Merz zalagao i za ènsku mlade`,jer sam u jednom manjem gradu Hrvatske doìvje-la veliko razo~aranje zbog jedne crkvene osobekoja je mislila da je ènama mjesto u kuhinji i da sene bi trebale mije{ati u “izvan-obiteljske poslove”.Drago mi je da je jedan od onih koji su se borili zaravnopravnost èna bio i Ivan Merz. Na krajumogu re}i da je Ivan Merz za mene osoba koja sene zaboravlja i koja uvijek ìvi me|u nama u svjetluGospodnjem. – Martina Demirovi}

Djela odu{evljavaju

Moram re}i da su me djela Ivana Merzaodu{evila. Jako mi se svidjelo kako je odgovoriokada su mu postavili pitanje za{to ljubi Katoli~kuCrkvu i Papu. Sanja Vu~evac

Ne{to lijepo i sveto

Dojmilo me se to kako je govorio o Bogu, hvalioGa, divio se, osje}ao je da njegov ìvot pripadaBogu. Dojmilo me se i to {to je Ivan dao svoj ìvotza hrvatsku mlade`. Otkrivaju}i njegovu du{uspoznali smo ne{to lijepo i sveto {to daje ~ovjekumotiv za molitvu. Maja Koùl



Ivanov dnevnikU knjiìci su mi se najvi{e svidjeli isje~ci iz njego-

voga dnevnika iz kojega uo~avamo njegoveosje}aje, razmi{ljanja, kako se kroz godine mijen-jao. – Martina Cangajst

Ivanova pitanja i traènja ohrabrujuNjegove misli, iako potpuno posve}ene Bogu,

ipak sadrè i mno{tvo pitanja koja si mladi i danaspostavljaju. Tako i mi danas traìmo “sebe” i “sebeu vjeri” poput Ivana. Zato se i ja zajedno sa svojimvr{njacima pronalazim u Ivanovim rije~ima:“Moja vjera izgleda da slabi” êsto se ~ovjek umladosti pita: vjerujem li zaista i u {to vjerujem?No upravo nam kasnije Ivanove rije~i daju odgo-vor na to pitanje. Jedna od najljep{ih Ivanovih mi-sli jest ova: “Dan {to ga ~ovjek posveti drugom nijenipo{to gubitak ve} dobitak.” – Paula Stoj~evi}

Otvaraju nam se novi pogledi i ukazuje senovi put

îtaju}i ovu knjiìcu o Ivanu Merzu zaredali suse mnogi osje}aji. Prije svega to su osje}aji div-ljenja zbog njegove tako velike predanosti IsusuKristu Uz pomo} ove Ivanove biografije otvarajunam se neki novi pogledi na ìvot, nek novashva}anja, i ukazuje nam se pravi put, put premaIsusu Kristu. Suzana Agoti}

Sigurnost u vje~nu Ljubav

Divim se Ivanovoj hrabrosti kojom je i{ao usmrt, bez straha i neizvjesnosti, siguran da }e po-sti}i vje~nu ljubav, kojoj je posvetio svoj cijeli ìvot.

Boris Brezak

Vodi~ mladima kroz ìvot

Knjiga o Ivanu Merzu mi se jako svi|a zato {tonam otkriva njegovu du{u u kojoj djeluje Bo`ja mi-

lost. Ova knjiga moè biti vodi~ mladima krozìvot, zato jer je Ivan Merz onaj koji mladima po-kazuje put k Isusu Kristu – svjetlu svijeta i suncuìvota. – Katarina Serdaru{i}

Merz i BogCijela ova knjiìca me se jako dojmila. U njoj ci-

jeloj vidimo povezanost izme|u Merza i Boga.Gabrijela Poljak

Kroz svoje misli pokazao nam svoju vjeruSvidjele su mi se mnogo njegove misli kojima

nam je pokazao svoju vjeru. U mojim godinama,kada je bio rat, jedina mi je utjeha bila crkva, klupi-ca i knjiga. Mi smo mu zahvalni {to nam je pokazaoput k Suncu. – Kristina Martinovi}

@ivotno zvanje - {irenje vjereNajvi{e mi se svidjelo njegovo ìvotno zvanje

koje je bilo {irenje katoli~ke vjere u mladih. On sepotpuno dariva Kristu kao laik na~iniv{i zavjetvje~ne ~isto}e. – Vjekoslav Kova~evi}

ôvjek nad ljudimaNakon pro~itane knjige jednostavno ostajem

bez rije~i. Ivan je u pravom smislu rije~i ~ovjek nadljudima. Dojmila me se njegova jednostavnostìvota, èlja za naukom, svakodnevna molitva, po-niznost - Vjekoslav Duk

@ivot - `rtvaIvan Merz nam otkriva svoju veliku ljubav pre-

ma Bogu i to svojim mislima, perom, rije~ju i govo-rom. Najljep{ citat mi je: “@ivot nam mora biti`rtva, da mnogo lijepoga ni ne gleda.” – KristinaHabschied

Ovaj ìvot ìvio za onaj drugi na nebuNajvi{e su me se dojmile njegove odluke o svo-

me ìvotu koje je u~inio u Parizu. Ovaj ìvot ìvioje za onaj drugi na nebu. Shvatio je da veli~ina ~vo-jeka ne ovisi o znanju, ve} o moralnim osobinama,odnosu prema bli`njima i Crkvi.

Sun~ica Juri{i}

U~enice 2. razr. II. gimnazije iz Osijeka sa

zanimanjem su ~itale biografiju Ivana Merza


Proslave Dana Ivana Merza

Proslave Dana Ivana MerzaBanja Luka 1991.

Tek naknadno, zbog ratnih stradanja, doz-nali smo da je 1991.god. odràna proslavaMer~evog dana u Banja Luci. Bila je to po-sljednja proslava prije izbijanja rata koji je po-harao Bosnu i Hercegovinu. Na to nas je upo-zorila, sada ve} pokojna, velika {tovateljicaIvana Merza gospo|a Ivanka Batu{i}. Dono-simo njezin kratki izvje{taj {to ga je poslalapostulatoru kauze Ivana Merza.

“Ivanova proslava 10. V. 1991. je lijepopro{la. Na po~etku sv.Mise pro~itan je Va{

pozdrav. Zatim, nakon propovijedi o Merzu,koju je znala~ki izrekao na{ vl~. Mile dr.Ani~i} (biskupov kancelar) mladi su ~itali re-citacije. Zatim su dvoje mladih naizmjence~itali “Na{ dobri brat Ivan” od M.Preisler. Li-jepo je odgovarala ova recitacija, jer je i na{imdragim gradom hodao Ivan. Katedralni zborje pjevao “Volim ovaj grad”, a molitve usv.misi su sve bile povezane za Ivana. Poslijesv.mise je Karmela sa svojim bibliotekarima idrugim mladima, koji su se pridruìli, prosla-vili godi{njicu biblioteke “Ivana Merza”.

Proslave u Zagrebu

1995.Blagoslov bron~anog reljefa Ivana Merza uOsnovnoj {koli u Zagrebu koja po njemu

nosi imeRaznim manifesta-

cijama obiljeèn jeDan Ivana Merza,10.svibnja 1995. u Za-grebu. Bila je to 67. ob-ljetnica smrti slugeBo`jega. U Osnovnoj{koli koja od prethod-ne godine nosi ime slu-ge Bo`jega Ivana Mer-za, otkriven je i blago-slovljen bron~ani reljefIvana Merza {to ga jeizradio akademski ki-par Ante Star~evi}.Reljef je blagoslovioùpnik ùpe Srca Isu-sova o.Rudolf Koprek.Na sve~anosti otkri-

vanja i blagoslova reljefa bio je nazo~an ravnatelj{kole prof. Ivica \akovi}, autor reljefa AnteStar~evi}, postulator o.Boìdar Nagy, predstavnikMinistarstva kulture i {porta g.Stjepan Lice, idr.Petar Kraljevi}. Sve~anosti su potom prisustvo-vali nastavnici {kole i u~enici koji su izveli i prigod-ni program. Bron~ani reljef nakon pozdravnog go-vora otkrio je g.Stjepan Lice. O Ivanu Merzu govo-rio je ravnatelj {kole prof. Ivica \akovi} koji ga jepostavio za uzor katoli~kog odgojitelja roditeljimai u~iteljima. Nazo~ne je pozdravio i predsjednik

VKB-a dr.P.Kraljevi}. O nastanku ovogbron~anog reljefa govorio je postulator o.BoìdarNagy koji je dao idejnu zamisao za izradu reljefa.Akademski kipar Ante Star~evi} govorio je osadràju na kojem je Ivan Merz prikazan kako po-vezuje Hrvate s Rimom. U ruci Merz drì knjigupapinskih enciklika i crkvenih dokumenata ~imese èljela naglasiti Mer~eva velika vjernostu~iteljstvu Crkve i njegovo nastojanje da se idejeu~iteljstva pro{ire u katoli~koj javnosti. Ostali ele-menti koji su stavljeni na reljef ilustriraju zna~ajnemomente iz ìvota Ivana Merza. Original ovogareljefa nalazi se u Rimu, na ulazu u Dom hrvatskihhodo~asnika koji nosi naziv po Ivanu Merzu. Po-stulator o.Nagy govorio je za{to je hodo~asni~kiDom u Rimu dobio naziv po Ivanu Merzu. Radi seo ispunjenju zavjeta Ivanu Merzu, koji je svojimnebeskim posredovanjem pomogao da se pothvatDoma moga ostvariti.

Ravnatelj prof. Ivica \ako-vi} i ‘upnik o. Rudolf Ko-prek prigodom blagoslovareljefa Ivana Merza

Sve~ana akademija za Dan Ivana Merza koji se slavi kao

Dan {kole koja po njemu nosi ime u Zagrebu

Proslave Dana Ivana Merza


Poslije podne je u obli`njem Domu hrvatskevojske odràna sve~ana akademija u ~ast IvanuMerzu. Kako je Osnovna {kola “Dr.Ivan Merz”istoga dana slavila i svoj Dan {kole, program aka-demije izveli su u~enici iste {kole.

Nave~er u 19 sati, u Bazilici Srca Isusova, biskupMarko Culej predvodio je koncelebriranu svetumisu prigodom 67. obljetnice smrti Ivana Merza iizrekao je prigodnu propovijed.

Dana Ivana Merza obiljeèn je i u Karlovcu i uLudbregu. (Op{irnije o tome vidi: Kri`, br. 2,1995., str. 12-13.)

1996.Cijela 1996. godina bila je u znaku jubileja Ivana

Merza, tj. njegove stote obljetnice ro|enja, koja jesva bila usredoto~ena u jesen, u blizini samoga da-tuma Ivanove obljetnice, 16.XII. Stoga je njegovdan, 10. svibnja, proslavljen skromnije. U BaziliciSrca Isusova sluèna je koncelebrirana sv.misakoju je predvodio biskup Marko Culej u koncele-

braciji s dr. Stanislavom Vitkovi}em i drugimsve}enicima.

1997.U Bazilici Srca Isusova u Zagrebu sve~anom je

misom u subotu 10.svibnja proslavljena 69.obljet-nica smrti sluge Bo`jega, dr.Ivana Merza. Konce-lebriranu misu, uz oce isusovce, predvodio jevl~.Boris Balentovi}, vicerektor Nadbiskupskogbogoslovskog sjemeni{ta. Vl~.Balentovi} prikazaoje u homiliji dr. Merza kao osobu zahva}enu Du-hom Svetim, jer je sve {to je nosio u srcu darovaoCrkvi. Njegovo geslo: “@rtva-Euharistija-Aposto-lat” i “Ili katolik ili ni{ta”, jasno govore da je ve}onda osjetio potrebu za reevangelizacijom i htio jeodgojiti nara{taje hrvatske mladeì da budu kaostijena jer za {irenje Kraljevstva Bo`jega potrebnisu mladi. U svako doba mora se ìvjeti kr{}anski, agrijeh je uvijek uzrok krize i zato se zalagao za apo-stolat primjera, a ne samo rije~i, naglasio jevl~.B.Balentovi}. Nakon sv.mise odràna je zajed-ni~ka molitva na Merzovu grobu.

IVAN MERZo apostolskom djelovanju

U svome apostolskom nastojanju Ivan je razradio taktiku i izradio na~ela kako raditi u apostolatu ispa{avati du{e. Ta svoja na~ela iznio je u ~lanku “Sticanje podmlatka” U stvari, u njemu je indirektnoopisao sebe i svoj na~in djelovanja.

Temelj na{ega apostolskog rada leì una{em odnosu k Isusu koji u nama moraìvjeti

Onaj koji èli spasavati du{e drugih, mora po-najprije znati kako }e spasavati svoju vlastitudu{u... Temelj na{ega apostolskog rada i uspje-ha leì prema tome u nama samima, u na{emodnosu k Isusu, koji u nama mora ìvjeti. Izo-brazba na{ega uma i volje i ~uvstva preduvjet jena{ega rada izvan na{ih redova u kojima èlimodjelovati.

Koja su, dakle, svojstva da se ponajprije samiizgradimo? To je dnevna jutarnja meditacija,~esto prisustvovanje sv. misi i primanje sakra-menata, dnevno ispitivanje savjesti i dnevno~itanje duhovnog {tiva. înimo li to, to }e Isus unama sve vi{e i ja~e ìvjeti, razumjet }emo boljesmisao ìvota i ekonomiju spasa i uvidjet }emo skojom ljubavlju na{a Ljubav - Isus - ljubi svakupojedinu du{u. Zato {to Isus ~ezne i strepi zasvakom pojedinom du{om, jer je ona stvorenaza vje~no blaènstvo, to se ta ~e`nja za du{omna{ih bli`njih prenosi od Isusa na nas i u nama se

ra|a èlja da stavimo u Isusov naru~aj sve tedu{e za koji su one i stvorene.

Du{a na{ega bli`njega - predmet odneizmjerne vrijednosti

Mi smo ~vrsto odu~ili da }emo s Isusom nasto-jati osvojiti du{u ovoga ili onoga. Prvi smo koraku~inili ve} time {to smo na{u vlastitu slobodustavili u slu`bu Isusove volje. Drugi je korak na{osobni saobra}aj s na{im drugovima. U svakojzgodi posve nehotice mora iz nas strujiti onajnadnaravni mir, ono po~ivanje u Bogu ~iji smomi sudionici. Mi }emo u du{i na{ega bli`njega,koji nije na{ prista{a, razmatrati jedan predmetod neizmjerne vrijednosti. On bi se poput staklarazbio kad bismo ga nezgodno primili. Budimozato oprezni; budimo puni milosr|a i strpljivostis na{im protivnicima; u svakom ~asu oni morajubiti svjesni da mi u njima ljubimo ne{to, ~iju vri-jednost oni sami ne spoznaju, i da smo imspremni pomo}i u najneznatnijim, kao i naj-znatnijim stvarima.

gdje je onaj svjetionik koji svojim zrakamaobasjava cijelu zemlju.”

Vijesti izPostulature

ParizVicepostulatura I.Merza

Za potrebe {to uspje{nijeg odvijanja postupkaza beatifikaciju sluge Bo`jega Ivana Merza, Po-stulatura Mer~eve kauze imenovala je 2.velja~e1996. jo{ jednog vicepostulatora, i to za francuskojezi~no podru~je sa sjedi{tem u Parizu. Novi vice-postulator je gospo|a Ivanka Jardin, profesoricau Hrvatskoj dopunskoj {koli u Parizu i koordina-tor za hrvatske dopunske {kole u Francuskoj.Prema propisima u mjestu gdje je Sluga Bo`jiduè boravio moè postojati vicepostulator, a tuslu`bu moè vr{iti i vjernik laik. Dr.Ivan Merz bo-ravio je na studiju u Parizu od 1920. do 1922. g. iima jo{ uvijek uspomena na njega iz toga razdob-lja. Slu`ba vicepostulatora u Francuskoj sastojat}e se u prikupljanju daljnjih podataka o IvanuMerzu iz pari{kog perioda njegova ìvota i u pro-micanju poznavanja njegova sveta~kog ìvotame|u francuskim vjernicima.

PoljskaList o Merzu

Ve} petu godinu u Poljskoj izlazi list posve}enIvanu Merzu pod naslovom: “Rycerz krzyza biale-go – Vitez bijeloga krià”. Dosada je iza{lo ukupno15 brojeva. Ure|uje ga i izdaje veliki {tovatelj Iva-na Merza Jozef Staszkowian, koji je ve} mnogou~inio za promicanje Mer~eva poznavanja i njego-va {tovanja me|u Poljacima. Preveo je brojne tek-stove o Ivanu Merzu na poljski, me|u njima i nje-govu biografiju za ~ije se objavljivanje vr{e pripre-me. U ime Postulature ovime najsrda~nije zahval-jujemo g.Staszkowianu na njegovom zauzimanjuza promicanje poznavanja i {tovanja Ivana Merzame|u Poljacima.

Kutina

Obiteljsko savjetovali{te pod

za{titom Ivana Merza

Na poticaj ~asne sestre An|ele Golub, izDru`be Klanjateljice Krvi Kristove i uz njezinunesebi~nu stru~nu pomo}, dana 5.rujna 1994.g. u

Me|unarodnoj godini obitelji osnovano je Obi-teljsko savjetovali{te u Kutini “Ljubav, ìvot, ra-dost, obitelj” pod za{titom dr.Ivana Merza.

Sve~ano je otvorenje i blagoslov Savjetovali{tabilo 13. rujna 1994. g. Blagoslovio ga je vl~. MarkoMajstorovi} uz asistenciju doma}eg ùpnika, vl~.@eljka Slonj{~aka. Sve~anom otvorenju prisu-stvovao je vl~. Dragutin Toplak iz Osekova, pred-stavnik ùpanijske i lokalne vlasti iz Siska i GradaKutine, ravnatelj Osnovne {kole, akademski sli-kar prof.Ivan Milat, koji je poklonio sliku IvanaMerza Obiteljskom savjetovali{tu, zatim djelatni-ci Centra za socijalnu skrb Kutine i ostali gra|ani.

Kao potpora Obiteljskom savjetovali{tu osno-vana je 8.rujna iste godine na blagdan Male Go-spe Molitvena zajednica za gra|ane Kutine,tako|er pod za{titom Sv.Obitelji i Sluge Bo`jegadr.Ivana Merza.

Prvi suosniva~i i djelatnici Obiteljskog savjeto-vali{ta, koji ina~e svoje usluge daje potpuno be-splatno, jesu: ~.s.An|ela Golub, vi{a medicinskasestra i dipl.teolog; Ana [u{njara, socijalna radni-ca i ravnateljica Centra za socijalnu skrb; Ana[iprak soc.radnica; Nada Juri}, soc.radnica; VeraKova~evi}, soc.radnica; Draèn Kova~evi}, psi-holog; @eljka Mastilica, dipl. pravnik; JadrankaCvrtila, upravni pravnik.

Obiteljsko savjetovali{te ima ove djelatnosti:rad s obitelji kod ku}e i u savjetovali{tu, o~uvanjebraka, briga za trudnice i nero|enu djecu, prirod-na za{tita zdravlja ène, primjena Billing-sovemetode, za{tita zlostavljanih osoba, pomo} ovi-snicima, duhovno-moralna i materijalna pomo}obitelji. Osim gore navedenih djelatnosti Obi-teljsko savjetovali{te “Dr. Ivan Merz” organizirasvakoga mjeseca po jednu tribinu za gra|ane Ku-tine, o temama i problemima vezanima uz obitelj.

^.s. An|ela Golub govori na otvorenju Obiteljskogsavjetovali{a u Kutini

Vijesti iz Postulature


Hamilton, Kanada

Lik I.Merza na hrvatskoj crkvi

Nakon Essena u Njema~koj jo{ je jedna hrvat-ska crkva u dijaspori ovjekovje~ila lik Ivana Merzau svojim prostorima. Radi se o hrvatskoj crkvi uHamiltonu, u Kanadi. O tome nam javlja25.oùjka 1996. G. vl~. Franjo Vi{aticki.

“Na{a je crkva slavila 25. godina od kako je sa-gra|ena. Tom je prilikom na{ ùpnik, pre~.g.Mari-jan Mihokovi}, poduzeo preure|enje. Me|u osta-lim, crkva je ukra{ena novim prozorima-vitrajima.U sve}eni~ku sakristiju su u{li kandidati za oltar,kard.Stepinac i dr.Merz, a u ministrantsku ve} ka-nonizirani sv.Nikola Taveli} i sv.Leopold Mandi}.Dr.Merz je u{ao u uì izbor jer je istaknuti kato-li~ki laik, odgojitelj mladeì i ~ovjek velike liturgij-ske duhovnosti. Vitraj Ivana Merza izradio je aka-demski kipar i slikar g.Mihovil [tebih. Vitraje sudarovali u crkvi pojedinci ili obitelji. Ovaj lik Mer-za darovalo je nekoliko obitelji iz Banja Luke, oko-lice, te njihovi prijatelji. Njihova su imena: Josip iLjiljana Hejpeter, Pavo i Branka Mati}, Mato iDragica Josipovi}, Veselko i Jelena Rezo, Stanko iRuìca Rezo, Pero i Dobroslavka Mandi}, OndinaRezo, Ante i Ana @uùl.”

Postulatura Ivana Merza ovime zahvaljuje ùp-niku, pre~.M.Mihokovi}u, te vl~. F.Vi{atickom,kao i darovateljima {to su na ovaj na~in u~inili pri-sutnim Slugu Bo`jega Ivana Merza me|u hrvat-skim iseljenicima!

ZagrebRektorova nagrada

za rad o Merzu

Boris Bobok, student na Fakultetu za Fizi~kukulturu Sveu~ili{ta u Zagrebu izradio je 1995.god.pismeni rad pod naslovom: ZNAÂJ I ULOGADR. IVANA MERZA U HRVATSKOJ NEKADI DANAS. Mentor mu je bio doc. dr. Zoran @ugi}.Rad je nagra|en rektorovom nagradom za1995.godinu. U svojoj radnji autor obra|uje oveteme: 1. Porijeklo i {kolovanje dr.Ivana Merza;2.Katoli~ka akcija i Hrvatski orlovski savez u ìvo-tu dr.Ivana Merza. 3. Tjelovje`ba kao sastavni dioOrlovstva. U svome radu autor na 2. str. pi{e: “Za-pitajmo se malo i pogledajmo na{u dana{njuhrvatsku mlade`. O tomu se ne treba puno pisati,sve se zna. Zna se da je droga do{la ve} i u osnovne{kole, zna se da je alkohol op}e dru{tveno zlo, sidaali zanimljivo je da svi boja`ljivo tome pristupamo,a poduzima se malo ili nimalo. Svi mislimo: ‘Mane}e valjda moga sina, moga brata, moga oca.’Kroz ovaj rad bit }e prikazan program hrvatskemladeì koji je vo|en Hrvatskim Orlovskim Save-

zom i Katoli~kom Akcijom u godinama napo~etku ovoga stolje}a kao i ponovno ra|anje tihorganizacija dolaskom demokracije u Hrvatsku.Cilj ovoga rada je predstaviti tako|er osobudr.Ivana Merza, njegov zna~aj i ulogu u kojem jedjelovao.”

Rad je tako|er zami{ljen da dade prijedloge isugestije, da se na temelju pro{lih iskustava u radus omladinom {to je provodio Ivan Merz, izradeprogrami za odgojni rad s mladeì te bude i pre-ventivno sredstvo protiv mnogih zastranjenja i zalakoja djeluju na dana{nju mlade`.

Autor ovoga rada, Boris Bobok, bio je jedan oddvoje odabranih mladih iz Hrvatske koji su sudje-lovali u Forumu mladih koji je prethodio 12.svjet-skom danu mladih u Parizu. Njegova slika objav-ljena je na prvoj stranici Glasila katoli~ke mladeì“MI” br.9, 1997. a intervju s njime o njegovim doj-movima na tom velikom svjetskom skupu mladihobjavljen je u istom broju lista.

Daruvar, Osijek

Maturalni radovi o Ivanu Merzu

U {kolskoj godini 1996./97. na dvije gimnazije uHrvatskoj obranjena su veoma uspje{no dva matu-ralna rada posve}ena Ivanu Merzu.

Danijela Golubi} iz gimnazije u Daruvaru napi-sala je i obranila svoj maturalni rad ~ija tema glasi:“Dr.Ivan Merz i Katoli~ka Akcija u Hrvatskojizme|u dva svjetska rata.” Mentor joj je bio prof.Vjenceslav Herout. U predgovoru svoje radnjeDanijela pi{e: “U vremenu u kojem svi govore danemaju vremena te{ko se odlu~iti pisati svoj matu-ralni rad o ~ovjeku koji je imao vremena za sve.Ivan Merz bio je svjestan da ne moè promijenitisvijet, ali da moè promijeniti ~ovjeka, da mumoè pomo}i da ne gubi nadu, da ne o~ajava i dasnagu potraì u vjeri.”

Drug maturalni rad napisao je Marin Skender iz2.gimnazije u Osijeku pod vodstvom svoga vje-rou~itelja o.Boìdara Nagya. U svome radu autorje obradio lik i djelo Ivana Merza. U zaklju~ku, na-stavljaju}i na razmi{ljanju Du{ana @anka, autorkaè: “Ime Ivana Merza moè se ubrojiti me|uone koji nisu u{li u svijet svojih suvremenika nidramatskom borbom obra}enja, ni ~udesnim, iz-nenadnim bljeskovima milosti, ni stravi~nim pro-testima, ni vikom na sve trulo oko sebe. A ipak,Merz se uvukao i usjekao kao klin u du{e svojih su-vremenika, ali i svih ostalih koji su bar malo upoz-nati s njime. Svojim na~inom ìvljenja i djelovanjaIvan Merz je postao simbol izvjesne duhovne ori-jentacije i kamen me|a{ hrvatskog katolicizma.”

Vijesti iz Postulature



Usli{anja - Zahvale

USLI[ANJA – ZAHVALEZahvala za desetgodi{nje postojanje Doma

hrvatskih hodo~asnika u RimuPrigodom desete obljetnice ustanovljenja

Doma hrvatskih hodo~asnika “Dr.Ivan Merz” uRimu 1987.-1997. Uprava Doma (Comitato Do-mus Croata) ovime javno zahvaljuje SlugiBo`jemu Ivanu Merzu za njegovo nebesko posre-dovanje u sretnom ostvarenju ovoga pothvata.Preporu~a mu se i nadalje da svojim zagovorompomaè te Dom moè ispunjavati svrhu za koju jeustanovljen i da bude trajno u slu`bi duhovnog do-bra hrvatskih hodo~asnika. - Odbor Doma hrvat-skih hodo~asnika u Rimu

Ponovno ozdravila i dobila posaoGodinu dana traìla sam posao i nisam ga mogla

na}i. Prije dva mjeseca izmolila sam devetnicuIvanu Merzu da dobijem posao i evo prije tjedandana neo~ekivano sam ga dobila. Tako|er zbogoskudice te{ko sam se razboljela. Nisu mi mogliutvrditi uzrok bolesti unato~ brojnim pretragama.Ponovno sam izmolila Ivanu Merzu devetnicu ievo nakon mjesec dana ja sam na svojim nogama.Prije par dana jedva sam mogla pre}i 500 m. Svemi je bolje i bolje. Znam da je molitva urodila plo-dom. Nadam se da }e ova moja ispovijest pridoni-jeti beatifikaciji dr.Ivana Merza. - Emica Bari{i},Groma~nik, Sl.Brod.

Sretno poloìla sudbonosni ispitPonovno vam pi{em u povodu novog usli{anja

moje molitve kod Boga, a po zagovoru Ivana Mer-za. Izmolila sam devetnicu za polaganje meni naj-va`nijeg ispita u ìvotu, od kojeg mi je ovisio po-sao. Nau~ila sam ga za vrlo kratko vrijeme, jer samnakon molitve osjetila posebnu smirenost. Zah-va-ljujem ponovno Bogu i Ivanu Merzu. - EmicaBari{i}, Groma~nik, Sl.Brod

Oslobo|enje od velikih tjeskobaOvime se èlim zahvaliti za Milost, koja me je u

nekoliko trenutaka oslobodila velikih tjeskoba idu{evnih te{ko}a, a po zagovoru sluge Bo`jegaIvana Merza. – J.Jakov, Osijek

Nestale tjelesne tegobeOve godine kad je bio blagoslov ku}a, dobila

sam sliku Sluge Bo`jega Ivana Merza. Ba{ sam bilabolesna od svega pomalo, a krvni tlak bio je takavda ga nikakve tablete nisu mogle skinuti. Izmolilasam dvije devetnice u ~ast Ivanu Merzu i zamolilaga da mi pomogne, jer sam i ja ro|ena u Banjoj

Luci kao i on. Hvala Bogu i Slugi Bo`jemu IvanuMerzu, sad je sve dobro. Znam i sigurna sam da jemolio za mene. Molim i ja za njegovo progla{enjeblaènim. Slavka Peni}, Osijek

Susret sa sinom nakon puno godinaUtjecala sam se dragom Ivanu Merzu i Bog mi je

usli{ao sve {to sam Ivana molila i postila u njegovojdevetnici, napose za susret sa sinom i njegovomobitelji s kojima se nisam vidjela dugo godina.Hvala Ivanu Merzu i Bogu koji nam daje na{e sve-te. – Zrinka [u{njar, prognanik iz B.Luke

Dobila mirovinuZahvaljujem za milost po zagovoru Ivana Mer-

za. Te{ko bolesna susjeda dobila je mirovinu pozagovoru Ivana Merza. – A.Horvati~ek, Zagreb(nov~ani dar)

Obra}enje jedne osobeZahvaljujem se dragom Ivanu Merzu za

usli{anje u svojim molitvama, koje sam mu uprav-ljala za obra}enje jedne osobe. Sada je ta osoba,nakon ispovjedi i Pri~esti, potpuno mirna izado-voljna. – S. Ljudevita (nov~ani dar)

Rije{en problem prodaje ku}eZa prodaju ku}e ~ekali smo punih osam godina.

Prije dvije godine po~ela sam se moliti Ivanu Mer-zu radi prodaje obiteljske ku}e. Svaku ve~er molilasam Ivanu da bi se ku}a prodala. Bog nam jeusli{ao molitvu, pa se tako pridruùjem tisu}amavjernika koji se utje~u Ivanu Merzu. Uvjereni da jeIvan svojim svetim, kratkim ìvotom omilio Bogu,molim se da ga udostoji proslaviti ~a{}u oltara,kako bi njegov primjer pomogao ljudima na puto-vanju prema nebeskoj domovini.

Zdenka R.-G., Osijek

Pomo} u pronalaènju bra~nog druga iosnivanju kr{}anske obitelji

Kad sam po~ela dolaziti u Baziliku Srca Isusovau Zagrebu, u Palmoti}evoj ulici, prvi put sam vid-jela grob-spomenik dr.Ivana Merza i klupu u kojojse molio. êsto sam kle~ala pred njegovim gro-bom i molila sam ga da mi pomogne u traènjubra~noga druga i ostvarivanju kr{}anskog bra~nogìvota. Ubrzo nakon toga upoznala sam svoga su-pruga, koji potje~e iz prave kr{}anske obitelji.Vjen~ali smo se i dobili smo sina Ivana. Vjerujemda sam gore spomenute milosti dobila po zagovo-ru Presvetog Srca Isusovog i Marijinog te njihovog

Usli{anja - Zahvale


{tovatelja dr.Ivana Merza, kojemu sam obe}ala da}u svjedo~iti o milosti i usli{anju koje sam primila,mole}i se pred njegovim likom na njegovu grobu.

Hvala Ti dragi Ivane, {to si mi pomogao da dobi-jem divnog muà i sina! Hvala Ti {to si mi pomo-gao da se pribliìm Bogu i u~vrstim vjeru! HvalaTi, jer sam i sama spoznala ono {to si ti napisao:“Znam i osje}am da je katolicizam jedina pravavjera!” Molim Te, pomozi mi da se nikad ne odije-lim od Boga i prave vjere. - Tvoja {tovateljicaLj.M., Zagreb.

Prona|ena putovnica

Vra}aju}i se iz inozemstva ku}i, putem mi je ne-stala putovnica. Sve sam u autu pretraìla, ali njenigdje. Mislila sam da sam je izgubila i po{la samna policiju prijaviti. Ondje su samnom veoma stro-go postupili misle}i da sam je nekome prodala zatisu}u DM. Traìli su da napi{em izjavu. To sam iu~inila i odnijela je u Petrinjsku 30. Umjesto daposlije toga odem ku}i, oti{la sam u Baziliku SrcaIsusova moliti za sigurnu pomo}. Ponukana u srcu,kleknula sam na klecalo pred grobom Ivana Merzai njegovim likom. Zavapila sam: “Ivane, Ti treba{svjedo~anstva, molim Te, pomozi mi na}i putovni-cu. Danas }u zapo~eti sa devetnicom za Tvoj zago-vor.” Uzela sam sli~icu i molila njegovu molitvu.Zahvalna za mir koji sam osjetila, oti{la sam ku}imole}i sv.krunicu. U{av{i u ku}u, djeca su medo~ekala s usklikom: mama, prona|ena je putov-nica! Suze zahvalnice nisu se samo tako mogle za-ustaviti; na koljenima smo zahvalili Srcu Isusovu iumjesto devetnice molbenice, uslijedila je devet-nica zahvalnica. Ivan je u~inio svoje, jo{ prije negoje bio zamoljen. Nije li to uistinu brza pomo} –~udo? ôvjek koji je prao auto, na{ao je putovnicuu sredini auta, gdje ja nisam mogla u mraku vidjeti.Ali ovo se je moralo dogoditi za svjedo~anstvo Iva-nove ~isto}e i svetosti. – I.F., Zagreb

Pomo} u raznim prigodama i nevoljama

1976.g. preselila sam u neposrednu blizinu Bazi-like Srca Isusovca u Zagrebu i ve} prvim susretomsa crkvom osjetila sam da }e taj divni hram biti mojdrugi dom. I zaista je postao. Nakon prijenosazemnih ostataka dr.I.Merza (1977.g.) sa Mirogojau Baziliku, mene je sve vi{e zanimao taj Bo`ji ~ov-jek. Spontano sam navra}ala u crkvu i zaustavljalase pred grobom, ~itala rije~ po rije~ na nadgrobnojplo~i dok nisam nau~ila napamet. Sjedala bih uvi-jek u klupu najbliù grobu, ali u onu njegovu, akoje bila slobodna. Po~ela sam ~itati o njemu sve {tomi je do{lo pod ruku. I odu{evila me njegovali~nost da sam ga nastojala slijediti koliko sam mo-gla. Odmah sam osjetila njegovu podr{ku i poticaj.Slijedom godina nizale su se razne ìvotne i obi-

teljske tegobe. Uporna molitva i ~vrsta volja po-mogle su svladavati. No 1992.g. ozbiljno sam serazboljela. Jutro prije odlaska u bolnicu na opera-ciju, bila sam na ranoj misi i molila se blizu grobaIvana Merza. Molila sam za uspje{no ozdravljenje,ali uvijek misle}i na Kristove rije~i: Neka bude vol-ja tvoja, a ne moja. Uspje{no sam operirana, evove} skoro pet godina i nadalje vrlo ~esto sjedim imolim uz grob pok. Merza.

Moje unuke preporu~ila sam Apostolu mladeì.Zagovorom Ivana najstariji je unuk uspje{no upi-sao fakultet i dalje svladava obaveze, iako je bioteàk za u~enje, sada nema problema. Pomo} i kodostalih unuka zazivam i bivam usli{ana. 1993. su-prug se razbolio od mo`danog udara. 1995. bora-vio je u raznim bolnicama. Molila sam Ivana da midade snage da taj kri` @RTVU strpljivo podnosim.Svaki dan u bolnicu, a sama sam bila iscrpljena. Ion mi je stvarno isprosio snagu da izdrìm. Hvalamu i slava! – N.P., {tovateljica I.Merza, Zagreb

Na|en posaoDr.Ivanu Merzu molila sam se za posao koji je

mome prijatelju neophodan. On mi je vrlo brzopomogao. Molit }u mu se i dalje za sve {to mi jejako va`no u ìvotu. Javljam vam to da bi mogli za-biljeìti a ujedno i da mu javno zahvalim.

L.[o{i}, Zagreb

Sretan povratak s boji{taZahvaljujem javno sluzi Bo`jemu na mnogim

usli{anjima u te{kim ~asovima, a osobito {to mi sebrat sretno vratio s boji{ta neozlije|en. I dalje sestavljam u zagovor ovog Bo`jeg ugodnika.

Zahvalna s.M.Markovi}, Brezovica

Ivan mi je postao prijatelj i u~iteljSvoje op{irno pismo, u kojem {tovateljica I.Mer-

za opisuje svoj susret s njime i upoznavanje njego-va lika, zavr{ava ovim rije~ima:

Na kraju bih èljela re}i da Ivan zaista zauzimaposebno mjesto u mome ìvotu. On je postao diomene. Osjetila sam njegovu prisutnost i podr{ku unekim najteìm trenucima ìvota. Njegove misli supostale putokaz na mojoj ìvotnoj cesti. U njego-voj osobi sam prona{la prijatelja i u~itelja. Ivan meje nau~io {to je radost i u ~emu leì istinska ljepotaìvota. I {to drugo re}i, osim: “IVANE, HVALATI!” – Kristina Bogdanovi}

Ostale zahvaleEvo ponovno zahvaljujem dr.Ivanu Merzu i ovaj

put je usli{ao ~itav niz mojih èlja. Molit }u opet inadam se da }e mi opet pomo}i. – L.[., Zagreb

Ivan Merz u tisku

Postigla sam milost zagovorom sluge Bo`jegaIvana Merza. Zahvaljujem za datu mi milost i mo-lim Oca Nebeskog da ga ~im prije proglase svetim.- Neda Pavi{i}, Rijeka

Bogu hvala za sve primljene milosti po zagovoruIvana Merza. – Obitelj A.Z. (nov~ani dar)

U zahvalu Ivanu Merzu. – Slavica Glava{(nov~ani dar)

U zahvalu Ivanu Merzu za njegovu Postulaturusvakoga mjeseca dariva nov~ani dar IvankaSu{ac-Dugandì}, Osijek.

O Ivanu Merzu u tiskuObnovljeni @ivot, ~asopis za religioznu kulturu, FTI Zagreb, broj 3-4 1997. sav je posve}en Ivanu

Merzu. Donosi gotovo sva predavanja sa Simpozija o Ivanu Merzu odrànog 14. XII. 1996. upovodu 100. obljetnice njegova ro|enja. (Vidi saètke svih predavanja u prethodnom brojuGlasila Postulature Ivan Merz, br. 1-2, 1996.).

D.P., Uz 100.obljetnicu ro|enja Ivana Merza - Valpova~ki zbor “Katan~i}” u Zagrebu, Glas Slavo-nije, 3.I.1997.

Dr.Marin [karica, Dr.Ivan Merz-vizionar pokoncilskih vremena, @ivo Vrelo br. 4, 1997. str.4 i br.5,1997 str.4

B.K., Proslava stote obljetnice ro|enja Sluge Bo`jega Ivana Merza u Zagrebu, Moliti za ~udo, MI,1-2, 1997., str. 18

P.D.Kraljevi}: Dr Merz simbol hratskog katolicizma, Vjesnik, 9.V.1997., str.6.

P.K.: Obljetnica smrti dr.Ivana Merza, Ve~ernji list, 10.V.1997. str.6

Petar/Damira Kraljevi}: Duhovnik hrvatskog katolicizma. U povodu 69.obljetnice smrti dr.IvanaMerza. Glas Slavonije,10.V.1997., str. 39

Dr.Lav Znidar~i}: Trajne zasluge Ivana Merza, Glas Koncila, br.19, 11. V. 1997., str. 8

o.Boìdar Nagy: Nadopuna ~lanka o Ivanu Merzu, Glas Koncila, br. 20, 18. V. 1997.

Nada Kordi}: “Ili katolik ili ni{ta” Uz dan dr.Ivana Merza, Glas Koncila br. 20, 18.V.1997. str. 6


Ivan Merz: L’INFLUENCEDE LA LITURGIE SURLES ÉCRIVAINSFRANÇAIS (UTJECAJLITURGIJE NAFRANCUSKE PISCE).Doktorska disertacija IvanaMerza (na francuskom).

Izdava~: Filozofski fakultetSveu~ili{ta u Zagrebu iPostulatura Ivana Merza,Zagreb 1996. str. 304. Prvisvezak Sabranih djelaIvana Merza.

Boìdar NAGY: IVAN MERZ -ISTAKNUTI LAIK U

SVJEDOÊNJU EVAN\ELJA. Izd.Postulatura I. Merza, Zagreb. 1996.

str. 56. - Kratka biografija IvanaMerza objavljena pod naslovom

kako ga je Papa Ivan Pavao II.nazvao u Zagrebu prilikom svoga

pohoda Hrvatskoj. Prikladna za sveone koji ‘ele imati kratak pregled

Mer~eva ‘ivota.

Ivan MERZ: PUT K SUNCU, IvanMerz ti govori, Izd. PostulaturaI. Merza, Zagreb 1993., str. 232. -Odabrani tekstovi Ivana Merza iznjegove bogate duhovne ba{tine.Najljep{e misli koje je zapisaonadahnut Duhom Bo`jim.Izvanredni tekstovi za meditaciju.

Knjige se naru~ujuna adresi:

POSTULATURAIVANA MERZA

31000 OSIJEK

Kard. A. Stepinca 27

NASMIJANO LICEBiografija

Marice Stankovi}\akovo, UPT, 1990.

str. 144

KNJIGE ZAUPOZNAVANJE

SLUGE BO@JEGAIVANA MERZA

I NJEGOVEDUHOVNE BA[TINE

GOD.XXIII. Br.1-2,(19), 1997. POSTULATUREGLASILO

ISSN 1330-6251



DESET GODINA

DOMA HRVATSKIH HODO ASNIKA^»Dr. IVAN MERZ«

u RIMU

DOM HRVATSKIH HODOÂSNIKA »Dr. IVAN MERZ« U RIMU smje{ten je u tri zgrade: glavna zgrada(gore lijevo), uli~ni dio zgrade (dolje lijevo), dvori{na zgrada s prostranim vrtom (dolje desno)

Predstavnici hrvatskih biskupa pohodili su Domhrvatskih hodo~asnika u Rimu jo{ 1987. Na slici (sdesna na lijevo): nadb. Frane Frani}, nadb. MarkoJozinovi}, iza njega mons. \uro Ga{parovi}, nadb.Anton Tamarut, mons. Fabijan Veraja, o. Boìdar Nagy.

Lik Ivana Merza na vitrajuhrvatske crkve u Hamiltonuu Kanadi. Izradio ga jeumjetnik Mihovil [tebih.Darovale su ga hrvatskeobitelji iz Banja Luke.

Mladi {tovatelji IvanaMerza iz Hrvatskesudjelovali su na 12.S v j e t s k o m d a n umladih i susretu sPapom u Parizu ukolovozu 1997. Naslici: sve~ano otvo-renje ovog velikogcrkvenog doga|aja.

Mladi hodo~asnici iz domovine u Hrvatskom domu u Rimu

Documents

DESET GODINA Lik Ivana Merza na vitraju DOMA ...ivanmerz.hr/staro/glasilo/1997/Glas_Postu_1997.pdfsrpnju mjesecu 1981.g. bila je pozvana pratiti skupinu od 150 mladih Hrvata koji su