COLLEGE OF MODERN MANAGEMENT FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE BANJA LUKA

D I P L O M S K I R A D

Tema: Sarajevska berza - SASE

Student: Mentor: Skoko Ismet prof. dr. Zdenka Đurić

Banja Luka, septembar, 2007 god.

2

SADRŽAJ: Str.

1.

Uvod............................................................................................................................

3

2.

Pojam i karakteristike berze......................................................................................

4

3.

Ekonomska funkcija berze........................................................................................

5

4.

Vrste berzi..................................................................................................................

6

5.

Zbog čega kompanije izdaju dionice? – pojednostavljeni primjer...........................

8

6.

Istorijat Sarajevske berze – SASE.............................................................................

9

7.

Hronologija razvoja Sarajevske berze – SASE.........................................................

10

8.

Poruka Generalnog Direktora Sarajevske berze......................................................

12

9.

Sarajevska berza – SASE..........................................................................................

13

10.

Tržište kapitala u FBiH.............................................................................................

15

11.

Organizacija tržišta Sarajevske berze.......................................................................

16

12.

Učesnici na tržištu.....................................................................................................

19

13.

Odbor za prijem vrijednosnih papira u kotaciju.......................................................

22

14.

Način trgovine na Sarajevskoj berzi.........................................................................

23

15.

Kako se kupuju i prodaju dionice na Sarajevskoj berzi...........................................

25

16.

Clearing – Settlement................................................................................................

35

17.

Statistička usporedba poslovanja Sarajevske berze..................................................

36

18.

Struktura prometa Sarajevske berze.........................................................................

38

19.

Indexi Sarajevske berze.............................................................................................

41

20.

Rang lista brokerskih kuća........................................................................................

45

21.

Kako čitati kursnu listu Sarajevske berze.................................................................

46

22.

Zaključak....................................................................................................................

47

23.

Literatura...................................................................................................................

48

3

1. Uvod

Cilj ovog diplomskog rada je da temeljito upoznam rad Sarajevske berze i način funkcionisanja tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini i takođe da upoznam što šire ulogu i značaj berze i berzanskog poslovanja.

Izbor i obrada diplomskog rada je podsticajni faktor za mene studenta koji se prvi

put susreće sa tematikom berzanskog poslovanja kao naučnom disciplinom, imajući pred sobom vrlo interesantnu i specifičnu naučnu disciplinu. Bilo mi je potrebno dosta vremena i rada kod analiziranja podataka i načina poslovanja, zatim provjeravanja pojedinih navoda i podataka korištenih iz raznih izvora dostupne literature. Ovu temu sam izabrao sa posebnim interesom jer je ovo vrlo kompleksna materija sa kojom se svakodnevno susrećem u ekonomsko komunikacijskim kontaktima, u poslovnom svijetu. Ovo je tema koja se na prvi pogled čini dosta jednostavna ali ustvari je specifična, složena i vrlo interesantna. Kvalitetno upravljanje finansijskim sredstvima (novčanim sredstvima i efektivom) zahtjeva visoka stručna znanja i profesionalni rad. Kao preduzetnici i menadžeri i kao vlasnici nekih slobodnih novčanih sredstava, moramo posjedovati određena znanja, vještine i umijeća vezana za tržište hartija od vrijednosti, kako bismo mogli kvalitetno komunicirati sa finansijskim stručnjacima. Berze su izuzetno značajno mjesto trgovanja hartijama od vrijednosti.

Moderno doba nam nameće ubrzani ritam kretanja i ubrzano poslovanje što je i

karakteristično za poslovanje na berzama gdje dolazi do izražaja sposobnost, vještina, znanje i umijeće učesnika na berzi.

Upravo je cilj ovog diplomskog rada ukazati na veliki značaj berze u dinamici

današnjih tržišnih prilika i zbog niza prednosti koje one obezbjeđuju u savremenoj tržišnoj privredi. U svjetskim razmjerama najpoznatije su berze u New Yorku, Londonu, Frankfurtu i Tokiju.

4

2. Pojam i karakteristike berze Berze su efikasne za nacionalnu privredu kao cjelinu u preduzetnička društva posebno, jer cijene hartija od vrijednosti na berzi izražavaju rezultate preduzetničkog poslovanja i menadžerske uspješnosti. Berze su centar finansijskih tokova kapitalističkog svijeta. Berza je posebno organizovano tržište na kome se po posebnim uzansama i pravilima redovno trguje tipiziranim robama (novcem, stvarima, hartijama od vrijednosti) i uslugama. U svrhu toga se propisuju pravila berze koja su potrebna za izvršavanje zadataka i obaveza koje berzi određuje zakon i interes članova berze, investitora i javnosti. Uz striktno poštovanje zakonskih i drugih normi, na berzama se redovno susreće veća ili manja ponuda i tražnja za konkretnom robom, sa ciljem definisanja njene tržišne cijene i na osnovu te definisane cijene zaključivanja konkretnih kupoprodajnih ili trgovačkih poslova. Tržište je institucionalno i tehnički oblikovan kontakt suverenih kupaca i suverenih prodavaca, koji na posebno opremljenom prostoru, u određeno vrijeme, nude ili traže određenu vrstu robe od određenog partnera, u svrhu razmjene za novac po cijeni koja ima tendenciju da se izjednači. Berza je barometar privrednog života. Koristi berze su:

- Uvid u stanje ponude i tražnje određenih roba, - Pravilno formiranje cijena, izjednačavanje cijena u zemlji sa cijenama u

inostranstvu.

Prva zgrada berze je podignuta u Anversu 1360.godine. Kasnije je primat preuzeo Amsterdam gdje je 1747.godine notirano na berzi 44 različite hartije od vrijednosti.

Finansijske berze imaju ogromno značenje zbog niza prednosti koje one

obezbjeđuju u savremenoj tržišnoj privredi, a odnose se na kontinuitet obavljanja finansijskih transakcija, samnjenje troškova transakcija, stimulacija emitovanja novih hartija od vrijednosti, javnost poslovanja svakodnevnim obavljanjem berzanskih izvještaja, stručno obavljanje berzanskih finansijskih transakcija.

Dugoročniji pad cijena hartija od vrijednosti ukazuje na potrebu bankrotstva, stečaja društava, ili njihovo preuzimanje od strane uspješnijih, dok rast cijena ukazuje na dobit koja se može ostvariti ulaganjem u društvo kod čijih hartija od vrijednosti dolazi do rasta cijena. Dakle, na finansijskim berzama poslovanja preduzetničkih društava postaje transparentnije za širu privredu i opštu javnost, posebno onda kada su ona u obavezi da objavljuju svoje bilanse stanja i uspjeha, što istovremeno pozitivno utiče na top menidžment i marketing menidžment.

5

3. Ekonomska funkcija berze Osnovna ekonomska funkcija berzi je organizovani susret ponude i tražnje za određenim robama i zaključivanje i realizacija trgovačkih poslova. Pored ovog berze imaju i druge funkcije – konsolidacionu funkciju. Kroz susret ponude i tražnje i formiranje berzanske cijene obezbjeđuje se uravnoteženje ponude i tražnje. Berze imaju i selektivnu funkciju, jer svako ne može da uzme učešće kao prodavac ili kupac na berzi, a kada ga uzme zna se, i kroz berzanski posao utvrđuje se, njegova vrijednost i vrijednost njegovih vrijednosnih papira. Berze imaju i informativnu i prognostičku funkciju. Izvještaji koji se izdaju na berzama omogućavaju praćenje stanja i kretanja ponude i tražnje za određenim robama i izvođenje zaključaka o narednim aktivnostima. Na finansijskim berzama javlja se ponuda i tražnja za dugoročnim i kratkoročnim novčanim sredstvima i hartijama od vrijednosti. Uspostavljanje finansijske berze (dakako i robnih) predstavlja prioritetan zadatak bilo koje političke vlasti, jer će to označiti da pripadama krugu demokratskih zemalja, koje karakteriše parlamentarizam, vladavina zakonitosti i tržišna privreda, tako da se vrijednosti preduzeća između ostalog determiniše i kotiranjem na tržištu novca, kapitala i hartija od vrijednosti. U kontekstu navedenog, nije na odmet spomenuti crni ponedeljak 1987.godine, koji se desio na berzi u New York-u, kada je padom vrijednosti dionica izgubljeno mnogo i mnogo kapitala, te se to vrijeme poredi sa pojavom vremena svjetske krize iz tridesetih godina dvadesetog vijeka. Iskustva i praksa govore da se putem finansijskog tržišta, u uslovima djelovanja slobodne konkurencije između vlasnika sa različ itim oblicima svojine omogućava brži prelazak sa klasičnog na tržišni način finansiranja putem vrijednosnih papira nastalih emisijom na bazi imovine, depozita ili kredita. Ovo je koncept koji zagovara kreiranje prenosivih vrijednosnih papira pri čemu se komercijalne transakcije finansiraju emisijom dionice (vlasnički odnos), a investicije emisijom obveznica (kreditni odnos).

6

4. Vrste berzi

Moguće je različito grupisanje berzi i mi ćemo apostrofirati sljedeće grupe berzi: ♦ Zavisno od vrsta roba sa kojima se trguje, razlikujemo:

- robne berze, - berze usluga i - finansijske berze.

♦ Zavisno od širine asortimana robe koja se javlja na berzi, berze se dijele na: - mješovite ili univerzalne berze i - specijalizovane berze.

♦ Zavisno od područja poslovanja, razlikuju se: - domaće (nacionalne) i - strane berze (berze u inostranstvu).

♦ Zavisno od organizacije berze i saglasnosti za rad, razlikuju se: - službene berze i - neslužbene berze.

Neslužbene berze su berze na kojima se spontano trguje, najčešće u blizin i službene berze i to sa onim robama koje su predmet kupoprodaje na službenoj berzi. Znači berza je jasno definisan, ograđen i opremljen prostor na kome se realizu ju berzanski poslovi i zaključuju kupoprodajni ugovori. Berza je pravno lice koje je organizovano kao akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću. Osnovna djelatnost berze je da organizuje trgovinu hartijama od vrijednosti, organizovanje javne ponude hartija od vrijednosti, objavljivanje informacija o ponudi i tražn ji i tržišnoj cijeni hartija od vrijednosti i drugih podataka značajnih za trgovinu hartijama od vrijednosti, utvrđivanje i objavljivanje kursnih lista hartija od vrijednosti te objavljivanje drugih poslova u skladu sa zakonom o tržištu hartija od vrijednosti. Berza je mjesto gdje se povezuju ponuda i tražnja za vrijednosnim papirima, prije svega za dionicama. Kroz povezivanje ponude i tražnje dolazi do uspostavljanja cijene dionica. O utvrđenim cijenama dionica berza obavještava širu javnost. U osnovi, berza se može zamisliti kao jedna vrsta pijace, samo što se ovdje umjesto voćem i povrćem trguje (uglavnom) dionicama. Cijena artikala na pijaci zavisi

7

od ponude i potražnje – što je veća potražnja za nekom robom (uz nepromjenjenu ponudu), to je cijena te robe veća. Ukoliko ima više ponude nego potražnje za nekom robom, njena cijena će biti manja.

Slična je situacija i sa dionicama, samo što ovdje potražnja za dionicama ima, naravno, druge uzroke. Potražnja za određenim dionicama će se, između ostalog, povećati kada investitori očekuju da će kompanija koja je izdala te dionice bolje poslovati nego u prošloj godini, i shodno tome imati veću zaradu (profit). Investitori žele da kroz posjedovanje tih dionica učestvuju u dobiti tog preduzeća. Ukoliko se pak predviđa da će se poslovanje firme pogoršati, najvjerovatnije će se potražnja za tim dionicama s manjiti.

8

5. Zbog čega kompanije izdaju dionice? – pojednostavljeni primjer Pretpostavimo situaciju da sam osnovao kompaniju za proizvodnju spajalica. Našao sam par potencijalnih kupaca i od svoje ušteđevine kupim jednu mašinu za proizvodnju spajalica. Posao mi dobro krene, imam sve više kupaca, i dolazim u situaciju da jednostavno ne mogu stići podmiriti sve potrebe sa jednom mašinom. Za povećanje proizvodnje mogao bih kupiti veću mašinu, koja je naravno mnogo skuplja. Sada mogu čekati dok dovoljno zaradim pa da kupim tu veću mašinu, mogu uzeti kredit ili mogu emitovati dionice.

Do sada sam bio isključivi vlasnik firme. Ukoliko prodam određen dio vlasništva u njoj nekoj drugoj osobi, imaću novog kapitala sa kojim mogu kupiti pomenutu mašinu. Ova druga osoba je u ovom slučaju investitor u moju firmu i kada u budućnosti ostvarim dobit kroz prodaju spajalica, neću je moći više zadržati za sebe, nego ću i mom suvlasniku morati dati određeni dio – dividendu, tj. učestvovanje u dobiti. Ali zato sada moja firma v iše proizvodi a i zarada raste. Ja sam prodao znači dio svog vlasništva u firmi, i za to sam dobio novac, ali i novog suvlasnika, koji će zauzvrat ubuduće učestvovati u dobiti društva.

Ovo je, naravno, jako pojednostavljen primjer, ali slikovito opisuje o čemu se na tržištu kapitala zapravo radi. Na jednoj strani imamo kompanije (ili državu) kojima je potreban kapital (da bi mogli investirati u povećanje proizvodnje ili slično), dok na drugoj strani imamo osobe koje imaju slobodna novčana sredstva i žele da ih ulože tamo gdje će ona za njih „raditi“.

Povezivanje ove ponude i potražnje za kapitalom dešava se na tržištu kapitala tj.

najčešće na berzama.

9

6. Istorijat Sarajevske berze - SASE U skladu sa zakonskim propisima o prometu – trgovanju vrijednosnim papirima, 13.septembra 2001.godine osnovana je Sarajevska berza. Osnivači su osam profesionalnih posrednika (brokerskih kuća) kao dioničarsko društvo i to:

- „BIFIM“ D.D. Bihać - „FIMA INT“ D.O.O. Sarajevo - „VGT-BROKER“ D.D. Visoko - „CENTRAL BROKER HAUSE&GROUP“ D.D. Sarajevo - „BS-BROKER“ D.D. Sarajevo - „BOND INVEST“ D.O.O. Mostar - „eBROKERS“ D.O.O. Sarajevo - „CREDOS“ D.O.O. Sarajevo

Profesionalni posrednici koji su osnovali berzu imaju status dioničara i u svom predstavljanju, uz firmu imaju pravo koristiti pridjev „Osnivač Sarajevske berze“. U pogledu pravnog statusa, Sarajevska berza je dioničarsko društvo u privatnom vlasništvu. Danas Sarajevska berza ima 16 akt ivnih članova. Svi članovi Sarajevske berze moraju imati dozvolu za rad izdatu od komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine.

10

7. Hronologija razvoja Sarajevske berze - SASE 12. april 2002.godine, održana prva aukcija u iznosu od 3.099,00 KM i zvanično počelo trgovanje na SASE. 31.decembar 2002.godine, ukupan promet u 2002.godini preko 41,5 miliona KM. Trgovano preko 11.miliona dionica u 20.538 transakcija. 28.april 2003.godine, SASE prezentirala prvi berzanski index u Bosni i Hercegovini pod nazivom „Bosnian Investment Funds“ (BIFX“. 4.avgust 2003.godine, počelo emitovanje izvještaja o trgovanju na SASE u medijima. 7.oktobar 2003.godine, lansiran SEM-ON.NET – internet portal berzi u regionu. 31.decembar 2003.godine, 11 privatizacijsko-investicionih fondova primljeno u kotaciju. 31.decembar 2003.godine, ukupan promet u 2003.godini preko 118,5 miliona KM. Trgovano 25,5 miliona dinica u 37.166 transakcija. 24.januar 2004.godine, počelo trgovanje u kotaciji za 11 privatizacijsko-investicijskih fondova. 6.april 2004.godine, uveden novi način trgovine „Multi Fixing Trading Schedule“ (MFTS) – vrsta kontinuiranog trgovanja. 12.april 2004.godine, prezentirana nova internet stranica Sarajevske berze. 12.april 2004.godine, ukupan promet u 2004.godini preko 201 milion KM. Trgovano preko 38 miliona dionica u 91.799 transakcija. 16.septembar 2004.godine, Sarajevska berza postala punopravni član Federacije Euro-Azijskih berzi (FEAS). Januar-decembar 2005.godine, period testne faze novog berzanskog indexa pod nazivom „Index slobodnog tržišta Sarajevske berze“ (SASX-10). 11.februar 2005.godine, izvršena druga revizija simbola na MFTS-u. 19.maj 2005.godine, informacije o poslovanju emitenata sa kotacije postali dostupni na SASE internet portalu. 29.juli 2005.godine, prvi emitent iz Brčko Distrikta uvršten na slobodno tržište. 4.oktobar 2005.godine, godišnji finansijski izvještaji emitenata sa slobodnog tržišta dostupni na SASE internet portalu www.sase.ba. 3.januar 2006.godine, početak primjene novih kriterija za MFTS. 6.februar 2006.godine, prezentacija novog berzanskog indexa SASX-10. 16.juni 2006.godine, na XI skupštini SASE usvojena nova pravila i statut. 3.juli 2006.godine, prva redovna revizija SASX-10.

4. i 5.oktobar 2006.godine, održana prva međunarodna konferencija Sarajevske berze.

22.decembar 2006.godine, preuzet izvorni kod BTS-a. 26.decembar 2006.godine, Bosnalijek d.d. Sarajevo-prva kompanija na kotaciji. U toku 2006.godine odvijale su se značajne aktivnosti koje su uticale na dalji pozitivan razvoj Sarajevske berze vrijednosnih papira.

11

Uz aktivnosti trgovanja, gdje je ostvaren rekordan godišnji promet u istoriji berze, najveći napori bili su usmjereni na sljedeće aktivnosti: razvoj tržišta kapitala, tehnološko unapređenje trgovanja, uključivanje SASE u regionalne integrativne procese, izmjenu postojećih i izradi novih normativnih akata berze, promociju tržišta kapitala i edukaciju javnosti. U toku godine organi upravljanja društva su bili aktivni i održane su dvije skupštine i sedam sjednica nadzornog odbora berze. Realizacija projekta „prednosti kotacije na SASE“ kojim su tri kompanije uvrštene na kotaciju berze, uvođenje novog berzanskog indexa SASX-10, revizija MFTS-a, usvajanje novih pravila Sarajevske berze, su najznačajnije aktivnosti koje su dale podsticaj razvoju tržišta kapitala u Federaciji BiH. Implementacijom nove serverske infrastrukture, preuzimanjem izvornog koda berzanskog trgovinskog sistema te povezivanjem sa novim sistemom rada obračuna i poravnjanja stvorena je tehnološka osnova za unapređenje trgovanja na berzi. Potpisivanjem sporazuma o razumijevanju sa Bečkom berzom, ostvarena je mogućnost za povezivanje domaćeg tržišta kapitala sa regionalnim, sa ciljem kreiranja novih proizvoda i zajedničke politike INDEX-a, harmonizaciji u praksi uvrštavanja emitenata i promoviranju značaja korporativnog upravljanja.

Promociji tržišta kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine uveliko je doprinjela Prva međunarodna konferencija SASE uz učešće, između ostalih, velikog broja inostranih investitora. Sve navedeno daje da se 2006.godina ocjeni kao uspješna godina poslovanja u dosadašnjem radu Sarajevske berze vrijednosnih papira. To daje optimizam da će 2007.godina biti vrlo uspješna i taj optimizam je baziran na rastućem interesovanju investitora za naše tržište ali i aktivnostima koje institucije tržišta kapitala Federacije Bosne i Hercegovine namjeravaju preduzimati kako bi Sarajevska berza postala još atraktivnije tržište za ulaganje.

12

8. Poruka Generalnog Direktora Sarajevske berze U šestoj godini trgovanja Sarajevska berza (SASE) je činila značajne napore na kontinuiranom razvoju tržišta kapitala u Federaciji Bosne i Hercegovine sa ciljem stvaranja povoljnijeg ambijenta za portfolio investicije. Tokom 2005.godine SASE je ostvarila izvrsne rezultate u trgovanju dionicama. Ima više faktora koji su doprinjeli povećanju ukupnog godišnjeg prometa za preko 176%. Dvije nove brokerske kuće su primljene u članstvo i ukupan broj SASE članova je sada 16. Na kotaciji, gdje se nalazi 11 privatizacijsko-investicijskih fondova (PIF), promet je povećan za preko 100%. Zajedno sa povećanjem prometa na kotaciji vrijednost BIFX-a je porasla za preko 23% u 2005.godini, što je direktno vezano za rast cijena dionica fondova. Ovaj period ubilježen je i početkom procesa transformacije PIF-ova u investicijske fondove. Nova uvrštenja kompanija sa većinskim državnim vlasništvom na berzu su nastavljena u 2005.godini te su rezultirala povećanjem tržišne kapitalizacije za preko 72%. Ovo povećanje tržišne kapitalizacije je praćeno i sa povećanjem prometa na slobodnom tržištu za preko 23% u odnosu na prošlu godinu. Najveći promet je ostvaren u bankarskom sektoru, na koji otpada 38% ukupnog prometa na slobodnom tržištu. Svi ovi pozitivni pokazatelji rezultat su visokog stepena pouzdanja investitora u Sarajevsku berzu. Naš internet portal, gdje investitori mogu naći finansijske izvještaje za sve kompanije uvrštene na SASE, nudi mogućnost praćenja trgovine u realnom vremenu putem interneta i kao takav privlači investitore širom svijeta. Očekivani početak trgovine državnim obveznicama pod pokroviteljstvom Centralne banke Bosne i Hercegovine, prodaja dionica u vlasništvu Federacije BiH putem berze, emisija dionica na berzi, dalji su mogući poticaji za razvoj tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini, a time i Sarajevske berze.

13

9. Sarajevska berza – SASE Sarajevska berza spada u red modernih tržišta u regionu. Trgovina se obavlja na elektronski način, tj. bez ličnog prisustva brokera na samoj berzi. To znači da na Sarajevskoj berzi nemožete vidjeti scene kakve znamo iz američkih filmova, gdje se berza uvijek prikazuje kao mjesto gdje je puno ljudi i galame. Elektronski način trgovine podrazumijeva da su brokeri u svojim kancelarijama (koje su po cijeloj Federaciji), i odatle unose naloge svojih klijenata u centralni sistem za trgovinu na berzi (tzv. BTS – Berzanski trgovački sistem). Na berzi postoje računari – serveri, koji sakupljaju sve naloge. BTS za svaku uvrštenu firmu ima otvorenu tzv. knjigu naloga. Knjiga naloga se najlakše može predstaviti kao jedna tabela sa dvije kolone. U lijevoj koloni se upisuju svi kupovni nalozi za date dionice, dok se na desnoj strani nalaze svi prodajni nalozi. Nalozi se rangiraju po njihovoj cijeni. Što je cijena povoljnija, to je pozicija tog naloga veća (bliža vrhu tabele). Kod kupovnih naloga cijena je povoljnija što je veća; kod prodajnih naloga, cijena je povoljnija ukoliko je n iža. Konkretan primjer:

Vi ste dali kupovni nalog za neku dionicu po 50,00 KM. Vaš komšija je dao kupovni nalog (za istu dionicu) po 49,00 KM. To znači da će vaš nalog imati prednost u knjizi naloga za tu dionicu. Ukoliko ste oboje dali nalog po istoj cijeni, prednost će imatiu onaj nalog koji je prije unešen u sistem. Prioritet u knjizi naloga je važan zato što on određuje kojim će se redosljedom izvršavati nalozi, tj. sklapati u transakcije. Što vaš nalog ima veću poziciju u knjizi naloga, veća je vjerovatnoća da će se upravo on izvršiti. Osnovni kapital berze iznosi 475.000,00 KM. Osnovni kapital je podijeljen na 4.750 redovnih dionica, serije „I“, nominalne vrijednosti od po 100,00 KM od kojih svaka dionica daje pravo na jedan glas.

Organi berze su:

- skupština dioničara, - nadzorni odbor, - uprava, - berzanska komisija, - odbor za reviziju, - odbor za prijem u kotaciju.

14

Uprava rukovodi radom i poslovanjem berze, zastupa i predstavlja berzu i odgovara za zakonitost poslovanja. Nadzorni odbor čine predsjednik i četiri člana. Odbor za reviziju ima predsjednika i dva člana. Odbor je dužan izvršiti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i reviziju finansijskog poslovanja berze na zahtjev dioničara.

15

10. Tržište kapitala u FBiH Najjednostavnija definicija pojma „kapital“ je da je to „novac koji se koristi u investicijske svrhe“. Tržište kapitala shodno tome je tržište gdje se trguje „novcem koji se koristi u investicijske svrhe“. Shodno zakonu o vrijednosnim papirima, vrijednosni papir je isprava ili elektronski dokument koji sadrži određena prava koja se ne mogu koristiti bez istog. Najčešći vid vrijednosnih papira kod nas su svakako dionice. Dionica je vrsta vrijednosnog papira koja predstavlja udio u vlasništvu jedne firme. Ukoliko neko posjeduje dionice nekog društva, on je suvlasnik tog društva. Posjedovanjem dionica neke firme, možete učestvovati u raspodjeli dobiti te firme kroz dividendu (imovinska prava) i sudjelovati u upravljanju firmom, kroz glasanje na skupštinama dioničara (upravljačka prava). Dionice u Federacije Bosne i Hercegovine kao i skoro svugdje u svijetu, ne postoje kao fizički opipljiv dokument, nego samo kao elektronski zapis. Elektronski zapisi u vlasništvu nad dionicama firmi pohranjeni su u registru vrijednosnih papira u FBiH. Berza je mjesto gdje se sakupljaju sva ponuda i potražnja za dionicama. Ona vam pomaže da vidite ostale „kupce“, da vidite po kojim cijenama su oni spremni kupiti vaše dionice. Isto tako vidite koliko drugi prodavci „vaših“dionica traže za svoje dionice. Kratko rečeno – kroz berzu vi dobijate realnu vrijednost vaših dionica. Prednost berze je da se sva trgovina obavlja po unaprijed utvrđenim pravilima, te da je ispunjenje obaveza proizašlih iz svake transakcije propisano zakonom.

16

11. Organizacija tržišta Sarajevske berze Zakon o vrijednosnim papirima (Službene novine FBiH, broj 39/98 i 36/99) definiše berzu kao „mjesto za povezivanje ponude i potražnje vrijednosnih papira i poslovanje vrijednosnim papirima, po unaprijed utvrđenim pravilima“. Kroz povezivanje ponude i potražnje za vrijednosnim papirima dolazi do kurseva (ili cijena) vrijednosnih papira kojima se trguje. Treća funkcija berze je osiguravanje informacija o ponudi i potražnji kao i o tržišnoj vrijednosti trgovanih vrijednosnih papira. Tržište Sarajevske berze organizovano je na tri segmenta, na kojem se trguje po posebnim pravilima.

♦ Zvanična kotacija ♦ Kotacija fondova (kao SUB – Segment Oficijelne Kotacije) ♦ Slobodno tržište

Kotacija je prestižni segment. Tamo su uvrštene samo najbolje firme, koje berzi (a samim tim i javnosti) redovno dostavljaju informacije o svom finansijskom i operativnom rezultatu. Pored toga, oni redovno obavještavaju berzu o svim promjenama koje mogu uticati na cijenu njihovih dionica. Ukoliko je emitent uvršten na kotaciju, cijena njegovih dionica u toku jednog dana može maksimalno odstupati 10% (na gore ili dole) od zadnjeg zvaničnog kursa. Da bi jedno društvo bilo primljeno u kotaciju, mora ispunjavati, pored opštih uslova, i ljedeće kriterije:

Velič ina kapitala (ukupni kapital po zadnjem bilansu stanja: osnovni kapital,

uplaćeni višak, rezerve, prenesena čista dobit ili gubitak prethodnih godina, revalorizacija popravka kapitala, nepodijeljena čista dobit ili gubitak poslovne godine): 4.000.000 KM

Velič ina klase dionica: min 2.000.000 KM (knjigovodstvena vrijednost pri prvom

listingu, tržišna ukoliko se dionicama već trgovalo na drugom segmentu) najmanje 25% klase dinoca u javnoj emisiji. Klasa dionica mora imati najmanje 150 vlasnika.

Ovo su uslovi koje emitent treba da ispunjava da bi bio uvršten u kotaciju.

17

U kotaciju mogu biti uvršteni oni vrijednosni papiri koji odgovaraju slijedećim kriterijima:

Kriteriji za uvrštenje dionica

Emitent je dioničko društvo registrovano kod Komisije Godine poslovanja 3 Realnost i objektivnost računovodstvenih izvještaja Revidirani računovodstveni

izvještaji za tri posljednje poslovne godine

Veličina kapitala (ukupni kapital po zadnjem bilansu stanja: osnovni kapital, uplaćeni višak, rezerve, prenesena čista dobit ili gubitak prethodnih godina, revalorizacija popravka kapitala, nepodijeljena čista dobit ili gubitak poslovne godine)

4.000.000 KM

Minimalna veličina klase dionica (smatra se knjigovodstvena vrijednost dionice odnosno tržišna kapitalizacija, ako je dionica već bila u bilo kojem segmentu organizovanog tržišta)

2.000.000 KM

Procenat klase dionica u javnoj ponudi Najmanje 25% Broj vlasnika klase dionica Najmanje 150 Kriteriji za uvrštenje obveznica: Godine poslovanja 3 Realnost i objektivnost računovodstvenih izvještaja Revidirani računovodstveni

izvještaji za tri posljednje poslovne godine

Ukupna nominalna vrijednost prodane serije obveznica 3.000.000 KM Vrijednosni papiri emitenta sa sjedištem izvan Federacije Bosne i Hercegovine, mogu se uvrstiti u kotaciju ako ispunjavaju uslove utvrđene ZVP, propisima Komisije, Pravilima i uslove utvrđene propisima koji se primjenjuju u sjedištu emitenta, Za uvrštenje obveznica Federacije Bosne i Hercegovine u kotaciju ne postoje posebni uslovi i ograničenja O uvrštenju emitenta na kotaciju odlučuje odbor za prijem vrijednosnih papira u kotaciju. Nakon što je emitent na kotaciji, on berzu i javnost redovno mora obavještavati o svim događajima koji utiču na njegovo poslovanje. Takođe je obavezan berzi dostavljati polugodišnje i godišnje finansijske izvještaje. Njegovo poslovanje treba da bude što transparentnije, kako bi potencijalni investitor mogao procijeniti da li ulaganje u ovog emitenta obećava povećani povrat uloženih sredstava. Društvo koje je na kotaciji odnosno kotiranje na berzi nije samo prestiž, nego uključuje i mnoge druge pogodnosti za emitenta. Ukoliko je poslovanje emitenta

18

transparentno i uspješno, ukoliko investitori imaju povjerenje u menadžment tog društva, emitent može kroz emisiju novih dionica finansirati svoje projekte. Ovaj način pribavljanja svježeg kapitala na zapadu se mnogo intenzivnije koristi, iako je razlika između troškova kapitala kod emisije dionica i uzimanja kredita kod komercijaln ih banaka tamo mnogo manja nego kod nas. Kada se pogledaju kamatne stope kod naših banaka, postavlja se pitanje zašto se dionička društva kod nas ne finansiraju na ovaj način. Prvi korak za ovo je svakako prijem na berzi.

Daljna pogodnost za emitenta koji je listiran na kotaciji je i smanjena mogućnost manipulacija cijenom dionica. Naime, ukoliko je vrijednosni papir na kotaciji, nije moguće sklapanje poslova po cijenama koje odstupaju više od 10% u odnosu na zadnju zaključnu cijenu.

Kotacija fondova Kotacija fondova je segment zvanične kotacije koji je rezervisan za investicijske

fondove (za sada samo privatizacijski investicioni fondovi). Uvrštavanje dionica IF-ova i PIF-ova vrši se na sličan način kao i kod redovnih emitenata, propisano zakonom i propisima komisije za vrijednosne papire. Ostale odredbe, kao npr. obaveza objave informacija o poslovanju, ograničenje kurseva itd., važe analogno i za PIF-ove.

Slobodno tržište Slobodno tržište je segment tržišta Sarajevske berze na kojem su uslovi prijema

najblaži. Emitenti koji su uvršteni na slobodnom tržištu nemaju obavezu dostavljanja

izvještaja o svom poslovanju. Oni također nisu obavezni dostavljati ni druge informacije koje mogu uticati na cijenu njihovih dionica. Cijene njihovih dionica formiraju se bez ikakvih ograničenja, te stoga možemo ponekad vidjeti porast vrijednosti neke kompanije od preko 100%.

Da bi se papirom počelo trgovati na slobodnom tržištu, dovoljno je da brokerska

kuća ili emitent sam postavi zahtjev za uvrštenje. Ukoliko emitent podnese zahtjev za uvrštenje, mora berzi dostavljati finansijske

izvještaje o svom poslovanju.

19

12. Učesnici na tržištu Glavni učesnici na tržištu su:

♦ Sarajevska berza vrijednosnih papira.

Berza je centralno mjesto gdje dolazi do povezivanja ponude i potražnje za vrijednosnim papirima. Pored toga, berza je i mjesto gdje se na osnovu ovih podataka formira tržišna cijena vrijednosnih papira.

Pored berze učesnici na tržištu kapitala su: ♦ Komisija za vrijednosne papire FBiH

Komisija za vrijednosne papire FBiH je vrhovni regulatorni organ, nadzire rad svih

učesnika na tržištu, ima široke ovlasti. Komisija za vrijednosne papie je državna institucija koja se brine da promet i izdavanje vrijednosnih papira idu na zakonit način. U tu svrhu, komisija ima široko zacrtana ovlaštenja. Nadležnosti komisije proizilaze iz zakona o vrijednosnim papirima, zakona o komisiji za vrijednosne papire, zakona o registru vrijednosnih papira, zakona o društvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima i zakona o privrednim društvima. Navedenim zakonima utvrđene su sljedeće nadležnosti komisije:

- regulacija uslova i načina emisije vrijednosnih papira i uslova i pravila prometa vrijednosnih papira;

- nadziranje promjene standarda izvještavanja investitora i javnosti o poslovanju učesnika u prometu vrijednosnih papira, standarda zaštite interesa investitora, te primjene zakona i drugih propisa o emisiji i pometu vrijednosnih papira;

- vršenje nadzora nad radom berze, registra vrijednosnih papir, profesionalnih posrednika, banaka depozitara i društava za upravljanje i investicionih fondova;

Misija komisije za vrijednosne papire FBiH je:

- Regulirati, održavati i promovirati pošteno, sigurno i transparantno tržište kapitala; - Štititi i promovirati zaštitu investitora; - Graditi povjerenje u učinkovito i fer tržište kapitala Federacije Bosne i Hercegovine.

Komisija za vrijednosne papire ima široke regulatorne ovlasti. Između ostalih, ovlasti i odgovornosti komisije uključuju:

- regulisanje uslova, načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira; - regulisanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira preduzeća i banaka; - regulisanje uslova i načina izdavanja obveznica kantona i opština; - odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima,

investicijskih fondova;

20

- propisivanje pravila i nadzor prometa vrijednosnih papira, koji je zasnovan na razmjeni vrijednosnih papira i sistemu kotiranja, putem elektronskih sredstava.

♦ Registar vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine

Registar vrijednosnih papira u FBiH je centralno mjesto gdje se čuvaju svi podaci o dionicama, uključujući i vlasništvo nad njima. Svaki građanin FBiH koji posjeduje dionice ima svoj račun u registru. Registar vrijednosnih papira je dioničko društvo koje obavlja poslove registriranja, čuvanja i održavanja podataka o vrijednosnim papirima i poslove prenosa, u skladu sa zakonom ko jim se uređuje emisija i promet vrijednosnih papira. Registar vrijednosnih papira u FBiH je osnovan 1999.godine zakonom o registru vrijednosnih papira kao dioničarsko društvo. Komisija za vrijednosne papire FBiH vrši upravljačka prava u ime Vlade FBiH po osnovu dioničkog kapitala.

Misija registra vrijednosnih papira je da svim korisnicima usluga omogući efikasno i jednostavno ostvarenje prava koja proističu iz poslova sa vrijednosnim papirima. Vizija registra jeste da postane savremena i moderna klirinška kuća, poput ostalih evropskih klirinških kuća, čije će usluge u vezi poslova sa vrijednosnim papirima biti dostupne korisnicima, u svako vrijeme i na svakom mjestu, efikasne i pouzdane. Registracija podataka o vrijednosnim papirima i vlasnicima vrijednosnih papira, koje uprava društva dostavlja registru, vrši se na računima emitenata i vlasnika vrijednosnog papira (investitora).

Nakon otvaranja računa vlasnika vrijednosnih papira i nakon svake promjene stanja vrijednosnih papira na računu, registar izdaje vlasniku vrijednosnog papira certifikat – izvod o stanju na računu vrijednosnih papira koji pokazuje stanje na računu vrijednosnih papira – izvod o stanju na računu ne predstavlja vrijednosni papir, već potvrdu da je osoba na čiji se račun certifikat – izvod o stanju na čiji se račun odnosi, upisana kod registra kao vlasnik vrijednosnih papira navedenih u certifikatu – izvodu. Svi podaci koji se nalaze na računu vlasnika vrijednosnog papira predstavljaju povjerljivu informaciju, a pravo uvida u račun ima samo vlasnik računa – investitor i ovlašteno lice u registru.

♦ Brokerske kuće

Brokerske kuće ili profesionalni posrednici su firme koje se bave posredovanjem u prometu vrijednosnih papira. Shodno zakonu, sav promet vrijednosnim papirima mora da ide preko brokerskih kuća. Jedino one imaju pravo iznositi naloge na berzu, nakon što ih dobiju od svojih klijenata.

21

U FBiH samo ovlašteni posrednici – brokeri imaju dozvolu obavljanja trgovine na berzi. Građani svoje naloge izvršavaju preko brokerskih kuća, koji ih prosljeđuju na berzu.

♦ Banke depozitari

Banke depozitari – komercijalne banke koje imaju dozvolu za obavljanje tzv.

depozitarskih poslova. Svaka brokerska kuća ima svoju banku depozitara – preko koje prima uplate i vrši isplate. Građanin koji želi kupiti dionice uplatit će novac za kupovinu dionica na namjenski račun brokerske kuće kod njene depozitarne banke. Isto tako, kao prodavac, banka depozitar vašeg brokera će na vaš račun prebaciti novac od prodaje dionica.

22

13. Odbor za prijem vrijednosnih papira u kotaciju Odbor je poseban organ berze koji je nadležan za odlučivanje o:

- Prijemu vrijednosnih papira u kotaciju na berzi, - Izmjenama u kotaciji vrijednosnih papira, - Daljem zaustavljanju trgovanja vrijednosnim papirima koji su uvršteni u kotciju na

berzi kada isto traje duže od 10 radnih dana, - Isključenju vrijednosnih papira koji su uvršteni u kotaciju na berzi.

Odbor o ovim predmetima odlučuje na osnovu kriterija i prema postupku određenom prvilima Sarajevske berze vrijednosnih papira. Ako pravila pojedina pitanja posebno me uređuju, za postupak odlučivanja odbora se smisaono koriste odredbe zakona o vrijednosnim papirima. Odbor ima 5 redovnih i 3 rezervna člana. U berzansku kotaciju mogu biti primljeni vrijednosni papiri koji, obzirom na svoje osobine i obzirom na poslovanje njihovog emitenta, ispunjavaju sljedeće uslove: - da se njima može organizovano trgovati; - da su u cjelini uplaćeni; - da su neograničeno prenosivi; - da ispunjavaju kriterije za uvrštenje u kotaciju.

Vrijednosni papiri emitenata izvan Federacije Bosne i Hercegovine mogu se

uvrstiti u berzansku kotaciju ako ispunjavaju uslove utvrđene zakonom o vrijednosnim papirima, propisima komisije, pravila i uslove utvrđene propisima koji se primjenjuju u sjedištu emitenta. Postupak za uvrštenje vrijednosnih papira u berzansku kotaciju započinje na osnovu ispunjenog propisanog obrasca – zahtjeva koji emitent podnosi berzi. Uz zahtjev dostavlja i prospekt i druge neophodne dokumente propisane zakonom o vrijednosnim papirima.

Prospekt za berzansku kotaciju je pismeni dokoment emitenta koji sadrži podatke

koji kupcu vrijednosnih papira omogućavaju uvid u emitentov pravni i finansijski položaj, poslovne mogućnosti i prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira.

Izvod prospekta je pismeni dokument koji sadrži rezime važnijih podataka iz

prospekta.

23

14. Način trgovine na Sarajevskoj berzi Na Sarajevskoj berzi se trenutno koriste dva načina trgovine, aukcijski i MFTS-kontinuirani. Svaki od ovih načina ima svoje karakteristike i prikladan je samo za određene vrijednosne papire. Aukcijski način trgovine Kod aukcijskog načina trgovine, nalozi se skupljaju u knjizi naloga sve do određenog momenta – do aukcije. Kada dođe vrijeme aukcijem sistem odredi na ostovu postojećih naloga, po kojoj će se cijeni trgovina tim dionicama obaviti tog dana. Kod aukcijskog načina trgovine svaka dionica može po danu imati samo jedan jedini kurs – aukcijski kurs. Sistem će za aukcijski kurs izabrati onaj kurs po kojem će se najviše dionica prometovati. Trenutno je većina firmi kojima se trguje na Sarajevskoj berzi na ovom načinu trgovine. Sve donedavno sva trgovina na Sarajevskoj berzi se odvijala putem periodičnih aukcija. Osnovna odlika ove vrste trgovine je da se sve transakcije obavljaju samo u jednom trenutku tzv. fixing-u. Drugim riječima, kupovni i prodajni nalozi se i pored mogućeg podudaranja uslova ponude i potražnje, ne sklapaju u transakcije sve do momenta aukcije. Aukcijski način trgovine se shodno relevantnoj ekonomskoj literaturi preporučuje za vrijednosne papire koji nisu dovoljno likvidni. Na početku rada Sarajevske berze, svi papiri ko ji su buli uvršteni na slobodno tržište, odlikovali su se slabom likvidnošću. Kod aukcijskog načina trgovine, sakupljanjem naloga u elektronsku knjigu naloga vrši se koncentracija likvidnosti, što umnogome djeluje pozitivno kako na promet, tako i na kurs niskolikvidnih dionica. Aukcijska trgovina se obavlja na sljedeći način: 09:00 – 12:0x; period u kojem je dozvoljen unos, editiranje i brisanje naloga. Nalozi se i pored mogućeg slaganja cijena i količina ne sklapaju. 12:0x (x=...300sec); berzanski trgovinski sistem (BTS) na osnovu postavljenih parametara uz pomoć random-procedure određuje momenat kada će se desiti fixing, tj. sklapanje naloga u transakcije. To znači da se trgovina obavlja u onom djeliću sekunde kada BTS poveže sve naloge koje je moguće povezati. 12:0x – 13:30; period tzv. order-book-cleaning-a. U ovom periodu ne mogu se unositi novi nalozi u BTS, nego samo prihvatiti nalozi koji su ostali nezavršeni nakon fixing-a, i to isključivo po cijeni aukcije. Iz gore navedenog slijedi da svaki simbol u jednom danu može imat i samo jedan kurs – aukcijski kurs. Aukcijski kurs se formira na sljedeći način:

24

BTS sve naloge za jedan simbol unese u njegovu knjigu naloga. Elektronska knjiga naloga se može shvatiti kao neka vrsta tabele, u koju se na lijevoj strani unose kupovni, a na desnoj strani prodajni nalozi. Osnovni kriterij za rangiranje kupovnih i prodajnih naloga je cijena; - kupovna strana: nalog sa najvećom cijenom zauzima prvi rang kpd kupovnih naloga - prodajna strana: nalog sa najnižom cijenom zauzima prvi rang kod prodajnih naloga. Kada dođe momenat fixing-a, BTS analizira knjigu naloga za svaki simbol i određuje njegovu cujenu za taj dan. Cijena će biti ona po kojoj će promet dionica tog simbola biti maksimalan. Kontinuirani način trgovine

Kontinuirani način trgovine – METS, rezervisan je samo za one emitente kojima se često trguje, gdje u svako doba ima veći broj kupovnih i prodajnih naloga. Kod kontinuirane trgovine, transakcija se sklapa čim se dvije transakcije poklope u pogledu cijene (tj. čim je kupovna cijena veća ili jednaka prodajnoj cijeni). Znači, ovdje se transakcije obavljaju kontinuirano, a ne samo u vrijeme aukcije. Shodno tome, teoretski je moguće da se svaka transakcija obavi po drugoj cijeni.

MFTS je skraćenica za Multi-Fixing-Trading-Schedule i označava vrstu

kontinuirane trgovine. Kod kontinuirane trgovine, transakcije se sklapaju čim se nalozi poklope u pogledu cijene i količ ine. Ovdje ne postoji samo jedan fixing kada se obavljaju transakcije, nego se taj proces dešava kontinuirano.

Kontinuirana trgovina pogodna je samo za one dionice koje posjeduju određeni

nivo likvidnosti tj.učestalosti i intenziteta trgovanja. Sarajevska berza je uvela kontinuirano trgovanje 06.04.2004.godine za izabranih

34 simbola. Nakon prve revizije, broj simbola kojima se trguje po MFTS-u popeo se na ukupno 61 simbol.

Vremenski raspored MFTS-a je sljedeći:

09:00 – 10:0x; pre-open faza, tj. period kada je moguće unositi, editirati i brisati naloge 10:0x; inicijalna aukcija, na kojoj se formira tzv. pre-open price, tj. cijena otvaranja. Cijena otvaranja predstavlja važan pokazatelj stanja na tržištu za dati dan i dati simbol. 10:0x – 13:30; otvoreno tržište za sklapanje transakcija. Poslovi se sklapaju čim se dva ili više naloga poklope u pogledu cijene i kursa.

Prema logici stvari, simbol kojim se trguje kontinuirano može u jednom danu imati više različ itih cijena po kojima se njime trguje. Iz tog razloga se u kursnoj listi izračunava ponderisani prosječni kurs datog vrijednosnog papira, pri čemu se kao ponder koristi broj trgovanih dionica.

25

15. Kako se kupuju i prodaju dionice na Sarajevskoj berzi Najveći evropski poznavalac berzi, gospodin Andre Kostolanya kaže: „Kada kupiš dionice, legni spavati nekoliko godina. Zaboravi potpuno na njih“. Ovo pravilo važi za srednjoročne i dugoročne investitore. Proces trgovine počinje sa investitorima koji žele da kupe ili prodaju dionice. To ne mogu uraditi direktno na berzi, nego se moraju obratiti jednojod brokerskih kuća, članica Sarajevske berze. Odluku u koje dionice želite investirati morate donijeti sami i sopstveno procijeniti. Potrebno je, i važno, ocijeniti kvalitetu jedne kompanije i to:

- Kako je kompanija poslovala u prošlosti? Da li je poslovala sa gubitkom ili dobitkom?

- Kakva je perspektiva te kompanije? Da li je u industrijskoj grani čiji su proizvodi trenutno traženi u svijetu?

- Kakav je menadžment kompanije? Da li je to menadžment „starog kova“ ili mlađi menadžment?

- Kakva je transparentnost poslovanja firme? Ako drže svoje finansijske rezultate sakrivene, to obično nije dobar znak – nešto žele da sakriju.

- Kakvo je kretanje cijena dionica bilo u prošlosti? Da li cijena već duže vrijeme pada ili raste?

Ovo su samo neki najosnovniji elementi koji bi se trebali uzeti u obzir prilikom

odabira dionice. Znači treba doći u brokersku kuću i kao prvo mora se potpisati „Opšti ugovor o posredovanju“ sa brokerskom kućom. Ovaj se ugovor potpisuje samo prvi put kada se dolazi u brokersku kuću radi izdavanja naloga (naravno, ukoliko se promijeni brokerska kuća, mora se potpisati novi ugovor). Ovom prilikom vam brokerska kuća dodjeljuje jedinstvenu identifikacijsku šifru, koju nesmijete saopštavati nikome osim ovlaštenom brokeru prilikom izdavanja naloga.

Nakon potpisivanja ugovora slijedi izdavanje naloga. Prilikom izdavanja naloga morate naznačiti (između ostalog):

- Vrijednosni papir – dionice koje želite kupiti/prodati, - Cijenu: limitirani nalog (vi određujete najvišu cijenu koju ste spremni platiti ukoliko

želite kupovati dionice, tj. minimalnu cijenu po kojoj želite prodati svoje dionice ili tzv. tržišni nalog, kod kojeg ne određujete cijenu.

- Do kada vaš nalog treba da važi (otvoreni nalog, validnost, do određenog datuma, dnevni nalog). Ukoliko izdate nalog sa razboritošću, nalog prestaje da važi ukoliko se na sljedeći dan trgovine ne ispuni!

- Količinu dionica.

26

Primjer:

Ukoliko ste dali ograničeni (limitirani) nalog za prodaju na 15,00 KM po dionici, može se desiti da svoje dionice prodate i po većoj cijeni, recimo 16,00 KM ili više, ali nikako po nižoj cijeni (n i 14,99 KM!). Tržišnim nalogom dajete instrukciju brokeru da vam kupi/proda dionice po cijeni koja je trenutno na tržištu preovladavajuća. Tržišni nalog je najjednostavniji kod dionica kojima se mnogo trguje, gdje postoji veliki broj drugih naloga.

Obzirom na vrijeme vršenja naloga imate mogućnost izdati dnevni ili otvoreni

nalog, kao i nalog do određenog datuma. Ukoliko izdate dnevni nalog, taj nalog važi samo za jedan dan. Ukoliko se nalog ne ispuni taj dan, automatski se izbacuje iz sistema. Kod otvorenog naloga, vrijeme važenja iznosi 180 dana (6 mjeseci). Ukoliko se u ovom periodu nalog ne izvrši, automatski se odstranjuje iz sistema za trgovanje. Treća mogućnost je ta da vi izdate krajnji rok važenja svakog naloga (koji ne može biti duži od 180 dana). Ukoliko se izdaje kupovni nalog, mora se prethodno uplatiti avans za kupovinu dionica na namjenski račun brokerske kuće. Nakon što izdate nalog, brokerska kuća vam izdaje potvrdu o prijemu naloga. Broker nakon toga unosi nalog u berzanski trgovinski sistem – BTS. U nastavku ću prezentirati sadržaj sljedećih dokumenata:

Certifikat izvod RVP Opšti ugovor o obavljanju brokerskih poslova Nalog za prodaju VP Obračun obavljenog posla za prodaju Nalog za kupovinu VP Obračun obavljenog posla za kupovinu Certifikat – izvod RVP o uplaćenim VP (kupljenim)

27

28

29

30

31

32

33

34

35

16. Clearing – Settlement Shodno pravilima berze, brokeri imaju do 14:00 pravo tražiti izmjenu sklopljene transakcije, na primjer ukoliko ustanove da su inijeli pogrešan broj klijentskog računa ili slično. Poništenje sklopljenih transakcija moguće je samo u roku od sat vremena nakon sklapanja transakcije, i to samo u slučajevima kada je do transakcije došlo zbog greške. Ukoliko je transakcija sklopljena između dvije različite brokerske kuće, za poništenje transakcije potrebna je saglasnost druge strane. Nakon isteka roka za eventualno poništenje transakcije, berza šalje registru vrijednosnih papira preliminarni izv ještaj o transakcijama. RVP provjerava da li je moguće sprovesti sve transakcije i berzi dostavlja potvrdu o transakcijama.

Nakon toga se na berzi trgovački dan proglašava zvaničnim, tj. od tog momenta više nema izmjena u sklopljenim transakcijama.

Na Sarajevskoj berzi se trguje po principu T+3, što znači da se sve obaveze

proistekle iz transakcija moraju tri dana nakon trgovine izvršiti. To podrazumijeva prenos novčanih sredstava klijenata – kupaca na račune brokerskih kuća koji predstavljaju prodavce i uporedni prenos vrijednosnih papira sa jednog registarskog računa na drugi (od prodavca prema kupcu).

36

17. Statistička usporedba poslovanja Sarajevske berze

• Pregled tržišta u 2005. i 2006. godini

• Promet po godinama – grafikon.

37

38

18. Struktura prometa Sarajevske berze

• Struktura prometa u 2005. i 2006. godini • Blokovske transakcije

• Tržišna kapitalizacija

Tržišna kapitalizacija jednog društva se dobija kada se broj emitovanih dionica pomnoži sa tržišnom cijenom te dionice na određeni dan.

39

40

41

19. Indexi Sarajevske berze

INDEX

INDEX je zbirni pokazatelj stanja na jednom tržištu. To je jedan broj koji odražava kretanje cijena dionica određenih emitenata. Osnovna svrha indeksa je da na „jedan pogled“ opiše stanje na segmentu tržišta i omogući investitorima ocjenu pravca kretanja cjelokupnog tržišta.

Jedinica mjere Indexa su Indexni poeni.

BIFX INDEX

BIFX je indeks koji prati kretanje kurseva privatizacijskih investicionih fondova listiranih na Sarajevskoj berzi. SASX-10 INDEX

SASX-10 je indeks koji prati kretanje kursa dionica emitenata na slobodnom tržištu Sarajevske berze. Emitenti koji ulaze u sastav SASX moraju ispunjavati sljedeće uslove:

- da spadaju u red 10 emitenata sa najvećom tržišnom kapitalizacijom - da se njihovim dionicama trgovalo minimalno 2/3 od mogućih dana trgovanja u

periodu od zadnje redovne revizije indexa. EMITENTI NA KOTACIJI FONDOVA EMITENTI NA SLOBODNOM TRŽIŠTU

42

43

44

45

20. Rang lista brokerskih kuća

STATISTIKE U 2006. GODINI Rang lista brokerskih kuća 1) Po ostvarenom prometu u 2006. godini

Rang Brokerska kuća Ukupan promet (KM) * 1. „Fima International“ Sarajevo 216.275.805,63 2. „Raiffeisen Brokers“ Sarajevo 190.689.222,87 3. „AW Broker“ Sarajevo 185.679.221,89 4. „Hypo-Alpe-Adria Vrijednosnice“ Sarajevo 145.101.216,84 5. „Eurohaus“ Sarajevo 116.322.945,46 6. „VGT Broker“ Visoko 115.939.733,02 7. „Palisaen“ Sarajevo 68.122.611,69 8. „ICM“ Sarajevo 51.168.745,48 9. „Bond Invest“ Mostar 37.819.453,66

10. „eBrokers“ Sarajevo 34.903.944,71 11. „SEE Investment Solutions“ Sarajevo 34.185.815,91 12. „NBC“ Sarajevo 33.547.381,38 13. „Market Bull“ Sarajevo 29.456.328,84 14. „Kvantum“ Sarajevo 25.742.287,26 15. „AA Kapital Brokers“ Bihać 10.414.882,12 16. „Premium broker“ Tuzla 7.979.626,12 17. „Dionica“ Tuzla 8.085.282,94

* U svrhu računanja ukupnog godišnjeg prometa brokerske kuće,

aplikacijske transakcije su računate dva puta

2) Po broju transakcija u 2006. godini

Rang Brokerska kuća Broj transakcija 1. „Raiffeisen Brokers“ Sarajevo 25.235 2. „Eurohaus“ Sarajevo 21.195 3. „VGT Broker“ Visoko 16.122 4. „AW Broker“ Sarajevo 14.347 5. „Hypo-Alpe-Adria Vrijednosnice“ Sarajevo 13.458 6. „eBrokers“ Sarajevo 9.166 7. „Bond Invest“ Mostar 8.719 8. „ICM“ Sarajevo 7.802 9. „Fima International“ Sarajevo 6.316

10. „Palisaen“ Sarajevo 4.871 11. „AA Kapital Brokers“ Bihać 4.567 12. „NBC“ Sarajevo 4.410 13. „SEE Investment Solutions“ Sarajevo 2.843 14. „Market Bull“ Sarajevo 1.949 15. „Kvantum“ Sarajevo 1.422 16. „Premium broker“ Tuzla 1.349 17. „Dionica“ Tuzla 928

46

21. Kako čitati kursnu listu Sarajevske berze

Kada otvorite kursnu listu Sarajevske berze, vidjet ćete 15 kolona sa različit im podacima. Kursne liste sadrže samo informacije o dionicama kojima se tog dana trgovalo.

Simbol

Dioničko društvo

Cijena

zatvaranja

Aplikacijski

kurs

Cijena

otvaranja

Promjena

kursa

Zvanični službeni

kurs

Sistem

trgovanja

Skraćena oznaka dionica date kompanije

Puni naziv kompanije koja

je izdala te dionice

MFTS je kontinuirana

trgovina, Aukcija označava

aukcijsku trgovinu

Zvanični kurs dionice za taj dan,

Informacija koja je za građane najbitnija

Za koliko % se cijena dionica promijenila u

odnosu na prošlo trgovanje ovom

dionicom

Koja je bila prva cijena dionice tog

dana

Kolika je zadnja cijena dionice

tog dana

Maks. cijena

Min. cijena

Maks. u zadnjih 6 mjeseci

Min. u zadnjih 6 mjeseci

Količina

Vrijednost

Broj

transakcija

Da li je kurs uspostavljen samo

na osnovu aplikacija?

Najveća i najmanja cijena po kojoj se trgovalo datim dionicama

tog dana

Najveća i najmanja cijena postignuta kod date dionice u

zadnjih 6 mjeseci

Koliko je dionica

promijenilo svog vlasnika

na taj dan

Kolika je bila ukupna vrijednost

prometa datom dionicom tog dana

Koliko je obavljeno

transakcija datim dionicama tog

dana

47

22. Zaključak U ovom sam radu dao osnovne karakteristike rada Sarajevske berze i načina funkcionisanja trgovine na berzi. Dao sam teoretski i praktični prikaz poslovanja berze kao izuzetno aktuelne specifične i vrlo složene materije. Ukazao sam i na zakonske osnove kojima se reguliše ova materija. Prikazan je oblik berzi, pojedini instrumenti, date su i određene paralele na liniji tržišta kapitala i dugoročnih vrijednosnih papira. Pišući ovaj rad, bio sam svjestan obimnosti problematike i pokušao sam kratko ono najvažnije razmotriti, kroz objašnjenja praktične primjene i grafički prikaz – upoređenje. Razmotrio sam principe i karakteristike finansijskog tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Takođe sam rad Sarajevske berze – SASE detaljno razmotrio, kao i način trgovine i značaj berze uopšte za tržišno orijentisanu privredu.

48

23. Literatura Prof. dr. Zdenka Đurić – „Berze i berzansko poslovanje“ Prof. dr. Dragutin Mitrović, Prof. dr. Vitomir Popović – „Trgovinsko pravo“ Dr. Sc. Milan P. Galogoža – „Strategija kulturnog, socijalnog, ekonomskog i tehnološkog održivog razvoja Republike Srpske i Bosne i Hercegovine“ Safet Arslanagić – „Finansijsko tržište“ Prof. dr. Radovan Kovačević – „Međunarodna ekonomija“ Raspoloživa literatura sa interneta www.sase.ba