Broj42(BiH)-p.64

41.500PRIMJERAKA

SLOVENIJAHRVATSKASRBIJABOSNA I HERCEGOVINA

JEDINIREGIONALNI TRGOVAČKI MAGAZIN

REGIJA:

ISTORIJA BRENDACoca-ColaPlanetarna popularnost

SRBIJABOSNA I HERCEGOVINA

JEDINI

- Vijesti

- Investicije

- Stručne analize

- Statistika

ISTORIJA BRENDACoca-ColaPlanetarna popularnost

EKSKLUZIVNO:

Kenan Uštović:Ti uspješni poroci

Nenad Pacek:Saga se produžava

ISTRAŽIVANJA:Mediana Adria, Valicon

ISSN

184

0-40

49

juni 2012 • br. 42 • godina V • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

2 juni 2012 www.instore.ba

3juni 2012 www.instore.ba


GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović[email protected]

PRODAJASamir Hodžić[email protected]

IZVRŠNI UREDNIKZlata [email protected]

NOVINARIMario TrojerKatarina SulićMartina ČavaraIgor Đurović (InStore Slovenija)Marko Hrastar (InStore Slovenija)Tomislav Ciliga (InStore Hrvatska)Jelena Domović (InStore Hrvatska)Milica Petrović (InStore Srbija)Una Milićević (InStore Srbija)Vojsilava Popović (InStore Srbija)

STRUČNI SARADNICINenad Pacek, Kenan Uštović,Vedrana Seksan, Darko Vaselić,Zoran Kokanović, Miroslav Saračević, Dragan Bjelić, Milan Čulibrk, Bogomir Kovač, Mladen Vedriš,Patrik Zupančič, Ernest Gergely, Logosoft, Valicon, Mediana Adria, IGD

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinić[email protected]

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOMAltermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 Sarajevo,Bosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotografi je i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava. Tiraž: 7.000 primjeraka.

uvodnik

Europsko prvenstvo u fudbalu je za nama. Bili smo svjedoci velikog cirkusa koji je nekome donio radost, a nekome razočarenje. Ono što je ostavilo traga i svojevrstan je pečat svakog prvenstva, zasigurno su navijači, koji se po pra-vilu jako emotivno odnose prema svemu što je vezano za njihovu reprezentaciju. Bilo je i pesnica i poljubaca i baklji i banana, ali sve u razumnim granicama. Jedino što možemo reći je jedva čeka-mo sljedeće.

Ono što ne mo-žemo da ne spo-menemo, je da uz fudbal uvijek ide pivo i još se zbrajaju popi-jene hektolitre ovog napitka.

U Europi svi su se utrkivali da što više pokažu koliko je fudbal važan u njihovom strateš-kom planiranju i koliko su potro-šači, koji prate najvažniju sporednu stvar na svijetu, njima zaista bitni.

U našoj rubrici istraživanja, prezentirali smo analizu tržišta koje se sproveo Institut za istra-živanje tržišta i medija Mediana Adria, u kojem je prikazano kako to izgleda u regiji i koliko su na primjer, proizvođači piva, (a to su oni koji trljaju dlanove kada zbrajaju hektolitre popi-jenog piva), znatan faktor razvoja sporta (čitaj fudbala).

Ono što će Vam odmah upasti u oči je to da u ovom istraživanju nema podataka sa našeg tržišta. Mi smo se, kao i vi, zapitali zašto? Dva su razloga. Prvi je to da se istraživanje nije ra-dilo u našoj zemlji, i drugi - brendovi u Bosni i Hercegovini ne vežu se za fudbal. Bili bi sretni

da je u pitanju samo naša opaska i da istraživanja nije bilo. Naše za-

prepaštenje je postalo tim veće, kad smo posjetili

zvanične web portale naših vodećih fud-

balskih klubova i reprezentativnih selekcija. Ovo su rezultati u bh. utakmici:

-pivarska indu-strija index 0;

-auto industrija index 0;

-prateća industrija index 0.

Na konstataciju da u regi-ji ne iznenađuju natprosječne

investicije i povezanost piva sa fud-balom, nama ostaje samo veliki upitnik iznad glave - da li smo mi kao tržište neinteresantni ili je posrijedi nešto drugo? Mi smo ostali bez odgovora, možda neki naš čitaoc zna?

U iščekivanju odgovora i sa nadom da ćemo se ubrzo naći na nekom velikom takmičenju, bilo u klupskom ili reprezentativnom, ugodan odmor uz dobro pivo želi Vam

RIJEč UREDNIŠTVA

BH. tržište nije interesantno ili je posrijedi nešto drugo?

Redakcija InStore magazina


sadržaj6 juni 2012 www.instore.ba

22

24

Izdvajamo

Nenad Pacek, specijalno za InStorePredsjednik kompanije Global Success Advisors i u ovom broju analizira krizu u euro zoni: „Sve kompanije su više, manje očekivale tešku godinu u Zapadnoj, te Centralnoj i Jugoistočnoj Europi. Međutim, godina je teža nego što se očekivalo. Skoro pola godine je iza nas, a ekonomski rast se skoro svugdje potpuno zaustavio, a čitav niz zemalja je ili već u recesiji ili im recesija prijeti. Saga sa spašavanjem eura se i dalje produžava”.

InvesticijeVrijedan 2.000.000 KM, novi proizvodni pogon mesne industrije Semko d.o.o. donijet će u Visokom otvaranje brojnih radnih mjesta u 2013. godini. Uz to, tradicionalna, visočka suhomesnata proizvodnja bit će obogaćena novim delikatesama.

Mišljenja i komentariFiskalno vijeće BiH na posljednjoj sjednici razgovaralo je o novom zaduživanju naše zemlje. Odlučeno je da entiteti dopune platforme za pregovore, te iste pošalju hitno na razmatranje MMF-u. Platforme trebaju biti dopunjene, nakon čega bi bili nastavljeni pregovori sa izaslanstvima MMF-a, Svjetske banke i Europske komisije. Tačan iznos novog kredita se još uvijek ne zna, ali je sigurno da su novi pregovori počeli. Šta će novo zaduženje značiti za BiH, te kako će se to odraziti na našu privredu, objasnili su nam stručnjaci iz ekonomije.

8 Novi objekti

10 Domaće vijesti

12 Regionalne vijesti

16 Svjetske vijesti

20 Trade magazini Rekli ste o nama...

22 Osvrt stručnjaka Saga se produžava

24 Mišljenja i komentari BiH u pregovorima za novo zaduženje

26 Istraživanja Valicon - Branding 2.0: (Don’t) Screw it

30 Investicije Mesna industrija Semko d.o.o.

31 Investicije u regiji Vivo Shopping Park

32 Analiza IGD: Walmart

34 Inlifl et Promocije s puno pjene

36 Category management Ocjena potencijala kategorije

proizvoda

38 Na mjestu prodaje Različite vrste promocija – 2.dio

40 In Promocije Rastite, na radost potrošača!

42 Istraživanja Mediana Adria: Fudbal i brendovi

44 Istorija brenda Coca-Cola

48 logistika Cross docking

50 inKonferencije Dobar dan za branding u BiH

52 licem u lice Potrebno je poboljšanje statusa

domaćeg potrošača

Inlifl etErnest Gergely, Project Coordinator kompanije Medialink d.o.o., Hiper-Com, u ovom broju analizira strategije proizvođača piva, koji se trude da povećaju svoju vidljivost u vrijeme kad je to najpotrebnije. Piva sa ukusom su sve više zastupljena u lifl etima u ljetnom periodu.

34

Na mjestu prodajePatrik Zupančič, iz agencije PROMO.FIL, u ovom broju predstavlja primjere prodajnih i savjetodavnih promocija, koje često možemo vidjeti u našim trgovinama.

38

30


IstraživanjaInstitut za istraživanje tržišta i medija Mediana Adria, zanimalo kakav je položaj nekih brendova povezanih sa fudbalom i šire. Analizirali su podatke prikupljene pomoću istraživanja Mediana TGI (Target Group Index) za godinu 2011. Model koji predstavljaju je Sponsorship Suitability Index i namijenjen je za pronalaženje potencijalnih sponzora ili sponzoriranih osoba, a također je koristan i za procjenu postojećih sponzorskih partnerstava.

Vox PopuliU ovom broju za InStore piše kolumnistica Vedrana Seksan, koja nam je prenijela svoja iskustva prilikom kupovine. Pitali smo Adnana Redžovića, profesionalnog boksera šta ga to ometa u svakodnevoj kupovini. Odgovorio je da mu najviše smetaju gužve na kasama, a Muhamed Konjić, nekadašnji fudbaler, voli otići do lokalne radnje gdje je kupuje najosnovnije namirnice: „To mi je stvarni užitak. Uz kupovinu znam stati sa komšijama i prijateljima i porazgovarati. To je neprocjenjivo, kad odeš u kupovinu, a ujedno možeš sa dragim ljudima razmijeniti par riječi”.

U maloj radnjiDragan Bjelić u ovom broju piše o značaju potrošačkih korpi. Iako vlasniku male radnje korpe ne izgledaju kao prva stvar na koju treba da obratite pažnju, one ipak mogu biti vrlo korisna alatka kojom ćete utjecati da vaši kupci ostave više novca u objektu. Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja Logosofta smatra da dobar softver ima mogućnost pružanja obilja kvalitetnih informacija o poslovanju i mogućnost izvještavanja. Predstavljamo STR Orka u Neumu, našem jedinom gradu na Jadranskoj obali.

64

54

PeriskopInStore kolumnista, Kenan Uštović analizirao je poslovanje dvije uspješne kompanije: „One su interesantne iz više razloga: svoje proizvode uvoze i distribuiraju u BiH, jako su uspješne o tome šta rade i ono najbitnije za ovu priču, zadovoljavaju naše, ili barem većine nas, svakodnevne poroke. Osnovna karakteristika ove dvije kompanije jeste ta da su se uspjele izboriti sa jakom domaćom konkurencijom i postale lideri na tržištu“.

40inPromocijeIz broja u broj, InStore predstavlja vam promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

42

80

54 U maloj radnji

Za lakše poslovanje

Savjeti vlasnicima

Predstavljamo STR

Riječ po riječ

60 Noviteti za policu

62 Iz četiri ugla

Potrebno je poboljšanje statusa

domaćeg potrošača

64 Periskop

Ti uspješni poroci

66 Periskop iz regije

Pogrešna strategija spašavanja EU

Turizam – kao industrija kongresa i

doživljaja

Stari model nove vlade

68 Regija

Spori oporavak

70 U razgovoru sa...

Brend menadžerima

72 Humanost na djelu

Dukat donirao SOS Dječije selo

Sarajevo

Mercator BL: dobrovoljno davanje krvi

Meggle proslavio Dan mlijeka

74 Slovo zakona

Šta donosi novi zakon o radu?

76 Vjerovali ili ne...

78 Svijet u brojkama

Gdje je najskuplji m2?

80 Vox populi

8

novi objektijuni 2012 www.instore.ba

Otvoren preuređeni Super Konzum u Čitluku Otvoren Bingo Zlokovac u Tuzli

Robot megamarket u Bratuncu

Super Konzum Čitluk, na adresi Tromeđa bb, dočekao je brojne kupce u preuređenom, savre-meno opremljenom prodajnom prostoru. Na više od 1.550m² prodajne površine, preuređeni Super Konzum svojim kupcima nudi izuzetno bogatu ponudu artikala za svakodnevnu upotre-bu u domaćinstvu i to po najpo-voljnijim cijenama. Uvijek svje-že voće i povrće, meso, pekarski, delikatesni proizvodi, gotova jela te druge životne namirnice kao i asortiman proizvoda za či-šćenje i higijenu, mali kućanski

Lanac trgovačkih objekata Bin-go je otvorio još jedan svoj pro-dajni objekat. Dana 15. juna sa početkom 14 sati, zvanično je otvoren novi supermarket. Ovaj moderni Bingov objekat se nala-zi u tuzlanskom naselju Zloko-vac. Pored standardne Bingove ponude i pristupačnih cijena, ovaj objekat je proširio trgovač-ki ponudu na ovom području. Kako su najavili iz Binga, u na-rednom periodu planiraju otva-ranje svojih prodajnih jedinica na području Hercegovine i sje-verozapadne Bosne.

U megamarketu, koji je gru-pacija Robot iz Sarajeva otvo-rila u Bratuncu 29. juna, posao je dobilo 40 radnika, rekla je portparol Robota, Svjetlana Maksimović. Inače, za poslove u novom Robotovom megamar-ketu zaprimljeno je preko 700

aparati, kućanski tekstil te osta-le potrepštine za domaćinstvo samo su dio ponude na preure-đenim odjelima Super Konzuma u Čitluku.

Povodom preuređenja Super Konzum je kupcima poklonio specijalne akcijske pogodnosti uz garantirane uštede. Na dan otvorenja svaki stoti kupac do-bio je cijelu kupovinu besplatno. Konzum je ujedno pripremio i niz prigodnih događanja, veliku zabavu uz tamburaše, degusta-cije za sve kupce, kao i 1.000

atraktivnih poklona u okviru nagradne aktivacije na velikom slovu K.

prijava. Megamarket Robot, koji se nalazi na ulazu u Bratunac iz pravca Konjević Polja, zauzima prodajni prostor od 1.800 meta-ra kvadratnih.

9juni 2012 www.instore.ba 9juni 2012 www.instore.ba

10

domaće vijestijuni 2012 www.instore.ba

Mlijeko nećemo moći izvoziti u Hrvatsku od januara 2013.

Kvalitet usluge u BiH u porastu

Za uvoz vode više od milion KM mjesečno

Cijena banana u BiH od janura 2012. povećana za 57 posto. (Agencija za statistiku BiH)

Deficit BiH u vanjskotrgovin-skoj razmjeni od naredne go-dine samo na izvozu mlijeka mogao bi se povećati za 40 mi-liona KM. Kako bi s plasmanom prehrambenih proizvoda, uklju-čujući i mlijeko, izašli na trži-šte Europske unije, konkretno Hrvatske kao najvećeg kupca, BiH mora do 1. januara 2013. godine obezbijediti uslove kon-trole proizvodnje neophodne za izdavanje certifikata u skladu sa standardima EU.

Draženko Budimir, direktor zemljoradničke zadruge Livač, kazao je da ukoliko u BiH ne bude osnovana akreditovana veterinarska laboratorija, proi-zvođači mlijeka, mliječnih proi-

zvoda i mesa neće moći izvoziti svoje proizvode na tržište EU. Kontrolu njegovih proizvoda vrši Institut za veterinarstvo Vaso Butozan iz Banja Luke, a bez akreditiranog veterinarskog laboratorija nije dovoljno da se uđe na EU tržište.

Problematiku certificiranja mlijeka i mliječnih proizvoda na državnom nivou, trebala bi da riješi Kancelarija za veteri-narstvo, koja djeluje u sklopu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Me-đutim, niko od nadležnih za tu problematiku nije se počeo ba-viti tim poslom. Prema nekim procjenama, gubitak hrvatskog tržišta značio bi kraj mljekarske proizvodnje u BiH.

Agencija Global Market Solu-tions (GMS), u saradnji s agen-cijama za mistery shopping u regiji, provela je istraživanje osnovnih elemenata kvaliteta usluge radi pronalaska najboljih u regiji. U Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, tajni kupci posjetili su 800 različitih objekata - autosalona, turističko-ugostiteljskih objekata, banaka, maloprodaje, prodajnih mjesta telekomunikacijskih kompanija, benzinskih pumpi, supermarke-ta te uslužnih objekata. Pritom su obraćali pažnju na pet osnov-nih elemenata dobre usluge: po-zdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, predstavljanje proizvo-da, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvala na posjeti.

U četvrtoj godini istraživanja, Hrvatska je zauzela prvo mje-

sto u kvalitetu usluge (76,03), preuzevši ga od Slovenije (75,09 posto).

Stanovnici Bosne i Hercegovine su započeli proces osvještavanja važnosti kvaliteta usluge i ko-načno se pomakli s posljednjeg mjesta koje je u ovoj godini pre-uzela Crna Gora (62,33 posto).

U odnosu na prošli val istraži-vanja, koji je proveden 2011., uočeno je da zaposleni manje pozdravljaju, ali bolje pozna-ju proizvode koje prodaju. Isto tako, usmjeravaju se više na po-trebe kupaca, više zahvaljuju na kupovini, ali manje nude dodat-ne proizvode. Kod djelatnosti, porast u kvalitetu usluge zabilje-žen je u turizmu i ugostiteljstvu, telekomunikacijama, benzin-skim pumpama i autosalonima, saopšteno je iz agencije GMS.

Najzastupljenije cigarete od dvije do tri KM

Cigarete koje koštaju od dvije do tri marke na tržištu BiH za-stupljene su sa 63 posto, što je za oko 13 procenata manje nego prošle godine, podaci su biltena Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno

oporezivanje (UIO) BiH.

Prije stupanja na snagu novog Zakona o akcizama može se pri-mijetiti da je najzastupljenija cje-novna grupa cigareta bila od jed-ne do dvije KM, koju je slijedila cjenovna grupa do jedne KM. Glavni razlog za ovu pojavu je svakako povećanje posebne akci-zne obaveze koju donosi Uprav-ni odbor UIO svake godine sa ciljem postepenog usklađivanja sa minimalnim standardima EU. Protekom vremena primjene ovog zakona primijetno je da su cjenovne grupe sa višom malo-prodajnom cijenom postajale sve značajnije, dok su one sa nižom maloprodajnom cijenom polako nestajale.

U BiH je u prva četiri mjeseca ove godine uvezena 10.381 tona vode u vrijednosti oko 4,7 milio-na maraka, što je za šest puta više od izvezene vode u BiH.

Prema podacima Uprave za in-direktno oporezivanje BiH, u prva četiri mjeseca ove godine u BiH su uvezene 5.953 tone negazirane prirodne mineralne vode u vrijednosti 2,4 miliona KM, dok je u istom periodu u BiH uvezeno 4.428 tona gazira-ne vode u vrijednosti 2,3 milio-na KM.

Kada je u pitanju izvoz vode iz BiH, u prva četiri mjeseca izve-zeno je svega 455 tona vode ukupne vrijednosti 760 hiljada

maraka. Voda se uglavnom uvo-zila iz Hrvatske, Srbije i Sloveni-je, dok se iz BiH voda uglavnom izvozila u Hrvatsku i Srbiju. U Upravi za indirektno oporeziva-nje BiH su naveli da su najveći izvoznici vode iz BiH Voda Kru-na Mrkonjić Grad, Sarajevski kiseljak, Vitinka Kozluk, VIK Kladuša, Planinski biser Posušje.


Uvoz piva u BiH bilježi pad, ali je primjetan i rastući značaj piva s dodacima, s tim da je i taj tržiš-ni segment skoro u potpunosti do sada bio pokriven iz uvoza. Naime, ostvaren je negativan trend ukupne količina uveze-nog piva za prva četiri mjeseca ove godine, s tim da je na mje-sečnom nivou, tokom februara i aprila 2012. godine došlo do najsnažnijeg pada i oni bilježe istorijski minimum.

Stvari drugačije izgledaju uko-liko se u analizu uključe piva s dodacima. Ukupna količina uve-

zenog piva za prva četiri mjeseca dostiže svoj minimum u 2011. (istovremeno i pad od preko 11 posto u odnosu na 2007.), dok u 2012. bilježi blagi oporavak (rast od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu). Pojava ovih vrsta piva s dodacima i njihov rastući utjecaj se reflektovao i na ukupnu vrijednost uvezenog piva tim prije što je jedinična vrijednost ovih vrsta piva znat-no viša od piva dobivenog od slada. Stoga, ukupna vrijednost uvezenog piva, nakon blagog oporavka u 2011., nastavlja da raste i u 2012. Naime, ukoliko se u analizu uključe piva s dodaci-ma, može se zaključiti da je vri-jednost uvezenog piva u 2012. porasla za 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u analizi Odjeljenja za makroeko-nomsku analizu Uprave za indi-rektno oprezivanje BiH.

Snažan rast piva s dodacima

Inspektori Odjeljenja za inspek-cijske poslove Administrativne službe grada proteklog mjeseca uništili su 1.134 kilograma nei-spravne hrane u vrijednosti od 9.666 maraka.

Ovo je potvrdio pomoćnik na-

čelnika Odjeljenja za inspekcij-ske poslove Slaviša Sandić. „Ve-liki dio robe je uništen po nalogu stranaka, radi povrata PDV-a, a radi se o robi kojoj je istekao rok. Inspektori za hranu su izdali i šest prekršajnih naloga kojim su izre-čene novčane kazne u iznosu od 1.500 maraka”, rekao je Sandić. Dodao je da je Tržišna inspekcija sprovela 126 inspekcijskih nad-zora i privremeno zatvorila dva objekta.

Sandić je još istakao da su tokom juna inspektori pojačano kon-trolisati zdravstvenu ispravnost neupakovanog sladoleda. Kazne za prodaju sladoleda, koji je mi-krobiološki neispravan, kreću se od 6.000 do 18.000 maraka za pravno lice, a za odgovorno lice u pravnom licu od 1.000 do 3.000 maraka.

Uništena 1.134 kilograma neispravne hrane

Imlek preuzeo Natura VituMljekarske kompanije Imlek iz Beograda, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice i Natura Vita iz Blatnice kod Teslića dogovo-rili su preuzimanje mliječnog biznisa Natura Vite, vrijednog osam miliona eura. Ugovor su potpisali direktor Imleka, Slo-bodan Petrović, vlasnik Natura Vite, Vlado Đurić i predsjednik Upravnog odbora Mlijekopro-dukta, Rankica Marelj.

Direktor Imleka Slobodan Pe-trović ističe da je ova kompanija ovim spajanjem završila veliku ekspanziju i regionalnu kon-solidaciju i sa time će se dobiti najveći mljekarski kombinat na

području Srbije i BiH. Prema njegovim riječima, to je od ve-likog značaja za mljekarsku in-dustriju i time svi dobijaju, po-sebno kooperanti koji će od sada imati stalnog partnera, a farmeri će samim tim postati industrijski proizvođači.

Vlasnik Nature Vite, Vlado Đu-rić kaže da potpisivanje ugovora znači dalje jačanje mljekarstva na ovom području, a kooperanti zadržavaju siguran plasman si-rovog mlijeka. On je istakao da je ovim ugovorom definisan i status zaposlenih u Natura Viti, što je veoma bitno u aktuelnom privrednom okruženju.

Procedure, korupcija i nezaposlenost u BiH odbijaju ulagače

Strani investitori suočavaju se sa brojnim preprekama u BiH, od komplikovane i netransparen-tne poslovne procedure, preko korupcije, do neefikasne pravo-sudne strukture, ocijenjeno je u najnovijem pregledu američ-kog State Departmenta o mo-gućnostima investiranja u BiH. Američko ministarstvo vanjskih poslova svake godine objavlju-je detaljan izvještaj o situaciji i uslovima investiranja u sve zemlje svijeta, a koji ima veliki utjecaj i ugled u poslovnom svi-jetu. Činjenice i ocjene navede-ne u dokumentu koji je objavljen ovog mjeseca ukazuju zbog čega većina pravih investitora zaobi-lazi BiH u širokom luku.

BiH se i dalje muči s otvara-njem svoje ekonomije stranim investitorima, a ekonomska kri-za, višemjesečno neformiranje

vlasti i privremeno finansira-nje odgodili su brojne reforme. Strani investitori suočavaju se sa velikim preprekama, među koji-ma su komplikovan pravni i re-gulatorni okvir, netransparentne poslovne procedure, korupcija, loša infrastruktura i vlasnička prava, te neefikasne pravosudne strukture, navodi se u izvještaju koji je objavio Biro State Depar-tmenta za ekonomska i poslovna pitanja.

Američki stručnjaci ističu da bh. vlasti do sada nisu napravile značajnija poboljšanja poslovne klime, zbog čega je BiH na dnu ljestvice za moguća ulaganja. U izvještaju State Departmenta se dalje navodi da su visoka neza-poslenost, politička nestabilnost i pad kreditnog rejtinga - sve redom loše vijesti za one koji razmišljaju o mogućim ulaganji-ma u BiH. Posebno poglavlje o korupciji navodi da u BiH ova “pošast” prevladava u mnogim političkim i ekonomskim insti-tucijama, što “povećava cijenu i rizik poslovanja”.

12

regionalne vijestijuni 2012 www.instore.ba

Kranjska kobasica je slovenskau zadnjem vijeku razvile različite varijante, odnosno izvedenice iz tog imena pa su nastale Kranjska klobasa, Käsekrainer, Osterkrai-ner, Schewinskrainer in Bauern-krainer… GIZ nema namjeru praviti prepreke austrijskim pro-izvođačima Kranjske kobasice u proizvodnji i plasmanu kobasica pod tim imenima, jer se one po sastavu i načinu proizvodnje, tako i po fi zičkim, hemijskim i organoleptičnim parametrima, jako razlikuju od Kranjske koba-sice. Međutim, ne pristaju na to da Austrijanci i nadalje upotre-bljavaju ime Krainer i Krainer Wurst, jer bi takvo imenovanje moglo biti protumačeno kao obmana potrošača a mogla bi i proizvesti nered na tržištu.

Slovenija će, po tom dogovoru, već na jesen zaštititi ime Kranj-ske kobasice kao tradicionalni slovenski proizvod koji mogu proizvoditi i tako imenovati samo 11 certifi kovanih proizvo-đača u Sloveniji.

Od 14. juna, a poslije dogovora sa Austrijom, Kranjska kobasica je i zvanično tradicionalni slo-venski proizvod. Od 2008. go-dine zaštićena je i geografskom oznakom na nacionalnom nivou, ali je stalno prisutan problem sa označavanje ovog proizvo-da pod austrijskom zastavom. Postupak za zaštitu Kranjske kobasice na nivou EU počeo je marta 2009., a 18. februara ove godine slovenski zahtjev u obliku jedinstvenog dokumenta objavljen je u Zvaničnom listu EU. Preostale države članice imale su rok od 6 mjeseci od dana objave uložiti prigovor protiv predloženog akta zaštite. Pošto se Austrija na neformal-nom nivou slovenskom prijed-logu o zaštiti Kranjske kobasice protivila, između predstavnika Slovenije i Austrije počeli su

Poskupljuju cigarete

Maroša u novoj upravi Mercatora

Završena investicija odjeljenja trajnih proizvoda Ljubljanskih mljekara

Ministar ispostavio samoopskrbu

Vlada RS odlučila je da će se trošarine za cigarete u Slove-niji povećati već 1. jula a ne 1. oktobra ove godine, kako je ranije bilo predviđeno. Razlog prijevremenog poskupljenja leži u predstojećoj ljetnoj sezoni i dolasku turista. Pošto su cijene cigareta u Sloveniji među naj-nižim u Europskoj uniji, bit će to dobar dodatni izvor prihoda u budžetu. Čak 4 miliona eura, a iduće godine čak 8 miliona. Tro-šarina će se uvećati na 90 eura za hiljadu komada, a to znači da će se maloprodajne cijene pove-ćati za oko 3,5 posto u odnosu na ovaj mjesec, a u oktobru za dodatnih 3,9 posto (94 eura na 1.000 komada). Cijene cigareta u Sloveniji su među najnižim u Europi i jedno pakovanje ciga-reta košta 2,73 eura. Prosječna cijena za paklicu od 20 cigareta je u januaru bila najniža u Ma-đarskoj (2,09 eura), a najviša u Irskoj (8,47 eura).

Ljubljanske mljekare su uspješ-no završile obnovu odjeljenja za izradu trajnih proizvoda. Investirali su preko 14 miliona eura. Grupa proizvoda trajno-ga mlijeka i vrhnja predstavlja strateški važan dio proizvodno - prodajnoga programa Lju-bljanskih mljekara koje 54 po-sto trajnoga mlijeka izvoze na strana tržišta. Trajno mlijeko u cjelosti količinske prodaje pred-stavlja njihov 65 odstotni udio, a samo robna marka Alpsko mlije-ko čini 30 posto cjelokupne koli-činske prodaje. To su samo neki od glavnih razloga koji su doveli do odluke za investiciju u pro-jekat obnove odjeljenja. U pita-nju je najveća investicija koju su Ljubljanske mljekarne izvele u zadnjem desetljeću a temelji na potpunoj tehnološkoj obnovi i automatizaciji postupka izrade

pregovori. Na slovenskoj stra-ni pregovarač je bilo Privredno interesno udruženje (Gospodar-sko interesno združenje, GIZ) Kranjska klobasa i Ministarstvo za poljoprivredu i okolinu. Au-strijanci su se pribojavali da bi slovenska zaštita Kranjske ko-basice značila kraj dosadašnjoj upotrebi imena “Osterkrainer, Käsekrainer, Schweinskrainer, Ba-uerkrainer…”, što bi za austrij-ske proizvođače značilo opada-nje prodaje pa naravno i trošak. Obje su se strane složile da je izvor Kranjske kobasice nespor-no potiče sa teritorije Sloveni-je te da ime Kranjska kobasica proizilazi iz dežele Kranjske, da riječ Krainer u prevodu sa nje-mačkog jezika znači Kranjska, pa je puno ime Krainer wurst tako direktni prevod za Kranj-sku kobasicu a da su se u Austriji,

Slovenski ministar za poljopri-vredu Franc Bogovič okuplje-nima na 12. Vrhu poljoprivred-nih i prehrambenih kompanija u Laškom istakao je samoopskrbu kao glavnu mogućnost u buduć-nosti i naglasio važnost primjer-nih uslova za rad u primarnom sektoru. U Laškom su gosti došli do zaključka da potrošači zbog krize sve češće traže jeftinije proizvode ali da ipak ostaje visok udio onih koji žele kvalitetnu a samim time i skuplju robu. Tu dolazi, kaže Bogovič, do izazova za ovu slovensku industriju koja bi morala više cijeniti značaj in-telektualnog vlasništva i njego-vati robne marke domaćih pro-izvođača. Postalo je jasno da će tržište ovih djelatnosti postajati sve otvorenije naročito poslije 2014., kada Hrvatska ulazi u EU.

trajnog mlijeka i drugih trajnih proizvoda te ujedno donosi i veće proizvodne mogućnosti. „Odjelenje za izradu trajnih proi-zvoda bilo je izgrađeno 1979., zna-či prije 33 godine. Proteklih godina mi smo ulagali u tehnologiju i ra-zvoj procesa izrade trajnih proizvo-da, ali nismo se latili tako temeljite obnove. Temelji od kojih smo počeli u projektu obnove bili su promjena i modernizacija opreme, povećanje proizvodnih kapaciteta, poboljšanje kvalitete proizvoda i snižavanje proizvodnih troškova te potrošnje energije. Obnovu smo počeli prije dvije godine i veseli me da smo uz nju omogućili i redizajn ambalaže i grafi čkog izgleda naše glavne robne marke Alpskoga mlijeka. I to baš za njegov 45. rođendan kojega slavimo ljetos“, kazala je predsjednica uprave Ljubljanskih mljekara Cvetana Rijavec. Na obrtu za

izradu trajnih proizvoda posta-vili su četiri nove skladišne ci-sterne, svaku sa kapacitetom od 100.000 litara, dva sterilizatora, sistem CIP, četiri nove linije za punjenje i pakovanje te cjeloku-pan sistem robotizirane paleti-zacije. Trenutno imaju u pogonu sedam linija za punjenje i pako-vanje te time povećan kapacitet za 40 posto.

Nadzorni odbor Mercatora je na 7. sjednici, odr-žanoj 18. juna, razriješio Veru Aljančič Falež i Petra Zavrla. U periodu od

5 godina, rukovodstvo Grupe Mercator činit će: predsjednik Uprave Toni Balažič te članovi Uprave, Drago Kavšek, Stanka Pejanović (Čurović) i novoime-novani Igor Maroša.


Kopčaj me selotejpom

Stjecanje dionica predsjednika i članova Uprave Podravke d.d.

Podravki osvojila osam Superior Taste nagrada

Kuća Zagrebačkog sira i vrhnja

Iločki traminac na proslavi dijamantnog jubileja

Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi

Nova DLG priznanja za Vindijine proizvode

Čak osam Podravkinih pro-izvoda dobilo je nagrade Su-perior Taste Award koje im je dodijelio International taste & Quality Institut iz Bru-xellesa. Podravkin voćni sirup Limun-menta okitio se s čak tri zvijezdice, a Superior Taste Award ove su godine dobili i voćni sirupi Naranča-cimet, Crni ribiz-limeta, Jagoda-va-nilija, Malina-jasmin te Jabu-ka-bazga, koje Podravka pro-izvodi u Češkoj. Podravkini proizvodi koji se nalaze na po-licama hrvatskih trgovina, i to Lino lada nougat i Lero voćni sirup Naranča-cimet za svoju kvalitetu dobili su također Su-perior Taste Award 2012.

Ove godine ocijenjeno je gotovo 1.000 prehrambenih proizvoda i pića iz 60 zemalja širom svijeta.

Predsjednik Uprave Podrav-ke, Zvonimir Mršić, te članovi Uprave, Jadranka Ivanković, Olivija Jakupec, Jorn Pedersen i Miroslav Klepač, ovih su dana temeljem trgovine na Zagrebač-koj burzi kupili po 332 redovne

dionice Podravke d.d. Ovim činom želi se ukazati na vjeru koju imaju u budućnost kompa-nije te ostvarenje petogodišnjeg plana poslovanja prezentiranog Nadzornom odboru Podravke prilikom njihovog imenovanja u Upravu krajem februara ove godine.

“Želja nam je i ovime istaknuti našu vjeru u pozitivan razvoj Po-dravke te podizanje dosadašnjeg poslovanja na viši nivo. Podravka je kompanija koja u svojem portfoliu ima vrlo kvalitetne i poznate mar-ke proizvoda koje na većini tržišta na kojima su prisutne zauzimaju

liderske pozicije. Zahvaljujući tome te upornosti naših zaposlenika i kvalitetnom upravljanju, uvje-reni smo kako Podravki možemo osigurati rast i razvoj na zado-voljstvo svih dioničara”, izjavio je tom prigodom Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.

Podravkina Uprava zacrtala je ambiciozne poslovne planove u narednom petogodišnjem raz-doblju. Kako je najavljeno, do-tad koprivnička prehrambena kompanija namjerava još jače osnažiti prisutnost na tržištima te znatno povećati prihode.

Mlada dizajnerica Andrijana Su-botić Pjajčik, točnije Etna Maar pokazala je svoju kreativnost i maštovitost u izradi PIK haljine, koristeći se ambalažom PIK na-rezaka, povodom izložbe Kopčaj me selotejpom, koja se održavala u shopping centru West Gate od 19. maja do 15. juna ove godine. Ambalaža PIK narezaka poslu-žila je umjesto svilenih tkanina za izradu haljine te je privukla veliku pažnju posjetioca zbog

zanimljivog kroja, oblika i šare-nih boja.

Osim što je riječ o zanimljivoj modnoj manifestaciji, projekt Izložba haljina od ambalažnih materijala ima i svoju širu priču u kojoj se želi skrenuti pažnja građana na ekološko ponašanje. Cilj ovog projekta je istaknuti značaj ambalaže kao ravnoprav-nog dijela proizvoda te prenijeti potrošačima priču o ambalaži, njenim ulogama, značaju, ozna-kama, načinu zbrinjavanja, a sve u želji za ekološki odgovornim ponašanjem.

Povodom obilježavanja Dana grada Zagreba, zagrebačka mlje-kara Dukat je izložila sugrađani-ma kuću Zagrebačkog sira i vrh-nja na Trgu bana Jelačića. Dukat mliječna industrija započela je s otkupom i preradom mlijeka prije tačno 100 godina na zagre-bačkom Žitnjaku, gdje se i danas nalazi jedan od tri hrvatska po-gona ove mljekare.

Dijamantni jubilej britanske kraljice Elizabete II. svečano je obilježen i u Veleposlanstvu Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Za-grebu. Svečani prijem tim je po-vodom, organizovao Veleposla-nik Njegova Ekscelencija David Arthur Slinn. I ovom svečanom prilikom potvrđena je dugogo-

Na ocjenjivanju njemačkog agri-kulturnog udru-ženja DLG, Vin-dija je dobila čak devet zlatnih i tri srebrne medalje. Medalje su osvojili Vindijini mliječni proizvodi zaštićeni uglednim brendovima ‘z bregov, Fortia, Vitaktiv i Freska. DLG je vode-ća europska organizacija u sek-toru prehrane i agrikulture, čiji Centar za ispitivanje provjerava kvalitetu namirnica na 800 ra-zličitih načina.

Manifestacija Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi, održana je u Ri-jeci u saradnji sa Županijskom komorom Rijeka, a privukla je mnogobrojne Riječane koji su s oduševljenjem probali ra-znovrsne delicije plodova mora koje su pripremali naši vrhunski stručnjaci. Na štandovima je vla-dala poprilična gužva, a podije-ljeno je više hiljada porcija.

Projekt Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi iniciralo je Ministarstvo poljoprivrede u uskoj saradnji s Hrvatskom gospodarskom ko-morom. U projekt su od samog početka uključeni i Hrvatska obrtnička komora, Ministarstvo turizma, ribarske zadruge te niz stručnih i naučnih institucija i saradnika.

dišnja veza britanskog dvora i Traminca Iločkih podruma. Kao i prije 60 godina, kada se Iločki traminac služio na krunidbi kra-ljice Elizabete, tako je i na ovoj svečanosti, britanski veleposla-nik gostima nazdravio upravo Tramincem Iločkih podruma. Od krunidbe kraljice Elizabete II., Traminac Iločkih podruma izložen je u kraljičinoj zbirci vina. U povodu obilježavanja dijamantnog jubileja, Iločki po-drumi poslali su na britanski dvor Traminac na dar kraljici Elizabeti II.

14

regionalne vijestijuni 2012 www.instore.ba

U prodajne objekte SOS mar-keta uselit će se trgovačka kompanija Aman, potvrdio je za InStore Nikola Drin-čević, marketing menadžer, čiji je vlasnik Jordanac Nedal Khalil. Prema Drinčevićevim riječima, Aman je zakupio po-slovni prostor kompanije SOS marketi, a tačan broj preuzetih objekata, kao i detalji u vezi sa ovim poslovnom odlukom, bit će poznati naknadno. Drinče-vić je dodao i da će Aman, koji već nekoliko godina posluje u opštinama na periferiji Beo-grada, ovim potezom prodri-

Uredba o ograničenju trgo-vačke marže za osnovne ži-votne namirnice na 10 posto, koju je vlada Srbije krajem decembra prošle godine uvela za brašno tip 500, šećer, ulje, svježe meso, slatkovodnu ribu, mlijeko i jogurt, prestala je da važi posljednjeg dana juna. Mišljenja o ograničenju marže bila su podijeljena - predstav-nici organizacija potrošača i vlade smatraju da je utjecala na sniženje cijena i očuvanje rav-noteže na tržištu, dok trgovci ne vide neke velike pozitivne efekte i ocjenjuju da njeno uki-danje ne bi trebalo da utiče na rast maloprodajnih cijena.

U izvještaju pod nazivom Sr-bija: podrška lokalnom šampionu, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odala je pri-znanje Beohemiji za uspješno poslovanje i dinamičan razvoj

Kompanija dm drogerie mar-kt je od juna 2012. započela sprovođenje ideje da smanji potrošnju jednokratnih pla-stičnih kesa i da kupcima po-nudi ekološki prihvatljiva rje-šenja koja su manje štetna za životnu sredinu. Kupci imaju mogućnost da za kupovinu u objektima ovog trgovca iza-beru neku od trajnih torbi izrađenih od reciklirane folije i pamuka, što predstavlja eko-lošku alternativu recikliranim plastičnim kesama. Ukoliko se kupci, ipak, odluče za plastične kese, na raspolaganju im sto-

Aman preuzima objekte SOS marketa

Istekla Uredba o ograničenju marži

Beohemija “lokalni šampion”

dm uveo naplatu plastičnih kesa

jeti i u centar srbijanske prije-stolnice.

Prodavnice privrednog druš-tva SOS marketi Beograd, u kojima su najugroženiji gra-đani mogli kupiti artikle ma-nje poznatih proizvođača po niskim cijenama, zatvorene su zbog dospjelih dugovanja. La-nac je poslovao kroz 33 malo-prodajna objekta i zapošljavao oko 300 radnika.

je besplatne male reciklirane kese ili velike reciklirane kese po cijeni od 9 dinara.

Slovenski trgovački lanac Tuš je, kroz svoje predstavništvo u Beogradu, oglasio prodaju nekretnina u Subotici, Kra-ljevu, Gornjem Milanovcu i u Beogradu na Ledinama, u Ba-tajnici i u Šimanovcima. Kom-panija Idea je od Tuš Holdinga u aprilu prošle godine preuze-la njihove prodavnice u Srbiji. Strateški potez, kako je tada saopšteno iz kompanije, izve-den je sa ciljem dugoročne op-timizacije Tušovih djelatnosti.

Zahvaljujući inicijativi fi rme Euro baget, koja posluje u sastavu privatne trgovinsko-ugostiteljske kompanije Re-kić iz Novog Pazara, mantije, pite, burek i baklava uskoro će se naći na europskom, ali i američkom tržištu. Zbog toga će, do kraja narednog mjeseca, uposliti 200 žena koje znaju da spremaju specijalitete pe-šterskog kraja. Prehrambeni proizvodi Euro bageta već se prodaju u objektima velikih

Tuš prodaje nekretnine u Srbiji

Rekić specijaliteti u Europi i SAD

kompanije. EBRD-ova inve-sticija od 20 miliona eura u kompaniju privukla je još četiri komercijalne banke: Eurobank EFG, Erste Bank, Societe Generale Srbija i UniCredit Bank, koje su podržale proje-kat daljeg razvoja Beohemije sa 48 miliona eura. Ovaj kredit

je, kako navode u kompaniji, omogućio proširenje poslo-vanja na tržišta Bosne i Her-cegovine, Albanije, Bugarske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore, kao i povećanje produk-tivnosti zahvaljujući modernoj opremi koje je implementirana u proces proizvodnje.

trgovinskih lanaca u Srbiji, ali i u Turskoj, BiH i Crnoj Gori.


Pregovori o Merkatorovom preuzimanju trgovačkog malo-prodajnog lanca Albone i dalje traju. Tako su saopštili pred-stavnici podgoričke kompanije koji nisu željeli da komentarišu moguću cijenu preuzimanja, iako se u crnogorskim mediji-ma špekuliše da je slovenačka kompanija spremna da izdvoji pet miliona eura, dok Albona navodno traži sedam miliona.

Pregovori o mogućem preuzi-manju počeli su krajem aprila. Trgovački lanac Albona sada ima oko 40 maloprodajnih objekata u sedam crnogorskih opština, i to u Podgorici, Nik-šiću, Plužinama, Beranama, Rožajama, Danilovgradu i Ko-toru.

Turska kompanija Sutaš, koja je početkom aprila kupila Švedmilk, završila je admi-nistrativnu proceduru preu-zimanja makedonskog mli-ječnog kombinata i očekuje početak proizvodnje na jesen. Muharem Jilmaz, predsed-nik Sutaš grupacije, najavio

Ministar za poljoprivredu i šumarstvo, Ljupčo Dimovski primio je delegaciju iz Indije na čelu sa multimilijarderom Subratom Rojem, koji se na-lazio u posjeti Skopju nekoliko dana. U tom su se vremenu

Makedonski proizvodjač vina Skovin predstavio je dva nova proizvoda u svojoj paleti po-nude, vina Traminec i Santa Mariju, a uz to i nove etikete na tim vinima srednje klase. „U prošloj godini postali smo prva

Agencija Standard & Purs sma-njila je kreditni rejting Crne Gore sa BB na BB minus, ali je prognoza poboljšana sa nega-tivne u stabilnu. Iz agencije je saopšteno da je rejting smanjen zbog usporenja ekonomskog rasta ali i rasta javnog duga. Rejting Crne Gore sa stabilnim prognozama je istovjetan kao u Gruziji a stepen iznad Albanije i Ukrajine. Najmanja od svih šest republika bivše Jugoslavije po-većala je svoju ekonomiju proš-le godine za 2,5 posto na 3,27 milijardi eura, iako je industrij-ska proizvodnja pala 10,3 po-sto. Budžetski defi cit iznosio je 143 miliona eura ili 4,37 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je javni dug povećan sa 16,75 posto na 1,48 milijardi eura, ili 45,3 posto BDP-a.

Crnogorski mediji su prenijeli da je Milorad Đonović, direk-tor maloprodaje u kompaniji Voli, potvrdio da ovaj crno-gorski trgovački lanac preu-zima 18 od 22 maloprodajna objekta Novita, kao i da će svi zaposleni biti Volijevi radnici. Prema nezvaničnim podacima, direktor Volija Dragan Bokan je dogovorio kupovinu za 7 miliona eura. U ugovorenu ci-jenu ulazi i dvogodišnji zakup prodavnica Mješovitog, kao i 2,5 miliona eura za bivši Era centar.

Poredeći cijene iz juna prethod-ne dvije godine sa trenutnim, najuočljivije je poskupljenje svježeg mesa. Analiza je rađena na osnovu cijena 13 osnovnijih artikala iz četiri lanca marketa. Ona pokazuje da se desio skok cijena više od 30 posto gotovo svih proizvoda, a rijetko koji proizvod ostao je na prošlogo-dišnjem nivou, a naročito na nivou 2010. godine. Najveće je pomenuto poskupljenje svj-vežeg mesa, a skuplja su i jaja, krastavci, šećer i kafa. Jedino su cijene brašna i suncokretovog ulja gotovo svuda niže. Porasli su i ukupni troškovi života, pa je tako potrošačka korpa pre-ma podacima Monstata u mje-secu maju iznosila 785 eura, a u maju 2011. godine 772 eura, dok je maju 2010. koštala 758 eura. Prosječna zarada na nivou države je isto manja, ali kako je od kraja 2010. godine u obra-čun plata uvršten i iznos toplog obroka i regresa, ti iznosi se ne mogu porediti. Gledajući maj 2010., 2011. i april ove godine, prosječna zarada rasla za osam

Merkator želi Albonu Švedmilk na jesen startuje sa proizvodnjom

Vinarija Skovin sa novim vinima

Dimovski pregovarao sa Indijcima

Voli preuzima Novitu

Za korpu dvije plate

Slabiji standard rejtinga Crne Gore

pa onda za 18 eura. 2010. godi-ne iznosila je 465 eura, godinu kasnije 473, a ove godine 491 euro. Kada se u prosječne plate ne bi računale zarade direktora i menadžera, prosjek bi bio znat-no niži, oko 300 eura.

Zabilježena rekordna nezaposlenostDržavni zavod za statistiku objavio je podatak, da u Makedoniji u prvom kvartalu ove godine živi i radi 941.019 aktivnih osoba od kojih je zaposleno 643.668 lica ili 68,4 posto, a 297.351 njih je nezaposleno, što čini čak 31.6 posto.

je da će novi proizvodi, pored Makedonije, biti plasirani i u druge balkanske zemlje, u Albaniju i na Kosovo, kao i na europsko tržište, dodajući da je povećanje proizvodnog kapaciteta Švedmilka sa 70 na 175 miliona litara godišnje moguće uz saradnju akadem-skih institucija, proizvođača i drugih sektora, kao i vlade Republike Makedonije.

vinarija koja je proizvela organ-sko vino Sancoveze i prva koja je počela sa ekološkom linijom proi-zvodnje vina San Siti. U ovoj go-dini nastavljamo proizvodnju na takav način, sa Santa Marijom i Tramincem, kojima smo napra-vili i poseban dizajn etiketa. Že-limo postati široko prepoznatljiv moderan makedonski brend, a u isto vrijeme da zadržimo i vrijed-nost tradicije. Vino za svaki ukus i za sve generacije. Naša se vina prodaju u Kini i Japanu, Rusiji, Češkoj, Holandiji i Njemačkoj pa čak i u Australiji“, istakla je iz-vršna direktorica Skovina Ma-rija Miteva.

dogovarali o mogućim inve-sticijama bogatih Indijaca u sektor poljoprivrede, naročito što se tiče proizvodnje mesa i mlijeka. Makedonija je prva zemlja u regiji što se tiče or-ganske proizvodnje mesnih i mliječnih proizvoda po naj-strožim standardima Europske unije.

16

svjetske vijestijuni 2012 www.instore.ba

dm zainteresovan za online radnje

Lidl posvećen tržištu

Spar aktivirao 45 malih trgovina

Nova Auchanova franšizaSchwarz Group, vlasnik dis-kontnog lanca Lidl u Grčkoj, objavio je u specijalizovanim poslovnim magazinima oglas u kojem je istaknuta predanost ovog trgovca grčkim dobav-ljačima. Ovakav potez nastao je kao rezultat negativnog pu-bliciteta koji se javio nakon političkih i zvaničnih istraga koje optužuju ovu njemačku kompaniju da ima znatno više cijene istih proizvoda u krizom pogođenoj Grčkoj, nego na ostalim europskim tržištima. U oglasu se navodi da Lidl po-država grčku proizvodnju time što distribuira njihove proizvo-de u vrijednosti od 600 miliona eura, kako na domaćem trži-štu tako i u drugim zemljama. Lidl ističe da sarađuje sa 1.500 grčkih proizvođača i dobavlja-ča, i konstantno širi asortiman grčkih proizvoda kroz naci-onalnu mrežu od više od 210 radnji. Prema riječima Vasiliki

Iz švajcarske podružnice trgo-vačkog lanca Spar objavili su da od juna preuzimaju Contashop, koji upravlja sa 45 trgovina i podružnica Oettinger Davidoff

Italijanski maloprodajni lanac potpisao je ugovor o franšizi sa lokalnim trgovcem Fratelli Morghese, čime nastavlja svoju ekspanziju u južnoj Italiji. Ove radnje će od sada poslovati pod Auchanovim banerom Sim-

Delhaize Group, međunarodni lanac maloprodajnih objekata prehrambenog tipa iz Belgije, predstavila je svoj peti Izvještaj o napretku na polju održivosti. Online izvještaj predstavlja uči-nak Grupe na polju održivosti u periodu od 2009. do 2011. godine, kao i članstvo Grupe u Konzorcijumu održivosti, neza-visnom udruženju organizacija koje rade na razvijanju instru-menata za poboljšanje održivosti potrošačke robe. Pierre-Olivier Beckers, predsjednik i izvršni

Adamidoua, PR menadžera za Lidl Hellas, ovaj trgovac je uložio više od 1,2 milijarde eura u posljednjih 13 godina, koliko vodi operacije u Grčkoj. Štaviše, Lidl je najavio investi-cije u vrijednosti od 70 milio-na eura za ovu godinu. Inače, Lidl je jedini preostali diskon-ter u zemlji, nakon povlačenja Tengelmman’s Plusa, Aldi Suda i Carrefourove konverzije Dia formata.

ply Market, kojih je u Italiji 1.800, od toga 270 u vlasništvu kompanije, a ostatak pod fran-šiznim ugovorom. Grupa se postepeno širi ka južnom dije-lu zemlje, a nedavno je u svoju maloprodajnu mrežu uključila i 70 objekata na Siciliji.

direktor Delhaize Groupe, tim povodom je rekao: “U periodu od 2009. do 2011. godine smo, kao globalna kompanija, radili na izgradnji jakih programa održi-vosti na nivou Grupe, u skladu sa strategijom Grupe pod nazivom New Game Plan. Kroz ovaj rad smo stvorili osnovu za poboljšanje rezultata ne samo na polju održi-vosti, već i što se tiče rasta i efika-snosti, koji predstavljaju druga dva stuba strategije Grupe. Uspostavili smo i bliske odnose sa ostalim zain-teresovanim stranama kako bismo

Izvještaj o napretku na polju održivostiubrzali napredak. Sljedeći koraci na našem putu će biti definisani strategijom održivosti za period do 2020. godine, koju ćemo detaljnije predstaviti kasnije u toku godine”.

Njemačka drogerija dm izrazila je zainteresovanost za preuzi-manje online radnji nesolven-tnog trgovca Schlecker. Kako se navodi, dm se pojavio kao ozbiljan potencijalni kupac, što im omogućuje uvid u račune on line prodavnica. Međutim, kako se dodaje, dm je više zain-teresovan za poslovanje u oblasti e-trgovine, nego za faktičko pre-uzimanje dijelova ovog trgovca. Trenutno, dm nudi proizvode svoje privatne robne marke pre-ko Amazona, radije nego da ima svoje sopstvene online operaci-je. Prema izvještaju o poslovanju trgovca Schlecker, napravljan je jednocifreni milinoski gubitak u poslovanju segmenta “kućne ku-povine”, dok je prodaja iznosila 150 miliona eura.

Spar na stanicamaSpar je otvorio radnju tradi-cionalnog formata u sklopu obnovljene glavne želje-zničke stanice u Salzburgu. Kao dio dugoročne strategi-je, Spar Austrija najavio je pokretanje više poslovnica na prometnim lokacijama.

Grupe sa sjedištem u Švajcar-skoj.

Ovaj potez će ojačati Spa-rovu prisutnost na rastućem segmentu takozvanih “malih radnji”, i učvrstiti temelje za ekspanziju njihovog novog koncepta trgovina na benzin-skim pumpama, Spar express, pokrenutog u junu prošle go-dine u saradnji sa A. H. Meyer & Cie AG, vodećim članom naftne kompanije AVIA. Spar trenutno ima samo dvije Spar express podružnice. Novih 45

malih trgovina smještene su na benzinskim pumpama AVIA, BP, Tamoil, Ruedi Rüssel i Mi-niprix.


Danone se bori za udio

Nestlé centralizuje rad kliničkog razvoja ishrane

Brazil proglašen za najatraktivnije maloprodajno tržište

Heineken cider akvizicija

Costco u Europi

Danone, druga po veličini svjetska kompanija za proi-zvodnju dječije hrane, najavila je da će tražiti sredstva kako bi od Nestléa preuzela jedan dio segmenta dječije hrane koji je ovaj švajcarski gigant kupio od Pfizera u aprilu ove godi-ne. Nestlé će, da bi obezbijedio uslove za finalizovanje akvizici-

Kompanija Nestlé će centrali-zovati svoj rad u oblasti klinič-kog razvoja ishrane otvaranjem novog centra za istraživanja u Lozani (Švajcarska). Jedinica za klinički razvoj ishrane unutar kompanije, kako se navodi u sa-opštenju, omogućit će efektivni-ju i efikasniju procjenu utjecaja hrane i njenih sastojaka na ljud-sko zdravlje, na sam ukus hrane, kao i na osjećaj zadovoljstva prilikom konzumacije. Tokom protekle godine, kompanija je sprovela preko 100 kliničkih istraživanja, a očekuju da će ih u budućnosti biti još više. Werner J. Bauer, glavni tehnolog jedini-

je, vjerovatno morati da ustupi dio poslovanja na tržištu Južne Amerike, a francuska kom-panija je izjavila da želi veću ekspanziju na tržištu dječijeg mlijeka, prije svega u Meksiku, kako bi uhvatila korak sa svojim švajcarskim konkurentom.

Danone je izgubio je trku za preuzimanje segmenta Pfizero-ve dječije hrane kada ga je za, 11,85 milijardi američkih dola-ra, kupio Nestlé i time sebi osi-gurao dominaciju na tržištima u razvoju.

Brazil je, po godišnjem izvještaju globalne konsultantske kuće AT Kearney, još jednom proglašen za najatraktivnije maloprodaj-no tržište na svijetu. Najveća južnoamerička zemlja našla se na vrhu liste globalnog malo-prodajnog indexa (Global Re-tail Development Index), kojim se već drugu godinu za redom rangira 30 zemalja u razvoju. Povodom objavljivanja liste, iz AT Kearneya su rekli: “Globalni trgovci moraju da razvijaju stra-tegiju za ekspanziju na tržištima van Europe i Sjeverne Amerike.

Kompanija Heineken dodatno je ojačala svoju poziciju na tr-žištu cidera pripajanjem belgij-skog cider proizvođača Stassen Ciders. Visina akvizicije nije poznata. “Potrošači širom svijeta sve su više zaintrigirani ciderom,

Američki veleprodajni trgovac Costco ima u planu otvaranje rad-nji na teritoriji kontinentalne Eu-rope i dalje širenje poslovanja na europskom tržištu, prenosi Planet Retail. Međunarodni izvršni pot-predsjednik kompanije, James P. Murphy je rekao: “Zainteresovani smo za investicije u Njemačkoj, Itali-ji, Francuskoj i Španiji”.

Iako nije donijeta konačna odluka koja zemlja će biti prva, otvaranje prvog skladišta očekuje se u na-rednih par godina.

U proteklih pet godina, Walmart, Carrefour, Tesco i Metro Group zabilježile su 2,5 puta veći rast na tržištima u razvoju u odnosu na svoja lokalna”.

Iza Brazila slijede Čile, Kina, Urugvaj, Indija, Gruzija, Oman i Mongolija. Od zemalja u okru-ženju, Makedonija se ove godine po vrijednosti razvojnog indeksa našla na 21. mjestu (skok za 8 pozicija u odnosu na 2010. go-dinu). Albanija je u prethodnom izvještaju zauzela 13. mjesto, a sada je pala na 25. poziciju.

a mi smo u prilici da dodatno oja-čamo svoju poziciju ovim potezom”, rekao je Alexis Nasard, direktor prodaje u ovoj kompaniji. Hei-neken je jedan od lidera na trži-štu cidera, i vlasnik je brendova Bulmers i Strongbow.

ce za klinički razvoj, kaže: “Naš rad u oblasti kliničkog razvoja nudi naučne dokaze o tome da li naši sastojici, novi proizvodi i recepture proizvoda na efikasan način donose dobrobit našim potrošačima”.

Nestlé globalna mreža za istra-živanje i razvoj sadrži 32 centra i zapošljava više od 5.000 ljudi. U kompaniji navode da poštuju principe Helsinške deklaracije Svjetskog medicinskog udruže-nja, koja predstavlja okvir etič-kih principa za istraživanja koja uključuju ljude, a klinička istraži-vanja se sprovode prema princi-pima Dobre kliničke prakse.

18

veliki trgovcijuni 2012 www.instore.ba

Rezultati za pohvalu: Godiš-nju sjednicu akcionara Wal-marta, predsjednik i CEO Mike Duke iskoristio je kao povod da se osvrne na sve vrijednosti kompanije koja ove godine sla-vi 50. rođendan. Tom prilikom je istakao da su Integritet, Pri-lika, Porodica i Zajednica, Cilj i Odgovornost osnova poslovne prakse Walmarta, i vrline koje sve zahtjevniji potrošači traže, prepoznaju i vrednuju. Duke je pohvalio postignute rezul-tate svih poslovnih segmena-ta kompanije, istučući uspjeh odjeljenja prodaje u radnjama širom Amerike, profit koji je Walmart International ostvario na međunarodnim tržištima, i brojke koje bilježi Sam’s Club. Duke je podsjetio prisutne i da se rast Walmarta ostvaruje kroz veću produktivnost, globalno e-poslovanje, kao i poštovanje i njegovanje svog kadra.

Otvaranja: Pet Walmart tr-govina otvoreno je nedavno na području Denvera, čime je 400 ljudi dobilo zaposlenje. Kako navode iz kompanije, ove trgovine će podstaći lokal-ni privredni razvoj. Inače, svih pet prodavanica smješteno je u zgradama gdje su ranije bile trgovine Albertson.

Reorganizacija nabavke voća i povrća: Trgovac trenutno reogranizuje nabavku voća i povrća. Članice grupe - Metro cash&carry, Real and Galeria Kaufhof operativne divizije, ubuduće će same organizovati nabavaku ovih artikala. Divi-zije će pojedinačno odgovarati za nabavku i prodaju na ovom području. Galeria Kaufhof je objavila da će za njihovo snab-djevanje u narednih šest mjese-ci biti zadužen belgijski trgovac voćem i povrćem Univeg.

Povlačenje iz Grčke: Samo dva dana prije održavanja par-lamentarnih izbora u Grčkoj, objavljeno je da prodaje svoj udio zbog ekonomske neizvje-snosti u ovoj zemlji. U saop-štenju se navodi se da će grčka grupacija Marinopulos kupiti Carrefourov udio u zajedničkoj kompaniji. Kao rezultat dogo-vora, Marinopulos grupacija će rukovoditi supermarketima koji se nalaze u vlasništvu ove kompanije u Grčkoj, Kipru i zemljama Balkana. Po okonča-nju prodaje, Carrefour će imati troškove od 220 miliona dolara po osnovu kredita.

Promjena partnera u Tur-skoj: Carrefour ostaje prisutan na turskom tržištu, ali će, na-kon 15 godina partnerstva sa Sabanci Holdingom, najvjero-vatnije tražiti novog saradnika, rečeno je iz upravnog odbo-ra ove kompanije. Francuska grupa u Turskoj posluje kroz Carrefours, u kom konglome-rat Sabanci Holding ima 38,8 posto udjela.

Cosmétiques Design Paris: Carrefour je lansirao 5 lini-ja kozmetičkih proizvoda pod ovim imenom, koje će prodava-ti u hipermarketima, supermar-ketima i malim radnjama. Novi brend obuhvata 650 proizvoda kroz linije Essentials, Nectar of Nature, Science, Ultimate i Pro. Iz kompanije navode da su cijene za 20 do 35 posto niže nego kod konkurenata u sekto-ru ljepote i njege. Lansiranje novog brenda praćeno je TV i internet kampanjom, oglasima u štampanim medijima, ali i postavljanjem virtuelnog izloga na dvije lokacije u Parizu.

Dobri rezultati uprkos krizi: Philip Clarke, CEO kompanije izjavio je da je naročito pono-san na ponovno lansiranje lini-je svakodnevnih proizvoda po niskim cijenama: “Ponosan sam i na činjenicu da smo ove godine zaposlili čak 700 ljudi, od kojih 500 u posljednje tri sedmice. Na međunarodnoj sceni odolijevamo usporenom ekonomskom rastu u Kini i uredbi o novom radnom vremenu u Južnoj Koreji. Čak i u uslovima neizvjesnosti koja sada vlada u eurozoni, zadovoljstvo je vidjeti da uspijevamo da održimo svoje poslovanje”. Bez obzira na činjenicu da je Tesco zabilježio pad prodaje od 1,5% u prvom dijelu godine, čelnici kompa-nije istakli su šta je sve urađe-no od početka implementacije programa “za stvaranje boljeg Tesca”:• zaposleno je 4.300 radnika• 145.000 zaposlenih prošlo je specijalističku obuku• osvježeno je više od 100 radnji od početka godine• uvedeno je više od 500 novih proizvoda• obogaćena je ponuda sop-stvenih robnih marki• u online ponudu je uključeno više od 100.000 proizvoda.

Najavljeno povlačenje iz Ja-pana: Kako se navodi, povla-čenje će se odvijati u dvije faze - u prvoj će prodati 50 posto udjela svog poslovanja u Japanu maloprodajnoj japanskoj grupi Aeon, a nakon toga će u zajed-ničko ulaganje investirati 40 miliona funti, čime će proces povlačenja biti finalizovan. Rok za sada nije poznat.

Tesco Connect portal: Kom-panija je predstavila online si-stem osmišljen prvenstveno za dobavljače, koji će im u svakom trenutku pružati uvid u dola-zeće promotivne aktivnosti, ali i u brzinu i dinamiku prodaje proizvoda. Na ovaj način, Tesco Connect pomoći će dobavljači-ma da identifikuju trendove u prodaji, i tako brže i spremnije odgovore na potražnju među krajnjim potrošačima. Od lan-siranja pilot verzije u decem-bru, oko 30 kompanija je pra-tilo prodaju svojih proizvoda u Tesco radnjama, a Nestlé, Mars i Unilever navode da je nedo-stupnost njihovih proizvoda (out-of-stock) u ovom periodu smanjena za više od 30 posto.



trade magazini

Već nakon prvog broja InStore magazine, novembra 2008. godine, počeli smo da dobijamo vaše pohvale. Vaše riječi podrške, očekivano, primili smo u velikom broju, kada smo pokrenuli priču InStore Adriatic, sa redakcijama u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Neke su stizale usmeno, a neke u pisanoj formi. I do danas je ostalo tako. Nama to puno znači, jer između ostalog, predstavlja potvrdu da naš rad i trud nisu uzaludni, da vi od toga imate koristi. Iz tog razloga smo odlučili da vam se zahvalimo tako što ćemo neke od tih poruka objaviti.

Rekli ste o nama…

InStore je odlična kombinacija profesionalnog, istraživačkog, informativnog, analitičkog i edukativnog magazina. Svojim sadržajem ljudima iz struke omogućava uvid u veliku sliku regionalnog tržišta, te uspored-bu trendova na domaćim trži-štima.

InStore je primjer kako speci-jaliziran i stručan magazin, tre-tirajući aktualne gospodarske teme na profesionalan način, za relativno kratko vrijeme po-stane mjerodavan faktor u krei-ranju gospodarske klime. Obzi-rom da posebno prati trendove u trgovinskoj industriji, a to je i primarna djelatnost kompanije FIS, smatram da svojim struč-nim analizama, istraživanjima i

opservacijama, InStore magazin uveliko educira i modernizira bh. tržište.

InStore sadrži edukativni kon-cept sa svježim vijestima kad je u pitanju privreda. To je dobra kombinacija u koju vjerujem. Kad dodamo istraživanja koja nekad nisu dostupna široj jav-nosti, mislim da je ovaj magazin dobar put do informacije. Po-

većanjem tiraža raste i njegova vrijednost, dakle samo dobra distibucija u ruke pravim ljudima. Sretno!

InStore je moderan poslov-ni magazin koji na adekvatan način prati poslovne tokove u Bosni i Hercegovini. Za razli-ku od drugih, on na profesio-nalan način izvještava o stanju u FMCG industriji. S obzirom da je od januara InStore počeo regionalno izlaziti, očekujem i dalje kvalitetno informisanje iz cijelog regiona te da i dalje ostane kakav je dosada bio.

InStore je jedini magazin na tr-žištu koji pruža informacije iz svijeta FMCG industrije. Prije nego što je InStore počeo izla-ziti, bili smo prinuđeni čitati ča-sopise iz susjednih zemalja koji su u potpunosti ignorisali bh. tržište. InStore redovno pruža jako dobre informacije o deša-vanjima na bh. tržištu, kao i ko-risne edukativne tekstove koji

često ukažu na potencijale za poboljšanje u ustaljenim poslov-nim praksama. Nadam se da će InStore i u budućnosti nastaviti i intenzivirati objavljivanje istraživanja o različitim kategorija-ma proizvoda na maloprodajnom tržištu BiH.

Nedžad Biberović, marketing, Akova Group

Dijana Brkan, voditeljica marketinga, Fis d.o.o.

Melisa Selesković-Kapić, Antipiracy Manager, Microsoft BH

Adnan Džemidžić, Tobacco Press d.o.o.

Adnan Misimović, Marketing Coordinator, Megamix d.o.o.

Bosna i Hercegovina


Dobro je što se na FMCG tr-žištu pojavio još jedan magazin koji na profesinalan način prati trendove u industriji robe širo-ke potrošnje. InStore magazin je informativan i raznovrstan. Donosi mnogobrojne analitič-ke tekstove i daje detaljan pre-

gled tržišta, kako u zemlji, tako i u regiji.

Najviše čitam on-line izdanje magazina InStore, jer mi pruža mogućnost da na najbrži način dođem do najnovijih, aktuelnih informacija. Naročito me zani-ma praćenje rada konkurent-skih kompanija, kretanje tržišta i trendova, razne servisne in-formacije, kao i inovacije. Teme o prodaji, njenom razvoju, kao i teme vezane za brendove su meni, kao brend menadžeru posebno interesantne. Također mi se dopada što ste na jedan

poseban i drugačiji način uspostavili platformu za direktnu ko-munikaciju sa kolegama iz ostalih djelatnosti na temu razvoja i brige o brendovima.

InStore prepoznajem kao časo-pis koji na pravi način prenosi kvalitetne informacije iz ze-mlje, regije i svijeta, objavljuju-ći širok spektar aktuelnih tema i pouzdanih podataka, koji su od koristi svima koji posluju u FMCG sektoru. Ovakav sve-obuhvatan pregled, obogaćen mnogobrojnim istraživanjima, analizama i mišljenjima struč-njaka iz relevantnih oblasti, pomaže svima nama da bolje

razumijemo kretanja na tržištu, usavršavamo znanja i lakše na-pravimo prave planove za poslovanje u vremenu koje dolazi.

Kao jedna od vodećih logi-stičkih kompanija u Hrvatskoj moramo redovno da pratimo trendove na tržištu. InStore obrađuje interesantne hrvatske i regionalne teme i prati tren-dove i istraživanja iz područja koja su nam strateški u fokusu

- trgovina i distribucija, kao i aktivne učesnike u maloprodaji roba široke potrošnje. Uvijek mogu da pronađem neki zani-mljiv članak koji mi omogućava kvalitetnije sagledavanje doga-đanja na tržištu.

InStore je postao dio mog mje-sečnog rituala. Godinama ra-dim u sektoru maloprodaje, i iako mi se nekad učini da sam sve već vidio ili čuo, InStore zna da pronađe nešto novo, ili pod-sjeti na neku isprobanu, dobru ideju. Činjenica da je magazin regionalnog karaktera je jedan plus više, jer nas drži u toku sa dešavanjima u zemljama koje su po tržišnim i kulturnim karak-teristikama slične našoj.

Sam naziv InStore magazina odmah asocira na teme iz obla-sti industrije robe široke po-trošnje. Pristup čitaocima, kao i sve informacije moraju biti IN. To je velika obaveza za redakci-ju magazina, ali to su naša oče-kivanja od ovog medija.

Pluralnost medija, a naročito specijaliziranih edicija, do-brodošla je na svakom tržištu. Zbog toga i u Perutnini Ptuj pozdravljamo svaku sadržaj-nu aplikaciju koja omogućava intenzivniji pogled u privredu i društvo jer na taj način svi

možemo samo dobiti. InStore magazin je kvalitetna dobit za medijsko tržište regije, naročito u svijetlu internacionaliziranih koncerna koji svoje strateške vizije ostvaruju na širem geograf-skom području.

Nevena Cvetić, Executive Director, PR Department, Communis

Ivana Stiković, brend menadžer, sektor kozmetika, Henkel

Jelena Popović, menadžer prodaje, Nelt

Emil Justinić, direktor kompanije Kuehne+Nagel Hrvatska

Vojkan Marković, direktor operacija za Tempo i Tempo Express, Delhaize Srbija

Srđan Brać, izvršni direktor nabavke i logistike, Mercator trgovina jugoistočne Europe

Dr. Roman Glaser, predsjednik uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj

Komentari iz regije

22

osvrt stručnjakajuni 2012 www.instore.ba

Saga se produžavaS obzirom na to da se loš scenario nastavlja i u eurozoni, ovakvo anemično stanje tržišta u Centralnoj i Jugoistočnoj Europi gotovo sigurno će se nastaviti i u 2013. godini.

Autor: Nenad Pacek, predsjednik GSA [email protected]

Nenad Pacek je osnivač i predsjednik

kompanije Global Success Advisors

GmbH i suosnivač korporativnog

servisa CEEMEA Business Group.

Sve kompanije su više, manje oče-kivale tešku godinu u Zapadnoj, te Centralnoj i Jugoistočnoj Eu-ropi. Međutim, godina je teža nego što se očekivalo. Skoro

pola godine je iza nas, a ekonomski rast se skoro svugdje potpuno zaustavio, a či-tav niz zemalja je ili već u recesiji ili im recesija prijeti. Saga sa spašavanjem eura se i dalje produžava, bez obzira na kre-dit od 100 milijardi eura(!) prezaduže-nim španskim bankama. I dalje živimo u svijetu gdje može doći do dezintegracije eurozone, barem djelomično.

Utjecaj ovih nemilih europskih događa-ja na Centralnu i Jugoistočnu Europu je ogroman. Prošle godine, većina zemalja u CEE regiji je zabilježila kakav takav rast, no većina tog rasta prošle godine nasta-la je zbog neke vrste izvoznog oporavka. Domaća potražnja je i dalje bila slaba, u većini zemalja zapravo na rubu stagnacije ili u blagom padu. Prvih šest mjeseci ove godine su uništili i jedini preostali mo-tor rasta u regiji zvan izvoz. Regionalni izvoznici vrlo malo izvoze u zemlje Azije, Bliskog Istoka, Latinske Amerike i Afri-ke, a to su jedina tržišta koja bilježe dobar ili vrlo dobar rast. Drugim riječima, pre-više izvoznika je orijentisano na zemlje

Zapadne Europe te naravno trguju među sobom. Oni koji izvoze u Rusiju i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza koje se oslanja-ju na sirovine (Kazahstan, Azerbejdžan) i dalje dobro rade jer se ta tržista i dalje

dobro drže što se tiče ekonomskog rasta i rasta prodaje.

Pošto je sada i jedini preostali motor ra-sta skoro ugašen, prognoza za ovu godi-nu u regiji je poražavajuća. Češka je u re-cesiji i tako će i završiti godinu. Uveli su drastične mjere štednje iako nisu morali i sada plaćaju cijenu. U Mađarskoj, koja i dalje muku muči s ogromnim dugovima, recesija će se produbiti te će BDP pasti za skoro dva posto. Poljska će nastaviti rasti preko dva posto jer ima veliko do-maće tržište i zbog toga što je jedna od rijetkih zemalja koja je kratkoročno do-zvolila povećanje državne potrošnje (dok su mnoge druge zemlje ušle u štednju u krivo vrijeme). Slovački rast se također usporava u skladu sa sve sporijim rastom izvoza te će teško rasti brže od 1.5 posto. Situacija je od svih regija na svijetu i dalje najgora u Jugoistočnoj Europi. Bugarska je na rubu recesije te se lako može dogo-diti da u nju i upadne u toku godine. Isto se može reći i za Rumuniju, gdje je tako-đer (kao i u Mađarskoj), valuta uzdrmana. Hrvatska je u recesiji i stvari neće ići na bolje do kraja godine te se može dogoditi da BDP padne i više od jedan posto. Slo-venija je nakon tehničkog pada u recesiju zabilježila nešto bolji rezultat nedavno, ali s obzirom na drastične mjere štednje, Slovenija će zasigurno završiti godinu u blagom minusu. Rast u Srbiji teško da će biti iznad jedan posto, a prijetnja recesije se može pretvoriti u stvarnost svaki čas. Srpska valuta bi mogla ostati pod dugo-trajnijim pritiskom. Bosna i Hercegovi-na je na samom rubu recesije, u nivou sa afričkom stopom nezaposlenosti. Alba-nija ima šanse rasti oko 1.5-2 posto, isto kao i Makedonija. Baltičke zemlje će rasti oko 2 posto, jer su uglavnom orijentisale izvoz na jače zemlje Europske unije po-put Njemačke, Švedske, Danske, Finske i Norveške.

Brzi rast u Istočnoj Europi zabilježen je u Rusiji koja i dalje raste sa oko 4 , Ka-zahstan oko 6, a Azerbejdžan oko 4 po-sto. Međutim, ako cijene nafte padnu, si-gurno je da će i te zemlje naglo doživjeti usporeni ekonomski rast. To se Ukrajini


Potrošnja domaćinstava, procjena za 2012. godinu, %Češka -1.0

Mađarska -2.0

Poljska 2.5

Slovačka 0

Bugarska 0.5

Hrvatska -1.5

Rumunija 1.0

Slovenija -1.0

Srbija -2.0

Bosna i Hercegovina -1.5

Makedonija 1.0

već dogodilo s padom cijena čelika te je rast trenutno ispod 2 posto, a prošle go-dine je bio 5 posto.

Sve u svemu, Centralna i Istočna Europa već petu godinu zaredom raste sporije od zemalja Latinske Amerike, Azije (osim Japana), Bliskog Istoka (posebno izvozni-ka nafte), pa čak i Afrike. Vanjski dug je i dalje previsok u Mađarskoj, baltičkim zemljama, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Rumunijij, Bugarskoj i Ukrajini. Oni koji nisu prezaduženi poput Češke ili Poljske, provode mjere štednje iako to tehnički

ne bi trebale niti je za to pravo vrijeme. U prezaduženim zemljama, i domaćinstva i kompanije imaju previše dugova te su zbog toga smanjili investicije i potrošnju. Na žalost, kao i u Zapadnoj Europi malo se ili nikako govori o pojačanoj državnoj potrošnji u ovo vrijeme dok privatni sek-tor niti troši niti investira. U takvim uslo-vima teško je očekivati ikakav oporavak tržišta i privatne potrošnje do kraja ove godine. S obzirom na to da se loš scenarij nastavlja i u eurozoni, ovakvo anemično stanje tržišta u Centralnoj i Jugoistočnoj

Europi će se gotovo sigurno nastaviti i u 2013. godini.

Što se tiče potrošnje domaćinstava, situa-cija je sljedeća za ovu godinu:

Usporedbe radi, potrošnja domaćinstava raste u Kini preko 14, u Brazilu preko 6 te u Rusiji preko 5 posto. Nije ni čudo da se većina korporacija maksimalno po-kušava orijentisati na tržišta koja i dalje odlično rastu, a sve manje investiraju u našoj regiji.

24

mišljenja i komentarijuni 2012 www.instore.ba

MMF u nekim segmen-tima može pomoći Bosni i Hercegovini,

ali mi prije svega moramo konsolidovati javne finan-sije. Krediti, inače služe za pokretanje privrednih toko-va, a ne finansiranje ranijih dugova. Na taj način, aran-žman sa MMF-om može da se posmatra kao gašenje vatre benzinom. Da li je to dobro rješenje? U kratkom roku, možda će nam pomoći. Sta-

Zvaničnici iz Bosne i Her-cegovine ponovo su stali pred vrata MMF-a sa ci-

ljem da ugovore novi stand-by aranžman. Zbog pogoršanja likvidnosti entitetskih budže-ta, vlasti su primorane da se obrate za pomoć i prije nego

je analizirati dosadašnje efekte aranžmana, koji sigurno nisu dobri. Kada je dogovaran kre-dit sa MMF-om, plan je bio da se zbog krize, finansijski pomogne državi, da premosti pad prihoda, uz očekivanja da će se do kraja aranžmana država ekonomski oporaviti i bez problema vraćati kre-dit. Dobili smo novac, ali do očekivanog ekonomskog opo-ravka nije došlo. Vrijeme je da shvatimo da se krediti moraju

bilizirali smo budžete, dobili neophodan novac, koji je na-doknadio pad prihoda, bar na kratko smo odgodili drastič-ne socijalne nemire. Da li je bilo alternative aranžmanu sa MMF-om? U ovom trenutku, nažalost ne. Naša ekonomija, sa preko 500.000 nezaposle-nih osoba, jednostavno nije u mogućnosti da uradi nešto drugo, a da nema većih poslje-dica. Pitanje je samo, kako je utrošen taj kredit? Potrebno

što je počelo ozbiljnije vraća-nje kredita kojeg je prije neko-liko godina ova međunarodna finansijska institucija odobrila BiH. Moguće su i pozitivne i negativne posljedice ovakvog aranžmana. Činjenica je da bi novi aranžman sa MMF-om

vraćati, i da to nisu donacije. Jedini načini stabilizacije pri-vrede je smanjenje javne po-trošnje, izgradnja infrastruk-ture za privlačenje investicija, reforma pravnog sistema i po-boljšanje uslova za otvaranje novih biznisa, a samim tim i radnih mjesta. Stabilizacije i reforme, jesu bolne, ali ako želimo bolje, moramo ih pri-hvatiti svi, a ne samo oni koji ih ne mogu izbjeći.

BiH u pregovorima za novo zaduženjeFiskalno vijeće BiH na posljednjoj sjednici razgovaralo je o novom zaduživanju naše zemlje. Odlučeno je da entiteti dopune platforme za pregovore sa MMF-om, te iste pošalju hitno u Vašington na razmatranje MMF-u. Platforme trebaju biti dopunjene u dijelu koji se odnosi na reforme u socijalnom sektoru, nakon čega bi bili nastavljeni pregovori sa izaslanstvima MMF-a, Svjetske banke i Europske komisije. Tačan iznos novog kredita se još uvijek ne zna, ali je sigurno da su novi pregovori počeli. Šta će novo zaduženje značiti za BiH, te kako će se to odraziti na našu privredu, objasnili su nam stručnjaci iz ekonomije.

AlMIR PAOčIć, CENTAR zA EDUKACIJU I OBRAzOVANJE, TUzlA

MIlOŠ TODOROVIć, UDRUžENJE EKONOMISTA RS SWOT

u kratkom roku stabilizovao budžete i poboljšao njihovu likvidnost. S druge strane, neophodno je posegnuti za mnogo većim fiskalnim ušte-dama u BiH, što će najvje-rovatnije kao uslov postaviti MMF. Potrošnja vladinog

sektora u BiH je još ogromna i ovakav teret bi teško izdržale i mnogo jače ekonomije nego što je naša, a poseban teret predstavljaju enormno visoki troškovi plata, koji su poslje-dica prezaposlenosti i pre-plaćenosti u javnom sektoru.

TREBA lI NAM NOVI MMF KREDIT?


Potencijalni efekti zavise od toga kakav će se tačno aranžman utvrditi, koliki

će biti iznos novca, ali i prije svega, od toga na koji način će se on iskoristiti i kakvi će biti uslovi MMF-a. Faktori koji su relativno poznati jesu uslovi, koji će vjerovatno biti isti ili veoma slični kao i prethodni za stand-by aranžman koje vlasti nisu bile spremne ispu-niti, a vidjet ćemo jesu li i sad spremne. Kada je riječ o izno-su kao jako važnom faktoru, vrhunska je neozbiljnost što još uvijek taj iznos nije utvr-đen čak ni u zahtjevu. Time

Pregovori sa MMF-om dolaze kao nužnost s ob-zirom da je mogućnost

vanjskog posuđivanja BiH limitirana, jer naša država ne izdaje državne obveznice na međunarodnom tržištu ka-pitala, a budžetski deficit je narastao do nivoa kojeg nije moguće finansirati unutraš-njim javnim prihodima. Sama činjenica da zemlja ulazi u pregovore oko stand-by aran-žmana ukazuje na nemoguć-nost vlasti da riješe nagomi-

zlATKO HURTIć, EKONOMISTA

IGOR GAVRAN, VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH

što ne znamo šta ćemo tražiti, ne možemo znati ni hoće li MMF odobriti traženi iznos ili će on biti nešto manji. Li-citira se sa iznosima između 800 miliona i milijardu samo za Federaciju, ali jednostavno, potpuno je neozbiljno o tako velikim razlikama u iznosu uopšte razgovarati. Pravi i ozbiljni pregovori ne mogu ni započeti dok se ne utvrdi pravi zahtjev BiH. Ovaj kre-dit za ekonomiju značit će ono što je značio i prethodni, koji je mogao imati pozitiv-ne efekte da je novac upotri-jebljen na pozitivan način i

lani deficit bez međunarodne pomoći, što nije dobro za imidž zemlje, jer se time ša-lje loš signal stranim ineve-stitorima. Međutim, prego-vori sa MMF-om su prilika da se brojne reforme koje se ne provode, konačno imple-mentiraju, jer svaku posudbu MMF-a prati i niz uslova koje vlade moraju ispuniti kako bi dobile novčana sredstva. Ono što bi vlasti morale uči-niti jeste da najprije smanje javne rashode u oblasti soci-

jalnih transfera koji su narasli na neodrživ nivo. Time bi se nivo stranog posuđivanja od MMF-a smanjio na što je mo-guće niži nivo, kako bi samo servisiranje vanjskih dugova, koje postaje sve veće optere-ćenje, bilo što manje. Najgori scenario, kojeg svakako treba spriječiti, bit će ako vlasti uđu u dodatno zaduženje zemlje za ogromne iznose, a da pri tome ta sredstva budu utro-šena za zatvaranje budžetskih rupa i javnu potrošnju, bez

samim time bi se osiguralo i njegovo vraćanje. Čim treba drugi aranžman, znači da je prvi iskorišten na pogrešan način. U suštini, ni prethod-ni uslovi nisu ispunjeni, pa je ista stvar i sa ovim, ukoliko ga iskoristimo da bismo vratili dugove, da bismo pokrili de-ficite stvorene neracionalnom potrošnjom, imat će štetne posljedice po BiH, jer će nam uskoro trebati treći, pa četvr-ti i peti, te je pitanje šta ćemo tada morati uraditi da bismo stekli pravo na novo zaduže-nje. To nas dalje vodi u zača-

rani krug zaduženosti. S druge strane, novac bismo pametno trebali uložiti u neke kapitalne projekte ili u razvoj koji dopri-nosi otvaranju novih radnih mjesta i samim time većim prihodima u budžetu i prilici da se dugovanje vrati. Mnogi govore da to nije moguće i da sredstva od MMF-a nisu na-mijenjena takvim stvarima je teoretski tačno, ali suštinski ne mijenja stvari. To znači, da ako iskoristimo sredstva od MMF-a za vraćanje ranijih dugova, a druga slobodna sredstva isko-ristimo za kapitalno ulaganje, to je ustvari isto.

značajnijeg smanjenja ukupnih javnih rashoda. Ovo će imati za posljedicu dalji rast među-narodnog zaduženja i sve veće opterećenje po osnovu njego-vog servisiranja što će smanjiti perspektive ekonomskog ra-zvoja i članstva u EU. Bojim se da je ovaj scenario izvjestan, jer smo svjedoci da vlasti nemaju spremnost provođenja odluč-nih reformi, posebno u prediz-bornom periodu, u suprotnom ne bi bilo ni potrebe za novim zaduženjem kod MMF-a.

Pored toga vlasti moraju da se suoče i sa drugim reformama koje bi doprinijele poboljša-nju efikasnosti institucija. Bez ozbiljnih reformi, novac od MMF-a završit će isključivo

u tekućoj javnoj potrošnji, što povećava opasnost da bi novi aranžman mogao da bude uvod u stalno zaduženje za fi-nansiranje budžetskih obaveza i život na dug. Sve to bi dodatno

negativno utjecalo na ekono-miju i građane BiH, koji bi u jednom trenutku mogli doći u poziciju da vraćaju dugove koje nisu napravili. Znači, stand-by aranžman sa MMF-om bi mo-

gao imati pozitivan utjecaj na našu ekonomiju i živote gra-đana, ali uz uslov da se sredstva iskoriste u pravu svrhu.

26

istraživanjejuni 2012 www.instore.ba

RAzUMIJEVANJE IMIDžA BRENDA U KONKURENCIJSKOM OKRUžENJU

Branding 2.0: (Don’t) Screw itU prošlom broju InStore magazina smo pogledali u realnost brendova i šta sve trebamo za njihovo razumijevanje. Razumijevanje snage brendova, koje prikazujemo dijamantom (dvosmjerna piramida), danas nije više dovoljno, potrebno je razumjeti KAKO brendovi dolaze do svoje snage. Ovaj put ćemo se najprije posvetiti razumijevanju imidža brendova u konkurencijskom okruženju.

Autor: zenel Batagelj, partner, VAlICON

Savremeno razumijevanje brenda

Šta je zapravo brend? Da, kako u svo-joj definiciji kaže AMA (American Mar-keting Association), brend je ime, znak ili simbol za označavanje proizvoda ili usluga kompanije te diferencijaci-ju istih u poređenju sa konkurencijom. Za upravljanje brendovima ta definicija nije dovoljna. Definicija brenda sastoji se od barem još dvije dopune. Brend je, po Franzenu, asocijativna mreža, znače-nja, emocija, odnosa i ponašanja koje ime ili izgled brenda evociraju u svakom pojedincu. Ultimativna je Kapfererova dopuna koja kaže da brend nije toliko ime, već prije svega vizija koja motivi-ša kreiranje proizvoda i usluga pod tim imenom.

U zadnje vrijeme koristim za brendove metaforu šarafa. U realnosti postoji naj-prije proizvod za kojega trebamo dobru priču. Što je bolja priča, veća je vjerovat-noća da će se šaraf primiti za podlogu. Kad se jednom primi za podlogu, svaki

sljedeći okretaj sve je lakši - svaka aktiv-nost brenda: novi proizvod pod njezi-nim imenom, komunikacija, promjena ci-jene predstavljaju okretaj šarafa. Što više okrećemo, šaraf je bolje „zašarafljen“, i veća je snaga brenda. Što je veća njegova snaga, veću vrijednost on predstavlja za kompaniju.

Kada brend postane prepoznatljiv unutar kompanije, odnosno kada je brend pre-poznat kao onaj koji nosi novac, kompa-nije obično postanu sve zahtjevnije, te se javlja pitanje kako iz brenda izvući više? Drugim riječima, kompanije se tada upi-taju sljedeće: kako brend možemo širiti u nove kategorije, na nove segmente po-trošača, na nova tržišta... Ukoliko je već prvi okretaj (priča) bio pravi i ako su svi daljnji okretaji (aktivnosti) bile smislene, ne bi smjelo biti više poteškoća.U protiv-nom je šaraf potrebno najprije odviti, što ponekad uopšte nije tako jednostavno, posebno ako je riječ o starom brendu sa

„zacementiranim“ imidžom. Imati jasnu viziju brenda već na samom početku je, dakle, više nego preporučljivo.

Vizija brenda (brand essence) su skoro sinonimi koji usmjeravaju razvoj brenda, oni su njegova inspiracija. Upravljanje brendom uključuje, pored razvoja istog, prije svega postavljanje sistema identi-teta brenda, tačnije postavljanje asocija-cija koje želimo da on sadrži, te praćenje je li imidž među potrošačima usklađen sa identitetom našeg brenda.

Identitet brendaDo sada još nisam sreo brand managera koji nije tvrdio da ima postavljen identi-tet brenda. Nekada niti približno nemaju ideju šta bi on morao biti. Ako su osnovni elementi brenda možda čak i postavljeni, obično već i površna analiza aktivnosti (kojima „okrećemo“ naš šaraf) pokaže da brend djeluje donekle „šizofreno“. Po-stavljanje identiteta brenda nije jedno-


stavan zadatak. Riječ je o vrlo ozbiljnom projektu koji uključuje sve moguće uvide u brend, od internih uvida, analiza op-štih trendova, do relevantnih kategorija na lokalnom i onim najrazvijenijim trži-štima. Analiza svakako uključuje i kvali-tativna istraživanja koja traže relevantne teritorije za brend, unutar njih i moguće priče, obično pomoću arhetipova. Kada je priča brenda, njegova bit, jasna, dolazi na red i “fi nije”određenje brenda.

U Valiconu se pri određenju identite-ta brenda „zaklinjemo“ na Kapfererovu prizmu identiteta, koju je potrebno na-

puniti sadržajem. Identitet je sastavljen od samih “mekih” elemenata šest ključ-nih dimenzija: fi zis (boja, prepoznatljivi grafi čki elementi, oblik ambalaže), ka-kva je samopercepcija korisnika bren-da, ličnost i refl eksija kome je namije-njen, kultura odnosno vrijednosti, te vrsta odnosa kojeg je izgradio brend.

Imidž brenda

Na slici je prikazan primjer analize. Ele-menti su predstavljeni po dimenzijama sa navedenim izmjerenim vrijednostima. Neki od njih su podcrtani i obojeni. Pla-

vom podcrtani su oni elementi značajni za naš brend, tj. brend se po elementu značajno razlikuje od konkurencije. Cr-veno podcrtani elementi su oni na kojima je obično jako uspješan neki od kon-kurenata.

Kapfererov identitet brenda je superio-ran nad ostalim modelima jer dimenzije ne uključuju elemente koji bi bili speci-fi čni za pojedine kategorije proizvoda ili usluga. Zapravo tretira brend kao viziju. Pa ipak, brendovi zažive tek u pojedinim kategorijama proizvoda. Tek u kontek-stu kategorija možemo izmjeriti njihovu

28


snagu i njihovu poziciju kada je riječ o elementima relevantnim za kategoriju. Za kafu su, na primjer, takvi elementi miris, aroma, okus; za čokoladu topljivost, čitav niz različitih okusa; za čaj percepci-ja „voćnog“; za mlijeko trajnost; za jogurt veličina komadića voća; za pivo osvježenje, gorčina...., postoje također i neki opšti elementi, kao što su cjenovna percep-cija, percepcija trendova na tržištu... Ti elementi također predstavljaju elemente imidža brenda, iako je u tom slučaju riječ o puno“tvrđim”odrednicama. Na slici su ti elementi prikazani ispod crte.

Za sve dimenzije imamo u Valiconu una-prijed pripremljene elemente tako da možemo, i u slučaju kada brend nema svoj određen identitet, vrlo brzo odrediti smislene elemente za mjerenje.

Prikaz imidža brenda preko prizme je samo jedan od prikaza koji nam daje uvid u brend. Pored toga, postoji još čitav niz različitih prikaza imidža: važnost eleme-nata imidža u odnosu na našu percepciju, promjene u vremenu, uporedba po se-gmentima potrošača te svakako analiza uporedbe našeg brenda odnosno cjeloku-pnog portfolia sa glavnim konkurentima. Ukoliko kompanija još uvijek nema utvr-đen svoj identitet i pozicioniranje brenda u kategoriji, možemo sa cjelovitom anali-zom imidža doći do naših glavnih eleme-nata, kao što nam prikazuje slika.

Upravljanje brendom

Upravljanje brendom odnosi se na po-stavljanje identiteta i kratkoročnih ciljeva te mjerenje istih. Identitetni elementi su

oni koje brend mora, koliko je moguće, dobro “držati”. U analizama (slika priz-me) se to vidi na način gdje su ti kon-kretni elementi značajni za nas, odnosno podcrtani plavo. Ciljni elementi su oni na kojima želimo povećati snagu asoci-jacije. Na temelju rezultata je potrebno u procesu marketinškog planiranja ja-sno odrediti elemente imidža na kojima ćemo rasti i za koliko.

Planirani rast na elementu imidža znači sasvim konkretne aktivnosti. Na primjer, ako odlučimo da ćemo rasti na percepciji kvalitete, to ćemo vjerovatno napraviti komunikacijom, kako onom klasičnom, tako i pomoću PR-a i dodatnim ozna-čavanjem na samom proizvodu. Ukoli-ko želimo jačati na dimenziji refl eksije i istaći da je naš brend za mlade, to opet znači rad na imidžu putem komunikacije, približavanje njihovom životnom stilu, pojavljivanje u HoReCa segmentu, mož-da i uvođenje neke proizvodne ekstenzije ili “limited edition” proizvoda koji bi bio bliže mladima. Samo da ponovimo, drugi dio upravljanja brendom nastavlja se na članak u prijašnjem broju, gdje utvrđuje-mo nivoe piramide, na kojima je potreb-no usmjeriti svoje aktivnosti.

Portfolio brendova

Za kraj pogledajmo još primjer kako sve to što smo analizirali na nivou pojedinog brenda analizirati i na nivou cjelokupnog portfolia. Ta vrsta analiza napravljena je za menadžerski nivo u kompanijama s fo-kusom na „pogled iz daleka“ - šta nam se događa u kategoriji proizvoda po različi-tim državama. Tipične kompanije u regiji

koje upravljaju takvim linijama proizvo-da su Agrokor, Atlantic Grupa, Dukat, Imlek, Kraš, Perutnina Ptuj, Pivovarna Laško, Podravka, TDR, Violeta… Za razliku od dubinskog uvida u brend, koji je potreban brand manageru, ovdje je naglasak na redukciji kompleksnosti pri-kaza, kombinovanju rezultata anketnih istraživanja s drugim podacima, a prije svega zato da se brzo vidi gdje usmjeriti aktivnosti.

Primjer takvog prikaza je analiza cjeloku-pnog portfolia brendova u svim kategori-jama grupacije Pivovarna Laško. Riječ je o analizi koju smo napravili na starim po-dacima istraživanja PGM iz godine 2007. Za osnovu smo uzeli sve brendove gru-pacije Pivovarna Laško u svim kategori-jama te agregirali piramide brendova. Tu se vidi superiornost korištenja pirami-da pri upravljanju brendovima. Nivoe piramide, naime, možemo združivati, na primjer, ako osoba konzumira Laško ili Union ili Smile ili Bandidos, tako da ko-risti barem jednu od brendova grupacije. Slično možemo napraviti i za cjelokupnu kategoriju proizvoda.

U donjem prikazu vidimo tri nivoa pira-mide: iskustvo, odabir i korištenje. Pla-vim je prikazana snaga portfolia, crvenim razlika do snage cjelokupne kategorije. Kao što vidimo, na slovenskom tržištu već godine 2007. bilo jasno da su najve-će prilike za rast u kategorijama CSD, energetskih napitaka i nektara (sokova).

Na sličan način “agregiranja” brendova kod piramida, brendove možemo agregi-rati također i kada je riječ o imidžu, po sličnom principu.


30

investicijejuni 2012 www.instore.ba

Nova investicija na tržištu domaće mesne industrije

MESNA INDUSTRIJA SEMKO D.O.O.

Vrijedan 2.000.000 KM, novi proizvodni pogon mesne industrije Semko d.o.o. donijet će u Visokom otvaranje brojnih radnih mjesta u 2013. godini. Uz to, tradicionalna, visočka suhomesnata proizvodnja bit će obogaćena novim delikatesama.

Pripremila: Martina čavara

Još jedanput nailazimo na primjer kako spoj suvreme-ne tehnologije i tradicionalnih, domaćih vrijednosti i metoda može sabrati u sebi kvalitetan proizvod koji će ispuniti očekivanja potrošača. Zadovoljni kupci i sve veća potražnja za robom, kao logičan slijed, doveli su

do ideje o otvaranju novog poslovnog objekta i o proširenju postojećeg asortimana proizvoda za mesnu industriju Semko.

Mesna industrija Semko d.o.o. iz Visokog, u skladu s tim, naja-vila je otvaranje novog proizvodnog pogona u narednoj godini. Izgradnja je u tijeku, a novi poslovni objekat će zauzimati 3.000 m2.

Osnovna djelatnost firme je proizvodnja i prodaja mesa i me-snih proizvoda s naglaskom na tradicionalne visočke suhome-snate proizvode po domaćoj recepturi porodice Semić, dok u novom pogonu Semko namjerava proširiti dosadašnji asorti-man proizvoda: „Planiramo uvođenje kobasice, salame, hrenovke te raznih proizvoda od pilećeg i goveđeg mesa“, rekao je direktor Muhamed Semić, direktor mesne industrije Semko.

Ova investicija stajat će ih cca 2.000.000 KM i u prvoj fazi pla-nirano je otvaranje 20 novih radnih mjesta dok će u konačnici taj broj znatno porasti. U Semku navode, kako je u drugoj fazi planirano otvaranje pogona za konzerviranje proizvoda, to jeste paštete i narezaka.

Iako njeguje nasljeđe i dugugodišnju tradiciju kao glavno obi-lježje svog poslovanja, ova industrija ne zaostaje za svjetskim standardima, naročito kada je u pitanju kvaliteta robe:

„Uz jedinstvenu recepturu pripremanja, naša misija je opskrbiti po-

trošače mesnim proizvodima najviše kvalitete prema svjetskim stan-dardima. Potpuno smo posvećeni proizvodnji kvalitetnih proizvoda od mesa i time stvaranju zadovoljnih potrošača. Kontinuiranom edukacijom zaposlenika i razvojem tehnoloških procesa unapređuje-mo znanje i iskustvo“. Osim toga, tu je i kompletno opremljen specijalizirani vozni park za dostavu robe, koji može odgovoriti rigoroznim zahtjevima za čuvanje i ispravnost proizvoda.

Iako trenutno posluje isključivo na domaćem tržištu, u budućem radu mesna industrija Semko svakako ima viziju izlaska sa svojim proizvodima na inozemno tržište. Što se tiče konkurencije na do-maćem tržištu, direktor Muhamed Semić komentira: „Trenutno, naši proizvodi su našli put u svim prodajnim objektima širom BiH, tako da smo do sada najviše vodili računa o kvalitetu proizvoda, tako da nas ne zabrinjava konkurencija“.

Želimo zauzeti jedno od vodećih mjesta u razvoju i proizvodnji kva-litetnih proizvoda od mesa, te proizvodnjom u najsuvremenijem proi-zvodnom prostoru i pod stalnom laboratorijskom kontrolom potrošači-ma pružiti sigurnost pri izboru proizvoda od mesa. Kroz konkurentnu prodajnu strategiju i investicije u proizvodne kapacitete želimo osigura-ti jaku i profitabilnu marketinšku poziciju za naše proizvode, zaključili su iz mesne industrije Semko.


Zanimljivo mjesto za kupovinu i zabavuNajveća investicija za posljednje dvije decenije u ovom gradu. Novi retail park, vrijedan 15 miliona eura, otvorit će 400 novih radnih mjesta.

Pripremila: Milica Petrović, [email protected]

Jagodinu će do marta 2013. godine ukrasiti jedna od najvećih domaćih investicija u centralnoj Srbiji, a inače najveći poduhvat u ovom gradu u protekle dvije decenije - Vivo Shopping Park. Na pažljivo izabranoj i, kako investitori naglašavaju, najljepšoj lokaciji u Jagodini, na površini od 25.000 m2, nići će retail park površine 10.000 m2, u kome će se nalaziti 33 maloprodajna objekta i 360 parking mjesta. Ovaj projekat, vrijedan 15 miliona eura, obezbijedit će 400 novih radnih mjesta.“Vivo shopping park, mjesto za šoping i zabavu cijele porodice, novi je koncept retail parka koji podiže standarde u gradnji i organizaciji ak-tivnosti retail parkova za kakve znamo do sada. Smješten u najljepši dio Jagodine, u okviru sportsko-turističkog kompleksa Potok – Đur-đevo brdo, a u neposrednoj blizini Zoo vrta, Aqua parka, Muzeja vo-štanih figura, sportske hale i stadiona FK Jagodina, Vivo predstavlja šoping centar koji će adekvatno odgovoriti na potrebe posjetioca, kako za zabavom i razonodom, tako i za kupovinom i restoranskim uslu-gama“, objašnjava Pavle Andrić, direktor Vivo Shopping Park. Prema ranijim najavama nadležnih, početkom jula bi trebalo da bude pribavljena građevinska dozvola, uz plaćanje komplet-nog iznosa naknada za uređenje građevinskog zemljišta, kada bi trebalo da počne i gradnja. Na izgradnji parka, na direktan ili indirektan način, bit će angažovano oko hiljadu zaposlenih, prije svega, u domaćim građevinskim kompanijama. “Zbog uslova Ugovora i Predugovora o zakupu, u ovom trenutku ne možemo u javnost da iznosimo informacije o kompanijama sa koji-ma je saradnja već dogovorena, ili onima sa kojima su pregovori u toku. Možemo da se pohvalimo da je interesovanje zakupaca veliko i da se radi o velikim internacionalnim imenima i najvećim domaćim

brendovima, te da će posjetioci Vivo Parka biti zadovoljni izborom i kvalitetom robe”, vjeruje Andrić. Vivo Shopping park je u potpunosti domaća investicija istoi-mene kompanije, čiji su vlasnici naš sagovornik, Pavle Andrić (u većinskom procentu od 90 posto) i Dejan Stanarčević (10 posto), preko kompanije NPA Smart Group d.o.o, registrova-ne u Srbiji. Njihova zamisao je da Vivo Shopping Park svim stanovnicima Pomoravlja i šire, omogući kupovinu kakvu oni i zaslužuju, a to je kupovina širokog asortimana proizvoda naj-poznatijih svjetskih brendova mode, odjeće, obuće, opreme za bebe, dječije garderobe i igračaka, sportskih artikala, namještaja i kućnih potrepština, tehnike i bijele tehnike, sitnih kućnih i IT aparata, kozmetike i drugih raznih proizvoda, sve to na jednom mjestu i sa najboljim odnosima cijene i kvaliteta. Neizostavni dio će svakako činiti i supermarket najvećeg trgovačkog lanca u Srbiji i regiji, mjenjačnica, bankomati, trafika, prodavnica sitni-ca, knjižara, slastičarna, restoran, kafić, sve to praćeno ljetnjom baštom sa kinom, dječijim igralištem na platou i klizalištem u zimskom periodu.O tome koji su još razlozi utjecali na odabir lokacije, Andrić kaže: “Jagodina je grad koji se ubrzano razvija i pozicionira kao po-željna destinacija, kako za život, tako i za turističku posjetu. Također, Jagodina je centar Pomoravlja. Udaljena je od Beograda 135 km i leži na međunarodnom auto-putu E75 koji pripada Koridoru 10.

Osim toga, u pomenu-tom regionu ne postoji objekat istog niti sličnog koncepta. S jedne stra-ne, vidjeli smo perspek-tivu grada, a sa druge smo željeli da učestvuje-mo u njegovom razvoju i ponudimo građanima Jagodine i svim gostima cjelovit doživljaj”.

lIčNA KARTA INVESTICIJE

Naziv objekta: Vivo Shopping Park

Vrednost investicije: 15 miliona eura

Površina objekta: 10.000 m2

Sadržaj: 33 objekta

Parking: 360 mjesta

Otvaranje: mart 2013.

SRBIJA: VIVO SHOPPING PARK BIT ćE IzGRAđEN DO SlJEDEćEG MARTA U JAGODINI

32

analizajuni 2012 www.instore.ba

IGD: WAlMART OVE GODINE SlAVI 50. ROđENDAN

Zapanjujući je put koji je Walmart prošao od operacije sa jednom trgovinom do međunarodno priznate marke lidera s više od 10.000 trgovina. Iako je Sam

Walton ušao u maloprodaju kroz rad u franšizi Ben Franklin još 1950. godine, tek je 2. jula 1962. prva Walmart trgo-vina otvorena u gradu Rogers (Arkansas, SAD). Porijeklo imena je samo po sebi zanimljiva priča – izvedeno je iz reči Walton Market, a sve iz razloga da bi se uštedjelo na izradi tada prilično skupih reklamnih panoa.

Nacionalna rasprostranjenost i model niskih cijena (EDlP)

Krajem 1960-ih, formirano je snažno partnerstvo sa kompanijom IBM, što se pokazalo kao presudan faktor u infor-matičkom pristupu ovog trgovca. Ipak, sedamdesete su bile godine kada je Wal-mart doživio jedno od najbitnijih tran-

Tajna uspjeha u prilagođavanjuVeliki jubilej poslužio je kao povod da vidimo koje su mu to prekretnice u poslovanju obezbijedile poziciju najvećeg svjetskog trgovca na malo.

Autor: Stewart Samuel, Retail Analyst, IGD

sformacijskih decenija, kada širi asorti-man proizvoda, ostavlja geografski trag i predstavlja svoj EDLP model – state-gija svakodnevno niskih cijena. Početak rada trgovca sa nacionalnim ambicijama podržan je otvaranjem direkcije i prvog distributivnog centra. Za-hvaljujući svemu tome, Wal-mart postaje prvi trgovac koji je ostvario prodaju od jedne milijarde dolara.

Diverzifikacija prodajnih formata i internacionalizacija

Walmart je 1980-ih ostvario brz napre-dak u diverzifikaciji prodajnih formata, što je rezultiralo otvaranjem prvog hiper-marketa i objekata Sam’s Club, uvođenje bar kodova na proizvodima, a osnovana je i Walmart satelitska mreža. Kompanija je 1990-ih postala najveća maloprodaj-na mreža u SAD, a osnovana je i njena međunarodna mreža u inostranstvu sa otvaranjem prodajnih objekata u mno-gim zemljama, uključujući Meksiko, Bra-zil i Kinu. Krajem 20. vijeka, Walmart je imao gotovo 4.000 trgovina i prodaju od 165 milijardi dolara, što je skoro 140 milijardi više kada se posmatra period od desetak godina ranije. Tokom sljedećih 10 godina, prodaja i broj trgovina se više nego udvostručio.

Održivost dolazi do izražaja

Početkom novog milenijuma, u prvi plan dolazi održivost. Nakon Walmartovog značajanog doprinosa u pružanju pomo-ći nakon uragana Katrina, 2005. godine, CEO kompanije, Lee Scott najavio je ci-ljeve održivosti:• nivo otpada svesti na nulu• koristiti samo obnovljive izvore energije• prodaja proizvoda koji podržavaju održivost okoline.

Od tog trenutka, održivost je postala sa-stavni element u trgovanju, dok su po-krenute i razne inicijative ostvarivanju ciljeva na tom području.

Velike promjene u budućnosti

Sljedećih nekoliko godina vjerovat-no ćemo biti svjedoci neviđenog nivoa promjena na polju maloprodaje. Mno-ge promjene koje je Walmart počeo da sprovodi u svojoj organizaciji, jako ga dobro pozicioniraju, jer je spreman da odgovori na ove izazove i iskoristi to za svoj rast. Brzi napredak smartphone tehnologije bez sumnje mijenja način na koji potrošači kupuju, pružajući im nove mogućnosti po prvi put. Pristup širokom rasponu dostupnih podataka o cijenama, u kombinaciji s rastom online trgovine,

pokreće temeljnu promjenu u pona-šanju potrošača.

Multi-kanalna maloprodaja čini ga snažnim

Uspjeh Walmarta u eri tran-sparentnosti cijena leži u modelu

EDLP. Tokom sljedećih nekoliko go-dina vidjet ćemo uvođenje EDLP mode-la na svim međunarodnim tržištima, ne samo kao rezultat njegove efikasnosti, već i zbog transparentnosti cijena kao globalnog fenomena. Walmart također može da upravlja svojim trgovinama, si-stemima i distributivnim lancima kako bi osigurao besprijekorno iskustvo ku-paca – dajući im konkurentsku prednost u smislu uštede na troškovima prevoza u odnosu na trgovce koji se bave isključivo online trgovinom. Kupci, također, žele da imaju alternativu kada kupuju online i Walmart ima za cilj širenje asortimana korištenjem iskustava u multikategoriza-ciji i dobrih odnosa sa dobavljačima.

Da li je pred diskonterima svijetla budućnost?

Prepoznajući trendove u kategoriji trgo-vina koja se brzo mijenja i evoluira, Wal-mart je počeo da razvija čitav niz novih mogućnosti. Najbolje inovacije na ovom polju dolaze iz manjih, sposobnih or-ganizacija. Walmartov odgovor na to je bio da osnuje WalmartLabs, koji je bitna tehnološka podrška, te su se već pojavile nove ideje i koncepti. Ko bi pomislio da će Walmart da koristi socijalne mreže da bi saznao kada sezonske proizvode treba uvesti u trgovine? Ovaj trgovac je ne-sumnjivo kasnio nekoliko godina u usva-


Ako posmatramo ovog trgovca u pogledu tehnoloških i digitalnih inovacija, promjena kupovnih navi-ka i izazovnih ekonomskih uslova u idućih nekoliko godina, evolucija Walmarta će vjerovatno rezultirati nastankom sasvim drugačijeg trgov-ca na malo.

janju novog vida trgovine, onog na soci-jalnim mrežama. Međutim, kompanija je postigla značajan napredak u posljednje vrijeme, tako da bi mogao da postane jedan od vodećih svjetskih multikanalih trgovaca.

Pod pritiskom

Digitalna revolucija dovodi u pitanje bu-dućnost hipermarketa. Iako ovaj format čini samo nešto više od 40 posto objekata ovog trgovca, istovremeno čini više od 70 posto prostora. Skoro tri četvrtine njih su u SAD. Međutim, kroz Supercenter inicijativu, Walmart je učinio te trgovi-ne lokalno relevantnijim za svoje kupce. U doba kada rastu cijene goriva, model one-stop trgovine dobija na popularno-sti, jer kupci sve više konsoliduju svoje odlaske u kupovinu. Supercenter također ima važnu ulogu u multikanalnoj strate-giji. Koji trgovac ne bi poželeo da ima 3.000 distibutivnih tački (objekata veli-kog formata) u SAD, a u njima svakod-nevnu dostupnost svih proizvoda? Važ-nu ulogu u ovoj utakmici igraju objekti manjih formata u vlasništvu Walmarta. I to ne samo na teritoriji SAD, sa brend objektima Neighborhood Market, već i na međunarodnom nivou, gdje posluje više od 10 različitih brend trgovina ma-njih formata. Ovo područje je izvor sve veće snage ovog prodavca.

Od međunarodnog do globalnog

Kada pogledamo na prekretnice u ovoj dekadi, jedana od ključnih je ona o akvi-

ziciji 51 posto udjela u Massmartu. Pri-sutnost u Južnoj Africi označava prelaz Walmarta iz međunarodnog na jednog, uistinu, globalnog trgovca, uspostavlja-njem prisustva na svakom od pet kon-tinenata. Ne samo da Massmart obe-zbjeđuje pristup značajnoj bazi kupaca u Južnoj Africi, koja je mlada i urbana, a u isto vrijeme je i temelj za veliki rast u znatno većem prostoru Saharske Afri-ke. Potencijal ove regije je ogroman, a prioritet ima opskrba svježom hranom, Walmart će također prilagoditi svoje proizvode kako bi se zadovoljile potrebe rastuće srednje klase.

Pozicije su uspostavljene

Sa poslovanjem u 26 zemalja izvan SAD i Portorika, dodatna međunarodna ek-spanzija u bliskoj budućnosti je malo vjerovatna. Ali, Walmart će i dalje biti zainteresovan za uvećavanje udjela na postojećim tržištima putem akvizicija i ulaskom na veća, brzorastuća tržišta.

Međutim, u bliskoj budućnosti, fokus na međunarodnom nivou bit će na poveća-vanju povrata dobiti sa postojećih tržišta. Organska ekspanzija već je usporena u Brazilu i Kini, da bi se omogućilo pobolj-šanje postojećeg poslovanja.

Ravnoteža na globalnom nivou

Očekuje se dosljednost na međunarod-nim tržištima ka ostvarivanju većih vri-jednosti na globalnom nivou. Walmart će se usmjeriti na uštede u područjima kao što su IT, logistika i razvoj formata objekata. Uspostavljanje ravnoteže efe-kata na globalnom nivou, ključni je cilj Walmarta, kao i drugih trgovaca. Iako je to možda težak zadatak, Walmart je ne-davno pokrenuo procese da bi ostvario te ciljeve, osnivanjem globalnih inovativnih timova.

Sljedećih 50 godina...

Nisam siguran da je iko mogao predvi-djeti razvoj Walmarta u njegovih prvih 50 godina, pa je precizno predviđanje o na-rednih 50 godina gotovo nemoguće. Iako se čini da će se trgovac u neposrednoj budućnosti suočiti sa nizom dugoročnih strukturnih promjena u maloprodajnoj trgovini, Walmart je na dobrom putu da na njima ostvari kapital. Tajna uspjeha je njegova sposobnost prilagođavanja kako bi se zadovoljile potrebe kupaca. Strate-gija koju trenutno primjenuje je razvoj multikanala, različitih formata objekata i EDLP inicijativa u svojim globalnim operacijama.


inLiflet

ANAlIzA KATEGORIJE PIVA U lIFlETIMA zA PRVIH 5 MJESECI U ODNOSU NA ISTI PERIOD lANI

Da je ljeto uvijek važno za sve proizvođače pića, može se vidjeti i po lifle-

tima u trgovinama. Ako po-gledamo učestalost promocija do kraja maja ove godine, pri-mijetit ćemo povećanje broja SKU-ova po mjesecima na tržištu u odnosu na isti period lani, sa akcentom na kategoriji piva, poredeći je sa kategori-jom vina.

• U Srbiji u odnosu na proš-lu godinu promo pressure (broj SKU u odnosu na prošlu go-dinu izraženo u procentima) u

kategoriji piva je povećan za čak 48,5 posto. Proizvođači su svoju aktivnost povećali za nemali broj promocija. Share of Voice (SoV) kategorije piva u kategoriji alkoholnih pića je sad 32,1, dok vino zauzima 51,7, a sve ostale vrste zauzi-maju 16,2 posto.

• U Hrvatskoj promo pressure u kategoriji piva je povećan za čak 51,6 posto. Proizvođači su svoju aktivnost povećali, kao i u ostalim zemljama, i u ka-tegoriji alkoholnih pića. Tako sad piva imaju zauzimaju 34,9 posto kategorije alkoholnih pića uz povećanje SoV-a od 2,1 poena, dok vino zauzima 59,6 posto uz pad SoV-a od 5 poena u odnosu na prošlu godinu.

• Promo pressure u Bosni i Hercegovini u odnosu na prošlu je u kategoriji piva po-većan za skoro dvije trećine. U kategoriji alkoholnih pića, piva sad zauzimaju 38,3 posto uz smanjenje od 5,3 poena, dok je SoV vina 41,7 posto.

• U Sloveniji u kategoriji al-koholnih pića, SoV piva je 23,4 posto uz pad od 5,9 poe-na, dok vino zauzima 65,2 po-sto, ali isto je smanjen SoV u odnosu na prošlu godinu.

Ako pogledamo liflete u ovim zemljama, vidjet ćemo da je promocija vina prevagnula u odnosu na pivo. Ima više promocija vina i to mnogo više vrsta i proizvođača nego piva. Međutim, lifleti poka-zuju i strategiju proizvođača

Promocije s puno pjene Primjetne strategije proizvođača piva, koji se trude da povećaju svoju vidljivost u vri-jeme kad je to najpotrebnije. Piva sa ukusom su sve više zastupljena u lifletima.

Autor: Ernest Gergely, Project Coordinator Hiper Com

piva, koji se trude da povećaju svoju vidljivost u vrijeme kad je to najpotrebnije. To poka-zuju povećanja po mjesecima. U Srbiji je 1. maj datum kada proizvođači piva povećaju promo pressure u lifletima i to za nekoliko procenata više u odnosu na prethodni mje-sec. Također, i u Hrvatskoj je u maju zabilježeno osjetno povećanje od 3,8 posto u od-nosu na april.

Za period od početka godine do 31. maja, dva najsnažnija proizvođača su Apatinska Pi-vara i Carlsberg i njihov Share of Voice je 37 i 36,2 posto, dok su na trećem mjestu Ujedi-njene Srpske Pivare sa 15,7 posto, a ostali učesnici dijele preostali dio. Pojedinačno po brendovima, najveći Share of Voice za isti period je imao brend Lav sa SoV 29,4 posto, što je povećanje od 9 poena u odnosu na period prošle godi-ne, dok je SoV Jelen piva 24,9 posto, odnosno povećanje od 1,9 poena.

Najveći SoV u Hrvatskoj je imao brend Ožujsko Pivo sa 18,4 posto SoV-a i padom od

-6,6 poena i Pan pivo sa 11,6 posto uz povećanje SoV-a od 7,4 poena u odnosu na ostale brendove. U odnosu na prošlu godinu, ovi brendovi su ostva-rili povećanje promo pressure od +35,9 - Ožujsko, odnosno čak 223,1 posto u odnosu na isti period prošle godine – Pan pivo.

U Sloveniji, najjači brend u prvih pet mjeseci je brend Laško sa 27,4 SoV-a i sa pove-ćanjem od 4,6 poena i Union sa 25,2 posto SoV-a sa padom od 15,6 poena, o odnosu na ostale brendove. I u Sloveniji se kao dva jaka domaća bren-da izdvajaju Laško i Union.

U Bosni i Hercegovini kao brendovi sa najvećim SoV-om u lifletima su K Plus sa 19,8 i KÖNIG sa 9,9 posto, dok promo pressure ova dva bren-da bilježi pad od 11 za K plus i povećanje od 33 posto za KÖNIG.

Piva sa ukusom su sve više zastupljena u lifletima. Na primjer, dok je SoV ove kate-gorije u BiH povećan za 2,1, u Srbiji je 3,6, a u Hrvatskoj 11,6 posto. Još nam preostaje da vidimo kako će se kretati promocije za brendove u ovoj kategoriji, pa i kakav će onda biti njihov učinak na cijelu ka-tegoriju. Zaključak bi još bio da dok u Srbiji 2 brenda do-miniraju i zauzimaju dvije tre-ćine tržišta, dotle u Hrvatskoj ima više jakih igrača na tržištu, ali su domaći brendovi ti koji dominiraju u lifletima.


36

category managementjuni 2012 www.instore.ba

INSTRUMENTI ANAlIzE POTENCIJAlA RASTA KATEGORIJE

Treći korak menadžmenta kategorije je analiza. Ovaj korak je osnova za kreiranje strategija i taktika za kategoriju koje će poslužiti u daljem poslovanju i zatvaranju jaza između potencijala i onoga što kategorija trenutno jeste.

Ocjena potencijala kategorije proizvoda

Autor: Darko Vaselić, Business Development Manager BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson&Johnson

U ovom, trećem, koraku menadžmenta kategorije vrši se analiza kategorije, pod-kategorija, brendova i poje-dinih proizvoda na osnovama

potrošačevog, tržišnog, maloprodavčevog i dobavljačevog viđenja kategorije. Nave-denim se želi odrediti potencijal za rast kategorije i doprinos profitabilnosti, odnosno, potrebno je utvrditi jaz između onoga šta je kategorija sada i onoga što može biti u određenom maloprodajnom lancu. Ovaj korak je osnova za kreiranje strategija i taktika za kategoriju koje će poslužiti u daljem poslovanju i zatvaranju jaza između potencijala i onoga što kat-egorija trenutno jeste.

Kroz ocjenu potencijala kategorije, još jednom, se afirmiše obaveza sagleda-vanja čitavog procesa iz ugla potrošača. Početna analiza polazi od toga: gdje potrošač kupuje proizvode iz kategorije;

zašto kupuje baš tamo; koliko kupuje kod konkurenata; koliko u objektima anal-izirane kompanije itd. Ispravna analiza jaza u performansama kategorije je, u odnosu na potencijal kategorije, a ne na konkurenciju. Nakon kvantifikacije po-tencijala, potrebno je spoznati razloge postojanja jaza i mogućnosti za njegovo popunjavanje putem rasta vlastitih kat-egorija.

Pored potrošačkog ugla ocjenjivanja po-tencijala kategorije, postoje još tri ugla posmatranja (slika 1.1):

• Informacije o potrošaču omogućava-ju spoznaje ko kupuje kategoriju, na koji način, gdje se obavljaju kupovine i zašto kupuju baš tu;

Slika 1.1. Ocjena potencijala kategorije iz četiri perspektive

• Informacije o tržištu omogućavaju poređenje kategorije u našem malopro-dajnom lancu sa ukupnim tržištem i kon-kurentima na određenom tržištu;

• Informacije o maloprodaji omogu-ćavaju spoznaju o cijenama u kategoriji, maržama, profitabilnosti, obrtu pojedi-nih proizvoda i pozicioniranju kategorije unutar maloprodajnih objekata;

• Informacije dobavljača upućuju u lo-gističke, marketinške i promotivne per-formanse pojedinih proizvođača, kao i njihovu namjeravanu podršku pojedinim brendovima na tržištu na kojem posluje maloprodavac.

Tržište

Tržišni udio i poređenje

Dobavljač

Udio i efikasnost

Potrošač

Profil potrošača i ponašanje pri

kupovini

Distributer

Doprinos i produktivnost

Kategorija

Podkategorija

Segment

Brend

Proizvod


Spoznaja informacija sa ova četiri polja je od krucijalnog značaja za ispravno sprovođenje ocjene kategorije. Da bi taj proces bio sistematizovan i kako ne bi bio prepušten slučaju i subjektivnom razma-tranju, postoji nekoliko pokušaja sistem-atizacije procesa i informacija za uspješnu

Ocjena potrošača Ocjena tržišta Ocjena maloprodavca Ocjena dobavljača

Zašto potrošači kupuju kategoriju?-Šta je od primarnog, sekundarnog, a šta od tercijalnog značaja?Ko kupuje kategoriju?-Šta je demografski profil potrošača?-Gdje potrošači žive?-Šta je psihografski profil potrošača?-Šta je njihov životni stil?-Koliki je nivo penetracije kategorije?Kada potrošači kupuju kategoriju?-Da li sezona utječe? Godišnje? Mjesečno? Sedmično? Dnevno?-Kolika je frekvencija kupovina?Kako potrošači kupuju kategoriju?-Kolika je veličina kupovina?-Ima li vezanih kupovina?-Kolika je veličina potrošačke korpe kada potrošači kupuju kategoriju?-Kakav tip odlaska u kupovinu je upitanju kada potrošači kupuju kategoriju?-Da li je kupovina planirana ili neplanirana?-Kolike su veličine kupovina kada je kategorija promovisana?-Da li su potrošači lojalni? Da li postoji neki model po kome mijenjaju prodavnicu ili brend?Gdje potrošači kupuju kategoriju?-Da li se kategorija obično kupuje u supermarketu? U drugom maloprodajnom formatu?-Šta su trendovi kupovina kategorije vezani za različite maloprodajne formate i kanale distribucije?

-Kakvi su tržišni trendovi prodaje i potrošnje ka-tegorije, potkategorija, segmenata, brendova i sl.?-Kakvo je tržišno učešće maloprodavca po pitanju kategorije, brendova i sl.?-Gdje se nalaze najveće niskorištene šanse maloprodavca po pitanju kategorije?-Kakav je odnos cijena maloprodavca u odnosu na ključne konkurente?-Kakvo je izlaganje maloprodavca na policama u poređenju sa ključnim konkurentima?-Kakav je odnos asortimana maloprodavca u odnosu na ključne konkurente?-Kakav je odnos promotivnih aktivnosti maloprodavca u odnosu na ključne konkurente?

-Kakvi su trendovi prodaje maloprodavca?-Kakvi su profitni trendovi maloprodavca?-Kakvi su trendovi troškova obezbjeđenja proizvoda?-Kakvi su troškovi poslovanja za datu kategoriju?-Kakav je nivo usluge?-Kakav je prihod na investirano i izložbeni prostor kategorije?-Koliko su produktivne strategije snabdijevanja (obezbjeđivanje i distribucija) kategorijom?-Koliko je produktivan aktuelni asortiman kategorije?-Koliko je efektivno izlaganje kategorije?-Da li su aktuelni programi cijena efektivni?-Koliko su efektivne maloprodajne promocije?

-Kakvi su prodajni trendovi i trendovi tržišnog učešća među dobavljačima kategorije?-Koliko su efikasni dobavljači kategorije?-Da li su informacioni tokovi dobavljača efikasni?-Da li su fizički tokovi dobavljača efikasni?-Da li su novčani tokovi dobavljača efikasni?-Koji brendovi dobavljača su najmanje i najviše profitabilni za maloprodavca?-Koje programe snabdjevanja /punjenja nude dobavljači? Da li maloprodavac koristi prednosti tih programa?-Koliko su pouzdani različiti dobavljači kategorije?-Šta se dešava sa razvojem brendova dobavljača kod maloprodavca? Na tržištu?-Da li će dobavljač imati neki značajniji novi proizvod sljedeće godine?-Koje su predstojeće promocije dobavljača i koji se marketing fondovi na raspolaganju?

ocjenu potencijala kategorije. Tako se došlo i do određenog skupa pitanja ve-zanih za sva četiri pomenuta polja (tabela 1.1). Navedenim pitanjima se želi postići kvalitetnija provjera potencijala svake pojedine kategorije. Pitanja su osmišljena tako da daju upute i vode kroz sva četiri

polja ocjene potencijala kategorije, kako bi omogućili najbolju moguću procjenu potencijala koji postoji u pojedinoj kat-egoriji. Navedeno je značajno, jer će se u kasnijim fazama, na osnovu procjene po-tencijala kategorije, vršiti alokacije resura na pojedine kategorije.

Kao što je već navedeno, uočavanje neiskorištenog potencijala kategorije je osnovni zadatak ovog koraka u procesu menadžmenta kategorije proizvoda.

U tu svrhu nam mogu poslužiti sljedeća 3 dijagrama koja sitematizuju kategorije prema određenim pokazateljima i ujedno

predlažu koja područja treba podvrgnuti kontroli kako bi se ispitalo da li baš na tom polju leži neiskorišteni potencijal.

Tabela 1.1. Ključna pitanja za ocjenu kategorije vezana za potrošača, tržište, maloprodavca i dobavljač

Slika 1.2. Ocjena rezultata kategorije kroz matricu tržišni udio – rast kategorije

Spavači- Evaluacija miksa proizvoda

vs. tržište- Realociraj prostor prema

proizvodima koji rastu- Realociraj promotivnu podršku- Povećaj marže

Pobjednici- Nastavi sa trenutnim programom- Povećaj promotivnu podršku- Evaluiraj space manage-

ment da osiguraš minimalni nedostatak robe na polici

- Uvrsti proizvode koji postoje na tržištu, a dobro se prodaju

znaci pitanja- Evaluacija asortimana u

odnosu na tržište - Da li cijene mogu biti

povećane?- Da li program promocija može

biti revidiran?

Mogućnosti- Da li je segment na malom

prostoru? - Evaluiraj mix cijena – da li su

neki proizvodi preskupi?- Da li je kategorija i ključni

proizvodi slabo promivisani?- Evaluiraj miks proizvoda u

segmentu, ima li brzo obrtnih proizvoda

Tržišni udio

Rast kategorije

Slika 1.3. Ocjena rezultata kategorije kroz matricu udio u prodaji – bruto marža

Spavači- Smanji marže- Smanji zalihe- Evaluiraj alokaciju prostora - Pojaćaj promocije - Delistiraj slabo prodavane i

slabo obrtne proizvode

Pobjednici- Pojačaj promocije- Povećaj prostor i/ili dodijeli

bolju poziciju- Smanji out-of-stock- Uvrsti proizvode koji postoje

na tržištu, a dobro se prodaju

znaci pitanja- Delistiraj najslabije proizvode- Smanji prostor- Smanji nivo zaliha- Evaluiraj marže

Mogućnosti- Povećaj marže- Smanji zalihe- Evaluiraj alokaciju prostora- Pojačaj promocije- Delistiraj slabo prodavane i

slabo obrtne proizvode

Bruto marža

Obrt

Slika 1.4. Ocjena rezultata kategorije kroz matricu bruto marža – obrt proizvoda

Spavači- Povećaj marže gdje je moguće- Povećaj udio u prodaji proiz-

voda sa većom maržom- Smanji on-sale %, ako je moguće - Pvećaj on-sale bruto maržu- Optimiziraj zalihe- Sistematizuj slaganje

Pobjednici- Povećaj frekvenciju promocija- Uvedi demonstracije proizvoda- Smanji out-of-stocks- Sinergija u isticanju segmena-

ta i proizvoda- Popravi pozicije na polici- Brzo uvodi obećavajuće

proizvode

znaci pitanja- Evalucija asortimana-delistiraj

najslabije- Smanji prostor i nivo zaliha- Evaluacija bruto marži- Ne previše promocija

Mogućnosti- Promocije zajedno sa

generatorima saobraćaja i pobjednicima

- Ako nije cjenovno osjetljivo, traži mogućnosti povećanja marži

- Poboljšaj pozicije na polici

% Prodaje

Bruto marža

Kroz analize kategorija ponuđenih na prikazima 1.2, 1.3 i 1.4 dolazi se do spoznaje da li postoji jaz u odnosu na potencijal kategorije i gdje se on nalazi. Ako se predstavljene analize ispravno sprovedu, dolazi se do vrlo korisnog in-strumentarija za upravljanje kategori-jama. Taktički i operativni pokazatelji pomažu u odabiru pravca prema kojem treba usmjeravati kategoriju. Isto tako, potrebno je naglasiti da se ovi pokazatelji

mogu koristiti i za ocjenu podkategorija i segmenata kategorija u zavisnosti od toga o kojoj kategoriji/podkategoriji/segmentu je riječ. Naravno, potrebno je imati u vidu da su ovo pretežno finan-sijski pokazatelji, te da je potrebno u konačnu analizu uključiti i marketinški aspekt, pogotovo kada se bude pristupalo racionalizaciji asortimana kategorije. U ovom slučaju je, svakako, potrebno kon-sultovati, TSI index1.

Literatura:

• Gašović M.: “Menadžment proizvoda”, IntermaNet, Beograd, 2007

• Singh J.: “Category management – Past, Present, Future”, konferencija o menadžmentu kategorijama proizvoda, Beograd – Kovilovo, Oktobar 2008

• Vaselić D.: “Upravljanje kategorijama proizvoda široke potrošnje”, magistarski rad, April 2010

1TSI indeks pokazuje koliko određena grupa potrošača, lojalna dotičnom maloprodavcu, kupuje određeni proizvod u odnosu na ostatak asortimana. Na osnovu vrijednosti TSI indeksa se dobija uvid koliko je određeni proizvod bitan grupi potrošača koja je lojalna maloprodajnom lancu. Proizvode koji su bitni kupcima lojalnim maloprodajnom lancu ne bi trebalo delistirati (iako ti proizvodi često nemaju veliku prodaju), jer bi na taj način bila izgubljena pomenuta grupa kupaca, a sa njima i čitava potrošačka korpa koju kupuju.

38

na mjestu prodajejuni 2012 www.instore.ba

Različite vrste promocija – 2.dioAutor: Patrik zupančič, PROMO.FIl d.o.o.

U prošlom broju InStore magazina rekli smo da se promocije mogu podijeliti na: • prodajne;• savjetodavne;• razvojne; • povremene;

U nastavku ćemo pokazati nekoliko pri-mjera prodajnih i savjetodavnih pro-mocija, koje često možemo vidjeti u na-šim trgovinama.

Prodajne promocije

Prodajne promocije su namijenjene pr-venstveno za unapređenje prodaje na prodajnom mjestu, znači za povećanje prodaje već postojećih proizvoda na tr-žištu.

Primjer takve prodajne promocije, koja potrošača upozorava na posebnu po-nudu, akcijske cijene ili promotivna pakovanja, možemo vidjeti na slici ispod.

Zadatak promotera u ovom primjeru je prikazati potrošaču sve povoljnosti po-nude sa prodajnim argumentima, zašto bi potrošač kupio baš taj proizvod, zašto upravo sada i zašto u povećanim količi-nama. Osim toga, promoter treba imati dobro poznavanje proizvoda, njihovo djelovanje, rukovanje i korištenje, njiho-ve koristi za potrošača i prednosti u od-nosu na konkurenciju.

Često se takve prodajne promocije do-

datno podupire i sa nagrađivanjem ku-povine, kao što je prikazano na slici is-pod.

Za nagrađivanje kupovine koriste se ra-zličite mogućnosti ili mehanike:

• od jednostavnih, kao npr. „uz kupovi-nu jednog proizvoda (ili više proizvoda) poklon“;

• do takvih sa više poklona, kao napri-mjer „uz kupovinu jednog proizvoda mali poklon, uz kupovinu dva proizvoda veći, vrijedniji poklon“, ili „uz kupovinu različitih proizvoda, različiti pokloni“;

• i nagradne igre, kolo sreće, izvlačenje itd., gdje potrošač s kupovinom dobiva pravo na izvlačenje jedne od dostupnih nagrada, ali isto tako može ostati i bez nagrade (prazna mjesta – „više sreće slje-deći put“;

Primjeri sa kolom sreće:

Prilikom odabira poklona za nagrađi-vanje potrošača treba uzeti u obzir slje-deće:

• da li će poklon biti zanimljiv za ciljnog potrošača, da li će motivacija biti dovolj-no velika za potrošača da se odluči za ku-povinu;

• da li će percipirana, korisna ili emocio-nalna vrijednost nagrade u očima potro-šača biti dovoljno velika u odnosu na vri-jednost potrebne kupovine za postizanje nagrade;

• što želimo s poklonom potrošaču reći, komunicirati:

• pozicioniranje proizvoda (npr. premi-um pokloni za kupovinu premium proi-zvoda, ekološki pokloni za kupovinu eko-loških proizvoda isl.);

• možda bismo mu željeli poklonom ko-municirati kako se proizvod koristi ili skladišti;

• u kombinaciji s kojim komplementar-nim proizvodima se može koristiti;

• kako bi mogli s poklonom utjecati na potrošača da ponovo kupi proizvod (brendirani pokloni).

Prodajne promocije se mogu provoditi i izvan zatvorenih objekata ili lokaci-ja (kao što su trgovine, benzinske pum-pe, kiosci, restorani i barovi), kako bi se povećala vidljivost promocije i kako bi povećali doseg potencijalnih potrošača. Ali mehanika promocije onda treba biti takva da potrošača motiviše, da nakon same prezentacije ipak napravi i kupo-


vinu proizvoda kojega smo promovisali. Takav primjer se vidi na slici ispod.

Pozicija promotivnog mjesta u dvora-ni trgovačkog centra kako bi se moglo kontaktirati što veći broj posjetioca. Atraktivan promotivni materijal promo-ciju je učinio vrlo primjetnom. Sportska aktivnost (ciljanje u metu), promoterima olakšala pristup posjetiocima, kojima prezentirali proizvod koji su oni na kraju i kupili.

Sličan primjer out-door prodajne pro-mocije u kombinaciji sa izvlačenjem su bile promocije na benzinskim pumpama, gdje su promoteri kontaktirali vozače već tokom punjenja goriva, znači prije nego što su ušli u samu benzinsku stanicu i obavili kupovinu.

Savjetodavne promocije

Savjetodavne promocije imaju za cilj, pri-je svega, savjetovati potrošača kod kupo-vine ili mu pomoći da što bolje zadovolji svoje želje ili potrebe.

Zadatak promotera je da identikuje šta potrošač želi, kakve su njegove potrebe ili problemi koje želi riješiti. Na osnovu tih informacija savjetuje mu koji proi-zvod ili usluga bi mogla najbolje zado-voljiti njegove želje i potrebe ili riješiti njegove probleme.

Savjetodavne promocije često se koriste za kategorije proizvoda koji uključuju ve-lik broj proizvoda i zato su za potrošača kompleksne, teške za razumjeti i teške za kupovinu. S druge strane, to su kategori-

je koje su za potrošača još uvijek dovoljno važne, te ja na odabir pravog proizvoda spreman potrošiti više vremena ispred prodajne police. Naravno, potrošač želi kvalitetan savjet koji će mu olakšati oda-bir i skratiti vrijeme kupovine. Primjeri takvih savjetodavnih promocija prikazani su na slikama ispod:

• savjetodavne promocije boja za kosu;

• savjetodavne promocije proizvoda za oralnu higijenu;

• savjetodavne promocije proizvoda za vrtlarstvo.

Sve gore navedene kategorije jako su složene, samo uzmimo primjer boja za kosu: koliko je različitih brandova, linija i nijansi na prodajnim policama! Uprkos nijanserima, koji su većinom dostupni na prodajnim mjestima kako bi se olakšalo odabir prave boje za kosu, velika većina potrošača sa zadovoljstvom prihvata sa-vjete koje dobije (pomoć kod korištenja nijansera, čitanje podatka na pakovanju, razumijevanje razlika između različitih linija boja za kosu, i konačno pronaže-nje i biranje pravog proizvoda). Potroša-

či žele dobiti i informacije o tome kako da određene boje za kosu koristi, miješa, primijeni, postojanosti boja, koliko do-bro pokrivaju sjedu kosu itd.

Slično je kod proizvoda za oralnu higi-jenu. Na prodajnim policama možemo pronaći mnogo različitih vrsti paste za zube, četkica, vodica, zubnih konaca, proizvoda za njegu zubnih proteza isl. Svaki od tih proizvoda ima svoju svrhu. S druge strane, potrošači imaju različite navike čišćenja zubi, različite stomatološ-ke probleme (osjetljivost, krvarenje, loš dah, ...), različite ukuse, različitih su sta-rosnih dobi... Savjetovanje kod kupovine im je zato od velike pomoći u pronalaže-nju i odabiru pravog proizvoda.

Kod savjetodavnih promocija zato je bit-no da promoter:

• savlada vještine ispitivanja, kao i aktiv-nog slušanja;

• može iz onoga šta je čuo shvatiti i razu-mjeti te napraviti sažetak potrošačkih že-lja, potreba ili problema koje želi riješiti;

• zna sve proizvode u kategoriji, kako onih svog klijenta tako i konkurencije, zna njegove koristi, prednosti, način ko-rišćenja, pravilnog skladištenja isl.;

• zna završiti prodaju nudeći potrošaču pravi proizvod koji će najučinkovitije za-dovoljiti želje, potrebe ili najbolje riješiti njegove probleme.

Savjetodavne promocije su dugoročna investicija, jer proizvođači na taj način također edukuju svoje kupce - po čemu se razlikuju određeni proizvodi ili potka-tegorije proizvoda, kako se ti proizvodi koriste i održavaju da bi osigurali opti-malne rezultate i kako mogu ubuduće pronaći pravi proizvod, da bi im kupovi-na bila lakša i ugodnija.

Da bi savjetodavne promocije bile uspješne, promoteri moraju biti kredibil-ni, vjerodostojni i vrijedni pouzdanja, što znači da moraju biti dobro informisani i edukovani o promovisanim proizvodima ili kategoriji proizvoda. Zato je, dakle, od vitalne važnosti kvalitetno obrazovanje promotera prije samog početka takvih promocija.

Naravno, moramo biti svjesni da ipak promoteri ne mogu biti stručnjaci - zato je dobro, da u slučaju želje za nekim za-htjevnijim, kompleksnijim upitom mogu ponuditi potrošaču kontakt broj ili inter-net stranicu gdje potrošač može dobiti odgovor na takvo pitanje. Na taj način savjetodavne promocije dobivaju dodatni kredibilitet.

40

inPromocijejuni 2012 www.instore.ba

PROMOCIJE- UNAPREđENJE PRODAJE NA PRODAJNOM MJESTU

Rastite, na radost potrošača! Patelina paštete

Šumi bombone Esensa

NESCAFÉ FrappeU oktobru 2010. godine Ne-oplanta je na bh. tržiste lansi-rala potpuno novu paštetu pod nazivom Patelina, koja potro-šačima nudi vrhunski ukus u jedinstvenoj i prepoznatljivoj ambalaži. Napravljena od pa-žljivo biranih i kvalitetnih sa-stojaka, prema originalnoj re-cepturi, Patelina je potrošače osvojila ukusnim zalogajima stvorenim za uživanje. Patelina se predstavila kupcima u osam

Žito iz Slovenije proizvodi širok asortiman bombona različitog ukusa oblika i boja, a glavni dis-tributer za Bosnu i Hercegovi-nu je Kreis BH d.o.o. Različiti okusi Šumi bombona osvojit će svakog ljubitelja slatkiša. U sklopu promocija Šumi bom-bona mnogi su mogli probati nove ukuse: fru fru štrumfovi, fru fru cola, lješnjak karamela, slatki štrumfovi, kiseli crvići i štrumfolandija, kao i saznati za nagradnu igru Budi pobjednik sa Šumi bombonama. Svi koji do 05.07.2012. pošalju tri kesice Šumi bombona na adresu Kre-is BH doo,Tvornička 3, 71000

Kompanija Esensa egzistira od 2002. godine. Proizvodni program sadrži više od 90 pro-izvoda:

• Specijalno formulisane dijetetske suplemente na bazi biljnih ekstrakata i sirovina prirodnog porijekla• Medicinska sredstva • Kozmetičke proizvode

Proizvodni kapaciteti obuhva-taju sljedeće oblike:

• čvrsti oblici (tablete, kapsule) • polučvrsti oblici (masti, kreme, gelovi) • tečni oblici (sirupi, rastvori)

Vrhunska kvaliteta i dobro prepoznatljiv ukus NESCAFÉ kafe svugdje u svijetu neupitan je prioritet kompanije Nestlé – najveće svjetske prehram-bene kompanije. Upravo je iz tog razloga NESCAFÉ jedna od najomiljenijih kafa i brend kojem potrošači vjeruju. Osim u toploj varijanti, šoljicu ovog

fantastičnih ukusa: jetrena, sa šunkom, pileća, pileća sa začin-skim biljem, ćureća, od tune, od tune sa kukuruzom šećercem i pašteta od lososa.

Ukoliko do sada niste probali neke od ovih ukusa, u mjesecu junu i julu u tržnim centrima ljubazne promoterke će vam ponuditi da degustirate Pate-lina paštetu i odaberete pravi ukus za vas.

Patelina, stvorena za uživa-nje!

vrhunskog napitka od sada se može naručiti i u hladnoj vari-janti - NESCAFÉ Frappe.

Degustacije su održane najpro-metnijim cafe barovima u pet bh. gradova: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla i Bihać.

NESCAFÉ Frappe idealan je napitak za osvježenje u ljet-nim mjesecima!

Sarajevo mogu osvojiti vrijedne nagrade kao što su :

• Toshiba LCD 40LV933G 40 • Toshiba tablet AT 100-100 • Toshiba Satellit C660D-1GH • 20 poklon paketa Šumi

Zato ostanite vjerni Šumi bom-bonama jer Šumi nagrađuje povjerenje.

• čajevi

15 godina iskustva u proizvod-nji garantuje kvalitet i bezbjed-nost.Kompanija Esensa je u mjesecu junu organizovala edukativne promocije u Sarajevu u poje-dinim apotekama gdje su se potrošači mogli bolje upoznati sa proizvodima, njihovim svoj-stvima i namjeni.

41

NESCAFÉ Frappe

juni 2012 www.instore.ba

Snickers

Tangerine Mandarine i Limona

Nestlé žitarice, NESCAFÉ 2in1 i Nesquik U Mercator tržnim centrima

u periodu od 22.05. do 30.06. 2012. godine organizovana je nagradna igra: Kupi 2x Snic-kers i zaigraj fudbal na jednom od 40 nagradnih stolova.

Dovoljno je kupiti bilo koja dva artikla iz Snickers asorti-mana i na računu ispisati lične podatke te isti ubaciti u bran-diranu kutiju. Izvlačenje do-bitnika održat će se u Sarajevu 17.07.2012. godine.

U svrhu promovisanja na-gradne igre u mjesecu junu je u Mercator tržnim centrima organizovana i promocija.

Poznati svjetski brend Orangi-na pod okriljem Obala Grupe d.o.o predstavio je nove okuse, Orangina Tangerine Manda-rine i Limona. Svojim vjernim obožavateljima ali i onima koji će to tek postati, Orangina je uz promotivne cijene, degustacije, te atraktivne i upačatljive patro-le, predstavila nove okuse.

Tangerine Mandarine, recep-tura je oplemenjenjena je sa 12 posto pravoga voća agru-ma, pulpom voća, s niskim postotkom šećera i CO2, bez umjetnih aroma i boja te bez konzervansa, pravi je izbor za nadolazeće vruće ljetne dane. Prave narandže i mandarine samo su dio strogo čuvane re-cepture. Prirodni okus prave mandarine u prepoznatljivoj bočici već čeka na vas.

Limona je novi jedinstveni, ni-sko gazirani sok premium kva-litete sa osvježavajućim okusom limuna i limete koji možete pronaći u većini veleprodajnih lanaca, a i u vašem omiljenom kafiću! Prilikom razvoja brenda Limona, razvojni tim se prven-stveno vodio jamstvom najviše

Mjesec juni 2012. je bio u znaku sponzorstva kompanije Nestlé. Početkom mjeseca je održan Zumba party u Centru za mlade na Grbavici, gdje je svaki sudionik imao priliku od ljubaznih hostesa dobiti sam-pling Fitness žitarica i Fitness barsa, i naravno da degusti-ra NESCAFÉ 2in1. Također, Fitness žitarice i Fitness barsi su bili sponzor i modne revije koja je održana u Importanne centru.

Ova kompanija nije zaboravila ni malu raju, tako je učestvo-

vala sa podjelom samplinga tokom sponzorstva filmova u Cinema City Sarajevo. Tokom mjeseca počelo je premijerno emitovanje filma za najmlađe, Madagascar 3 3D. Najmlađi su već prvi vikend emitovanja mo-gli uživati u Nesquik napitku i družiti se sa Nesquik zekom uz Nesquik pahuljice.Ovom prilikom pozivamo vas da u mjesecu julu posjetite Ci-nema City Sarajevo i družite se sa Nesquik zekom i uživate u Nesquik napitku, kada će se premijerno emitovati film Ice Age: Continental drift 3D.

kvalitete voćnog soka. U tom procesu pristupilo se osmiš-ljavanju posebno dizajnirane boce sa navojnim čepom koji omogućuje čuvanje kvalite-te bez konzervansa uz laganu gaziranost. U proizvodnom procesu ne koriste se aditivi niti konzervansa za pojačavanje okusa čime se jamči prirodnost proizvoda.

Jedinstvena promocija u cen-trima gradova Mostara, Sara-jeva, Banja Luke i Tuzle privu-kla je mnogobrojne poklonike poznatog brenda. Svoju bočicu prirode i osvježenja možete po-ražiti u najbližem tržnom cen-tru ili omiljenom kafiću.

42


SSI (SPONSORSHIP SUITABIlITy INDEx)

Osnovu za izračunavanje indeksa SSI predstavljaju četiri faktora koji su važni u planiranju spon-zorskih aktivnosti: 1. bavljenje individualnim sportovima, 2.

posjeta sportskim događajima, 3. praće-nje sporta na televiziji i 4. praćenje sporta u štampi. Svaki od ovih faktora u izraču-navanju indeksa SSI su pravilno ponderi-sani na način da različite aktivnosti imaju različite vrijednosti.

Vrijednost SSI je prikazana u indeksima. Svi indeksi iznad 110 upućuju na snaž-nu povezanost između korisnika brenda i pojedinog sporta, u našem primjeru fud-bala. Indeksi ispod 90 upućuju na slabu ili negativnu korelaciju između korisnika brenda i sporta.

A kako je sa odabranim brendovima na našem primjeru? Poredili smo aktuelne i manje aktuelne sponzore većih fud-balskih događaja i analizirali podatke za Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju. Carlsberg, Heineken i Continetal su brendovi koji su u sve tri države snažno povezani sa fudbalom. Jedini izu-zeci su brend Kia u Hrvatskoj i Hyundai u Srbiji gdje je po-vezanost brenda sa fudbalom ispod pro-sjeka.

S obzirom na to da je na globalnom nivou utvrđena visoka ili nadprosječna pove-zanost brendova piva i fudbala, za svaku državu smo pogle-dali kakav je lokalni položaj brendova piva. Vjerovatno ne iznenađuje zaključak da je za svaki oda-

Fudbal i brendoviU toku je Europsko prvenstvo u fudbalu te je nas u Institutu za istraživanje tržišta i medija Mediana Adria zanimalo kakav je položaj nekih brendova povezanih sa fudbalom i šire. Analizirali smo podatke prikupljene pomoću istraživanja Mediana TGI (Target Group Index) za godinu 2011. Model koji predstavljamo je SSI (Sponsorship Suitability Index) i namijenjen je za pronalaženje potencijalnih sponzora ili sponzoriranih osoba, a također je koristan i za procjenu postojećih sponzorskih partnerstava.

Autor: Institut za istraživanje tržišta i medija, Mediana Adria

brani brend piva izmjerena nadprosječna povezanost s fudbalom.

Indeks SSI sponzoru pokazuje u kojoj mjeri su korisnici njegovih proizvoda, usluga ili brendova zainteresovani za određeni sport, također omogućava upo-znavanje korisnika konkurencije i načina

kako i gdje im se približiti kroz sponzor-ske aktivnosti.

Indeks je pogodan i za drugu stranu – nosioce sponzorstva koji uz pomoć TGI podataka mogu lako pronaći nove spon-zore. Budući da je indeks SSI kreiran kao dinamičan proces, preporučuje se

kontinuirano vremensko praćenje podobnosti spon-zorstva.

Indeks SSI zavisi od broj-nih faktora – razvoja, mar-keting i poslovnih strategi-je u određenoj regiji. Kroz kontinuirano praćenje SSI možemo sagledati šta kon-kurencija radi, šta se deša-va u regiji i koje sportove prate korisnici kako bi ot-krili novi sport kao objekat sponzorstva.

Slovenija Hrvatska Srbija

POVEZANOST BRENDOVA SA FUDBALOM

IZVOR: Mediana SSI, Slovenija, Hrvatska, Srbija, 2011

121 135 146

111

111

124

137

93

122

103

149

122

105

165

108

112

139

132

82

107

129

Adidas

Canon

Castrol

Coca-Cola

Continental

Heineken

Hyundai

Kia

MasterCard

Carlsberg

106

161

108

114

127

141

93

123

112

POVEZANOST BRENDOVA SA FUDBALOM

IZVOR: Mediana SSI, Slovenija, Hrvatska, Srbija, 2011

117Laško pivo

Slov

enija

Hrv

atsk

aSr

bija

Union pivo

Ožujsko pivo

Karlovačko pivo

Pan

Jelen

Lav

121

130

135

120

128

134

SSI namijenjen je za pronalaženje sponzora i za procjenu postojećih sponzorstava.


44

istorija brendajuni 2012 www.instore.ba

COCA-COlA

Planetarna popularnostVeć 126 godina simbol je vrhunskog osvježenja i inovativnosti. Vremenom je postala najvrijedniji brend na planeti.

Čuveni napitak pronašao je svoje mje-sto u milionima domova širom svije-ta, ali i u umjetnosti, muzici, fi lmu,

modi, gdje je bio inspiracija mnogima. Brojni poznati muzičari, glumci, slikari, dizajneri i sportisti već decenijama uče-stvuju u Coca-Cola kampanjama, što je svakako doprinijelo planetarnoj popu-larnosti ovog brenda. Svojim kvalitetom, ali i inovativnim kanalima komunikacije, atraktivnim nagradim igrama i oglasnim kampanjama, Coca–Cola je pronašla put do domova mnogih porodica u 206 ze-malja svijeta.

Kako je „rođen“ brend?

A, sve je počelo davne 1886. godine u Atlanti. Njen tvorac, apotekar John Pemberton, napravio je sirup i pomije-šao ga sa gaziranom vodom. Prodaja je u početku bila prilično slaba, samo devet čaša dnevno. Kako tada nije postojala mogućnost reklamiranja, Pemberton se dosjetio da dijeli besplatne uzorke

Oglas osmišljen za 4. juli, kojim se pozivaju potrošači da se na vrijeme snadbiju dovoljnim količinama Coca-Cole

Zbog loše prodaje u početku, potrošači su dobijali kupone kojim su kupovinom jedne čaše ostvarivali pravo na još jednu gratis

Coca–Cola napitaka. Pored toga, po-trošačima je bio obezbijeđen specijalni kupon kojim su pri kupovini jedne čaše ostvarivali pravo na još jednu gratis. U to vrijeme to je bio jedan od najinova-tivnijih vidova prodaje. Čarolija koja je počela u Atlanti 8. maja te 1886. polako, ali sigurno, je osvajala cijeli svijet da bi Coca-Cola vremenom postala najpopu-larnije i najprodavanije bezalkoholno piće, čija je „tajna formula“ i dalje stro-go čuvana tajna.

Na tlo Starog kontinenta, Coca–Cola je stigla 1920. godine, najprije u Fran-cusku, gdje je otvorena prva punionica u Europi, da bi par godina kasnije „fa-brike radosti“ počele da niču od zemlje do zemlje. Više od jednog vijeka, ovaj brend se vezuje za radost, optimizam i pozitivnu energiju i neizostavni je dio

različitih okupljanja, slavlja, praznika. Upravo veliki doprinos proslavi novo-godišnjih praznika dala je Coca–Cola, kreirajući Deda Mraza kakvog ga svi danas poznajemo. Davne 1930. godine ovaj simpatični dedica je dobio današnji lik i odijelo po kome je globalno poznat.

Coca–Cola i oglašavanje

Prvi televizijski spot u kome je reklami-rana Coca–Cola emitovan je 1950. go-dine na Dan zahvalnosti, kada je samo nekoliko gradova u Americi imalo te-levizijski signal. Ubrzani razvoj medija donio je opštu popularnost brenda na cijeloj zemaljskoj kugli, a Coca–Cola je počela kontinuirano da osmišljava nove kampanje, svaki put plasirajući nešto inovativno i zanimljivo. Zapažen uspjeh postigle su kampanje Sign of Good Taste,


Oglas povodom pedesetogodišnjice

Be Really Refreshed i Things Go Better with Coke!. Ključni trenutak u oglaši-vačkoj istoriji ovog brenda, dogodio se 1969. sa kampanjom I’d Like To Buy The World A Coke, čiji je istoimeni džingl iza-zvao nezapamćeno interesovanje publi-ke, pa je objavljen i kao singl. U kratkom roku je dospio na prvo mjesto britanske i američke top liste, preveden je na ne-koliko jezika, dok je prihod od prodaje singla doniran u dobrotvorne svrhe.

Početkom devedesetih godina prošlog vijeka, u kampanjama su počele da se ističu poruke sreće i radosti. Globalna kampanja The Coke side of life, početak je promocije Coca–Cole kao brenda koji donosi radost, brenda koji je svakodnev-no dio porodičnih trpeza kao omiljeno

piće svih generacija. Nastavak ove vrlo popularne kampanje je Open happiness (Otvori za radost) koja je aktuelna svuda u svijetu.

Brend prisutan u svim sferama

Sredinom prošlog vijeka, Coca–Cola je često bila izvor inspiracije mnogim umjetnicima, koji su svojim radom utjecali na njenu popularnost koristeći prepoznatljive simbole da bi približi-li umjetnost široj publici. Coca–Cola je postala pop – ikona 20. vijeka, jer je bila glavni motiv jedne od najpopular-nijih slika Andy Warholla – 210 Coca–Cola Bottles, kao i slike Green Coca–Cola bottles. Čuvena kontur boca, koja je oka-rakterisana od strane dizajnera kao naj-bolje oblikovana stvar na svijetu pored jajeta, ovjekovečena je na djelima ovog svjetski poznatog umjetnika.

Osim u pop-artu Coca-Cola je dala svoj lični pečat i u drugim sferama umjet-

Svakodnevno 1,7 milijardi puta neko u svijetu posegne za jednim od proizvoda iz Coca-Cola asortimana. To potvrđuje omiljenost ovih brendova kod potrošača.

nosti, književnosti, filmu, modi i muzi-ci. Mnogi sonogovi koji su korišćeni u reklamnim spotovima Coca–Cola kam-panjama postali su dio svjetske baštine popularne muzike, a svojim autorima donijeli su slavu i prepoznatljivost. Re-klamne songove su snimali samo naj-poznatiji pjevači i bendovi, poput The Seekersa, Toma Jonesa, Arethe Fran-klin, Raya Charlesa, The Supremesa, Roya Orbisona, Nancy Sinatre, Marvi-na Gayea, Christine Aguilere i mnogih drugih. Zapaženu saradnju Coca-Cola je ostvarila sa britanskim elektron-skim sastavom Faithless, a 2010. godi-ne posebno se istakao somalijski reper K’Naan promotivnom himnom FIFA Svjetskog fudbalskog prvenstva u Južnoj Africi - The Wavin’ Flag. Coca-Cola je upravo na njegovom primjeru pokazala kako u svoje kampanje rado uključuje i mlade, perspektivne talente koji su na početku karijere.

Istorijat Coca-Cola boce

46

istorija brendajuni 2012 www.instore.ba

Coca–Cola je imala veliki utjecaj i na modu, pa je u kampanji Tribute to fashi-on, ostvarena saradnja sa najpoznatijim imenima visoke mode, kao što su Karl Lagerfeld, Roberto Cavalli, Gianfranco Ferré, Donatella Versace, kao i sa mod-nim kućama Armani i Moschino, koji su obukli Coca–Cola Light u novo odijelo.

Coca–Cola je prisutna i u sportu, jer su redovna fizička aktivnost, rekreacija i sport preduslov zdravog života. Orga-nizujući i podržavajući mnoge sportske događaje širom svijeta, Coca–Cola na-stoji da motiviše ljude da budu fizički aktivni u cilju očuvanja svog zdravlja. Već decenijama Coca–Cola i fudbal uje-dinjuju ljude širom planete. I ove godine kompanija Coca-Cola je sponzor Eu-ropskog fudbalskog prvenstva EURO 2012, koje se održava u Poljskoj i Ukra-jini. Coca-Cola podržava profesionalni fudbal više od 70 godina, a zvaničnu saradnju sa FIFA-om započela je 1974. godine. Osim fudbalskih takmičenja, još

Davne 1930. Coca-Cola je kreirala Deda Mraza kakvog ga svi danas poznajemo

Pošto je osvojila zemlju, Coca-Cola je 1985. godine otputovala u svemir

Počeci stvaranja brenda

od 1928. godine, Coca–Cola je najsta-riji partner Olimpijskih igara, a često je i sponzor prijenosa različitih sportskih manifestacija širom svijeta.

Pošto je osvojila Zemlju, Coca – Cola je 1985. godine otputovala u svemir sa astronautima Challangera, u posebno dizajniranoj limenci, koju je moguće koristiti u bestežinskom stanju. Milioni ljudi širom svijeta su videli astronaute kako ispijaju napitak iz već dobro po-znate crvene limenke.

Coca–Cola u BiH

Prva Coca-Cola u Bosni i Hercegovini proizvedena je 1975. godine. Coca-Cola HBC d.o.o Sarajevo posluje u našoj ze-mlji od 1996. godine. Sjedište kompani-je je u Sarajevu, kao i punionica kojom su pokrivene potrebe bh. tržišta.

Prošle godine obilježen je 125. rođen-dan Coca–Cole i tim povodom or-ganizovana su brojna iznenađenja za potrošače, baš kao što se i očekuje od

najvrijednijeg brenda na planeti - bren-da sa harizmom. Uz inovativne kanale komunikacije i prije svega, poruke opti-mizma i radosti, potrošači najvrijednijeg brenda na svijetu, tek mogu da očekuju iznenađenja koja predstoje.



logistika

TEHNIKA KOJA OMOGUćAVA BRzU DOSTAVU

Ciklusi naručivanja, koji su trajali po nekoliko dana, stvar su proš-losti. Danas je sasvim normalno da se naručena isporuka unutar jednog dana pripremi, otpremi i

preko cross dockova po cijeloj zemlji do-stavi do kupca. Brzina je ključna, a cross docking je tehnika koja je omogućuje. Možda je stara skoro kao i klasično skla-dištenje, ali svakako zaslužuje dodatnu pažnju.

Postoje različite definicije cross dockinga. Jedna od najpotpunijih je da je to proces u kojem se proizvod koji je dopremljen, sam ili konsolidovan s ostalim proizvo-dima koji imaju isto dostavno mjesto, otprema u najkraćem mogućem roku, a da ne ulazi u prostor dugotrajnog skladi-štenja. Osim znanja o prirodi proizvoda i o karakteristikama dostavnih mjesta, potreban je informacioni sistem koji op-timizuje upotrebu odgovarajućih dostav-nih vozila.

Tri su ključne karakteristike koje definišu cross docking:

• Vrijeme boravka proizvoda na prije-mnim, odnosno otpremnim rampama mora biti što kraće moguće. Iako je to najčešće manje od jednog, u nekim slu-čajevima traje i nekoliko dana. Tada se proizvod obično konsoliduje s drugim proizvodima za, na primjer, dostavu koja se obavlja jednom sedmično.

• Nakon prijema, proizvod ide u otpre-mnu zonu ili pravo u zonu sortiranja, ali nikada ne ide na depozitne ili rezervne skladišne lokacije.

• Sve to treba da pokrije sistem pomo-ću kojeg će se upravljati svim potrebnim informacijama o dolasku proizvoda na cross dock, i na optimalan način osigurati dalju dostavu.

Cross dockingJedna od najpotpunijih definicija je da je to proces u kojem se proizvod koji je primljen, sam ili konsolidovan s ostalim proizvodima koji imaju isto dostavno mjesto, otprema u najkraćem mogućem roku, a da ne ulazi u prostor dugotrajnog skladištenja.

Autor: zoran Kokanović

Dobavljač proizvod za dostavu može da pripremi na dva osnovna načina. Dolazi grupna količina proizvoda, u rinfuzi da bi se unutar komisione zone posebno pripremala za svako pojedino dostavno mjesto. Takav način se naziva break bulk cross docking ili intermediate handling cro-ss docking. U drugom slučaju proizvod je odmah pripremljen za konačnu dostavu, na paleti ili u posebno pripremljenoj ku-tiji. Takav način nazivamo pre-packed cross docking. U praksi ćemo se najčešće sresti s kombinacijom oba načina.

Pobjednička kombinacija

Svaki uspješan cross docking model se sa-stoji od šest osnovnih elemenata:

1. Pravi proizvodi

Postoje proizvodi koji su pogodniji za ovakav način rada. To su prije svega osjetljivi, svježi proizvodi skloni brzom kvarenju, odnosno mijenjaju svojih ka-rakteristika. Zatim tu su i promotivni proizvodi, odnosno proizvodi koji su prvi put pojavljuju na tržištu. Također, tu su i proizvodi koji imaju ujednačenu potra-žnju, pa se narudžbe mogu predvidjeti s velikom tačnošću. Tu su i proizvodi opremljeni RFID pločicama, spremni za prodaju. Na kraju tu su i unaprijed pri-premljene pošiljke s više proizvoda po narudžbinama krajnjih kupaca.

2. Pouzdani dobavljači

Za uspješan proces bitna karika su do-bavljači, koji su sve vrijeme u mogućno-

sti da obezbijede odgovarajuću količinu traženog proizvoda, u tačno određeno vrijeme, kada je potrebno. Ti dobavljači su sve vrijeme u kontaktu, i pružaju sve potrebne povratne informacije. Ukoli-ko su dobavljači proizvode pripremili za kupca, sam prijem i otprema će biti brži i uz minimalnu manipulaciju.

3.Odgovarajući trošak

Kako bi strategija bila uspješna i isplativa, potrebno je proanalizirati cijeli proces i napraviti kvalitetnu analizu troškova. To bi trebalo da omogući upravljanje siste-mom s prihvatljivim i realnim povratom investicije.

4.Pravi tim

Nosioci procesa su ljudi koji prepoznaju prednost brzog upravljanja proizvodima u odnosu na klasično skladišno poslova-nje. Konstantnim praćenjem poslovanja, unapređuju model rada. Osim toga, to su i ljudi koji uspješno pregovaraju i sarađu-ju i s dobavljačima i s kupcima.

5.Odgovarajući robni tok

Za uspješno funkcionisanje robnog toka neophodna je prava kombinacija pro-stora, transporta, opreme, i samog ope-rativnog izvođenja. Ukoliko je potrebno sortiranje, važan je dizajn radnog proce-


sa, kao i pravilan izbor opreme. Modular-nost i prilagodljivost prostora je nužnost, bilo da se radi o čistoj cross docking ope-raciji ili o kombinaciji s klasičnim skla-dišnim poslovanjem. Transport u svakom trenutku treba da pruži brzu i efikasnu podršku operacijama svih partnera uklju-čenih u robni tok.

6. Pouzdan informacijski tok

Podloga za idealnu cross docking ope-raciju je vremenski usklađena i precizna razmjena informacija između partnera. To je nužno potrebno operateru, kako bi mogao da uskladi vremena i količine proizvoda na ulazu, s otpremnim vreme-nima, s ciljem zadovoljavanja potražnje korisnika usluge.

Vrste cross dockinga

Proizvodni cross dockingDobavljači materijala, proizvođači polu-proizvoda ili komponenti proizvoda, od-nosno dobavljači isporučuju u unaprijed dogovoreno vrijeme, tačno određenu ko-ličinu. S obzirom na to da se ovaj proces najčešće povezuje s JIT (just in time; tač-no na vrijeme) obično su prostori kon-solidacije u blizini proizvodnih pogona, unutar 10 kilometara.

Distributivni cross dockingNajčešće se koristi kad postoji klaster malih proizvođača komplementarnih proizvoda, čiji se proizvodi objedinjuju i pripremaju za dalji korak u lancu snab-djevanja.

Maloprodajni cross dockingProizvodi se primaju na ulaznim rampa-ma i odlažu direktno na izlazne rampe, gdje mogu da se konsoliduju s ostalim proizvodima za isto prodajno mjesto. To su najčešće unaprijed pripremljene grupe proizvoda, često na stalcima ili na paletama, koje se, po prijemu na prodaj-nom mjestu, stavljaju direktno u proda-

ju. Druga grupa proizvoda su proizvodi s velikim volumenima ili sezonski proi-zvodi na početku sezona, koji se po pri-jemu brzo pripremaju unutar skladišta uz izbjegavanje skladištenja.

Transportni cross dockingOvo je tipičan način rada za kurirske ko-panije, odnosno pošte. Roba se prikuplja i sortira po unaprijed definisanim geo-grafskim zonama, i zatim otprema po de-finisanim rutama vožnje.

Privremeni (povremeni) cross dockingGore navedeni načini korišćenja opisu-ju cross docking kao uobičajenu poslovnu praksu. U stvarnom poslovnom rješenju, proces se može koristiti na privremenoj, odnosno povremenoj osnovi. U tom slu-čaju, ne postoji unaprijed određena gru-

KORISTI PREPREKE

ubrzavanje robnog toka i povećanje koeficijenta obrtaja

teško je definirati prave proizvode

smanjivanje troškova manipulacije nedovoljno pouzdani dobavljači

kvalitetnije upotrebljavanje opreme

otpor dobavljača prema dručijem načinu rada

smanjenje potrebe za prostorom nekvalitetan informacijski sistem

smanjenje oštećivanja robe u radnom procesu

strah od nedostatka robe zbog nepostojanja klasične zalihe

smanjenje gubitaka i propadanja robe zbog izbjegavanja klasičnog skladišta

neadekvatan postojeći skladišni prostor

smanjivanje administrativnog posla

problemi postizanja sinhronizacije ponude i potražnje

pa proizvoda za specifični vremenski pe-riod. Obično se ova metoda koristi kako bi se popunili raspoloživi transportni ka-paciteti s proizvodima koji su došli van uobičajenog rasporeda dostave ili za brze promotivne aktivnosti, unutar klasičnog skladišnog načina rada.

Na krajuIako je cross docking u teoriji jednostavan proces koji donosi brojne koristi, nekvali-tetna priprema kod uvođenja i podcjenji-vanje izazova, odnosno prepreka, može da dovede do potpunog urušavanja robnog toka, gubitka povjerenja kupaca i dobav-ljača, a samim tim i do poražavajućeg po-slovnog rezultata. Sam proces planiranja može biti vrlo mukotrpan i vrlo kompli-kovan, ali koristi su neizmjerno veće.


inKonferencije

Dobar dan za branding u BiH

Redakcija InStore magazina je pri-sustvovala Branding konferenciji, koju već drugu godinu za redom

organizuje agencija Via Media. Tema ovogodišnje konferencije bila je Brand Index. O brandu, njegovoj tržišnoj vri-

jednosti te kako je izmjeriti, u cjelod-nevnim izlaganjima i predavanjima, me-nadžeri mnogih lokalnih kompanija, koje su prisustvovale konferenciji, imali su priliku edukovati se o ovom jako bitnom elementu poslovanja. InStore magazin imao tu čast biti jedan od medijskih par-tnera ove manifestacije.

Oslanjajući se na uspješnu prošlogodiš-nju konferenciju, koja je u fokusu imala razvoj brandova, Druga branding kon-ferencija bila je u znaku mjerenja brand indeksa, pa su tako teme predavanja i pa-nel diskusija, između ostalog bile: „Kada re-brandirati, a kada ugasiti brand?”, “Usponi i padovi brandova”, “Povećanje prodaje i borba za poziciju na policama”. Stolice u publici, njih oko 200, popunili su predstavnici uspješnih bh. kompanija, kreatori mišljenja u oblasti brandinga, predstavnici regionalnih kompanija, ali i najbolji studenti relevantnih oblasti.

Ući u srce potrošača

Među uvaženim predavačima koji su

U SARAJEVU ODRžANA DRUGA BRANDING KONFERENCIJA

Druga branding konferencija, u organizaciji komunikacijske agencije Via Media, pod motom Čiji je veći, brand index, održana je 15.06. u Sarajevu. Konferencija je okupila veliki broj predstavnika regionalnih brandova i stručnjake iz oblasti komunikacije, brandiranja i istraživanja.

Pripremila: zlata Karkin, [email protected]

podijelili svoje stručno znanje i busine-ss iskustvo bili su slovenački ekspert za branding - Mitja Tuškej, koji je svoje izlaganje bazirao na analizi dva lidera u auto industriji- Peugeot i VW. Prvi je u zadnje četiri godine izgubio najviše. Na pogrešan način su pokušali povećati tr-žišni udio. Naime, pokušali su privući muškarce da kupuju automobile koji već

godinama važe za tipično ženski brend. Peugeot je romantičan, lijep, simpatičan. Taj zaokret u brend strategiji doveo je do velikog pada u prodaji, a iz razloga što se potrošač više nije mogao identifikovati sa brendom. Sa druge strane, najbolje per-cipiran, najstabilniji, najjači i najfokusira-niji brand u periodu od 2009.-2011. go-dine bio je VW. Tipično je muški brand, u koji je ulagano u jačanje pozicije a ne u repoziciju brenda. Tuškej je svoje izlaga-nje zaključio porukom: „Fokusirajte se na to što jeste, a ne na to što se vama čini da ustvari jeste“.

Nakon ovog zaista zanimljivog izlaga-nja uslijedila je panel diskusija Osuđen na uspjeh. Marketing Activation Mana-ger kompanije Coca Cola, Lejla Zorlak, ovom prilikom je izjavila kako je za ovu kompaniju, koja postoji 126 godina i pri-sutna je na 206 tržišta širom svijeta, tajna uspjeha stalna komunikacija sa kupcem. „Da bi stvorili uspješan brend, morate ući u srca i svijest potrošača“.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univer-

ziteta u Sarajevu, Nenad Brkić, osvrnuo se na uvozno-izvoznu politiku naše ze-mlje riječima: „Mi ne uvozimo vodu, mi uvozimo brend. S druge stane, BiH izvozi proizvode a ne brendove“. Brkić ističe da nije dovoljno imati proizvod. Da bi pro-izvod postao brend, on mora imati priču, ideju, obećanje i emociju. Po njemu lju-bav je dvosmjeran koncept- proizvođač

mora voljeti nas, da bi mi voljeli proi-zvod. Na kraju Brkić je zaključio: „Ako niste brend, onda ste roba!“.

Panel diskusija u kojoj su učestvovali Mi-loš Stojisavljević (Beohemija Business Group), Sead Bašić (Henkel BH), Re-šid Muratović (InStore), te predstavnici kompanija Vispak Adis Hasaković i Klas Jasmin Muminović, počela je tako što su učesnici pokušali sjesti na jednu stolicu. Time su simbolično ilustrovali gužvu na polici što je bila i tema diskusije. Uče-snici su se složili sa konsatacijom koju je iznio glavni i odgovorni urednih bh.


InStore magazina: „Potrošač je vlasnik po-lice i brenda. Samo je jedna stolica, i samo je jedna polica“. Sead Bašić istakao je značaj Category managementa a svoju tvrdnju da uvijek postoji neko ko je cjenovno konkurentniji od vas, potkrijepio je slu-čajem iz prakse. Naime, kompanija Tata Motors na tržište Indije lansirala je ultra povoljna vozila Nano, čije se cijene kreću između 1.000-2.000 dolara. Ovaj jeftini automobil je za kratko vrijeme sa indij-skih prenapučenih cesta gotovo istisnuo motocikl, koji je do tada bio porodično prevozno sredstvo. Međutim, Bašić je na-dalje istakao i tvrdnju da dugoročno me možete pobijediti cjenovno, proizvodu morate dati dodatnu vrijednost. Ovim primjerom potvrđena je konstatacija da ukoliko imate proizvod, morate ga lan-sirati i na druga tržišta. U protivnom, takav brend će zasigurno propasti. Ovaj primjer se može primijeniti na bh. tržište koje je premalo da bi se moglo uspješno djelovati lokalno. Mora se razmišljati

šire. Zaključeno je da je ulaganje u brend investicija, a ne trošak.

U izlaganju predstavnika agencije za ana-lizu tržita GfK iz BiH i Hrvatske, Elma Pašić je izjavila da je za uspjeh i rast brenda ključna inovacija.

Izađite iz kutije!

Učesnici su se kroz dvije kreativne radi-onice, panel diskusije i case study mogli uvjeriti kako se marketinškim naporima uloženim u upravljanje brendom može povećati njegova vrijednost.

“Ovo je sjajna konferencija, kao i ideja da se pitanje izgradnje brandova stavi na dnevni red kompanija, marketinških organizacija, te univerziteta. Otvoreno smo razgovarali o primjerima uspješnog brendiranja kao i o preprekama za bolje upravljanje brendovima u bh. kompanijama. Vjerujem da će konfe-rencija donijeti korisne zaključke za mnoge koji rade u marketingu i brendingu, kao i za nas koji to predajemo studentima na univer-zitetu”, kazao je profesor Brkić.

A na kraju...TJ Walker

Via Media je u saradnji sa Media Res, na konferenciji promovirala knjigu Taj-na javnog nastupa, uglednog američkog trenera za nastupe i odnose sa medijima TJ Walkera. Zanimljivo je da je ovaj ek-spert za komunikacije pripremao za javni nastup Baracka Obamu na prošlim ame-

ričkim izborima. TJ Walker se na Bran-ding konferenciju uključio video linkom u panel diskusiju.

Direktorica komunikacijske agencije Via Media, Vesna Beganović, zatvorila je konferenciju riječima: „Svaki brand ima svoju tržišnu vrijednost, ali mnoge kompa-nije ne znaju u čemu se ta vrijednost nalazi, niti kako je izmjeriti. Branding konferencija je način da se brandingu da važnost koja mu pripada. Nema vremena za hvalospjeve i če-stitanja, idemo dalje - pred nama je dug put u razvoju i rastu naših brandova. Od ovog momenta već razmišljamo o detaljima konfe-rencije za naredne dvije godine“.

Razmijenjena poslovna iskustva, ideje za unaprijeđenje brendova i ostvareni kon-takti za regionalnu saradnju potvrđuju da je ovo bio zaista dobar dan za branding u BiH.

52

licem u licejuni 2012 www.instore.ba

Potrebno je poboljšanje statusa domaćeg potrošača Mirsad Omić, voditelj prodaje za BiH, Eurocompany99 i Esed Musić, direktor Voćara d.o.o., za magazin InStore dali su odgovore na pitanja: kakav je bh. potrošač, da li su privatne robne marke prijetnja domaćim brendovima, kakve su marže u BiH te što očekuju od ulaska Hrvatske u EU. Pitali smo ih još na kojim su sve tržištima zastupljeni i kakvi su im planovi u budućem radu.

Razgovarala: Martina čavara

• Opisati bh. potrošača u pet riječi je veoma teško i nezahvalno iz razloga što u ovoj situaciji tranzicije, ne samo BiH nego i regionalnog tržišta, sive ekonomi-je, nezaposlenosti, recesije i drugih deša-vanja na tržištu, ponekad imam osjećaj da prosječni bh. kupac, u momentima ide čak i ispred očekivanja nas proizvođača i distributera u pogledu svjesnosti i edu-ciranosti kod prepoznavanja kvalitetnih proizvoda. Što je svakako pozitivno, gle-dajući iz perspektive naše kompanije, koja je već usvojila sve potrebne standarde za izlazak na EU tržište. Moje mišljenje je, da na nivou države BiH, mi proizvođači kroz sve moguće medije bi trebali puno više ulagati u kampanje za podizanje ni-voa svijesti potrošača u segmentu kupo-vine domaćih proizvoda.

• Imajući u vidu da EUROCOMANY99 već radi više projekata robne marke na tržištima BiH, Hrvatske, Srbije, Makedo-nije i jedan projekt koji je u početnoj fazi za EU tržište, naše su procjene od samog početka pojavljivanja robnih marki takve da se takav vid poslovanja ne može niti u jednom momentu zaobići, iz razloga što je na navedenim tržištima taj fenomen manje izražen nego na svjetskom nivou. Ono što svakako predstavlja problem u navedenim projektima je to što naše tr-žište koje je u tranziciji nema standarde u pogledu marži, tako da je veoma sužen prostor kod usuglašavanja usluga u pro-izvodnji robnih marki, a da se istovre-meno ne naruši kvalitet proizvoda koji je izgrađen kod potrošača.

• Pošto je naše tržište takvo kavo jeste, u pogledu nedovoljne uređenosti, nelojal-ne konkurencije, turbulencije cijena siro-vina i energenata i sl., za svaku ozbiljnu kompaniju koja ima dugoročne planove i koja ima zadane standarde u pogledu kvaliteta svojih proizvoda, maržovnu po-

litiku je veoma teško de-finirati. Sljedeći problem koji se javlja je to da zbog velikih odstupanja u pri-mjeni stope marže na neke prehrambene pro-izvode imamo situaciju da jedan te isti proizvod prodat pod istim uslovi-ma ima znatna odstupa-nja u maloprodajnoj cije-ni, u zavisnosti kod kojeg trgovca se nalazi.

• Sama činjenica da će hrvatski proizvođači usvajanjem svih standar-da koji su potrebni za EU tržište automatiz-mom imati i povećanje troškova poslovanja a što će neminovno imati utje-caja i na povećanje cije-na njihovih proizvoda kako na svom tako i na našem tržištu na neki na-čin stvara samo bh. pro-izvođačima koji su veza-ni isključivo za domaće tržište. Pošto EURO-COMPANY99 već ima ostvarenu saradnju na regionalnom i dijelu EU tržišta i ima već usvojene sve potrebne standarde za navedena tržišta, naše procjene su, da kada bi se poboljšao zakonski okvir kod izvoza proizvoda čak moglo unaprijediti poslovanje sa ulaskom Hrvatske u EU.

• Pored toga što su proizvodi EURO-COMPANY99 prisutni na cijelom tr-žištu BiH, trenutno smo prisutni i na tržištima Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije te na dijelu EU tržišta. Što se tiče iskoraka na nova tržišta naši su planovi svakako orijentisani na zaokru-ženju poslovanja na ex-Yu i istovremeno proširenje saradnje sa EU tržištem.

• EUROCOMPANY99 u protekle tri godine je imalo veoma značajnu inve-sticiju -kupovina zemljišta u površini 25.000 m2, izgradnja nove poslovne zgrade u Ljubuškom na površini od cca 8.000 m2 te nabavka i modernizacija opreme za preradu, orašasth plodova, suhog voća, suhog egzotičnog voća, sje-menki, mahunarki, žitarica. Naši planovi u smislu investicija u narednom periodu u poslovanju su usmjereni na organizaci-ju proizvodnje, otkupa i prerade domaćih proizvoda i plasmana istih na tržišta sa kojima trenutno poslujemo.

Mirsad Omić, voditelj prodaje za BiH, Eurocompany99


• Bh. potrošač je snažan razlog našeg po-stojanja. Nalazi se u izobilju ponuđenih proizvoda, ne primjenjuje svoj zakon o zaštiti potrošača protiv trgovaca te na-žalost, ne posjeduje snagu kao potrošači iz država EU, što predstavlja osnovnu ekonomsku snagu društva. Nije dovoljno educiran u pogledu znanja o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda, deklarisanju proi-zvoda, ne koristi zaštitu tržne inspekcije.

• Da, privatne robne marke svakako predstavljaju prijetnju, ali ne i opasnost. Vlastita robna marka je proizvod koji ima nesumnjivo dobar kvalitet, nižu cijenu i osiguranu prodaju kroz svoje trgovine. Razvojem privatne robne marke trgovač-ki lanci upravljaju zahtjevima potrošača te eliminišu identitet proizvođača. U ova-kvoj ponudi nema mjesta za proizvođače koji nemaju izgrađen vlastiti brend. Da bi održali svoj biznis, primorani su pro-izvoditi robnu marku za trgovca. Trgov-ci smanjuju prodaju brendiranih skupih proizvoda radi visokih cijena a prednost daju svojim robnima markama. Brendira-ni proizvodi su potrebni radi privlačenja kupaca, a robne marke radi postizanja profita. Ostao je mali prostor u ponudi za ostale “no name” proizvođače.

• Voćar d.o.o. je uglavnom fokusiran na prodaju proizvoda trgovačkim lancima koji imaju veliki broj trgovina i njima sličnim kompanijama. Marže koje zara-

čunavaju vodeći trgovački lanci su visoke i definisane poslovnom politikom koju djelimično ograničava konkurencija. Kreću se i do visokih 35 posto. Međutim, ima proizvoda na kojima trgovci svjesno ne zaračunavaju maržu ili je ona niska, a ti proizvodi privlače potrošač. Ali, marže se zaračunavaju da se obezbijedi bruto profit, a čisti profit se ostvaruje kroz za-računavanje usluga “marketinških aktiv-nosti” od strane trgovačkih centara. Na taj način ostvaruju enormno visoke čiste zarade kroz izdavanja u zakup prodajnih polica, naplatu pozicioniranja proizvoda, ulistavanja novih proizvoda i organizova-nje kataloških akcija.

• Lijep osjećaj je imati za susjeda drža-vu koja je članica EU. Hrvatska je bila maksimalno orijentisana ka ispunjenju uslova za ulazak u EU i to je postigla. Za neke proizvođače će to biti otežavajuća okolnost, a za neke neće imati utjecaj. U našem slučaju, mi već poslujemo sa ne-koliko kompanija iz RH i ne očekujemo poteškoće u nastavku saradnje sa svojim kupcima. Poteškoće mogu biti više teh-ničke prirode, jer će RH biti ulazna vrata za treće zemlje. Pojavit će se gužve na graničnim prelazima. Nama kao proizvo-đačima hrane, hrvatsko tržište je intere-sna sfera. Problemi za druge proizvodne grupe ulaskom Hrvatske u EU mogu biti bolni i za taj propust okrivljujem državne

Esed Musić, direktor, Voćar d.o.o.

organe BiH koji u pregovorima sa Hr-vatskom i Europskom Komisijom nisu na najbolji način zastupali interese privrede BiH.

• Naša osnovna preokupacija je uvijek bila usmjerena na izvoz. Danas posjedu-jemo kompanije u Ljubljani i Beogradu, što govori da smo svoju prodaju usmjerili na zapadno tržište, od Švedske, Holandi-je, Njemačke, Švajcarske i Slovenije, do Hrvatske, Srbije i ostalih južnih država. Pokušavamo biti konkurentni, udovoljiti zahtjevima kupaca. Trenutno smo anga-žovani na razgovorima da svoje proizvo-de plasiramo na rusko i tursko tržište. Posjedujemo sve potrebne resurse za kupce iz ovih zemalja i nadam se da ćemo u tome uspjeti.

• Dosadašnji naš razvoj pratila su razna investiranja. Naročito su bila primjetna u investiranje u nove proizvodne opre-me, proizvodnih i skladišnih kapacite-ta, transportnih sredstava, investicije u dizajn proizvoda, reklame, investicije u zaštitu intelektualne svojine-žiga i dr., a trenutno je u realizaciji investicija u pro-izvodnju čokoladiranih proizvoda. Tre-nutno svoju proizvodnju organizujemo na površini od 16.000 m2, od čega 4.000 m2 čine proizvodni pogoni, 5.000 m2 čine skladišni prostori a ostatak predstavlja potrebna infrastruktura i poslovni krug.


FUNKCIONAlNOSTI MAlOPRODAJNOG SOFTVERA

Dobar softver ima mogućnost pružanja obilja kvalitetnih informacija o poslovanju i mogućnost izvještavanja

Poslovna inteligencija

u maloj radnji: za lakše poslovanje

Uprirodi mog posla je da često razgovaram sa vlasnicima i direktori-

ma maloprodajnih kompanija. Naravno, tema naših razgovo-ra je uvijek upotreba kompju-tera u maloprodaji, i načini na koji dobar kompjuterski pro-gram može da olakša, ubrza ili pojeftini rad.

Iz tih razgovora sam naučio ovo: kada razmišljaju o funk-cionalnostima maloprodajnog softvera, vlasnici i menadžeri radnji prvenstveno imaju na umu pomoć softvera prilikom unosa i promjena podataka, kao i pomoć prilikom same prodaje. Drugim riječima, ono što oni očekuju da dobiju od dobrog maloprodajnog pro-grama su dvije funkcional-nosti: da im smanji greške (prilikom unosa i promjene podataka), i da im uštedi vri-jeme (vrijeme potrebno za obavljanje svih tih procesa, kao i dragocjeno vrijeme na kasi – da se smanji čekanje kupaca).

Ono na šta bih želio da skre-nem vašu pažnju je treća, jed-nako važna funkcionalnost dobrog softvera–mogućnost

Autor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, logosoft

pružanja obilja kvalitetnih in-formacija o poslovanju, mo-gućnost izvještavanja.

Zašto je potrebno imati do-bre izvještaje o poslovanju?Dobar kompjuterski program zapamti bukvalno svaku akciju koja je u njemu izvedena. To nam omogućava da o svom poslu imamo ogromnu koli-činu podataka. Međutim, da bi se u tom moru podataka snašli, potrebno je te podat-ke organizovati na ispravan način, isfiltrirati ono što nam je važno i predstaviti ih na pregledan način. To je proces kojim od gomile podataka na-staju za nas korisne informa-cije, koje nam se prezentiraju u formi različitih poslovnih izvještaja.

Za šta nam služe ti izvještaji? Prije svega, pojačavaju našu sposobnost sagledavanja situ-acije i brzog snalaženja u tre-nutnim uslovima na tržištu. Drugim riječima, ukazujući nam na šanse, ali i na opasno-sti u našem trenutnom poslo-vanju, pomažu nam u procesu donošenja poslovnih odluka.

Ovaj proces prikupljanja in-formacija putem softvera i donošenja odluka na osnovu njih ima i svoj naziv – poslov-na inteligencija.

Kakvi izvještaji postoje?Najbrojniji izvještaji u svakom maloprodajnom softveru su oni o robi. Možemo ih podi-jeliti na osnovne i napredne, gdje bi osnovni izvještaji bili: pregled prodaje, marže, vra-ćene robe, zaliha, kao i kartice artikala. Napredni izvještaji bi, između ostalih bili oni o arti-klima na popustu, naručivanju robe, dnevnoj prodaji, o arti-klima bez prodaje, izvještaj o statistici prodaje (u procenti-ma, po danima ili po satima).

Vrlo važni i često korišteni su i izvještaji o finansijama: dnev-ni izvještaj prodaje, izvještaj o pazaru po sredstvima plaćanja, o porezima, o potraživanjima/dugovanjima kod kupaca i do-bavljača. Dobar primjer na-prednog finansijskog izvješta-ja je izvještaj o nerealizovanim čekovima (ako se roba prodaje na odloženo).

Izvještaji se prave i o pona-šanju naših kupaca, zatim o dnevnom, sedmičnom i mje-sečnom učinku naših zaposle-nih prodavaca, itd.

Izvještaj mora da bude po vašoj mjeriDobar maloprodajni program će vam pružiti mogućnost da svoje izvještaje podešavate, tražeći baš one informaci-je koje vam trebaju. Trebalo

bi da možete da tražite bilo koji od izvještaja za period koji sami zadate (od-do), po datumu ili čak po satima; da možete da tražite svaki izvje-štaj za sve artikle ili samo one koji vas trenutno zanimaju (da ih selektujete po grupama, ili po imenu ili šifri); da prati-te izvještaj o finansijama po svim sredstvima plaćanja (npr. samo keš), i tako dalje.

Ova mogućnost podešavanja izvještaja po svojim potreba-ma je izuzetno važna. Jer, bez obzira koliko bili slični, svaki biznis ima i samo svoje speci-fičnosti i prioritete. A dobro poslovno izvještavanje to oba-vezno mora da podrži.

Kontakt:

Logosoft d.o.o.

Bulevar Milutina Milankovića 110, 11070 N.Beograd

e-mail: [email protected] ; [email protected]

web: www.logosoft.rs



u maloj radnji: kako opremiti radnju

POTROŠAčKE KORPE – VIŠE OD OBIčNOG INVENTARA

Iako vam kao vlasniku male radnje, korpe ne izgledaju kao prva stvar na koju treba da obratite pažnju, one ipak mogu biti vrlo korisna alatka kojom ćete utjecati da vaši kupci ostave više novca u objektu.

Osnovni alat za rad svake maloprodaje

Autor: Dragan Bjelić, izvršni direktor, Belem

Generalno, većina kupaca u male radnje ulazi da bi kupila jednu ili eventual-

no dvije sitnice, koje im u tom trenutku nedostaju kod kuće. Malo njih dolazi sa idejom da kupi neki veći broj artikala, od onog po šta su došli, ali kako je svaki kupac okružen gomi-lom artikala, barem u maloj mjeri bude pogođen potro-šačkom groznicom - to je mo-menat koji vlasnici radnji ne bi trebalo da propuste.

Zamislite kupca koji je došao da kupi hljeb, mlijeko i šam-pon, koji mu je tog jutra dok se tuširao nestao. On ima vrlo jasan plan kupovine i jasno mu je po ulasku u radnju da mu za to ne treba korpa. Ali vi ste nabavili neke nove artikle koji u promotivnom periodu nudite po nekim ekstra po-voljnim cijenama (na primjer, teflonske tave za palačinke), koji njemu skreću pažnju. Ku-pac se zadržava, zagleda, ali ne kupuje... Odlazi... Naravno da

mu ta kupovina u tom trenut-ku ne pada na pamet, iako je zainteresovan, jer osim hljeba i mlijeka u jednoj i šampona u drugoj ruci, on zaista nije u stanju da do kase „vuče“ i da dok čeka u redu, drži još i tavu u ruci. Dobro, ali reći ćete - ako je zainteresovan, on će se vratiti... Naravno da ta opcija postoji, ali on nije kupac koji je planski ušao u radnju da kupi tavu i velika je vjerovat-noća da će kada izađe iz rad-nje shvatiti da mu ta tava i nije potrebana i teško da će se po nju vratiti.

Potrošačka korpa je sredstvo koje ne treba posmatrati kao nešto što pomaže kupcima da artikle prenesu od police do kase, već je nešto što tre-ba posmatrati kao jedan od osnovnih alata koji pomaže vlasnicima maloprodaje da uvećaju obim prodaje i da po-trošača kojeg su već naveli na implusivnu kupovinu navedu da tu kupovinu i realizuje. Je-dan od trikova kojima se ko-riste veliki lanci, jesu i kolica velikih zapremina, a da li ste ste upitali zašto? Kada dođete u neki od tih velikih objekata, vidjet ćete da nema ni kor-pi, ni manjih kolica, a razlog je vrlo jednostavan, dok god su kupcu kolica prazna on će gledati da kupuje. Onog mo-menta kada je kolica napunio, to je već znak da je vrijeme da se kupovina završi, iako bi možda pogledao još nešto na rasprodaji...

Naravno, ne savjetujem vas sada da u svoju malu radnju uvedete kolica za kupovinu, od kojih po radnji ne bi moglo ni da se krećete već da imate malo drugačiji pogled na po-trošačke korpe, kada se odlu-čujete koji tip i koju veličinu korpi ćete kupiti. Generalno, u ponudi postoji dva osnovna tipa potrošačkih korpi:

1. Potrošačke korpe sa ruč-kom (jednom ili dvije) – za-premina od 16 ili 22 litra;

2. Potrošačke korpe sa točki-ćima – stanadrno zapremina od 32 i 54 litra.

Oba ova tipa korpi su priklad-na za većinu malih i radnji srednje veličine, ali kako se odlučiti za optimalne? Odgo-vor je vrlo jednostavan, prati-te šta kupci kupuju i koji broj artikala prosječno uzimaju – dva, tri, pet... U skladu sa tim birajte i korpe. Gledajte da one budu malo veće, nego što je realna potreba vaših kupaca koji svaki dan pazare u vašem objektu. Ako u objektu do sada niste imali korpe, uvedite one najmanje od 16l zapremi-ne. Ako ste do sada imali one najmanje od 16l, zamijenite ih sa većim od 22l. Ako ste već držali ručne korpe uvedi-te i određenu količinu korpi sa točkićima. Razmišljajte o korpi kao što vlasnik kafića razmišlja o stolovima u svom objektu. Što ima više stolova, on potencijalno može da ugo-sti više ljudi. Potrošačka korpa

je za vas isto što i za vlasnika kafića stolovi, trudite se da vaši kupci u svojim korpama uvijek imaju mjesto za još je-dan artikal, kao što se vlasnik kafića trudi da uvijek ima ba-rem jedan prazan sto.

Na kraju bih dodao još jedan trik kojim se možete posluži-ti da bi ste doskočili kupcima koji ne žele da uzmu korpu, a da onog momenta kada im korpa zaista zatreba to učine. Postavite korpe na više mesta u radnji! Ako ste primijetili da imate u radnji veliki broj ku-paca koji kroz objekat idu bez korpi, postavite ih osim pored kase na još jedno ili dva mje-sta. Na kraju ćete moći i lako da saberete koliko vam je sve to donijelo novca, jer sigurno svako ko je uzeo korpu negdje unutar objekta vam je ostavio dinar više, od onogo što je pla-nirao... A to je glavni cilj - da ubijedimo kupca da nam osta-vi marku više! Iz tog razloga, gledajte na potrošačke korpe sa malo više značaja nego kao na običan dio namještaja u objektu koji je tu da zadovolji formu. Korpe su alat koji tre-ba vješto koristiti.


USPJEŠNA PRIčA Iz NEUMA

zemljopisno, Neum pripada regiji Južni Jadran, u trokutu turističkih središta Mostar (75km), Dubrovnik (66km) i Međugorje (52km)…Tako je Neum nezaobilazan za velik broj turista koji nerijetko staju upravo ovdje kada su na putovanju prema spomenutim odredištima. Upravo ti gosti čine najveći broj kupaca trgovine Orka.

Orka sigurna plovi neumskim zaljevom

Pripremila: Katarina Sulić

u maloj radnji: predstavljamo STR

Vlasnici radnje, točnije či-tavog kompleksa Orka, koji danas, uz trgovinu,

ima hotel i restoran, prisjećaju se kako su još 1999. krenuli s trgovinom od svega 20 kva-drata. Danas trgovina ima 200 kvadrata i četvero zaposlenih. Tiho Putica zajedno s bra-tom Josipom, stalnim radom usavršava ponudu, a kupci su u 90 posto slučajeva strani državljani na proputovanju prema nekoj od navedenih destinacija.

Odabir lokacije na samom izlazu iz grada, uz magistral-ni put s velikim parkingom za autobuse pokazao se kao presudan za razvoj uspješ-nog posla. Na parking Orke u sezoni dnevno stane 30-ak autobusa. Ono što impresi-onira su gosti iz Španjolske, Portugala, Engleske, Tajlan-da, Japana, Poljske, Amerike itd. Što se tiče same kupovine, stereotipi se u ovom slučaju pokazuju točnima, objašnjava Tiho. Koliko će gosti ostavi-ti u trgovini ovisi o mnogim faktorima: danu kojim dola-ze, prijevoznom sredstvu koje koriste i iz koje zemlje dola-ze. “Englezi primjerice kupuju malo, najčešće uzmu bocu vode i eventualno čokoladicu, Ameri-kanci ništa, čini mi se da smatra-ju da je samo njihovo vrijedno. Gosti iz Azije obavezno kupuju

slatko i vino. Nezaobilazne su im griotte, bajadere i slični artikli. Nisam još nijednog Japanca vi-dio da kupuje cigarete. Suprotno njima, Poljaci i Česi upravo na cigarete i alkohol potroše najviše novca. Tako imamo grupa koje će potrošiti maksimalno euro po glavi, a opet neke druge grupe i do 10 eura po osobi“, zaključuje Tiho. Primjetno je da u trgo-vini nema puno autohtonih proizvoda. Razlog tome je što domaći proizvođači usprkos prvoklasnom proizvodu ne-maju odgovarajuću ambalažu, što, isto kao i nedostatak mar-ketinga, ne navode turiste na kupovinu. Gosti kupuju što im se učini zanimljivo, ali na-kon godina dolaska većina zna točno po što je došla u trgo-vinu.

Spomenuvši cigarete i ostalu visokotarifnu robu, osvrnuo se i na kupce iz Hrvatske koji odavno ne dolaze u mjesečne nabavke preko granice. Uzrok je, uz masovno otvaranje trž-nih centara, općenito manja kupovna moć stanovništva. „Još jedan problem za nas male trgovce je minimalna marža na cigarete (4,5 posto) a znate koliki su ovdje troškovi poslova-nja. Kupci često kupuju na kar-ticu gdje banka uzima 3, pa se snađite sa zaradom od 1,5 posto, što predstavlja problem naročito trgovinama koje ostvaruju skoro polovinu prometa upravo na ci-garetama. S druge strane, veliki

tržni centri su i ovdje povlašteni jer im proizvođači plaćaju za po-zicioniranje artikala na polica-ma“, dodaje Putica.

„Dežurne“ prodavaonice

Sezonskom su prodajom za-dovoljni, ali zimi je stanje znatno lošije. „Lokalna upra-va je odredila da od 01.06. do 01.09. možemo slobodno raditi, a ostatak godine se mijenjamo tako da je u Neumu svake nedjelje po jedna trgovina u otvorena. Greš-ka je što sami tu sezonu skraću-jemo umjesto da ju produžujemo. Ili tko hoće neka radi…“ Dobro je u ovim kriznim vremenima poslušati jednu uspješnu gos-podarsku priču te ju, sa svojim vrlinama i manama pokuša-ti prenijeti i u druge krajeve BiH. Naravno, pri tome treba

Od 1992. do 2002. trgovina u Neumu doživjela je pravu ekspanziju. Stjecajem povijesnih okolnosti, na ovom prostoru susreću se dvije samostalne države, Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina. To je omogućilo razvoj ove djelatnosti i zbog različitosti carinskih i poreznih opterećenja u njima. Nastalo je desetak većih privatnih trgovačkih objekata i tridesetak manjih. Te trgovine su opskrbljivale Neumljane, goste koji su boravili u Neumu tijekom sezone i izvan nje, kao i susjedne gradove i općine Dubrovačko-neretvanske županije. Sve jača konkurencija, ograničena kupovna moć stanovništva, ujednačavanje ca-rinskih i poreznih propisa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, je utjecalo da se trgovina u Neumu vrati u realne okvire.

uvažavati lokalne specifično-sti, vrstu kupaca, i sukladno tome napraviti odgovarajuću ponudu.


u maloj radnji: riječ po riječ

SlOVENIJA SRBIJA HRVATSKA

Bistrica nije presahnula

Moramo biti strpljivi

ljubaznost, uslužnost i komunikacija s kupcima su najvažniji

Vlasnik: Zoran OcepekNaziv radnje: BistricaAdresa: Rojska 20a, DomžaleGodina otvaranja radnje: 1992.Zaposlenih: 5Kvadratura: 100 m2

Broj kasa: 1Prosječna potrošačka korpa: 2-3 eura

Vlasnik: Radovan LojanicaNaziv radnje: STR CrnogoracAdresa: Kej Braće Damljanović, Ivanjica

Godina otvaranja radnje: 1996.Zaposlenih: 5Kvadratura: 60m2

Broj kasa: 1Prosječna potrošačka korpa: 500 dinara

Vlasnik: Željka BobanovićNaziv trgovine: Ankica-PlodineAdresa: Porečka bb, RijekaGodina otvaranja radnje: 1994.Zaposlenih: 2Kvadratura: 40 m2

Broj blagajni: 1Prosječna potrošačka korpa: 30 kn

Zoran i Simona Ocepek ovog ljeta slave 20 godina od osnivanja svoje radnje. “Za trgovinu moraš biti rođen. Jesi ili nisi! Tajna dobroga trgovca je, da nađeš prave proizvode i svom ih kupcu ponudiš na pravi način. Prve godine radio sam sa suprugom i doslovno smo radili po cijeli dan. Žena brine o trgovini, a ja o nabavci. Najvažniji su odnos, poštenost i finansijska disciplina”, kaže Zoran. “Poče-li smo na približno 40-tak kvadrata, danas imamo skoro 100 m2. Vremena su se promi-jenila – sjetim se flaširane vode koju nekad nismo ni poznavali. Onaj koji je takvu vodu kupovao, u počecima, bio je u najmanju ruku čudan. A da ne pričam šta se desilo pojavom velikih trgovačkih lanaca, koji su za rezultat imali zatvaranje brojnih radnji sličnih mo-joj”, prisjetio se početaka i napomenuo da je za uspjeh i preživljavanje najvažnija stvar- kupac. “Bitan je i način na koji ga poslužiš. Smješak, razgovor i prije svega, po-sluga. U velike centre, kupci idu da šetaju, razgledaju itd. Drugi, opet, nemaju vremena i rado dolaze u male radnje kao što je naša. Također, u većim radnjama, na blagajni, ni-kad te neće pogledati u oči iako dolaziš 100 puta. Kod nas sa kupcima pričamo i o vre-menu, politici, donosimo im robu do auta i pomažemo kako možemo. Uz redovne akcije sa pristupačnim cijenama, kod nas možete dobiti baš sve kao i kod velikih trgovaca.”

Do sada sam dosta ulagao u proširenje prostora i poboljšavanje uslova rada, ali usljed ekonomske krize i sve težih uslo-va poslovanja, novca je sve manje. Zbog osjetno smanjenog prosječnog iznosa u potrošačkoj korpi, i vraćanje kredita uze-tog za adaptaciju je dodatno opterećenje. U vrijeme kada je moj otac odlučio da otvori radnju, u okruženju nije bilo dru-gih, što je i dalo prostora za pokretanje porodičnog posla, koji sada vodimo su-pruga i ja. Prvobitni dućan je imao 16m2, da bismo se, renoviranjem u dva navrata, proširili na 60m2. Onda je prije par godina u neposrednoj blizini otvoren Mini Maxi, koji nama jeste konkurencija, ali zdrava, rekao bih. U velikim lancima jeftiniji su samo artikli uzeti u većoj količini tako da rabat robu čini jeftinijom, ali kod drugih artikala razlike su zanemarljive. Mi se trudimo da zadržimo i privučemo mušte-rije bogatom ponudom, sada sa nešto više od 7.000 artikala, i prisnom, komšijskom komunikacijom sa njima. Nudimo i odlo-ženo plaćanje do 45 dana. Borimo se ra-dom i strpljenjem jer vjerujemo da kriza neće trajati u nedogled. Mislim da male radnje, poput naše, nemaju neku naroči-tu perspektivu, ali u manjim mjestima, na sreću, opstaju. Naše prednosti su kraće vrijeme koje odvajamo za svakodnevne nabavke, bliži smo krajnjim potrošačima, a i lakše nam je, obzirom da je u pitanju porodični biznis.

„Lokacija trgovine prilikom pokretanja vla-stitog obrta je bila zadovoljavajuća, ali do-zvolom trgovačkim lancima da se otvaraju u samome središtu grada, a samim time i u našoj neposrednoj blizini javljaju se problemi. Mi smo zadnji kvartovski dućan koji je op-stao na našem području upravo zbog blizine i brojnosti trgovačkih centara. U našoj nepo-srednoj blizini su Plodine, Brodokomerc, Bi-lla, Konzum, Mercator, Lidl i Getro“, priča nam vlasnica trgovine Ankica – Plodine, Željka Bobanović i dodaje: „S navede-nom konkurencijom borba je teška, a pone-kad nam se čini i nemoguća i uzaludna. Na primjer, često se događa da su neke njihove akcijske cijene ispod naših nabavnih cijena“, priča nam gospođa Željka i otkriva koje su prednosti malih trgovina u odnosu na velike lance. „Ljubaznost, uslužnost, komu-nikacija s kupcima je nešto što nam veliki trgovački centri ne mogu oduzeti. Udruži-vanjem malih trgovina prepoznati smo kod nekih dobavljača i proizvođača i na taj na-čin ostvarujemo povoljnije uslove pri nabavci robe i na taj način možemo svojim kupcima ponuditi artikle po pristupačnijim cijenama“, objašnjava gospođa Željka, te se nada da će izlaskom iz krize sunce barem malo obasjati male trgovce te da će svojim poštenim radom nastaviti privređivati za svoju porodicu.



noviteti za police

U novom broju Instore magazina, pokrenuli smo i novu rubriku. Predstavljamo nove proiz-vode koji su našli svoje mjesto na policama maloprodajnih objekata svih formata širom Bosne i Hercegovine. Pozivamo sve proizvođače, distributere i uvoznike da iskoriste pri-liku i svakog mjeseca predstave novitete iz svog portfolia. Kontakt osoba: Alma Guberinić, [email protected]

Novo, novo, novo!

U nastavku pogledajte koji su to proizvodi stigli na police u proteklom mjesecu.

Argeta DelightNamazi iz nove linije Argeta oduševljavaju sa čak 30 posto manje soli i ma-sti, bez dodataka su i nude potpuni užitak u tri različita okusa. Argeta Delight je namaz s kojim se možemo prepustiti užitku i istovremeno učiniti nešto dobro za sebe. Argeta Delight, nova linija Argetinih delikatesnih na-maza, je posebno namijenjena ljudima koji brinu o svom zdravlju, biraju hranu bez vještačkih dodataka i paze na njihovu hranjivu vrijednost te uži-vaju u laganijim okusima, jer sadrži 30 posto manje soli i masti, pružajući neodoljiv okus na kakav smo i navikli od Argete.

Nove namaze, koji nam prilikom konzumacije pružaju cjelovit užitak, mo-žemo pronaći u tri različita okusa: kokošiji, pureći i tuna. Napravljeni su po posebnoj recepturi, s pažljivo odabranim začinima i najkvalitetnijim mesom, što Argetu Delight čini prvoklasnom gurmanskom delicijom.

Dobra strana kruha vam želi dobar tek s novom Argetom Delight!

Marketinška podrška: TV, billboard, citylight, print.Pakovanje: 95gProizvođač: okus tuna- Droga Kolinska, SI; okusi kokošija i pureća- Argeta d.o.o., Donji Hadžići, SarajevoUvoznik i distributer: Ataco d.o.o., Kralja Tomislava L 4, 88000 Mostar, Tel.: 039/ 702-333, www.ataco-bih.com

McDonalds KetchupIznimno ukusan ketchup, do sada poznat iz mini pa-kovanja u McDonald’s resto-ranima, odnedavno se može kupiti i u trgovinama. Tajna intenzivno crvene boje i iz-vrsna okusa leži u vrlo viso-koj koncentraciji paradajza. Čak se njih 21 upotrijebi pri proizvodnji samo jednog pa-kovanja od 500 ml, što ovaj ketchup čini potpuno druga-čijim od sličnih proizvoda na domaćem tržištu. McDonald’s ketchup je potpuno priro-dan: ne sadrži konzervanse, umjetne boje ni umjetne arome tako da će oduševiti sve male i velike ljubitelje ketchupa.

Marketinška podrška: POS-matrijal, billboard, promotivne aktivnosti – degustacije, TV, New media reklamePakovanje: 12 x 500 ml PET-bocaBar-Code: 5906425120178Proizvođač: Mautner Markhof Feinkost GmbH, AustrijaUvoznik i distributer: Džajić-Commerce d.o.o., Međugorska b.b., 88320 LjubuškiTel.: 039/ 831-883; Fax: 039/ 831-884, www.dzajic-commerce.com

Dr. Oetker Džemfix Super 3:1Dr. Oetker predstavlja novi proizvod za pomoć pri ukuhavanju – Džem-fix Super 3:1, idealan za pripremu voćnih mar-melada, pekmeza, dže-mova i želea. Uz njega, potrebno je dodati čak tri puta manje šećera nego u tradicionalnom načinu pripreme te su potrebne samo tri minute kuhanja čime se štedi vrijeme i novac. Dr. Oetker Džemfix Super 3:1 može se koristiti sa svježim i smrznutim voćem, a novitet je kako se ukuha-vati može i sa tekućim sladilima čime posebno odgovara dijabetičarima. Svojom jedinstvenom recepturom Džemfix Super 3:1 pomoći će i po-četnicima da brzo i jednostavno naprave slatku zimnicu i svježe voće pretvore u neodoljive mar-melade, džemove i želee.

Marketinška podrška: TV i PR kampanja, bro-šuraLogističke informacije: 25g, 30 kom/kartProizvođač: Dr. Oetker Kft., MađarskaUvoznik: Orbico d.o.o., Lužansko polje 7, 71000 Sarajevo, Tel.: 033/ 628-195Preporučena MPC: 1,45 KM

Mautner-Markhof zlatni jabučni-ocat 1l – PETMautner-Markhof Zlatni jabučni ocat je 100% čisti jabučni ocat, napravljen od zrelih i aromat-skih jabuka. Nježno rukovanje i visoko kvalitetni način proi-zvodnje učini ga klasičnim par-tnerom svake kuhinje. Zlatni jabučni ocat je izvrstan doda-tak raznih salata i povrća, te je svojim neponovljivim voćnim i začinjenim okusom idealan za poboljšanje bijelih umaka. - Prirodni proces fermentacije - 5% kiseline

Marketinška podrška: POS-matrijal, billboard, promotivne aktivnosti – degustacije, TV, New media reklamePakovanje: 12 x 1l PET-bocaBar-Code: 9011900104683Proizvođač: Mautner Markhof Feinkost GmbH, AustrijaUvoznik i distributer: Džajić-Commerce d.o.o., Međugorska b.b., 88320 LjubuškiTel.: 039/ 831-883; Fax: 039/ 831-884, www.dzajic-commerce.com



iz četiri ugla

UPITAN IzVOz MlIJEKA U HRVATSKU NAKON 1. JUlA 2013.

Kako država može pomoći proizvođačima mlijeka?Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. jula iduće godine će za našu zemlju donijeti mnoštvo komplikacija. Domaća privreda će također osjetiti ovu promjenu. Proizvođači mlijeka iz naše zemlje su već suočeni sa nemogućnošću plasiranja svojih proizvoda. Može li država pomoći proizvođačima mlijeka i na koji način? Na koji način se može preduprijediti nemogućnost izvoza? Ova pitanja smo postavili našim sugovornicima. Pripremio: Mario Trojer

Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ) ima samo jedan dio odgovornosti ve-zanih za stvaranje preduvjeta za izvoz animalnih proizvoda i samostalno nije u mogućnosti riješiti navedeni pro-blem. Međutim, dva pomoćnika mi-nistra ovoga ministarstva sudjeluju u radu Tima za realizaciju Mape puta za izvoz proizvoda animalnog podrijetla.

Zabrana izvoza proizvoda animalnog podrijetla, a time i mlijeka i mliječnih proizvoda, nastupit će i znatno pri-je 01.07.2013. godine. Prehrambeni proizvodi animalnog podrijetla pre-

staju se izvoziti u RH u skladu sa dužinom roka njihovog tra-janja. Ukoliko, recimo, sir ima rok trajanja godinu dana tada se on više ne može izvoziti već od 01.07.2012. godine kako se ne bi mogao nalaziti na policama trgovina u RH poslije 01.07.2013. godine. Iz navedenog razloga BiH će se sa posljedicama nemo-gućnosti izvoza proizvoda animalnog porijekla susresti znatno prije datuma ulaska RH u EU. U takvim okolnostima pojavit će

se veliki višak određenih primarnih poljoprivrednih proizvoda koji će preplaviti domaće tržište, a neće moći biti prodani. To će za posljedicu imati prestanak otkupa dijela tih proizvoda, a što će rezultirati velikim padom njihovih cijena. U tim okolno-stima nema smisla davati potpore za proizvodnju, a pored toga iznos sredstava koji bi trebalo izdvojiti bio bi prevelik za posto-jeće proračunske mogućnosti Federacije BiH i RS.

Unatoč toga što FMPVŠ nema široku paletu mogućnosti, ipak postoji mogućnost provođenja određenih mjera kojima se može potaknuti domaću potrošnju. To mogu biti mjere poput subvencioniranja potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda za potrebe dječjih vrtića, škola i staračkih domova. Dodatna mo-gućnost je sufinanciranje kupovine ovih proizvoda za potrebe javnih kuhinja u okviru humanitarnih organizacija. Nažalost, za ove potrebe nisu predviđena sredstava u okviru ovogodišnjeg Proračuna. U radu spomenutog Stručnog tima za realizaciju Mape puta uključena su sva ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede i nadležne institucije na državnoj razini. Koor-dinacija dakle postoji, ali nadležnosti u provedbi cjelokupnog procesa su prije svega u rukama Parlamenata, Vijeću ministara i vladama entiteta.

Pejo Janjić, pomoćnik za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva

ljubomir Kalaba, direk-tor Ureda za veterinar-stvo Bosne i Hercegovine

Prvi uslov za izvoz proizvoda živo-tinjskog porijekla na tržište Europske unije je da naša zemlja ima odobren plan praćenja rezidua veterinarskih li-jekova i da se uvrsti na listu Europske komisije. Taj plan rezidua se dostavlja svake godine Europskoj komisiji za sve robe koje se planiraju izvoziti uključu-jući i mlijeko. Isti je trenutno odobren od strane Europske komisije samo za proizvode ribarstva. U svrhu procje-ne tog plana organizuje se inspekcija

Ureda za hranu i veterinarstvo Europske komisije u zemlji koja zahtijeva odobrenje za izvoz na tržište EU. U našoj zemlji je u proteklom periodu postignut napredak u pogledu akreditacije metoda, nabavke opreme za laboratorije, ali je potrebno izvršiti validaciju metoda i nakon toga akreditaciju u samim labora-torima. U toku 2010. godine, BiH je bila predmet jedne takve inspekcije. Zaključak je bio da plan praćenja rezidua generalno odgovara onom u EU, ali da je potrebno izvršiti poboljšanje u smislu planiranja, koordinacije između svih nadležnih organa i naročito osiguranje akreditovanih i validiranih metoda u la-boratorijama. Sa obzirom da je stepen validacije i akreditacije ovih metoda u laboratorijama nizak, ove analize su povjerene


Duljko Hasić, ekonomski analitičar

Adin Fakić, direktor mljekare Milkos d.d. Sarajevo

Svakako da se pripremamo za ovakav scenario jer Milkos skupa sa osta-lim mljekarama u BiH okupljenim u Udruženje mljekarske industrije BiH pokušava da osigura uslove za izvoz u Hrvatsku, a time i Europsku uniju. Pokušavamo našoj zemlji njezinim odgovornim institucijama objasniti šta bi značio prekid izvoza mlijeka u Hrvatsku. BiH u Hrvatsku izvozi oko 45 miliona litara mlijeka i ukoliko dođe do obustave izvoza doći će do smanjenja otkupa mlijeka u BiH za tih

45 miliona litara mlijeka, što znači da će oko 7.000 farmera u ovom mučnom scenariju ostati bez mogućnosti da plasiraju mlijeko u bh. mljekare. Ovo bi značilo da će oko 21.000 ljudi ostati bez izvora prihoda.

Od ukupne proizvodnje u prvih pet mjeseci 2012. godine, Mil-kos plasira 80 posto proizvoda na domaće, a ostalih dvadeset posto na strana tržišta. Od ukupnog izvoza 48 posto otpada na Hrvatsku. Ostale zemlje u koje izvozimo su Makedonija, Crna Gora, Albanija i Srbija, te uskoro i Kosovo.

Država zna koje mjere mora poduzeti. To je usklađivanje legi-slative sa legislativom Europske unije na svim nivoima u BiH. To podrazumijeva i Federaciju BiH, Republiku Srpsku te Brčko Distrikt. Legislativa mora osigurati mljekarama mogućnost da apliciraju za izvozni broj koji dodjeljuje Europska komisija, a to do sada nije urađeno i zbog toga niti Milkos niti ijedna druga mljekara ne može tražiti dozvolu za izvoz u Europsku uniju dok državne institucije u BiH to ne osiguraju. Želim napomenuti da Milkos ispunjava sve standarde EU, ali da na žalost moramo čekati neke druge da donesu odgovarajuće zakone i omoguće nam da i dalje izvozimo.

Rješenje problema koje smo mi ponudili je da nam država i en-titet u kojem radimo, a u ovom slučaju je to FBiH, pomognu da pronađemo nova tržišta, odnosno kvalitetne distributere kako bismo nesmetano izvozili. Nas proizvod feta sir je veoma kvali-tetan sa dugim rokom trajanja. Za 1 kg sira potrebno je 5 litara mlijeka. Nas kapacitet je oko 1.200 kg na sat. To znači da bismo mi veliki dio ovog mlijeka koji bi se pojavio kao višak mogli pretvoriti u sir i izvesti ga u Tursku, Iran, Libiju, Saudijsku Ara-biju, itd. Nadamo se da će se neko rješenje pronaći i da farmeri neće osjetiti posljedice ove situacije.

u toku 2010. i 2011. godine laboratorijama u zemljama regije koje ispunjavaju potrebne uslove.

Sljedeći uslov za izvoz mlijeka i proizvoda mlijeka je da zemlja izvoznica bude uvrštena na listu zemalja propisanih Uredbom EU broj 605/2010. Naša zemlja je uvrštena na tu listu zemalja u pogledu mogućeg izvoza određenih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda koji spadaju u grupu tretiranog mlijeka sa visokim temperaturama. Svemu tome treba da predstoji posjeta Ureda za hranu i veterinarstvo Europske unije (FVO) koja bi se uvjeri-la u ispunjavanje propisanih kriterija. Za pasterizirano mlijeko i proizvode od pasteriziranog mlijeka i sirovo mlijeko, moraju biti ispunjeni i uslovi koji se odnose na zdravstvene statuse životinja od kojih potiče mlijeko. U slučaju pozitivne ocjene ti se proizvodi mogu uključiti na listu Europske unije. Pored

navedenog potrebno je ispuniti i propisane higijenske uslove u objektima iz kojih bi se izvozilo.

U pogledu organizacije FVO inspekcija i predmeta tih inspek-cija odgovorne su odgovarajuće službe Europske komisije. Pri-likom inspekcija procjenjuje se i legislativa na snazi u zemlji, te da li je ona ekvivalentna i da li daje iste garancije onoj koja je na snazi u Europskoj uniji.

U pogledu potencijalnog ispunjavanja uslova za izvoz u Europ-sku uniju najbliži su sterilisano mlijeko i proizvodi od steri-lisanog mlijeka. U proteklom periodu, u kontinuitetu se vrši unapređenje u ovom kao i drugim proizvodnim sektorima kako bi se spremno dočekala eventualna inspekcijska provjera Ureda za hranu i veterinarstvo.

Hrvatska je već od 1. januara 2012. počela primjenjivati novi Pravilnik o uvozu voća i povrća. Od početka go-dine, zelena salata, paradajz, paprike, breskve, kruške, jabuke, grožđe, na-randže, mandarine, kivi, jagoda i li-mun, prolaze posebnu kontrolu, a Hr-vatska za uvoz ovih proizvoda prihvata samo EU certifikat o usklađenosti ili OECD certifikat. Validnim certifika-tom Hrvatska smatra samo onaj koji je izdala zemlja izvoznica. A Bosne i

Hercegovine uopće nema na spisku zemalja čije certifikate pri-znaju.

Poljoprivrednici i stočari u BiH najviše će biti pogođeni na-pretkom Hrvatske na europskom putu jer već od polovine ove godine susjedna država mora početi da usklađuje svoju legisla-tivu s europskom. Hrvatska je već početkom 2012. godine uvela ograničenja za naše izvoznike agroindustrijskih proizvoda, a i za ostale prehrambene proizvode naša zemlja ima veoma malo vremena, a valja urediti kompletan sistem kvaliteta hrane, za-

štite potrošača, odnosno kontrole zdravlja životinja po standar-dima EU.

Mlijeko i mliječni proizvodi su visoko na ljestvici proizvoda koji se iz BiH izvoze u Hrvatsku. Procjenjuje se da je riječ o oko 50 miliona maraka godišnje. Samo u mljekarskom sektoru koji polovinu svog izvoza ostvaruje na tržištu Hrvatske, u lancu farmera otkupljivača i proizvođača zaposleno je 25.000 ljudi. Može se zaključiti da od opstanka ove grane privrede zavisi oko 100.000 stanovnika.

Gotovo da BiH u ovom kratkom vremenskom periodu nema povoljnu alternativu. Moguća alternativa za domaće izvoznike je pronalazak drugih tržišta, dakle, preostale zemlje potpisni-ce CEFTA-e, što je manje vjerovatno zbog niske konkurent-ske sposobnosti bh. proizvoda. Također, Bosna i Hercegovina može računati na supstituciju uvoza. Ali, ulaskom u EU Hr-vatskoj će biti na raspolaganju više od 300 miliona eura bespo-vratnih sredstava godišnje iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj tako da bh. proizvodi iz ove oblasti neće biti konkurentni ni na domaćem tržištu. Jedini spas za za domaće izvoznike agroindustrijskih proizvoda je hitno potpisivanje bi-lateralnog sporazuma BiH s Hrvatskom.

64

periskopjuni 2012 www.instore.ba

Ti uspješni poroci

Tri izdanja prije ovoga pisao sam o vodi. Pisao sam o uvozu vode, pogledu domaćih potrošača na uvezene proizvode, o utjecaju etikete na stepen privrženosti

proizvodu. Ovaj put ću analizirati dvije uspješne kompanije. One su interesan-tne iz više razloga: svoje proizvode uvo-ze i distribuiraju u BiH, jako su uspješne o tome šta rade i ono najbitnije za ovu priču, zadovoljavaju naše, ili barem ve-ćine nas, svakodnevne poroke. Osnovna karakteristika ove dvije kompanije jeste ta da su se uspjele izboriti sa jakom do-maćom konkurencijom i postale lideri na tržištu.

Prva kompanija o kojoj ću pisati jeste Tvornica Duhana Rovinj, Sarajevo. Pre-ma poznatim podacima ova kompanija je preuzela lidersku poziciju na duhan-skom tržištu u BiH. Već duži niz godina ovu važnu titulu nosila je Fabrika duha-na Sarajevo, međutim svojim strateškim usmjerenjem i predanosti ovom tržištu TDR danas zauzima 32,5 domaćeg trži-šta, dok domaćoj kompaniji pripada 31,1 posto. Sigurno je da bi se trebala uraditi detaljna analiza ovog tržišnog segmen-ta, i vidjeti kako su domaće kompanije uspjele prepustiti vodeću ulogu uvoznici-ma. Domaći proizvođači imaju kvalitetan proizvod, upoznati su sa važnom ulogom marketinga, ali neki problem postoji. Da li naši menadžeri ne znaju prepoznati dobru poslovnu priliku, ili je možda pro-blem u cjelokupnom strateškom vodstvu, teško je reći. Međutim, činjenica jeste da menadžeri TDR-a znaju šta treba raditi, i što je najvažnije znaju kada je najbolje to uraditi. Najlakše je reći, potrošači su ovakvi ili onakvi. Možda to i jeste tako, možda su potrošači u BiH zaista druga-čiji od svih drugih, ali to daje mogućnost menadžerima da se dokažu. Lako je za-dovoljavati poznate potrebe, ali pravi

se menadžeri prepoznaju tek onda kada uspiju zadovoljiti nestandardne potrebe svojih potrošača. Sve u svemu, čestitamo menadžementu TDR-a na uspješnom vodstvu kompanije u Bosni i Hercegovi-ni, i nadam se da će i u budućnosti biti originalni i da će uspjeti zadovoljiti vid-ljive i nevidljive potrebe svojih potrošača.

Druga kompanija koja se razvija u po-zitivnom smijeru u Bosni i Hercegovini jeste Stock BH. Uzimajući u obzir da je naša država poznata po proizvodnji raki-ja, koje su odličnog kvaliteta, uspjeh kom-panije Stock na domaćem tržištu je time veći. Imaju prepoznatljive brendove, te cijeli niz proizvoda gdje svako može naći

nešto za sebe. Ono što izdvaja ovu kom-paniju od konkurencije jeste kvalitetan, obrazovan i cilju usmjeren tim ljudi koji zna kako se treba ponašati prema potro-šačima i koji je najbolji način da se potre-be potrošača zaista i zadovolje. Proizvodi ove kompanije su vrhunskog kvaliteta, pa nije ni čudo što iz godine u godinu do-bijaju prestižne svjetske nagrade. Upravo u maju ove godine jedan njihov liker je proglašen za najbrže rastući brend liker u svijetu. I mnoge druge kompanije imaju prepoznatljive i kvalitetne brendove, ali bit uspjeha ove kompanije jeste kvalitet-na komunikacija sa svojim potrošačima, što ih izdvaja od svih ostalih.

Svi vi koji već duže vrijeme čitate ovaj magazin, znate da sam u početku pisao isključivo o prodaji. Pisao sam o prodaj-nim vještinama, o uspješnim prodajnim menadžerima i svrsishodnim strateš-kim usmjerenjima. Najčešće sam pisao o tome kako i na koji način se približiti krajnjem potrošaču i kako na najbolji na-čin zadovoljiti njegove potrebe. Ove dvi-je kompanije primjenjuju najsavremenije metode prodaje. Radeći na B2B tržištu, svjesni su da moraju razmišljati o zado-voljavanju potreba krajnjih potrošača. Njihove prodajne i marketing strategije usmjerenu su cilju, izvršavanju zadataka, te na jedinstven način pokušavaju ostva-riti svoju misiju i viziju.

Zasigurno je da u BiH ima još uspješ-nih kompanija, uspješnih menadžera i kvalitetnih radnih timova. Ovaj put sam odabrao ove dvije kompanije čisto iz razloga zato što sam o njihovom uspje-hu dosta čitao u posljednje vrijeme. U nekim od narednih brojeva sigurno će biti još mjesta da prezentiramo uspješne poslovne ljude i njihove kompanije. Do tada upamtite ovu misao: „Uspjeh je zna-ti kako preživjeti teška vremena. Svi ćemo preživjeti dobra vremena” - G. Dyke.

Autor: Kenan Uštović

Domaći proizvođači imaju kva-litetan proizvod, upoznati su sa važnom ulogom marketin-ga, ali neki problem postoji. Da li naši menadžeri ne znaju prepoznati dobru poslovnu priliku, ili je možda problem u cjelokupnom strateškom vod-stvu, teško je reći.

Potrošači u BiH su druga čiji od svih drugih, ali to daje moguć-nost menadžerima da se doka-žu, a pravi se prepoznaju tek onda kada uspiju zadovoljiti nestandardne potrebe svojih potrošača.



periskop iz regije

POGlED Iz SlOVENIJE POGlED Iz HRVATSKE

Pogrešna strategija spašavanja EU

TURIzAM – KAO INDUSTRIJA KONGRESA I DOžIVlJAJA

Pravi posao izvan glavne sezone

Zadnji izvještaj GTA (Global Trade Alert) je izražajan sam po sebi. Pro-tekcionizam na globalnim tržištima

raste, naročito u državama, koje je kriza najviše povrijedila. To su naročito pod-ručja EU i SAD. Tako najveći zagovornici slobodne trgovine (G-20) postaju sredi-šte novog protekcionizma, što je obična hipokrizija zapadnog svijeta. Uz to pro-tekcionizam u principu škodi izvozno usmjerenoj trgovini i slabi konkurentnost te privredni rast.

Izvještaj GTA dokazuje da se broj pro-tekcionističkih zahvata unutar G-20 u razdoblju 2010.-2011. povećao za 36 po-sto u odnosu na godine 2008. i 2009. Ako to prevedemo u izgubljene tržišne prili-ke, nižu stopu rasta i veću nezaposlenost, onda su problemi G-20 u sadašnjoj finan-sijskoj krizi razumljiviji.

Razvijeni trgovački svijet se zatvara. Na jednoj strani dijeli savjete i propovijeda, a možda čak i vjeruje u prednosti slobodne trgovine na globalnom nivou, a uz to stal-no iznova štiti svoje interese. Zato G-20 izlazak iz krize očito traži van pravila WTO, multilateralne sporazume nadgra-đuje sa bilateralnim, te naginje ka zahva-tima tihe (netransparentne) trgovinske diskriminacije.

Još jedno važno saznanje. EU-27 je po-dručje svjetske trgovine sa najvećom i

Piše: prof. dr Bogomir Kovač

Autor: Prof. dr sc. Mladen Vedriš

Ponekad izgleda kao da ova naša kugla zemaljska, postaje sve manja i manja. Kako? Jer nas je na njoj nastanjeno

više od 7 milijardi. Prije 50-tak godina bilo nas je tek ispod polovine tog broja; sve na istom prostoru. Nešto slično kao da se u istom stanu više nego udvostruči broj stanara. No, čini se da nas je još i više, nešto i zbog toga jer se komunikaci-ja i interakcije danas događaju u realnom vremenu: telefonira se i čita mailove isto-vremeno, često istovremeno i u vožnji autom ili na nekom sastanku koji traje...

Isto je tako shodno za primijetiti da se i putuje sve više i češće. Koji puta poslov-no, koji puta turistički; nerijetko i po-slovno-turistički.

I sada, evo nas i u ovoj prigodi kod kuće. Zašto se putuje u Hrvatsku, kako često i da li se dolazi opet ponovno za koju godi-nu. Obzirom na aktuelno godišnje doba i temperature, prva je misao: zbog čistog mora, sunca i akvatorija koji je istinska nautička destinacija. Zatim, sedmično brojimo goste i noćenja, prometno isko-rištenje autocesta u sezoni; koliko je au-tomobila dovelo turiste kupače tokom ljetnih sto dana. I – koliko su (turistič-kog) provijanta oni sa sobom, iz ovih ili

najraznovrsnijom zaštitom, besprijekor-ni prvak u različitim diskriminatornim zahvatima. Što se tiče opštih diskrimina-tornih rezova, EU-27 nalazi se na prvom mjestu, drugu poziciju zauzima kod ošte-ćenja trgovinskih partnera, a po pitanju broja zaštite pojedinačnih poslovnih pod-ručja na trećem je mjestu, dok se u zaštiti pojedinačnih kategorija proizvoda nalazi na petom.

Ako se EU-27 u sadašnjoj krizi želi spasiti treba joj brži privredni napredak. Taj se može obezbijediti prije svega i naročito sa što većom sposobnošću konkurencije i izvozom. Dosadašnja europska strategija spašavanja bila je pogrešna. Orijentisala se na štednju i fiskalnu konsolidaciju dr-žava, a faktički bi morala raditi na potroš-nji i međunarodnoj trgovini. EU je štitila svoj unutrašnji trg, a u stvari je gubila svoju globalnu konkurentnost. Njemačka je danas u prednosti jer je napredak teme-ljila i gradila izvozom na globalna tržišta.

Euro kao zajednička valuta onemogućava da se različita produktivnost i neefika-snost u potrošnji izravnaju sa različitim kursom valute. Zato je konkurentnost siromašnijih, manje razvijenih članica EU slabija, privredan rast niži, finansijska opterećenost veća, jer te države obično imaju negativnu platežnu bilansu, a ta ne-uravnoteženost samo dodatno produblju-je probleme sa fiskalnim (ne)ravnotežom i dužničkim krizama. Ako tim razlikama ne mogu izravnavati kursne liste, to se može učiniti sa „realnom devalvacijom“, nižim cijenama, platama i porezima. Ko to nije u stanju ispratiti ili ne može, u eu-ropskom klubu nema šta da traži i uvijek iznova treba pomoć i solidarnost.

EU se sada nalazi pred balkanskim sin-dromom bivše Jugoslavije. Razlike izme-đu razvijenih i nerazvijenih dijelova sve su veće, ekonomska solidarnost postaje neizdržljiva, nužno političko povjerenje sve je manje. Balkanizacija EU zbog toga je samo jednosmeran put njenog unutraš-njeg raspada.

67

POGlED Iz HRVATSKE

juni 2012 www.instore.ba

Pojedini ministri taman su pomis-lili da je finansiranje budžetskog deficita novim zaduživanjem svojevrstan „perpetuum mobile“. Nezgodno je samo to što je kamata na dinarske pozajmice već iznad 15 posto.

POGlED Iz SRBIJE

Stari model nove vladeAutor: Milan ćulibrk, urednik u NIN-u

Od dva zla, Srbija je izabrala – oba. Ne samo da sve gora ekonomska situacija nije natjerala ključne poli-

tičke igrače da se poslije izbora uozbilje i ubrzaju pregovore o novoj vladi, nego je uz sve to već sada prilično jasno da će novi stanari Nemanjine 11 nastaviti – po starom. Od njih se, dakle, može očekiva-ti da urade sve što ne bi smjeli. I jedino neće učiniti ono što se mora ako Srbija želi da izbjegne recesiju.

Od kako je Fiskalni savjet saopštio paket nepopularnih mjera, koji između ostalog podrazumijeva i povećanje opšte stope PDV-a sa 18 na 22 posto i zamrzavanje plata u javnom sektoru i penzija u na-rednih 18 mjeseci, gotovo ni jedna par-lamentarna stranka nije stala na stranu „čuvara državne kase“. Naprotiv. Razli-kuju se samo po žestini napada. I ni jedna nije predložila drugi način za uravnote-ženje javnih finansija, koje odavno nisu bile u gorem stanju, jer je za samo četiri mjeseca ove godine u budžetu napravlje-na „rupa“ od 82 milijarde dinara ili više od 700 miliona eura.

Odlazećoj vladi premijera Mirka Cvetko-vića pošlo je za rukom da do kraja aprila „spiska“ dvije trećine planiranog budžet-skog deficita za cijelu godinu. Da bi se manjak održao na projektovanom nivou, do kraja godine prosječan deficit ne bi smio da bude veći od pet milijardi dinara mjesečno. A u aprilu je bio šest puta veći!

Pred izbore trošilo se kao na palubi Tita-nika, kada je svima postalo jasno da brod

onih (cjenovnih) razloga ponijeli. Toliko o tom redovnom, u glavnoj turističkoj se-zoni, turističkom događanju.

Profitabilni turizam živi izvan te glavne sezone. Dolazi od početka septembra i može potrajati do iza Uskrsa. Ime mu je kongresni turizam. Potrošnja je po posje-tiocu i danu boravka dva ili tri puta veća od ljetnog prosjeka; često se plaća karti-com uz samo jedan uslov i kalkulaciju, a to je value for money. Potrošnja je vezana za doživljaj i kvalitetu ukupne ponude, ostvaruje se znatno veća premija od one standardne. Ali i zahtjevi su veći i druge vrste: savremene kongresne dvorane, ae-rodromi u blizini, zabava i sport, počev od noćnog života do golf terena.

I što je još turizam tog novog doba: tu-rizam doživljaja ili adrenalinski turizam. Usponi na Velebit ili Biokovo, kajakom kroz kanjon Cetine, slapovi Krke, konji i jahanje, snimke Sinjske alke, škole je-drenja i/ili ronjenja... Takav dopust uz odabir doživljaja na način biranja poput onog s kulinarskog švedskog stola, uz tek rubnu napomenu domaćina da se boravi u kvalitetnim hotelima, čini takav aran-žman atraktivnijim i profitabilnijim dale-ko iznad koncepta 60-tih godina.

Počeli smo s činjenicom koliko nas je više u istom prostoru; toliko smo postali i zahtjevniji: jači auto, bolji klima uređaji, zdravija hrana i iznad svega, privlačnost, atraktivnost u doživljaju izvan standar-dnog okvira življenja: kongresi i poslov-no okupljanje, zdravstveni turizam, ga-stronomija visokih dosega, nautika čistog mora i opremljenih marina, doživljaji na kopnu i moru, ... koje se želi ponoviti i u idućoj sezoni i na idućem godišnjem odmoru.

Takav turizam znači kao da zemlja proi-zvodi (i) šećernu repu, ali pretežno pro-daje čokoladu. Stručnjaci tada kažu da takva država snažno razvija konkurentske prednosti nacije, umjesto da tek koristi one komparativne koje je zatekla kao da-tost u svojem okruženju. To je i dio tajne zašto, Holandija ili Švedska stvaraju BDP po glavi stanovnika znatno veći od onog resursima ponekad izuzetno bogatih ze-malja ovog ili onog kontinenta. Često i onih bogatih izuzetnim prirodnim (turi-stičkim) resursima.

Hrvatska tu priču može prepoznati i u svojoj brodogradnji – da li graditi bro-dove – jaružare i one za opskrbu naftnih i plinskih offshore platformi, ili ostati na jednostavnim brodovima male dodat-ne vrijednosti, a velikih volumena. Da li izvoziti voće, povrće i cvijeće iz sta-klenika, uz upotrebu sunčeve energije u proizvodnji, ili opskrbljivati ino turiste na našoj obali s istim tim proizvodima iz njihovih zemalja... nije samo retoričko, nego itekako i platno-bilančno pitanje.

tone, a čamaca za spasavanje više nema. I ko u takvom ambijentu da razmišlja o prijedlozima Fiskalnog savjeta. Pogoto-vo što su pojedini ministri pomislili da je finansiranje budžetskog deficita novim zaduživanjem svojevrstan „perpetuum mo-bile“. Nije ih briga što cijena zaduživanja raste sa svakim novim eurom duga, što se na devizne pozajmice već plaća kamata iznad šest, a na dinare više od 15 posto godišnje!

U takvoj situaciji, samo za servisiranje deviznog dijela javnog duga, koji je ne-što veći od 11 milijardi eura, godišnje je potrebno oko 670 miliona eura, ili dva posto BDP-a. Zajedno sa dinarskim di-jelom državnog duga, na koji su kamate višestruko veće, ceh se penje na više od milijardu eura godišnje! I to bez novog zaduživanja, koje jednostavno neće moći da se izbjegne.

I sve te kamate, do posljednjeg eura, platit će poreski obveznici. Isti oni zbog kojih navodno većina stranačkih lidera odbija i pomisao na mogućnost podiza-nja PDV-a. To bi, kažu, ugrozilo standard građana i negativno utjecalo na privred-nu aktivnost. Kao da neće i na standard i na privrednu aktivnost negativno utjecati to što će svake godine poreski obveznici povjeriocima, uglavnom stranim, morati da plaćaju milijardu eura samo na ime kamata!?

Konačno, zbog nedostatka bilo kakvog signala da će nova vlada voditi odgovor-nu ekonomsku politiku, pojedini strani investitori odustali su od ulaganja u Sr-biju. Političari su pokušali i od toga da profitiraju. Optužuju političke protivnike da su oni krivi i prećutkuju da pisma o namjerama, potpisana sa nekim stranim kompanijama baš uoči izbora, nisu oba-vezujuća. Uz to, ne koštaju ni 20 euro centi, koliko je potrebno za poštansku marku, da bi se poslalo obično pismo. Bez ikakvih namjera prema bilo kome.

68

regijajuni 2012 www.instore.ba

REDOVNI EKONOMSKI IzVJEŠTAJ SVJETSKE BANKE zA JUGOISTOčNU EUROPU

Rast u zemljama JIE6 (Albani-ja, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija) u 2011. godini bio je relativno spor i nisu sve zemlje još dostigle

nivoe privredne aktivnosti od prije krize (slika 1.). I recesija i oporavak su se razli-kovali od zemlje do zemlje. One zemlje koje su uspjele da izbjegnu recesiju (Al-banija i Kosovo) ili su doživjele skromno usporavanje rasta (Makedonija), već su u 2010. premašile realne nivoe BDP-a iz 2008. Međutim, zemljama koje su do-živjele oštru recesiju (BiH, Crna Gora i Srbija) teško je da se vrate na isti nivo. Štaviše, čak i u poređenju sa zemljama EU10 i EU15, koje su bile ozbiljno po-gođene svjetskom krizom, oporavak u JIE6 izgleda spor.

Struktura rasta promijenjena u smjeru domaće tražnje

Rast u JIE6 bio je u prosjeku 2,2 u periodu 2010.-2011. u poređenju sa 4,9 posto, u periodu od 2006.-2008. Kao i u drugim regijama, ta regija je iz recesije u 2010. izvukla vanjska tra-žnja (neto izvoz). Međutim, od tada se struktura rasta promijenila. U 2011.

Spori oporavakJedinica za smanjenje siromaštva i ekonomski menadžment regije Europe i centralne Azije daje pregled najnovijih ekonomskih kretanja, perspektiva i izazova u pogledu politika na tržištima Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije.

Priredila: Una Milićević

naglo je porasla domaća tražnja, dajući doprinos rastu od tri posto, podijelje-na gotovo jednako između investicija i potrošnje. Vanjska tražnja je postala kočnica rasta (-0,8 posto), jer se uvoz oporavio više od izvoza, odražavajući oporavak potrošnje i, u manjoj mjeri, investicija. Oporavak investicija je bio spor, izuzev na Kosovu i, u najskorije vrijeme, u Makedoniji. Najvjerovatnije da rast djelimično nije bio snažan zbog slabe investicione aktivnosti koju koče kratkoročni faktori, uključujući kredi-te, likvidnost, kašnjenja u plaćanju, kao i dugotročni faktori, uključujući inve-sticionu klimu.

Kretanje inflacije – ogledalo realne privredne aktivnosti

Inflacija je dostigla maksimum u prvoj polovini 2011., poslije rasta od kra-ja 2009. i sada se postepeno smanju-je. Kolaps domaće tražnje u periodu 2008.-2009. doveo je do pada infla-cije. Međutim, počev od posljednjeg kvartala 2009. inflacija se povećala na osnovu rastućih svjetskih cijena hrane i energije. Za zemlje JIE6 je naročito ka-rakteristično da na veliki dio njihovog indeksa potrošačkih cijena (CPI) utje-ču cijene hrane i energije. Inflacija je dostigla maksimum u prvom kvartalu 2011. kada su oslabili ti vanjski cjenov-ni pritisci. Naročito je Srbija imala ve-liki rast inflacije, pri čemu je njen CPI dostigao maksim u aprilu 2011. na ni-vou od 14,7 posto na međugodišnjem nivou. Od tada je pao na 2,7 posto u aprilu 2012.

Trgovinska i vanjska kretanja – osnovne karakteristike:

• Napredak integracija privreda JIE6 u EU znači da je trgovina EU ključan faktor uspješnosti izvoza zemalja JIE6 i ukupnog ekonomskog rasta.

• Poslije snažnog oporavka u 2010. i prvoj polovini 2011. izvoz JIE6 je us-porio, odražavajući usporavanje u eu-rozoni i faktore vezane za vremenske prilike.

• Dinamika uvoza JIE6 je slična di-namici izvoza tokom perioda 2009.-2011., odražavajući generalni pomak ka domaćoj tražnji.

• Deficit bilansa tekućih transakcija i trgovinski bilansi znatno su se popra-vili od krize.

• Doznake su tradicionalno služile da amortizuju vanjske šokove u JIE6, ali su donekle opale tokom posljednje dvi-je godine, odražavajući teške uslove u zemljama eurozone.

Slika 1.: Oporavak realnog BDP-a u zemljama JIE6 (indeks iz 2008. =100)

Izvor: Državni zavodi za statistiku, MMF za BiH i KOS u 2011. godini i proračuni osoblja SB


• Strane direktne investicije – važan izvor finansiranja, investicija i rasta u JIE6 – doživjele su snažan rast od 20 posto tokom 2011.

• Brzo smanjivanje zaduženosti privat-nog sektora dovelo je do pada ukupnog vanjskog duga u JIE6, ali je javni vanj-ski dug nastavio sa rastom, mada spori-jim tempom nego prije 2011.

• Ukupni vanjski dug znatno se ra-zlikuje od zemlje do zemlje JIE6, pri čemu najviše nivoe imaju Crna Gora i Srbija, a najniži Kosovo.

Rezime

Poslije rasta od 2,2 posto u 2011. go-dini, rane indikacije ukazuju na to da ekonomije šest zemalja Jugoistočne Europe bilježe drastično usporavanje i mogu da očekuju rast od samo 1,0 posto u 2012. godini. Slabi ekonomsku uslovi u eurozoni usporili su ekonomsku ak-tivnost i državne prihode u zemljama JIE6. Sa visokim nivoima javnog duga

i pritiscima u pogledu finansiranja, ve-ćina zemalja mora da usvoji značajne programe fiskalne konsolidacije da bi se preokrenuo nepovoljan smjer kreta-nja duga i izbjegli kasniji problemi sa finansiranjem.

Dobra vijest je ...

...da je, generalno, finansijski sektor u JIE6 i dalje relativno dobro pozicioni-ran, mada su rizici povišeni i podliježu negativnim šokovima, naročito s obzi-rom na scenario širenja utjecaja daljeg intenziviranja grčke krize. U JIE6 se nivoi problematičnih kredita gene-ralno stabilizuju (mada na povišenom nivou), sopstveni kapital koji služi kao zaštita i izdvojena rezervisanja izgle-daju solidno, a likvidnost je adekvatna u većini zemalja. Međutim, s obzirom na značajne rizike u eurozoni poveza-ne sa grčkom krizom, treba posebno naglasiti važnost toga da vlasti nastave da preduzimaju proaktivne mjere i da traže od banaka da prave rezerve i da

jačaju otpornost sektora.

loša vijest je...

...socijalna situacija i s njom povezani trendovi: zemlje JIE6 bilježe najve-će stope nezaposlenosti i siromaštva u Europi. Štaviše, rast je bio relativno slab i nije bio praćen otvaranjem novih radnih mjesta tokom početnog opo-ravka u periodu 2010.-2011. Prosječna stopa nezaposlenosti u JIE6 od oko 23 posto, a time je više nego duplo veća od prosjeka u zapadnoj Europi, a njen veliki dio je koncentrisan među omla-dinom i dugoročno nezaposlenima. Napredak u smanjenju siromaštva iz perioda prije krize se poništava, a sred-nja klasa je postala ranjivija u svijetlu istanjenih finansijskih rezervi i štednje domaćinstava. Vlade zemalja JIE6 tre-ba da usvoje ambiciozniji i urgentniji program strukturnih reformi usmjeren ka rastu i novim radnim mjestima.

NEzNATAN RAST PRIVREDNOG RAzVOJA BIH U 2012.

BiH na granici recesijeBiH bi privredni razvoj iz 2008. godne mogla dostići tek 2013. godine. Svjetska banka za ovu godinu nam predviđa rast od 0.5 posto, što je na granici recesije.

Nakon što je nedavno medijima prezentiran izvještaj Svjetske banke o privrednom razvoju šest zemalja JIE, u Sarajevu je Svjetska banka medijima

prezentirala konkretne pokazatelje za BiH, koji ukoliko ne bude strukturalnih reformi, nisu ni malo optimistični. Nai-me, iz ovog izvještaja vidi se da oporavak od krize iz 2008. godine u BiH ide sporo, te još uvijek nismo dostigli tadašnji nivo BDP. Prvi kvartal 2012. što se tiče BiH, bio je prilično težak. Bilježi se uspora-vanje investicija, uvoz kapitalnih dobara pada, kao i dugoročni krediti kompani-jama, industrijska proizvodnja je u padu za čak 9 posto, izvoz se smanjuje, dok je uvoz ostao isti. Izvoz je u prvom kvartalu 2012. godine pao za čak 10 posto, čime je veći i trgovinski deficit. Sve to utjecalo je i na socijalnu sliku BiH, jer je nezapo-slenost sve veća, koje onda dalje vodi ka siromaštvu, koje je također poraslo. Dug kao procenat BDP raste i već je na 40 po-

sto u BiH. U izvještaju za BiH stoji i da nam prijeti nova kriza, ukoliko se situaci-ja u zemljama EU ne razriješi. Također, demografski trendovi BiH, dugoročno gledano su veoma nepovoljni, radno spo-sobno stanovištvo se smanjuje, populaci-ja stari, a na snazi je i velika emigriracija. Očekuje nas i vrlo nepovoljna stopa za-visnosti sa 19,8 posto u 2010. godini na 55,1 posto u 2050. godini.

Preporuke Svjetske banke

BIH bi trebala, ukoliko želi pobolj-šati privredni razvoj, svesti javnu po-trošnju u okvir mogućeg. To znači da trebamo prije svega prilagoditi javnu potrošnju socijalnom sektoru i potre-bama najugroženijih. Izvjesni pomaci već su napravljeni u smanjenju izdataka za plate u javnom sektoru, ali poseban izazov predstavlja održivost penzionog i zdravstvenog sistema, kao i održivost javnog duga. Ekonomista Svjetske ban-ke za BiH smatra kako bi dugoročni

izazov za BiH trebalo da bude reforma rada i javnog sektora. Također, praksa je pokazala i da su zemlje koje su ima-le više investicija brže izašle iz recesije. BiH ima odličnu priliku da iskoristi proces europskih integracija i na taj način smanji jaz u prihodima po glavi stanovnika u odnosu na razvijene člani-ce EU-e. Naime, dokazano je da zemlje koje se integrišu u EU lakše stiču mo-gućnost da povećaju rast BDP-a.

Ekonomska dešavanja – Q1 2012.

-Umjereniji rast i potrošnje-Uvoz robe široke potrošnje: -1.5%(q/q)-Krediti domaćinstvima: rast od 6% (y/y)-Poslije usporavanja rasta u drugoj po-lovini 2011., industrijska proizvodnja bilježi pad u Q1 2012.-Kreditni rast privatnom sektoru usporio na 2.8 posto-Izvoz se smanjuje, dok je uvoz ostao isti-Izvoz smanjen u Q1 (-10.6% q/q), dok je uvoz ostao isti (0.2% q/q)-Usporavanje domaće potražnje u Q1 2012., pogotovo investicija-Uvoz kapitalnih dobara: -1.5% (q/q)-Dugoročni krediti kompanijama:-6% (y/y) (Redakcija InStore BH)

70

inStore u razgovoru sa…juni 2012 www.instore.ba

Brend menadžerimaDobre organizacijske osobine, kreativnost, stalna edukacija, prepoznavanje kvalitetnih ljudi za tim, lojalnost prema brendovima koje stvaraju, neke su od osobina koje dijele ovi uspješni brend menadžeri.

Razgovarala: Katarina Sulić

larisa Sulejmanpašić-Selimović, DR. PASHALarisa Sulejmanpašić-Selimović je brand manager u kompaniji Dr. Pasha posljed-nje dvije godine. Radni dan joj se uglav-nom sastoji od obilaska terena i rada sa ljudima. “Samo na taj način možete osjetiti prave potrebe tržišta i biti u korak sa svim novitetima“, ističe Larisa, koja sa svojim timom radi na novom projektu kreme za bebe. Time će predstaviti BiH tržištu potpuno prirodan i organski proizvod, vr-hunskih sastojaka i dizajna. „Dr. Pasha pri-rodni proizvodi nastoje jednostavnim i malim raskošima uljepšati svaki dan, slično tome ni ja ne mogu izdvojiti nešto što je obilježilo moju karijeru, već svaki ostvaren cilj i uspješan dan me vuče novom izazovu, a svaki dan je obilje-žen zadovoljstvom“, ističe Larisa.

Na pitanje koje sve vještine treba imati dobar brand manager odgovara: „Vještine koje su sigurno bitne su dobre organizacione sposobnosti, logično i kreativno razmišljanje, ispunjavanje obaveza u unaprijed određenom roku, dobre komunikacijske vještine i sva-kako timski rad“. Za uspješnu karijeru su zaslužni iskustvo kod prethodnog poslo-davca, brojni treninzi, a svakako i mnoga poznanstva koja uvelike olakšavaju posao. „U budućnosti se vidim dijelom velike kompa-nije, kompanije koja je prepoznata i priznata kako na domaćem, tako i na inozemnom tr-žištu i odličan je osjećaj biti u takvoj priči od samog začetka”, zaključuje Larisa, ponosna što je dio tima kompanija Dr. Pasha.

Verica Petrović, HENKElVerica je sa pozicije Junior Brand Ma-nager u kompaniji Henkel, od 2010. godine, odgovorna za brendove Palette, Perfect Mousse, Schauma i Syoss. Prve poslovne korake poslije završenih stu-dija, napravila je jednoj marketinškoj agenciji kao Account Manager gdje je, kako kaže, za svega nekoliko mjeseci stekla iskustva u kreiranju marketinških strategija za lansiranje novih brendova, u projektima kreiranja različitih pro-motivnih strategija, kao i u TV rekla-mama za različite kompanije. U Hen-kelu je od 2008. godine, gdje je najprije radila kao asistent brend menadžera, a prva odgovornost joj je bila povjerena za brend Fa. “Najveći izazov u karijeri mi je je bilo lansiranje novog brenda Syoss 2009. godine i njegovo pozicioniranje među mnogobrojnim već poznatim i jakim bren-dovima na tržistu proizvoda za njegu kose. Tokom sljedeće dvije godine izazov je bio ojačati poziciju Syossa kao megabrenda, sa širenjem portfolia na tržište proizvoda za oblikovanje kose kao i boja za kosu”, objaš-njava Verica. Njena trenutna preokupa-cija je razvijanje strategije kako biti, ali i ostati, omiljeni brend potrošačima na tržištu za njegu i bojenje kose. Nakon uspješne karijere brend menadžera, Ve-rica sebe i dalje vidi u marketing sekto-ru internacionalne kompanije.

Maja Bašić, IMlEKGradeći karijeru od 2009. godine u Imleku, Maja radi na dvije paralelne pozicije – Regional Market Research Manager i Category Manager za ka-tegoriju sireva. Prethodno je radila u agenciji za istraživanja tržišta GfK, na poziciji FMCG Research Manager. Za Maju je, kako kaže, najveći izazov u karijeri predstavljao upravo prelazak u veliki i dinamičan poslovni sistem kao što je Imlek: “Opis mog novog posla bio je kombinacija dvije različite, a jednako zahtjevne pozicije. Posebno izazovno je bilo to što mi je posao na poziciji Category Ma-nager bio potpuno nov. U kategoriji sireva, Imlek ima veoma širok portfolio proizvoda, pa su se izazovi kretali od početnog upo-znavanja tako širokog spektra proizvoda, razumijevanja strukture tržišta i potreba potrošača, ka postavljanju budućih strate-gija čitave kategorije, odnosno planiranju razvoja novih proizvoda i nalaženje pra-vog načina za obraćanje ciljnoj grupi. Iako je angažovanje na dvije paralelne pozicije u početku bilo zahtjevno, veoma sam sretna i ponosna zbog ukazane prilike da se pro-fesionalno usavršim u novim ulogama”. Trenutno je u Majinom fokusu repozi-cioniranje i priprema marketing kam-panje postojećih proizvoda, kao i ak-tivnosti na razvoju i lansiranju jednog potpuno novog proizvoda. Kako kaže, veoma je zadovoljna svojom trenutnom pozicijom, tako da sebe i ubuduće vidi u sličnom okruženju.

Otkrijte novu Plidentu!

novi 3D logotip

najbolji fokus na funkciju zubne paste

Otkrijte novu Plidentu!25% manjivolumen kutije

lakši izbor prema namjeni

Otkrijte novu Plidentu!atraktivniji izgled ambalaže

PAKIRANJE JEDINIČNO PAKIRANJENOVA

LOGISTIKAZBIRNO TRANSPORTNO RED PALETE PALETA DUŽINA (mm) ŠIRINA (mm) VISINA (mm)

NETTO TEŽINA (kg)

BRUTO TEŽINA (kg)

VOLUMEN (m3)

PLIDENTA 75 ml 12 12 636 3816 40 33 173 0,0945 0,1185 0,000228PLIDENTA 100 ml 12 12 636 3180 40 33 210 0,1320 0,145 0,000277

PAKIRANJE

UŠTEDE ULOGISTICI30%

www.facebook.com/plidenta.hr www.plidenta.com www.youtube.com/ThePlidenta


Otkrijte novu Plidentu!

novi 3D logotip

najbolji fokus na funkciju zubne paste

Otkrijte novu Plidentu!25% manjivolumen kutije

lakši izbor prema namjeni

Otkrijte novu Plidentu!atraktivniji izgled ambalaže

PAKIRANJE JEDINIČNO PAKIRANJENOVA

LOGISTIKAZBIRNO TRANSPORTNO RED PALETE PALETA DUŽINA (mm) ŠIRINA (mm) VISINA (mm)

NETTO TEŽINA (kg)

BRUTO TEŽINA (kg)

VOLUMEN (m3)

PLIDENTA 75 ml 12 12 636 3816 40 33 173 0,0945 0,1185 0,000228PLIDENTA 100 ml 12 12 636 3180 40 33 210 0,1320 0,145 0,000277

PAKIRANJE

UŠTEDE ULOGISTICI30%

www.facebook.com/plidenta.hr www.plidenta.com www.youtube.com/ThePlidenta


humanost na djelu

Dukat donirao mlijeko SOS Dječijem selu Sarajevo

U povodu Svjetskog dana mlijeka, predstavnici Du-kat mliječne industrije su posjetili SOS Dječi-je selo u Sarajevu i tom prilikom poklonili SOS porodicama i njihovim starateljima veću količinu mlijeka. Dukat se također pobrinuo da donacijom

obraduje i mališane iz Dječijeg doma Rada Vršnjević u Banja Luci, Javne ustanove Socijalno-pedagoška životna zajednica Bihać, Rehabilitacijskog centra za osobe sa posebnim potre-bama Sveta obitelj u Mostaru i SOS Dječijeg sela Gračanica. Donacija mlijeka bh. domovima i organizacijama za djecu bez roditeljskog staranja i centrima za djecu sa posebnim potreba-ma, jedna je u nizu humanitarnih aktivnosti najveće mliječne industrije u regiji.

„Radeći za Dukat često doživljavamo poslovne uspjehe i satisfak-ciju no najveća je u mogućnosti da pomognemo drugima, a osobito najosjetljivijem i najvrijednijem što čovječanstvo ima - djeci. Naša podrška najmlađima osim humanitarnog cilja ima i edukativni ka-rakter jer im kroz druženja prenosimo poruku o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane“, kazala je Antonela Blaškić, voditeljica marketinga Dukat mljekare u BiH.

Direktor SOS Dječijeg sela u Sarajevu Damir Mahmić je sa velikim zadovoljstvom ugostio predstavnike Dukata: “Ova do-nacija u mlijeku našim SOS selima u Sarajevu i Gračanici više je nego dragocjena i velika je potpora našem radu”.

Dukat mljekara d.o.o. Gradačac sastavni je dio Dukat mliječ-ne industrije i Lactalis grupe. Od 2007. godine Dukat mliječ-na industrija razvija vlastiti humanitarni projekat Mliječni put dobrote koji osim u Bosni i Hercegovini djeluje u Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji.

Pripremio: Mario Trojer

Prikupljanje sredstava za kupovinu vozila za prevoz učenika u invalidskim kolicimaPočetkom mjeseca, posjetioci Mercator Centra Mostar su bili u prilici posjetiti prodajnu izložbu likovnih radova učenika i djelatnika Osnovne škole za djecu sa posebnim potrebama Mostar. Izložba naziva Čudnovati svijet, dio je projekata humanitarnog karaktera putem kojeg se nastoje prikupiti sredstava za kupovinu posebnog vozila za prevoz učenika u invalidskim kolicima iz grada Mostara i okoline. Svi koji su posjetili izložbu mogli su da kupovinom nekog od lijepih radova za sebe istovremeno daju direktan dopri-nos i pomoć mladim sugrađanima koji je prijeko trebaju.

Mercator Banja luka ponovo u akciji dobrovoljnog davanja krvi Mercator Banja Luka je u saradnji sa Društvom dobrovoljnih davalaca krvi iz Laktaša i Zavodom za transfuzijsku medicinu Banja Luka organizovala četvrtu po redu akciju dobrovolj-nog davanja krvi za svoje zaposlene. U akciji su učestvovali zaposlenih iz svih poslovnih jedinica Mercatora sa područja Laktaša, Kotor Varoši i Banja Luke. „Izuzetno smo ponosni na ovu akciju koju uspješno realizujemo već četvrtu godinu. Zaposleni i članovi menadžmenta Mercatora su još jednom pokazali visok nivo svijesti o potrebi da se pomogne onima kojima je pomoć najpotreb-nija, a upravo su solidarnost i humanost vrijednosti koje njegujemo kao dio korporativne kulture“, izjavio je Damjan Davidović, di-rektor M-BL.

Božica Malinić, predsjednik Društva dobrovoljnih davalaca krvi iz Laktaša pozdravila je nastavak saradnje sa Mercato-rom i zahvalila svim zaposlenima i menadžmentu na humano-sti i velikom odazivu akciji.

Zaposleni u Mercatoru već četvrtu godinu za redom dobro-voljno daruju krv. Svoju humanost i po-svećenost promociji dobrovoljnog dava-nja krvi tokom ovih godina radnici Mer-catora su pokazali velikim odazivom, a do sada je kroz ove akcije u Mercatoru obezbijeđeno više od stotinu doza krvi.

Meggle proslavio Dan mlijekaPovodom 1. juna, koji se u svijetu obilježava kao Dan mlijeka, kompanija Meggle je odlučila za ovaj dan gra-đanima naše zemlje besplat-no dijeliti mlijeko iz svoje proizvodnje. U Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici, Bi-haću i Banja Luci, na više frekventnih lokacija pro-moteri su dijelili mlijeko i letke koji propagiraju zdrav način života i ishrane, čime je Meggle dao svoje aktivno učešće u globalnoj kampanji koja zagovara ove vrijedno-sti. Svjetski dan mlijeka obilježava se od 2001. godine, a progla-sila ga je Organizacija za poljoprivredu i hranu UN-a.


74

slovo zakonajuni 2012 www.instore.ba

slovo zakona

Šta donosi novi zakon o radu? Budući da je važeći zakon o radu donesen 1999. godine i više puta do sada mijenjan, ocijenjeno je potrebnim donošenje integralnog novog federalnog zakona, koji je trenutno u formi Nacrta. Međutim, Udruženje poslodavaca FBiH nezadovoljno je nekim njegovim odredbama, jer, ukoliko se one ne promijene, to će biti dodatno opterećenje po njih.

NOVI zAKON O RADU USKlAđEN SA EVROPSKIM PRINCIPIMA I STANDARDIMA

Predlagač novog Zakona o radu je federalno Ministarstvo rada i soci-jalne politike. Ovaj zakon trenut-no je u formi nacrta, te je do sada

prošao javnu raspravu u svim kantonima i blizu je da se nađe kao prijedlog na dnev-nom redu Vlade FBiH i Parlamenta. Ovaj zakonski projekat, smatra predlagač, uva-žava obaveze preuzete nizom domaćih i međunarodnih dokumenata koji regulišu oblast rada i zapošljavanja, a harmonizi-ran je i s europskim principima i standar-dima radnog zakonodavstva. Međutim, iz

Udruženja poslodavaca FBiH ističu kako naša privreda ne može podnijeti takav Zakon, jer on predviđa dodatna opte-rećenja, te reguliše prava radnika kao u Njemačkoj ili drugim zemljama EU, dok naša privreda grca u problemima.

Nacrt zakona o radu

Predlagač ističe kako će ovim zakonom biti ostvaren veći stepen socijalne pravde. Također, ovaj zakon po njima će ponuditi bolju prevenciju i zaštitu od svakog obli-ka diskriminacije zaposlenih kao i osoba

koje traže zaposlenje. U tu svrhu je novi zakon precizirao, kako ukoliko radnik ili osoba koja traži zaposlenje u slučaju spora iznesu činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio pro-tivno odredbama ovog zakona o zabra-ni diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da postojeća razlika nije usmje-rena na diskriminaciju, već da ima svoje objektivno opravdanje. Ako sud utvrdi da je tužba utemeljena, diskriminisana oso-ba ima pravo na naknadu štete. Također, novi zakon predvidio je da se sindikat i udruženje poslodavaca može organizo-vati bez ikakvog prethodnog odobrenja. Sa osobom mlađom od 15 godina života ne može se sklopiti ugovor o radu, niti se ona može zaposliti za bilo koju vrstu po-slova. Osoba između 15 i 18 godina živo-ta može sklopiti ugovor o radu, odnosno uposliti se uz saglasnost zakonskog za-stupnika i pod uslovom da od ovlaštenog doktora ili mjerodavne zdravstene usta-nove nabavi ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima opštu zdravstvenu spo-sobnost za rad. Troškove uvjerenja snosi poslodavac. Probni rad ne može trajati duže od šest mjeseci. Ako poslodavac ne sklopi ugovor o radu sa radnikom u pi-sanom obliku, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređe-no vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže. Od novosti svakako treba spo-menuti i mogućnost sklapanje ugovora o radu van prostorija poslodavca, odno-sno kod kuće, što je zahtijevalo uvođenje dodatnih elemenata ovakvog ugovora. Osim toga, u cilju odgovarajuće zaštite radnika i sprečavanja rada na crno, utvr-đena je obveza poslodavca da dostavi ko-piju prijave na obvezno osiguranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu, kao i svake promjene osiguranja koje se tiču radnika. Kad je riječ o odred-bama koje uređuju pitanje pripravnika i volontera, ponovo je predloženo rješenje prema kojem se sa pripravnikom zasniva radni odnos na određeno vrijeme, iz čega proizlaze sva prava i obaveze iz radnog


odnosa. Za vrijeme obavljanja priprav-ničkog staža, pripravnik ima pravo na 80 posto osnovne plate utvrđene za poslove za koje se osposobljava, s tim da ne može biti manja od najniže plate utvrđene Op-štim kolektivnim ugovorom za teritorij Federacije. Odredbe zakona kojima se propisuje pravo na godišnji odmor tako-đer su izmijenjene i dopunjene. Najma-nje trajanje plaćenog godišnjeg odmo-ra povećano je s 18 na 20 radnih dana. Odredbe koje se odnose na porođajno odsustvo također su pretrpjele određene dorade. Najznačajnija novost kad je u pi-tanju ovo pravo, odnosi se na mogućnost da radnik, otac djeteta, nakon isteka pe-rioda od 42 dana nakon porođaja, koristi pravo na porođajno odsustvo ukoliko se roditelji o tome međusobno dogovore. Odredbe kojima se uređuje pitanje ko-lektivnih ugovora i kolektivnog pregova-ranja (npr. trajanje kolektivnog ugovora na određeno vrijeme, istek roka na koji je zaključen i sl.) također su preciznije definisane, odnosno usklađene s novim poglavljem u Zakonu, koje se odnosi na utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavca. Također, posloda-

vac koji zapošljava više od 15 radnika, a koji u razdoblju od naredna tri mjeseca ima namjeru zbog privrednih, tehničkih ili organizacijskih razloga za više od 10 posto radnika otkazati ugovore o radu, ili najmanje petorici radnika, dužan je konsultovati se s vijećem zaposlenika, a ako kod poslodavca nije utemeljeno vije-će zaposlenika, sa reprezentativnim sin-dikatom. S druge strane, ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, poslodavac namjerava zaposliti radnike sa istim kvalifikacijama i stepe-nom stručne spreme, prije zapošljavanja drugih osoba dužan je ponuditi zapo-slenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani. U cilju efikasnijeg nadzo-ra nad primjenom odredbi Zakona, od-nosno suzbijanja rada na crno, propisana su nova zakonska rješenja kojima se na potpuniji način uređuje pitanje inspek-cijskog nadzora, odnosno nadležnosti federalne i kantonalne inspekcije rada u vršenju ovog nadzora. S obzirom na to, između ostaloga, predviđa se i moguć-nost privremene zabrane obavljanja dje-latnosti, posebno u slučaju kada se utvrdi da zaposlenik nije sklopio ugovor o radu.

Na zahtjev Saveza sindikata, a imajući u vidu termine koji se koriste u međuna-rodnom radnom pravu i konvencijama MOR-a, predloženo je da se umjesto riječi zaposlenik u cijelom tekstu Zakona vrati stari naziv radnik.

Javna rasprava

Na temelju zaključaka oba doma Fede-ralnog parlamenta obavljena je sveobu-hvatna javna rasprava o ovom zakonu, koja je trajala dva mjeseca. U toku te ra-sprave date su primjedbe na 120 člano-va Nacrta, od ukupno 181 člana, koliko Nacrt sadržava. Sve primjedbe i sugesti-je, koje doprinose poboljšanju teksta su prihvaćene i ugrađene u konačni tekst Nacrta. Na jednoj od sjednici Ekonom-sko-socijalnog vijeća FBiH delegacija poslodavaca ocijenila je da je postignut napredak u odnosu na prednacrt zakona, ali i da se u više od dvadesetak članova uvode nova opterećenja poslodavcima i da o tome treba obaviti dodatne kosul-tacije. Na primjer, poslodavac je prema novom zakonu dužan obezbijediti 75 po-sto od plaće za otpremninu, što je do sada bilo 30 posto.

76

vjerovali ili nejuni 2012 www.instore.ba

Tim naučnika sa Univerz-iteta Zapadne Australije us-pio je da napravi tkaninu od vina, tako što su u ovo piće dodali aceobakteriju, koja je napravila novi materi-jal sličan pamuku. Do sada, kreirani su haljina, majica i kupaći kostim od ovog ma-terijala, a stručnjaci rade na tome da poboljšaju čvrstoću.

Tim sa američkog univerziteta MIT pobrinuo se da “olakša život” svima onima koji su do sada morali da tresu flašu ili udaraju njeno dno, kako bi iz nje izašao sav kečap, a što je obično "nemoguća misija". Izum, koji će obradovati sve one kojima je do sada ovo bila “nemoguća misija” predstav-lja, zapravo, zaštitni sloj za unutrašnjost flaše, koji je toliko klizav da se na njemu ne može zadržati ni supstanca gustine

Francuska luka Avr je sredi-nom juna bila poprište pljačke, tokom koje su lopovi ukrali prikolicu sa 5.400 flaša luksu-znog šampanjca Dom Peri-gnon, ukupne vrijednosti od oko 413.000 dolara. Vjeruje se da su pljačkaši pričvrstili prikolicu za traktor i odve-zli je dok je bila u tovarnom prostoru i čekala da bude prebačena na brod. Dom Peri-gnon, vlasništvo kompanija luksuzne robe LVMH, jedan

Japanski proizvođač piva Kirin je pred ovu ljetnu se-zonu svojim kupcima ponu-dio točeno ledeno hladno pivo u kriglama od pola litre sa zamrznutom pjenom na vrhu. Kako su proizvođači objasnili, ovo se postiže uz pomoć aparata sličnih onima za proizvodnju smrznutog jogurta, a takvo pivo ostaje hladno najmanje 30 minuta i na temperaturi od preko 40

Tokom proučavanja utjecaja jogurta s ukusom vanile na miševe, kojima je, inače, uve-den nepravilan režim ishrane, istraživači sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu su utvrdili da jogurt ima jako af-rodizijsko dejstvo. Dokazano je da su testisi miševa kon-zumenata jogurta bili za oko pet posto teži nego kod onih hranjenih na klasičan način,

Zillion Dollar Frittata, filovan jastogom i kavijarom speci-jalitet restorana u njujorškom hotelu Parker Meridien, sig-urno je najskuplji omlet na svijetu - košta čak 1.000 dol-ara, ili oko 800 eura. Osim jaja, u ovaj specijalitet ide i sevruga kavijar, delikates iz Kaspijskog mora, jedan od na-jskupljih i najboljih na svijetu, kao i cijeli jastog. Inače, ovu titulu najskupljeg, do sada, je

Parfem Paper Passion, kre-atora Geza Schoena, podsjeća na miris svježe odštampane knjige. Tvorac je ovu inspi-raciju dobio od njemačkog modnog dizajnera Karla La-gerfelda, za koga je “miris svježe odštampane knjige na-jbolji miris na svijetu”. La-gerfeld je poznat kao ve-liki bibliofil koji posjeduje ogromnu kućnu biblioteku, od oko 300.000 knjiga. Iako nije učestvovao u proizvod-nji parfema, modni kreator je dizajnirao njegovo pak-ovanje u obliku knjige u čijoj se unutrašnjosti nalazi bočica.

Moda od vina

lakše do posljednje kapi kečapa

Ukrali Dom Perignon

Da li je jogurt afrodizijak?

Najskuplji omlet

Miris knjige iz bočice

Od sada smrznuta pivska pjena

Cilj im je da naprave tkaninu koja će se oblikovati bez šivenja, a sve to uz kombinac-iju umjetnosti i nauke.

kečapa. Ova materija zove se LiquiGlide, a nanotehnolozi i inžinjeri sa Dave Smithom na čelu, radili su na njoj dva mjeseca. “Pokušavali smo da napravimo premaz koji bi zaštitio dijelove mašina od prljavštine ili leda, ali pošto obožavam ham-burgere i stavljam kečap na njih, palo mi je na pamet da bi mogao da se upotrijebi i za tu flašu. Znam da se mnogi muče da iz-vuku i posljednju kap iz flaše”, rekao je Smith.

je od najpoznatijih šampanjaca koji se prave u francuskoj regiji Champagne.

stepeni Celzijusa. Pivopije ovaj napitak trenutno mogu da pronađu na više od 200 lo-kacija širom Japana, a plan je da bude dostupno u čak 1.000 ugostiteljskih objekata.

Kako još iz kompanije navode, njihovi istraživači su utvrdili da se u prosjeku velika krigla piva ispija za 22 minuta, ali da je ženama i mlađim ljubi-teljima ovog pića nekada za to potrebno više vremena, pa su im na ovaj način pružili mogućnost da duže ispijaju hladan napitak. Interesovanje za ovu inovaciju se pojavilo i u SAD i Europi, što objašnjava direktor marketinga Kirina, Kunihiko Kadota riječima: “Ljubav prema ledeno hladnom pivu je univerzalna”.

nosio specijalitet jednog lon-donskog restorana, za čiju se pripremu koriste jaja galeba, jastog, meso krabe i tartufi, a porcija košta 112 eura.

“Knjiški” parfem stvoren je u saradnji časopisa Wallpaper i njemačke izdavačke kuće Gerhard Schiedel, a prvi put je predstavljen na izložbi ru-kotvorina u Milanu, a košta 115 dolara.

Kompanija Coca Cola za sada ne posluje samo u Mjanmaru, na Kubi i u Sjevernoj Koreji, ali je najavila povratak u nekadašnju Burmu. (www.coca-cola.com)

a za petnaest posto veći nego kod hranjenih nezdravom hranom. To je bilo praćeno i sjajnijom dlakom i deset puta gušćom. Miševi "na jogurtu" bolje su stvarali potomstvo. Pretpostavlja se da je to re-zultat probiotičkih bakterija u jogurtu koje su poboljšale zdravlje miševa, pa samim tim i njihov libido.


FOTO VIJEST

Svi oni koji se se krajem maja našli na beogradskom Mikser festivalu, mogli su da u kreativnoj Remake radionici nauče kako da upotrijebe ambalažni otpad na koristan način. Pos-jetioci su sađenjem raznovrsnog jestivog začinskog bilja u Coca-Cola i Rosa PET bocama pravili „jestive bašte“, koje osim svoje upotrebne vrijednosti, predstavljaju i kreativan način korištenja ambalaže. “Sigurna sam da je poslije ove radi-onice svako od nas dobio inspiraciju kako da upotrijebi ambalažni otpad na kreativan način”, izjavila je Tijana Marković, pred-stavnica kompanije Coca-Cola Hellenic Srbija.

Prodavačima na lokalnoj pi-jaci u Pekingu ne može se za-mjeriti ako su pomislili da su Nan Weidong i Nan Weiping vlasnici nekog restorana. Ali vreće pune povrća koje ova dva brata tegle do kuće ko-riste se u sasvim drugačiju svrhu – za muzičke instru-mente! Braća su odrasla u centralnoj kineskoj provinciji Anhui, i stjecala tradiciona-lno muzičko obrazovanje još od malih nogu. Ideja o izradi muzičkih instrumenata od povrća rodila se prije 2 go-dine. Braća sada vrijeme pro-vode u svom stanu u Pekingu praveći otvore u šargarepama, tikvicama i korijenu lotusa,

Šestogodišnja Britanka Mollie Price, vjerovali ili ne, stvara pravo poslovno carstvo! Jedna od najmlađih preduzetnica je zaslužna za stvaranje kon-cepta lanaca trgovina slatkiša Mollie's, koji uglavnom nudi tradicionalne britanske i američke slatkiše. Ona je upravo otvorila svoju treću radnju uz malu pomoć ma-jke Becky. Kako su njih dvije najavile, planovi o proširenju

Ruske vlasti kontrolisat će proizvodnju alkoholnih pića iz svemira preko satelitskih fotografija napravljenih uz pomoć infracrvenih zraka, kako bi utvrdili identitet onih koji ilegalno proizvode vodku ili prave veće količine od dozvoljenih. Kako ruski mediji navode, prošle go-dine broj kompanija kojima je dozvoljena proizvodnja alkohola je smanjen za po-

U čast jednog mičigenskog restorana, koji služi hot-dogove već 25 godina na is-toj lokaciji, padala je krajem maja prava kiša, ali od viršli! Ovu akciju organizovao je američki radio WKQI - FM iz Detroita, koji ih je izbacivao iz helikoptera.

To nije salata, to je simfonija! Najmlađi koordinator u maloprodaji

Kontrola proizvodnje vodke iz svemira

Kiša od viršli

testirajući zvuk uz pomoć starog elektronskog tunera i grickajući ostatke povrća.

“Veoma je važno da je povrće svježe i da sadrži veliku količinu vode. Jedino tako možemo da proizvedemo kvalitetan zvuk”, kaže jedan od njih.

Repertoar im je raznolik, ko-liko i sami instrumenti, od tradicionalnih kineskih do popularnih američkih melo-dija. Nastupaju u raznim natjecanjima talenata u Kini, za koje dobijaju od 5.000 do 8.000 dolara, i to im je jedini izvor prihoda. Svaki nastup zahtijeva pravljenje svježeg seta instrumenata.

lanca postoje. “Prodavnice su organizovane po njenim stro-gim uputstvima. Mollie je mo-zak ove operacije. Njena je ideja bila otvaranje prodavnica, kada je primijetila prostor na tržištu. U jednoj od radnji radi svake subote, a nedjeljom ustaje u ranu zoru kako bi se sastala sa dobavljačima. Svoje prijatelje je zamolila da degustiraju slatkiše i tako joj pomažu pri odabiru”, dodala je njena mama.

lovinu, ali neki proizvođači su nastavili rad i bez dozvole. Navodno, federalne vlasti za regulisanje proizvod-nje alkohola su zahvaljujući satelitskim snimcima uspjele da identifikuju neke ilegalne proizvođače. Stručnjak Bo-ris Dvorkin, međutim, ističe da je takva kontrola veoma skupa jer svaka satelitska fotografija visoke rezolucije košta oko 400 eura.

Ljubitelji ove hrane mogli su, čak, i da osvoje nagradu. Radio stanica je izabrala 25 takmičara, a njihov zadatak je bio da sakupe što više viršli bačenih iz helikoptera. Pobijedila je Silvia Lopes, koja je uspjela u svoju majicu da skupi 76 viršli.

svijet u brojkamajuni 2012 www.instore.ba

CIJENE MJESEčNOG zAKUPA POSlOVNOG PROSTORA I NJIHOVA OSCIlACIJA OD DECEMBRA 2010. DO DECEMBRA 2011

Raspoloživog poslovnog prostora je, uprkos velikoj potražnji, na teritoriji Sjeverne Amerike i Europe sve manje usljed redukovane gradnje, dok je na Bliskom Istoku svega 50 posto kapaciteta pod zakupom. Europske metropole poput londona, Pariza, ženeve i Moskve našle su se na listi top 10 gradova po vrijednosti zakupa kancelarijskog kvadratnog metra, a globalnu sliku tržišta nekretnina dopunjuje i privredna ekspanzija u Kini, Australiji i Južnoj Americi.

Izvor: Colliers International, www.colliers.com


(cijene su izražene u eurima po metru kvadratnom)

CIJENE MJESEčNOG zAKUPA POSlOVNOG PROSTORA I NJIHOVA OSCIlACIJA OD DECEMBRA 2010. DO

Raspoloživog poslovnog prostora je, uprkos velikoj potražnji, na teritoriji Sjeverne Amerike i Europe sve manje usljed redukovane gradnje, dok je na Bliskom Istoku svega 50 posto kapaciteta pod zakupom. Europske metropole poput londona, Pariza, ženeve i Moskve našle su se na listi top 10 gradova po vrijednosti zakupa kancelarijskog kvadratnog metra, a globalnu sliku tržišta nekretnina dopunjuje i privredna ekspanzija u Kini, Australiji i Južnoj Americi.

Izvor: Colliers International, www.colliers.com


(cijene su izražene u eurima po metru kvadratnom)

Raspoloživog poslovnog prostora je, uprkos velikoj potražnji, na teritoriji Sjeverne Amerike i Europe

zakupom. Europske metropole poput londona, Pariza, ženeve i Moskve našle su se na listi top 10 gradova po vrijednosti zakupa kancelarijskog kvadratnog metra, a globalnu sliku tržišta nekretnina

?

Pariz

decembar 2011.797,44 €/m2

juni 2011.893,44 €/m2

decembar 2010.815,56 €/m2

Rio de Žaneiro

decembar 2011.697,67 €/m2

juni 2011.757,11 €/m2

decembar 2010.705,67 €/m2

London (City)

decembar 2011.665,00 €/m2

juni 2011.688,22 €/m2

decembar 2010.662,67 €/m2

Ženeva

decembar 2011.576,78 €/m2

juni 2011.643,22 €/m2

decembar 2010.567,00 €/m2

Sao Paolo

decembar 2011.560,22 €/m2

juni 2011.630,78 €/m2

decembar 2010.536,22 €/m2

78


Hong Kong

decembar 2011.1574,77 €/m2

juni 2011.1641,93 €/m2

decembar 2010.1471,57 €/m2

Moskva

decembar 2011.669,33 €/m2

juni 2011.572,89 €/m2

decembar 2010.684,89 €/m2

Singapur

decembar 2011.581,22 €/m2

juni 2011.611,22 €/m2

decembar 2010.510,56 €/m2

Pariz

decembar 2011.797,44 €/m2

juni 2011.893,44 €/m2

decembar 2010.815,56 €/m2

London (West End)

decembar 2011.1062,67 €/m2

juni 2011.1100,00 €/m2

decembar 2010.965,56 €/m2

Pert

decembar 2011.607,00 €/m2

juni 2011.616,11 €/m2

decembar 2010.488,33 €/m2

80

vox populijuni 2012 www.instore.ba

Moja mama je odlučila promijeni-ti kuhinju. Zapravo, prvo je odlučila promijeniti SAMO pločice u kuhinji. Što je dovelo do toga da promijeni cijevi. Onda je morala promijeniti i česmu. I onda se otelo…. Kuhinju je, kažu mi, najbolje napraviti. Međutim, ispalo je da bi nakon 10 dana rado-va, za kuhinju po mjeri, suđe po podu trebalo gledati još mjesec i pol dana. I ostati savršeno miran. Teško. Osim toga, nikad to nije samo pet sedmica. Svaka stvar koja se čeka u našim pro-davnicama čeka se još jednu trećinu od onoga što su vam na početku rekli. I kad zovete da pitate gdje je zapelo bude njima i žao i neprijatno, ali ne čekate ništa kraće. Zbog svega ovoga,

naša potraga se svela na gotove kuhinje, koje se mogu kupiti na elemente koje ćemo same iskombinovati.

Može li jednostavnije?

Prvi salon namještaja izgleda kao skladište otpada, kojem su uz sve još i isključili struju. Bez ikakvog reda nabacane su fotelje, kauči, stolovi, bijela tehnika, lusteri, tepisi, police i ormari i jedino što fali da slika buvljaka bude potpuna je teta ili čiko za tezgom. Probijamo se kroz džunglu namje-štaja i konačno pronalazimo dio sa naslaganim kuhinjama. Na kojima, gle čuda, ništa ne piše. Ni cijena, ni dimenzije ni ništa… Tražimo prodavačicu, koja se konačno pojavljuje nakon 15 minuta. Shvatam da je prodavačica tek kada joj ispod pletenog vunenog pulovera vidim ostatke uniforme u istoj boji kao i logo poznatog domaćeg proizvođača namještaja. Na moje pitanje da li imaju ono što nama treba, odgovara sa “tc” i odlazi. Nismo joj zanimljivi. A i malo joj je hladno.

U drugom salonu, koji izgleda kao i prvi (stiče se dojam da je vlasnicima održan kurs o unutrašnjem uređenju salona), prodavačica nas dočekuje još na vratima. Bez da nam se obrati, prati nas u stopu. Iako nam nije bila namjera da neprimijetno natovarimo trosjed i iznesemo ga iz prodavnice, postaje nam neprijatno kao da smo nešto od toga već strpali u gepek. Na naše pitanje, spremno vadi blok i kreće da računa. Pokušavam da kažem da mi se baš i ne sviđa ta kuhinja, nego bih ja onu drugu, ona računa i u pauzi zbrajanja kaže “Ma jok onu”. Račun je spreman – samo još da platimo. Bježimo glavom bez obzira.

Bilo je i salona u kojima je na pitanje mogu li mi pomoći, odgovoreno sa “teško”. Kao, mi se malo šalimo. I onih u kojima se jelo ćevapa i pite. Ali i onih što vam kažu dobar dan sa ulaza i tope se od ljubaznosti, ali vi njima kažete doviđenja čim vam kažu cijene. Za te pare, naime, kuhinja bi pored samostalnog kuhanja trebala i suđe poslije da opere. Pjevajući.

Ne znam za koliko novca rade ljudi koji prodaju namještaj. I da li to može biti opravdanje za činjenicu da ne žele prekinuti privatni telefonski po-ziv iako su vidjeli da želite nešto pitati. Ne znam ni da li se smatra da ljubaznost i uslužnost možete naći samo u ekskluzivnim salonima gdje zainteresovanost prodavača ulazi u cijenu namještaja. Ali znam da smo kuhinju jedva kupili. Pošteno platili. Na leđima unijeli do stana (dostava je samo do haustora). I odlučili da sljedeći put u širokom luku zaobiđemo sve salone u koje smo ušli. A oni opet djeluju kao da im ovakva naša odluka savršeno odgovara.

Adnan Redžović, profesionalni bokser

Stalno nešto kupujem

Naš bokser Adnan Redžović spade u kategoriju vrhunskih bh. spor-tista. Njegovi sportski rezultati itekako govore o njemu. Njegovi

prijatelji ga opisuju kao osobu ugodnu za druženje i raz-govor. Adnan je u razgovoru za InStore govorio o svojim kupovnim navikama, gdje kupuje i kada.

Već na samom početku razgovora je istakao kako voli oti-ći u kupovinu. “Stalno nešto kupujem. Dnevna kupovina je neminovnost tako da i ja učestvujem u njoj”, rekao je Adnan Redžović te ističe kako svakodnevno kupuje osnovne ži-vežne namirnice dok veće kupovine, kao i većina stanov-ništva, pomno planira. Inače preferira tržne centre gdje najčešće kupuje. Mada, niti odlazak u male trgovine mu nije nepoznanica. “Često nemam vremena otići do tržnog cen-tra pa onda svratim do lokalne trgovine gdje uzmem ono što mi je u tom trenutku neophodno”, ističe Adnan te dodaje kako ga najčešće supruga obavijesti šta je neophodno kupiti.

Ono što ga pomalo ometa u kupovini su svakodnevne gu-žve na kasama. Posebno kada su praznici u pitanju. “Često se upitam zašto je uvijek gužva na kasama te zašto se prodavači ne pripreme za takve situacije. Umjesto da otvore još poneku kasu i smanje gužvu, ovako samo stvaraju nervozu kod kupaca, a i vri-jeme kupovine se itekako oduži’’, završio je Adnan Redžović.

Muhamed Konjić, nekadašnji fudbaler

Moja obaveza je samo unijeti namirnice u kuću

Bivši reprezentativac naše zemlje Muhamed Konjić u svojoj boga-toj sportskoj karijeri je boravio u

mnogim zemaljama te je upoznao mnoge kulture. Među-tim, u svim zemljama preferira se isti način kupovine. Ku-povina u velikim tržnim centrima u zapadnim je zemljama postala svakodnevica.

Muhamed ističe kako je za sve kupovine zadužena njegova supruga koja u svakom trenu zna šta je potrebno za doma-ćinstvo. “Supruga se brine za kupovinu, bilo da je u pitanju svakodnevna kupovina ili odlazak u tržni centar da bismo obez-bijedili namirnice za određeni period”, kaže Muhamed Konjić te ističe kako je, dok su živjeli u prijašnjem stanu volio otići do lokalne radnje gdje je kupovao najosnovnije namirnice. “To mi je bio stvarni užitak. Uz kupovinu sam znao stati sa ko-mšijama i prijateljima i porazgovarati. To je neprocjenjivo, kad odeš u kupovinu, a ujedno možeš sa dragim ljudima razmijeniti par riječi”, ističe Konjić te napominje kako je upravo to je-dan od razloga zašto se nakon završetka sportske karijere vratio u Bosnu i Hercegovinu. “Vani se sve svodi na kupovine na veliko i kod njih ne postoje male radnje kao kod nas, gdje mo-žeš opušteno razgovarati sa komšijama. To je tamo nemoguće.’’

Kako je već istakao, za svu kupovinu je danas zadužena nje-gova supruga. “Što se tiče kupovine, danas je moja obaveza je samo da iznesem namirnice iz automobila u kuću”, s osmije-hom je završio razgovor nekadašnji kapiten reprezentacije BiH.

U korpi poznatihRazgovarao: Mario TrojerKuhinja

Piše: Vedrana Seksan

vox populi

Documents

Broj42(BiH)-p.64