Industrija BiH

Pet ekonomskih regija

• Sjeverozapadna ekonomska regija,• Sjeveroistočna ekonomska regija,• Centralna ekonomska regija,• Sarajevska ekonomska regija i• Hercegovačka ekonomska regija.

Stanje industrije prije rata• Bosna i Hercegovina je bila jedna od najmanje

razvijenih republika bivše Jugoslavije - BDP u 1987. 68% prosjeka BDP Jugoslavije i 70% manje od Slovenije

• Industrija ( teška industrija, kemijska industrija, proizvodnja energije,rudarstvo i metalurgija, tekstilna industrija i proizvodnja kože i strojeva )čini 39% BDP, zapošljavala oko 44% radne snage i sudjeluje sa 99% u izvozu zemlje.

• Bosna i Hercegovina je imala razvijeno građevinarstvo i prerađivačku industriju

• Početkom 1990-tih industrija je imala oko 1.000 kompanija koje su zapošljavale oko pola milijuna radnika.

• Industrijska proizvodnja bila je koncentrirana u 12

• velikih kompanija, od kojih su četiri sudjelovale sa 40% u ukupnom izvozu.

• Oko 72% izvoza bilo je na području republika bivše Jugoslavije.

zenica

• Počeci industrijalizacije Bosne i Hercegovine vezani su za otvaranje pogona utemeljenih na:

• iskorištavanju prirodnih resursa – ugljena, soli, drvne građe (metaloprerađivačka, kemijska, drvna i prehrambena industrija),

jeftine radne snage koja se povećavala procesima deagrarizacije (radnointenzivna tekstilna i obućarska industrija)

• Bosna i Hercegovina je u bivšoj Jugoslaviji postala značajno industrijsko središte, posebno za strojarsku i kemijsku industriju

• 1961.g. u Bi H industriji je radilo 54,3% svih zaposlenih,• 1971. godine 57,8%, • 1981. 58,4% a 2000. godine svega 35,2%.

Rat

• industrijska proizvodnja pala je za više od 90%,

• sa 70-80% nezaposlenih i s više od 1,4 milijuna ljudi potpuno ovisnih od humanitarne pomoći.

• Veličina ratne štete: može se procijeniti i

• na činjenici da je Bosna i Hercegovina prije rata imala oko 4,4 mil. stanovnika sa

• dohotkom po stanovniku od oko 2.400 USD, dok je neposredno po završetku rata imala oko jedan mil. stanovnika i dohodak po stanovniku od oko 500 USD.

A – Poljoprivreda, lov i šumarstvoB – RibarstvoC – RudarstvoD – Prerađivačka industrijaE – Snabdijevanje elek. energijom, plinom i vodomF – GrađevinarstvoG – Trgovina, popravak mot. vozila i motocikla,predmeta za vlastitu upotrebu i domadinstvoI – Saobradaj, skladištenje i vezeJ – Finansijsko posredovanjeK – Poslovanje nekretninama, poslovne uslugeL – Javna uprava i odbrana, socijalno obrazovanjeM – ObrazovanjeN – Zdravstvo i socijalna zaštitaO – Ostale javne, društvene socijalne i osobne uslužnedjelatnosti

D15 – Proizvodnja hrane i pidaD18 – Proizvodnja odjede, dorada ibojenje krznaD19 – Prerada kože, izradagalanterije i obudeD20 – Prerada drveta i proizvodaod drveta osim namještajaD23 – Proizvodnja koksa i naftnihD24 – Proizvodnja hemikalija ihemijskih proizvodaD27 – Proizvodnja metalaD28 – Proizvodnja proizvoda odmetala, osim mašina i opremeD29 – Proizvodnja mašina i uređajaD34 – Prizvodnja mototnih vozila,prikolica i poluprikolicaD36 – Proizvodnja namještaja

• Metalna industrija u razdoblju do 1990. godine zauzima ključno mjesto u strukturi bosanskohercegovačke industrije i privrede.

• Metalni sektor (metalna industrija,metalurgija i primarna prerada metala) dao je 1989. godine 30,1% društvenog proizvoda cjelokupne industrije.

• Ova industrija je u tom razdoblju bila na srednjem nivou

• tehnološkog razvoja s jednim brojem proizvoda koji su bili konkurentni na svjetskom tržištu.

• Nositelj ukupnog tehnološkog razvoja bili su tada veliki proizvodni sistemi: „Energoinvest“, „Soko“, „Unis“, „RMK“, „ZRAK“, „Jelšingad“, „R.Čajevac“,“Famos“, „BNT“, „IAT“ i dr

danas

• - Konkurentnost gospodarstva F BiH je znatno ispod prosjeka EU gospodarstva i nekih zemalja iz okruženja,

• - Stopa nezaposlenosti u F BiH kreće se oko 40%,• - Nivo obrazovanja zaposlenih je nizak,• - Produktivnost firmi u industriji, kao i u MSP (mala

i srednja preduzeća) iz zaostaje za produktivnošću konkurentskih firmi na tržištu,

• -Motivacija zaposlenika je niska,• - Nedovoljna institucionalna podrška industrijskim

poduzećima koja su stabilna i kojima je potrebna podrška za daljnji razvoj

• Drvna industrija BiH sudjelovala je sa 10% u BDP-u (oko 3 milijarde USD), a sa 11% u izvozu BiH.

• Kapaciteti drvne industrije - 220 različitih srednjih i velikih firmi u okviru ŠIPADA i KONJUHA (83%), i KRIVAJE (17%).

• Drvna industrija zapošljava oko 61.000 radnika ili 13% ukupnog broja radnika u industriji i rudarstvu

• Drvna industrija F BiH danas• Drvna industrija je značajan sektor industrijske

proizvodnje F BiH. Svoj razvoj zasniva na• korištenju domaćih prirodnih resursa i

tradicionalno je izvozno orijentirana.• Sirovine• šume i šumska zemljišta u F BiH se prostiru na

površini od• oko 1.560.000 ha:• - u državnom vlasništvu oko 1.283.000 ha,• - u privatnom vlasništvu oko 277.000 ha,

• Osnovne karakteristike stanja drvne industrije F BiH• osnovna sirovina za preradu iz domaćih prirodnih resursa,• nezadovoljavajući odnos primarne i finalne prerade,• visok trgovinski suficit sa inostranstvom,• nezadovoljavajuća struktura izvoza,• organiziranje proizvodnje u manjim pogonima u blizini sirovine za

preradu,• nepostojanje brenda drvne industrije FBiH,• nezadovoljavajući asortiman i kvalitet proizvoda,• nedovoljne investicije u tehnološki razvoj,• potreba većeg korištenja znanja,• nezadovoljavajuće uĉešće VSS kadrova u strukturi zaposlenih,• potreba stvaranja laboratorija za certificiranje proizvoda po EN

standardima,• neprimjena ISO standarda i CE oznaka,• potreba stvaranja istraživačkih razvojnih centara,• ne postoji strategija razvoja.

Nemetalne mineralne sirovine• Glavni potrošači nemetalnih mineralnih sirovina bili su:• građevinska industrija (vapnenci, dolomiti, gips, mramor,

magmatske stijene),• crna metalurgija (vapnenci, fluoriti),• kemijska industrija vapnenci, slana voda i dr.),• cementna industrija (vapnenci, lapori, gline, gips),• vatrostalna industrija (magnezit, keramičke i vatrostalne

gline),• staklarska industrija (kvarcni pijesak, dolomit, vapnenac),• ferosilicijska industrija (kvarc, kvarcit),• šećerane, poljoprivreda (vapnenci, pirofiliti).

Bariti• Nalazišta barita su u paleozojskom gorju sjeverozapadne, srednje i

jugoistočne Bosn - V. Kladuše, Bosanskog Novog, Ljubije, Sanskog Mosta, Fojnice, Kreševa, Kiseljaka, Tarčina, Gornjeg Vakufa, Novog Travnika, u srednjoj, te Prače i Foče u jugoistočnoj Bosni.

• od 1946. do 1968.godine 9 rudnika barita,• danas samo dva: Rudnici barita Kreševo i"Bosnabarit" kod Velike

Kladuše.• Nije obnovljena proizvodnja

• Bentoniti - Nalazišta glina u okolici Tešnja: Raduša,Žabljak i

• Trepča. • Primjena bentonita - pročišćavanje nafte i naftnih

derivata,• isplake kod dubokih bušenja u eksploataciji nafte, u

industriji masti,ulja parfema, u pročišćavanju vode za piće, za zaštitu bilja u šumskim požarima,poboljšanju kvaliteta zemljišta, u industriji boja lakova, papira, guma, plastike

• Najveće mase gips anhidrita su u Unsko - Sanskom kantonu, u

• gornjem toku Vrbasa i Neretve, te u slivu Kolunske rijeke, lijeve pritoke Drine.

• Eksploatacija soli u ležištima: Trnovac, Hukalo i Tušanj je završena, a otvorena u Tetima ( 342.000.000 tona), sa sadržajem NaCl od 93,75% i 5,64% netopivog ostatka.

• Debljina soli u ležištu od 150 do 180 m.

kemijska• Fabrika soli „SOLANA“ d.d. Tuzla• Fabrika soli „SOLANA“ d.d. Tuzla, osim proizvonje soli kao osnovnog

proizvoda,• proizvodi:• farmaceutska sol (kapacitet 1.000 t/god)• začinskog dodatka jelima sa sušenim povrćem, začina „Do – do“• (kapaciteta 250 t/god.)• natrijumsulfata (kapaciteta 3.000 t/god.)• briketirane soli za stoku i plemenitu divljač• Najveći obim proizvodnje soli i drugih proizvoda d.d. Solana je ostvarila u

periodu do 1992. godine

• „SISECAM“ Fabrika sode Lukavac d.o.o.• U svom proizvodnom programu ,,Sisecam“ Fabrika sode Lukavac, ima

instalisane• proizvodne kapacitete od 292.000 tona na bazi sirovog bikarbonata,

odnosno 800 t/dan,• kalcinirana soda, Na2CO3, (laka – teška) – 210.000 tona,• soda bikarbona u asortimanima - 35.000 tona,• tehnička soda bikarbona ,, B“ - 21.000 tona,• medicinska soda bikarbona „MBB“ – 14.000 tona,• prah za gašenje požara.• Industrija detergenata DITA – Tuzla• Farmaceutska industrija . Bosnalijek - Sarajevo

IZVOZ

TRŽIŠTE

STRANA ULAGANJA

DIREKTNA STRANA ULAGANJA

U mil eura

Zemlje ulagači u BIH 2004 - 2011

Sektori ulaganja2004 - 2011