Click here to load reader

DAN PISMENOSTI 8. rujna

  • View
    126

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

DAN PISMENOSTI 8. rujna. Dejana Kurtović, školska knjižničarka. Vrsta pisma. što svaki simbol predstavlja. primjer. logografsko. morfem. kinesko pismo. slogovno. slog. japanska kana. alfabet. fonem (suglasnik ili samoglasnik). latinica. abugidsko. fonem(suglasnik+samoglasnik). - PowerPoint PPT Presentation

Text of DAN PISMENOSTI 8. rujna

  • DAN PISMENOSTI8. rujna Dejana Kurtovi,kolska knjiniarka

  • PISMO sredstvo prostorne i vremenske komunikacije - vrsta sustava simbola koje slui za zapisivanje jezika komunikacija je prijenos informacija usmeno ili pismeno razlikujemo nekoliko vrsta pisama: pojmovno (logografsko), slogovno (pojmovno-silabiko) i slovno (alfabet).

  • POVIJEST PISMA pretea pisma je komunikacija pomou predmeta sloeno kamenje, granice, zatim imamo slikovno pismo, kojim se ve koristio spiljski ovjek u prethistoriji dovoenjem sliica u uzajamni odnos i stvaranjem asocijacija nastala je piktografija Piktograme itamo kao simbole; danas ih koristimo u prometnim znakovima i sl. - koriste ih Eskimi i IndijanciSpiljski crtei Suvremeni piktogrami

  • POVIJEST PISMA Piktograme je zamijenilo sloenije slikovno pismo zvano ideografija ideogram oznaava pojedinu rije ili pojam (npr. ptica i usta oznauju rije pjevati, a majka i dijete rije ljubav)U Mezopotamiji (Azija), Sumerani su vjerojatno stvorili najstarije pismo oko 3400. pr. n. e. klinasto pismo (mjeavina pojmovnog i slogovnog pisma) - klinovi su nastali utiskivanjem tapia u svjeu glinu Sumerski ideogrami, oko 3500. p. n. e.

  • POVIJEST PISMAEgipani su se meu prvima poeli sluiti pismom (oko 3000 g. p. n. e.). Hijeroglifsko pismo je pismo starih Egipana, a spada u grupu slikovnih pisama. Hijeroglifi su bili pisani na papirusu ili klesani u kamenu. To je pojmovno i slogovno pismo. Na kraju su Egipani slikovnim znacima oznaavali samo pojedina slova, tj. glasove. po svojoj vanjskoj formi kinesko pismo je slikovno pismo - svaki se pojam biljei svojom sliicom, ali je po znaenju pojmovno pismo. U prvo vrijeme se pisalo okomito, a danas se pie horizontalno slijeva na desno. Kinesko pismo ima oko 50.000 znakova i upotrebljava se bez veih promjena ve 4000 godina.

  • POVIJEST PISMA nakon slikovnog i pojmovnog pisma javlja se slogovno ili silabiko pismo, gdje se svaki znak odnosi na jedan gramatiki slog pod utjecajem egipatskih hijeroglifa, nastalo je poetkom 2. tisuljea pr. n. e. prvo pismo u Europi - kretsko linearno pismo, jedno od prvih slogovnih pisama drugo slogovno pismo, hebrejsko kvadratino pismo Kethabh merruba ili asirsko pismo se sastoji od 22 znaka za konsonante, pie se s desna na lijevo, a odsutnost vokala nadoknauje se dodatnim znakovima, tokicama ili crticama ispod slova zatim je tu indijsko pismo devanagari ("pismo boanskog grada")

  • POVIJEST PISMAu 7. st. se razvilo arapsko pismo, koje se ita s desna na lijevo, a slova su unutar rijei povezanana kraju razvojnog lanca pisma se nalazi alfabet. Ima 26 do 36 znakova koji su grafemi, znakovi za pojedine glasove. Smatra se da su prvi tvorci alfabeta Feniani, koji su trgovali sa svojim susjedima, Egipanima i Babiloncima. Poznavali su njihovo pismo, a za potrebe zapisivanja trgovakih podataka razvili su posve jednostavne crtovne znakove - 22 slovaTrgovakim vezama feniko je pismo dospjelo u Kartagu, panjolsku i Grku. Oko 10. st. pr. n. e. nastao je grki alfabet - prvo pismo u modernom smislu. Rije alfabet dolazi od prvih slova grkog pisma - alfe i bete.

  • GRKO PISMO Alfa Beta Gama Delta Epsilon Zeta Eta Theta Jota Kapa Lambda Mi Ni Ksi Omikron Pi Ro Sigma Tau Ipsilon Fi Hi Psi OmegaDavna slova Digama, Stigma, Heta, San, o, Kopa i DisigmaGrki (na grkom, , fon. ellenika "helenski") je indoeuropski jezik sa pisanom povijeu od 3,500 godina. Danas ga govori 15 milijuna ljudi u Grkoj, bivoj Jugoslaviji (posebno u Makedoniji), Albaniji i Turskoj.Suvremeni grki je ivi jezik i jedan od najbogatijih jezika dananjice, sa fondom od preko 600,000 rijei.

  • LATINICApovijest latinice poinje osnivanjem Rimske drave, 7.-6. st. pr. n. e. od 2. st.pr.n.e. Rim vlada cijelim Sredozemljem kuda se proirilo i latiniko pismo.poznato je pismo Rimska kapitala, osnova naeg dananjeg pisma. Rimska kapitala uvodi i nove naine ukraavanja slova: serifima (posebnim zavrecima slova) i odnosom debljih i tanjih "preki", linija slova.najpopularnije pismo u svijetu (pismo veine jezika Zapadne i Srednje Evrope, kao i podruja Svijeta gdje su vladale europske zemlje u 19. stoljeuRimska kapitala s Trajanovog stupa

  • LATININO PISMOPrilagodivi grke znakove glasovnim potrebama svog jezika, latinski je alfabet u poetku imao 21 slovo: A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T V X Hrvatska latinica je nastala iz eke verzije latinice i sadri 30 slova

  • KAROLINA ILI KAROLINKA MINISKULANakon propasti Rimskog carstva od rimskog pisma nastaju brojna pisma, od kojih je najpoznatija karolinka miniskula ili karolina, nastala za vladavine franakog kralja Karla velikog u 8. st.Miniskula znai da u pismu nema velikih slova; velika slova pisala su se kapitalom koja ne poznaje mala slova.

  • GLAGOLJICAglagoljica je staroslavensko pismo nastalo u 9. st. na balkanskom poluotoku.me Glagoljica potie od staroslavenske rijei glagolati to znai govoriti. koristi karakteristine kruie. kao autor glagoljice esto se uzima Konstantin iril i Metod. od 11. st. istiskuje ju irilica, pa se glagoljica zadrava jedino u Hrvatskoj. Baanska ploaGlagoljica Baanske ploe

  • GLAGOLJICAglagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti.postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglasti (nastao u 12. stoljeu u Hrvatskoj).obla glagoljica se najvie koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istri, Dalmacijii i Kvarneru.Oko 1100. g. na Krku, pored Bake, naena je Baanska ploa s naim najznaajnijim glagoljskim natpisomPrva knjiga tampana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine

  • IRILICAOd 36 slova koliko ih ima irilska azbuka, 26 je preuzeto iz grkog alfabeta, a ostala su slova stilizirana ili preuzeta iz glagoljice.autor irilice nije utvren; navode se Konstantin iril i Metodije,najstarijim spomenikom smatra se Samuilov natpis iz 993. g.u 12. st. nastala je bosanica ili bosanska irilica s primjesama glagoljice i latinice.najstariji spomenik na bosanici je Humaka ploa iz 10. st. i Povelja Kulina Bana iz 1189.irilica je pismo kojim se koristi sedam slavenskih jezika (ruski, ukrajinski, bjeloruski, makedonski, bugarski te srpski i bosanski, koji ravnopravno koriste i latinicu), kao i vei broj drugih jezika biveg Sovjetskog Saveza, Azije i istone Evrope.

  • POVIJEST PISMAu 15. st. (1450. g.) Johann Gutenberg pronalazi pomina slova i tiskarski stroj, to stvara potrebu za jasno izoliranim svakim znakom, definiranjem njegovog oblika i smjetajem unutar raspoloivog pravokutnika pa se javlja tipografsko pismoiza 1800. g. na razvoj pisma utjee industrijalizacija. Nastaju brojna pismaoko 1900., u razdoblju secesije, Otto Eckmann, razvija dekorativno pismo.do nedavno (do polovice 20. st.) njegovala se kaligrafija ili krasopis.Kaligrafija (grki kaligraphia, od kalos=lijepo i graphein=pisati) je umjetnost lijepog pisanja rukom uz pomo pera, kista, tinte ili nekog drugog pribora za pisanje.u kineskoj i japanskoj kulturi pisanja kaligrafija je i danas vrlo vana i inspirirajua Pojavom kompjutera pisma se oblikuju na ekranu crtaki, to strahovito poveava koliinu razliitih tipova slova.

  • Kineska i japanska kaligrafija Kaligrafija Sun Yat-senaKur'an iz Andaluzije - slike od slova, tzv. kaligrami

  • PISMA U SVIJETU DANAS Pisma u svijetu danas latinica (alfabetsko)irilica (alfabetsko)Hangul (Featural alfabet)ostali alfabetiarapsko pismo (abjadsko)Ostala abjadska pismaDevanagari (abugidsko)Ostala abugidskaslogovno pismokinesko pismo (logografsko)

  • Koliko ima jezika na svijetu? Procjene o tome koliko se jezika govori na svijetu kreu se izmeu tri tisue i est tisua.Zemlje u kojima se govori najvie jezika su Papua Nova Gvineja s 850 i Indonezija s 670U jo 19 drugih zemalja se govori preko 100 jezika.Procjena World Almanaca iz 2002. za jezike po broju govornika (ukljuuje i izvorne govornike i govornike kojima to nije materinji jezik) je sljedea

  • VERZALVerzal je nain pisanja u kom se koriste iskljuivo velika slova, npr. NUNC ET SEMPER.tradicionalno se koristi za isticanje odreenih dijelova teksta, poput naslova, kljunih pojmova, te za pisanje akronima, npr. UNICEF ili SAD.danas se isticanje teksta verzalom izbjegava i koriste se drugi naini poput podebljanog i ukoenog pisma. u elektronskoj komunikaciji, poput mail-a ili sms-a, verzal zamjenjuje vikanje i njegova se pretjerana upotreba smatra izrazito nepristojnom.

  • ESPERANTOesperanto je meunarodni jezik nastao u drugoj polovici 19. stoljea prema zamisli L. L. Zamenhofa. prvi udbenik objavio je 1887. godine u Varavi pod pseudonimom "Dr. Esperanto" (lijenik koji se nada) to je kasnije postalo i ime samog jezika.Rjenik je nastao iz romanskih i germanskih jezika, dok je fonologija nastala iz slavenskih jezikaEsperantska abeceda sastoji se od 28 slova.Velika slova ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVZMala slovaabcdefghijklmnoprstuvz

  • BRAILLEOVO PISMOBrailleovo pismo je pismo namijenjeno slabovidnim ili slijepim osobama, koje je osmislio 1821. godine Louis Braille.Svako slovo Brailleovog pisma sastoji se od est toaka organiziranih u dva stupca po tri toke (koje su udubljene ili ispupene), svakom slovu abecede odgovara odreena kombinacija tih reljefnih toaka.ita se prelaskom prstiju preko niza uzdignutih tokica. Postoji vie oblika Brailleovog pisma, a neki dodatni znakovi razvijeni su za muzike note, matematike znakove i rad raunalom.Razliiti jezici imaju i razliite Brailleove abecede i znakove.