Embed Size (px)
Citation preview
Republika Hrvatska uključila se prvi put u PISA projekt u ciklusu PISA 2006.
Probno istraživanje u našoj zemlji provelo se od 11. 4. 2005. do 21. 5. 2005. god. na uzorku od 1600 učenika raspore-đenih u 40 srednjih škola. Ispitivani su samo učenici rođeni 1989. godine.
Postojale su četiri vrste upitnika: Upitnik za školu, Upitnik za roditelje, Upitnik za učenika te Upitnik o primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije. Cjelokupno testiranje trajalo je oko tri i pol sata s kraćom pauzom (oko 10 minuta) nakon prvog sata rješavanja kognitivnog testa i dužom pauzom (20-ak minuta) nakon rješavanja testa i prije ispunjavanja upitnika.
Glavno istraživanje provest će se u razdoblju od 6. 3. do 15. 4. 2006. god. na uzorku od 6000 učenika raspoređenih u oko 160 škola. Testirat će se učenici rođeni 1990. godine. Testiranje će se provoditi na isti način kao u probnom istraživanju.
Testiranje će provoditi ispitni administratori u uskoj suradnji sa školskim koordinatorima, najčešće stručnim suradnicima zaposlenima u školama u kojima se testiranje provodi. Testi-ranje će kontrolirati međunarodni promatrači.
Rezultati dobiveni u glavnom istraživanju poslužit će za međunarodnu usporedbu učinkovitosti različitih odgojno-obrazovnih sustava, kao i za identificiranje čimbenika koji neke odgojno-obrazovne sus-
tave čine boljim od drugih. Radit će se i zasebne nacionalne analize rezultata koje će pomoći stvaranju što učinkovitijeg odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj.
Hrvatska u procjeni PISA 2006
Za više informacija o PISA projektu
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Marulićev trg 18
10000 Zagreb
Tel. 4895 800
Fax: 4895 801
Email: [email protected]
Web:
www.pisa.hr
Službene stranice PISA projekta:
http://www.pisa.oecd.org/
12
PISA centar
O E C DP I S A
Učenje za život
• Koliko su dobro mladi ljudi pripremljeni za suočavanje s izazovima budućnosti?
• Jesu li sposobni analizirati, logički zaključivati i djelotvorno priopćavati svoje ideje?
• Jesu li sposobni kontinuirano učiti tijekom cijeloga života?
• Jesu li neki načini poučavanja i organizacije škole djelotvorniji od drugih?
• Koje obrazovne strukture i zanimanja povećavaju šanse učenika iz slabije obrazovanih i materijalno osiguranih sredina?
• Koliko kvaliteta školskih resursa utječe na postignute rezultate učenika?
Program međunarodne procjene znanja i vještina učenika
rogramme for
nternational
tudent
ssessment
O E C DP I S A
Što je to PISA?
PISA je skraćenica od Programme for International Student Assessment, odnosno Programa međunarodne procjene znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika. Zajednički su ga osmislile i zajednički ga razvijaju zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) s ciljem procjenjivanja stupnja usvojenosti znanja i vještina učenika koji se bliže završetku obveznog školovanja nephodnih za njihovo potpuno sudjelovanje u društvu.
PISA također mjeri opće ili kroskuriku-larne kompetencije učenika, kao što su strategije učenja, stavovi i uvjerenja učenika te pripremu za cjeloživotno učenje.
Suradnja među vladama
PISA je suradnički proces. Vode ga zajednički, putem OECD-a, njihove vlade na temelju zajedničkih politički vođenih interesa. Zemlje sudionice zajednički rade na stvaranju metoda procjenjivanja znanja i vještina učenika, valjanih za sve zemlje i učinkovitih za mjerenje relevantnih vještina na temelju autentičnih životnih situacija.
Sredstvo redovitog praćenja
Procjene se provode u trogodišnjim ciklusima. Svaki ciklus dobiva ime po godini kad se procjena provodi (2000, 2003, 2006 itd.).
U svakom ciklusu procjenjuju se tri područja procjene: čitalačka pismenost, matematička pismenost i prirodoslovna pismenost, no u svakom ciklusu naglasak je na drugom području procjene koje se detaljno procjenjuje. Glavna domena, područje na kojemu je naglasak, zastupljena je u testiranju najvećim brojem ispitnih pitanja.
2
PISA centar
O E C DP I S A
Tko provodi i upravlja PISA projektom? Tijela upravljanja projektom
PISA se provodi putem međunarodnog konzorcija institucija koji predvodi Australsko vijeće za istraživanja u obrazovanju (Australian Council for Educational Research - ACER). Konzorcij također obuhvaća nizozemski Nacionalni institut za mjerenja u obrazovanju (CITO Groep), japanski Nacionalni institut za istraživanja u obrazovanju (NIER), američki Wetstat i Službu za testiranja u obrazovanju (ETS). Konzorcij ima bogato iskustvo u razvoju i provođenju sustava procjene kako u nacionalnom, tako i u međunarodnom kontekstu, te objedinjuje najsuvremenije svjetske znanstvene ekspertize. Ključne odluke o implementaciji i razvoju donosi PISA Governing Board (upravni odbor). Svaka zemlja ima svog predstavnika u tom odboru. PISA Governing Board određuje, u kontekstu OECD-ovih ciljeva, prioritete za PISA projekt i nadgleda poštivanje tih prioriteta tijekom implementacije programa. OECD-ov Sekretarijat ima krajnju odgovornost upravljanja programom, prati njegovu implementaciju, ima ulogu sekretarijata za PISA Governing Board, postiže konsenzus među zemljama te ima ulogu posrednika između PISA Governing Board-a i međunarodnog konzorcija zaduženog za realizaciju aktivnosti. Na nacionalnoj razini, za provedbu programa u skladu s dogovorenim međunarodnim procedurama zaduženi su nacionalni voditelji projekta (NPM). U Hrvatskoj, PISA projekt na nacionalnoj razini provodi Centar za PISA projekt pri Zavodu za školstvo Republike Hrvatske. Stručna tijela
Stručnjaci iz zemalja sudionica rade u radnim skupinama čiji je cilj povezati ciljeve s najboljim međunarodnim ekpertizama. Sudjelujući u tim stručnim skupinama zemlje sudionice osiguravaju da su instrumenti međunarodno valjani, da se vodi računa o njihovim kulturalnim i obrazovnim kontekstima, da materijali procjene imaju jaka mjerljiva svojstva te da se instrumenti temelje na autentičnosti i obrazovnoj valjanosti.
Stručna tijela koja sudjeluju u razvoju instrumenata su:
Tehnička savjetodavna skupina
Ekspertna skupina za prirodoslovlje
Ekspertna skupina za matematiku
Čitalačka ekspertna skupina
Panel za upitnike
Prirodoslovni forum
11
PISA centar
O E C DP I S A
Kako se izvješćuju rezultati? Rezultati PISA procjena pružaju osnovni profil znanja i vještina učenika. Za svako područje procjene, razine postignuća učenika prikazuju se na kontinuumu opisujući sposobnost učenika za izvršavanje određenih zadataka. Moguće su i analize za pod- skupine definirane prema značajkama učenika, kao što su postig-nuće prema spolu ili prema socijalno-ekonomskom statusu. Analizama će se nastojati utvrditi ključne demograf-ske, socijalne, ekonomske i obrazovne odrednice učenika i školskog uspjeha. PISA projektom osigurat će se sveobuhvatna osnova za analizu rezultata sustava i obrazovne politike. Na primjer, PISA će: • staviti u vezu postignuće učenika s različitim okruženjima za
učenje • analizirati odnose između učenikova postignuća i školskih
čimbenika kao što su kvaliteta školskih ljudskih i materijalnih resursa, javnog ili privatnog školstva, mehanizmi financiranja i odlučivanja
• analizirati razlike u postignuću na nacionalnoj razini, uključujući informacije o razlikama u postignuću učenika između i unutar škola, kao i stupanj do kojeg škole utječu na odnos između postignuća učenika i ekonomskog, društvenog i kulturalnog konteksta njihovih obitelji
• usporediti aspekte života učenika kao što su njihovi stavovi o učenju i njihovu životu u školi te obiteljskom okruženju.
Svake tri godine analize novih rezultata pružat će informacije o tome kako se postignuća učenika mijenjaju. Uspoređivanjem trenda promjena u pojedinim zemljama, tvorci obrazovne politike moći će strategije razvoja obrazovnog sustava staviti u kontekst globalnih promjena da bi se mogli suočiti s izazovima novog stoljeća.
Rezultati PISA procjena objavljuju se u brojnim publikacijama.
U prvom međunarodnom izvješću prikazani su ukupni rezultati, dok nacionalne vlade razvijaju svoje vlastite metode izvješć ivanja, stavljajući rezultate u kontekst vlastitih odgojno-obrazovnih sustava.
OECD objavljuje i niz posebnih tematskih izvješća, proučavajuć i implikacije rezultata PISA procjena na obrazovnu politiku. Bogati prikazi podataka iz procjena dostupni su na PISA web stranicama.
10
PISA centar
O E C DP I S A
Glavna područja procjene su:
• čitalačka pismenost — 2000. god.
• matematička pismenost — 2003 . god.
• prirodoslovna pismenost — 2006. god.
Svaki ciklus sastoji se od dva istraživanja: probnog i glavnog istraživanja. Cilj probnog istraživanja jest provjeriti kvalitetu ispitnih pitanja, ispitati njihovu kulturalnu pristranost i valjanost, ispitati ima li zapreka za provedbu glavnog istraživanja prema dogovorenim međunarodnim procedurama koje treba ukloniti da bi se omogućila što lakša provedba glavnog istraživanja.
Opsežno međunarodno istraživanje
U svakoj zemlji procjenjivanje se provodi na uzorku od približno 4500 do 10000 učenika.
Argentina* Australija Austrija Azerbejdžan* Belgija Brazil* Bugarska* Češka Republika Čile* Danska Estonija* Finska Francuska Grčka Hong Kong - Kina*
Hrvatska* Indonezija* Irska Island Italija Izrael* Japan Jordan* Kanada Katar* Kazahstan* Kineski Taipei* Kirgistan* Kolumbija* Koreja
Latvija* Liechtenstein* Litva* Luksemburg Mađarska Makao-Kina* Meksiko Nizozemska Njemačka Norveška Novi Zeland Poljska Portugal Rumunjska* Ruska Federacija*
SAD Slovačka Republika Slovenija* Srbija i Crna Gora* Španjolska Švedska Švicarska Tajland* Tunis* Turska UK Urugvaj*
Koje zemlje sudjeluju u projektu?
U PISA istraživanju
sudjeluju zemlje
članice OECD-a, a
pridružuju im se i
zemlje partnerice.
U ciklusu PISA 2000
sudjelovale su 43
zemlje, a u ciklusu
PISA 2003, 41 zemlja.
Republika Hrvatska
priključila se ciklusu
PISA 2006 u kojem
sudjeluje 58 zemalja.
Zemlje označene zvjezdicom (*) nisu članice OECD-a
3
PISA centar
O E C DP I S A
Što čini PISA projekt jedinstvenim ?
Roditelji, učenici, javnost i oni koji upravljaju odgojno-obrazovnim sustavima traže odgovore na ta pitanja.
Pokazatelji raznih međunarodnih istraživanja govore o razinama postignuća u različitim zemljama.
29 zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), s nekolicinom partnerskih zemalja, pokrenulo je novi program, OECD/PISA, s ciljem razvijanja takvih pokazatelja.
U središtu pozornosti su pitanja javne politike kao što su:
• stupanj do kojega odgojno-obrazovni sustavi pripremaju mlade ljude za potpuno sudjelovanje u društvu
• utjecaj učenikova obiteljskog podrijetla i kvalitete školskih resursa na postignuće učenika
• učinci nastavnih procesa na učenikove rezultate • koje obrazovne strukture i prakse najviše povećavaju
mogućnosti obrazovanja za učenike u nepovoljnom položaju
PISA je osmišljena da bi pridonosila razumijevanju tih problema, osobito stalnim izvješćivanjem o rezultatima za velik broj zemalja.
PISA je u osnovi dinamički model cjeloživotnog obrazovanja u kojemu se nova znanja i vještine, neophodni za
uspješnu prilagodbu na promjenjive prilike u svijetu, neprestano stječu tijekom cijeloga života. Učenici ne mogu naučiti u školi sve što trebaju znati kao odrasle osobe. Da bi uspješno učili tijekom cijeloga života, trebaju imati solidnu osnovu u ključnim područjima kao što su čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost. Jednako tako, oni moraju biti u stanju organizirati i urediti svoje vlastito učenje, učiti samostalno i u skupinama te prevladavati teškoće u procesu učenja. Da bi to postigli, moraju biti svjesni svog vlastitog procesa mišljenja te strategija i metoda učenja. Da bi se procijenili i ti aspekti, PISA ne procjenjuje samo znanja i vještine učenika, već se od učenika traži i da pruže informacije o svome stilu učenja, svojim motivacijskim sklonostima u različitim situacijama učenja.
PISA osigurava redovito praćenje tijekom vremena
Obvezom pokrivanja višestrukih područja procjene, i to detaljno istog područja svakih devet godina, te sporedno svake tri godine, zemljama se omogućuje da redovito predviđaju i prate svoj napredak u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva. PISA omogućuje i praćenje trendova za neku zemlju tijekom vremena.
4
PISA centar
O E C DP I S A
Kako se procjena provodi? Prikupljaju se podaci o učeniku i školi Osim postignuća, PISA istražuje i stavove učenika i njihove pristupe učenju. Rezultat toga je niz međunarodno usporedivih pokazatelja koji pružaju uvid u čimbenike koji utječu na razvoj vještina pismenosti kod kuće i u školi te kako ti čimbenici međusobno djeluju. Ti pokazatelji omogućuju jedinstvene referentne vrijednosti na kojima bi se temeljila buduća uporišta obrazovne politike.
Svaki učenik ispunjava upitnik za učenika upisujući informacije o sebi, svojoj obitelji, svojim stavovima, iskustvima u učenju, sklonostima i motivaciji, strategijama učenja, a svaki ravnatelj škole upitnik za školu dajući informacije o školskoj demografiji i kvaliteti nastavnih uvjeta. Ti upitnici pružaju važne kontekstualne informacije koje će pomoći kod interpretacije i analize rezultata.
Približno sedam sati procjene Pojedinačna procjena učenika traje dva sata, no budući da se znanja i vještine različitih učenika procjenjuju putem različitih kombinacija materijala, obuhvaćena ispitna pitanja ukupno odgovaraju sedam sati procjene. Na taj način osigurava se široka pokrivenost područja koja se procjenjuju.
Oko 5000 učenika slučajno odabranih u uzorak iz različitih škola rješava pismeni test. Nakon testa, učenici pola sata popunjavaju kontekstualne upitnike. Ispitni postupak sa stankama traje ukupno oko tri sata. Učenicima je anonimnost zajamčena.
Ispitna pitanja Sva ispitna pitanja sastoje se od uvodnog teksta - stimulusa, koji se obično temelji na stvarnoj životnoj situaciji ili problemu, nakon kojeg slijede pitanja višestrukog izbora odgovora ili pitanja otvorena tipa.
Ispitna pitanja valjana su za sve zemlje. Sva se pitanja probno testiraju u svim zemljama. Rezultati probnog istraživanja koriste se za odabir ispitnih pitanja za glavno istraživanje koja će pridonijeti pokazateljima korisnih vještina i znanja i koja su valjana za stvaranje usporedbi učenika na međunarodnoj razini.
Test, ispit ili procjena? Cilj PISA procjene jest istražiti značajke učenika pojedine zemlje u cjelini, a ne ispitivati pojedinačne učenike. Iz tog razloga, za opis PISA istraživanja koristi se termin „procjena“ iako su uvjeti kroz koje učenici prolaze slični onima kod školskih testova.
Pojam „test“ ima različitu konotaciju u različitim zemljama, a u nekim slučajevima podrazumijeva da će rezultati imati posljedice na same učenike. Rezultati PISA testova neće imati nikakav utjecaj na školske ocjene učenika.
9
PISA centar
O E C DP I S A
Prirodoslovna pismenost Prirodoslovni koncepti koji su potrebni za razumijevanje
određenih pojava u prirodnom svijetu i promjena koje u njemu izaziva ljudska aktivnost. U PISA projektu, iako su koncepti poznati i vezani uz fiziku, kemiju i biologiju te znanost o zemlji i svemiru, potrebno ih je primijeniti na znanstvene probleme iz stvarnog života, a ne ih se samo prisjetiti i reproducirati. Osnovni sadržaj procjene odabire se iz tri široka područja primjene: znanost o životu i zdravlju, znanost o zemlji i okolišu te znanost o tehnologiji.
Prirodoslovni procesi zasnovani su na sposobnosti pronalaženja,
interpretiranja i djelovanja na temelju dokaza. Pet takvih procesa odnose se na:
• prepoznavanje prirodoznanstvenih pitanja • pronalaženje dokaza • izvođenje zaključaka • priopćavanje tih zaključaka • pokazivanje razumijevanja prirodoslovnih koncepata Svi procesi, osim posljednjeg, ne traže prirodoslovno predznanje. No ipak, budući da nijedan prirodoznanstveni proces ne može biti bez sadržaja, pitanja vezana uz prirodoslovlje u PISA procjeni uvijek će tražiti razumijevanje ključnih prirodoslovnih koncepata.
Prirodoslovne situacije, umjesto iz praktičnih prirodoslovnih
aktivnosti u školskoj učionici, laboratoriju ili rada profesionalnih znanstvenika, uglavnom su odabrane iz svakidašnjeg života ljudi. Kao i kod matematike, prirodne znanosti prisutne su u životu čovjeka u kontekstima koji se pro-težu od osobnih ili privatnih situacija do širih javnih, te ponekad globalnih pitanja.
Prirodoslovna pismenost definira se kao sposobnost korištenja prirodoslovnog znanja, prepoznavanja pitanja i izvođenja zaključaka zasnovanih na dokazima da bi se razumio prirodni svijet i promjene koje u njemu izaziva ljudska aktivnost te donosile odluke o njima.
8
PISA centar
O E C DP I S A
Što se procjenjuje?
PISA ispituje kompetencije za stvarne životne situacije.
Prethodna istraživanja bila su usredotočena na „školsko“ znanje direktno vezano uz nastavni program i sadržaje.
Cilj PISA projekta jest ustanoviti koliko su učenici uspješni izvan školskog kurikuluma u područjima koja se procjenjuju.
Znanja i vještine učenika
PISA procjenjuje znanja i vještine učenika koje im omogućavaju potpuno sudjelovanje u društvu i gospodarstvu te cjeloživotno učenje. Neki elementi, poput usvojenosti ključnih prirodoslovnih koncepata, vjerojatno će biti dio školskih kurikuluma, no PISA nadilazi procjenu same usvojenosti određenog skupa znanja koje je obuhvaćeno mnogim školskim predmetima. Promatra se sposobnost učenika za aktivno razmišljanje o svom znanju i iskustvu te za rješavanje problema koji će biti važni u njihovu budućem životu.
Višestruki aspekti obrazovnih rezultata
Termin “pismenost” odabran je kako bi odražavao širinu znanja, vještina i kompetencija koje se procjenjuju. Područja procjene odabrana su s obzirom na sadržaj ili strukturu znanja koju učenici moraju usvojiti u svakom području, procese koji se moraju izvršiti, te na kontekste u kojima se znanja i vještine primjenjuju. Ne postoji oštra granica između pismenosti i nepismenosti, već se postignuće učenika određuje pomoću niza sukcesivnih razina znanja i vještina.
Širi stavovi i sposobnosti
Kompetencije koje prelaze kros-kurikularne granice imaju sve veću važnost u PISA projektu kako se on razvija s vremenom. U ciklusu PISA 2000 analizirala se motivacija učenika i ostali aspekti stavova učenika pod nazivom “slika o sebi”. U ciklusu PISA 2003 procjenjivala se i sposobnost učenika za rješavanje problema, a u ciklusu PISA 2006 od učenika se traži da iskažu svoje stavove i uvjerenja u odnosu na glavnu domenu - prirodoslovlje.
Dobna skupina koja se procjenjuje
Procjena znanja i vještina mladih ljudi koji se bliže završetku obveznog školovanja (u većini zemalja to je dob od 15 godina) pruža korisne pokazatelje o učinkovitosti odgojno-obrazovnih sustava.
5
PISA centar
O E C DP I S A
Čitalačka pismenost Oblik materijala za čitanje ili teksta – “neprekinuti” tekstovi
(proza organizirana u rečenice i odlomke) ili “prekinuti” tekstovi (popisi, obrasci, grafikoni, dijagrami). Pravi se razlika između različitih proznih oblika, kao što su pripovijetke, izlaganja, obrazlaganja. Procjena se temelji na načelu da će se svaki pojedinac kao odrasla osoba susretati s raznim pisanim oblicima i da nije dovoljno samo moći pročitati ograničeni broj tipova tekstova koji se najčeće koriste u školi.
Tip čitalačkog zadatka – Na jednoj razini, to odgovara
različitim kognitivnim vještinama potrebnim pojedincu da bude us- pješan čitatelj, a na drugoj razini obilježjima pitanja postavljenih u procjeni. Kod učenika se ne procjenjuju najosnovnije vještine čitanja, budući da se pretpostavlja da ih je većina petnaesto-godišnjaka već usvojila. Umjesto toga, od njih se očekuje da pronađu određenu informaciju u tekstu, da ga razumiju, pravilno interpretiraju, da o njegovu sadržaju i obliku kritički promišljaju u odnosu na vlastito poznavanje svijeta i obrazlože svoje stajalište.
Svrha u koju je tekst napisan (njegov
kontekst ili situacija) – Na primjer, roman, osobno pismo ili biografija napisani su za osobnu uporabu ljudi. Službeni dokumenti ili objave napisani su za javnu upotrebu. Priručnik ili izvješće napisani su u poslovne svrhe, a udžbenik ili radni listovi u obra-zovne svrhe. Razlike se prave zbog toga što neki mogu biti uspješniji u jednoj čitalačkoj
situaciji od drugih, pa je u tom slučaju poželjno ispitnim pitanjima obuhvatiti različite tipove čitanja.
Čitalačka pismenost definira se kao razumijevanje, korištenje i promišljanje o pisanim materijalima da bi se postigli osobni ciljevi, razvijalo znanje i potencijal te sudjelovalo u društvu.
Čitalačka pismenost traži od učenika izvršavanje niza zadataka s različitim vrstama tekstova. Zadaci se protežu od pronalaženja određenih informacija do pokazivanja cjelovitog razumijevanja i interpretacije teksta te promišljanja o njegovu sadržaju i obilježjima.
Tekstovi koji se koriste obuhvaćaju standardne prozne odlomke, razne tipove dokumenata kao što su popisi, obrasci, grafikoni, dijagrami itd.
6
PISA centar
O E C DP I S A
Matematička pismenost
Matematički sadržaj, definiran
uglavnom s obzirom na opće matematičke pojmove na kojima se zasniva matematičko mišljenje (kao što su vjerojatnosti, promjena i rast, prostor i oblici, logičko zaključivanje, odnosi neizvjesnosti i
ovisnosti), te samo sporedno vezano uz nastavne sadržaje (kao što su brojevi, algebra i geometrija).
Matematički proces definiran općim matematičkim kompetencijama.
One obuhvaćaju korištenje matematičkog jezika, modeliranje i vještine rješavanja problema. Međutim, cilj nije razdvojiti ove vještine u različita ispitna pitanja, budući da se pretpostavlja da će za rješavanje bilo kojeg matematičkog zadatka biti potreban širok raspon kompetencija. Umjesto toga, pitanja su organizirana s obzirom na tri “razreda kompetencija” koji definiraju tip potrebne vještine mišljenja:
• Prvi razred matematičkih kompetencija sastoji se od jednostavnih računskih radnji ili definicija koje se najčešće susreću u konvencio-nalnim matematičkim testovima.
• Drugi razred zahtijeva povezivanje da bi se riješili jednostavni problemi.
• Treći razred kompetencija sastoji se od matematičkog mišljenja, uopćavanja i razumijevanja, a zahtijeva od učenika da se upuste u analizu, da prepoznaju matematičke elemente u situaciji i postavljaju vlastite probleme.
Situacije u kojima se matematika koristi protežu se od osobnih konteksta do konteksta vezanih uz šira znanstvena i javna pitanja.
Matematička pismenost definira se kao sposobnost pojedinca za :
• prepoznavanje i razumijevanje uloge koju ima matematika u svakodnevnom životu
• stvaranje dobro utemeljenih prosudbi
• korištenje i angažman u matematici na načine kojima se zadovoljavaju potrebe pojedinca kao konstruktivnog uključenog i refleksivnog građanina.
7
PISA centar
O E C DP I S A
Čitalačka pismenost Oblik materijala za čitanje ili teksta – “neprekinuti” tekstovi
(proza organizirana u rečenice i odlomke) ili “prekinuti” tekstovi (popisi, obrasci, grafikoni, dijagrami). Pravi se razlika između različitih proznih oblika, kao što su pripovijetke, izlaganja, obrazlaganja. Procjena se temelji na načelu da će se svaki pojedinac kao odrasla osoba susretati s raznim pisanim oblicima i da nije dovoljno samo moći pročitati ograničeni broj tipova tekstova koji se najčeće koriste u školi.
Tip čitalačkog zadatka – Na jednoj razini, to odgovara
različitim kognitivnim vještinama potrebnim pojedincu da bude us- pješan čitatelj, a na drugoj razini obilježjima pitanja postavljenih u procjeni. Kod učenika se ne procjenjuju najosnovnije vještine čitanja, budući da se pretpostavlja da ih je većina petnaesto-godišnjaka već usvojila. Umjesto toga, od njih se očekuje da pronađu određenu informaciju u tekstu, da ga razumiju, pravilno interpretiraju, da o njegovu sadržaju i obliku kritički promišljaju u odnosu na vlastito poznavanje svijeta i obrazlože svoje stajalište.
Svrha u koju je tekst napisan (njegov
kontekst ili situacija) – Na primjer, roman, osobno pismo ili biografija napisani su za osobnu uporabu ljudi. Službeni dokumenti ili objave napisani su za javnu upotrebu. Priručnik ili izvješće napisani su u poslovne svrhe, a udžbenik ili radni listovi u obra-zovne svrhe. Razlike se prave zbog toga što neki mogu biti uspješniji u jednoj čitalačkoj
situaciji od drugih, pa je u tom slučaju poželjno ispitnim pitanjima obuhvatiti različite tipove čitanja.
Čitalačka pismenost definira se kao razumijevanje, korištenje i promišljanje o pisanim materijalima da bi se postigli osobni ciljevi, razvijalo znanje i potencijal te sudjelovalo u društvu.
Čitalačka pismenost traži od učenika izvršavanje niza zadataka s različitim vrstama tekstova. Zadaci se protežu od pronalaženja određenih informacija do pokazivanja cjelovitog razumijevanja i interpretacije teksta te promišljanja o njegovu sadržaju i obilježjima.
Tekstovi koji se koriste obuhvaćaju standardne prozne odlomke, razne tipove dokumenata kao što su popisi, obrasci, grafikoni, dijagrami itd.
6
PISA centar
O E C DP I S A
Matematička pismenost
Matematički sadržaj, definiran
uglavnom s obzirom na opće matematičke pojmove na kojima se zasniva matematičko mišljenje (kao što su vjerojatnosti, promjena i rast, prostor i oblici, logičko zaključivanje, odnosi neizvjesnosti i
ovisnosti), te samo sporedno vezano uz nastavne sadržaje (kao što su brojevi, algebra i geometrija).
Matematički proces definiran općim matematičkim kompetencijama.
One obuhvaćaju korištenje matematičkog jezika, modeliranje i vještine rješavanja problema. Međutim, cilj nije razdvojiti ove vještine u različita ispitna pitanja, budući da se pretpostavlja da će za rješavanje bilo kojeg matematičkog zadatka biti potreban širok raspon kompetencija. Umjesto toga, pitanja su organizirana s obzirom na tri “razreda kompetencija” koji definiraju tip potrebne vještine mišljenja:
• Prvi razred matematičkih kompetencija sastoji se od jednostavnih računskih radnji ili definicija koje se najčešće susreću u konvencio-nalnim matematičkim testovima.
• Drugi razred zahtijeva povezivanje da bi se riješili jednostavni problemi.
• Treći razred kompetencija sastoji se od matematičkog mišljenja, uopćavanja i razumijevanja, a zahtijeva od učenika da se upuste u analizu, da prepoznaju matematičke elemente u situaciji i postavljaju vlastite probleme.
Situacije u kojima se matematika koristi protežu se od osobnih konteksta do konteksta vezanih uz šira znanstvena i javna pitanja.
Matematička pismenost definira se kao sposobnost pojedinca za :
• prepoznavanje i razumijevanje uloge koju ima matematika u svakodnevnom životu
• stvaranje dobro utemeljenih prosudbi
• korištenje i angažman u matematici na načine kojima se zadovoljavaju potrebe pojedinca kao konstruktivnog uključenog i refleksivnog građanina.
7
PISA centar
O E C DP I S A
Prirodoslovna pismenost Prirodoslovni koncepti koji su potrebni za razumijevanje
određenih pojava u prirodnom svijetu i promjena koje u njemu izaziva ljudska aktivnost. U PISA projektu, iako su koncepti poznati i vezani uz fiziku, kemiju i biologiju te znanost o zemlji i svemiru, potrebno ih je primijeniti na znanstvene probleme iz stvarnog života, a ne ih se samo prisjetiti i reproducirati. Osnovni sadržaj procjene odabire se iz tri široka područja primjene: znanost o životu i zdravlju, znanost o zemlji i okolišu te znanost o tehnologiji.
Prirodoslovni procesi zasnovani su na sposobnosti pronalaženja,
interpretiranja i djelovanja na temelju dokaza. Pet takvih procesa odnose se na:
• prepoznavanje prirodoznanstvenih pitanja • pronalaženje dokaza • izvođenje zaključaka • priopćavanje tih zaključaka • pokazivanje razumijevanja prirodoslovnih koncepata Svi procesi, osim posljednjeg, ne traže prirodoslovno predznanje. No ipak, budući da nijedan prirodoznanstveni proces ne može biti bez sadržaja, pitanja vezana uz prirodoslovlje u PISA procjeni uvijek će tražiti razumijevanje ključnih prirodoslovnih koncepata.
Prirodoslovne situacije, umjesto iz praktičnih prirodoslovnih
aktivnosti u školskoj učionici, laboratoriju ili rada profesionalnih znanstvenika, uglavnom su odabrane iz svakidašnjeg života ljudi. Kao i kod matematike, prirodne znanosti prisutne su u životu čovjeka u kontekstima koji se pro-težu od osobnih ili privatnih situacija do širih javnih, te ponekad globalnih pitanja.
Prirodoslovna pismenost definira se kao sposobnost korištenja prirodoslovnog znanja, prepoznavanja pitanja i izvođenja zaključaka zasnovanih na dokazima da bi se razumio prirodni svijet i promjene koje u njemu izaziva ljudska aktivnost te donosile odluke o njima.
8
PISA centar
O E C DP I S A
Što se procjenjuje?
PISA ispituje kompetencije za stvarne životne situacije.
Prethodna istraživanja bila su usredotočena na „školsko“ znanje direktno vezano uz nastavni program i sadržaje.
Cilj PISA projekta jest ustanoviti koliko su učenici uspješni izvan školskog kurikuluma u područjima koja se procjenjuju.
Znanja i vještine učenika
PISA procjenjuje znanja i vještine učenika koje im omogućavaju potpuno sudjelovanje u društvu i gospodarstvu te cjeloživotno učenje. Neki elementi, poput usvojenosti ključnih prirodoslovnih koncepata, vjerojatno će biti dio školskih kurikuluma, no PISA nadilazi procjenu same usvojenosti određenog skupa znanja koje je obuhvaćeno mnogim školskim predmetima. Promatra se sposobnost učenika za aktivno razmišljanje o svom znanju i iskustvu te za rješavanje problema koji će biti važni u njihovu budućem životu.
Višestruki aspekti obrazovnih rezultata
Termin “pismenost” odabran je kako bi odražavao širinu znanja, vještina i kompetencija koje se procjenjuju. Područja procjene odabrana su s obzirom na sadržaj ili strukturu znanja koju učenici moraju usvojiti u svakom području, procese koji se moraju izvršiti, te na kontekste u kojima se znanja i vještine primjenjuju. Ne postoji oštra granica između pismenosti i nepismenosti, već se postignuće učenika određuje pomoću niza sukcesivnih razina znanja i vještina.
Širi stavovi i sposobnosti
Kompetencije koje prelaze kros-kurikularne granice imaju sve veću važnost u PISA projektu kako se on razvija s vremenom. U ciklusu PISA 2000 analizirala se motivacija učenika i ostali aspekti stavova učenika pod nazivom “slika o sebi”. U ciklusu PISA 2003 procjenjivala se i sposobnost učenika za rješavanje problema, a u ciklusu PISA 2006 od učenika se traži da iskažu svoje stavove i uvjerenja u odnosu na glavnu domenu - prirodoslovlje.
Dobna skupina koja se procjenjuje
Procjena znanja i vještina mladih ljudi koji se bliže završetku obveznog školovanja (u većini zemalja to je dob od 15 godina) pruža korisne pokazatelje o učinkovitosti odgojno-obrazovnih sustava.
5
PISA centar
O E C DP I S A
Što čini PISA projekt jedinstvenim ?
Roditelji, učenici, javnost i oni koji upravljaju odgojno-obrazovnim sustavima traže odgovore na ta pitanja.
Pokazatelji raznih međunarodnih istraživanja govore o razinama postignuća u različitim zemljama.
29 zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), s nekolicinom partnerskih zemalja, pokrenulo je novi program, OECD/PISA, s ciljem razvijanja takvih pokazatelja.
U središtu pozornosti su pitanja javne politike kao što su:
• stupanj do kojega odgojno-obrazovni sustavi pripremaju mlade ljude za potpuno sudjelovanje u društvu
• utjecaj učenikova obiteljskog podrijetla i kvalitete školskih resursa na postignuće učenika
• učinci nastavnih procesa na učenikove rezultate • koje obrazovne strukture i prakse najviše povećavaju
mogućnosti obrazovanja za učenike u nepovoljnom položaju
PISA je osmišljena da bi pridonosila razumijevanju tih problema, osobito stalnim izvješćivanjem o rezultatima za velik broj zemalja.
PISA je u osnovi dinamički model cjeloživotnog obrazovanja u kojemu se nova znanja i vještine, neophodni za
uspješnu prilagodbu na promjenjive prilike u svijetu, neprestano stječu tijekom cijeloga života. Učenici ne mogu naučiti u školi sve što trebaju znati kao odrasle osobe. Da bi uspješno učili tijekom cijeloga života, trebaju imati solidnu osnovu u ključnim područjima kao što su čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost. Jednako tako, oni moraju biti u stanju organizirati i urediti svoje vlastito učenje, učiti samostalno i u skupinama te prevladavati teškoće u procesu učenja. Da bi to postigli, moraju biti svjesni svog vlastitog procesa mišljenja te strategija i metoda učenja. Da bi se procijenili i ti aspekti, PISA ne procjenjuje samo znanja i vještine učenika, već se od učenika traži i da pruže informacije o svome stilu učenja, svojim motivacijskim sklonostima u različitim situacijama učenja.
PISA osigurava redovito praćenje tijekom vremena
Obvezom pokrivanja višestrukih područja procjene, i to detaljno istog područja svakih devet godina, te sporedno svake tri godine, zemljama se omogućuje da redovito predviđaju i prate svoj napredak u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva. PISA omogućuje i praćenje trendova za neku zemlju tijekom vremena.
4
PISA centar
O E C DP I S A
Kako se procjena provodi? Prikupljaju se podaci o učeniku i školi Osim postignuća, PISA istražuje i stavove učenika i njihove pristupe učenju. Rezultat toga je niz međunarodno usporedivih pokazatelja koji pružaju uvid u čimbenike koji utječu na razvoj vještina pismenosti kod kuće i u školi te kako ti čimbenici međusobno djeluju. Ti pokazatelji omogućuju jedinstvene referentne vrijednosti na kojima bi se temeljila buduća uporišta obrazovne politike.
Svaki učenik ispunjava upitnik za učenika upisujući informacije o sebi, svojoj obitelji, svojim stavovima, iskustvima u učenju, sklonostima i motivaciji, strategijama učenja, a svaki ravnatelj škole upitnik za školu dajući informacije o školskoj demografiji i kvaliteti nastavnih uvjeta. Ti upitnici pružaju važne kontekstualne informacije koje će pomoći kod interpretacije i analize rezultata.
Približno sedam sati procjene Pojedinačna procjena učenika traje dva sata, no budući da se znanja i vještine različitih učenika procjenjuju putem različitih kombinacija materijala, obuhvaćena ispitna pitanja ukupno odgovaraju sedam sati procjene. Na taj način osigurava se široka pokrivenost područja koja se procjenjuju.
Oko 5000 učenika slučajno odabranih u uzorak iz različitih škola rješava pismeni test. Nakon testa, učenici pola sata popunjavaju kontekstualne upitnike. Ispitni postupak sa stankama traje ukupno oko tri sata. Učenicima je anonimnost zajamčena.
Ispitna pitanja Sva ispitna pitanja sastoje se od uvodnog teksta - stimulusa, koji se obično temelji na stvarnoj životnoj situaciji ili problemu, nakon kojeg slijede pitanja višestrukog izbora odgovora ili pitanja otvorena tipa.
Ispitna pitanja valjana su za sve zemlje. Sva se pitanja probno testiraju u svim zemljama. Rezultati probnog istraživanja koriste se za odabir ispitnih pitanja za glavno istraživanje koja će pridonijeti pokazateljima korisnih vještina i znanja i koja su valjana za stvaranje usporedbi učenika na međunarodnoj razini.
Test, ispit ili procjena? Cilj PISA procjene jest istražiti značajke učenika pojedine zemlje u cjelini, a ne ispitivati pojedinačne učenike. Iz tog razloga, za opis PISA istraživanja koristi se termin „procjena“ iako su uvjeti kroz koje učenici prolaze slični onima kod školskih testova.
Pojam „test“ ima različitu konotaciju u različitim zemljama, a u nekim slučajevima podrazumijeva da će rezultati imati posljedice na same učenike. Rezultati PISA testova neće imati nikakav utjecaj na školske ocjene učenika.
9
PISA centar
O E C DP I S A
Kako se izvješćuju rezultati? Rezultati PISA procjena pružaju osnovni profil znanja i vještina učenika. Za svako područje procjene, razine postignuća učenika prikazuju se na kontinuumu opisujući sposobnost učenika za izvršavanje određenih zadataka. Moguće su i analize za pod- skupine definirane prema značajkama učenika, kao što su postig-nuće prema spolu ili prema socijalno-ekonomskom statusu. Analizama će se nastojati utvrditi ključne demograf-ske, socijalne, ekonomske i obrazovne odrednice učenika i školskog uspjeha. PISA projektom osigurat će se sveobuhvatna osnova za analizu rezultata sustava i obrazovne politike. Na primjer, PISA će: • staviti u vezu postignuće učenika s različitim okruženjima za
učenje • analizirati odnose između učenikova postignuća i školskih
čimbenika kao što su kvaliteta školskih ljudskih i materijalnih resursa, javnog ili privatnog školstva, mehanizmi financiranja i odlučivanja
• analizirati razlike u postignuću na nacionalnoj razini, uključujući informacije o razlikama u postignuću učenika između i unutar škola, kao i stupanj do kojeg škole utječu na odnos između postignuća učenika i ekonomskog, društvenog i kulturalnog konteksta njihovih obitelji
• usporediti aspekte života učenika kao što su njihovi stavovi o učenju i njihovu životu u školi te obiteljskom okruženju.
Svake tri godine analize novih rezultata pružat će informacije o tome kako se postignuća učenika mijenjaju. Uspoređivanjem trenda promjena u pojedinim zemljama, tvorci obrazovne politike moći će strategije razvoja obrazovnog sustava staviti u kontekst globalnih promjena da bi se mogli suočiti s izazovima novog stoljeća.
Rezultati PISA procjena objavljuju se u brojnim publikacijama.
U prvom međunarodnom izvješću prikazani su ukupni rezultati, dok nacionalne vlade razvijaju svoje vlastite metode izvješć ivanja, stavljajući rezultate u kontekst vlastitih odgojno-obrazovnih sustava.
OECD objavljuje i niz posebnih tematskih izvješća, proučavajuć i implikacije rezultata PISA procjena na obrazovnu politiku. Bogati prikazi podataka iz procjena dostupni su na PISA web stranicama.
10
PISA centar
O E C DP I S A
Glavna područja procjene su:
• čitalačka pismenost — 2000. god.
• matematička pismenost — 2003 . god.
• prirodoslovna pismenost — 2006. god.
Svaki ciklus sastoji se od dva istraživanja: probnog i glavnog istraživanja. Cilj probnog istraživanja jest provjeriti kvalitetu ispitnih pitanja, ispitati njihovu kulturalnu pristranost i valjanost, ispitati ima li zapreka za provedbu glavnog istraživanja prema dogovorenim međunarodnim procedurama koje treba ukloniti da bi se omogućila što lakša provedba glavnog istraživanja.
Opsežno međunarodno istraživanje
U svakoj zemlji procjenjivanje se provodi na uzorku od približno 4500 do 10000 učenika.
Argentina* Australija Austrija Azerbejdžan* Belgija Brazil* Bugarska* Češka Republika Čile* Danska Estonija* Finska Francuska Grčka Hong Kong - Kina*
Hrvatska* Indonezija* Irska Island Italija Izrael* Japan Jordan* Kanada Katar* Kazahstan* Kineski Taipei* Kirgistan* Kolumbija* Koreja
Latvija* Liechtenstein* Litva* Luksemburg Mađarska Makao-Kina* Meksiko Nizozemska Njemačka Norveška Novi Zeland Poljska Portugal Rumunjska* Ruska Federacija*
SAD Slovačka Republika Slovenija* Srbija i Crna Gora* Španjolska Švedska Švicarska Tajland* Tunis* Turska UK Urugvaj*
Koje zemlje sudjeluju u projektu?
U PISA istraživanju
sudjeluju zemlje
članice OECD-a, a
pridružuju im se i
zemlje partnerice.
U ciklusu PISA 2000
sudjelovale su 43
zemlje, a u ciklusu
PISA 2003, 41 zemlja.
Republika Hrvatska
priključila se ciklusu
PISA 2006 u kojem
sudjeluje 58 zemalja.
Zemlje označene zvjezdicom (*) nisu članice OECD-a
3
PISA centar
O E C DP I S A
Što je to PISA?
PISA je skraćenica od Programme for International Student Assessment, odnosno Programa međunarodne procjene znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika. Zajednički su ga osmislile i zajednički ga razvijaju zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) s ciljem procjenjivanja stupnja usvojenosti znanja i vještina učenika koji se bliže završetku obveznog školovanja nephodnih za njihovo potpuno sudjelovanje u društvu.
PISA također mjeri opće ili kroskuriku-larne kompetencije učenika, kao što su strategije učenja, stavovi i uvjerenja učenika te pripremu za cjeloživotno učenje.
Suradnja među vladama
PISA je suradnički proces. Vode ga zajednički, putem OECD-a, njihove vlade na temelju zajedničkih politički vođenih interesa. Zemlje sudionice zajednički rade na stvaranju metoda procjenjivanja znanja i vještina učenika, valjanih za sve zemlje i učinkovitih za mjerenje relevantnih vještina na temelju autentičnih životnih situacija.
Sredstvo redovitog praćenja
Procjene se provode u trogodišnjim ciklusima. Svaki ciklus dobiva ime po godini kad se procjena provodi (2000, 2003, 2006 itd.).
U svakom ciklusu procjenjuju se tri područja procjene: čitalačka pismenost, matematička pismenost i prirodoslovna pismenost, no u svakom ciklusu naglasak je na drugom području procjene koje se detaljno procjenjuje. Glavna domena, područje na kojemu je naglasak, zastupljena je u testiranju najvećim brojem ispitnih pitanja.
2
PISA centar
O E C DP I S A
Tko provodi i upravlja PISA projektom? Tijela upravljanja projektom
PISA se provodi putem međunarodnog konzorcija institucija koji predvodi Australsko vijeće za istraživanja u obrazovanju (Australian Council for Educational Research - ACER). Konzorcij također obuhvaća nizozemski Nacionalni institut za mjerenja u obrazovanju (CITO Groep), japanski Nacionalni institut za istraživanja u obrazovanju (NIER), američki Wetstat i Službu za testiranja u obrazovanju (ETS). Konzorcij ima bogato iskustvo u razvoju i provođenju sustava procjene kako u nacionalnom, tako i u međunarodnom kontekstu, te objedinjuje najsuvremenije svjetske znanstvene ekspertize. Ključne odluke o implementaciji i razvoju donosi PISA Governing Board (upravni odbor). Svaka zemlja ima svog predstavnika u tom odboru. PISA Governing Board određuje, u kontekstu OECD-ovih ciljeva, prioritete za PISA projekt i nadgleda poštivanje tih prioriteta tijekom implementacije programa. OECD-ov Sekretarijat ima krajnju odgovornost upravljanja programom, prati njegovu implementaciju, ima ulogu sekretarijata za PISA Governing Board, postiže konsenzus među zemljama te ima ulogu posrednika između PISA Governing Board-a i međunarodnog konzorcija zaduženog za realizaciju aktivnosti. Na nacionalnoj razini, za provedbu programa u skladu s dogovorenim međunarodnim procedurama zaduženi su nacionalni voditelji projekta (NPM). U Hrvatskoj, PISA projekt na nacionalnoj razini provodi PISA centar pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Stručna tijela
Stručnjaci iz zemalja sudionica rade u radnim skupinama čiji je cilj povezati ciljeve s najboljim međunarodnim ekpertizama. Sudjelujući u tim stručnim skupinama zemlje sudionice osiguravaju da su instrumenti međunarodno valjani, da se vodi računa o njihovim kulturalnim i obrazovnim kontekstima, da materijali procjene imaju jaka mjerljiva svojstva te da se instrumenti temelje na autentičnosti i obrazovnoj valjanosti.
Stručna tijela koja sudjeluju u razvoju instrumenata su:
Tehnička savjetodavna skupina
Ekspertna skupina za prirodoslovlje
Ekspertna skupina za matematiku
Čitalačka ekspertna skupina
Panel za upitnike
Prirodoslovni forum
11
PISA centar
O E C DP I S A
Republika Hrvatska uključila se prvi put u PISA projekt u ciklusu PISA 2006.
Probno istraživanje u našoj zemlji provelo se od 11. 4. 2005. do 21. 5. 2005. god. na uzorku od 1600 učenika raspore-đenih u 40 srednjih škola. Ispitivani su samo učenici rođeni 1989. godine.
Postojale su četiri vrste upitnika: Upitnik za školu, Upitnik za roditelje, Upitnik za učenika te Upitnik o primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije. Cjelokupno testiranje trajalo je oko tri i pol sata s kraćom pauzom (oko 10 minuta) nakon prvog sata rješavanja kognitivnog testa i dužom pauzom (20-ak minuta) nakon rješavanja testa i prije ispunjavanja upitnika.
Glavno istraživanje provest će se u razdoblju od 6. 3. do 15. 4. 2006. god. na uzorku od 6000 učenika raspoređenih u oko 160 škola. Testirat će se učenici rođeni 1990. godine. Testiranje će se provoditi na isti način kao u probnom istraživanju.
Testiranje će provoditi ispitni administratori u uskoj suradnji sa školskim koordinatorima, najčešće stručnim suradnicima zaposlenima u školama u kojima se testiranje provodi. Testi-ranje će kontrolirati međunarodni promatrači.
Rezultati dobiveni u glavnom istraživanju poslužit će za međunarodnu usporedbu učinkovitosti različitih odgojno-obrazovnih sustava, kao i za identificiranje čimbenika koji neke odgojno-obrazovne sus-
tave čine boljim od drugih. Radit će se i zasebne nacionalne analize rezultata koje će pomoći stvaranju što učinkovitijeg odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj.
Hrvatska u procjeni PISA 2006
Za više informacija o PISA projektu
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Marulićev trg 18
10000 Zagreb
Tel. 4895 800
Fax: 4895 801
Email: [email protected]
Web:
www.pisa.hr
Službene stranice PISA projekta:
http://www.pisa.oecd.org/
12
PISA centar
O E C DP I S A
Učenje za život
• Koliko su dobro mladi ljudi pripremljeni za suočavanje s izazovima budućnosti?
• Jesu li sposobni analizirati, logički zaključivati i djelotvorno priopćavati svoje ideje?
• Jesu li sposobni kontinuirano učiti tijekom cijeloga života?
• Jesu li neki načini poučavanja i organizacije škole djelotvorniji od drugih?
• Koje obrazovne strukture i zanimanja povećavaju šanse učenika iz slabije obrazovanih i materijalno osiguranih sredina?
• Koliko kvaliteta školskih resursa utječe na postignute rezultate učenika?
Program međunarodne procjene znanja i vještina učenika
rogramme for
nternational
tudent
ssessment
O E C DP I S A
