Broj38(BiH)-p.60

februar 2012 • br. 38 • godina V • www.instore.ba BOSNA i HErCEGOViNA

PRIMJERAKA

SLOVENIJA

HRVATSKA

SRBIJABOSNA I HERCEGOVINA

REGIJA:- Vijesti

- Investicije

EKSKLUZIVNO:Kenan Uštović: Pripreme za krah naftne ere Nenad Pacek: Muke oko privrednog modela u zemljama ex-Yu

ISTRAŽIVANJA:Predstavljamo GfK i Ipsos

INTERVJUDaniel Scholz, Vileda Sales i Marketing Manager za Adriatik, CIS i Baltik regiju

- Stručne analize

- Statistika

februar 2012 • br. 38

NAJTIRAŽNIJI TRGOVAČKI

MAGAZIN U REGIJI

41.500

Predstavljamo GfK i Ipsos

ISSN

184

0-40

49

02-BIH-000_Omot_3mm-hrbet.indd 1 28.2.2012 15:00:11

2 februar 2012 www.instore.ba

NADNASLOVGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović

PRODAJASamir Hodžić

UREDNIŠTVOZlata KarkinEdina Mizić

NOVINARIMurisa DučanovićKatarina SulićMario TrojerIgor Đurović (InStore Slovenija)Tomislav Ciliga (InStore Hrvatska)Una Milićević (InStore Srbija)Milica Petrović (InStore Srbija)Vojislava Popović (InStore Srbija)

STRUČNI SARADNICINenad Pacek, Kenan Uštović,Ljubomir Živkov, Darko Vaselić,Rowland Heming, Milan Čulibrk, Bogomir Kovač, Božidar Bajsič, Ernes Gergely, Roland Berger, Dragan Bjelić, Mladen Vedriš, ABC BiH, CEEMEA Business Group,IPSOS, Mladen Kožić (GfK),

LOGISTIKA I DISTRIBUCIJANermina Kadrić

GRAFIČKI PRELOM I DIZAJNNarobe Studio Slovenija

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 Sarajevo,Bosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni, specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima i pratećoj industriji. Izdavač zadržava pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin

se ne distribuira osobama mlađim od 18 godina. Za članke, fotografije i

oblikovanje, magazin zadržava sva prava.

Tiraž od 7.000 primjeraka u Bosni i Hercegovini odituje:

uvodnik

Upravo sam prelistao bh. izdanje InStore Adriatic magazina. Magazin je potpuno dru-gačiji, počevši od njegovog vanjskog izgleda do sadržaja. Redizajniran, izgleda drugačije od onoga na šta smo navikli mi koji smo ga do sada čitali. Promjene su ga svakako vizuelno osvježile. Iako sam vezan za predhodni diza-jn, format kao i sadržaj, moram priznati da mi novi dizajn izgleda još profesionalnije. Ovo nije promjena koju u auto industriji nazivaju „face lift“, jer magazin nije samo „ušminkan da izgleda ljepše“, a u isto vrijeme nudi isti sa-držaj. Ovdje se radi o strukturalnim promje-nama. InStore je iskoračio na jedan viši nivo.

A sve je krenulo prije četiri godine kao pokušaj da se stvori magazin koji će pokrivati FMCG tržište u BiH. Vlasnici, vođeni željom da do-prinesu razvoju tržišta maloprodaje u BiH su procijenili da magazin ovakvog profila nedo-staje te su odlučili pokrenuti InStore. Svjedo-čio sam „porođajnim mukama“ koje su česte kod takvih projekata, a to je zaista izgledalo kao „borba sa vjetrenjačama“ po svim osno-vama. Najprije je trebalo uvjeriti one kojima je magazin bio namijenjen da nešto što je be-splatno može za njih predstavljati vrijednost i da od toga mogu imati korist, jer kod nas postoji uvriježeno mišljenje, da čim je nešto „džaba“ nema nikakvu vrijednost. S druge strane trebalo je uvjeriti i oglašivače da je za njih profitabilno da se oglašavaju u ovakvom magazinu. Ono što je za mene lično najzna-čajnije je dodatna vrijednost magazina koja se ogledala u stručnoj dimenziji koju je donio. Magazin je za stručne saradnike imao eksperte u oblastima o kojima su pisali. Njihovi članci su dali vrlo značajan doprinos kvalitetu koja je daleko nadišla ono što bi magazin ovakvog profila sam po sebi trebao biti. Na ovaj način je magazin jednim dijelom preuzeo i ulogu stručnog časopisa u FMCG oblasti. Na svu sreću, ovaj projekat je nakon četiri godine dokazao da je preživio „dječije bolesti“ i da je spreman za sljedeći iskorak.

Nakon podsjećanja na prošlost, okrenimo se sadašnjosti i pogledajmo šta je realno očeki-vati u budućnost. Prvo što treba spomenuti je činjenica da je InStore prešao granice BiH. Bosanci i Hercegovci su „izvezli pamet“ u ko-mšiluk. Ne pokušavam reći da se iz BiH nisu i prije izvozili neki proizvodi, ali sam siguran

GOSt uVODNičAr

mr. Sead Bašić, direktor Henkel BH d.o.o.

da se u oblasti trgovine ovako nešto nije desilo ni u doba bivše SFRJ, a nakon rata pogotovo. Da bi se shvatio značaj te činjenice potrebno je podsjetiti da je tržište BiH uz ono u Makedoniji i Crnoj Gori najmanje i najsiromašnije od svih ex-Yu republika, te da je u isto vrijeme i jedno od najmanje razvijenih ako ga posmatramo iz ugla maloprodajnog tržišta u regiji. Ovim isko-rakom magazin je postao najtiražniji trgovački magazin u regiji. Koliko postoji bh. proizvoda koji su lideri u regiji u bilo kojoj oblasti? Ja se ne mogu sjetiti niti jednog u oblasti trgovine. Niti proizvod niti trgovački lanac niti usluga koju pružamo. Jednostavno rečeno ama baš ni-šta. Tek kada sam o iskoraku InStore magazina na regionalnu scenu počeo razmišljati na ovaj način shvatio sam veličinu uspjeha koje su po-stigli ljudi koji ga uređuju. Međutim, u sportu tako i u biznisu je vrlo teško postati lider, ali je još mnogo teže zadržati lidersku poziciju. Da li će InStore uspjeti preživjeti i zadržati lidersku poziciju u regiji? Moje duboko uvjerenje je da će uspjeti i nastaviti putem kojim je išao i do sada. A to je put uspjeha i daljnjeg podizanja standarda. Na čemu zasnivam to uvjerenje? InStore je regionalnim iskorakom značajno ojačao svoj urednički i dopisnički tim i na taj način stvorio sve pretpostavke da bude još kvalitetniji. U ovom formatu je mnogo intere-santniji oglašivačima koji sada mogu još lakše doseći svoju ciljanu skupinu u cijeloj regiji, a ne samo u BiH kao do sada. Dakle veće tržište omogućava veće tiraže što donosi bolje rezul-tate koji obezbjeđuju profitabilnije poslovanje. Pred InStore magazinom je i dalje trnovit put i mnogo iskušenja, ali sada budućnost izgle-da mnogo ljepše nego do sada. Ovaj uvodnik mogu završiti samo na navijački način, uzviku-jući - Naprijed InStore!!!

Naprijed InStore!

3februar 2012 www.instore.rs


sadržaj

22

30

20

38

izdvajamo

Nenad Pacek, specijalno za inStoreU analizi predsjednika kompanije Global Success Advisors navode se statistički podaci o nezaposlenosti u našoj regiji a oni su zastrašujući. U Srbiji je nezaposlenost skoro 24 posto, u Bosni i Hercegovini preko 43 posto, u Makedoniji preko 31 posto, u Hrvatskoj ponovo blizu 19 posto i u Sloveniji je također visoka – tek nešto ispod 12 posto s rastućom tendencijom. Ne treba niti spominjati da su ove brojke među najlošijima ne samo u regiji nego i u cijelom svijetu.

Mišljenja i komentariUsvojen Zakon o državnoj pomoći: Nadu u malo bolje sutra ulijeva usvojeni Zakon o državnoj pomoći, čija bi glavna funkcija trebala da bude transparentna stimulacija bh. privredi. Ovaj Zakon je i jedan od uslova u procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji. O tome kako će nam pomoći ovaj Zakon, za naš magazin pojasnili su stručnjaci.

intervjuDaniel Scholz, Vileda Sales i Marketing Manager za Adriatic, CIS i Baltic regiju:

„Očekujemo snažan rast u Hrvatskoj s velikim budžetima za medije i još boljom distribucijom. Predviđam naš mali rast u Srbiji i Sloveniji. U ostatku regije, bit ćemo zadovoljni ako održimo visok nivo prodaje“.

Na mjestu prodaje„NESCAFÉ Dolce Gusto je inovacija na našem tržištu, i samim tim smo morali pristupiti i takvom načinu promocija. Uzimajući u obzir iskustva sa ostalih europskih tržišta, promocije sa degustacijom su se pokazale kao najefikasniji način uvođenja inovacija na tržište. Potrošačima je potrebno na samom mjestu prodaje objasniti i način rada kao i sve prednosti aparata te im pružiti mogućnost da probaju napitke“, rekla je Amila Čović, Trade Marketing Specialist kompanije Nestlé o sasvim novom pristupu promocijama u našoj zemlji.

6 Novi objekti

8 Domaće vijesti

10 regionalne vijesti

14 Svjetske vijesti

18 trade magazini Trade Magazin Retail World Rundschau für den Lebensmittelhandel Cash...

20 Osvrt stručnjaka Muke oko privrednog modela u zemljama ex-Yu

22 Mišljenja i komentari Stiže li bolja stimulacija bh. privredi?

24 Pod lupom potrošača GfK – portret istraživačke agencije

27 investicije u regiji Zagreb East Poznate marke ‘na dohvat ruke’

30 intervju Daniel Scholz, Vileda Sales i Marketing Manager za Adriatik, CIS i Baltik regiju

34 Analiza Preduslov za konkurentnost

36 inLiflet Kupcima ‘pred očima’

38 Na mjestu prodaje Novi način promocije na našem tržištu

40 Category management 4C – cost, consumer, competition, category drivers

42 istraživanje Ipsos: Detaljni prikaz tržišta

46 Nove tehnologije Efikasan i isplativ

48inMediaPredstavljamo Audit Bureaux of Circulations BiH koji pruža tačne i provjerene informacija za planiranje i vođenje medijskih kampanja. Također, omogućava pravilnu raspodjelu budžeta, lakše korištenje marketinških resursa i precizno mjerenje i analize rezultata marketinških i PR kampanja.

5februar 2012 www.instore.ba

56

60

80

u maloj radnjiDragan Bjelić pojašnjava šta se krije iza stranih izraza kao što su: vizuelna komunikacija, merchaindaising, below the line marketing (BTL) shelf menagment... Suštinu ovih pojmova i kako primjena ovih savremenih prodajnih i marketing koncepata može da vam pomogne u vođenju vaše radnje i unapređenju prodaje. Pokušali smo vam objasniti kako dobro projektiran prostor značajno povećava prodajne rezultate.

PeriskopU ovom broju InStore magazina pročitajte šta o problemima koji se odnose na sve ljude, ili barem one koji nemaju dovoljno novca, misli Kenan Uštović: „Februar je jedini mjesec u godini koji se može iskazati matematički. Aksiom glasi: troškovi novogodišnje noći plus izdaci u januaru jednako je „kuku majko“ u februaru. Međutim važno je napomenuti da ova matematička operacija nije primjenjiva samo na jednostavnim faktorima (čitaj: ljudima), nego i na onim mnogo složenijim. U složenije naravno ubrajamo gradove, države, kontinente...“

Vox populiPročitajte o neuspješnom pokušaju Ljubomira Živkova da se krajem prošlog vijeka obogati prodajom sladoleda Jack&Jill, tačnije kako je bankrotirao u zemlji neograničenih mogućnosti, kao i o iskustvima poznatih prilikom kupovine: „Rado ću kupiti i neku svima znanu trgovačku marku, ali isto tako ne mora značiti da ću prilikom sljedeće kupovine kupiti taj isti artikl. Dakle, volim eksperimentirati prilikom kupovine“, kaže glavna i odgovorna urednica magazina Rejting, Sandra Banjac.

48 inMedia Sigurnije oglašavanje

50 Licem u lice Snijeg stvorio neprilike i mliječnoj industriji

52 u maloj radnji Savjeti vlasnicima Predstavljamo STR Riječ po riječ...

58 iz četiri ugla Poslovanje u kriznim vremenima

60 Periskop Pripreme za krah naftne ere

62 Periskop iz regije Kravlja pijaca Hrvatska: MMF i Proračun – ima li zadovoljnih? Baj, baj stend-baj

64 regija BiH: 43 posto nezaposlenih

66 inStore u razgovoru sa... Brend menadžerima

67 inPoslovi Komercijalisti i IT stručnjaci najtraženiji u BiH

68 Humanost na djelu Klas pristupio Mreži globalnog sporazuma BiH A2B vršila dostavu lijekova i hrane u Mostaru Robot obezbijedio 200 paketa pomoći

70 trendovi Zanimljiva 2012.

72 Na mjestu događaja Kalendar sajmova

74 Vjerovali ili ne...

78 Svijet u brojkama Rekordan nivo

80 Vox populi

70trendoviRowland Heming, osnivač kompanije PKG govori o značaju ambalaže, koja se nekada smatrala zanemarljivim pratiocem advertajzinga. Danas, on naglašava da su njena uloga i važnost na tržištu značajno porasli. Analizira trendove u dizajniranju ambalaže u 2012. kroz četiri blagoslova Istoka: bogatstvo, vrlinu, harmoniju i dugovječnost.


novi objekti

Prvi Auchan City u rumunijiFrancuski trgovac Auchan objavio je da će prvi Auchan City objekat u Rumuniji, koji će biti otvoren krajem ove godine ili 2013., biti u Giulesti u Bukureštu. Prodajni prostor objekta prostirat će se na površini od 5.000 m², a asortiman će biti sličan onome u Auchan hipermarketima koji već postoje na tom tržištu.

Nova Višnjica

Lidl Hrvatska otvorio je još jedan supermarket u Novom Vinodolskom. U novljanskom Lidlu zaposlit će se šesnaest novih zaposlenika, a za kupce je u ponudi je 2.000 proizvoda domaćih i stranih proizvođača.Od 2.000 proizvoda, koji se nude u Lidlu, pedeset posto čine domaći, a pedeset posto strani proizvodi. Svaki dan se iz centralnog skladišta u Perušiću dostavlja svježa roba.Investicija je, uključujući i zemljište, vrijedna više od četiri miliona eura. Novljanski Lidl je 77. objekat toga lanca u Hrvatskoj, a četvrta na području Primorsko - goranske županije. Supermarket Lidl je smješten na ulazu u Novi Vinodolski, u blizini mora, površine je 1080 m², dok bruto površina iznosi 1600 m². Prema riječima predsjednika Uprave Marina

Dokozića, novljanski market je jedan od najmodernijih, a pazilo se da se uklopi u okolinu. Dokozić je najavio i dalje otvaranje Lidlovih objekata na Kvarneru, u Rijeci na Pećinama u aprilu ili maju, a u Crikvenici i Senju traže se lokacije. Lidl je u Hrvatskoj prisutan od 2006. godine i dosad je otvorio 77 objakata, a u Europi ih je otvoreno 9500.

Širenje drogerija Kozmo Nakon uspješne prošle godine i rasta od 20 posto, hrvatski drogerijski lanac Kozmo na-stavlja sa širenjem i otvaranjem novih drogerija. Za ovu godinu planirano je otvaranje 15 novih prodavaonica, među kojima će biti i one u najmanjim hrvat-skim mjestima i gradovima, ističu iz Uprave.

Kozmo je u prošloj godini otvorio 15 novih prodavnica u kojima se zaposlilo ukupno 50 novih zaposlenika. U januaru ove godine otvorene su i dvije nove drogerije na Visu i u Viš-kovu, s kojima Kozmo trenutno ima 66 prodavnica u Hrvatskoj. Iz Uprave su se pohvalili da je Kozmo u 2011. imao prihod nešto viši od 34 miliona eura. Pošle godine uloženo je i 10 miliona kuna u razvoj mreže i novih proizvoda, ali i u nove tehnologije i procese koji po-boljšavaju poslovanje.

Svojoj mreži prodajnih objeka-ta, Konzum je dodao još dvije poslovne jedinice. U pitanju su maxi market u Živinicama i Konzum prodavnica u Banja Luci. Konzum prodavnica u Banja Luci je peta Konzum prodav-nica u ovom gradu i prostire se na više od 380 m² prodajne površine i u njoj je zaposleno 14 novih zaposlenika. U no-vootvorenoj prodavnici kupci mogu pronaći ponudu od 5.000 proizvoda za prehranu i svakodnevnu potrošnju u domaćinstvu po najpovoljnijim cijenama.

Konzum otvorio nove objekte

X5 Retail Group otvara Kopeyka objekateRuski veletrgovac X5 Retail Group otvorit će prvi Kopeyka objekat formata male radnje. Mreža Kopeyka, od kojih svaka ima površinu od 200-300 m², bit će otvorene u široj moskov-skoj regiji. U prosjeku, objekti će imati asortiman od 3.000 proizvoda. Express Retail ima još jedan ovakav tip objekata pod imenom Perekretok koji su otvarani u Moskvi a nedavno je prvi otvoren i u St. Petersbur-gu, ali nije poznato da li će Kopeyka objekti pratiti njihov koncept. (www.planetretail.net)

Otvorenje Lidlovog supermarketa u Novom Vinodolskom

Veliki izbor svježeg voća i povr-ća, mesa, mliječnih, pekarskih i delikatesnih proizvoda, gotovih jela i drugih životnih namirnica, te neprehrambenih proizvoda, kupcima je dostupno radnim danima i subotom od 7h do 22h, a nedjeljom od 8h do 16h. Konzum je na dan otvorenja za prve kupce pripremio prigodne poklone, a svaki stoti kupac dobio je cijelu kupovinu be-splatno. Pripremljena su i druga brojna iznenađenja, promocije i degustacije. Konzum prodavnica u Ži-vinicama na više od 600 m² prodajne površine, u ponudi za

kupce ima bogat asortiman od 10.000 artikala za prehranu i svakodnevnu potrošnju u domaćinstvu. U prodavnici je zaposleno 19 novih radnika. Povodom otvorenja, Konzum je organizovao posjetu Centru za djecu s višestrukim smet-njama Vrati mi osmijeh u Ži-vinicama, te svih 105 štićenika doma obradovao prigodnim poklonima.Povodom otvorenja, za prve kupce pripremljeni su pri-godni pokloni, kao i nagradna igra sa vrijednim fondom nagrada, koji obuhvata pet poklon kupovina u vrijednosti od po 500 KM, male kućan-ske aparate i poklon pakete. Druga iznenađenja, promocije, degustacije, roštiljada, kao i zabavni program za najmlađe organizovani su za posjetitelje prodavnice u Živinicama.Osim prodavnice u Banja Luci, Konzum je u ovoj godini otvo-rio još dvije prodavnice, i to u Sarajevu i Prijedoru. Otvorenje novih prodavnica u skorijoj budućnosti Konzum planira u još nekoliko drugih gradova u Bosni i Hercegovini.

Višnjica Dućani su svoj prodajni lanac obogatili još jednim objektom koji je početkom februara otvoren u beogradskoj opštini Savski venac. Novo-otvoreni objekat ima 100 m² prodajne površine. Inače, radno vrijeme objekta je 24 časa. U ponudi je asortiman od 3.000 artikala kozmetike, kućne hemije, voća i povrća, kolača i konditorskih proizvoda, gotovih salata i delikatesa.



domaće vijesti

Bh. internet tržište rađa svoje prve milionereOvu godinu bi mogao obilje-žiti veliki rast u internet pro-daji i to ne samo roba i usluga, nego i pružatelja tih usluga tj. portala. Sve više inostranih kompanija su zainteresovane za kupovinu nekih od mnogih popularnih web stranica na bh. tržištu. Najveći interes in-vestitori su pokazali za portale za kupoprodaju, a potom za portale za vijesti.

Nekoliko projekata je prodano proteklih godina, a među njima najpoznatija prodaja je svakako ona portala www.der-nek.ba za skoro milion KM. Trenutno se vrše pregovori sa većim brojem portala u BiH čija ukupna transakcijska vri-jednost može prevazići pet mi-liona konvertibilnih maraka, što bi predstavljalo svojevrsni

rekord na bh. internet tržištu.

Da je tržište interesantno i za strane investicije, a ne samo preuzimanja, pokazuje nedavni ulazak hrvatskog hosting gigan-ta Avalona, koji sada nudi svoje usluge preko www.avalon.ba i koji je za manje od mjesec dje-lovanja uspio da zauzme dobar dio tržišta na tom području.

Pitanje je vremena kada će

poznati njemački i američki internet investitori početi in-vestirati u bh. web projekte jer su već aktivni na istom tržištu u Srbiji i Hrvatskoj. Iznosi koji služe u takvim slučajevima kao početne injekcije često dostižu i 40 miliona eura.

Svake godine se sve više kompanija sa informatikom kao registrovanom djelatnošću pojavljuje u BiH, što je dobar pokazatelj da BiH u određe-nim segmentima ne kaska za svjetskim trendovima. Takve firme se popularno zovu „star-tup-ovi“ i iz njih proizilazi tzv. startup kultura pa tako nastaju i startup dijelovi grada, pa čak i startup gradovi. U Srbiji je to svakako Beograd, u Hrvatskoj Split i Zagreb, a u BiH pred-njače Sarajevo i Banja Luka.

Nivo cijena u Bosni i Herce-govini iznosi 50 posto prosjeka u 27 zemalja Europske unije. Prema ovom kriteriju, naša ze-mlja nije na samom europskom začelju. Međutim po stvarnoj individualnoj potrošnji svojih stanovnika pripadamo samom europskom dnu.

Gledajući opšti nivo cijena u BiH, to pokazuje da imamo skuplje cijene nego u Srbiji gdje iznose 46 posto prosjeka EU, Albaniji gdje iznose 42 posto, te Makedoniji koja je sa prosjekom cijena od 39 posto prosjeka EU najjeftinija zemalja u Europi. Cijene u BiH skuplje su nego u Bugarskoj koja je članica EU, a gdje iznose 45 posto prosjeka EU. Sa Crnom Gorom BiH ima isti nivo cijena, dok su cijene u Rumuniji neznatno veće, te iznose 51 posto prosjeka EU.

Međutim, kada se poreda stvarna individualna potrošnja po stanovniku, a koja se sastoji od izdataka na robe i usluge koje je domaćinstvo potrošilo ili platilo, kao i od usluga koje su

Holandska kompanija Royal FrieslandCampina postat će novi vlasnik dubičkog Mlijeko-produkta, ugašene banjalučke Mljekare i male mljekare East Milk u Sarajevu u sklopu pre-uzimanja njihovih dosadašnjih vlasnika iz Srbije.

FrieslandCampina je na svom sajtu objavila da je sa kompa-nijom Salford Capital Partners potpisala memorandum o akviziciji beogradskog Imleka i subotičke Mlekare, s ciljem da utvrdi svoju poslovnu poziciju u jugoistočnoj Europi.

Ovo preuzimanje će poslov-noj mreži Holanđana, kako

Fis potvrdio kupnju PevecaTrgovački centar Fis iz Viteza je potvrdio preuzimanje Peveca u Banja Luci. Kao što smo najavili, Fis je kao trećerangi-rani došao do mogućnosti da sa svojom ponudom od 9,1 milion KM preuzme imovinu Peveca u Banja Luci.

Na licitaciji za prodaju imovine Peveca, održanoj u oktobru prošle godine, FIS je bio treće-plasirani ponuđač i našao se iza firme Vadaco, koja je ponudila 13 miliona KM, te banjalučke firme Venera sa ponudom od deset miliona KM, nakon odu-stajanja Vadaca i Venere, Fis se trenutno smatra najizglednijim za preuzimanje imovine Peveca.

Trenutno trgovački lanac FIS sa sjedištem u Vitezu zapošljava 2.500 radnika i ima mrežu od 13 prodajnih centara širom BiH i Hrvatske.

Cijene u BiH upola manje nego u EU Friesland Campina preuzima tri mljekare u BiH

osigurale neprofitne institucije i vlade za potrebe individualne potrošnje (najvažnije usluge zdravstva i obrazovanja), BiH se nalazi na pretposljednjem mjestu u Europi.

Naime, stvarna individualna potrošnja po stanovniku izra-žena u standardu kupovne moći iznosi za BiH samo 37 posto prosjeka Europske unije. Iza nas je Albanija gdje je ovaj indeks 31 posto, dok je odmakla Srbija sa indeksom 43 posto. U Crnoj Gori ovaj indeks je 51 posto u Hrvatskoj 56 posto itd.

Najveća stvarna individualna potrošnja je u Luksemburgu, gdje iznosi 50 posto europskog prosjeka, a slijede Norveška sa 36 posto i Švicarska sa 25 posto iznad prosjeka EU.

ukazuju, pridodati aktivnosti obje srbijanske mlje-kare na području zapadnog Balkana, što uključuje oko 1.470 zaposlenih u šest proizvod-nih pogona i četiri kancelarije u Srbiji, BiH i

Makedoniji.

Holanđani će, preuzimanjem Imleka i subotičke Mlekare sadašnje poslove u regionu u Mađarskoj, Rumuniji i Grč-koj proširiti i na Srbiju, BiH i Makedoniju, čime će opsluživati tržište od 76 miliona potrošača i, kako ističu, stvoriti čvrstu podlogu za dalji rast kompanije.

FrieslandCampina proizvodi napitke na bazi mlijeka, hranu za bebe, sireve, maslace, pavlake i deserte, te je u 2010. godini ostvarila godišnji prihod od skoro devet milijardi eura kroz poslovanje u 25 zemalja.


Nakon što je početkom decem-bra prošle godine potpisan ugo-vor s domaćom IT kompanijom BBS d.o.o. iz Sarajeva o pro-jektu implementacije Microsoft Dynamics NAV, brand-name rješenja za upravljanje preduze-ćem, Microsoft, AS GROUP i BBS su u Visokom prezentirali projekat koji predstavlja početak ove značajne saradnje tri kom-panije.

“Godinu dana smo istraživali koja bi solucija bila najbolja za jedan složen sistem poslovanja kakav je u AS GROUP. Microsoft Dynamics NAV nam omogućava prije svega donošenje bitnih poslovnih odluka na vrijeme i to je rješenje koje je u potpunosti u stanju pratiti deseto-godišnji plan razvoja AS Group”, kazao je povodom početka saradnje tri kompanije Rusmir Hrvić, član Uprave AS Group.

“Drago nam je da je kompanija AS Group odlučila implementirati naše poslovno rješenje Microsoft

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH za novembar 2011. iznosila je 824 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,8 posto u odnosu na decembar 2010. godine. Agencija za statistiku BiH je objavila da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za novem-bar 2011. godini, u odnosu

Otvara se najveći tržni centar u BiH Tržni centar Brodomerkur – Mepas u Mostaru, čiji je otva-ranje planirano krajem marta ove godine, sa 100.000 metara kvadratnih bruto površine bit će najveći tržni centar u Bosni i Hercegovini.

Investitor ovog projekta je kompanija Brodomerkur iz Širokog Brijega, kćerka firma istoimenog preduzeća iz Splita, čiji je vlasnik Mirko Grbešić. Hercegovački poduzetnik po-znat je i kao vlasnik distributer-skog preduzeća Mepas te nekih od najznačajnijih hrvatskih kompanija – hemijske i far-maceutske industrije Saponia, tvornice keksa i vafla Koestlin, zadarskog proizvođača pića Maraksa, a grupacija je nedavno ojačana kupovinom tvornice čokolade i bombona Kandit iz Osijeka.

Novi tržni centar u Mostaru iz-građen je na zemljištu u centru grada gdje se nekada nalazila Stara bolnica, koju je Grbešić kupio putem javnog tendera za cijenu od 12 miliona KM.

Fabrika keksa i vafla Mira iz Prijedora planira u 2012. godini proizvesti preko 6000 tona konditorskih proizvoda. Ova fabrika koja se nalazi u sastavu Kraša povećanje proizvodnje usmjerava prema izvozu. Kako iz Mire navode, pored stalnih zemalja u koje izvoze svoje proizvode, po prvi put će izvoziti u Saudijsku

AS Group uspješno implementirala Microsoft Dynamics NAV

Dynamics NAV. Ovim partner-stvom dvije uspješne bh. kom-panije, još jednom je potvrđena kvaliteta lokalnih IT eksperata koji putem najmodernijih tehnologija dodatno doprinose razvoju domaćih kompanija i unapređenju njihovih poslovnih procesa’’, izjavila je Lejla Hadžiabdić, predstavnica Microsofta BiH.

Microsoft Dynamics NAV (ranije poznat pod imenom Microsoft Business Solutions – Navision) je poslovna aplikacija razvijana od strane Microsoft-a i spada u Enterprise Resource

Planning (ERP) kategoriju proizvoda. Samo ime govori da je osnovna zadaća aplikacije da brine, optimizira i upravlja svim poslovnim procesima i resur-sima koji se u određenom po-slovnom subjektu mogu susresti. Microsoft Dynamics NAV automatizira poslovne procese te omogućava učinkovitu raz-mjenu potrebnih informacija ve-zanih uz finansije, proizvodnju, lanac opskrbe, prodaju, odnose s korisnicima, ljudske resurse, servis itd., kako bi se poslovanje učinilo maksimalno efikasnim.

Prosječna neto plata za novembar 824 KM

Arabiju, a očekuju i povećanje izvoza na tržište Švedske. Mira je u prethodnoj godini proizvela 5.581 tona kondi-torskih proizvoda, od čega je prodato 2.702 tone. Čak 82 posto je prodato na inostranim tržištima. Brojevi govore o povećanju proizvod-nje za osam posto te prodaje za dva posto.

Mira izvozi u Saudijsku Arabiju

na isti mjesec prošle godine nominalno veća za 2,4 posto. Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u BiH za novem-bar 2011. iznosila je 1.287 KM, što pokazuje nominalni rast za tri posto u odnosu na decembar 2010. Prosječna mjesečna bruto plata za novembar 2011., u od-nosu na isti mjesec prošle godine nominalno je veća za 4,7 posto.


regionalne vijesti

Trgovački lanac Merkur iz Nakla u Gorenjskoj pokraji-ni, koji je već duže vrijeme u problemima čeka nove kredite banaka koje su mu odobrile drugi kredit po vrijednosti u visini od sedam miliona eura. Sa tim novcima u Merkuru bi povećali zalihe, a zbog dolaska proljeća kada se najviše kupuje, taj im kredit treba hitno, jav-ljaju iz predgrađa Kranja. Male zalihe zadaju glavobolje upravi kompanije jer su krajem prošle godine imali više od 42 miliona eura vrijedne zalihe, a to upola manji iznos koji su imali prije početka prinudne parnice sa potražiteljima. Kako je grupa Merkur poslovala u prošloj godini zasad još uvijek nije poznato ali je prema revidira-nim podacima ostvarila 226,8

Savez potrošača Slovenije (SPS) nedavno je upoređivao cije-ne u prodavnicama Hofera u Sloveniji i Austriji i došao je do zaključka da ima mnogo razlika u cijenama. Logično bi bilo da je kupovina artikala u Sloveniji jeftinija ili bar na istoj razini cijena (u skladu sa standardom obje države), ali između 400 proizvoda na policama čak 75 posto ima nižu cijenu u Austriji. Razlike se kreće od 15 centi do 60 eura za pojedine proizvode (naročito kod bijele tehnike). ZPS je na svojoj stranici objavio i pojašnjenje Hofera koji više cijene za neke proizvode u Sloveniji pojašnjava sljedećim riječima: “Jedno od naših osnovnih načela je najviša kvaliteta po naj-

Slovenija se između 10. februa-ra i 1. marta u milanskom trgo-vačkom centru Bonola pred-stavlja pod sloganom “I FEEL SLOVENIA. Oseti zeleno”. To je akcija ministarstva koje je u sklopu događaja Zelena Slovenija stručnoj i široj javno-sti predstavila tradicionalne i zaštićene slovenske proizvode (kranjska kobasica, djevčansko maslinovo ulje od iz slovenske Istre, prekmurska šunka, kraški zašink i panceta, nanoški sir, au-

Sa svojim zaposlenjem nezado-voljno je čak 46 posto ispitanih Slovenaca, piše Finance. “U ovim vremenima zaposleni se dosta plaše promjene radnih mjesta iz straha da im ne bude još gore. Svaka promjena znači veliku neizvjesnost i veliku mogućnost da im bude još gore. U vremenima privrednog rasta, više od 80 posto zaposlenih izražavalo je spremnost da promijeni radno mjesto ali sad

Mercatorove dionice još spremne

glavni razlog politika i da su sad na redu prodavci, da njih potra-že oni, a ne obrnuto. Zbog svega toga SBI TOP je izgubio 0,33 posto svoje vrijednosti. Kurs najvećeg slovenskog trgovačkog preduzeća uz minimum zavr-šenih poslova (146 hiljada eura prometa) pao je na 126 eura za dionicu. Zanimljivi su argumen-ti onih u Sloveniji, koji su »sla-vili« posle odustajanja Hrvata, a koje je poznati ekonomist i bivši ministar za razvoj i privredu

Mitja Gaspari za TV Sloveniju komentirao kad je pome-nuo i za njega neprovjerenu informaciju, da je u ugovoru o kupovini na strani Agrokora stajala klauzula, koji bi njima omogućila odloženo plaćanje, a upravo je to neprihvatljivo poznavajući cijenu koja iznosi preko 800 miliona eura. »To je inače informacija koja je neprovjerena i koju sam dobio nezvanično ali ako je stvarno bilo dogovoreno to da mogu kupci pla-titi bilo kad onda to nije u redu«, rekao je za glavni nacionalni dnevnik TV Slovenije ministar fi nansija u Drnovškovoj vladi iz 1992. godine.

Merkur očekuje kredite Kod komšija jeftinije

miliona eura prihoda i mini-malni profi t od poslovanja prije amortizacije (EBITDA) u visini 0,2 miliona eura. Krajem prošle godine potražiteljima dugova su isplatili 20 milionsku vrijednu dionicu, a do tih sredstava došli su i prodajom nekih nekretnina u Kranju i Ljubljani. Povećanje obima poslovanja Merkura kojeg vodi uprava na čelu sa Blažom Pesjakom nastavlja se i ove godine. Rezultati iz mje-seca januara su u usporedbi sa prošlogodišnjim periodom bolji za 40 posto. Obzirom na to da su se zbog niskih temperatura u zadnjim sedmicama zatvarala brojna gradilišta očekuju se negativne posljedice po vele-prodaju dok je utjecaj vremen-skih nepogoda na maloprodaju manji.

nižim cijenama ali što se tiče naše ponude ipak moramo sagledati više aspekata te situaciju na tržištu”. Veće cijene na slovenskim po-licama možemo pripisati tome da su proizvodi obično jeftiniji tamo gdje je kupaca više i gdje je konkurencija veća što podra-zumjeva širi asortiman i niže cijene – a to je očito po Hoferu južno od Alpi.

Kad je konačno postalo jasno da Mercator neće otići u ruke hrvatskog Agrokora, dionice najveće slovenske trgovačke kompanije drastično su pale.

Na ljubljanskoj berzi vlada pesimizam. Srednji berzovni indeks Ljubljanske berze (SBI TOP) sredinom mjeseca izgu-bio je oko 2,5 posto vrijednosti i završio kod svega 570 indek-snih tačaka. Naravno, da je na to najviše utjecala vrijednost dionica Mercatora nakon što je hrvatski veletrgovac Agrokor javio da odustaje od pregovora i da povlači ponudu vrijednosti od 221 eura po dionici i to do daljnjeg. Uz to su javili, da je

Povlačenje proizvoda sa policaDistributer prehrambenih proizvoda Orbico d.o.o. iz svoje distribucije povukao je Mr. Nut pistacije zbog prevelike propi-sane vrijednosti afl atoksina. Iz istog razloga sa Mercatorovih polica sklonjene su smokve tur-skog porijekla Figsan. Afl atoksi-ni su mikotoksini koji proizvode vrste gljiva Aspergillus. One se razviju pri visokim temperatu-rama i stepenima vlažnosti. Uz navedene proizvode u februaru crveno svjetlo zbog korozije embalaže dobilo je i djevičansko ulje Kritsa. Kupci mogu sve te proizvode vratiti u objekat gdje su ih kupili te dobiti novac nazad.

Slovenija do Milana tohtona vina i drugo) te turizam na slovenskim farmama. Proi-zvode mogu probati uvoznici, distributeri, predstavnici resto-rana i prodavnica te novinari, a naravno potrošači trgovačkog centra Bonola u Milanu.

Polovina nezadovoljnih, ali ostajuje taj postotak mnogo niži”, kaže Tilen Prah iz agencije Kariera. On navodi i poznat razlog zbog kojeg su zaposleni nezadovoljni svojim zaposlenjem: “Još uvijek je premalo kompanija koje su uspješne i prodorne”. Pozitivan podatak jeste da je 11 posto anketiranih sretno i da su zado-voljni svojim radnim mjestom a 15 posto ne bi promijenili poslodavca.


regionalne vijesti

Konzum će u budućnosti uz svoje trgovačke centre graditi i benzinske stanice. Početkom marta u Vukovarskoj ulici u Za-grebu, pored Super Konzuma, otvara se prva Konzuma ben-zinska stanica, a do juna će ih se otvoriti još nekoliko, potvrdili su iz Konzuma. Poručili da je to dugoročan projekt pa ne znaju još tačno koliki će biti troškovi, i da će im u razvoju naftnog biznisa pomagati nekoliko partnera, a ne sam jedan.

Sve Konzumove benzinske stanice gradit će se kao novi samostojeći objekti na parkirali-štima Super Konzuma, a radit će

Tvrtka Cromaris, u vlasništvu Adris grupe, uskoro će postati vlasnikom Tankerkomerco-ve nekretnine u zadarskoj luci Gaženici koja će postati Cromarisov centar za preradu i distribuciju ribe, poručili su iz Cromarisa.

U budući Proizvodno-logistički centar u Zadru, Cromaris plani-ra preseliti pogon za sortiranje ribe s trenutne lokacije na ostrvu Ugljanu, dok će dosa-dašnji sortirni centar postati proizvodni centar za uzgoj ribe na moru. U Zadru će biti i linija za proizvodnju ribljih prerađe-vina većeg kapaciteta. Ovom investicijom Cromaris nastavlja zacrtani dugoročni investi-cijski ciklus. Prošle je godine dovršena dokapitalizacija kompanije vrijedna više od 155 miliona kuna. Kompanija želi u budućnosti povećati proizvodn-

Poduzetnicima povoljniji HBOR-ovi krediti za poduzetnike

Na konstituirajućoj sjednici Skupštine Hrvatske ekonomske komore donijeta je odluka o smanjenju obvezne članarine za pet posto. To znači da će male kompani-je s do 50 zaposlenih umjesto 55 kuna sada plaćati 50 kuna članarine. Srednje velike komapnije s 250 zaposlenih plaćat će 1.275 kuna umjesto dosadašnjih 1.500 kuna, dok će velike kompanije s više od 250 zaposlenih HGK-u

U Lidlu Hrvatska odlučili su sniziti cijene jestivog ulja u svojim objektima. “U svijetlu najavljenog smanjenja stope PDV-a s 23 na 10 posto za neke od osnovnih prehrambenih proizvoda, kao što je jestivo ulje, s početkom primjene od 1. marta ove godine, Lidl Hrvatska želi ovim putem obavijestiti javnost kako će već od 20.2.2012., sniziti prodajne cijene odabranih vrsta jestivog ulja za iznos jednak smanjenju PDV-a”, stoji u saopštenju ovog trgovač-kog lanca.“Želimo da kupovina bude što povoljnija i pristupačnija

Konzum otvara prvu benzinsku stanicu

na principu samousluge i bit će potpuno automatizovane, rekla je voditeljica odnosa s javnošću Konzuma Ana Mitrović, ističući da im je cilj ponuditi kupcima realizaciju nekoliko važnih usluga na jednom mjestu.

Trend otvaranja benzinskih sta-nica uz supermarkete krenuo je iz SAD i proširio se na Europu. Najčešće su to samouslužne pumpe na kojima se plaća kar-ticama i koje rade s vrlo malim maržama. Benzinske stanice uz parkirališta trgovačkih centara brzo su se našle među najpro-fi tabilnijim u biznisu malo-prodaje naftnih derivata. To je koncept koji već dugo prakti-kuju neki od vodećih svjetskih trgovaca, kao što su britanski trgovački lanac Sainsbury, ASDA, Tesco, Safeway i drugi, pa će realizacijom ovog projekta Konzum pratiti savremene svjetske maloprodajne trendove i u tome biti prvi na hrvatskom tržištu, kazala je voditeljica za odnose s javnošću Konzuma Ana Mitrović.

ju ribe na 5.000 tona godišnje. Lani je s radom započeo i savremeni sistem automatskog hranjenja ribe na dva uzgaja-lišta. Uz svoje svježe očišćene proizvode, brancin i oradu, prirodno uzgojene u otvorenom Jadranskom moru, kornatsku hamu i dagnje iz Limskog ka-nala te paletu delikatesnih dim-ljenih i mariniranih proizvoda, stručnjaci Cromarisa rade na daljem proširenju proizvodnog asortimana, navode iz jednog od vodećih proizvođača ribe na Mediteranu.

Hrvatska ekonomska komora smanjila članarine

U Lidlu Hrvatska snižene cijene jestivog ulja i novi Zeleni čaj

po novom plaćati 4.675 kuna umjesto 5.500 kuna. U okviru

donesenih doku-menata fi nansijskog poslovanja po treći su put u zadnje tri godine smanjeni i doprinosi i to za 15 posto što znači da će se plaćati 0,005 posto od prihoda kompanije. Time

se hrvatska ekonomija dodatno rasterećuje za 25 miliona kuna, a ukupne uštede iznose 85 miliona kuna.

za sve naše kupce, prilagođena kompleksnom socijalnom trenutku u kojem se nalazimo”, ističu iz Lidla.

Kupci ovog trgovačkog lanca će odsad moći na policama trgovina Lidla kupiti i novi Zeleni čaj, ugledne britanske marke Lord Nelson, osmišljen i pripremljen po ugledu na svjet-ski poznatu britansku tradiciju i ljubav prema čajevima. Čaj će biti dostupan u vrstama classic, vanilija i limun.

Vlada očekuje da mali i srednji preduzetnici pokrenu eko-nomski oporavak ostvarenjem investicija od gotovo sedam milijardi kuna. Kreditna sred-stva osigurana su u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Za preduzetnike su spremni naj-jeftiniji i najpovoljniji krediti u kunama uz sniženu kamatnu stopu koja sada iznosi jedan, tri ili pet posto, zavisno od programa kreditiranja, uz grace period do pet godina.

Snižene kamatne stope za jedan postotni bod uvedene su s ciljem poticanja novih investicija u poljoprivredi i ribarstvu, turizmu, industriji te energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoline i obnovljivim

U zadarskoj Gaženici uskoro Cromarisov centar za preradu ribe

izvorima energije. Kamate su snižene u osam kreditnih programa. Tako u programima Ekonomija i Turizam kamatne stope iznose 1 posto, 3 posto i 5 posto, u programima Poljo-privreda i ujednačeni razvoj, Ostrva, Malo i srednje predu-zetništvo te Inovacije 1 posto i 3 posto, dok su kamatne stope u programu Početnici 3 posto, u programu Zaštita okoline 1 posto i 3 posto, te EURIBOR plus 1 posto.

Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev rekao je da će kamate za sve kredite odobrene u ovoj godini biti fi ksne tokom cijelog roka otplate, koji može iznositi do 12 godina.


Klub privrednih novinara, u ka-tegoriji poslovni potez godine, uručio je priznanje izvršnom direktoru kompanije Nectar, za kupovinu slovenskog Fructala - Bojanu Radunu. Da podsjeti-mo, kompanija Nectar postala je vlasnik 93,73 posto dionica Fructala. Nectar je u januaru, objavio ponudu za preuzimanje preostalih 6,27 posto dionica Fructala koje su u vlasništvu

Tri hiljade malih trgovačkih radnji širom Srbije uključilo se u program ‘Partnerski odnos sa kupcima’ u okviru kojeg Metro Cash & Carry pomaže nezavisnim vlasnicima trgovina da rekonstruišu svoj objekat, bolje organizuju proces prodaje i unaprijede poslovanje. Ovaj program je pokrenut 2009. godine sa ciljem da pomogne vlasnicima malih nezavisnih trgovačkih radnji da pobolj-šaju svoju konkurentnost i postanu atraktivniji krajnjim kupcima. “Program je započet prije tri godine u Srbiji i veoma smo posvećeni kako bi pomogli našim kupcima iz segmenta malih trgovina da postanu konkurentni na tržištu, koje sve više naginje ka većim maloprodajnim formatima”, rekao je Kristijan Hilkem, član uprave Metroa Srbija te dodao da u sklopu ovog programa vla-snicima radnji prenose iskustva širom svijeta u vezi sa preuređe-njem prostora, pravilnim oda-

Pripajanje Imleka i Mlekare Su-botica holandskom mliječnom gigantu FrieslandCampina, sada čeka ispunjenje pravne i administrativne regulative. Obje strane očekuju da će dogovor biti fi naliziran u narednih neko-liko mjeseci.

Salford Capital Partners tre-nutno ima najveći udio u ove dvije mljekare - oko 79 posto u Imleku i 82 posto u subotičkoj Mlekari, a FrieslandCampina planira akviziciju preostalog dijela. Imlek je naročito jak na domaćem tržištu sa asortima-nom svježeg i dugotrajnog mli-jeka i jogurta, ali i segmentom funkcionalnih proizvoda koji povoljno utiču na metabolizam i zdravlje. Mljekara Subotica nudi širok spektar fermentisa-nih proizvoda, sireva i sirnih namaza, a trećinu prihoda čine svježe i dugotrajno mlijeko.

Beogradska industrija piva, koja nakon raskida privatizacionog ugovora posluje pod kontrolom države te bilježi oporavak. Prema riječima novog direktora ove pivare, Milivoja Draganića, u tekućoj godini se očekuje rast poslovanja BIP-a: “U ovoj godini planirano je da se proizvede i proda za oko 10 posto proizvoda više nego prethodne godine. U toku je izrada

Program ‘Partnerski odnos sa kupcima’

birom asortimana, izlaganjem i skladištenjem robe.

Ovaj program sastoji se od čita-vog niza predavanja i radionica tokom kojih vlasnici radnji dobijaju praktična znanja kori-sna za svakodnevno poslovanje. U objektima METRO Cash & Carry obezbijeđene su posebne prostorije namijenjene edukaciji trgovaca i ‘pokazne prodav-nice’ u kojima vlasnici radnji mogu da vide kako trgovina sa izmjenama izgleda. Stručnja-ci Metroa odlaze i u objekte vlasnika uključenih u program i daju im konkretna rješenja za rekonstrukciju, organizaciju i brendiranje objekta.

Kupovina Imleka i Mlekare SuboticaUdruženim snagama, srpski prerađivači mlijeka bi proširili proizvodnu i prodajnu mrežu i asortiman na zapadnom Balka-nu i lakše i jednostavnije prodrli na europsko tržište. Imlek i Mlekara Subotica sada snabdi-jevaju oko 25 miliona potrošača u regiji, sa ukupnim godišnjim obrtom od oko 270 miliona eura. Kompanije ukupno zapo-šljavaju oko 1.470 radnika u šest proizvodnih pogona i sjedištem u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i Ma-kedoniji. Nakom akvizicije, broj proizvodnih pogona bi se popeo na 14, a predviđeno je otvaranje oko 1.500 radnih mjesta.

BIP u 2012. godini očekuje 10 posto veću prodaju nego lani

redizajna etiketa za sve proizvode u skladu sa utvrđenim idejnim rješenjima. Ne planiramo značajnije promjene cijena proizvoda ukoliko ne nastupe značajniji poremećaji na tr-žištu”. Prema njegovim riječima, planirano je da se u proizvodni proces vrati sladara u fabrici piva Mostar, koja je prije nekoliko godina isključena iz proizvodnog sistema bez pravog razloga.

Metro Cash & Carry u Srbiji uspješno je certifi kovao svih sedam veleprodajnih objekata po IFS Cash&Carry standardu što predstavlja najviši svjetski standard za kvalitet i sigurnost hrane priznat od Globalne Inicijative za Sigurnost Hrane (GFSI). Certifi kati su dod ije-ljeni poslije provjere koja je obavljena početkom decembra 2011. godine. “Certifi kacijom prema IFS Cash & Carry stan-dardu Metro Srbija osigurava kvalitet i sigurnost hrane kroz cjelokupan lanac proizvodnje, skladištenja i prodaje. Proces certifi kacije uključuje i domaće dobavljače, koji svoje proizvode plasiraju kroz program robnih marki Metroa. Od 81 dobav-ljača koji učestvuje u programu METRO robnih marki 62 su već uspješno certifi kovali svoje proizvodne pogone po IFS, BRC ili FSSC 22000 standardu, a očekuje se da će preostali proces okončati do kraja ove godine”,

Metro Cash & Carry u Srbiji uspješno certifikovali IFS Cash&Carry standard

navodi se u saopštenju. Kako su još pojasnili iz kompanije, IFS standard kupcima pruža sigurnost i pouzdanost po pitanju kvaliteta, sigurnosti i ispravnosti hrane, a domaćim proizvođačima certifi kovanim po ovom standardu otvara mogućnost izvoza i konkuren-tnost proizvoda van granica Srbije.

Najbolji poslovni potez malih dioničara. Zvanično preuzimanje Fructala, odobrile su nadležne institucije za zaštitu konkurencije tržišta Slovenije, Srbije, BiH, Makedonije i Crne Gore. Kupovinom Fructala, kompanija Nectar postala je najveći proizvođač sokova, nek-tara i napitaka u cijeloj regiji, ali također i najveći proizvođač dječije hrane. Osnovna ideja ove investicije je poboljšavanje i jačanje pozicije u cijeloj regiji te pravljenje baze za nastup na tržištu Europske unije. Sa zva-ničnim preuzimanjem Fructala, Nectar planira da uloži u dalji rast i razvoj Fructala i njegovo širenje u regiji i šire, jer vjeruje u njegov veliki potencijal.


regionalne vijesti

Crnogorska kompanija Voli, koja od sredine novembra prošle godine pregovara s vlasnicima trgovačkog lanca Novito oko preuzimanja, i dalje čeka saglasnost za prodaju od najvećeg povjerioca Crnogorske komercijalne banke (CKB), po-tvrdila je glasnogovornica Volija Olivera Šuškavčević. “Na osnovu dosadašnjih kontakata s CKB-om i vlasnikom trgovačkog lanca Novito, kompanijom Mješovito, s optimizmom gledamo na dobivanje saglasnosti od strane banke”, kazala je Šuškavčević. Pritom nije željela navesti koliki je

Izgradnja nove fabrike Duvan-skog kombinata (DKP), koja će biti iza Distributivnog centra u Podgorici, počet će za dva do tri mjeseca, iako tender za taj posao još nije raspisan, saopštili su predstavnici Sindikata kom-panije. Predsjednik Sindikata DKP-a, Željko Vujadinović rekao je da se malo kasni sa izgradnjom fabrike, ali su od Vlade dobili garancije da će se ona završiti: “Postoje neki tehnički problemi zbog kojih je odložena izgradnja fabrike, ali za dva do tri mjeseca očekujemo da radovi počnu”, rekao je Vujadinović i dodao da se nada da će se plan i program realizacije završiti na način koji će zadovoljiti većinu zaposlenih. Prema njegovim riječima, idejno rješenje za izgradnju nove fabrike DKP-a

EBRD nastavlja podupirati razvoj privatnog sektora u ze-mljama zapadnog Balkana s 2,5 miliona eura kredita proizvo-đaču jedne od vodećih robnih marki prehrambenih proizvoda u Makedoniji - Vitaminki. Vitaminka je jedna od najve-ćih kompanija u agrobiznisu Makedonije i proizvodi široku

U Makedoniji se prodaje 13 vi-narija od ukupno 84, a kao glav-ni razlog navode se fi nansijski problemi. Prema špekulacijama, vlasnici nekih od vinarija sami su počeli da nude svoj biznis fi nansij-ski moćnijim doma-ćim proizvođačima vina, a neki traže i strane partnere, piše skopski nedjeljnik Kapital. Među poznatim vinarijama koje su objavljene za prodaju su Grkov, Fonko, Popova

Cijene na malo u Makedoniji u augustu ove godine više su za 3,8 posto nego u istom mjesecu lani, dok troškovi života bilježe rast od 3,6 posto. U augustu, u odnosu na prethodni mjesec, troškovi života su niži za 0,1 posto. PTT usluge su u augustu jeftinije za 3,7 posto, turistič-ki aranžmani za 3,2 a prevoz putnika za 2,1 posto. Obuća je u Makedoniji pojeftinila za 1,2 posto, a usluge vezane za

Povjerioci koče Volijevo preuzimanje Novita

Početak izgradnje Duvanskog kombinata Podgorica za dva do tri mjeseca

U Makedoniji se prodaje 13 vinarija

život u Makedoniji poskupio za 3,8 posto

EBRD podržava modernizaciju makedonskog proizvođača hrane

iznos dogovorene kupoprodajne transakcije, jer je “standardna praksa da se detaljne informa-cije ne plasiraju u javnost dok traje usuglašavanje”. Prema sa-znanjima medija, Voli, odnosno njegov vlasnik Dragan Bokan, ponudio je za kupovinu Novita sedam miliona eura, od čega za bivši Era centar 2,5 miliona eura, a ostatak za dio obaveza prema državi i dobavljačima.

je završeno, ali je potrebno da se završi i planska dokumenta-cija. “Najvažnije je da smo postigli dogovor da se sa ove lokacije ne ide do momenta dok se ne izradi nova fabrika”, rekao je Vujadinović i dodao da tender za izgradnju fabrike još nije raspisan, ali da ga očekuju sa pribavljanjem planske dokumentacije.

Kula. Vlasnik vinarije Grkov, Jovan Grkov, koji je i vlasnik građevinske kompanije Urban invest, demantovao je vijest o prodaji.

stanovanje za 0,8 posto.Među proizvodima koji su tokom augusta poskupjeli, u odnosu na prethodni mjesec, jesu i masti (za 5,5 posto), jaja (1,7 posto), riba je skuplja za procenat i po, a prerađevine od mesa za 0,8 posto. Naftni derivati skuplji su za 4,1 posto, centralno grijanje za 2,9 posto, sredstva za obrazovanje 2,2 posto a sredstva za higijenu 0,6 posto, precizira statistika.

lepezu prehrambenih proizvoda pod vlastitim imenom kao i za privatne marke - konditorske čokolade, hrskave grickalice, u proizvode u prahu, aditive, kečap, majonezu i kekse. Kom-panija izvozi preko 40 posto proizvoda, najviše u Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju.

Nova fabrika bi, kako je planirano, trebalo da bude izgrađena na površini od oko 19,5 hiljada kvadrata. Za njenu izgradnju ostaje nešto više od šest miliona eura od ukupno 13,2 mili-ona, koja su u junu 2010. godine dobijena od prodaje zemljišta na kojem se sada nalazi DKP. od 13,2 miliona eura dobijana prodajom, pet miliona je po-trošeno za izmirivanje dugovanja radnicima i isplatu socijal-nog programa, dok je dio dat zaposlenima u Duvankomercu. Predviđeno je i da se dio novca utroši na rušenje postojećih objekata.

15februar 2012 www.instore.ba 15februar 2012 www.instore.ba

Opusti seOpusti seOpusti seOpusti se

uz uz uz Opusti se

uz Opusti se

easy,easy,easy,Opusti se

easy,Opusti se

uz bezuz bezuz bezuz bezuz bezbezuz bezuz easy,bez

easy,bez

šećera!šećera!šećera!šećera!bezšećera!bezšećera!šećera!šećera!šećera!

easy,easy,easy,bez

easy,bez

easy,bezbez

easy,bez

easy,bezOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti seOpusti se

Opusti se

Opusti seDr

oga K

olins

ka d.

d., Ko

linsk

a ulic

a 1, 1

544

Ljublj

ana


svjetske vijesti

Delhaize America gasi brend BloomDelhaize dobio kredit EBrD-a za širenje u rumunijiBelgijski trgovački lanac Delhaize, vlasnik Delta Maxija, dobio je zajam od 210 miliona eura za širenje maloprodajne mreže u Rumuniji, saopštila je Europska banka za obnovu i razvoj. EBRD je navela da će podržati savremenu industriju malopro-daje u Rumuniji udruženim zajmom od 210 miliona eura lancu Delhaize, za finansiranje investicija te kompanije u Rumuniji. Od te sume EBRD će dati 140 miliona eura, a banke ING i Rabobank 70 miliona eura. Delhaize je prisutan u Rumuniji od 2003. godine i u toj zemlji posluje osam njegovih hipermarketa brenda Kora. Uz pomoć finansijske podrške EBRD-a kompanija će izgraditi do 17 velikih i srednjih hipermarketa u Bukureštu i gradovima u unutrašnjosti Rumunije.

Delhaize Group America želi osnažiti svoju poziciju na tržištu gašenjem jednog od svojih brendova te neprofitnih objekata. Delhaize America objavila je da će ugasiti Bloom objekte. Također, Delhaize America zatvorit će 126 neprofitnih objekata, uključujući 113 Food Lion, sedam Bloom i šest Bottom Dollar Food

objekata. Kao rezultat, 64 Blo-om and Bottom Dollar Food objekata biće pretvoreno u Food Lion radnje, dok će jedan Food Lion postati Delhaize America’s Harveys objekat. Svi oni će biti zatvoreni za 30 dana, dok će proces restrukturiranja početi odmah. Kada proces završi, Food Lion imat će 1.127 radnji u 10 saveznih država, sa planom otvaranja dodatnih 600-700 objekata. Kako je prije najavljeno, Delhaize America otvorit će 14 Bottom Dollar Food objekata krajem prvog kvartala, a očekuje se otvaranje i 10-15 objekata do kraja ove godine i to na novim tržištima. “Proces koji smo pokrenuli utvrdit će naš položaj i omogućit će da se

fokusiramo na uspješniju brend strategiju repozicioniranja branda Food Lion i ekspanziju Bottom Dollar Food na novim tržištima”, izjavio je Ron Hodge CEO Delhaize America. “Iako će ova

Britanski trgovački lanac Tesco izvijestio je o rekordnom broju isporuka na svojoj online strani-ci Tesco.com , uprkos velikom broju storniranih naloga zbog snijega prošle sedmice, izvješta-va časopis The Grocer. Tesco.com izvijestio je o 14-postot-nom rastu prodaje u razdoblju od šest sedmica do 7. januara

Francuska je ostvarila rekordni izvoz vina i žestokih pića. Vri-jednost izvoza je dostigla više od 10 milijardi eura u 2011., što je godišnji rast od 10,5 posto. Francuska Federacija izvoznika vina i žestokih pića navodi da su, zahvaljujući suficitu od 8,6 milijardi eura, vina i žestoka pića dali najveći doprinos fran-cuskom trgovinskom bilansu odmah poslije aeronautičke in-dustrije. Predsjednik Federacije Lui Fabris Latur rekao je da je taj vrijednosni rast izvoza bio u većoj mjeri rezultat rasta cijena

Francuzima 10 milijardi eura

Svjetsko tržište piva lani poraslo za 2,7 posto

Tescov online kanal bilježi rekordan broj dostava

Heineken s manjom dobiti u 2011.

od 10,5 posto nego povećanja obima izvoza od 2,5 posto. Izvozno tržište u usponu je nastavilo da raste i u 2011. je ostvarilo profit veći od jedne milijarde eura. Europa je ostala glavno tržište za francusko vino i žestoka pića, sa vrijednošću izvoza od 4,1 milijarde eura, što je rast od tri posto u 2011. Azija je uvezla žestoka pića u vrijednosti od 2,5 milijardi eura, što je rast od 29 posto, dok je američki kontinent uvezao pića u vrijednosti od 2,1 milijarde eura, rast od devet posto.

Svjetsko tržište piva poraslo je u prošloj godini za 2,7 posto zahvaljujući tržištima u razvoju, a u ovoj godini njegov bi rast trebao blago usporiti, na 2,5 posto, procje-njuje istraživačka grupa Plato Logic. Time je grupa povisila procjenu za prošlu godinu, budući da je u septembru procijenila rast svjetskog tržišta piva u 2011. po stopi od 2,5 posto. “Sveukupno gledano, bolja provizorna brojka za 2011. ukazuje na dalji stabilni oporavak i predstavlja poboljšanje u odnosu na 1,6-postotni rast u

2010. i 0,4-postotni rast u 2009. godini”, naveo je u saop-štenju Platov direktor Ian Pressnell. Ljestvica četiri najveća svjetska pivara nije se mijenjala u 2011., pa je Anheuser-Busch InBev za-držao prvo mjesto, drugo je ponovo pripalo SABMilleru, treće Heinekenu a četvrto Carlsbergu. Velika četvorka

drži oko 50 posto udjela u svjet-skom tržištu. Među prvih deset nalaze se još kineski Tsingtao i Bejing Yanjing, meksički Grupo Modelo, američko-kanadski Molson Coors, japanski Kirin i turski Anadolu Efes.

Holandski proizvođač piva He-ineken izvjestio je o padu dobiti u prošloj godini, a u ovoj godini očekuje da će ulazni troškovi rasti najprije zbog poskupljenja glavne sirovine, ječma. U 2011. neto dobit mu je smanjena za 1,2 posto, na 1,43 milijarde eura. Niža dobit u usporedbi s godinom ranije pripisuje se jednokratnom dobitku za-bilježenom u 2010. Prihodi su premašili 17,12 milijardi eura i bili su veći za 6,1 posto, zahvaljujući Heinekenovoj akviziciji meksičkih brendova piva iz aprila 2010. godine, među kojima su Sol, Dos Equis i Tecate. Taj najveći europski proizvođač piva i među vodećih pet u svijetu lani je prodao 213,9 miliona hektolitara piva, što je za 3,6 posto više nego u

2010. Heineken očekuje rast troškova za šest posto u ovoj godini najprije zbog viših cijena ječmenog slada. To se nada kompenzirati povećanom pro-dajom i smanjenjem troškova, uključujući i otkaze radnicima. U 2011. otpustio je 1.134 ljudi i krajem godine ta je kompanija širom svijeta zapošljavala nešto manje od 70 hiljada ljudi.

2012., porast je nastavljen i u februaru. Tesco je jedan u nizu trgovaca koji je objavio snažan rast kroz svoje online kanal. (www.planetretail.net)

odluka ostaviti duboke poslje-dice na naše saradnike, kupce i zajednicu, vjerujemo da će ovaj postupak osigurati bolju uslugu kupcima te osigurati dalji rast i razvoj kompanije.”


Cola-Cola zabilježila rast od 5 odsto u 2011.Povećanom prisutnošću i proda-jom ledenih čajeva i sokova na azi-jskom tržištu, kompanija Coca-Cola zabilježila je profit i u posljednjem kvartalu 2011., sa neto zaradom od 1.65 milijardi dolara. U Japanu je zabilježen rast od 5 posto, a u Kini od 10 posto. Coca-Cola planira da do 2015. svede troškove na 550 do 650 miliona dolara. Zbog viših cijena plastike i kukuruznih zaslađivača, prodajna cijena u SAD je uvećana za jedan posto, što je manje od dva do tri posto koliko je predviđano u oktobru. Prodaja u SAD porasla je za jedan posto, dok je visok jednocifreni rast zabilježila i Coca-Cola Zero. Na euroazijskom i afričkom tržištu, prodaja je porasla za 4 posto, a operativni prihod za 16 posto.

Ukratko

PepsiCo bilježi solidan rast prodaje pića i grickalica

Kompanija PepsiCo je u 2011. zabilježila rast u proizvodnji, neto prihodu i operativnom prihodu. Dobri rezultati su posljedica globalnog prisustva na tržištu grickalica i pića, pripajanja dijela ruske mljekare Wimm-Bill-Dann i povećane prodaje. Kompanija je u 2011. povećala globalnu prodaju grickalica za 8 posto, pića za 5 posto, dok je neto zarada u posljednjem kvartalu porasla za 11 posto, na 20.2 mili-jarde dolare. Godišnja neto zarada uvećana je za 15 posto, na 66.5 milijardi dolara.

Eu i SAD potpisale spora-zum o organskoj hrani Sjedinjene Američke Države i Europska unija potpisale su u Nurenbergu sporazum koji će omogućiti prodaju organske hrane sa certifikatom na oba tržišta. Uzgajivači i kompa-nije sa obje strane Atlantika do sada su morali da pribave odvojene certifikate, suoča-vali se sa duplim troškovima, inspekcijama i papirologijom. Sporazum o partnerstvu će stupiti na snagu 1. juna, a potpisan je na Sajmu organske hrane u Nirnbergu, saopštila je kancelarija trgovinskog predstavništva SAD u Evropi.EU i SAD su najveći svjetski proizvođači organske hrane, a oba tržišta se procjenju-ju na više od 50 milijardi dolara. Obje strane tvrde da će sporazum pomoći poljo-privrednicima time što će im otvoriti nova tržišta i smanjiti troškove.

Lideri Europske unije podržali su pozive Njemačke i Brita-nije da se iniciraju ambiciozni pregovori o slobodnoj trgovini sa SAD, složivši se da stručnjaci treba da razmotre sve opcije za podsticanje trgovine i investicija između EU i SAD, oko čega se već deceniju vode pregovori. Njemačka kancelarka Angela Merkel i premijer Britanije David Cameron naveli su po-trebu za podsticanjem trgovine između Unije i SAD u svojim prošlosedmičnim govorima na Svjetskom ekonomskom foru-mu u Davosu. “Nadamo se da će taj sporazum biti potpisan nakon onih sa Indi-jom i Singapurom”, rekao je neimenovani europski diploma-ta za AFP. Indija od juna 2007. vodi pregovore sa EU, svojim najvećim trgovačkim partne-rom, o liberalizaciji trgovine proizvodima i uslugama, kao i investicija putem sporazuma o slobodnoj trgovini. Singapur je 2010. pokrenuo razgovore o slobodnoj trgovini sa EU, i prošle godine se smatralo da će taj sporazum prvi biti potpisan. Iznervirane odlaganjem posti-zanja dogovora, vlade europ-skih zemalja su u septembru prošle godine zaprijetile da će prekinuti pregovore sa Indijom i odredile 12. februar kao krajnji rok za potpisivanje sporazuma. Sporazum sa SAD morao bi da uključuje i okončanje gotovo osam godina duge parnice u okviru Svjetske trgovačke

Prijedlog o slobodnoj trgovini između EU i SAD

Nestlé: prošlogodišnji rezultati nadmašili očekivanja

organizacije, kao i tenzija koje traju već decenijama oko držav-nih subvencija za proizvođače aviona, europskog Airbusa i američkog Boeinga. “Taj sporazum neće biti potpisan sutra, ali to je krajnji cilj koji lideri imaju kada se odlučno zalažu za napredak u pregovorima, i to predstavlja priznanje da postupci i stavovi iz prethodne decenije treba da se mijenjaju”, ocijenio je drugi diplomata EU.

Procter & Gamble objavio je prodaju brenda Pringles kom-paniji Kellogg’s, a ne planira-nom kupcu kompaniji Diamond Foods. Kellogg’s je objavio je da je sklopljen dogovor vrijedan 2.7 milijarde dolara te smatra-ju brend Pringles “odličanim strateškim potezom”. John Bryant, CEO Kellogga ističe: “Pringles je ostvario značajanu poziciju na tržištu i ovom kupo-vinom kompanija Kellogg’s dolazi na drugo mjesto u kategoriji slanih grickalica u svijetu, što nam dalje pomaže u ostvarivanju cilja da dođemo na sami vrh proizvođača žitarica i grickalica”. Pringles će

Švajcarski prehrambeni div Nestlé uspio je neutralizirati utjecaj jačanja domaće valute i solidno povećati neto dobit u 2011. zahvaljujući neočeki-vano snažnom rastu organske prodaje. Kompanija je izvijestila da joj se neto dobit u prošloj godini povećala za osam posto, na 9,5 milijardi švajcarskih franaka (10,35 milijardi dolara) ukoliko se iz usporedbe izuzme prodaja oftalmološke kompanije Alcon. Prošlogodišnja prodaja te kompanije povećala je dobit kompanije Nestlé u 2010. na 34,2 milijarde švajcarskih fra-naka (35,8 milijarde dolara). U prošloj je godini Nestlé ostvario organski rast, koji ne uključu-je utjecaj akvizicija i valutnih kurseva, u visini 7,5 posto, nad-mašivši očekivanja analitičara koji su predviđali da će iznositi oko sedam posto, s obzirom na snažne oscilacije na tržišti-ma, rast cijena sirovina i jaki franak. U izvještaju navode da nastavljaju snažno rasti u svim

regijama svijeta, za pet posto u Europi, 6,4 posto u Sjevernoj i Južnoj Americi, te za 13,1 posto u Aziji, Oceaniji i Africi. Ukupni su prihodi Nestléa u prošloj godini ipak smanjeni na 83,6 milijardi franaka (91,11 milijarde dolara), s gotovo 110 milijardi franaka u godini ranije. Taj pad uglavnom je povezan s promjenama valutnih kurseva i utjecajem prodaje imovine i bio je nešto manji nego što se očekivalo budući da je švajcar-ska središnja banka intervenisala na tržištu u pokušaju da zaustavi rast franka, što je poduprlo Nestléove ukupne prihode u posljednjih nekoliko mjeseci prošle godine.

P&G potvrdio prodaju Pringlesaupotpuniti kategoriju proizvoda ove kompanije: Keebler, Cheez-It i čips Special K Cracker. Kompanija Kellogg’s navodi da će iznos za kupovinu povećati njihova već ogromna dugova-nja od 2 milijarde dolara, ali očekuju da će taj iznos pokriti prometom u 2012. fiskalnoj go-dini, pod pretpostavkom da će ona biti završena krajem juna. Također, očekuju da će dugo-vanja pokriti sinergijom profita od 10 miliona u 2012., veći iznos bit će generisan u 2013. a dalja sinergija profita od 50-75 miliona dolara bit će ostvarena u 2014. (www.kamcity.com)


trade magazini svijet

Trgovački magazini nude svojoj čitalačkoj publici mnogo više in-formacija o sektoru roba široke potrošnje nego što se može naći u bilo kojoj drugoj vrsti medija. Da nisu postali popularni samo po-sljednjih decenija, dokazuje The Grocer (www.thegrocer.co.uk),

Neizbježni za uspješno poslovanje

koji ove godine puni čak 150 godina. Iz godine u godinu, sve ih je više, a mnogi od njih ne propuštaju ni priliku za organizovanjem propratnih događaja, okupljajući ljude relevante za FMCG sektor. Predstavljamo vam neke od vodećih trade magazina u svijetu:

Mađarska:

Trade Magazinwww.trademagazin.hu

Trade magazin ove godine slavi sedam godina postojanja. Ovaj mjesečnik (sa dvobroji-ma za januar-februar i august-septembar) o trgovini robama široke potrošnje namijenjen je donosiocima ključnih odlu-ka u svim tipovima biznisa: od malih proizvođača, trgovina, ugostiteljskih preduzeća, do menadžera i izvršnih direk-tora najvećih kompanija. Fo-kus je stavljen na proizvođače i prodajne kanale primarne važnosti–maloprodaju, vele-

prodaju i HoReCa sektor. Da bi doprli do njih koriste ažurira-nu bazu, a tiraž je 23.000 primjeraka. Osim, na lokalnom, sajt se uređuje i na engleskom jeziku. Trade magazin Global na engle-skom lansirali su 2007. godine i veoma je sličan domaćem izda-nju, ali izlazi samo na međunarodnim izložbama u inostranstvu. Trade magazin je, osim izdavašta, svoju pažnju usmjerio i na organizovanje nekoliko događaja relevantnih za sektor, poput tematskih biznis dana, biznis večera, godišnjih konferencija i nagradnih ceremonija. Osim toga, Trade Magazin je i osnivač POPAI Mađarska, organizacije za razumijevanje POS marke-tinške komunikacije i poboljšanje efikasnosti POS aktivnosti.

Australija:

Retail Worldwww.retailmedia.com.au

Retail World je vodeći austra-lijski magazin koji prati trgo-vinu prehrambenim proizvo-dima. Sa tiražom od 12.063 primjeraka (podaci do 30. septembra 2010.) i pažljivo odabranom ciljnom grupom, Retail World je i odličan ka-nal za brzu i efikasnu trgovin-sku komunikaciju i reklamne kampanje. Sadržaj magazina oblikuje tim stručnjaka i ko-lumnista koji čitaocima nude vijesti, komentare i analize domaćeg i međunarodnog

tržišta, koristeći podatke Nielsena i Mintela. Retail World se, također, bavi značajnim istraživanjem učešća kategorija na tr-žištu i rezultate objavljuje u decembarskom izdanju. Magazin izlazi dva puta mjesečno, a omiljen je među ključnim dono-siocima odluka, kako u sjedištima kompanija, tako i na nivou maloprodaje.

Čitalačke navike u brojkama:

■ 91% čita vijesti iz industrije

■ 74% pročita magazin ’od prve do posljednje strane’, a više od polovine se često vraća na pročitano

■ 62% magazin prosljeđuje kolegama, a polovina njih i onima koji imaju odlučujuću moć

■ 80% tvrdi da izvještaji Retail Worlda usmjeravaju njiho-ve poslovne odluke

■ 88% u magazinu traži reklame novih proizvoda


Njemačka:

Rundschau für den Lebensmittelhandelhttp://www.rundschau.de/

Rundschau für den Lebensmittel-handel je magazin za efi kasnu pro-daju na mestu prodaje. Magazin izvještava o trendovima u trgo-vini i industriji, ali i o najnovijim istraživanjima u sferi psihologije prodaje, analize tržišta i Category Managementa. Rundschau für den Lebensmittelhandel izlazi jednom mjesečno. Izdavačka kuća je Medi-alog, Gaggenau.

Grčka:

TriainaPublications http://www.triaina.com/

Grčka izdavačka kuća Triaina Pu-blications u svom okrilju ima če-tiri trgovačka magazina. Trofi ma & Pota već 34 godine prati razvoj industrije hrane i pića. Epikou-ria je izdanje na engleskom jeziku koje promoviše grčku hranu i pića na međunarodnom tržištu. Izdanje Galaktokomia je namijenjeno pro-fesionalcima u industriji mlijeka i mliječnih prerađevina, a Syskevasia se bavi inovacijama na polju amba-laže u prehrambenoj industriji.

Butikker må droppe kontanter

Nyheder // 4

ny kæde i SkælSkør

Reportage // 12-13

nicolai tog til grønland

Aktuelt // 18-19

Centre runder 50 milliarderSalget er øget med 10 mia. kr. på 10 år. Nu skal nye centre trække endnu flere kunder til

indkøbsCEnTRE

Af Henrik Denman

[email protected]

Shoppingcentrene sætter nu for alvor gang i byggeriet af nye centre og udvider de eksisterende for at få endnu flere kunder til at lægge indkøbsturene under de over-dækkede indkøbsgader.

Centrene har i dag en markedsandel på 24 procent af den samlede detailomsæt-ning i Danmark – en stigning fra 20 procent i 2002. Den samlede omsætning i cen-trene ligger i dag på godt 50

mia. kr. mod 40 mia. kr. i 2002.

Branchen forventer, at centrene vil nå en markeds-andel på 30 procent om få år.

– Investorer trodser krisen og fortsætter med at bygge nyt og udvide de ek-sisterende. Dermed trodser de den generelle udvikling i detailhandelen, siger Per Nyborg, adm. direktør i kon-sulentfirmaet ICP, der er eks-perter i butikscentre.

lavere byggepriserMens store dele af dansk detailhandel generelt går til-bage i omsætning og skærer

ned i butiksantallet, sætter shoppingcentrene fuld damp på ekspansionsplanerne.

– De går i offensiven. Det er meget langsigtede investe-ringer, og mange investorer på området har mulighed for at kunne disponere på den baggrund. Derfor ser vi, at man er meget stålsatte på, at det her skal køre videre.

– Krise betyder mulighe-der, og mange investorer i branchen oplever, at de kan realisere projekter til lavere byggepriser end før. Nogle af de projekter, der ikke var spe-cielt guldrandede før, bliver lige pludselig interessante, fordi det kan gøres til en an-den pris. Så hvis man har det finansielle beredskab, og det har centrenes bagland, så har de mulighed for at gøre det, siger Per Nyborg.

Butikscentrene er gået i offensiven på trods af generel tilbagegang i dansk detailhandel.

Butikker knækker kreditkortet

Coop og flere andre vil opkræve gebyr af kunder med kreditkort

Danskere med kreditkort som eksempelvis MasterCard vil fra 1. oktober opleve, at det koster gebyr at betale med kortet i danske supermarkeder. Det kan få

mange kunder til at beholde kreditkortet i lommen.

Kæderne har i sommerens løb vogtet på hinanden og tøvet med at melde deres kommende gebyrpolitik ud, men nu kommer en af de helt store aktører med en udmelding.

– Det er overvejende sandsynligt, at vi vil opkræve gebyrer ved kundernes brug af kreditkort, siger informationsdirektør Jens Juul Nielsen fra Coop Danmark.

Kontorchef i Finansrådet Marianne Mosbæk er ikke

i tvivl om, at danskerne vil ændre kortvaner, når de skal af med et gebyr for at betale med deres internationale kreditkort i danske supermarkeder.

– Færre mennesker vil bruge deres kreditkort til at betale i forretningerne, og

der vil være flere, der bruger Dankortet. De nye regler er jo i virkeligheden en skjult støtte til Dankortet, siger hun.

(cj)

Læs Mere siDe 4

co

lou

rbo

x

olai tog til

ønland

Aktuelt // 18-19

www.dhblad.dk www.facebook.com/dhblad www.twitter.com/dhblad

Chefer kan også græde ...… hvis de ikke får Dansk Handelsblad op på bordet. Da Post Danmark har hævet priserne på magasinpost, har vi skiftet distributør, og der står ikke længere att. person på avisen, hvis I kun har ét abonnement.

Hvem skal så have avisen? Jo, Dansk Handelsblad er for beslutningstagere - og for medarbejderne, men det er nok din chef, der har bestilt avisen og vil læse den først.

PS: Hvis I ønsker att. personer på avi-sen, så bestil mindst to abonnementer på adressen, så sker det helt automa-tisk. Ring til os på 86 15 80 11. Eller mail til Linda på [email protected]

Beslutningstagere med ansvar for

110 mia. kr.

Skarpere historier Nye magasiner

Nyt website

Øget 33% i 2011 alenei kædekontorer

og butikker


110 mia. kr.


Nyt website


og butikker


110 mia. kr.


Nyt website


og butikker


110 mia. kr.


Nyt website


og butikkerBeslutningstagere

med ansvar for110 mia. kr.


Nyt website


og butikker


110 mia. kr.


Nyt website


og butikker

Dansk Handelsblad19. auguSt 2011

102. årgaNg

UgE 33

Austrija:

Cashhttp://www.cash.at/Cash je vodeć i trgovački časopis u Austriji koji prati dešavanja na tržištu prehrambenih i brendiranih proizvo-da i izvještava o trendovima u prodaji. Namijenjen je donosiocima odluka, menadžerima i zaposlenima na mje-stu prodaje. Magazin izlazi jednom mjesečno.

Danska:

Dansk Handelsbladhttp://www.dhblad.dk/

Danski sedmičnik, Dansk Han-delsblad, posvećen je čitavoj domaćoj prehrambenoj industriji. Kao osnovni trgovački vodič, štampan na danskom jeziku, čitaocima donosi veliki broj članaka i oglasa.

japan:

Shokuhin Shogyohttp://www.shogyokai.co.jp/

Shokuhin Shogyo (u prevodu: Trgo-vina prehrambenim proizvodima) je od svog prvog izdanja 1972. godine najčitaniji mjesečnik među trgovcima prehrambene robe u Japanu. U sva-kom izdanju, čitaocima nudi najnovi-je informacije o tržišnim kretanjima, kao i savjete za razvoj poslovnih vje-ština i tehnika prodaje.

Irska:

Checkouthttp://www.checkout.ieCheckout je vodeći irski magazin o prehrambenom prodajnom sek-toru, koji svoju čitalačku publiku nalazi u sferi veleprodaje, nabavke i proizvodnje. Checkout mnogi smatraju autoritativnim glasom na irskom FMCG tržištu, pa magazin u ovom trenutku s pravom nosi priznanje B2B magazina godine.


osvrt stručnjaka

Muke oko privrednog modela u zemljama ex-Yurezovi se rade kad su vremena dobra. Svako rezanje državne potrošnje za vrijeme recesijskih pritisaka čini recesiju još dubljom.

Autor: Nenad Pacek, predsjednik GSA [email protected]

Oscar Wilde je davno izjavio da je iskustvo ništa drugo nego ime koje svi dajemo svojim greška-ma. Kada pogledamo u kakvom su privrednom stanju zemlje

bivše Jugoslavije, postavlja se pitanje ka-kvo je zapravo iskustvo tranzicije od pada socijalističkog modela samoupravljanja. Puno je pokazatelja da se otišlo iz jednog ekstrema u drugi. A ekonomski ekstremi ne mogu osigurati održivi razvoj.

U mom dugogodišnjem radu s multinaci-onalnim kompanijama te s vladama širom svijeta, lako je primijetiti da svi žele niske stope zaposlenosti. Političarima to osigu-rava nastavak vladavine. Ekonomijama niska nezaposlenost praktički garantira održivu potražnju. Kompanijama praktič-ki garantira održivi rast prodaje i profita.

Kad moj tim u Beču analizira zemlje bivše Jugoslavije za naše korporativne klijente, radeći krajnju analizu, uvijek se zaprepastim kako su visoke stope neza-poslenosti u svim državama. Da se razu-mijemo, niska nezaposlenost u bivšem socijalističkom sistemu je bila umjetno niska i neodrživa. Ali ova današnja visoka nezaposlenost je tržišno tačna te također neodrživa ako zemlje ikada žele napraviti važnije ekonomske pomake.

Statistika o nezaposlenosti je upravo za-strašujuća. U Srbiji je nezaposlenost sko-ro 24 posto, u Bosni i Hercegovini preko 43 posto, u Makedoniji preko 31 posto, u Hrvatskoj ponovo blizu 19 posto i u Slo-veniji također visoka – tek nešto ispod 12 posto s rastućom tendencijom. Ne treba niti spominjati da su ove brojke među najlošijima ne samo u regiji nego i u ci-jelom svijetu. Zapravo, gledajući podatke sa svih kontinenata, jedino u nekim afrič-kim zemljama je situacija katastrofalnija.

Ipak, realno gledajući, prave stope neza-poslenosti u regiji su nešto niže zbog toga što puno ljudi ipak nešto raducka u “sivoj ekonomiji”, ali nema ekonomskog mode-la koji je održiv ako rastući dio ekonom-ske aktivnosti završi u „ilegali“. Vlade se javno muče i obećavaju bolje dane što se tiče zaposlenosti, ali pomaka je u zadnje vrijeme malo. Lako je kriviti globalnu krizu. Ona sigurno doprinosi visokoj ne-zaposlenosti i teškoćama oko ponovnog ubrzanja ekonomskog rasta, ali nije jedini uzrok.

Jedan od uzroka ovakve situacije je svaka-ko način na koji je provedena privatizaci-ja u mnogim zemljama. Bez obzira radilo

se o sumnjivim privatizacijama ili onima koje su više manje bile legalne, rezultat je često bio slično poražavajući. Umjesto nastavka investicija u istraživanja kako bi održali te poboljšali konkurentnost po-stojećih proizvoda, mnogi novi vlasnici su više bili zainteresovani da isisaju što više novca iz firmi za privatnu korist. Zbog istorijskih nedaća s hiperinflaci-jom, vlade i centralne banke su se odluči-le za model čvrstih valuta kao pijanac koji misli da ako se drži za ogradu da zapravo nije pijan. S drastičnim padom proizvod-nje proizvoda koji možemo dotaknuti, izvoz je stagnirao ili padao, a precijenje-ne valute su samo dolijevale ulje na vatru. Ne samo da su učinile ionako rastureni izvoz nekonkurentno skupim, već su učinile proizvode iz izvoza pristupačni-jim. Onda su se u priču uključile i strane banke koje su ubrzo preuzele skoro sve lokalne banke te počele nuditi kredite u stranim valutama. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, udio kredita deno-miniranih u stranim valutama je preko 70 posto ukupnih kredita, a u Makedo-niji preko 50 posto (jedino su Slovenci tu bili pametniji). Davanje kredita šakom i kapom s prividno niskim kamatnim sto-pama i valutnim rizikom samo je još više podgrijavalo neodrživi model potrošnje, baziran na jakim valutama i kreditnim prezaduživanjem. U takvoj situaciji uvi-jek dolazi do rasta deficita na tekućem računu, a time i vanjskog duga (koji u ovoj nesretnoj regiji uglavnom vidljiv na razini domaćinstava i firmi). Privlačenje stranih investicija je godinama rađeno na uglavnom amaterski način te je ve-ćina investicija koje su otišle u Central-nu i Istočnu Europu, uglavnom završile sjevernije ili istočnije od zemalja bivše Jugoslavije (objektivno, ratovi na ovom području sigurno nisu bili od pomo-ći čak i kad su posljednje borbe završi-le). Znači, niti s te strane nije došlo do dovoljnog priliva kapitala, tehnologija i

Nenad Pacek je osnivač i predsjednik kompanije Global Success Advisors GmbH i suosnivač korporativnog servisa CEEMEA Business Group.


menadžerskog znanja koje bi stavilo na noge posrnule izvozne kapacitete te spri-ječilo visoke deficite na tekućem računu te gomilanje vanjskog duga. Prije global-ne krize vlade su se lako zaduživale kod stranih banaka ili lansirajući sve veći broj obveznica na svjetskim tržistima, opet de-nominiranih u stranim valutama.

Kao i sve potrošačko-kreditne zabave niti ova nije mogla potrajati. Kad je po-čela globalna kriza, vlade u našoj regiji napravile su niz pogrešaka. Za razliku od azijskih zemalja koje niti 2009. godine nisu otišle u ozbiljniju krizu, mnoge ze-mlje u regiji kao i zemlje bivše Jugoslavije ponavljaju grešku iz tridesetih godina za vrijeme Velike depresije. Centralne banke ostaju opsjednute čvrstim valutama (osim u Srbiji) i ne žele kao Amerikanci, Engle-zi i mnogi drugi kupiti državne obvezni-ce (odnosno privremeno štampati novac kako bi se izbjegla dublja recesija). Vla-de, koje nisu imale ogroman javni dug, umjesto da počnu govoriti o privremeno povećanoj državnoj potrošnji (kad već nema potrošnje od strane domaćinstava i kompanija), počinju govoriti o dubokim rezovima. Ako nas je ekonomska istorija nečemu naučila onda je to da se u vrijeme

drastičnog pada potražnje u privatnom sektoru ne smije rezati državna potrošnja, već povećavati (privremeno, naravno). Rezovi se rade kad su vremena dobra. Svako rezanje državne potrošnje za vri-jeme recesijskih pritisaka čini recesiju još dubljom. Pošto više niko ne kupuje, a svi štede i vraćaju dugove, pada i proizvodnja te obim posla u uslužnim djelatnostima. Time padaju i prilivi od poreza pa zemlja postaje zaduženija nego da je kratkoročno i privremeno povećala državnu potrošnju.

Dugovi su narasli svagdje, ali rupe je teš-

ko krpati. Strane banke vuku svoj kapital van kako bi se rekapitalizirali kod kuće. Nemaju previše apetita posuđivati bilo kome, uključujući i vlade. Nažalost, vlade se danas zadužuju po ogromnim kamat-nim stopama na međunarodnim tržištima ili zovu MMF u pomoć (sa svim nedosta-cima koje takva pomoć nosi sa sobom).

Proizvođačima i prodavačima robe široke potrošnje ne piše se dobro idućih nekoli-ko godina na ovim prostorima.

Kako izaći iz duboke ekonomske jame? O tome više idući put…. ■

22 januar 2012 www.instore.ba

Zakon o sustavu držav-ne pomoći ima za cilj da regulira oblast dava-

nja državne pomoći kako bi se onemogućilo narušavanje konkurencije na tržištu. U praksi, to znači da neće više biti moguće netransparentno

Značaj državne pomoći za privredu Bosne i Herce-govine ogleda se prven-

stveno kroz intervenciju na tržištu, da bi država, poma-žući preduzećima, sektorima, regijama, ostvarila ciljeve socijalne i političke prirode, radi održavanja određenog nivoa zaposlenosti, unapređe-nje izvoza, u uslovima kad je stepen korištenja kapaciteta na nivou države nizak, kada je

žavne pomoći. Ovo su nepo-sredne koristi za gospodarske subjekte, ali će isti imati ko-risti i od posrednih posljedi-ca provođenja Zakona, npr. sektorski pristup pomoći (socijalne potpore, pomoć u prevladavanju posljedica ele-

odobravanje državne pomoći, koje je favoriziralo jednoga u odnosu na druge gospodarske subjekte. Točnije, ovaj Za-kon omogućit će ravnoprav-no apliciranje, pod jednakim uvjetima svih gospodarskih subjekata na programe dr-

slučaj o osjetljivim regijama. Uz već navedene razloge, mo-tiv pomoći može biti i pomoć preduzećima koja figuriraju kao polovi razvoja u regija-ma, u kojima se nalaze (velika koncentracija zaposlenosti), da bi se zadržao izvor doho-daka velikog dijela stanovniš-tva te regije. Sa druge strane gledano, državna je pomoć ujedno direktna i indirektna intervencija u regionalnu i

mentarnih nepogoda, pomoć malim i srednjim poduzećima i sl.), zdraviji nastup na jedin-stvenom tržištu, jer mnogi koji su do sada bili “pretpla-ćeni na pomoć” morat će se prilagoditi tržištu ili ugasiti djelatnost.

Stiže li bolja stimulacija bh. privredi?

Novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda, prilikom imenovanja na novu funkciju dobar dio svog ekspozea posvetio je ekonomiji. Ovo nam ulijeva nadu u bolje sutra, jer se ostavlja dojam da su naši političari konačno postali svjesni situacije u kojoj se naša privreda nalazi. Nadu u malo bolje sutra ulijeva i usvojeni Zakon o državnoj pomoći, čija bi glavna funkcija trebala da bude transparentna stimulacija bh. privredi. Osim toga, ovaj Zakon je i jedan od uslova u procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji. O tome kako će Vam pomoći ovaj Zakon za naš magazin pojasnili su stručnjaci.

Pripremila: Murisa Dučanović

mišljenja i komentari

uSVOjEN ZAkON O DržAVNOj POMOći

DrAGAN MiLOVićpomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Prof. dr. DuLjkO HASićVanjskotrgovinska komora BiH

Zdraviji nastup na jedinstvenom tržištu

Državna pomoć je neophodnalokalnu tržišnu strukturu. Državna je pomoć jedan od “četiri stuba” konkurencijske politike, zajedno uz legislativu koja definira antimonopolsko djelovanje. Cilj konkurentske politike jeste osigurati da tr-žišta steknu i održavaju flek-sibilnost koja im je potrebna u formi dodatnog prostora za inicijativu i inovacije, a u svrhu što efektivnije i dinamičnije alokacije društvenih resursa. Kao takva ima brojne indirek-tne i direktne dodirne tačke s ostalim parcijalnim politika-ma kao što su: razvojna politi-ka unutrašnjeg tržišta, politika usmjerena na rast i konkuren-

tnost, politika razvoja i istraži-vanja, ekološka politika i poli-tika zaštite potrošača.. Interes je Bosne i Hercegovine, kao jedne od tranzicijskih zemalja, da određivanjem pravila igre dinamizira proces tranzicije u dominantno privatnu, tržiš-nu privredu. Nakon usvajanja Zakona o državnoj pomoći Bosne i Hercegovine, djelo-vanje Vanjskotrgovinske ko-more usmjereno izvoznicima bit će vezano uz osiguravanje kontinuirane sistemske edu-kacije o mogućnostima kori-štenja fondova Europske uni-je i državnih poticaja, s ciljem povećanja konkurentnosti.

23januar 2012 www.instore.ba

Iskreno, nisam imao priliku da vidim prijedlog Zakona i kako je formulisan. Me-

đutim, ono što mogu sigurno da tvrdim jeste da ukoliko se nešto ne poduzme konkret-no za rješavanje problema u bh. privredi bojim se da će mnogi pravni subjekti mora-ti prestati sa radom. Zaštitini mehanizimi ne postoje koji su adekvatni i efikasni. Likvid-nost kompanija je izuzetno loša, proizvodnja gubi smisao, jer se proizvedena roba nema gdje plasirati. Tržni centri koji

Ukoliko se bude dosljed-no primjenjivao, mislim da Zakon o državnoj

pomoći može donijeti samo dobro bh. ekonomiji. Vlast će pomagati privredu, ali pod ja-sno utvrđenim kriterijumima i uslovima, jednakim za sve ko-jima je pomoć neophodna, što do sada nije bio slučaj. Samim tim novac poreskih obevezni-ka biće pravilnije usmjeren. Si-gurno da će i preduzeća morati preuzeti odgovornost za svoje poslovanje. Ona neefikasna neće moći opstati, jer jedno-

ADELA tOPALOVić, novinarka BHt 1

ADMir kAPO, predsjednik udruženja “kupujmo i koristimo domaće”

su došli iz susjednih zemalja prednost daju robi proizve-denoj u njihovim zemljama, a sami znate problem oko raznih nameta bh. firmama. Nadam se da će Zakon o dr-žavnoj pomoći bar malo po-boljšati rad naših kompanija, jer u protivnom imat ćemo masu novih nezaposlenih i još manje punjenje budžeta.

stavno više neće moći računati na milionske potpore od vlasti. S druge strane otvara se pro-stor za one privredne subjekte koji do sada nisu bili u prilici dobiti bilo kakvu pomoć od države, zbog izdvajanja novca iz godine u godinu za iste fir-me i privredne grane. Stvara se prostor za ravnomjerniji ekonomski razvoj zemlje. S obzirom na to da je EU naja-vila kako će budno pratiti do-sljednu primjenu ovog zakona, vjerujem da on neće ostati tek mrtvo slovo na papiru.

Pomoć Vlade mora biti jednaka za sve

Najbitnije je poboljšati rad naših kompanija

Likvidnost kompanija je loša, proizvodnja gubi smisao, jer se roba nema gdje plasirati.


pod lupom potrošačapod lupom potrošača

OSVrt NA CONSuMEr PANEL

GfK – portret istraživačke agencije Gfk (Growt from knowledge) je jedna od najvećih istraživačkih agencija na svetu, a osnovana je 1934. u Nemačkoj. Danas ima oko 12.000 zaposlenih u više od 100 zemalja.Autor: Mladen kožić, Consumer tracking Sales Manager

GfK je jedna od najvećih istra-živačkih agencija na svi-jetu, a osnovan je 1934. u

Njemačkoj. Danas ima oko 12 000 zapo-slenih u preko 100 zemalja. GfK se konti-nuirano bavi inovacijama te koristi “state of the art” tehnologije i metode pružajući tako klijentima rezultate istraživanja i sa-vjete za razumijevanje njihovih potroša-ča. To znanje daje moć klijentima GfK da donose bolje poslovne odluke i uspješno pozicioniraju svoj posao za budućnost.

GfK čine 2 sektora: Consumer Choices (Retail & Technology Panel i Audience Tracking) i Consumer Experience (Cu-stom Research i Consumer Panel). Re-tail & Technology sektor kontinuirano prikuplja prodajne podatke za cijeli niz tehničkih proizvoda. Izvor informacija za Retail and Technology sektor su trgovi-ne tehničkih proizvoda. GfK’s Audience Tracking prikuplja podatke o tome koje medije (TV, radio, online, outdoor, novi-ne, časopisi) konzumiraju potrošači. Cu-stom Research sektor je specijaliziran za operativne i strateške marketinške teme povezane uz sve industrijske sektore i tr-

žišta. Izvor informacija za Custom Rese-arch sektor su specifične ciljne grupe ko-risnika i profesionalaca. Consumer Panel je sektor koji pruža rezultate kontinuira-nog istraživanja prikupljene putem dnev-nika kupnje definiranih kategorija proi-zvoda i usluga. Izvor informacija za Panel Kućanstava u Hrvatskoj je reprezentati-van uzorak domaćinstva (n=1.500).

Consumer Panel ili Panel domaćinstava je kontinuirano istraživanje u kojemu se podaci prikupljaju na temelju dnevnika kojeg ispunjavaju domaćinstva iz uzorka.

Dnevnik sadržava popis kategorija proi-zvoda čije se kupovine mjere u istraživač-kom projektu. Domaćinstva u dnevnik upisuju detaljne informacije o svakom kupljenom proizvodu, mjestu i datumu kupovine.

Misija Consumer Panela

1. Pružiti klijentima informacije o pona-šanju potrošača

2. Pružiti savjetovanje na temelju činje-nica

Veličina uzorka varira zavisno o državi, te u Hrvatskoj i Srbiji iznosi 1.500, dok je u Bosni i Hercegovini 1.000 doma-ćinstava i reprezentativan je za pojedinu državu.

Podaci panela domaćinstava pokriva-ju: • Sve kupovine za potrošnju unutar do-

maćinstva•Svekanaledistribucije (hipermarketi, su-

permarketi, cash&carry, male radnje, dro-gerije, specijalizirane radnje, tržnice ...)

Podaci Panela domaćinstva ne pokri-vaju: •Impulsivne kupovine za potrošnju izvan

domaćinstva•Potrošnja turista

Država Veličina Panela OdGfk Austrija 2.800 1960Gfk BiH 1.000 2004Gfk Bugarska 2.500 1999Gfk Hrvatska 1.500 2000Gfk Mađarska 2.000 1993Gfk Kazahstan 1.000 2005Gfk Poljska 5.000 1993Gfk Romunija 2.200 1997Gfk Rusija 7.000 1996Gfk Srbija 1.500 2003Gfk Slovačka 1.500 1993Gfk Češka 2.000 1993Gfk Ukrajina 5.000 1999Gfk Italija 8.000 1994Gfk Turska 10.000 2012

Albanija AlžirArgentinaAustralijaAustrijaAzerbejdžanBahreinBangladešBelgijaBelorusijaBolivijaBosna i HercegovinaBocvanaBrazilBugarskaKiparCrna GoraČeškaČileDanskaEkvadorEgipatEstonijaFinskaFrancuskaGruzijaGrčkaGvatemalaHong KongHrvatskaIndijaIndonezija

IrakIranIrskaItalijaIzraelJapanJemenJordanJužna KorejaJužnoafrička RepublikaKambodžaKanadaKazahstanKenijaKirgistanKinaKolumbijaKuvajtLetonijaLiban

LibijaLitvanijaMađarskaMakedonijaMalezijaMeksiko

MarokoMozambikNigerijaHolandijaNemačkaNorveškaNovi ZelandObala SlonovačeOmanRumunijaRusija

SADSaudijska ArabijaSenegalSeverna KorejaSingapurSirijaSlovačkaSlovenija

SrbijaSudanŠpanijaŠvedskaŠvajcarskaTadžikistanTajvanTajlandTanzanijaTunisTurskaTurkmenistanUganda

Ujedinjeni Arapski EmiratiUkrajinaUrugvajUzbekistanVenecuelaVijetnamVelika Britanija


Benefi ti Consumer Panela

✔ Informacije o cjelokupnom tržištu – količine, vrijednosti, udjeli, penetra-cija, prosječne cijene

✔ Kontinuirano praćenje tržišnih pro-mjena i trendova

✔ Analize usmjerene na ponašanje po-trošača

✔ Praćenje svih važnih kanala distribu-cije

✔ Stalni reprezentativni uzorak koji nije

pod utjecajem brzih promjena u sek-toru maloprodaje

✔ Metodologija i izvještavanje u potpu-nosti uporedivi sa svim zemljama u kojima se provodi istraživanje u okvi-ru GfK Panela kućanstava

✔ Dodatna Ad hoc istraživanja u okviru uzorka Panela kućanstava

Na koja pitanja odgovara Consumer Panel?

✔ Koja je veličina Vašeg tržišta?

✔ Kako se razvija tržište pojedine kate-gorije – količinski i vrijednosno?

✔ Koja je pozicija Vaše robne marke na tržištu?

✔ Koja je pozicija konkurentskih robnih marki?

✔ Koliko kupaca kupuje Vaš proizvod? Kako često?

✔ Koliko su važni trgovački lanci na tr-žištu pojedine kategorije i koja je Vaša uloga unutar svakoga od njih?

✔ Na koji se način mogu izdvojiti pojedi-ne ciljne grupe?

✔ Ko su Vaši kupci?

✔ Gdje oni kupuju i koliko pritom troše?

✔ Jesu li Vaši proizvodi prisutni unutar rastućih tržišnih segmenata?

✔ Koliko su lojalni kupci Vaših proizvo-da?

✔ Kojem konkurentu oduzimate tržišni udio, a ko raste na Vaš račun?

Poslovni proces prikupljanja podata-ka je sljedeći: domaćinstva su sistemom nagrađivanja motivirana da bilježe svoje kupovine u specijalne dnevnike koje nam šalju svake dvije sedmice nakon čega sli-jede kontrola, kodiranje i unos podata-ka, ekstrapoliranje podataka na ukupnu populaciju, te izrada izvještaja u skladu s poslovnim potrebama klijenata.

Stranice dnevnikadomaćinstva šaljusvake dvije sedmicepoštom u GfK

DOMAĆINSTVA U UZORKU CLIENT SERVICE

DNEVNIK PANELA DOMAĆINSTVA

TEREN

- kontrola dnevnika- kontakt sa uzorkom- 0800 broj – za domaćinstva u uzorku

UNOS PODATAKA

- kodiranje- unos podataka- kontrola podataka

GfK Hrvatska

KREIRANJE IZVJEŠTAJA

- ponderiranje i ekstrapoliranje podataka- analiza podataka- izrada izvještaja

U dnevnik se svakodnevno (poslije svake kupovine) upisuje:-koji je proizvod kupljen(SKU)-prodavnica u kojoj je kupljen- po kojoj je cijeni kupljen

Kategorije proizvoda koje se prati u Hrvatskoj, a uz minimalne razlike u Srbiji i Bosni i Hercegovini

Prehrambeni proizvodiMalac, MargarinMesne prerađevine (polutrajne, trajne salame, hrenovke, paštete, svježe i trajne kobasice, trajni suhomesnati proizvodi)Jestivo ulje i mastJuhe u vrećici/kockiDodaci slanim jelimaGotovi umaci, dresinzi i priloziMajoneze, kečap, senfCornfl akes, muesli i ostale žitariceSlatki kremni namaziČokolade i male čokoladiceBombonijere i čokoladni bomboniSlane grickalice (čips, fl ips, krekeri i sl.)Biskviti, keksi, vafl i i sl.Tunjevina (konzervirana)

Detergenti za pranje rubljaSredstva za odstranjivanje mrljaomekšivači vodeomekšivači rubljaSredstva za čišćenje WC-a

Sredstva za ručno pranje posuđaSredstva za strojno pranje posuđaUniverzalna sredstva za čišćenjeWC blokoviosvježivači zraka

Mlijčni proizvodiFermentirani mliječni proizvodi (obični i voćni jogurti)Mliječni desertiVrhnja (slatka, kisela, za kuhanje)Sirni i mliječni namaziSirevi (polutvrdi, tvrdi, sveži, meki, topljeni)

Hladni napitciVoćni sirupiVoćni sokoviGazirana bezalkoholna pićaMineralna i izvorska vodaPivoLedeni čajInstant praškasti napitci

topli napitciPržena kavaInstant kava i Cappuccino Čaj

Zubne pasteSapuni (u komadu i tekući)Šamponi i regeneratori za kosuSredstva za njegu usanaSredstva za tuširanje/kupanjeUniverzalne kreme, losioni i mlijeka

Higijenski i dnevni ulošci, tamponiDeodorantiBoje za kosuSredstva za njegu licaSredstva za depilaciju; britvice (za žene)

Proizvodi za pranje i čišćenjeProizvodi za osobnu higijenu


pod lupom potrošačapod lupom potrošačaVrste izvještaja

Top lines izvještaji - osnovne informacije o veličini tržišta (ko-ličinski i vrijednosno), tržišnim udjelima i prosječnim cijenama svih proizvođača i robnih marki prisutnih na tržištu mjerene ka-tegorije proizvoda.

Standardni izvještaji - infor-macije o veličini tržišta, udjeli-ma, prosječnim cijenama i pe-netracijama za ukupno tržište i presjecima prema regijama, tipovima prodavnica, veličini i vrsti pakovanja te segmentima unutar kategorije – pružaju in-formacije o tome što i gdje do-maćinstva kupuju.

Sociodemografski izvješaji - pružaju informacije o socio-demografskom profilu doma-ćinstava koja kupuju pojedine proizvode (presjeci prema veli-čini domaćinstva, veličini nase-lja, djeci do 14 godina starosti u domaćinstvima, prihodima domaćinstava, starosnoj dobi domaćica i sl.).

Specijalne analize – detaljne analize tržišta usmjerene na po-našanje i karakteristike potroša-ča. Neke od njih koje najčešće koristimo su:

Gain&Loss – kretanje količina/vrijednosti između konkurent-skih robnih marki, proizvođača ili trgovačkih lanaca;

Brand Switching – opisuje po-našanje kupaca neposredno prije i poslije određene marketinške aktivnosti;

Buyers Migration – kretanje kupaca između konkurentskih robnih marki, proizvođača ili tr-govačkih lanaca;

Brand Health Check – pokaza-telji uspješnosti pojedine robne marke, proizvođača ili trgovač-kog lanca na tržištu: atraktiv-nost, lojalnost i intenzitet po-trošnje;

Category Management Ana-liza - niz informacija koje uka-zuju na uspješnost poslovanja pojedinog trgovačkog lanca na tržištu, te koliko je njegov asor-timan unutar mjerene kategorije proizvoda atraktivan za njegove kupce. ■


investicije u regiji

SrBijA: ĐurA StANić, PrEDSjEDNik uPrAVNOG ODBOrA FASHiON PArk OutLEt CENtrA

Poznate marke ‘na dohvat ruke’ Proljeće Srbiji donosi i još jedno novo, uzbudljivo mjesto za šoping - prvi pravi outlet - Fashion Park Outlet Centar u industri-jskoj zoni inđije, nadomak autoputa Beograd – Novi Sad (E75). Vremenske prilike ove ledene zime su malo osujetile planove otvaranja, pa postoji mogućnost da umesto 22. marta, kako je najprije planirano, centar bude zvanično otvoren malo kasnije.

razgovarala: Milica Petrović

Proljeće Srbiji donosi i još jedno novo, uzbudlji-vo mjesto za šoping - prvi pravi outlet - Fashion Park Outlet Centar u industrijskoj zoni Inđije, nadomak autoputa Beo-

grad – Novi Sad (E75). Vremenske pri-like ove ledene zime su malo osujetile planove otvaranja, pa postoji mogućnost da umesto 22. marta, kako je najprije planirano, centar bude zvanično otvoren malo kasnije.

Kompletan kompleks Fashion parka prostirat će se na oko 30.000 kvadratnih metara. U okviru 15.000 kvadrata pro-dajnog prostora, koliko je izgrađeno u prvoj fazi, Fashion Park Outlet Centar će imati 70 prodavnica. U sklopu cen-tra izgrađen je i parking sa 2.000 mjesta. Prema planu, druga faza gradnje, sa po-vršinom od 5.000 kvadratnih metara bit će gotova 2014. godine, a treća i dodat-nih 10.000 kvadrata godinu dana kasnije, 2015. Ovim će biti zaokružen projekat vrijedan 40 miliona eura.

Prisjećajući se početaka ove investicije, Đura Stanić, predsednik Upravnog od-bora Fashion Park Outlet Centra kaže da su radovi na izgradnji počeli 2010. go-dine: “Zahvaljujući izvanrednoj saradnji sa izvođačem radova, svim podizvođačima kao i ostalim učesnicima ovog projekta, među koji-ma se svojom kooperativnošću posebno istakla Opština Inđija, svi planirani radovi su zavr-šeni u predviđenim rokovima i bez ikakvih poteškoća”.

Ugovor o zakupu prostora potpisan je sa predstavnicima, zastupnicima i distribu-terima najpoznatijih svjetskih brendova koji posluju u Srbiji. Tako će svima, koje put nanese u Fashion Park Outlet Centar, na raspolaganju biti garderoba poznatih

svjetskih robnih marki, poput: Tommy Hilfiger, Miss Sixty, Replay, Nike, Tim-berland, Petroff, XYZ, kao i brendovi iz portfolija Sportina grupe, Guess, Adidas, Converse, Bata, Levis’s, Movem-Hugo Boss, Ecco Shoes, Burlington, Piquadro, 7Camicie, Lisca, Skechers, East Pack, Office Shoes, Time Out i mnogi drugi. Roba će se prodavati po cijenama nižim za 30 do 80 posto. Svim zakupcima su uručeni ključevi njihovih prodavnica i oni sada vrše posljednje pripreme uoči otvaranja outlet centra.

Investitor ovog projekta, nadomak Inđije, je kompanija BlackOak Developments, u saradnji sa britanskom firmom GVA Outlets, jednim od najznačajnijih outlet operatera u Europi. “Pošto u Srbiji i okol-nim zemljama ne postoji pravi outlet centar, u skladu sa međunarodnim standardima, smatramo da ovaj dio kontinenta ima veliki potencijal za razvoj outlet industrije. Za Sr-biju smo se odlučili prije svega zato što je ona jedna od najvećih zemalja regiji, ima zna-čajan privredni potencijal, odličan geografski položaj, a poznato je da su srpski potrošači među najsofisticiranijim u Europi i imaju pozitivno mišljenje o velikim svjetskim bren-dovima”, objašnjava Stanić.

Također, otkriva nam i zašto je kocka pala baš na ovu lokaciju: “Inđija je jedna od najbrže rastućih i najperspektivnijih op-ština u Srbiji i kao takva ima odlične pre-duslove za realizaciju ovog velikog projekta. Ima idealan geografski položaj, nalazi se iz-među dva najveća grada u zemlji, Beograda i Novog Sada, na trasi autoputa koji povezuje jugoistočnu Europu sa ostatkom kontinenta, a sam outlet centar je nekoliko stotina meta-ra od autoputa kojim dnevno prolaze dese-tine hiljada vozila. Na odluku da odlučimo da investiramo u Inđiju utjecala je i odlična saradnja sa lokalnom zajednicom”.

Iz BlackOak Developments-a ističu da veoma cijene mišljenje srpskih potrošača,

njihovu sofisticiranosti i veoma pozitivan stav koji imaju prema garderobi poznatih svjetskih brendova. “Kupovina u pravom outlet centru za većinu naših potrošača biće novo iskustvo i zato vjerujemo da će široka ponuda i brojni benefiti, koje ovakav vid ku-povine donosi, biti interesantni domaćim po-trošačima. Potencijal za privlačenje velikog broja domaćih kupaca je izuzetan. Na svega 30 minuta vožnje od Inđije živi čak 2,8 mi-liona ljudi, a u takozvanom drugom prstenu, udaljenom 60 minuta vožnje od outleta živi 3,3 miliona stanovnika. Konačno, na 90 mi-nuta vožnje od Inđije obuhvaćeno je čak 4,4 miliona ljudi”, objašnjava Stanić. Kako još dodaje, kao kupce budućeg Fashion Outlet-a vidi i goste iz okolnih zemalja, turiste koji borave ili prolaze kroz Sr-biju. On vjeruje da će ih centar privući ne samo zbog ponude, nego i zbog lake dostupnosti inđijskog outleta i idealnog geografskog položaja.

Outlet centri predstavljaju posebne obli-ke trgovine, koji omogućavaju potroša-čima da svakog dana u sedmici, u svakoj prodavnici pronađu robu po cijenama znatno nižim od onih u redovnoj prodaji. Popust na robu kreće se od 30 do 80 po-sto. Outlet centri su po pravilu smještani izvan grada i direktno su ih odobrili in-ternacionalni brendovi čija se roba pro-daje u centru. Ovakva vrsta autorizacije outlet prodavnice otvara četiri kanala na-bavke robe koja se može prodavati i to: ostaci iz predhodnih sezona sa domaćeg tržišta, ostaci iz predhodnih sezona sa međunarodnog tržišta koji će se po prvi put prodavati u Srbiji, roba namjenski proizvedena isključivo za outlet od nekih ranijih uspješnih modela i garderoba iz aktuelne sezone koja se lošije prodaje. Naravno, sve ove ‘propise’ ispunjava i Fashion Park Outlet Centar. ■


investicije u regiji

HrVAtSkA: ZAPOčELi PriPrEMNi rADOVi NA LOkACiji PrVOG ikEA OBjEktA

Zagreb East u toku je izmještanje melioracijskih kanala sa sredine na rub zemljišta gdje će se nalaziti buduća robna kuća ikEA s trgovačkim centrom. iz tvrtke ikEA u Hrvatskoj su istaknuli da će od kada dobiju sve potrebne dozvole, u roku 12 mjeseci završiti izgradnju robne kuće, a šest mjeseci nakon toga i trgovački centar.

Pripremio: tomislav Ciliga

Konačno je osvanuo i taj dan, kada su počeli pripremni ra-dovi na lokaciji, gde će se na-laziti robna kuća Ikea u okvi-ru trgovačkog centra Zagreb East. U toku je izmještanje sistema melioracijskih kanala sa sredine zemljišta na obode. Rok za završetak ovih pripre-mnih radova je mart ove godi-ne, kada se očekuje i dobijanje upotrebne dozvole, a zatim i primopredaja kanala Hrvat-skim vodama koje su kao vla-snik odobrile firmi Ikea ovu investiciju i radove.

“Uporedo s ovim radovima, uskoro se očekuje dobijanje lo-kacijske dozvole za lokalne sa-obraćajnice. Hrvatske autoceste sprovode potrebne radnje za po-četak rekonstrukcije i dogradnje saobraćajnog čvora Ivanja Reka, investiciju koju Ikea sufinansira sa 80 posto sredstava, odnosno 100 miliona kuna”, rekao je za

InStore magazin menadžer za odnose s javnošću kompanije Ikea u Hrvatskoj, Igor Štefa-nac. Kako je još dodao: „Na-kon primopredaje melioracijskih kanala i početka radova na iz-gradnji pristupnih saobraćajnica, Ikea će ispuniti zakonske pre-duslove za podnošenje zahtjeva za lokacijsku dozvolu, a potom i potvrdu glavnog projekta za objekte Ikea robnu kuću i trgo-vački centar”.

Iz uprave su istakli da će od kada dobiju sve potrebne do-zvole, u roku od 12 mjeseci završiti izgradnju robne kuće, a šest mjeseci nakon toga i trgovački centar. Ukupna in-vesticija u projekat izgradnje Ikea robne kuće i trgovačkog centra iznosit će oko dvije mi-lijarde kuna, ili oko 250 mili-ona eura.

Buduća Ikea robna kuća će se prostirati na nešto više od

40.000 kvadratnih metara, a imaće u asortimanu do 9.500 proizvoda. Trgovački centar će zajedno s ovom robnom kućom imati oko 105.000 kvadratnih metara, 187 razli-čitih trgovina, više od 4.000 parking mjesta. Robna kuća i trgovački centar činit će jednu cjelinu i bit će spojeni atriju-mom. U cijelom objektu po-sao će pronaći ukupno 2.300 radnika, od čega će robna kuća zaposliti 300, a ostatak će biti zaposlen posredno putem njihovih partnera - zakupaca.

Iz Ikea-e poručuju da su ve-oma zadovoljni interesom za zakup prostora u trgovačkom centru, te da je već 62 posto poslovnog prostora zakuplje-no preko predugovora.

Što se tiče budućih kupaca, in-vestitori smatraju kako će oni dolaziti, prije svega, iz Slove-nije i Bosne i Hercegovine, a moguće je da će putovati i iz Mađarske i Srbije.

Ikea za sada ne misli o iz-gradnji novih robnih kuća u Hrvatskoj, ali ima planove da istraži potencijale Splita, a

onda dugoročno Rijeke i Osi-jeka. Što se tiče planova i in-vesticija u Jugoistočnoj Euro-pi u bližoj budućnosti, Ikea je za sada prisutna u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Rumuniji, ali jedino u Bukureštu trenutno postoji otvorena robna kuća, dok u ostale tri zemlje postoje aktivni planovi i projekti. Ali, to će se promijeniti. “U sljede-ćih nekoliko godina, naš plan je da u glavnim gradovima svake od ovih zemalja otvorimo rob-ne kuće, a zatim vidimo postoji li potencijal i za druge gradove unutar tih zemalja”, kazao je Štefanac. ■


intervju

ViLEDA – GArANCijA kVALitEtE VEć PrEkO 60 GODiNA

Na sam spomen Vilede, svima nam odmah na pamet pada je-dan od najpoznatijih svjetskih brandova koji u svojem port-foliu ima visoko sofisticirane

i prvenstveno korisnicima orijentirane i inovativne proizvode za mehaničko či-šćenje. Ali, niko vjerovatno ne zna da je vlasnik Vilede porodična kompanija Freudenberg sa sjedištem u Njemačkoj osnovana daleke 1849. godine. O uspjesi-ma i poslovanju Vilede u Adria regiji, kao i planovima za budućnost, pričali smo sa Sales & Marketing Managerom za Adria-tic / CIS / Baltic regiju, gospodinom Da-nielom Scholzom.

Možete li nam na početku reći kad je osnovana Vileda i koja kompanija je njen vlasnik?

Kompanija Freudenberg, koja je vlasnik Vilede, stara je porodična kompanija koja trenutno u cijelom svijetu zapošljava 34.000 ljudi. U prošloj godini kompani-ja je ostvarila prihode od skoro šest mi-lijardi eura. Imamo svoje tvornice u 60 zemalja, a najveći dio poslovanja otpada na proizvodnju dijelova za autoindustri-ju. U svakom automobilu na svijetu pro-naći ćete dijelove koje je proizveo Fre-udenberg. Što se tiče Vilede, sam brand Vileda postoji od 1948., a čini 15 posto ukupnog prometa cijele grupe. Imamo vlastitu proizvodnju i podružnice u 30 država, a preko distributera smo prisutni u 70 država.

DANIEL SCHOLZ: OčEKUjEMO SNAžAN RAST U OVOj GODINI

Autor : tomislav Ciliga U kojim je zemljama Vileda prisutna u Adria regiji? Koliko imate zaposlenika i koliki je godišnji prihod?

Istorija Vilede na ovim prostorima traje više od 40 godina. Za vrijeme bivše Ju-goslavije započeli smo posao s kompa-nijom Feromoto iz Maribora gdje smo proizvodili metalne čistače. Vileda je si-nonim generičkog brenda u cijeloj regiji gdje nam se godišnji prihod kreće oko 15 miliona eura. Naš tržišni udjel u regiji je 35 do 50 posto u svim zemljama. Sjedište finansija i logistike nam je u Mariboru, a odjeli marketinga i prodaje su u Njemač-koj. Vileda u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji zapošljava ukupno 20 radnika.

Budući da je Vileda prisutna u Hrvat-skoj, Srbiji, BiH i Sloveniji, možete li nam reći koje su glavne razlike na spomenutim tržištima kada govorimo o opštim uslovima poslovanja? Koje je tržište po vašem mišljenju ’najkompli-kovanije’ u smislu vođenja poslovanja i zašto?

Moram reći da je to trenutno Hrvatska. Kao posljedica dugotrajne krize, dobav-ljači i prodajni partneri nalaze se pod velikim pritiskom. I vrlo su nervozni. Su-očavamo se s problemima, diskusijama i zahtjevima s kojima se prije nismo nikada susretali.

Na razvijenim tržištima, privatne rob-ne marke veliki su izazov mnogim kompanijama, posebno kad govorimo o jednom razvijenom brendu, kao Vi-leda. Kakva je trenutno situacija kada

je riječ o privatnim robnim markama u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sloveniji?

Istina je da privatne robne marke pred-stavljaju veliki izazov te da kao i sredstva za čišćenje nemaju veliki fokus na po-trošače. Tu onda postoji veliki rizik od pada prodaje u odnosu na privatne robne marke. Ali tu je također jedna dobra stvar kad se radi o Viledinim proizvodima. U našem slučaju Vi zaista možete osjetiti različitosti u odnosu na privatne robne marke. Imamo puno proizvoda koji su jedinstveni i ne mogu se kopirati. Kako bismo te proizvode učinili prepoznatlji-vima, značajno smo povećali budžete za

u Hrvatskoj u ovoj godini planiramo rast s velikim budžetima za medije i još boljom distribucijom. Predviđam naš mali rast u Srbiji i Sloveniji. u ostatku regije ćemo biti zadovoljni ako održimo visok nivo prodaje, kazao je u intervjuu za inStore magazin Sales & Marketing Manager za Adriatic / CiS / Baltic regiju, gospodin Daniel Scholz.


TV oglašavanje prvo u Sloveniji, a za-tim i u Srbiji. Oglašavali smo nekoliko različitih proizvoda tokom godine. U tim zemljama smo, prema istraživanjima agencije Nielsen, uprkos krizi povećali tržišni udio. Sad ćemo implementirati istu strategiju u Hrvatskoj, Bosni i Her-cegovini te na drugim tržištima. U Hr-vatskoj ćemo imati najveću medijsku TV kampanju i lansiranje proizvoda dosad, koje počinje u martu ove godine i to za Miraclean magičnu spužvu.

Imate li istih ili sličnih problema na drugim tržištima? Ako imate, možete li nam reći koji su to problemi?

Da, suočeni smo s još većim pritiskom pri-vatnih robnih marki u zapadnoj Europi.

Kako ti problemi utječu na poslovanje Vilede? Na koji se način nosite s njima?

Odlučili smo da se nećemo natjecati ci-jenom, nego ćemo značajno povećati budžete za oglašavanje na TV-u i kreirati nove kategorije. Mislimo da ćemo na taj način ostvariti dodatnu prodaju ne samo Vilede, nego cijele kategorije.

Osim pitanja privatnih robnih marki, kompanija s toliko puno inovativnih proizvoda kao Vileda, suočava se s do-sta poteškoća s pojavom sličnih ili istih proizvoda. Na koji način rješavate te probleme?

Osim kontinuiranih inovacija čak i onda kad se radi o jednostanim proizvodima kao što su krpe, čistači ili spužve za či-šćenje, dodatni adut na našoj strani je vrhunska kvaliteta. Čak 85 posto naših proizvoda proizvedeni su u našim vla-stitim tvornicama u Njemačkoj, Italiji i Švedskoj. Mi mislimo da će ljudi shvatiti kako im je ipak kad sve saberu, jeftinije kupovati Viledu. Našu kuhinjsku krpu možete oprati više od 100 puta u mašini za veš.

Koje biste mjere predložili Vladama u zemljama Adria regije kako bi pobolj-šali uslove poslovanja?

Prije svega, mislim kako potencijalnim investitorima trebaju osigurati sigurnost i stabilnost te s vremenom smanjiti ko-rupciju. Ali sve i da vlasti stvore savršene uslove poslovanja, bit će teško privući strane investitore. Lično, mislim da je najveći problem ove regije u veličini njenih država. Zašto bi investitor gradio tvornicu u Makedoniji, kada istu takvu može sagraditi u Rumuniji, Ukrajini ili Turskoj gdje je puno veći izvor kvalifici-rane radne snage i veće tržište?

Prema mom mišljenju, najbolje rješenje bilo bi kada bi Adria regiju umjesto osam zemalja (uključujući Albaniju), činile 4 privredne cjeline, ali znam da je to osjet-ljivo pitanje za raspravu. Ali tu je također potencijal, Slovenija je već otišla svojim putem... Srbija kao najveća zemlja regije ima potencijala za privlačenje još određe-nog broja stranih investicija u proizvodni sektor, ali samo ako uspiju u daljim na-stojanjima za priključenjem EU. Također je vrlo bitno da zadrže sporazume kao što je nulta ili niska stopa carine s Rusijom. Imaju i zemlju pogodnu za razvoj poljo-privrede i proizvodnje hrane.

Hrvatska bi se osim turizma mogla razvi-ti kao logističko središte cijele regije. U Hrvatskoj već sada postoje velika skladi-šta i kompanije koje se bave logistikom kao što su AWT, Orbico, Alca..., koje bi mogle pružati logističke usluge cijeloj re-giji i dostavljati robu na sva tržišta direk-tno iz Zagreba.

Koje su razlike na tržištima Hrvatske, Srbije, Slovenije i BiH kada govorimo o potrošačima i njihovim navikama?

Odgovoran sam za 16 istočnoeuropskih zemalja i u svakoj od njih čujem: “Moja zemlja je drugačija.”. Ali nakon 13 godi-na, mogu reći da vidim kako nema velike razlike što se tiče naše kategorije proi-zvoda.

U zadnjih nekoliko godina sve više ste se približili potrošačima u Adria regi-ji lansiranjem nekih novih inovativnih proizvoda, koji su u potpunosti različiti od proizvoda već prisutnih na tržištu. Kako ste došli do te ideje i je li kompa-nija provodila istraživanja?

Kao što sam spomenuo ranije, to je naša strategija kojom garantujemo rast uprkos privatnih robnih marki, a ujedno i obrana našeg poslovanja. Moram istaknuti da se u našem središtu u Njemačkoj provode brojna istraživanja te se izdvajaju značaj-na novčana sredstva za njih. Moje mišlje-nje je nešto drugačije. Za mene je istra-živanje tržišta više neka vrsta osiguranja za menadžera koji ima neke nedoumice. Ako lansiranje proizvoda propadne, me-nadžer uvijek može reći da je istraživanje tržišta pokazalo pozitivne rezultate. Mi-slim da nam najbolju potvrdu rezultata istraživanja daje naša intuicija. Ako je proizvod dobar, uvijek ga dam nekolicini prijatelja, poslovnih partnera i kolega. I ako oni kažu da je to odlično, lansiram proizvod i preuzimam odgovornost ako lansiranje ne uspije. Novac koje smo uštedili na velikom istraživanju radije bih uložio u medijsku kampanju na TV-u kako bismo poboljšali prodaju.

Inovativni brandovi kao što je Vileda si-gurno nisu cjenovno konkurentni, dru-gim riječima ako potrošač u letku vidi da je cijena Glitzija na promotivnoj ak-ciji od 20 posto, sigurno neće požuriti u prodavnicu i kupiti Viledu. Što je u instore promocijama najbolje za brand Vileda?

Da, mi sigurno nismo razlog zbog kojega će kupac požuriti u prodavnicu ili zbog kojega će promijeniti mjesto gdje ku-


intervjuKoje domaće i strane kompanije, na svakom od navedenih tržišta, vidite kao svoje konkurente?

Zapravo nemamo direktnu konkurenciju u kategoriji premium brand proizvoda. Naš izazov je nagovoriti kupca da plati robu premium kvalitete po premium ci-jeni u odnosu na privatnu robnu marku ili na zamjenski sličan brand. Što tako-đer nije lak posao za ova teška vreme-na. Brendirana konkurencija kao što je Scotchbrite koji prozvodi spužve i krpe za čišćenje ili Leifheit koji ima proizvo-de za čišćenje podova, pokušali su ući na tržište. Ali, s obzirom na naš visoki udio i dugogodišnju istoriju, napustili su tržište ili pak zauzimaju jako mali dio.

Prema vašem mišljenju, koliko razvoj interneta i društvenih mreža (Facebo-ok, Twitter, LinkedIn, ...) može utjecati na strukturu marketinškog budžeta?

Potrošači pokazuju mali interes za sve-ukupan biznis proizvoda za mehaničko čišćenje. Čisto sumnjam da ljudi provo-de vrijeme posječujući naše internetske stranice ili su prijatelji s nama na Face-booku kako bi aktivno prikupljali podat-ke o nama i našim proizvodima. Tako da bi trebali više gurati svježe informacije. To možemo preko reklama prije otvara-nja klipova na Youtubeu ili prije čitanja vijesti. Ali, to je onda dosta slično oglaša-vanju na TV-u.

Koji su vaši planovi u 2012. godini za Adria regiji?

Očekujemo snažan rast u Hrvatskoj s ve-likim proračunima za medije i još boljom distribucijom. Predviđam naš mali rast u Srbiji i Sloveniji. U ostatku regije biti ćemo zadovoljni ako održimo visok nivo prodaje.

Jeste li zbog krize morali mijenjati neke svoje planove?

Moramo se još više fokusirati i koncen-trirati na svaki raspoloživi potencijal ko-jega imamo. Trebamo biti još aktivniji i agresivniji nego što smo bili tokom do-brih godina.

Mislite li da će ova godina biti bolja, gora ili ista kao i prethodna? Pod tim pi-tam generalno ali i za vašu kompaniju?

Bit će teža za Freudenberg s obzirom da tržišta Grčke, Španjolske, Portugala i Ita-lije imaju veliki udio u našoj kompletnoj prodaji. Ali s novim akvizicijama u Indiji, SAD i Kini, mi i dalje planiramo rasti na

puje. Mi smo kategorija slabog interesa. Viledini proizvodi većinom se ne nalaze na popisima za kupnju. Tako da je za nas najvažnije da smo na sekundarnim po-zicijama koje će potrošače podsjetiti da trebaju novi Glitzi.

Također, kupci neće trčati u prodavnice kako bi vidjeli mogu li ga kupiti povolj-nije u odnosu na privatnu robnu marku. Tako da će kupiti Viledu.

Jeste li zadovoljni prodajom novih ar-tikala?

Miraclean je proizvod broj jedan za či-šćenje u Srbiji, a u Sloveniji je na četvr-tom mjestu. Glitzi za čišćenje keramič-kih pećnica nalazi se na devetom mjestu sredstava za čišćenje u Sloveniji iako se radi o usko specijaliziranom proizvodu. Viva Dry Multiflex proizvod za sušenje odjeće postao je broj jedan u kategori-ji proizvoda za njegu odjeće u samo tri mjeseca.

Generalno, kako odlučujete koje ćete nove proizvode lansirati na pojedinim tržištima?

Uvijek gledam gdje postoji potencijal. U Sloveniji je u područjima, u koja spadaju sredstva za čišćenje podova, krpe, čistači, rukavice, naš tržišni udio i ukupna proda-ja vrlo visoka. Tamo tražimo kompletno nove kategorije s kojima ćemo povećati poslovanje.

U ostalim zemljama kao Bosni i Her-cegovini, trebamo razviti kategoriju za čišćenje podova. Potrošače trebamo od-viknuti od korištenja krpa i čišćenja na koljenima te prodavati pogodnije proi-zvode za čišćenje podova. Tako da se ov-dje fokusiramo na postojeće kategorije.

Postoje li neke različitosti u portfelju proizvoda Vilede za Adria regiju? Za-što?

Samo najskuplje proizvode za čišćenje podova ne prodajemo u Makedoniji i na Kosovu, sve ostalo je uglavnom slično.

Koliki je tržini udio Vilede u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sloveniji?

U Srbiji zauzimamo 38 posto tržišta pre-ma istraživanjima agencije Nilesen, a u Sloveniji 46 posto, također, prema po-dacima Nielsena. Za Hrvatsku nemamo službenih podataka, ali procjenjujemo da je taj udio oko 35 posto, dok je u Bosni i Hercegovini također procjena da taj po-stotak iznosi oko 50 posto.

međunarodnom nivou. Zapravo, manje od 10 posto naše prodaje koju ostvaru-jemo postižemo na našem domaćem tr-žištu u Njemačkoj. To pokazuje koliko je Vileda zapravo internacionalna.

Što smatrate svojom najboljom ličnom poslovnom odlukom i zašto?

Smatram da je jako dobro što nisam sni-zio cijenu proizvodima kao reakciju na krizu i time se natjecao s privatnim rob-nim markama i diskonterima kao što su to napravili neki viđeniji brendovi, ali i nekoliko mojih kolega na drugim Viledi-nim tržištima.

Umjesto toga povećeo sam broj inovaci-ja. Vileda ima toliko vrhunskih proizvoda u portfoliu, ali problem je što ih potroša-či ne poznaju. Moja strategija je napraviti više različitih proizvoda koji će biti pre-poznatljiviji od onih u prošlosti, te posti-ći rast, ali pri tome zadovoljiti potrebe potrošača. Prije pet do 10 godina, Vileda je svaki dan bila na TV-u s jednim proi-zvodom za čišćenje podova (Močo, ili je-dan od plosnatih čistača), a danas smo na TV-u unutar godine dana sa sredstvima Glitzi Power, Miraclean, proizvodima za sušenje odjeće...

Postoji li nešto što biste voljeli promi-jeniti vezano uz već donesene poslovne odluke i poteze?

Prije nekoliko godina naš odjel međuna-rodnog marketinga napravio je ponovno lansiranje asortimana krpa za čišćenje. Uprkos mojim strepnjama, zamijenio sam sve stare proizvode novima. To je bila katastrofa koja je kao posljedicu do-nijela veliki pad prodaje.

Proizvodi su bili dobri, ali velika greška je bila što je naš međunarodni marketing promijenio boju i veličinu proizvoda te ambalažu, naziv i dimenzije proizvoda. Te promjene su bile previše i naši lojal-ni potrošači više nisu mogli pronaći svoj proizvod na kojega su navikli tokom to-likih godina i nisu razumjeli kako je ovaj novi proizvod zamjena za njihov stari proizvod.

Također, nismo imali predviđene budže-te za oglašavanje u medijima. Od tada sam vrlo kritičan i sumnjičav ako novi i svježi marketing menadžer želi “pobolj-šati” naše dobro plasirane stare, „heroj-ske“ proizvode. Glitzi će ostati Glitzi i u budućnosti ćemo također imati crno abrazivno sredstvo, žutu spužvu i plavo-bijelo pakovanje… ■

33februar 2012 www.instore.rs


analizaanaliza

rOLAND BErGEr: StuDijA O rEStrukturirANju i FiNANSirANju

U prvoj polovini 2011. godine, kompanija Roland Berger Strategy Consultants je po sedmi put od 2001. godine sprovela istraživanje o tren-

dovima na području restrukturiranja. Poslati su upitnici direktorima i me-nadžerima širom svijeta, iz oko 6.000 kompanija iz različitih grana privrede, pri čemu je ostvarena stopa odgovora od 9,3 posto. Cilj istraživanja bio je saznavanje kako menadžeri vide dugoročnu konku-rentnost svojih kompanija nakon krize i kako planiraju da poboljšaju tu konku-rentnost tokom oporavka, naročito po pitanju finansiranja. Nakon kratkog pre-gleda međunarodne studije prikazani su detaljni rezultati za Srbiju u poređenju sa zapadnom Europom (ZE) i centralnom i istočnom Europom (CIE). Rezultati istraživanja pokazuju da većina kompani-ja koje unapređuju svoju konkurentnost to postiže kontinuiranim aktivnostima na polju restrukturiranja.

ključni zaključci:

1. Održivost privrednog rasta i savlada-vanje krize smatra se ključnim – pri-vredni oporavak koji se osjećao u pr-vom kvartalu 2011. godine, 71 posto kompanija ne smatra održivim.

2. Kompanije širom svijeta savladavaju krizu jačanjem konkurentnosti.

3. Tokom proteklih nekoliko godina 68 posto kompanija širom svijeta pobolj-šalo je svoju dugoročnu konkurentnost putem kontinuiranih aktivnosti na po-lju restrukturiranja.

4. Velika većina ispitanih kompanija (83 posto) vidi restrukturiranje kao trajni cilj – regija CIE raspolaže najvećom većinom od 90 posto.

5. Prilikom restrukturiranja predanost menadžmenta navedena je kao ključ-ni faktor uspjeha (69 posto), slijedi komunikacija ciljeva/napretka, dok je

brza implementacija mjera drastično izgubila na važnosti i trebalo bi joj po-novno posvetiti pažnju.

6. Po pitanju najvažnijih aktuelnih tema vezanih za restrukturiranje, smanjenje troškova (81 posto) i njihova fleksibili-zacija (67 posto) daleko su na vrhu liste.

7. Treba smanjiti troškove prije svega smanjenjem cijena nabavke, odnosno optimizacijom internih operativnih/IT procesa.

8. Likvidnosne situacije kompanija znat-no su povoljnije, ali još uvijek su bile

kritične u 2011. kod 10 posto kompa-nija širom svijeta.

9. Moguća ograničenja budućeg rasta očekuju se najvećim dijelom zbog ne-dostatka kvalifikovane radne snage (68 posto).

Još jedan od zaključaka izveden iz stu-dije odnosi se na konkurentnost, koja je tokom krize oslabila u većini posmatra-nih zemalja. Također, prema rezultatima studije, projekcije za 2012. pokazuju da će veliki investitori iz Europske unije biti na ivici recesije.

Preduslov za konkurentnostOdrživost privrednog rasta i savladavanje krize smatra se ključnim – privredni oporavak koji se osjećao u prvom kvartalu 2011. godine, 71 posto kompanija ne smatra održivim.

Priredila: una Milićević, inStore Srbija

-26% +111%

Q4 Q3 Q2 Q1 Q4 Q3 Q2 Q1 Q3 Q2 Q1 Q4 Q3 Q2 Q1 Q4 Q3 Q2 Q1 Q4

100

-0,5

0,31,31,9

0,81,31,61,8

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

-0,1

0,61,52,0

1,21,41,92,2

Trenutno privredno okruženje

Prognoze rasta BDP-a za 2012. i 2013. [%] 1)

1) Koncenzus 2) [1. jan. 2005.=100] 3) Vrijednost ifo globalnog indeksa poslovnih očekivanja je u Q4 2011. iznosila 72. Izvor: Eurostat; IMF; EBRD; UniCredit; OECD; ifo; Roland Berger

EU-27

Q2/11 Q3/11 Q4/11 Q1/12

Euro zona

> Projekcije rasta za 2012. i 2013. više puta su korigovane> Izvjesno je da će Europa stagnirati u 2012.

> ifo indeks globalne poslovne klime ukazuje na mogućnost ostvarivanja tzv. "double dip" scenarija> Trenutna poslovna situacija se pogoršala, a vlada i zabrinutost u pogledu razvoja u narednih 6 mjeseci3).

ifo globalni indeks poslovne klime 2)

2013 2012

Svet se očigledno nije oporavio od udara krajem 2008. godine - štaviše, deluje da svetskoj privredi preti novi talas krize

1) Koncenzus projekcija realne stope rasta BDP - a za 2012. godine; podaci za Svijet i Hrvatsku iz Q1 2012 još uvijek nisu dostupni

Slovenija 1,1

0,3

2,0

Eurozona

-0,5

0,3

1,3

-0,1

0,6

1,5

Bosna i Hercegovina

0,5

1,3

2,3

Hrvatska

0,9

1,9

Srbija

1,1

1,8

3,6

Svijet

3,1 3,7

Rusija

3,8 3,9 4,3 Perspektive privrednog rasta u Europi u 2012.1)

Q4 2011 Q1 2012 Q3 2011

Projekcije za 2012. pokazuju da su veliki izazovi pred srpskom privredom: veliki investitori iz EU biće na ivici recesije

EU-27



inleafletinLiflet

ANALiZA NAjZAStuPLjENijiH kAtEGOrijA u LiFLEtiMA u jANuAru 2012.

Svaka kategorija ima svoje velike igrače (nekoliko njih) koji imaju najveći market share i koji se trude da budu najvidljiviji u komunikaciji sa potrošačem. Trgovci ulažu napore da njihova robna mar-ka bude ‘pred očima’ svakog potrošača, da svaki potrošač vidi što više puta istu robnu marku.

Kako smo vidjeli, market share i share of voice (SoV) su povezani, i pošto se iz li-fleta generiše 20 do 25 posto prometa (podaci iz nekoliko

istraživanja: opšti podaci – va-riraju od trgovca do trgovca), može se reći da lifleti imaju značajan udio u ostvarenom prometu, a također i SoV ima veliki značaj. Zato, kad znamo sve podatke iz lifleta, evalua-cija promocija je data, i mogu se uporediti plan i učinak. Praćenjem kategorije, može se utvrditi učestalost promo-cija, koji su bili najjači, a koji najslabiji periodi za određeni SKU.

U Srbiji, proizvod (SKU) koji je bio najviše puta na promociji u januaru 2012. u prehrambenoj kategoriji je nugat vafl, pakovanje 400 gr, brend Medela koji se pojavio 10 puta u prvom mjesecu ove godine i to u svim formatima. Promo cijene variraju, u za-visnosti od toga da li su date povoljnosti ili je data samo cijena proizvoda i popusti idu do čak 41 posto.

Potrošačke prednosti u kate-goriji keks i kolači su popusti (35,34 posto) i cijena (29,27 posto), dok je gratis zastupljen samo u 0,81 posto promocija. Promocije bez potrošačkih

prednosti iznose 35,39 posto promocija. SoV proizvođača u januaru u kategoriji keks i kolači, pokazuje koji proizvo-đači imaju najveću vidljivost u kategoriji.

Na hrvatskom tržištu proi-zvod (SKU) koji je bio najviše puta na promociji u januaru 2012. u prehrambenoj kate-goriji je suncokretovo ulje Fritol 1 L, koje se pojavilo 11 puta i to u super i hipermar-ketima. Cijene koje se pojav-ljuju u lifletima su promo ci-jene izuzev jedne gdje imamo staru cijenu i promo cijenu.

Ako posmatramo SoV bren-dova za kategoriju jestivog ulja, Fritol je najvidljiviji sa 27,10 posto udjela u odnosu

na ostale brendove.

Kada su u pitanju potrošačke prednosti u kategoriji ulja, vidi se raznolikost koju daju trgovci i proizvođači. Popusti dominiraju sa 30,86 posto, a tu su još i cijena (5,84 posto), virtualni lot (5,01 posto) i gratis (2,51 posto).

U BiH proizvod (SKU) koji je bio najviše puta na promociji u januaru 2012. u prehram-benoj kategoriji je Brend Gloria, kafa mljevena minas, pakovanje 500 gr, koja se po-javila sedam puta u hiper i su-permarketima. Popusti idu do 23 posto, kao što je prikazano u tabeli.

Najveći udio u SoV u janua-ru, u kateoriji tradicionalna kafa, imao je brend Victoria, koji je zauzeo 36,3 posto i po-kazao se kao brend sa najve-ćim udjelom u kategoriji.

Od potrošačkih prednosti u kategoriji tradicionalna kafa dominira popust (66,16 po-sto), ali nema drugih predno-sti.

U Sloveniji, u kategoriji voć-ni napitak, za dati period ja-

Kupcima ‘pred očima’Bitno je da informacije iskoristimo da bismo povećali uspješnost promocija, uz smanjenje budžeta ili, ako znamo tačno koje su performanse ostalih igrača na terenu, da znamo kako da igramo.

Autor: Ernest Gergely Project Coordinator Medialink doo, Hiper-Com

Svaka kategorija ima svoje velike igrače koji imaju najveći market share i koji se trude da budu najvidljiviji komunikaciji sa potrošačem. trgovci ulažu napore da njihova robna marka bude ‘pred očima’ potrošača, da svaki potrošač vidi što više puta istu robnu marku.


5

Popusti % za artikal Nugat Vafl

1 2 3 4

41%

28%

17%19% 19%

jan 2012 kategorija - keks i kolači

17,8%12,9% 11,6% 11,4%

7,8%3,9% 3,3% 3% 1%3,1% 2,8%

21,4%

JAFF

A AD CRVENKA

AD MEDELA

KoNCERN BAMBI

BANNINI A

D

SWISSLIo

N TAKoVo

PIoNIR

d.o.o.

KoNDIVA d.o.o.

KRAFT Fo

oDS Inc.

VEKIC CHoCoLATE

STAMEVSKI d

.o.o.

SoKo ŠTARK A.D

:

ostali B

randovi

nuar 2012., najveću vidljivost ima proizvod (SKU) Multi Sola 1,5 L, gdje se potrošačke prednosti mogu jasno razli-kovati (virtual price).

Neke od najznačajnijih po-trošačkih prednosti u katego-riji bezalkoholna pića su: po-pusti (41,88 posto), virtualni lot (8,87 posto), poklon i pre-mija (5,09 posto), a tu su još i novčane nagrade, nagradne igre i gratisi.

Proizvođači sa najvećim SoV u kategoriji napici od voća su: Fructal, Fruc:, Union, Happy day, Mercator, Bravo i Dana drink.

Podaci koji su na raspolaga-nju mogu da se iskoriste u planiranju lifleta sa trgovci-ma, sa adekvatnim tajmingom i adekvatnim promo meha-nizmima, odnosno potrošač-kim prednostima. Isto tako, sa svim ovim informacijama znatno je jednostavnije i po-zicioniranje brendova, kada se zna cijela struktura kate-gorija i periodičnost u kate-goriji. Prilikom planiranja lifleta, svi ti podaci mogu se

Treba reći da različite logike traže različite indekse u raču-nanju uspješnosti promocije. U zavisnosti od traženih po-dataka se dobija rezultat. U zavisnosti od toga da li osno-vu čini broj promocija, upo-ređivanje ili evaluacija samog artikla i to u različitim vre-menskim periodima, dobija se rezultat koji se koristi i dalje upoređuje sa planom. Bitno je da informacije iskoristimo da bismo povećali uspješ-nost promocija, uz smanjenje budžeta ili, ako znamo tačno koje su performanse ostalih igrača na terenu, da znamo kako da igramo.

koristiti i za izbjegavanje ne-gativnih promocija, zatim za ekskluzivnost artikala, kao i za pozicioniranje. I, naravno, posle završetka promo opera-cije omogućena je evaluaciju lifleta. Informacije iz lifleta nam pokazuju mnogo. Njima se upotpunjuju podaci, po-jednostavljuje njihov protok i korištenje. Omogućuje se da svi podaci budu dostupni kad nam zatrebaju i kada su nam neophodni. ■

1

10,99 10,99 10,999,99 9,99 9,99 9,99 9,99 9,9910,49

13,47

11,99

16

14

12

10

8

6

4

2

02 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Gross price P. promo

jan 2012 kategorija: jestivo ulje

series 127,1%

20%

12,9% 12,9%

6,7% 5,5%

14,9%

FRITo

L

CLEVERARo

HoRECA SELECT

RIVA DEL SoLE

ZVIJEZDA

ostali B

randovi

1 2 3

25%

20%

15%

10%

5%

0%

14% 15%

23%

series 1

23,9%

36,3%

23,4%

4,4%11,9%

VICToRIA

GLoRIA

GRAND

FRANCK

ostali B

randovi

jan 2012 kategorija: tradicionalna kafa

20,00 %18,70 %

11,70 %

8,40 % 8,40 %6,00 %

7,80 %

19,00 %

ostali B

randovi

DANA DRINK

BRAVo

MERCAToR

HAPPY DAY

UNIoN

FRUC:

FRUCTA

L

jan 2012 kategorija: napici od voća

1

1,19 1,19

0,8

0,95

Gross price P. promo Virtual price

0,76 0,760,8 0,8 0,8

2 3


na mjestu prodaje

NESCAFÉ DOLCE GuStO kAFE APArAti

NOVI NAčIN PROMOCIjE NA NAŠEM TRžIŠTU inovativanim i jedinstvenim pristupom promocijama kompanija Nestlé predstavila je na našem tržištu NESCAFÉ Dolce Gusto aparate za kafu. kvalitetna zrna kafe Arabica i robusta se nalaze u sastavu patrona koje se isključivo koriste sa NESCAFÉ Dolce Gusto aparatima.

Pripremio: Mario trojer

Sasvim novi pristup promo-cijama u našoj zemlji širi di-japazon aktivnosti koje same promocije proizvoda podra-zumijevaju. Pod tim podra-zumijevamo promociju NES-CAFÉ Dolce Gusto aparata za kafu koji na potpuno novi način pokazuju da promocija u Bosni i Hercegovini izlazi iz standardnih okvira. Nestlé je, u saradnji sa kompanijom KRUPS, jednim od vodećih proizvođača aparata za doma-ćinstvo, lansirala jedinstveni uređaj koji omogućuje pri-premu različitih vrsta toplih i hladnih napitaka u istom uređaju. Ono što ga odlikuje je njegova jednostavnost ko-rištenja uz veoma kratak peri-od pripremanja kafe. Njegova multifunkcionalnost se sastoji u tome da je ovo prvi aparat na tržištu koji priprema tople i hladne napitke. Tako se po-red espresso kafe mogu praviti i druge vrste toplih napitaka kao što su: cappucino, latte machiatto i topla čokolada. Aparati djeluju na tzv. zatvo-renom sistemu što znači da su patentirani samo za korištenje sa NESCAFÉ Dolce Gusto kapsulama.

Prvi put su se NESCAFÉ Dolce Gusto aparati pojavili 2006. godine, te su do danas lansirani u preko 90 zemalja diljem svijeta. Od protekle je-seni i tržište Bosne i Herce-

govine našlo se na tom popisu. Inovativnost ovog proizvoda na našem tržištu je zahtijevala potpuno novi pristup promo-ciji. „NESCAFÉ Dolce Gusto je inovacija na našem tržištu, i samim tim smo morali pristu-piti i takvom načinu promocija. Prvenstveno smo htjeli upoznati i informisati potrošače o kakvom je uređaju riječ i koje su njegove

prednosti u odnosu na druge apa-rate za kafu na našem tržištu. Uzimajući u obzir iskustva sa ostalih evropskih tržišta, promo-cije sa degustacijom su se pokazale kao najefikasniji način uvođenja inovacija na tržište. Potrošačima je potrebno na samom mjestu prodaje objasniti i način rada kao i sve prednosti aparata te im pružiti mogućnost da probaju napitke“, rekla je Amila Čović,

Trade Marketig Specialist u kompaniji Nestlé koja je vo-dila cjelokupan proces NES-CAFÉ Dolce Gusto za Bosnu i Hercegovinu.

Pored promocija na mjestu prodaje aparata, kampanja je podrazumijevala oglašavanje u elektronskim i štampanim medijima kao i bilboard kam-panju. Organizovan je PR event te su odrađena mno-ga gostovanja u televizijskim emisijama kao i sponzorstva mnogih društvenih događaja. Ipak, glavnina cijele kampa-nje bila je fokusirana na samo mjestu prodaje aparata.

Prema njezinim riječima, iznimno kvalitetan i privla-čan dizajn NESCAFÉ Dolce Gusto aparata, u kombinaciji sa NESCAFÉ Dolce Gusto kafom koja je napravljena od najboljih zrna Arabice i Ro-buste se pokazalo kao dobitna kombinacija.

Sam proces promocije je odr-žan u mnogobrojnim tržnim i prodajnim centrima širom naše zemlje. Angažovan je velik broj promotera koji su prethodno prošli adekvatnu obuku. Upravo obučenost lju-di za ovaj tip promocije daje dodatnu dozu ozbiljnosti cije-lom procesu.

„Promoteri su naši ambasadori koji ostvaruju prvi kontakt sa kupcima. Zbog toga smo sproveli temeljit proces odabira i trenin-


Espresso BaristaVrsta kafe: Mješavina Arabice i Robusteosnovna obilježja: Bogata ‘crema’ na vrhu napitka, lagano cvjetna aroma i aroma pržene kafe, jaka kafa, Italian style espresso kafaPriprema: Kapsula se stavi u aparat te se napravi napi-tak od 40-60ml Espresso intensoVrsta kave: Mješavina Arabice i Robuste.Jačina kafe: Srednje do jako pečena zrna kafe osnovna obilježja: ‘crema’ na vrhu napitka, lagano cvjetna aroma, jaka kafa, gorkast okus, lagano se osjete mirođije, punoća okusa, ostavlja trajnu notu kafe nakon ispijanja. Podrijetlo kafe: Columbia, Santos, Ethiopia & Vietnam ili South America, Africa & SE Asia Priprema: Kapsula se stavi u aparat te se napravi napi-tak od 40 ml.Caffè LungoVrsta kafe: 100% ArabicaJačina kafe: Srednje do jako pečena zrna kafe osnovna obilježja: ‘crema’ na vrhu napitka, voćna i aroma i aroma ‘pečenja kafe’, intenzivna i aromatična kafa, lagano se osjete mirodije, ostavlja trajnu notu kafe nakon ispijanja. Podrijetlo kafe: Kolumbija, Santos, Etiopija, Vijetnam, Južna Amerika, Afrika i Azija Priprema: Kapsula se stavi u aparat te se napravi napi-tak od 120 ml.CappuccinoVrsta kafe: 100% Arabicaosnovna obilježja: Jačina espressa kombinirana sa mekoćom mlijeka, čvrsta i bogata pjena, punoća okusa, balansirana slatkoća proizvoda. Podrijetlo kafe: Santos i Kolumbija/Južna Amerika Priprema: U aparat se prvo stavi kapsula sa mlijekom i napravi 200 ml napitka, nakon toga se stavi kapsula sa kafom i napravi još 40ml. Ukupni napitak je 240ml.Latte MacchiatoVrsta kafe: 100% Arabicaosnovna obilježja: Sastoji se od mlijeka i kafe, mliječni napitak sa kafom, troslojnog izgleda, čvrsta pjena na vrhu napitka, lagano zaslađen. Punoća okusa. Podrijetlo kafe: Santos, Kolumbija i Etiopija/Južna Amerika i Afrika Priprema: U aparat se prvo stavi kapsula sa mlijekom i napravi 170 ml napitka, nakon toga se stavi kapsula sa kafom i napravi još 50ml. Ukupni napitak je 220ml.

NESCAFÉ Dolce Gusto topli napitci

ga promotora u svim regijama. Na odabir promotora uticale su njihove vještine komuniciranja, kao i prezentacijske i prodajne sposobnosti. Svi promotori su prošli obavezni trening na kojem su dobili potrebne informacije o

načinu rada NESCAFÉ Dolce Gusto aparata. Upoznali su se sa načinom spravljanja napit-ka, tehnologijom i materijala od kojih je aparat izrađen, pa sve do

karakteristika kapsula te pržene i mljevene kafe koja se nalazi u kapsulama i koristi se za prav-ljenje napitaka“ , opisuje nam Amila Čović proces promo-cije te dodaje kako promoteri imaju i dodatnu podršku na samom mjestu promocije od promo materijala, aparata do kafe za degustaciju.

S obzirom da je u pitanju potpuno novi proizvod na našem tržištu, u Nestléu ne kriju zadovoljstvo rezultatima koje je postigao NESCAFÉ Dolce Gusto program. Ono što ih najviše veseli su mno-gobrojni pozitivni komentari i zadovoljstvo kupaca. Za te-kuću 2012. godinu najavljuju nastavak aktivnosti na ovom programu. Iz Nestléa već na-javljuju mnogobrojne inova-cije na samim aparatima kao i uvođenje novih okusa iz pro-izvodnog asortimana NES-CAFÉ Dolce Gusto. ■


category management

uPrAVLjANjE kAtEGOrijAMA PrOiZVODA – NAStANAk i OSNOVE kONCEPtA (DruGi DiO)

kao nastavak na prethodni tekst u kom je težište bilo na nastanku i razvoju koncepta, u ovom će više riječi biti o samim osnovama koncepta menadžmenta kategorije. u osnovi koncepta menadžmenta kategorije proizvoda se nalaze: trošak, potrošač, konkurencija i pokretači kategorije (4C – cost, consumer, competition, category drivers)

4C – cost, consumer, competition, category drivers

Autor: Darko Vaselić, Business Development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i kosovo, johnson&johnson

Troškovi se, prema tradicionalnoj metodi, prate prema funkcijama u okviru preduzeća, a ne prema aktivnostima i proizvodima. Na-suprot alokaciji troškova na po-

jedina odjeljenja, poželjno je alociranje troškova prema metodu ABC (Activity Based Costing). U osnovi ove metode je potreba da se troškovi alociraju na sva-ku aktivnost koja prouzrokuje troškove kako bi se mogla izračunati profitabilnost koju ima svaki proizvod, a posljedično tome i svaka kategorija proizvoda. To je, za pravu odluku o asortimanu kategori-je vrlo bitan podatak, jer se veoma često može ispostaviti, da proizvodi na kojima postoji znatna ukalkulisana marža, nose i znatan trošak, tako da na kraju profit nije onoliki koliko se smatralo i da možda nije opravdano da se taj proizvod nalazi u asortimanu kategorije. Druga metoda koja se može koristiti je metoda Direktne Profitabilnosti Proizvoda (DPP – Direct Product Profitability). Navedenom me-todom se ne vrši alokacija fiksnih troš-kova, nego samo direktnih. I pored oči-

tih prednosti pomenutih dviju metoda i dalje se, vrlo često, koristi tradicionalna računovodstvena metoda, najčešće zbog teškoće implementacije i troškova pove-zanih sa uvođenjem ABC i DPP metoda. Za problematiku troškova u okviru Ca-tegory Managementa bitno je napome-nuti da je to osjetljivo pitanje, pogotovo u situacijama potrebe prezentovanja svih troškova koji nastaju u partnerskim orga-nizacijama (maloprodaja i proizvođači), vezanim za konkretni proizvod. Između ostalog, uvid u troškove povećava po-vjerenje među partnerima, što je jedan od bitnih preduslova za implementaciju Category Managementa. Osnovna korist od jasnog prezentovanja svih troškova je mogućnost njihovog reduciranja kod partnera u istom lancu vrijednosti i ja-snog određivanja profitabilnosti za svaki pojedini proizvod.

Potrošači uvijek imaju svoje razloge pri opredjeljivanju za kupovanje određenog proizvoda u određenom maloprodajnom objektu. Vrijednost koju potrošaču dono-si kupovanje u nekom objektu, predomi-nantno je određena sa tri faktora: lokaci-ja, cijena i kvalitet koji je dalje određen asortimanom, uslugom i ambijentom.

✸ Lokacija spada u red najvažnijih fakto-ra pri odabiru mjesta kupovine uz posto-janje varijacija u zavisnosti od tipa kupo-vine, predmeta kupovine, formata radnje i sl. Pod lokacijom se podrazumijeva uda-ljenost od konkurencije, potencijal tržišta koje se opslužuje preko konkretnog ma-loprodajnog objekta, struktura potrošača (demografska struktura, platežna moć, kupovne navike), itd. U ukupnu cijenu koju će platiti, potrošači računaju i tran-sakcijski trošak povezan sa putovanjem

do maloprodajnog objekta, te na taj na-čin lokacija bitno opredjeljuje odluku o izboru maloprodajnog objekta.

✸ Cijena je vrlo važan faktor kod odluke gdje kupovati, jer potrošači nisu voljni platiti više nego što je potrebno. Ma-loprodajna kompanija će gubiti udio u određenoj kategoriji, ako potrošači per-cipiraju njene cijene kao više od konku-rentskih. Izuzetak je ako za to postoji, za potrošače, jasan razlog.

✸ Kvalitet od strane potrošača se perci-pira kroz brendove u asortimanu kate-gorije, ambijent u kom kupuju, te usluge koje su im pružene tokom kupovine (u prvom redu dužinom čekanja u redu na kasi).

• Smatralo se da potrošači asortiman


percipiraju kroz broj različitih proizvo-da koji se nalazi na policama, ali to, vrlo često, nije tako. Uglavnom, potrošači percipiraju asortiman kroz ponudu pro-izvoda u različitim segmentima unutar kategorije. Posljedica ovog saznanja, je da kategorije u asortimanu najčešće ima-ju proizvode: brend lidera, od jednog do tri sljedbenika (u zavisnosti od formata objekta) i jednu do dvije privatne robne marke.

• Usluga se prevenstveno povezuje sadužinom čekanja u redovima na kasi, do-stupnosti traženog proizvoda i rješavanja konkretnih problema (žalbi, povrata pro-izvoda…).

• Ambijent u objektu se odnosi na di-zajn, čistoću, osvjetljenje, muziku, sna-laženje u objektu itd. Michael Morison, jedan od najvećih autoriteta na polju emocionalnog brendinga, naglašava zna-čaj osvjetljenja za kategoriju svježih na-mirnica i muzike u čitavom maloprodaj-nom objektu. Ističe da se putem lagane i umirujuće muzike povećava zadržavanje kupaca u objektu, što je u direktnoj vezi sa iznosom obavljene kupovine.

Konkurencija se vrlo često doživljava kao nešto negativno. Međutim, konkurencija, uglavnom, ima pozitivan uticaj na poslo-vanje. Ona iziskuje bolje rezultate i usa-vršavanje, bogatiju ponudu i unapređenje odnosa prema potrošačima. Također, često ne znači da povećana prodaja kon-kurencije u određenoj kategoriji znači smanjenje naše prodaje. Ovo je očigled-no u kategorijama koje još nisu dovoljno penetrirale. Naime, kada konkurencija pokrene snažno oglašavanje ili se pojavi sa značajnim novitetima, vrlo često, ra-ste i prodaja druge kompanije i to kao rezultat povećanja ukupne kategorije. Iz prakse se da zaključiti da proizvođači bo-lje poznaju svoju konkurenciju, nego što je to slučaj sa maloprodajom. Oni više naručuju istraživačke studije, više prate konkurenciju, a u svakoj kategoriji ima-ju manji broj konkurenata i, uglavnom, lakše odgovaraju na konkurentske akcije nego maloprodavaci (brža mogućnost re-agovanja i uočljivija akcija za krajnjeg po-trošača). Maloprodavci, najčešće poznaju svoju konkurenciju kroz svoje dobavljače. Iz tog razloga poznavanje konkurencije u maloprodaji je veće na nivou cijelog trži-šta nego na lokalnom nivou.

Pokretači kategorije su:

✸ Ponuđeni asortiman – menadžeri ka-

tegorije u maloprodajnim kompanija-ma zajedno sa menadžerima kategorije u proizvodnim kompanijama u procesu uvođenja menadžmenta kategorije proi-zvoda (i redovne revizije) odlučuju šta će biti asortiman određene kategorije;

✸ Cijena – izmjenom politike visoka-ni-ska cijena (Hi – Low Strategy) ili svakod-nevno niske cijene (EDLP – Every Day Low Price) nastoji se na najbolji način odgovoriti na preferencije potrošača. Za-nimljivo je da se potrošači, često, ne sjeća-ju apsolutnog iznosa koji su platili za neki proizvod, već zapamte da li je to više ili niže u odnosu na neku referentnu cijenu;

✸ Prostor na polici – u procesu uvođenja menadžmenta kategorije proizvoda se određuje koliko će se dati prostora poje-dinom proizvodu, ali isto tako i njegova pozicija unutar kategorije i brend bloka. Na ovaj način se utiče na vidljivost pro-izvoda, a shodno tome i na prodaju. Je-dan od bitnih parametara pri određivanju prostora na polici je prodaja određenog proizvoda, gdje se za bolje prodavane proizvode mora obezbijediti više prosto-ra na polici kako bi se izbjegli nedostaci robe na polici (Out-of-Stock);

✸ Promocija proizvoda – sprovođenje promotivnih aktivnosti se dogovara iz-

među maloprodaje i proizvođača. Strate-gija kategorije koja je dodijeljena u pro-cesu uvođenja menadžmenta kategorije proizvoda se mora poštovati i shodno tome se trebaju provoditi određeni tipovi promocija. Veoma značajno za malopro-daju je da tragom pojedinih strategija za kategoriju uspostavi efikasne načine pro-mocija koje će prepoznati njihovi kupci.

Na kraju bi mogli navesti da je me-nadžment kategorije proizvoda:

✸ Poslovna filozofija sa kupcem kao is-hodišnom tačkom;

✸ Poslovni proces između dobavljača i maloprodaje;

✸ Poslovna strategija koja utiče na orga-nizacionu strukturu i kulturu organizaci-je.

Navedenim se želi istaći sveobuhvatnost koncepta menadžmenta kategorije proi-zvoda, odnosno, da samo usvajanjem sva tri aspekta menadžmenta kategorije on može dati optimalne rezultate i opravda-ti značajna ulaganja resursa potrebnih za njegovu ispravnu implementaciju. ■

Literatura:• Bogetić P. Z.: “Menadžment kategorijeproizvoda”, Data status, Beograd, 2007.• KarolefskiJ.,HellerA.:“Consumer-Cen-tric Category Management”, AC Nielsen, John Wiley & Sons, New Jersey, 2005• Singh J, Blattberg R: “NextGenerationCategory Management”, Datamonitor PLC, London, 2001• www.ppca.com.au, Michael Morrison:“What is the value of music to the retail in-dustry”

Vrijednost koju potrošaču donosi kupovanje u nekom objektu, predominantno je određena sa tri faktora: lokacija, cijena i kvalitet koji je dalje određen asortimanom, uslugom i ambijentom.


istraživanje

AGENCijA iPSOS SPrOVODi kONtiNuirANO, rEGiONALNO iStrAžiVANjE BrANDPuLS

BRAND PULS-ALAT ZA BREND I MARKETING MANAGEMENT Nakon dvanaest godina uspješnog

rada i dominantne pozicije na bh. tržištu, Puls je krajem 2009. godine

postao član IPSOS grupe. Ipsos je 3. po veličini globalna istraživačka kompanija, osnovana 1975. godine u Parizu, sa uredi-ma u više od 70 zemalja, više od 9.000 za-poslenih, velikim brojem klijenata i preko 10 miliona anketa godišnje. Organizovan je u 5 specijaliziranih divizija:

•IpsosMarketing

•IpsosMediaCT

•IpsosPublicAffairs

•IpsosASI

•IpsosLoyalty

BrANDpuls

BRANDpuls je istraživanje koje se već duži niz godina provodi u Hrvatskoj, Bo-sni i Hercegovini i Srbiji, a osim analize ciljnih grupa omogućava detaljnu analizu tržišta i brendova za veliki broj kategori-ja proizvoda. U posljednje dvije godine BRANDpuls je proširen i na druga svjet-ska tržišta kao što su Australija i Bliski istok, a planira se i daljnje širenje.

Metodologija

BRANDpuls je terenska anketa. Anketa-ri popunjavaju sa ispitanicima dio upitni-ka koji se odnosi na specifične proizvod-ne kategorije, dok ispitanici sami, nakon detaljne obuke i zajedničkog popunjava-nja (minimum jedne kategorije) od stra-ne anketara, samostalno ispunjavaju dio upitnika koji se odnosi na konzumaciju „FMCG“ kategorija.

BRANDpuls je među klijentima poznat po kvalitetnim podacima, čija se kvaliteta ogleda u stabilnim i pouzdanim podacima za koje su zaslužni kreatori metodologije, uzorka, kao i svi koji sudjeluju u daljnjem provođenju projekta. Terenska kontro-la se vrši na najmanje 20 posto uzorka, logička kontrola i kontrola konzistencije u 100 posto slučajeva. Veličina uzorka je 1.000 ispitanika po jednom valu istraži-vanja, odnosno 2.000 ispitanika godišnje, a ciljnu populaciju predstavljaju stanov-nici Bosne i Hercegovine starosti od 15 do 64 godina.

Način prikupljanja podataka

Teritorija

Ciljna populacija

Tip uzorka

Veličina uzorka

Period istraživanja

Terenska anketa rađena u domaćinstvu kod ispitanika

Bosna i Hercegovina

ALL 15 - 64

Četverostruko stratificiran (dob, spol, obrazovanje, regija)

2000 ispitanika

2006.g. - 2012.g.

Metodologija

BRANDpuls za svaki analizirani brend daje detaljan pregled marketinških indi-katora kao što su nivoi odnosa potrošača prema brendu (poznavanje, iskustvo, ko-rištenje, razmatranje za kupovinu, najče-šće korištenje, lojalnost), detaljna anali-za lojalnosti (lojalni potrošači, nelojalni potrošači, dostupni, nedostupni) ili opšti utisak o brendu. Ovako detaljni pregledi marketinških indikatora neophodni su za kvalitetan brand management, jer daju jasan uvid na kojem aspektu je potrebno unapređivati brend. Kombinacijom tr-žišnih indikatora kreirali smo osnovnih 8 modela za mjerenje svakog uključenog brenda i proizvodne kategorije.

PSYCHOGRAPHICS

MEDIABRANDS

DEMOGRAPHICS

kome je namijenjen i šta nudi?

BRANDpuls je alat za brend i marketing management, nudi detaljnu analizu trži-šta i dubinsku analizu potrošača. Kombi-nuje tržišne indikatore sa različitim tipo-vima podataka:

✸ psihografija (potrošnja slobodnog vremena, životni stilovi…)

✸ socio-demografija

✸ korištenje medija

✸ kupovne navike

U okviru Ipsos MediaCT divizije, sprovodi se i kontinuirano, regionalno istraživanje BRANDpuls.


BRAND PULS-ALAT ZA BREND I MARKETING MANAGEMENT

BRAND score Indikator snage brenda temeljen na 9 brend indikatora

BRAND pyramid Model odnosa potrošača prema brenduPozicija brenda mjerena sa 6 brend indikatora

BRAND loyalty Model dijeli tržište brenda na 4 segmentaMjeri lojalnost našeg i dostupnost konkurentskog potrošača

BRAND image Percepcija opšteg utiska o brendu mjerena ocjenom opšteg utiska

BRAND affinity Sklonost ciljne grupe prema korištenju brenda

CATEGORY puls Tržišni indikatori na nivou kategorije

TARGET puls Detaljna analiza ciljnih grupa

SHOPPING puls Analiza kupovnih navika i trgovačkih lanaca

BrANDpuls – ModeliBrANDscore

BRANDscore je indikator snage brenda izračunat na osnovu marketinških indi-katora performansi brenda koji se konti-nuirano prikupljaju u BRANDpulsu.

BRANDscore je BRANDpuls mjera koja omogućava poređenje brendova na tržištu.

Prilikom izračunavanja, BRANDscore uzima u obzir različite aspekte odnosa potrošača prema brendu; bihevioralni i emocionalni.

Bihevioralni aspekti nam govore o re-alizovanom odnosu potrošača prema brendu (kupovina, korištenje...), a emo-cionalni o kvaliteti i intenzitetu percep-cije brenda u svijesti potrošača. Svaki od navedenih aspekata obuhvata različite pokazatelje.

BRANDscore se računa kombinacijom devet postojećih BRANDpuls marke-tinških pokazatelja, a svaki od njih ima važnu ulogu u samom izračunavanju (svakom od pokazatelja je dodijeljen određeni ponder). Kada se svi pokazatelji dovedu u vezu dobivamo potpunu evalu-aciju brenda.

BrANDpyramid

Od svjesnosti o brendu do lojalnosti istom, BRANDpyramid izdvaja 6 mogu-ćih odnosa potrošača kao i 5 mjera pre-laska potrošača sa donjeg na gornji nivo piramide.

92%

70%

32%

19%

7%

3%

BrANDloyalty

Model se koncipira na korištenju bren-da, važnosti brenda pri kupovini, ocjeni imidža i odnosu prema konkurentskim brendovima.

RecognitionPotrošači koji su čuli za brend, znaju da brend postoji

ExperiencePotrošači koji su nekada imali iskustvo sa brendom

Usage Potrošači koji su koristili brend u posljednjem periodu

Consideration Potrošači koji prillikom kupovine uzimaju brend u obzir

Primary UsagePotrošači koji najčešće koriste brend

LoyaltyPotrošači koji su lojalni brendu

L1

L2

L3

L4

L5

Moj potrošač

Konkurentski potrošač

LOJALANNajčešće koriste, daju najveću ocjenu i jako im je važno koji brend koriste

NELOJALANKoriste brend, ne daju najveću ocjenu ili im nije važno šta koriste

DOSTUPAN Koriste kategoriju, nisu koristili nedavno brend, nisu lojalni drugom brendu,

NEDOSTUPAN Koriste kategoriju, nisu koristili nedavno brend, lojalni drugom brendu

Ne koriste kategoriju

BrANDimage

Potrošači ne biraju brend isključivo na osnovu objektivne analize karakteristike proizvoda, već i na osnovu imidža, odno-sno percepcije koje imaju o brendu i po-trošačima tog brenda. Zbog toga je kon-tinuirano praćenja imidža izuzetno važno za marketinško upravljanje. Pad imidža (vrijednosti brenda) je put ka padu tržiš-nog udjela te je jako važno na vrijeme re-agovati “ojačavanjem” brenda. Također, rast imidža nekog konkurenta sugerira da bi trebalo pripaziti na opasnost od njegovog preotimanja dijela potrošača.

8,439

8

7

6

5

4

3

2

1

0

Kategorija: Bezalkoholna gazirana pićaBrANDscore

Coca-cola

Fanta

Cockta

Sprite

Pepsi

SHOPPiNGpulsOmogućava analizu kupovnih navika bilo koje ciljne skupine.

Detaljna analiza kupovnih navika:• Analiza “main shoppera”• Učestalost kupovanja• Procjena potrošnje• Tipovi prodajnog mjesta• Faktori za odabir• Stavovi prema kupovini• Uzorci ponašanja prilikom kupovine

7448474443


istraživanjeBrANDaffi nityIndeks sklonosti korištenja brenda

Target: Women 20 - 35

CAtEGOrYpulsUčestalost korištenja kategorije

Poređenje postotka korištenja brenda na bilo kojoj ciljnoj grupi u odnosu na ukupnu populaciju. Na osnovu panel podataka moguće je pratiti tržišne udjele samo na op-štoj populaciji ili bazičnim tržišnim segmentima (npr. regija). Ova analiza omogućava praćenje sklonosti potrošnje brendova na ciljnim grupama kreiranim na osnovu bilo kojeg demografskog, psihografskog (životni stilovi, vrijednosni sistem, prehrambene navike…) ili tržišnog (korisnici nekog brenda, nelojalni korisnici…) pokazatelja.

To nam omogućava da procijenimo svoje marketinške aktivnosti i vidimo da li smo uspjeli “nametnuti” brand targetiranim ciljnim grupama.

Heavy users Medium users Light users

0% 50% 100%

24% 42% 34%

PSYCHOGRAPHICS MEDIABRANDS DEMOGRAPHICS

Brand Estimated Consumption Share Consumption Index Nivea Visage 25.01 93.18 Vichy 9.14 127.81 Garnier 9.04 105.45 Balea 7.81 110.78 L’oreal 7.20 111.48

Segmentacija potrošača prema učestalosti korištenja kategorije.

tArGEtpuls

BRANDpuls omogućava detaljnu analizu bilo koje ciljne skupine koristeći bilo koji od tipova podataka:

• Socio-demografi ja• Slobodno vrijeme• Interesi i aktivnosti• Mišljenja i stavovi• Stavovi o medijima• Stavovi prema oglašavanju• Stavovi o prehrani

Analiza “Retail” sektora:• Poznavanje trgovačkih lanaca• Korištenje trgovačkih lanaca• Imidž trgovačkih lanaca

Uz ovo, kao stratešku orijentaciju agen-cije Ipsos posebno bismo naglasili ino-vativnost. Svoju inovativnost nastojimo dokazivati razvijanjem specijaliziranih instrumenata potpuno prilagođenih po-trebama klijenta, upotrebom sofi sticira-nim metoda obrade podataka (uz univari-jatne i bivarijatne metode obrade, željeli bismo naglasiti i široki splet dostupnih multivarijatnih analiza). Uz razvoj vlasti-tih proizvoda, inovativnost nastojimo do-kazati stalnim održavanjem veze sa svjet-skim trendovima u istraživanjima tržišta i javnog mnijenja.

• Odmor• Kupovne navike• Muzika• Sport• Političke preferencije• BRANDpuls psihografska segmentacija

Brand puls pruža mogućnosti segmentacijepotrošača i ciljne grupe po izboru, na osnovu njihovih ‘life style’ izjava, kao i konzumaciji određenih medija ili proizvoda, a koje su svrstane u 30 različitih segmenata u osam odvojenih oblasti:

1. Segmenti kupovne sklonosti - Osobine proizvoda - Posredovanje identiteta - Cjenovna osjetljivost

2. Segment medijske sklonosti- Sklonost televiziji- Sklonost radiju- Sklonost internetu- Sklonost dnevnim novinama- Sklonost časopisima

3. Segmenti društvene vrijednosti- Tradicionalni kolektivizam- Takmičarski individualizam- Egalitarni individualizam

4. Segmenti prehrambene sklonosti - Gastronomske sklonosti- Zdrava prehrana- Nezdrava prehrana

5. Segment interesovanja - Politika i sport- Sport i tehnologija- Estrada i lični izgled- Zdravlje i uređenje doma

6. Segment reklamne sklonosti- Pozitivan odnos- Negativan odnos

7. Segment slobodno vrijeme- Konzumacija kulture i doživljaja- Kućne zanimacije- Lokalno druženje

8. Segmenti turističke sklonosti - Jednostavan odmor


Argeta je lansirala novi okus! Argeta posna pašteta je riblja pašteta pripremljena po specijalnoj recepturi.Prateći posebne potrebe naših potrošača, kao i posebne običaje u ishrani pred pravoslavni Vaskrs i katolički Uskrs, razvili smo riblji delikatesni namaz, izuzetnog ukusa i kvalitete.

proizvedena od najkvalitetnijeg ribljeg mesa ne sadrži mliječne bjelančevine bez konzervansa izvor proteina

Lansiranje će pratiti medijska kampanja: TV, print, vanjsko oglašavanje, te in-store promocije.

EAN KODAPROIZVODA

ŠIFRAPROIZVODA

NAZIV PROIZVODA

EAN KODA T. KARTONA

NETO TEŽAPROIZVODA

BRUTO TEŽA

DIMENZIJE PROIZVODA (DxVxŠ) u mm

NETO TEŽE TK

BRUTOTEŽE TK

DIMENZIJETK(DxŠxV) u mm

BROJ KOM. U KARTONU

BROJ KARTONANA PALETI

1002765POSNA PAŠTETA 95 G 3838471021555 3838471021562 95G 105G 76X7 2,09 KG 2,45 KG 380x180x80 22 224

NOVO!


nove tehnologije

AutOMAtiZACijA rAZMjENE iNFOrMACijA u LANCiMA SNABDjEVANjA

Efikasan i isplativ EDi postoji već decenijama i koriste ga veliki trgovački lanci i proizvođači, a posljednjih godina, zbog sve niže cijene implementacije i srednji i manji partneri.

Upravljanje lancima snabdje-vanja (supply chain manage-ment – SCM) je dosta širok pojam. Generalno bismo mogli reći da je to uprav-

ljanje poslom, koji povezuje partnerske firme, kako bi proizvodile i dopremale kupcu neki proizvod ili uslugu i prilikom toga ostvarile neku svoju neto vrijednost. Iz tih razloga, između partnerskih firmi postoji neki vid komunikacije (ili kolabo-racije), koja je u čitavom ciklusu nekog proizvoda ili usluge, od tržišnih istraži-vanja, razvoja proizvoda, optimizacije procesa distribucije (od proizvodnje do prodaje kupcu), servisiranja i na kraju do razgrađivanja i ponovnog vraćanja u proizvodnju, odnosno otpad. U čitavom lancu između partnera postoji razmjena informacija. Neke su rjeđe i specifične, a neke tipične i česte - operativne. Sve te informacije se mogu razmijenjivati pu-tem različitih medija (papira: poštom, faxom, e-mailom: kao pdf, xml, xls, ver-balno telefonom...). Problem je u razu-mijevanju informacija među partnerima (da li su šifre iste, da li je 0 ili je O, da li su parametri na stranicama jednako podeše-ni...) i manualni rad kada te informacije treba ponovo unositi u informacioni si-stem (IS) partnera. Kod operativnih in-formacija koje se puno razmijenjuju broj grešaka je veći.

Zbog toga se na području razmjene ‘ope-rativnih’ informacija na području lanaca snabdjevanja već davno definisala grupa onih, koje su dovoljno tipične i česte i za koje ima svrhe da se standardizuju i kao takve omogućavaju da se razmijenjuju automatizovano elektronski, kao podaci iz IS jednog partnera u IS drugog.

Automatizacija putem EDi-ja

EDI ili elektronska razmjena podataka

znači potpuno automatizovanu razmje-nu strukturiranih poslovnih dokumenata na nivou programa (IS) među poslovnim partnerima, prema dogovorenom for-matu, odnosno standardu. EDI se naj-više koristi na operativnom nivou lanaca snabdjevanja (SC) između proizvođača/dobavljača, distributera, logističkih par-tnera (third-party logistics-3PL) i kupca (retailera).

Prednosti EDI-ja u SC su poznate, ali su u praksi različite. Mogli bismo navesti najčešće:•Povećanabrzinaprocesasnabdjevanja.

Autor: Božidar Bajsič direktor prodaje, Panteon Group®

•Integracijapodataka,smanjenjemanual-nog rada, sniženje troškova za unos poda-taka.

•Automatizacijalikvidacijeračunaiplaća-nja (cijena papirne obrade i čuvanja faktu-re je okvirno od dva do osam eura, cijena e-invoicinga je trenutno od 0,3 do jednog eura i pada).

•Manjegrešakaupodacimaiuprocesima.•Sređenimatičnipodaciartikala,partnera.•Automatizacijapreuzimanjarobeuskla-

dištima.•Optimizacija zaliha i smanjenje zaliha -

optimalnije planiranje dobavnog lanca i proizvodnje.

•Boljirejtingkodvećihtrgovaca.

Uglavnom, elektronska razmjena u lan-cu snabdjevanja, prije svega, znači uma-njenje troškova za manualni rad i greške koje nastaju prilikom ručne obrade infor-macija.

Uglavnom, elektronska razmena u lancu snabdjevanja, pre svega, znači umanjenje troškova za manualni rad i greške koje nastaju prilikom ručne obrade informa-cija.

EDI postoji već decenijama i koriste ga veliki trgovački lanci i proizvođači, a posljednjih godina zbog sve niže cijene implementacije, i srednji i manji trgovci. Pošto se te tipske informacije razmije-njuju među različitim firmama, različitim informacionim rješenjima i po cijelom svijetu, predložene su određene preporu-ke i standardi za takve poruke. Ponekad dođe do rasprave među tehničarima koji je standard bolji. Ali, u praksi su svi jed-nako loši, ako partneri nemaju sređen IS i matične podatke i ako se neki standard ne implementira dobro. U tom slučaju EDI nije više toliko efikasan i troškovno isplativ. U takvim slučajevima može biti čak i nekonkurentan tradicionalnoj raz-meni dokumenata u SC.

Na području trgovine su najšire prihva-ćeni standardi GS1 ECOM (http://www.

Panteon Group® nudi usluge na području međuorganizacijskog ele-ktronskog poslovanja, prije svega između preduzeća (business to business - B2B) i između preduzeća i državnih institucija (business to government - B2G). Korisnicima nude sve potrebne usluge i cjelok-upna rješenja za obnovu klasičnih poslovnih procesa uslugama elek-tronskog poslovanja.


gs1.org/ecom/about/ecom) i u našoj sre-dini EANCOM

(http://www.gs1.org/ecom/about/ean-com). Taj standard ili njegove derivate koriste za razmjenu podataka u SC svi veći trgovački lanci u regionu. Ovdje je pregled po zemljama: Baumax (SI), Big Bang (SI), Billa (HR), Bipa (HR), Boso (HR), Delhaize Serbia (RS), Dinova Di-ona (HR), dm-drogerie markt (SI, HR i RS), Engrotuš (SI), Kaufland (HR), K.T.C. (HR), Lilly drogerije (RS), Mer-cator (SI i RS), Merkur (SI i RS), Me-tro C&C (HR i RS), Mueller (SI i HR), OBI (SI i HR), OMV (SI i HR), Spar (SI i HR), S.Oliver (SI), Sportina (SI)… U Hrvatskoj se u trgovini koristi i standard OAGIS (http://www.oagi.org/dnn2/Home.aspx), koji koristi grupa Agrokor (trgovci: Konzum, Tisak, Idea (RS) i pro-izvođači, Ledo, Jamnica, Pik, Dijamant (RS), Frikom (RS)...). U Sloveniji se ko-risti u užem segmentu trgovine i lokal-ni standard e-Slog (http://www.gzs.si/slo/6679), koji uglavnom koriste državne organizacije i Telekom, mobilni operate-ri, elektro distributeri, itd.

tipske EDi poruke u praksi

Standardne EDI poruke koje se koriste možemo razvrstati u dvije grupe:- Operativne poruke naručivanja robe,

isporuke i plaćanja.- Poruke u vezi sa optimizacijom lanca

snabdjevanja, odnosno kolaboraciju.

Opertativne EDI poruke, koje se najče-šće koriste u lancima snabdjevanja među partnerima su:

1. Narudžbenica – ORDERSNarudžba kupca, gdje se za identifikaciju artikala i lokacija koriste GS1 GTIN ko-dovi (http://www.gs1.org/barcodes/tech-nical/idkeys/gtin) – najčešće poznati kao bar kodovi na artiklima. Za identifikaciju lokacija i partnera se koriste GS1 GLN kodovi (http://www.gs1.org/barcodes/technical/idkeys/gln).

2. Odgovor na narudžbenicu – ORDRSPŠto znači da dobavljač kaže svom kupcu da li će dopremiti naručeno u određenoj količini.

3. Otpremnica - DESADVOtpremnica sadrži informacije o GTIN

artikala koji su otpremljeni od dobavljača. Može da sadrži i ostale logističke infor-macije: SSCC kodove paleta, pakovanja, GTIN kodove pakovanja i GTIN kodo-ve artikala. Za svaki artikal može imati informaciju o roku trajanja (best before), serijske brojeve (lot/serial number), cije-nu i ostale karakteristične informacije.

4. Prijemnica – RECADVTo je potvrda, prijem artikala od strane kupca. Time kupac potvrđuje koje artikle je primio i na osnovu te informacije traži korektan račun.

5. Račun – INVOICRačun prema pravilu pravi dobavljač na kraju posla. Ali, može da ga napravi i ku-pac u ime dobavljača (reverse invoicing). To se koristi u nekim zemljama prema zakonskoj mogućnosti. Račun može biti kao pravi nematerijalizovani e-račun ili samo kao niz podataka, koji se koristi za obradu likvidacije, a za arhiviranje se još uvijek šalje papirni račun.

Za pravu nematerijalizovanu razmjenu faktura treba donijeti određenu zakonsku regulativu i definisati uslove za elektron-sku arhivu tih faktura na nacionalnom nivou. U našoj sredini (ex-Yu, zapadni Balkan) ti uslovi su donijeti u Sloveniji i u Hrvatskoj. U Sloveniji trgovački lanac Spar na taj način prima e-račune nekih svojih dobavljača. U Hrvatskoj za sada nije poznata takva praksa, jer je zakon dosta svjež.

Elektronski račun uz kontrolu isporuče-

ne robe omogućava kupcu velike uštede zbog automatske likvidacije. Da bi ta likvidacija bila što efikasnija, najbolje je podržati sve ključne dokumente u pro-cesu (ORDERS, ORDRSP, DESADV, RECADV, INVOIC), jer svaki donosi određeni postotak više u smislu tačnosti informacija stanja i kretanja robe, logi-stike, smanjenja zaliha i automatizacije likvidacije.

Broj trgovačkih lanaca koji koriste u svom lancu snabdjevanja određeni tip elektronske poruke u nekoj zemlji.

ORDERS ORDRSP DESADV RECADV INVOIC INVRPT SLSRPTSlovenija 15 8 9 2 9 6 1Hrvatska 16 1 6 1 6 3 1Srbija 5 1

korišćenje EDi poruka u zemljama ex-YuU Sloveniji se u lancima snabdje-vanja u trgovini široke potrošnje razmijenjuju u praksi: oRDERS, oRDRSP, DESADV, RECADV, INVoIC, APERAK (to je poruka o potvrdi završene likvidature koju na kraju šalje kupac svom dobavljaču) i INVRPT, SLSRPT. U Hrvatskoj se razmijenjuju oRDERS, oRDRSP, DESADV, RECADV, INVoIC, INVRPT. U Srbiji: oRDERS, oRDRSP i još neke koje se testiraju sa pojedinim dobavljačima.

Poruke vezane za optimizaciju lanca snabdjevanja, odnosno kolaboraciju su u praksi obično:

1. Poruke o zalihama – INVRPTU njima kupci šalju informacije svojim dobavljačima, odnosno proizvođačima o stanju zaliha njihovih artikala u skladišti-ma, odnosno prodavnicama kupca.

2. Poruke o prodaji - SLSRPTŠalju se informacije o prodaji u neko vri-jeme. ■


inMedia

ODit tirAžA DOPriNOSi rAZVOju trANSPArENtNOSti MEDijSkOG tržištA

SIGURNIjE OGLAŠAVANjE Audit Bureaux of Circulations BiH pruža tačne i provjerene informacija za planiranje i vođenje

medijskih kampanja. također, omogućava pravilnu raspodjelu budžeta, lakše korištenje

marketinških resursa i precizno mjerenje i analize rezultata marketinških i Pr kampanja.

Audit Bureaux of Circulations BiH je jedinstvena orga-nizacija u BiH, sa misijom utvrđivanja realnih oglasnih potencijala štampanih i online medija. Također, spro-vodi i dodatne aktivnosti i realizuje projekte sa ciljem

razvoja marketinškog tržišta u našoj zemlji. ABC je tripartitna organizacija, sačinjena od izdavača, oglašivača i agencija za zakup medijskog prostora, i predstavlja pečat povjerenja, koje stvara i održava između njenih članova.

Dio je globalne federacije IFABC (International Federation of Audit Bureaux of Circulations), koja okuplja četrdesetak ABC organizacija širom svijeta (od kojih neke sprovode misiju i van matičnih zemalja). Sve aktivnosti u BiH su usklađene sa me-đunarodno prihvaćenim standardima i procedurama, koje pro-pisuje Federacija. Više podataka o IFABC je moguće pronaći putem sajta na adresi www.ifabc.org. Svi detalji odita objavljuju se na www.abcbih.com, u mjesečnom izdanju ABC BiH i u go-dišnjaku.

ABC podržava razvoj novih organizacija u regiji (Hrvatska, Srbi-ja) i tjesno sarađuje sa međunarodnim organizacijama (USAID, IREX) na podršci razvoju medija u Bosni i Hercegovini.

Pored odita odštampanih i prodatih tiraža novina i magazina i posjećenosti internet sajtova, u planu je uvođenje još jedne ak-tivnosti uobičajene u većini ABC organizacija – odita događaja.

Učlanjivanje u ABC, pored podrške razvoju transparentnosti medijskog tržišta u BiH, donosi i dodatne benefite za sve grupe članova. Neki od njih su:

Za izdavače i vlasnike web sajtova:

- Stalna vidljivost oditovanih izdanja i/ili sajtova pred dono-siocima marketinških odluka (oglašivačima i media buying agencijama), zahvaljujući online aplikacijama, dostupnim 24 sata dnevno.

- Pristup oditovanim podacima o svim sopstvenim i konku-rentskim izdanjima i/ili sajtovima, kao ključnim informacija-ma za donošenje strateških i operativnih odluka.

Print oditOdit tiraža štampanih medija je sistem mjerenja bez mogućnosti bilo kakvog subjektivnog utjecaja. Izdavači dostavljaju redovne izveštaje o štampanim i prodatim tiražima, podijeljene po regijama i vrsti prodaje.


- Pravo da na oditovanim naslovima/sajtovima ističu logo ABC BiH – pečat povjerenja.

Za oglašivače:

- Posjedovanje tačnih i provjerenih informacija za planiranje i vođenje medijskih kampanja.

- Mogućnost pravilne raspodjele budžeta, lakšeg korištenja marketinških resursa i preciznog mjerenja i analize rezultata marketinških i PR kampanja.

- Oglašavanje postaje mnogo sigurnija investicija.

Za agencije za zakup medijskog prostora:

- Tačne informacije o tiražima štampe i posjećenosti sajtova su nezaobilazan parametar prilikom planiranja i zakupa medij-skog prostora.

- Planovi i izveštaji za klijente bazirani na ABC podacima su dokaz da agencija maksimalno vodi računa o racionalnom trošenju klijentovog novca.

Za pridružene članove:- Mogućnost pristupa svim informacijama o rezultatima odita

pomaže razvoj misije pridruženog člana.

Ciljevi

Osnovni cilj IFABC je utvrđivanje broja prodatih ili distribui-ranih primjeraka lista koji su dostavljeni čitaocu. Osnovna ra-zlika između ABC odita i postojećeg ispitivanja tržišta:

istorijatPrva ABC organizacija je osnovana u Sjedinjenim Američkim Državama 1914. godine. ABC Velike Britanije je ustanovljen 1931. godine, a u međuvremenu se ABC misija proširila na veliki broj zemalja širom zemaljske kugle. ABC BiH je, nakon višemjesečnih priprema, aplicirao u članstvo IFABC polovinom aprila 2009. godine. ABC BiH je u maju 2009. u Beogradu učestvovao u radu Kongresa IFABC i time stekao status pridruženog člana. Nakon kontrola rada od strane mentora, u narednih godinu-dvije, očekuje se prijem u punopravno članstvo IFABC.

Spisak oditovanih magazina:Dnevne novine (PressRS i Euroblic), Mjesečna izdanja (Ljepota i Zdravlje, Pošalji recept, Autopijaca, Instore magazin), Sedmična izdanja (Sport Centar), Dvomjesečno izdanje (Zdravo Živo).

- ABC na osnovu međunarodno prihvaćenih metoda, podataka utvrđuje tačno koliko je primjeraka lista koji dođu do jednog kupca.

- Postojeća istraživanja u BiH, na osnovu anketa sa slučajno odabranim osobama, daju procjenu o broju čitalaca jednog lista, ne vodeći računa o broju prodatih primjeraka. ■


licem u lice

jadranka Penava, direktorica Meggle d.o.o Posušje i Adin Fakić, direktor mljekare Milkos d.d. Sarajevo za inStore magazin odgovaraju na pitanja: kakav je bh. potrošač, da li su privatne robne marke prijetnja domaćim brendovima, planiraju li nove investicije i bilježe li zbog vremenskih neprilika gubitke i koliki su oni bili. također, pitali smo ih šta očekuju od ulaska Hrvatske u Eu, ali i šta misle jedni o drugima.

Snijeg stvorio neprilike i mliječnoj industriji

• Bh. potrošač je potrošač koji živi u teškim vremenima, ali sa srcem i dušom, potro-šač koji se zadovoljava malim stvarima. Kao: Meggle proi-zvodima Na svu sreću!

• Kada govorimo o robnim markama, sve zavisi o kojoj se kategoriji radi! Ako se radi o prehrambenim proizvodni-ma baznog asortimana marže kod proizvođača izuzetno su niske. Trgovački lanci poku-šavaju zbog nemogućnosti povećavanja maloprodajnih cijena na polici vršiti priti-sak na dobavljače, što dovodi do ne baš najboljih rezultata cjelokupno. Bez zdrave proi-zvodnje u jednoj državi nema ni mogućnosti razvoja iste. Jedinstvena stopa od 17 posto na sve proizvode, čak i kruh i mlijeko otežavaju cijeloku-pnu situaciju. Sve susjedne zemlje imaju minimalne ili nulte PDV stope za osnovne prehrambene artikle. BiH bi trebala slijediti primjer susje-da i omogućiti građanima da bolje žive. Smatram da sva-ka roba nađe svog potrošača, tako i privatna marka. Brend koji je prihvaćen, koji je uspo-stavio vezu s potrošačem, koji konstantno ulaže i razvija svoj posao ne bi trebao biti pod prijetnjom robne marke.

Meggle brend je sinonim za Kvalitet! 125 godina tradi-cije i iskustva u mljekarstvu, od toga više od 10 godina domaće proizvodnje, konti-nuiranog ulaganja u tržište.

Zastupljeni smo na tržištu BIH te u svim zemljama regije. Pla-niramo iskorak još dalje na jug.

• Što se tiče novih investicija, mi kontinuirano ulažemo u: sirovinsku bazu, poboljšanje proizvodne strukture i mar-keting.

jadranka Penava, direktorica Meggle d.o.o. Posušje • Zbog vremenskih neprili-ka u prvoj polovici februara 2012. pretrpjeli smo značajne gubitke u prometu u odnosu na isti period prošle godine.

• Cjelokupna situacija na pro-storima regije, tako i BiH je složena i teška, tako da je odre-đene promjene ulaskom u Hr-vatske u EU realno očekivati.

• Prema konkurenciji se odno-simo s velikim poštovanjem. Milkos je respektabilna kom-panija koja se kao i svi drugi bori za svoje mjesto na tržištu.


Adin Fakić, direktor mljekare Milkos d.d. Sarajevo

• Bh. potrošača opisao bih kao mudrog, racionalnog, za-htjevnog, lojalnog, korektnog.

• Robne marke su neminov-nost. Prisustvo velikih i jakih trgovačkih lanaca dovodit će i dalje do pojave sve većeg bro-ja proizvoda sa robnom mar-kom. Milkos brend postoji već 60 godina i prepoznatljiv je među našim kupcima širom BiH, a i regije. Naša politika je da kupcu obezbijedimo kvali-tetan proizvod od kvalitetnog sirovog mlijeka sa naših farmi u prepoznatljivom pakovanju čime ćemo sačuvati snagu na-šeg brenda i dalje je razvijati. Robne marke predstavljat će problem ako krenemo putem Velike Britanije koja skoro i da nema mljekaru sa prepo-znatljivim brendiranim pro-izvodima. Cijene proizvoda koji se rade u robnim marka-ma niže su od standardnih ci-jena i to bi automatski dovelo do smanjenja otkupnih cijena mlijeka čime bi bio otežan rad manjim i srednjim farmeri-ma. Jaki brandovi znače i bo-lji status farmera. Naš brend gradimo na činjenici da su svi naši proizvodi proizvedeni od 100% domaćeg mlijeka. Po-nosni smo što je farma Spreča nosilac razvoja poljoprivredne proizvodnje u BiH, kao i time što našom modernom tehno-logijom proizvodnje upravlja mlad i stručan kadar. Posje-dujemo HACCP i Halal cer-tifikat kao garant kupcu da su naši proizvodi sigurni za upo-trebu za cijelu porodicu.

• Milkos mljekara zastuplje-na je na tržištu cijele BiH. Pokrivamo tržište zemalja CEFTA-e od kojih su najzna-čajnije Hrvatska, Makedonija, Crna Gora i Kosovo. Za ovu godinu planiramo iskorak u Tursku i ostale države koje se naslanjaju na Tursku, a koje su veliki potrošači našeg feta sira. Uskoro očekujemo i is-poruku prvog kontejnera na-

ših proizvoda u Libiju, čime bi učinili značajan korak za ulazak na to veoma zanimljivo tržište. Također, pregovaramo sa potencijalnim partnerima iz Saudijske Arabije, Irana i Azerbejdžana.

• Svakako da planiramo nove investicije. Obezbijedili smo 50 posto investicije u obla-sti poljoprivrede u BiH, kroz farmu Spreča u Kalesiji. Na-ime, Milkos ostvaruje strate-giju stabilnih izvora snabdi-jevanja mlijekom koji će biti pod našom kontrolom kako kvantitativno tako i kvalitativ-no. Farma Spreča je projekat koji će kada bude 100 posto realizovan imati oko 2500 grla. Danas ih je na farmi oko 1200. U ovaj projekat do sada je uloženo oko 15 miliona KM. Osim ovog projekta far-ma razvija kapitalne projekte kao što je proizvodnja biogasa iz životinjskog stajnjaka čime čuvamo okolinu proizvodeći struju iz obnovljivih izvora energije, staklenici, voćnjaci itd. Farma Spreča već jeste baza za razvoj Milkosovih kooperanata-farmera i služit će kao centralno mjesto sa kojeg će se plasirati farmeri-ma visoko kvalitetne junice po povoljnim cijenama, a koje će otplaćivati kroz mlijeko. Također, preko farme će se nabavljati sjemena za sjetvu, đubrivo i druga sredstva po znatno povoljnijim cijenama nego što mali farmer može da ih dobije. U svemu ovo-me ipak je neophodna veća podrška države. Podsticaji, stimulacije i drugi vidovi po-moći moraju biti redovni.

• Osim projekata na farmi Spreča, Milkos mljekara pla-nira izgradnju sušare za mli-jeko i pogon za proizvodnju putera. BiH je prema podaci-ma Milk Processinga izvezla oko 42 miliona litara mlijeka u HR što čini oko 56 posto od ukupnog izvoza BiH. Postav-

lja se pitanje šta će se desiti ako mljekare ne dobiju EU broj neophodan za izvoz u ze-mlje EU? Desit će se strašni problemi koji će dovesti do slabljenja proizvodnje mlije-ka i smanjenja broja farmera. Prema tom najgorem scena-riju ostala bi nam ta količina od 42 miliona litara mlijeka. Scenario je realan i smatram da ne pretjerujemo kada o ovoj temi pričamo na ovaj na-čin. Država mora uložiti sve napore da nam obezbijedi da nesmetano nastavimo izvoziti. U suprotnom, posljedice će biti strašne, a oporavak ovog sektora proizvodnje i prerade trajao bi godinama.

• Vremenske neprilike uzro-kovale su velike poteškoće u otkupu mlijeka i distribuciji gotovih proizvoda. Snijeg koji je padao u Sarajevu paralisao je saobraćaj, ali smo mi vlasti-tim snagama radili 24 sata da bi obezbijedili uslove za otkup mlijeka i distribuciju gotovih proizvoda kroz našu mrežu distribucije. Duboko svjesni činjenice da imamo 1.000 ko-operanata koji čekaju dolazak Milkos cisterne po mlijeko i da im je to izvor prihoda, već sedam dana nakon prvih padavina bili smo na terenu i dovozili mlijeko u mljekaru

Milkos. Smetnje su predstav-ljale zabrane kretanja teških vozila i njihovo isključivanje iz saobraćaja. Međutim, imali smo razumijevanje MUP-a, pa smo mlijeko bez većih pro-blema dovezli sa naše farme Spreča u Kalesiji, sa farmi na-ših farmera u Odžaku, Vitezu, Sarajevu, Sokocu i drugim udaljenim, ali nešto manje za-htjevnim terenima. U samom Sarajevu desila se nestašica mlijeka i mliječnih proizvo-da pa smo osigurali dostavu našim malim vozilima i tako obezbijedili gradu dovoljne količine, a već u narednim da-nima uputili smo se i u naše distributivne centre u Banja Luci, Tuzli, Zenici, Mostaru i Bihaću. Dobrom organizaci-jom i prilagođavanjem nasta-lim uslovima, Milkos mljekara nije imala veliku štetu i ona je zanemariva.

• Milkos mljekara ima veoma dobar odnos sa Meggle mlje-karom. Imamo slične poglede koji se tiču razvoja poljopri-vrede i proizvodnje mlijeka. Naš dobar odnos jačamo i kroz udruženje mljekarske industrije BiH i nadam se da ćemo uskoro sarađivati na ne-kim projektima koje istovre-meno provodimo ili imamo namjeru provesti.


u maloj radnji: kako opremiti radnju

SrEDStVA ViZuELNE kOMuNikACijE, NEOPHODNOSt SAVrEMENE MALOPrODAjE

Kada kažemo ’mala radnja’, većini lju-di će prva asocijacija biti radnja iza ćoška,

na svega par koraka od našeg toplog doma, gdje možemo naći ono najnužnije što nam treba. Takvu radnju obično ne zamišljamo kao moderan supermarket sa svim onim po-magalima koja nam govore ko-liko koji proizvod košta, gdje se nalaze mliječni proizvodi, a gdje hemija, koji su proizvo-di na popustu, a koji su novi proizvodi koje nam prodavac nudi. To što ove radnje tako

ne zamišljamo, da li to znači da one tako ne treba da izgleda-ju? I da li veliki supermarketi sva moderna sredstva vizuelne komunikacije koriste samo iz razloga što imaju višak novca sa kojim mogu da se rasipaju?

Hajde da vidimo zašto oni to rade i koje sve prednosti dono-si integrisanje ovih sistema u prodajne objekte. Primjenom različitih koncepata vizuelne komunikacije, ulaganje u ove dodatke u vašim malim rad-njama, može vam se višestruko vratiti.

Sva sredstva vizuelne komu-nikacije možemo podijeliti u nekoliko osnovnih grupa:

•Nosače cijena

•Nosače obavještenja

•Razdjelnike police

Dakle kao što vidite govo-rimo o sredstvima čija se nabavka vrši, pošto ste naba-vili police i koja predstavljaju njihovu nadogradnju. Dakle krenimo redom...

Nosači cijena

U nosače (držače) cijena ubra-jamo sve one dodatke, koji obezbjeđuju da cijene budu izložene na jasan način, da ku-pac može lako i brzo da dobije informaciju o cijeni proizvo-da. Jasno je da na tržištu ni-ske kupovne moći, kao što je

naše, cijene predstavlja jedan od najvažnijih kriterija kod donošenja odluke o kupovini proizvoda, tako da sama cijena može biti preporuka za neki proizvoda. Sa druge strane, jasnim isticanjem cijena štedi-te vrijeme i smanjujete gužvu u prodajnom objektu, koju stvaraju kupci koji konstantno zapitkuju o cijeni proizvoda. Time možete obezbijediti veći protok kupaca i rastere-rećenje objekata, a istovre-meno izbjegavate nepotrebno zadržavanje kupaca u objektu.U zavisnosti od polica koje se koriste imamo različite tipo-ve nosača cijene. Prva grupa, koja je i najšire zastupljena, su nosači ili kako se češće nazi-vaju klizači cijena. Oni se po-stavljaju na prednji dio police i u njih se uvlače kartice sa cijenom. Ako imate pravljene

police od univera ili željeza, za vas su najprihvatljiviji nosači koji se lijepe na samu policu. Na kraju postoje i tipovi no-sača koji mogu imati i ulogu nosača i neku vrstu frontalne barijere, koja sprečava da pro-izvodi padnu sa police. Ako koristite neke od standardnih gondola, od većine proizvo-đača ćete uz samu gondolu dobiti i inicijalni set klizača. Naravno ovi se mogu dodat-no poručiti, ako se vremenom pohabaju ili potroše, tako da ne stoje polomljeni ili poha-bani, što samo po sebi stvara ružnu sliku.

Sljedeću grupu nosača za ci-jene su nosači za cijene za rashladne vitrine. Generalno postolje dva tipa, jedni koji se ubadaju u sam proizvod i oni koji se postavljaju ispred proizvoda ili na tacnu na kojoj

Autor: Dragan Bjelić, izvršni direktor, Belem

Vizuelna komunikacija, merchaindaising, below the line marketing (BtL) shelf menagment... šta se sve krije iza ovih rogobatnih stranih izraza? Suštinu ovih pojmova i kako primjena ovih savremenih prodajnih i marketing koncepata može da vam pomogne u vođenju vaše radnje i unapređenju prodaje, pokušat ću da dočaram u nastavku teksta.

Dobro jutro komšija, na moderan način


se proizvodi nalaze. Alterna-tivno rješenje može da bude i lijepljenje klizača za cijene na frontalnu površinu vitrine, sa jasnim opisom proizvoda, tako da kupac uvijek može da vidi cijenu proizvoda koji ga zanima.

Posljednju grupu proizvoda su nosači za cijene za kuke na koje se sami proizvodi kače. Za većinu standardnih kuka postoje i odgovarajući nosači. Kuke za proizvode su najteže za apliciranje cijena, s toga su ovi nosači jedno vrlo praktič-no i neophodno pomagalo.

Nosači obavještenja

Nosači obavještenja mogu predstavljati najbolje sred-stvo kojim možete unaprije-diti prodaju u objektu, ako ga iskoristite na pravilan način. Najpogodnije rješenje pred-stavaljaju plastični ramovi, koji se mogu kombinovati sa velikim brojem različitih no-sača, u zavisnosti od mjesta

na kojem iste treba postaviti. Njihova glavna prednost jeste što na jednostavan način kup-cima možete vizuelno da pre-nesete poruku, koju biste ina-če rekli usmeno. Koristite ga kao sredstvo za predstavljanje novih proizvoda, koje do tada niste držali u objektu; promo-višite proizvode koje imate po povoljnim cijenama, ili proi-zvode na kojima imate dobre marže, pa želite da se proda-ju više od nekih drugih istog tipa. Najbolji način za kori-štenje ovog vida komunikacije jeste kombinovanje sa jednom namjenskom policom, koja se nalazi na udarnom mjestu i na kojoj biste držali samo proizvode koje uvodite ili za koje želite da pravite akcijske prodaje. Ako ga postavite na vidno mjesto i jasno i vidno obilježite, vjerujte svaki kupac će primiti poruku koju želite da saopštite.

Osim ovog pomenutog, nosa-če obavještenja možete kori-stiti da izbjegnete nepotrebno objašnjavanje kupcima prili-kom prodaje robe u rinfuzu ili robe koja se mjeri. Ili ako ste pak, uveli neki sistem sa-momjerenja, ovi nosači pred-stavljaju idealno sredstvo koje omogućava svim vašim kupci-ma da isprate proceduru.

Dakle, opet se kao glavna korist provlači ubrzanje toka kupaca kroz objekat i bolje iskorišta-vanje vašeg vremena i vremena vaših prodavaca, da bi oni mo-gli da se bave stvarima koje su vam od vitalnog značaja.

razdjelnici polica

Posljednje o čemu bi htio da govorim, a u vezi je sa sred-stvima vizuelne komunikaci-je, su razdjelnici polica. Iako na prvi pogled to ima manje veze sa komunikacijom, a više sa organizacijom, dobro razdijeljene police, ako su razdjelnice pregledne sa lo-gično postavljenom robom, predstavljaju izuzetno dobro sredstvo komunikacije. U malim radnjama police često djeluju prenatrpano sa veli-kim brojem različitih artika-la i čini se da tu možete sve pronaći. Međutim, kada tra-žite nešto specifično, obično se to svede da pitate prodavca gdje se isti nalazi. Da biste to izbjegli i da vaši kupci ne bi bili isfrustrirani što ne mogu da pronađu ono što im je po-trebno, najbolje rješenje su upravo razdjelnici polica.

Police možete vizuelno raz-dvojiti na više načina. Možete koristiti neke od nosača tabli

i na taj način na pojedinim mjestima jasno označiti koja se grupa proizvoda tu nala-zi. Uz to, uvijek se trudite da roba na policama bude logič-no postavljena - naprimjer he-mija za kuhinju bi trebalo da stoji pored hemije za kupatilo, slatkiši pored slanih grickalica i slično. Možete police obojiti u različite boje i na taj način kupcima sugerisati da se tu nalazi nova grupa proizvoda. Jedno od rješenja je da iznad svakog reda polica postavite tablu, koja će jasno opisivati šta se na toj polici nalazi.

Naravno, osim priručnih po-stoje i fabrička rješenja koja se postavljaju na klizače i omogu-ćavaju da se roba jasno razdvo-ji. Ti sistemi obično se sastoje i od frontalne barijere čime sprečavate ispadanje proizvoda sa police i njihovo oštećivanje. Također, oni vam vrlo brzo daju sliku koji od proizvoda na policama treba dopuniti, a ko-jih na polici više nema.

Nadam se da sam vam uspio približiti neke od elemenata vizuelne komunikacije, koje možete iskoristiti u vašem objektu i vidjet ćete da se njihovom primjenom osjeti jasna razlika. ■

Belem d.o.o. je preduzeće os-

novano 2006., a glavna djelat-

nost su mu sistemi za vizuelnu

komunikaciju. osnovni asorti-

man čine nosači obavještenja,

brošura, postera i cijena.

Godine 2009. su u asortiman

uveli i proizvode za vizuelnu

komunikaciju u maloprodajnim

objektima. U njihovoj ponudi

mogu se pronaći sistemi za

izlaganje cijena kompanija

Sitour i Synco.

O kompaniji

urEĐENjE MALOPrODAjNOG OBjEktA - SAVjEti StručNjAkA

Dobro projektiran prostor značajno povećava prodajne rezultatekako urediti prostor koji će omogućiti dovoljnu zaradu da se pokriju svi nameti, troškovi visoke najamnine i na kraju vlasniku donese dobit koja bi opravdala ulaganje? Marketinški stručnjaci i dizajneri godinama su uz poduzetnike osmišljavali načine da se dati proizvod ili usluga probije na tržište.

Donosimo savjete stručnjaka kako u moru sličnih, tipizi-ranih trgovina učiniti

da vaša bude prepoznatljiva i ekonomski isplativa.

Nepokretni elementi prosto-ra trgovine koje treba urediti i koji su važni za odnos s kup-cima jer u njemu sudjeluju, su svakako pripadajući izlozi sa obje strane ulaza te prodajni prostor. Najprije treba spo-menuti, da je prednji dio tr-govine-izlog, ujedno i njezin vrijedniji dio. Mora se urediti na način, kako bi odmah pri-vukao pažnju kupaca, u su-protnom oni će samo proći pored prodavnice. Kvalitetno projektovan interijer, logičan raspored ponude, vođenje kupca kroz prostor i ponudu, naglašavanje pojedinih atrak-cija, pravilna rasvjeta, mirisi i slično, mogu bitno utjecati na zadovoljstvo kupaca, a time i na njihovu konačnu odluku da kupe proizvod koji im se nudi.

Marketinška pravila u izlaganju robe

Kada kupci uđu u prodavaoni-cu, istraživanja govore da njih, svega jedna četvrtina prođe samo do polovice njezinog prostora, a ostalih 75 posto kupaca niti toliko. Zato je od strane prodavača, važno iskori-

stiti neke od ideja, kako bi se njihov prolaz kroz prodavao-nicu produžio do kraja. Mar-ketinška pravila upućuju da se na kraj prodajnog prostora prodavaonice obično trebaju staviti najtraženiji proizvodi. Obično su to hljeb i meso, od-nosno mliječni proizvodi ali i drugi proizvodi koji se kupuju svaki dan. Jedna od najvažni-jih stvari je lokacija izlaganja najtraženijih proizvoda. Na police u glavnom koridoru po-stavljamo proizvode koje treba intenzivno promovisati. Obič-no su to skuplji pa i luksuzni proizvodi, ili oni čiju prodaju naprosto treba poticati.

Kupac bi uvijek morao dobi-ti isti nivo zadovoljstva kada i gdje god dolazio u kontakt s proizvodom. Iako određene proizvode kupujemo iz potre-be, većinu odabiremo iz posve drugačijih razloga. Bilo da se radi o kupovini iz potrebe za socijalizacijom, otkrivanjem novih proizvoda, ili iz čiste dosade, na većinu psihološ-kih osobina kupaca može se utjecati načinom na koji im se proizvod prezentira. Cilj je ostvarivanje što veće do-biti, ali i pozitivnog utiska o prodavnici od strane kupca. Ovdje se zapravo radi o re-klamiranju robe, koja treba biti izložena kako bi izazvala želju za tzv. «impulsnom»,

odnosno neplaniranom kupo-vinom. Takvo izlaganje proi-zvoda nudi kupcu niz među-sobno povezanih proizvoda, na primjer: na jednoj polici sokovi- na drugoj otvarači i sl. Klasičan primjer su i mliječni proizvodi nasuprot jagoda i sl., ili jagode, maline nasuprot sladoleda. Proizvodi sa višom cijenom smješteni su obično na policama u visini očiju a sa nižom cijenom na policama iznad i ispod njih.

Stručnjaci ističu kako police ne smiju izgledaju poluprazno, već davati dojam da je prodav-nica puna robe. Police koje su predaleko jedna od druge čine prostor «praznim». Poželjni su i reklamni panoi sa infor-macijama o proizvodima, koji efektivno informišu o karak-teristikama proizvoda, cijeni, koristima, uštedama u kori-štenju i dr. Etikete sa cijenama uvijek postavljajte ispod proi-zvoda, a ne tako da se ne zna na šta se odnose. Ne smije biti nedoumice za kupca koliko proizvod košta. Zajednički cilj marketinških stručnjaka, diza-jnera i vlasnika radnji je zado-voljan kupac koji će se uvijek vraćati na“mjesto zločina“.

Pripremila: katarina Sulić

Gratis Ferenc, akadamski grafičar

„Putem prvog utiska o prostoru, većina kupaca će donijeti prvi sud o vama. Ljudi kod nas često misle da je dovoljno npr. staviti par lutki u izlog i police sa robom i evo ga butik, a u modernom svijetu se uređenje interijera davno razvilo u znanost. Na primjer posebna pažnja se treba obratiti na rasvjetu i boje. Asor-timan ne smije biti u «mraku», mora se vidjeti svaki proizvod. Preporučuje se jače osvjetljenje. Birajte i odgovarajuće boje zi-dova, reklama, polica i druge opreme. Odabir boja mora da-vati pozitivan utisak ambijentu. Često se zanemaruje važnost boje. Naučnim istraživanjima je dokazano da boje različito utječu na ljude i njihovo raspoloženje, pa ponekad i najmanja razlika u boji može izazvati promjenu raspoloženja. Tako, bijela optički proširuje prostor, ali i umara po-put jakog svijetla. Čak i ton neke boje različito utječe na nas pa tako npr. zlatnožuta djeluje sve-čano i raskošno, a ako je zagasita ili mutna onda djeluje odbojno. Zelenkastožuta simbolizira bo-lest, ljubomoru. Ovo su tek neki osnovni savjeti. U svakom sluča-ju poželjno je angažirati struč-njaka kada je u pitanju uređenje vaše radnje:“


u maloj radnji: savjeti


PrODAVNiCA u MALOM MjEStu

što biste učinili s dodatnim novčanim sredstvima, jedno je od standardnih pitanja za vlasnike samostalnih trgovačkih radnji? kako pametno uložiti pokazuje primjer radnje DBD&Co u općini čapljina. Dugi niz godina uspješno posluju, šire asortiman i udovoljavaju zahtjevima vjernih kupaca.

Kada mali posluju kao veliki

Senka Jelčić sa porodi-com otvorila je 1996. godine trgovačku rad-nju na putu Čapljina-

Domanovići. Sa prvobitnih 100 kvadrata, vrijednim i po-stojanim radom proširili su se na današnjih 350 kvadrata, te sada izgledom i ponudom gotovo mogu konkurirati manjim tržnim centrima. U ponudi su obuhvaćene sve robne kategorije, a na bira-nje asortimana utječe sve od praćenja trendova, reklamnih kampanja, do preporuka komercijalista, ali prije sve-

ga razgovaraju sa kupcima i osluškuju njihove želje. Pri odabiru asortimana vlasnici su pažljivo razmotrili ciljanu grupu potrošača koju očeku-ju u trgovini. Naime, većina kupaca su iz ruralne okoline i naviknuti na više raznovrsnih artikala na jednom mjestu. Tako da bi se tajna uspjeha ove prodavnice mogla defini-sati i kroz onu poznatu: „Od igle do lokomotive“. Osim svih mogućih prehrambenih namirnica tu se može naći odjeća, obuća, bogat izbor cvijeća… Na svojim policama imaju preko 8000 artikala.

tajne dugogodišnjeg uspjeha

Zajedno sa četvero zaposlenih, svi članovi porodice predano sudjeluju u poslu. „Robu na-bavljam direktno od Podravke, Agrokora, Kraša i drugih“, ističe Danijela Jelčić koja je posljed-njih godina preuzela i uspješno vodi prodavnicu. Kaže kako je dobra suradnja s komercijali-

stima koji ne vrše pritisak za neku robu, već nude proizvode koji se najbolje prodaju. „Asor-timan robe je dosta širok, nabav-ljamo ono što se traži, slušamo sa-vjete komercijalista i uvijek nešto novo naručimo“.

Upravo, te „nove“ stvari u prodavnici kupci cijene. Vide uloženi trud, kvalitetnu uslu-gu i uvijek se rado vraćaju. Ipak, najbolje idu osnovne namirnice: kruh, mlijeko, jaja, jogurt, meso i u velikoj mjeri cigarete, ističe Danijela. Svje-sni situacije na tržištu i male kupovne moći stanovništva pokušavaju im osigurati što kvalitetniju uslugu. Svake sedmice se nude odgovarajuće akcije, a imaju i sezonske po-puste na tekstil. Prosječna po-trošačka korpa je 20-25 KM.

U segmentu nabavke voća i povrća i pekarskih proizvoda potrebno je posvetiti pažnju kvaliteti makar i na štetu ci-jene. Veliki je izbor kvalitet-nog voća i povrća koje dolazi svježe svako jutro. Svjesni su da je u lancu opskrbe hranom svako odgovoran za svoj dio posla pa tako moraju potvrdi-

ti da su zaprimili zdravstveno ispravnu hranu od dostavljača. Također, moraju voditi računa o sanitarnoj ispravnosti pro-dajnog i skladišnog prostora, adekvatnom temperaturnom režimu te se držati načela do-bre higijenske prakse.

Jedno od glavnih pravila za opstanak obiteljskih prodav-nica mimo, često i nelojalne konkurencije tržnih centa-ra, je posvećenost poslu, po-znavanje psihologije svakog kupca i striktna nabavka ar-tikala koje kupac želi. Ljudi u ovakvim uslovima kupuju malo i često, izbjegavaju kori-štenje automobila i sl., sve su to prednosti koje idu u korist manjim trgovačkim radnja-ma. Prednost za male radnje je i činjenica da velik broj ljudi živi u selima i manjim mjesti-ma koja nisu u području inte-resa velikih trgovačkih lanaca. Potrebno je poticati razvoj i opstanak malih i mikro trgo-vačkih preduzeća koja su odu-vijek bila značajan vid samoza-pošljavanja stanovništva.

Prodavnice po kvartovima i selima izuzetno su važne za standard onih potrošača koji nisu mobilni i ne mogu u bilo kojem trenutku vlastitim prijevozom otići u neki od velikih trgovačkih centara koji su najčešće na periferiji grada. Opstanak malih trgovaca važan je i zbog vezanosti malih domaćih proizvođača koji svojim proizvodima ne mogu ući u velike trgovačke lance, jer su preslabi da ispune njihove kvantitativne i financijske zahtjeve, nego ih plasiraju putem malih samostalnih trgovačkih radnji.

Naziv radnje: DBD&Co dooVlasnik: Senka JelčićAdresa: Počitelj, put za StolacPočetak rada: 1996 god.Zaposlenih: 4 i svi članovi porodice sudjeluju u posluProsječna potrošačka korpa: 20 KMObližnji trgovački lanci:Promex i Robot

Pripremila: katarina Sulić

u maloj radnji: predstavljamo

naziv radnje:

DiNinaziv radnje:

SNnaziv radnje:

Pik 5


u maloj radnji: riječ po riječ Pripremio: Mario trojer

Potrošačka korpa: oko 10 KM. Tu spadaju hljeb, mlijeko, cigarete,… Rijetke mušterije imaju veću dnevnu potrošačku korpu. Na-mirnice koje su potrebne svaki dan, one ima-ju i najveću prodaju dok ostale se periodično prodaju zavisno od situacije.Poteškoće s kojima se susreću: Mali pro-met i blizina velikih prodajnih centara. Velika je konkurencija što uveliko otežava situaciju. Ova dva segmenta su veoma povezana jer veliki prodajni centri sa svojom ponudom magnetski privlače mušterije prema svojim hipermarketima.Veći trgovački lanac u blizini: Mercator i Konzum u krugu od 50 metara. U krugu od 200 metara se još nalaze Drvopromet i Del-haize.Što vidite kao glavnu prednost malih rad-nji: Glavna prednost je blizina. Nalazimo se u komšiluku i uvijek smo na dohvat ruke. Za pet minuta kupac obavi kupovinu i vrati se u stan. Ovdje se ne čeka duže od dvije minu-te. Također, kako ne primamo kartice, to isto ubrzava proces kupovine. Još bih spomenuo da su moje mušterije stalne tako da veoma dobro poznajem njihove navike kupovanja.Kako vidite sebe i svoju radnju za deset godina: Smatram da će i tada postojati. Po mome, mišljenju, ovaj format radnje može egzistirati. Da bih uspio u tome, potreban je mukotrpan rad koji zahtijeva mnogo žrtve. Mada je i tada moguće da vaš rad ne poluči željen rezultat i da morate zatvoriti radnju. Ali, ovo je jedini način da radnja egzistira i u narednom periodu te se iskreno nadam da će se nalaziti na istom mjestu i za deset godina, barem u ovoj formi u kojoj se danas nalazi.

Potrošačka korpa: 5-8 KM u koju spada-ju većinom osnovne životne namirnice. Tu spadaju hljeb, mlijeko, cigarete,… to su mu-šterije koje svaki dan kupuju u radnji.Poteškoće s kojima se susreću: Tu bih navela blizina tržnih centara. U krugu od svega 200 metara se nalaze Mercator, DP i Konzum. Njihove niže cijene, stalne promo-tivne akcije i sve što uz to ide, itekako utiče na posao. Što vidite kao glavnu prednost malih radnji: Blizina mjestu stanovanja kupaca je osnovna prednost. Još bih navela da veoma dobro poznajem svoje mušterije i njiho-ve potrebe. Znam šta većina mojih kupaca preferira tako da im mogu olakšati kupnju. Komunikacija s kupcima igra veliku ulogu jer tim putem dođem do informacija koje mi pomažu da upoznam kupca bolje i da mu se mogu prilagoditi.Kako vidite sebe i svoju radnju za deset godina: U današnje vrijeme je izuzetno ne-zahvalno davati ikakve prognoze. Trenutna situacija je takva kava jeste, nije nimalo la-gana, ali uz kvalitetan rad se može opstati. Tržište je sve zahtijevnije, a mi se nadamo da ćemo na njemu uspjeti opstati. Nadam se što skorijem prolasku ove ekonomske krize i poboljšanju posla. Moja lična želja je da moja radnja postoji i za deset godina barem u formatu u kojem danas radi.

Potrošačka korpa: Oko 15 KM u prosjeku. Hljeb, mlijeko, voće i povrće. Najčešće su u pitanju osnovne životne namirnice. Poteškoće s kojima se susreću: Najveći su problem mali rabati na određene artikle. Prvenstveno mislim na hljeb i cigarete. To je veliki problem sa kojim se susreću svi mali trgovci i osnovni uzrok zatvaranja malih radnji. Pored toga, tu je i teška ekonomska situacija koja itekako utječe na posao. Ljudi sve manje kupuju, i kupuju samo ono što im je neophodno.Veći trgovački lanci u blizini: Mercator, Konzum, DP u krugu od 300 metara. Što vidite kao glavnu prednost malih radnji: Stalno ste u komunikaciji s ljudima i znate njihove potrebe pa se možete tome adekvatno prilagoditi jer poznajete potrebe kupca koji vam dolazi svaki dan. Također, blizina male radnje njihovim stanovima i ku-ćama je velika prednost. Za svega nekoliko minuta, bez ikakvih čekanja završite kupnju.Kako vidite sebe i svoju radnju za deset godina: U mom slučaju, ovo je porodič-ni biznis. U ovom formatu mogu opstati i za deset godina. Ovaj posao kao porodični biznis može opstati, svaka veća investicija u smislu širenja posla bi ugrozila trenutno sta-nje i dovela radnju pred zatvaranje. Ja sam, također razmišljao o proširenju posla, ali sve teža situacija na tržištu me jednostavno natjerala da odustanem od nje i ostanem u istom formatu kao i dosad.

Ime i prezime vlasnika:Almaza ŠehovićAdresa: Salke Nazečića 5, SarajevoZaposlenih: 4Kvadratura: 40 m²Kad je otvoren: 1998.Broj kasa: 1

Ime vlasnika: Emin SuljagićAdresa: Trg sarajevske Olimpijade bb, SarajevoBroj zaposlenih: 2Godina otvaranja: 2001.Kvadratura: 20 m²Broj kasa: 1

Ime i prezime vlasnika:Nihad SmječaninAdresa: Grada Bakua 4, SarajevoZaposlenih: 2Kvadratura: 30 m²Kad je otvoren: 2001.Broj kasa: 1


iz četiri ugla

Edin ibrahimović, Mercator BH d.o.o., direktor malopro-daje i veleprodaje i franšize

Mithad Memić, rukovodilac komercijalne službe Coly d.o.o.

Spas su bile manje trgovine

Roba nije išla u Hercegovinu

Ono što je najvažnije za nas jeste to da nismo imali većih poremećaja u snabdjevenosti maloprodajnih objekata. Zahvaljujući veoma dobroj organizaciji posla, maksimal-

nim zalaganjem svih zaposlenika i internoj preraspodjeli zaliha uspjeli smo, kao i uvijek, obezbijediti našim kupcima dovoljne količine svih, prvenstveno prehrambenih proizvoda. Mercator BH d.o.o. ima definisane standarde poslovanje koji uključuju i djelovanje u kriznim situacijama tako da smo se brzo organi-zovali. Nismo imali gubitaka u poslovanju. Jedina promjena je bila u tome što je došlo do preraspodjele prometa iz velikih u manje trgovine. Razlog tome su bili otežani uslovi saobraćaja i kretanja građana tako da su više kupovali, umjesto u tržnim centrima, u objektima bližim mjestu stanovanja. Međutim, mi smo redovno pratili stanje snabdjevenosti svih trgovina i vršili dostavu.

Situacija koja je nastala poslije „nenadano„ velikih padavi-na, zadala nam je nekoliko problema.Osim što se bavimo proizvodnjom, sami vršimo distribuciju naših proizvoda i

nabavljamo sirovinu širom Bosne i Hercegovine. Nepovoljne vremenske prilike i neadekvatna reakcija društvene zajednice dovele su do saobraćajnog kolapsa, što je naravno i za nas pred-stavljalo svojevrstan izazov, na koji smo, po našem mišljenju, relativno uspješno odgovorili. Složeno je objasniti uz kakve napore su naši zaposlenici uspjevali distribuirati naše proizvo-de širom Bosne, izuzev Hercegovine, izlažući se brojnim opa-snostima. Mora se istaći i poseban angažman radnika u proi-zvodnji koji su uspjevali i pod ovako otežanim uslovima održati proizvodnju na traženom nivou i obezbjediti dovoljne količine gotovih proizvoda. Obzirom na niske temperature koje su stva-rale probleme za neometan rad proizvodnog pogona uloženi su dodatni napori kroz produženo radno vrijeme. Zahvaljujući samo ispravnoj, domaćinskoj poslovnoj politici kompanije vre-menske neprilike su nas zatekle sa dovoljnom količinom za-liha sirovina, neophodnih za odvijanje kontinuiranog procesa proizvodnje, iako su nam poremetile redovnost nabavke istih za izvjesno vrijeme. O visini štete koju su proizvele vremenske neprilike iluzorno je govoriti jer se ne nadamo pomoći od drža-ve i za nas će ova situacija ostati kao još jedno iskustvo u kome smo uspjeli vlastitim snagama amortizovati još veće posljedice.

Pripremila: Murisa Dučanović

GLAVOBOLjE ZBOG SNijEGA uSPjEšNO PrEVLADANE

Zbog visine snijega prethodnih dana, naša zemlja našla se u saobraćajnom kolapsu. Potrošači su panično počeli prazniti police. Zabilježena je i nestašica nekih proizvoda. Distribucija robe bila je otežana, a u nekim dijelovima i totalno obustavljena. Bio je pravi izazov poslovati u ovakvim uslovima, stoga samo za čitaoce inStore magazina donosimo iskustva naših poduzetnika.

Poslovanje u kriznim vremenima

Snježno nevrijeme prouzrokovalo je

poljoprivrednicima u FBiH štetu veću od 150

miliona maraka, a nakon evidentiranja stanja

moglo bi se ispostaviti da je još i veća.


NAšA POSLA

periskop

Pripreme za krah naftne ereAutor: kenan uštović

Februar je jedini mjesec u godi-ni koji se može iskazati mate-matički. Aksiom glasi: troškovi novogodišnje noći plus izdaci u januaru jednako je „kuku majko“

u februaru. Međutim važno je napome-nuti da ova matematička operacija nije primjenjiva samo na jednostavnim fak-torima (čitaj: ljudima), nego i na onim mnogo složenijim. U složenije naravno ubrajamo gradove, države, kontinente... Ovaj put ću govoriti o problemima koji se odnose na sve ljude, ili barem one koji nemaju dovoljno novca.

Februar nam je počeo idilično. Snijeg pade na behar, na voće, na aute, kuće, prodavnice. Kolaps. Kažu snijeg na Bje-lašnici bio 217 centimetara, a u Sarajevu 110. Iako je stanje bilo poprilično drama-tično, mi smo narodi koji su mnogo toga i goreg prošli. Ali ima još jedna prednost kolapsa. Ona se očituje u smanjenju po-trošnje nafte i naftnih derivata barem kada su u pitanju automobili. Treba pozi-tivno gledati na postojeću situaciju: sma-njena potrošnja nafte, a i zrak u glavnom gradu BiH postaje čistiji. Sve se ovo ne događa slučajno. Više sile su odlučile da pomognu našim narodima da se bolje prilagode turbulentnom vremenu u ko-jem se „ključni ljudi svijeta“ međusobno sankcionišu iz svojih kožnih fotelja, a sve naravno preko leđa prosječnog stanovni-ka.

Da vidimo šta se to događa sa naftom? Najjednostavniji opis trenutne situacije: Washington uveo sankcije prema Iranu, jer oni razvijaju nuklearni program koji su jedino oni vidjeli. Neće niko konku-rencije danas. S druge strane Iran prije-ti da će zavrnuti „pipe“ za naftu. Tu se ubaci EU, također, uvodeći sankcije, ili kako današnji mediji to predstavljaju –

neviđeni embargo. Uključe se onda tu malo i Centralne banke, jer ipak „para vrti, gdje burgija (od nafte) neće“. Među-tim SAD i EU su svjesni da Kina tu igra veliki značaj. Možda ne mnogo ako je uz tebe, ali sigurno je niko ne bi želio protiv sebe. Tako Amerikanci apeliraše da im se Kina pridruži, kad jok, ode ona i stade na stranu Irana. Kad se na tu stranu još doda Rusija, čiji Gazprom između ostalog pla-nira kupiti OMV-ove pumpe u Hrvatskoj i BiH, dobijamo novi poredak – osovina/saveznici. Samo se još ne zna ko kakvu ulogu igra. Nećemo sad ulaziti u detalje

da li povod za zatezanje međusobnog odnosa zaista treba tražiti u nuklearnom programu Irana ili pak u težnji SAD da uzburka islamistički režim, nego da vidi-mo kako se ovo stanje odrazilo na samu cijenu nafte.

Govori se da bi cijena nafte na tržištu zbog cijele situacije mogla skočiti na 150 dolara po barelu. Međutim, početak fe-bruara nije donio neke velike oscilacije na tom polju. Na američkom tržištu nafta je koštala oko 97 dolara, na londonskom tržištu oko 112 dolara, dok je referentna korpa nafte OPEC-a bila oko 110 dola-ra. Može se slobodno reći da je početak februara bio miran na ovom polju, i da se nisu počeli događati planirani crni sce-nariji. Iako embargo EU treba da počne početkom ljeta, Iran već sada upozorava da će staviti restrikcije na isporuku.

U BiH najavljuju da bi cijena naftnih de-rivata mogla skočiti i na 4,5 KM po litru. Baš me interesuje koliko bi ljudi odustalo od vožnje automobila. Jer kod nas važi parola: „bolje gladan autom, nego sit tramvajem“. Kažu da je prednost BiH i u tome što nismo totalno ovisni o uvozu derivata. Mi danas imamo rafineriju naf-te u Bosanskom Brodu, tako da u jednu ruku možemo sami sebi kreirati sudbinu. E toga se ja bojim. Iskustva su mi poka-zala da smo mi bolji kad nam neko drugi servira rješenja problema, nego da mi ne-što sami rješavamo.

Za kraju ću još dati jedan strateški pri-jedlog za razvoj autoindustrije u BiH: U slučaju da cijena naftnih derivata bude preko 4 KM po litru, predlažem da izmi-slimo i patentiramo automobil koji će ići na vino. Imamo mi svoju Hercegovinu, gdje se vina proizvode i prodaju jeftinije. Jeste da i tu zna biti zategnutih odnosa, ali barem još niko nikada nije pričao o embargu. ■

U BiH najavljuju da bi cijena naftnih derivata mogla skočiti i na 4,5 KM po litru. Baš me interesuje koliko bi ljudi odustalo od vožnje automobila. Jer kod nas važi parola: „bolje gladan autom, nego sit tramvajem“.



periskop iz regiona

POGLED iZ SLOVENijE POGLED iZ HrVAtSkE

Kravlja pijaca

MMF i Proračun – ima li zadovoljnih?

Osmi krug bezuspješne prodaje Mer-catora otkriva mnogo pitanja i nudi malo pravih odgovora. Agrokor je

nekoliko puta nastupio kao najbolji eko-nomski prosac što se tiče visine otkupne cijene, ali uvijek se sve završavalo u labi-rintima politički nepoželjnog preuzima-nja.

Ako ostavimo po strani finansije i odgo-vor na osnovno pitanje, da li je Agrokor uopšte dovoljno jak, da izvede transakci-ju, ili bi to ipak možda prevalio na Mer-cator kao metu kupovine. Uz to manje nas zanima, kako će se unutar tog Gordi-jevog čvora u budućnosti rješavati Pivara Laško kao i konzorcijum banaka na čelu sa NLB. Važnije je nešto drugo. Kako će Mercatorova sudbina utjecati na situaci-ju u cjelokupnoj trgovačkoj djelatnosti u Sloveniji? Kakva će biti sudbina naše prehrambeno-prerađivačke industrije, koja je u vezi sa postojećim prodajnim putevima? Ko će još htjeti i željeti da uđe na područje FMCG-a?

Mercator je dobar primjer gdje nas do-vode kravlje pijace, odnosno politički i poslovni dogovori uz problematične po-slovne modele. Za slovenska preduzeća iz kruga FMCG sektora sudbonosna je bila prva vlasnička konsolidacija poslije 2000. i ulazak Slovenije u EU, poslije 2004. godine. EU je otvorila nove poslovne mogućnosti i stabilizovala je poslovnu okolinu. Slovenski menadžeri požurili su sa preuzimanjima i otkupima drugih

udruženja. Sve su to pokrivale banke. Svi su bili ubijeđeni da biznis nema nikakvih ograničenja i manje su razumjeli nesigur-nost i rizik.

Priča se kao kuća od karata srušila u go-dinama 2008. i 2009. Menadžerima su se poremetili poslovi, banke su počele sa slanjem računa, a političari su one koji su bili najprodorniji proglasili nepoželjnim tajkunima. Raspali su se neki vezni stu-bovi slovenske privrede. Za prehrambe-nu industriju sudbonosni su bili holdinzi Istra Benz i Pivara Laško, ali i neka ma-nja udruženja, kao što su Pomurka, MIP i druge. Poslije finansijskog rušenja po-slovnih sistema i udruženja došlo je do vremena u kojem su tražena rješenja i jedina mogućnost, stečaja ili prestruktu-riranja, bila je prodaja dijelova ili cijelog udruženja. Sudbina slovenske prehram-beno-prerađivačke industrije zato se ne nalazi toliko u vertikalnoj povezanosti sa trgovinom nego u horizontalnim veza-ma pogrešnih poslovnih odluka odozdo nagore. Krivac je previše vlasničkog pre-strukturiranja i premalo poslovne inova-tivnosti, previše pohlepe i ludog preuzi-manja rizika, a premalo znanja i poštenja.

Još veće iznenađenje predstavljali su novi kupci, koji su dolazili otuda gdje su slo-venska preduzeća u prvom krugu tražila svoje mete za preuzimanje. Zašto? Ra-zloga ima nekoliko i svi su iznenađuju-ći. Najjednostavniji je zaključak, da su slovenska preduzeća i menadžeri svoju ekspanziju počeli prekasno, kriza ih je jednostavno pretekla. Govori se i o po-grešnoj ocjeni poslovnih ciklusa i rizika. Drugo, Todorić i njemu slični, poslovne imperije su sagradili dosta ranije i sada su se lakše utopili u krug preuzimanja, gdje su slovenske mete najslabije. Na trećem mjestu su jednostavno bolje poslovne ekipe. Atlantic Grupa koja je preuzela Drogu Kolinsku bila je stručno sposob-nija od slovenskih menadžerskih ekipa. U brojnim udruženjima u Hrvatskoj i Srbiji sjede međunarodni menadžeri, njihovi poslovni modeli su moderniji, a upravlja-nje više europsko. Strance ne interesuju toliko fabrike, koliko intelektualni kapi-tal, robne marke i tehnološko znanje.

Zaključak je na dlanu. Slovenija sa godi-nama gubi mjesto postsocijalističke drža-ve, prvo u srednjoj Europi, a sada sektor-ski i na Balkanu. Područje proizvodnje i distribucije potrošnih dobara dobar je dokaz kako konkurentske prednosti veo-ma brzo mogu da postanu slabosti. Ako će lekcija ‘otrežnjenja’ biti pravovreme-na, biće to dobro za Sloveniju, ali i za druge. Korist će biti obostrana.

Piše: prof. dr Bogomir kovač Autor: Prof. dr Mladen Vedriš

Aktuelne niske temperature na otvo-renom imale su svoj kontrapunkt u visokoj temperaturi hrvatskih jav-

nih finansija: kako će misija MMF-a, a potom bitne rejting agencije procijeniti hrvatsku ekonomsku i finansijsku stvar-nost i – iz takve ocjene stvoriti sliku o našoj perspektivi i budućnosti. Takva ocjena utječe na mogućnost refinansira-nja dospjelih obaveza, novo zaduženje u 2012., te i visinu kamatne stope, koja će se na ta zaduženja plaćati. Poređenja radi, u godini koja teče u hrvatskom budžetu, ukupni materijalni rashodi iznose 8,8 milijardi kuna, a za ukupne subvencije (poljoprivreda, željeznica...) usmjereno je 5,5 milijardi kuna. Stavka finansijski ras-hodi - kamate po dospjelim obavezama za kredite države, zauzima vrijednosti od osam milijardi kuna. Drugim riječima, na ukupni vanjski dug Hrvatske od oko 46 milijardi eura, koji se odnosi na obaveze države, firmi, banaka i građana, tek je-dan procentni postotni poen više kamate iznosi 470 miliona eura. To je suma, koja je približno ista očekivanom iznosu koji bi se morao ostvariti povećanjem stope PDV-a od 23 na 25 posto. Jedan potez pera... jedna ovakva ili onakva ocjena ne-kog iz međunarodnog finansijskog žirija i odjednom smo dužni toliko i toliko više.

Taj okvir mogućeg događanja jasno iska-zuje i podvlači svu važnost razgovora i pregovora s međunarodnim finansijskim institucijama. I ujedno uvjerenje da Hr-vatska može da ostvari trajan i stabilan


POGLED iZ HrVAtSkE POGLED iZ SrBijE

Baj, baj stend-bajAutor: Milan ćulibrk, urednik u NiN-u

Četvrtak, 9. februar 2012. ostaće u Srbiji upamćen kao najhladniji dan u posljednjih nekoliko godina. Ne

toliko zbog toga što se u Beogradu živa spustila u termometru do -16 stepeni Celzijusovih, koliko zato što je tog dana ‘zaleđen’ i 1,1 milijardu eura vrijedan stend-baj aranžman sa MMF-om. Ili, kako to tvrde ovdašnji zvaničnici, status aranžmana sa MMF-om je ‘ostao nepro-mijenjen’. Kome samo padaju na pamet tako bezazlene riječi za nešto što je po mogućim posljedicama ravno uvodu u ekonomsku katastrofu zemlje.

Pitam se samo da li će ministri nastavi-ti da tvrde da je ‘status nepromijenjen’ i kada euro dogura do 115 ili 120 dinara, kada se broj nezaposlenih poveća za još 40.000-50.000, kada i ono malo stranih investitora počnu da nas zaobilaze u ši-rokom luku i kada čak i odlazećim mini-strima bude jasno da privredni rast ove godine neće biti tri posto, kako su tvr-dili do prije samo nekoliko mjeseci, niti 1,5 posto, kao što su ugradili u Zakon o budžetu, da bi mogli da povećaju i ras-hode za nekoliko stotina miliona eura, već jedva pola procenta. Ako bude i toli-ki. Jer, sa svakim novim danom smanjuju se procjene privrednog rasta. U početku je to bilo stidljivo, uz korištenje brojnih alibija, među kojima je najviše korištena kriza u euro-zoni. Kao, ako su već svi iz našeg okruženja u krizi, ni mi ne može-mo bez problema. Samo se ne sjećam da su drugi bili u krizi tokom 90-ih, kada je naš bruto domaći proizvod prepolovljen u odnosu na 1989., a industrijska pro-izvodnja ni danas nije dostigla 40 posto nivoa od prije 23 godine. Čak se sjećam

da su oni tada dinamično rasli. Po pro-sječnoj stopi od pet-šest posto. I naša je stopa bila otprilike tolika. Samo negativ-na. Tom smo brzinom tonuli. Zato smo sada ovdje, a drugi su nam odmakli. I zato će, kako stoje stvari, jaz između Srbije i nekih zemalja iz okruženja nastaviti da se produbljuje.

Naša nam stvarnost liči na stari vic o Lali, koji je upecao zlatnu ribicu. Pustio ju je nakon što mu je čvrsto obećala da će mu ispuniti tri želje. Prva želja mu je bila da ga Sosa nikada ne prevari sa drugim muš-karcem. Druga, ako se to već i desi da on to nikada ne sazna. I treća, ako ipak čuje, da se - ne jedi. Zar vam naši ministri ne liče pomalo na Lalu? Pa mora da su i oni čuli da je aranžman sa MMF-om propao, ali se niko od njih ne jedi. Kao da im je svejedno. I što ove godine neće biti ono-liko investicija koliko je planirano. Niti što će dinar slabiti. Niti što se prije mogu očekivati novi otkazi nego nova radna mjesta. Odakle im samo tolike zlatne ri-bice? Ili im je kao kod mušketira jedna bila dovoljna za sve?

S druge strane, ko je i očekivao da se najviši državni zvaničnici nerviraju zbog ‘sitnih nesporazuma’ sa MMF-om. Imaju oni preča posla. Pa, zar svoju efikasnost nisu dokazali kada su za samo nekoliko dana donijeli stratešku odluku i umjesto US Steela preuzeli željezaru u Smedere-vu. Za jedan dolar. Koga briga što su go-dišnji gubici 150 miliona eura? O tome će da brinu kasnije. Kada prođe snijeg. I ode MMF. U međuvremenu će da ugase obje visoke peći. Eh, kako im je mećava došla kao poručena. K’o kec na 11. Nisu morali nikome da objašnjavaju zašto su sve zaposlene poslali na prinudni odmor samo sedmicu dana nakon što im je drža-va postala gazda Željezare. Led je kriv za sve. I tako. Odoše Amerikanci iz Smede-reva. Ostaviše željezaru za dolar. Odoše i iz Beograda. Ostaviše ‘nepromijenjen status’ aranžmana sa MMF-om. Do izbo-ra i nove skupštinske većine, koja će ima-ti dovoljno poslanika da izglasa rebalans budžeta i na taj način ispoštuje sve što je sa MMF-om još jesenas bilo kao dogovo-reno. Do tada baj, baj za stend-baj. Samo da u međuvremenu, dok čekamo neku vladu koja će biti u stanju da održi riječ i ispuni ono što je obećala, cijela Srbija ne postane kao prodavnica: ‘Sve za dolar’. Zato ne mogu, a da ne ponovim uvjere-nje da bi u ovakvoj situaciji bilo moralno, ako nije normalno, da premijer Mirko Cvetković odmah smijeni ministra finan-sija. Makar to bio sam Mirko Cvetković.

privredni rast, koji će smanjiti rizike, što uz ostalo znači i da osigura otplate vanj-skih dugova. Pravo je pitanje: zašto smo postali visoko zadužena država i da li je taj dug bio usmjeren u jačanje ekonom-skog kapaciteta nacije, koji ga tada može uredno otplaćivati.

U tom kontekstu, lakše se razumije i dio sadržaja Zaključne izjave misije MMFa nakon posjete Hrvatskoj: Izgledi za rast su slabi zbog duboko ukorijenjenih strukturnih rigidnosti i problema s kon-kurentnošću... Dinamika javnog duga je neodrživa uz nepromijenjenu politiku... Cilj fiskalne konsolidacije treba da bude smanjenje zadatih stavki rashoda... I tako dalje, uglavnom ozbiljne ocjene i upo-zorenja i gorki lijekovi. Tom makroeko-nomskom okviru doprinose i domaći ak-tuelni podaci. Na Zavod za zapošljavanje prijavilo se novih 35.726 osoba. Većina njih je iz industrije, trgovine, građevinar-stva, ugostiteljstva... Toliko je u samo jed-nom mjesecu manje onih koji će ostvariti kupovnu moć, uplaćivati poreze i dopri-nose za penzijsko i zdravstveno osigu-ranje, za lokalnu samoupravu... Toliko njih će uskoro postati korisnici socijalnih prava, za koje će neko drugi biti pozvan da ostvari prihode. Zašto o svemu tome i toliko. Jednostavno iz razloga što je to ona ‘velika slika’, koja bitno uokviruje uslove poslovanja, pa i življenje svih nas. Ona isto tako jasno pokazuje i poručuje da više vremena za odlaganje nekih novih i novih ‘time out-a’ nema. Zaokret u mje-rama ekonomske politike u pravcu pod-sticaja stvaranju na hrvatskom prostoru novih vrijednosti, novih roba i proizvoda, koji će pronaći mjesto i put do domaćeg potrošača, ali sve više i više na stranom tržištu, je hrvatsko ‘biti ili ne biti’. Izvoz po glavi stanovnika iz Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije je višestruko veći nego iz Hrvatske. Toliko je i veća i proi-zvodnja i zaposlenost i uplaćeni porezi i doprinosi, koji tada pune proračun - dr-žavni i one lokalne. Tada je lakše i uvoziti, lakše plaćati otplate kredita, a i kamate su niže.

Sve to Hrvatska može i mora učiniti. Po-staje jasnije da to nije posao koji se radi zato jer to traži bilo koja međunarodna adresa. To je posao i odgovornost prema svojim građanima, biračima, poreznim obveznicima, naciji koja želi biti (eko-nomski) bliže hladnoj Skandinaviji, nego toplom suncu nekih mediteranskih turi-stičkih konkurenata, i ništa manje atrak-tivnih destinacija. Ali od turizma, samo od turizma, mjesec ili tri mjeseca sezone, ne može živjeti čitava zemlja. I to dvana-est mjeseci.


regija u brojkama

CEEMEA BuSiNESS GrOuP: iStrAžiVANjE tržištA u BOSNi i HErCEGOViNi

Ekonomske osnove

Ekonomske osnove su bile mješovite: javni dug je na nivou od 30 posto BDP-a, vanjski dug čini 58 posto, a devizne rezerve iznose 3.2 milijardi eura. Neza-poslenost je na zabrinjavajućih 43 posto (24 posto po ILO mjerilima), mada je ve-liki broj registrovanih zaposleno u “sivoj ekonomiji” (ILO mjerila bilježe ovu po-javu). Rude, metali i industrija proizvod-nje mašina čine 50 posto roba za izvoz. Vodeći trgovinski partneri naše zemlje su Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija. BiH treba pomoć IMF-a u vezi trenutnog deficita (5.5 posto iz 2010., i 6.5 posto u 2011. godini) kao i sa defici-tom budžeta. Progres priključivanja BiH u EU je spor. Sporazum o pridruživanju i stabilizciji je potpisan 2008. godine ali punopravno članstvo godinama je dale-ko i ovisi o političkim reformama i sta-bilnosti. Pozitivnim prognozama rasta naše zemlje škode nefunkcionalni poli-tički sistem, nezainteresovanost stranih investitora da koriste BiH kao jeftinu proizvodnu bazu kao i „odljev mozgova“. Dejtonski sporazum je zaustavio rat ali je zakomlikovao sisteme vlasti i ekonomski razvoj jer etničke grupe ne žele među-sobno sarađivati. SAD i EU i dalje su mi-šljenja da bi vođe etničkih grupa trebale doći do sporazuma i stremiti ulasku BiH u EU i NATO. Vlada mišljenje da bi bilo puno lakše primiti BiH u EU odmah i tada raditi na reformama unutar Eu gra-nica- dva entiteta i tri etničke/religiozne

grupe neće prihvatiti potpuno funkcio-nalnu centralizovanu državu.

Prognoze rasta

BDP bilježi rast od 5.6 posto na godiš-njem nivou u periodu 2004. i 2008., ali je pao za 2.9 posto u odnosu na 2009. godinu. BiH je izašla iz recesije u 2010., ali zabilježeni rast iznosi tek 1 posto, dok procijenjen rast od 1.7 posto u 2011., obezbijeđen uglavnom izvozom u prvih šest mjeseci, interesantan je i rast malo-prodaje sa 11.8 posto, a indikator je či-njenice da zvanične statistike nisu mjero-davne i da je „siva ekonomija“ izuzetno jaka. Potrošnja je rezultat umjerenog rasta priliva novca iz 2011. godine. Naša zemlja je osjetila posljedice usporavanja rasta europske ekonomije u trećem kvar-talu 2011., a to se pogotovo odrazilo na izvozni sektor te se taj trend nastavio i do kraja godine. Industrijska proizvodnja se također smanjila a kompanije su pod većim pritiskom jer izvozni sektor bilje-ži neznatan rast. Domaći izvozni sektor neće moći izbjeći slabljenje na ključnim

BiH: 43 posto nezaposlenih

kontakt: Nenad Pacek, [email protected]

BiH je izašla iz recesije u 2010., ali zabilježeni rast iznosi tek 1 posto, dok procijenjen rast od 1.7 posto u 2011., obezbijeđen uglavnom izvozom u prvih šest mjeseci, interesantan je i rast maloprodaje sa 11.8 posto, a indikator je činjenice da zvanične statistike nisu mjerodavne i da je „siva ekonomija“ izuzetno jaka

izvoznim tržištima i nisku vanjsku potra-žnju. Ipak, solidani rezultati ovog sekto-ra tokom prvih šest mjeseci, izvoz čine glavnim pokretačem rasta u 2011. godi-ni, mada izvozno orjentisana industrija bilježi blagi pad. Kupovina proizvoda za domaćinstvo je jako niska a rezultat je nezaposlenosti i rezovi plata zaposlenih u javnom sektoru od 4.5 posto u 2012. godini. Na potrošnju u ovoj grupi utjecat će rast „sive ekonomije“, tako da će uku-pna domaća potražnja će biti jako niska u ovoj godini i kompanije ne bi trebale da se nadaju prevelikom uspjehu. Kompani-je sa većinskim državnim vlasništvom će i dalje trpiti, iako će Vlada povećati izdat-ke za 11 posto ove godine, a zahvaljujući otplati domaćeg i inostranog duga. Manji državni izdaci bit će izdvojeni za poljo-privredu, industriju i infrastrukturu ve-ćinom na izgradnju puteva. Ekonomski oporavak ne treba očekivati prije 2013. kada će biti zabilježen blagi rast od 2 po-sto što je daleko od nivoa rasta iz perioda prije krize koji je iznosio 5 posto.

koorporacije i profitni trendovi

Bosna i Hercegovina je bila tržište sa po-zitivim izgledima u 2011., ali samo je 40 posto kompanija zabilježilo mali rast, te je profit bio naizgled bolji. Proizvođači roba široke potrošnje u 2011. imali su

BDP po glavi stanovnika 2011. godini u Bosni i Hercegovini bio je 7.782 dolara.

Korporativni servis CEEMEA Business Group trenutno broji 190

kompanija-članica, koje posluju u centralnoj i istočnoj Europi, na

Bliskom Istoku i u Africi (CEEMEA), kao i na globalnim tržištima

u razvoju. Zastupljene su kompanije iz svih oblasti, od robe širo-

ke potrošnje, preko finansijskih i profesionalnih službi, do zdrav-

stva, IT-ja, industrije i ostalog. Njihovi klijenti su uglavnom vodeći

svjetski igrači, ali također ima dosta malih i srednjih kompanija.

65februar 2012 www.instore.ba 65februar 2012 www.instore.rs

najveći rast i to čak 90 posto njih. Što se tiče profita situacija je bila još povoljnija. Međutim, više od polovine industrijskih te proizvođača pića i hrane nisu zabilje-žili rast u 2011. B2B kompanije orijen-tisane ka izvoznoj robi kao što su metali, guma, plastika, tekstil, auto-dijelovi i go-rivo bilježili su pozitivne rezultate počet-kom godine ali su stagnirali tokom druge polovine. Farmaceutski proizvođači imali su mješovitu i razočaravajuću godinu- 28 posto njih bilježi pad u odnosu na 2010., 28 posto bili su na istom nivou a ostatak je bilježio izuzetno nizak rast. Prognoze za 2012. nevjerovatno liče na rezultate iz 2011. godine, mada IT, FMCG i farma-ceutske kompanije mogu očekivati bolju godinu.

Valuta, inflacija i kamatne stope

Stopa inflacije zaustavila se na 2.9 posto u odnosu na period iz decembra proš-le godine u FBiH, dok je stopa rasta u Republici Srpskoj u novembru dostigla je 4.1 posto u odnosu na isti period od prošle godine. Očekuje se niska stopa in-flacije od 2.5 posto u tekućoj godini zbog niske domaće potražnje. Deficit tekućeg računa smanjen je početkom 2010. i taj se trend nastavio tokom 2011., te se po-većao za 12 posto. Trgovinski deficit je dostigao visinu od 4.7 milijardi dolara u periodu od januara do novembra 2011. godine. Niska inostrana ulaganja otežala su finansijski rast. Zemlja će i dalje ima-ti manje stranih ulaganja zbog političke nestabilnosti (strana ulaganja iznosila su 120 u prvih šest mjeseci 2011., dok su u 2010. godini iznosila 230 miliona dolara). Trenutni deficit iznosi 6.5 posto BDP-a u 2011. i ostat će na novou od 6 posto u 2012. godini. Konvertibilna marka će zadržati odnos od 1.96 u odnosu na euro. Ukoliko bi taj odnos bio izmijenjen u od-nosu na KM, efekat bi bio poražavajući, budući da je 72 posto kredita odobreno u stanim valutama. Banke se oporavljaju od gubitaka koje su zabilježili u 2010., te nisu ostvarile profit ni u 2011. godi-ni. Doznake za plate radnicima iznosile su 2.7 milijardi dolara u 2008., (više od 1.5 miliona bh. građana žive i rade vani). Ovaj iznos je pao na 2.2 milijardu u 2010., ali je zabilježen umjeren rast to-kom 2011. godine. Zbog velike globalne krize ne očekuje se rast u tekućoj godini.

Druge ekonomske i biznis teme

Bosna i Hercegovina konačno nakon kašnjenja od 15 mjeseci ima vladu. Hit-nom procedurom u decembru usvojen

je budžet za 2011. godinu. To bi treba-lo otvoriti vrata ka IMF-u i nekim EU ulaganjima. Tokom 15 mjeseci bez vlade, BiH je stagnirala i nije napravila niti je-dan pomak ka EU integracijama, jer je državna potrošnja bila umanjena, a to je zaustavilo mnoge infrastrukturalne pro-jekte dok su sredstava IMF također sma-njana. Politička kriza je bila najveća još od perioda 1995. godine što se direktno odrazilo na poslovanje mnogih kompani-

ja – reforme su obustavljene a stajališta stranih investitora su uglavnom nega-tivna. Iako je vlada konačno oformljena, nije sigurno da će Vijeće ministara ubrza-ti ekonomski rast iako se na njenom čelu nalazi Vjekoslav Bevanda, bivši ministar finansija FBiH. Budžet za 2012. godinu je nedavno odobren od strane Parlamen-ta - državni izdatci će biti povećani za 11 posto ali najveći dio novca će otići u ot-plate dugova.

Bosna i Hercegovina: Prihodi i profiti 2011-12

Svi sektori: prodajne performanse i prikaz

Svi sektori: prodajne performanse i prikaz

Prihod 2011 (Jun)

Prihod 2011 (Dec)

Prihod 2012 (Jun)

Prihod 2012 (Dec)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Profit 2011 (Jun)

Profit 2011 (Dec)

Profit 2012 (Jun)

Profit 2012 (Dec)

Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmaring anketa, jun i decembar 2011

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

pad za više od 10% pad od 1 do 10% bez rasta 1 - 5% rasta 5 - 10% rasta 10 - 15% rasta15-20% rasta 20-30% rasta više 30% rasta

Bosna i Hercegovina: Rezultat po sektorima 2012

Prihod 2012 (dec)

Profit 2012 (dec)

Svi sektoriRoba široke potrošnje-

ukupno

Hrana i piće

Industrija B2B

Farmacija/zdravstvo

IT

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Svi sektoriRoba široke potrošnje-

ukupno

Hrana i piće

Industrija B2B

Farmacija/zdravstvo

IT

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmaring anketa, jun i decembar 2011

pad za više od 10% pad od 1 do 10% bez rasta 1 - 5% rasta 5 - 10% rasta 10 - 15% rasta15-20% rasta 20-30% rasta više 30% rasta


InStore u razgovoru sa…

Brend menadžerimaOvaj put u razgovoru sa ivom Vulović, Dejanom Glišovićem i Nikolom šućurem otkrili smo šta su njihovi dosadašnji uspjesi, kao i kakav tok razvoja svojih karijera priželjkuju. ipak, kratki razgovori sa njima najviše od svega govore koliko su se oni, saživjeli sa brendovima čije ’časti brane’ i za koje se bore da ponesu titule najomiljenijih u svojim kategorijama.

razgovarala: Milica Petrović

Dejan Glišović, BANiNi & BANiNi trADEPrije angožovanja u Baniniju od oktobra 2009., Dejan je radio na poziciji Cate-gory Managera u Idei. Kako kaže, na svim prethodnim pozicijama, odgovornost mu je, uglavnom, bila okrenuta ka trgovini. Poseban izazov za njega bio je iskusiti na-čin trgovine kao prodavac, a zatim se naći u ulozi kupca. “Do sada sam više puta ‘mije-njao strane’. Trgovina jeste osnov i napraviti što bolji posao za svoju kompaniju je prioritet, i kada ste prodavac i kada ste kupac. No, taj izazov da sagledate drugi ugao ‘ringa’ vam omogućava da pokupite izuzetno korisna iskustva. Ipak, prelazak u dinamičnu i mo-dernu kompaniju, kakva je Banini, za mene je najveći izazov”, objašnjava Dejan. Tre-nutna preokupacija za njega su očuvanje i napredak pozicija, koje je Banini ostvario u prethodnim godinama u, prema nje-govim riječima, izuzetno respektabilnoj konkurenciji. Na pitanje gdje sebe vidi nakon karijere brend menadžera, Dejan odgovara: “Angažovanje na ovoj poziciji mi je omogućilo da bolje sagledam proizvodnju, stvaranje i plasiranje proizvoda kao procese, a okruženje u Baniniju mi daje slobodu da napredujem i dam sve od sebe da posao ura-dim što bolje. Da li sebe vidim u tradeu ili marketingu - za sada nemam odgovor. Jedno je sigurno – obje grane nose svoje izazove i posebnosti, ali su u biti nerazdvojne”.

iva Vulović, BEiErSDOrFZa pet godina koliko je u kompaniji, Iva je imala priliku da prođe kroz čitav Nivea portfolio. Karijeru je započela kao Marke-ting Intern, a nastavila kao Management Trainee, što joj je pomoglo da upozna sva odjeljenja kompanije. “To iskustvo bilo mi je neprocenjivo za dalji rad, jer sam na početku karijere stekla uvid u funkcionisa-nje velikog sistema, kao što je Beiersdorf”. Trenutno vodi kategorije Nivea Visage, Nivea Body i kreme opšte namjene. Bavi se i kategorijama njege i stilizovanja kose, kao i Nivea Baby. Kao najvažniji projekat, izdvaja taj koji je upravo obilježio njihov rad u proteklom periodu - proslava 100 godina postojanja brenda sa potrošačima. Prema njenim riječima, poseban izazov i satisfakcija su postići to da, pored toga što ste broj 1, vaš brend je omiljen i vjeruju mu milioni ljudi: “Kako sam se razvijala, izazovi su mi bili upoznavanje svojih kategorija, struk-tura tržišta, nadmudrivanje konkurencije, pro-nalaženje pravog okidača kod potrošača koji će ga navesti da u moru ponude odabere upravo vas, ali kao svoj najveći lični izazov, smatram ‘postavljanje na noge’ novog Marketing Trai-nee-a, koji radi sa mnom”. Svoju budućnost vidi u internacionalnoj kompaniji, dalji iza-zov bi joj bila nova tržišta, ili pak brendovi selektivnije distribucije, gdje su za razliku od mass market-a potrebne i neke druge vještine i znanja.

Nikola šućur, ujEDiNjENE SrPSkE PiVArETimu uspješnih, mladih menadžera u Uje-dinjenim srpskim pivarama kao dijelu He-ineken grupe, 2008. godine pridružio se i Nikola Šućur na poziciji group brend me-nadžera, sa posebnim akcentom na brend Amstel. „Kada se osvrnem na dosadašnju karijeru, mogu da kažem da su mi se prave stvari događale u pravo vrijeme. Početak rada u Ujedinjenim srpskim pivarama obilježio je uspješan početak proizvodnje Amstel piva u Srbiji. Lokalnom proizvodnjom učinili smo da ovaj premium brend, bude dostupan i pristu-pačan domaćem potrošaču. Danas, kada skoro tri godine proizvodimo Amstel u Novom Sadu, u tehnološki najnaprednijoj pivari u regiji, Amstel je postao ne samo ponos Ujedinjenih srpskih pivara, nego i Srbije, jer je Srbija od uvoznika ovog brenda postala njegov izvoznik. Amstel proizveden u Srbiji sada je dostupan i potrošačima Crne Gore, BiH i Bugarske. Na ovu činjenicu sam izuzetno ponosan“, kaže Nikola. Ovog proljeća Amstel će iznenadi-ti pozitivnim promjenama i to je projekat na kome je on momentalno angažovan. Prema njegovim riječima, dobre stvari za-htjevaju energiju i znanje, kao i vrijeme, ali to je uvijek dobro utrošeno vrijeme. Iako godine koje dolaze nose nove izazove, Ni-kola svoju budućnost i dalje vidi u marke-tingu, a radno okruženje internacionalne kompanije predstavlja idealno mjesto za dalji razvoj njegove karijere.


inPoslovi

kOMErCijALiSti i it StručNjACi NAjtrAžENiji u BiH

Tržište rada u 2011. godini izvor: Portal Posao.ba

Na portalu Posao.ba u protekloj godini oglašeno je oko 9000 oglasa i registrova-no preko 26.000 biografija. Procjenjuje se da je putem portala Posao.ba u 2011. godini posao pronašlo više od 7000 oso-ba. Bilježi se pad broja oglasa za 10 posto u odnosu na 2010. godinu, te je 7 posto manje registriranih biografija. U prosje-ku na jedan oglas pristizalo je oko 49 pri-java, mjesečno je zabilježeno oko 12.000 prijava na oglašena radna mjesta dok je oko 5500 osoba apliciralo na otvorena radna mjesta.

komercijalisti i informatički stručnjaci najtraženiji u BiH

Prošle godine, kao i prethodnih, kate-gorija komercijale i prodaje zabilježila je najveći broj otvorenih pozicija na portalu Posao.ba te su se komercijalisti, prodava-či i trgovci ponovo našli na prvom mjestu u Top 10 zanimanja. Također, kategorija informatika – software zabilježila je ve-liki porast broja oglasa te su se pozicije IT programera i developera pronašle na

drugom mjestu u Top 10 zanimanja. Ova kategorija spada i u deficitarna zanima-nja u prošloj godini budući da je posto-jala velika ponuda poslova ali manjak stručnog kadra za popunjavanje istih. Pored ove dvije kategorije, najtraženiji su radnici u kategorijama administrativ-nih i sličnih usluga, ekonomija i finansije te ugostiteljstvo. Najveći pad oglašenih radnih mjesta bilježe kategorije prava, obrazovanja, menadžmenta i upravljanja te građevinarstva.

Deficitarne kategorije za prošlu godinu, pored informatike – software, bile su bi-otehnologija i farmacija, arhitektonske usluge i ugostiteljstvo. Kategorije sufici-tarnih zanimanja (gdje je postojala ve-lika potražnja ali mala ponuda poslova) u 2011. godini bile su administrativne i slične usluge, transport, skladištenje i lo-gistika, policija i zaštitarske usluge, turi-zam i osiguranje.

Najveći interes zabilježen je za u katego-rijama komercijale i prodaje, administra-tivnih i sličnih usluga, ekonomije i finan-sija, bankarstva te marketinga i PR-a.

Najtraženiji radnici sa visokom stručnom spremom

U najviše slučajeva poslodavci u prote-kloj godini nisu navodili vrstu zaposlenja u oglasima, čak u 30,9 posto oglasa. U 29,3 posto oglasa nudio se stalni posao, potom su traženi pripravnici u 14,3 po-sto oglasa, radnici za honorarne poslove

Posao.ba je vodeći bh. web portal za oglašavanje radnih mjesta i regrutiranje kandidata za većinu domaćih i internaciolnanih kompanija na bosanskohercegovačkom tržištu rada. Posao.ba čine mladi, motivirani i kreativni pojedinci spremni provesti i najzahtjevnije zadatke, u zavisnosti od svoje uloge u Posao.ba timu, koristeći specifične vještine savjetovanja klijenata, prodaje, pregovaranja, marketinga i PR-a, organizacije evenata, seminara i edukacija, e-learninga, dizajna, programiranja, istraživanja i analize i upravljanja projektima.

u 7,7 posto konkursa te sezonski radnici u 4,9 posto oglasa.

Što se tiče stepena obrazovanja, u čak 48,91 posto oglasa poslodavci su tražili radnike sa Visokom stručnom spremom a potom u 32,74 posto oglasa sa srednjom stručnom spremom. KV i VKV radnici traženi su 9,9 posto oglasa u 8,45 posto nije navedena stručna sprema.

U protekloj godini najčešće su traženi radnici sa 2 do 4 godine radnog iskustva (31,34 posto) a potom oni sa jednom go-dinom radnog iskustva (26,28 posto). U 19,56 posto konkursa nije navedeno da li je potrebno radno iskustvo, a radnici sa 5 i više godina radnog iskustva traženi su za određene specijalizirane poslove u 12,86 posto konkursa.

Poznavanje rada na računaru uslov je čak u 83 posto oglasa, a strani jezik je bio ne-ophodan za zaposlenje u 81 posto kon-kursa, pretežno engleski. Posjedovanje vozačke dozvole uslov je bio u 32 posto konkursa uglavnom za poslove na terenu.

i dalje najplaćenije pozicije u višem menadžmentu

Prema podacima portala Plata.ba, u 2011. godini kao i u 2010. najplaćenije su pozicije u višem menadžmentu. Najpla-ćenija pozicija je Country menadžera sa platom u iznosu 4285 KM. Potom slijede pozicije: direktor sektora u bankarstvu - 2730 KM, izvršni direktor - 2493 KM, direktor prodaje - 2364 KM te marketing direktor - 2313 KM.

Najmanje plaćeni radnici su na pozici-jama niskokvalificiranih i pomoćnih po-slova. Najniža plata je na poziciji obućara u iznosu od 422 KM, potom higijen-skih radnika i poljoprivrednih tehničara (450 KM), krojača (458 KM), čistača (474 KM) te konobara (487 KM).

Oko 10 posto građana EU našlo je posao u 2010. i 2011. godini, a 48 posto njih ima između 18 i 29 godina. "Europski monitor zapošljavanja"

Nije navedena vrsta zaposlenja

Sezonski posao

Honorarni posao

Pripravnički posao

Rad na određeno

Stalni posao

Vrsta zaposlenja

30,90%

4,90%

7,70%

14,30%

12,90%

29,30%


humanost na djelu

Društvena odgovornost na prvom mjestu

kLAS PriStuPiO u MrEžu GLOBALNOG SPOrAZuMA BiH

Mreža globalnog sporazuma podrazumijeva zaštitu čovjekove okoline kao i odgovornost kompanije prema njezinim zaposlenicima, kupcima i potrošačima.

Svoje socijalno i društveno odgovorno poslovanje prehram-bena kompanija Klas d.d. Sarajevo ovjerila je i članstvom u Mreži globalnog sporazuma BiH (MGS), čiji je cilj pomoći bh. ekonomski i društveni razvitak. MGS je ogranak Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda i okuplja kompanije koje su se opredijelile da svoju komparativnu prednost na tržištu grade, ne samo količinom ostvarenog profita, nego i brigom o svojim uposlenicima, životnoj sredini kao i zajednici u kojoj posluju. “Za razvoj BiH potrebna je saradnja vlasti, ekonomskog sektora i civilnog društva. Stoga Klas nastoji redovno izmirivati sve oba-veze prema zaposlenicima, poslovnim partnerima, široj društvenoj zajednici. Dio prihoda vraćamo lokalnoj zajednici, grupama ili po-jedincima kojima je pomoć potrebna. Posebno njegujemo odgovor-nost prema kupcima i potrošačima, urednom isporukom kvalitetnih proizvoda po konkurentnim cijenama. Posjedujemo certifikat ISO 14001 kao garanciju dobrog upravljanja zaštitom okoline. Osnivači smo i aktivan član BIHPAK-a, asocijacije za upravljanje amba-lažnim otpadom, jer želimo zdravu i čistu životnu okolinu”, kaže Irmela Cero, saradnik za odnose s javnošću Klas d.d. Sarajevo.

Donacija klasa za Sigurnu kuću u SarajevuKako bi pomogla i olakšala boravak korisnica u jednoj Sigurnoj kući u Sarajevu, kompanija Klas d.d. Sarajevo donirala je ovoj ustanovi paket prehrambenih proiz-voda. Sigurna kuća, čiji je osnivač Fondacija lokalne demokratije, egzistira od 2000. godine i do danas je pružila utočište za 1.277 žrtava porodičnog nasilja (žene, djeca i djevojke). „U Sigurnoj kući provodimo kompletan psihosocijalni tretman koji uključuje indi-vidualnu, grupnu, okupacionu terapiju. Cilj boravka je zaštititi žrtvu i riješiti njen problem. Mnoge korisnice nam dolaze bez odjeće, obuće, djeca bez školskog pribora, bez zdravstvenog osiguranja. Zahvaljujući Klasu nekoliko mjeseci nećemo morati brinuti o brašnu, tjestenini i drugim prehrambenim proizvodima“, rekla je Mubera Hodžić-Lemeš iz Sigurne kuće.

Tokom vanrednog stanja A2B vršila dostavu lijekova i hrane u MostaruTokom vanredne situacije zbog velikih količina padavina koje su paralisale grad na Neretvi, domaća logistička kompanija A2B Express Delivery d.o.o. je tokom tog perioda besplatno dostav-ljala lijekove apotekama i bolnicama, te hranu domovima zdrav-lja, klinikama, sirotištima i narodnim kuhinjama u ovom gradu.

S obzirom da se u navedenom periodu smjela kretati isključivo vozila hitne pomoći i policije, po odobrenju Civilne zaštite Mo-stara vozila A2B Express Delivery d.o.o. su dobila odobrenje da mogu nesmetano dostavljati lijekove apotekama i bolnicama, kao i hranu domovima zdravlja, klinikama, sirotištima te na-rodnim kuhinjama.

Cijela akcija trajala sve dok je na snazi bila obustava saobraćaja u Mostaru zbog velikih nanosa snijega na ulicama grada.

Robot obezbijedio 200 paketa za područja odsječena usljed vremenskih neprilikaKompanija Robot je odlučila zbog vremenskih neprilika koje su nas sve zadesile pomoći stanovništvu istočnog dijela naše ze-mlje i tako nastavila svoju nesebičnu akciju koja je ranije zapo-čela u saradnji sa Dnevnim avazom na području Mostara gdje su za ovu opšinu isporučili zajedno sa Crvenim Križem Mosta-ra 200 paketa najugroženijim područjima.

Ovaj put su u saradnji sa Televizijom BN, koja je nesebično pomogla svojim angažmanom, obezbijedili da 200 paketa u ko-jima su osnovne životne namirnice i higijenski proizvodi dođu u prave ruke i tako direktno pomognu ljudima koji su zbog ve-likih snježnih padavina bili odsječeni od ostatka zemlje.

U pitanju su bile opštine Kalinovik, Bileća, Nevesinje, Berkovi-ći i Foča gdje su sa lokalnim štabovima Civilne zaštite podijelili pakete pomoći.

Također, u saradnji sa uredništvom Glasa Srpske i apelom za po-moć koji je upućen sa područja Kneževa, na to područje je po-slano 20 paketa hrane i higijenskih potrepština za najugroženije.



trendovitrendovi

DiZAjN PAkOVANjA i kiNESkA GODiNA VODENOG ZMAjA

Od nekadašnjeg zanemarljivog pratioca advertisinga, uloga i važnost ambalaže na tržištu su značajno porasli

Prema kineskom horoskopu, 2012. je godina Vodenog Zmaja, simbola sreće u kineskoj astrologiji, koja dolazi jednom u 60 godina i donosi četiri blagoslova Istoka: bogatstvo, vrlinu, harmoniju i dugovječnost. Čini mi se prikladnim da ova četiri blagoslova iskoristim kao

vodič kroz analizu onoga što bi, po mom mišljenju, trebalo da bude trend u dizajniranju ambalaže u 2012.

BogatstvoŠto se uzburkanih ekonomskih voda tiče, svi se, naravno, na-damo da će 2012. donijeti stabilnost na fi nansijskom tržištu, ali kada govorimo o ambalaži, možda pojam ‘bogatstvo’ možemo defi nisati kao ‘vrijednost’. Nema prostora sumnji da se, u pro-tekloj deceniji, ‘vrijednost’ ambalaže izrazito povećala. Od ne-kadašnjeg zanemarljivog pratioca advertisinga, uloga i važnost ambalaže na tržištu su značajno porasli. Jedan od katalizatora ove promjene svakako je rast među trgovcima, koji su, vreme-nom, postali dominantni u gotovo svakoj gradskoj sredini širom svijeta. Blizina prodajnih mjesta i svakodnevna komu-nikacija sa potrošačima do-nijeli su ambalaži veoma važnu ulogu u procesu odlučivanja prilikom kupovine robne marke. Poznato nam je još od se-damdesetih godina da se dvije trećine odluka o izboru robne marke donose na licu mjesta, u radnji, ali danas, sa porastom broja prodajnih mjesta, ambalaža i dizajn ambalaže za mnoge proizvode igraju ključnu ulogu u prepoznavanju brenda, a samim tim i njegove ‘vrijednosti’. I trgovci su ovoga svjesni.

Potrošači često ambalažu identifi kuju sa proizvodom zato što samo pakovanje doživljavaju kao zaštitu i prijatelja od povje-renja, tako stvarajući jaku i direktnu vezu između brenda i njih

Autor: rowland Heming,osnivač, PkG

samih. Ipak, kad vidim koliko su vodeći proizvođači zanemarili vrijednost ambalaže u marketing miksu, što za posljedicu ima lošiji kvalitet dizajna ambalaže i komunikacije, počinjem da se pitam da li ćemo, ukoliko u 2012. ne bude stvarne potrebe za promjenom pristupa industriji ambalaže i njenom dizajnu, na kraju imati koristi od zmajevog blagoslova za bogatstvo.

Naravno, ja ne kažem da nema sjajnih rješenja, ali posjeta su-permarketima u današnje vrijeme u većini slučajeva donosi razočaranje. Ja vjerujem da je problem u tome što su vodeći proizvođači izgubili iz vida koliko je bitna komunikacija am-balaže i potrošača; oni su odlučili da ambalažu radije podvedu pod čist trošak nego pod ‘vrijednost’, i uzeli na sebe pravo da dizajniranje ambalaže izmjeste iz odjeljenja za marketing (gdje pripada) u odjeljenje za prodaju, čiji interes nije komunikacija brenda i brendirane ambalaže sa potrošačima, već što jeftinija izrada iste.

Pretpostavljam da će vodeći brendovi reći ‘prolazi sve što ra-dimo, prodaja raste, a smanjenjem troškova raste i vrijednost akcija’. Ali, sačekajte malo! Pogledajmo malo dalje od godišnjih izvještaja. Tako ćemo steći jasniju sliku šta se zapravo dešava.

Vidjet ćemo da je u posljednjih 60 godi-na prisustvo privatnih robnih marki na tržištu poraslo na 50 posto, u prosjeku.

Gotovo ni iz čega. Ovo znači da je za brendove 50 posto tržišta izgubljeno. To znači da je nešto očigledno pogrešno sa trenutnom stra-tegijom, i zaključak je da, ukoliko se vo-

deći brend razvio u ovom peri-odu, to se moralo desiti na račun drugih

brendova (ili ‘gutanjem’ drugih brendova)…zato što bilo kakav rast zasigurno nikad nije na račun trgovaca!

Jedna stara poslovica glasi “ne možeš suditi o knjizi po omotu”, ali u svijetu brendiranja važi suprotno, ‘omot’ ili ambalaža je ono što pozicionira, promoviše i opisuje proizvod, i zbog čega se potrošač ‘zaljubljuje’ u proizvod. Vjerujem da se ova činjeni-ca gubi iz vida zbog prividne ekonomije koja će u nekom tre-

Zanimljiva 2012.

ambalaže na tržištu su značajno porasli. Jedan od katalizatora ove promjene svakako je rast među trgovcima, koji su, vreme-nom, postali dominantni u gotovo svakoj gradskoj sredini širom svijeta. Blizina prodajnih mjesta i svakodnevna komu-nikacija sa potrošačima do-nijeli su ambalaži veoma važnu ulogu u procesu odlučivanja prilikom kupovine robne marke. Poznato nam je još od se-damdesetih godina da se dvije trećine odluka o izboru robne marke donose na licu mjesta, u radnji, ali danas, sa

izvještaja. Tako ćemo steći jasniju sliku šta se zapravo dešava. Vidjet ćemo da je u posljednjih 60 godi-na prisustvo privatnih robnih marki na tržištu poraslo na 50 posto, u prosjeku.

Gotovo ni iz čega. Ovo znači da je za brendove 50 posto tržišta izgubljeno. To znači da je nešto očigledno pogrešno sa trenutnom stra-tegijom, i zaključak je da, ukoliko se vo-

deći brend razvio u ovom peri-odu, to se moralo desiti na račun drugih

brendova (ili ‘gutanjem’ drugih brendova)…zato što bilo kakav


nutku povrijediti proizvođače tamo gdje najmanje žele, a to je gubitak lojalnosti, a samim tim i pad prodaje. Ukoliko se nešto radikalno ne promijeni, moja prognoza je da će se u 2012. na-staviti trend slabljenja brendova i rasta privatnih robnih marki. Jasno je da je došao trenutak da se bogatstvo uvećava dodava-njem ‘vrijednosti’.

VrlinaVrline koje potrošači traže su jednostavnost i iskrenost udružene sa moralnim prin-cipima. Kada je riječ o amba-laži, vrline se mogu definisati na nekoliko različitih načina.

Počnimo od globalizacije. Iz ovog ugla, jasno je da velikim

proizvođačima globalno pozicioniranje i ‘jedan’ dizajn nude mogućnost izvanrednog ekonomskog spektra i konkurentnosti na tržištu. Međutim, iako ima nekih brendova kojima ovo po-lazi za rukom, drugima to i nije lako, zato što, na kraju krajeva, ‘ne postoji nešto što se zove globalni potrošač’.

Ovo me dovodi do zaključka da će potrošači u 2012., izmučeni ekonomskom neizvjesnošću posljednjih godina, tražiti brendo-ve kojima vjeruju, brendove koji govore njihov jezik, i koji im se obraćaju direktno i iskreno.

Vrlina se, naravno, može definisati kao moralna odgovornost, i ja vjerujem da je ovo primjenjivo u svijetu dizajniranja amba-laže. Prirodno je da sam, kao profesionalac u struci, svjestan da su mnogi proizvođači spremni na smio pokušaj da naprave ambalažu koja odgovara potrebama naše okoline sklone pro-mjenama, i postoji dosta inicijativa da se uštedi i reciklira gdje god je moguće. Enormne svote se ulažu u gradnju objekata koji omogućavaju recikliranje i redistribuciju sirovina. Ali istina je da je to još uvijek skupa opcija čiju je efiksanost teško izmjeri-ti. Vjerujem da kozmetički pristupi kao što su podaci o emisiji ugljen-dioksida (koji su često nejasni), poluistine, dezinforma-cije ili druge ‘zelene’ inicijative ne čine ništa za djelatnost, niti za rast povjerenja u brend. Ono što nam je potrebno u 2012. je iskreno obraćanje potrošačima. Vrijeme je da iskoračimo i kažemo šta smo u stanju da uradimo, a šta ne, i da skupimo hrabrosti da, kada je potrebno, priznamo da nešto ne znamo.

HarmonijaJedan od načina na koji se harmonija može promovisati u in-dustriji ambalaže u 2012. je da ključni igrači prestanu sa me-đusobnim sukobima i poziranjem, i da zajedničkim snagama dođu do novih rješenja. Individualnim igračima je uvijek bilo najlakše da se izdvoje i krivicu prebacuju na druge. Problem

je što do sad zaista nije bilo dovoljno kvalitet-nog dijaloga između relevantnih sektora u industriji. Zato vjeru-jem da će trgovinske asocijacije imati veliku ulogu u 2012. da se na različite načine pribli-že trgovinskoj stvar-nosti individualnih

igrača. Stimulisanjem dijaloga i dijeljenjem znanja i iskusta-va, i industrija i čitavo društvo može izvući neku korist iz no-vih, kreativih pristupa i rješe-nja. U svijetu u kom se više od 33 posto proizvedene hrane baca, ambalaža ima šansu da proizvodnju hrane i uklanja-nje otpada oslobodi negativnih konotacija.

DugovječnostPrirodno je da se brendovi na-daju dugovječnosti, ali šta to znači? Za brendove to znači građenje dugoročne veze sa potro-šačima, izgradnju povjerenja, dosljednu komunikaciju i dosljed-no iskustvo sa proizvodom. Problem je u tome što je sve ono što su brendovi imali za sebe u prošlosti sada dosta neupečatljivo, sve boje i zaštitni znaci su postali opći i često korišteni od strane privatnih robnih marki. Šta onda jedan brend može da uradi?

Moje mišljenje je da brendovi, ukoliko žele dugovječnost, dvije stvari moraju da urade kako treba. Prije svega treba da shvate da je proizvod, iako od ključne važnosti, na kraju krajeva samo proizvod koji skoro svako može da imitira ili kopira. Dakle, ako brend želi dugovječnost, mora da obrati pažnju ne samo na kvalitet proizvoda, već i na dosljednost i promovisanje svog vizuelnog identiteta. Kažem ‘promovisanje’, jer se ne radi samo o stavljanju loga ili krivudave linije na ambalažu, već i o korište-nju ovih elemenata u svim dijelovima integrisane promotivne kampanje.

Baš zato što su privatne robne marke prihvatile sredstva komu-nikacije (koja koriste) brendovi, jasno je da brendovi, ukoliko žele da opstanu u 2012., moraju primijeniti drugu strategiju. Moraju da budu inovativni i bore se sredstvima koja njihova konkurencija ne može da koristi. Iz ovog razloga je vizuelni kapital brenda važan, i brendovima su potrebni dizajneri koji mogu graditi njihov jedinstveni vizuelni identitet koji definiše, pozicionira, i predstavlja brend uz pomoć elemenata koji se ne mogu kopirati, tako čuvajući povjerenje potrošača i gradeći že-ljenu dugovječnost. ■

Rowland Heming se već 40 godina bavi dizajniran-jem brendova i ambalaže na međunarodnom tržištu. Započevši svoju karijeru u nekoliko međunarodnih diza-jnerskih studija, pokrenuo je svoj dizajn studio Pine-apple Design SA 1978. u Briselu. Neki od klijenata ovog studija su bile internacionalne kompanije kao što su Procter&Gamble, Unilever, Nestlé, Kraft, Pepsi Lipton, Coca-Cola, i druge. Roland Heming je također suosnivač i nekadašnji predsjednik EPDA (European Package De-sign Association), i održava predavanja na temu diza-jniranja ambalaže širom Europe. Danas se nalazi na čelu kompanije Rowland Heming-PKG.

O autoru:


na mjestu događaja

iNStOrE PrEDLAžE NEkE OD VODEćiH SAjMOVA u rEGiONu i SVijEtu:

HrANA i PićE

tea & Coffee World Cup Europe Exhibition & ConferenceDatum: 25.-27. martMjesto: Reed Messe Wien, Beč, AustrijaTea & Coffee World Cup Europe Exhibi-tion & Conference je trodnevni sajam čaja i proizvoda od kafe. Mjesto gdje se susreću distributeri, prodavači, proizviđači i dobav-ljači u ovim kategorijama. Sajam omogućava jedinstvenu priliku upoznavanja klijenata iz cijelog svijeta.

Natural & Organic Products EuropeDatum: 01.-02. aprilMjesto: Olympia Exhibition Centre, London, Velika BritanijaNatural & Organic Products Europe je naj-veći britanski sajam za industrija prirodne i organske hrane. Zadnjih 13 godina hiljade kompanija iz cijelog svijeta predstavljaju svoje distributivne mreže i prodavce sa po-dručja Britanije i ostatka Europe. Ukoliko želite da se predstavite na tržištu ogromnog britanskog tržišta organske hrane, ovaj do-gađaj je stvoren za vas.

international Forum of Food industry & PackagingDatum: 03.-05. aprilMjesto: Kiev Expo Plaza Exhibition Center, Kijev, UkrajinaFood Industry Expo je pravo mjesto gdje možete predstaviti svoje proizvode, opremu ili tehnologije, upoznati se sa trendovima na tržištu hrane, ostvariti nove kontakte i učvr-stiti stare.

Siberian BeerDatum: 19.-21. aprilMjesto: Novosibirsk World Trade Center, Novosibirsk, RusijaSiberian Beer okuplja proizvođače piva iz cijelog svijeta gdje izlažu svoje proizvode kupcima i distributerima, te predstavljaju njihove kvalitete i različitost ukusa piva.

Wine & DelicaciesDatum: 25.-27. aprilMjesto: Prague Exhibition Grounds, Prag, Češka RepublikaWine & Delicacies je jedini češki internaci-onalni sajam vina, piva i žestokih pića. Wine & Spirits-Prague privlači veći broj posetila-ca nego bilo koji sajam ovog tipa na tržištu Češke.

European Seafood ExpositionDatum: 24.-26. aprilMjesto: Brussels Exhibition Centre, Brisel, BelgijaESE pruža mogućnost susreta sa starim i sa novim klijentima. Vaše prisustvo na ovom sajmu je zapravo najvažnija investicija za ci-jelu godinu i jedinstven je događaj u industiji morske hrane.

MEDiji i ADVErtAjZiNG

Ad-tech San FranciscoDatum: 02.-04. aprilMjesto: Moscone Convention Center, San Francisco, SADAd-Tech San Francisco okuplja brand sa-vjetnike, agencije, portale, online izdavače i internet provajdere. Ad:tech omogućava upoznavanje sa novim tehnologijama i ot-kriva koliko se velika imena u biznisu koriste internetom i koliko i na koji način ulažu u digitalne tehnologije.

Design & AdvertisingDatum: 10.-13. aprilMjesto: Central House of Artists, Moskva, RusijaSajam organizuje Expo-Park Exhibition Projects JSC. Cilj sajma je predstaviti nove ideje, tehnologije i materijale, te najbolje proizvode i usluge ove industrije.

kOMPjutEri i it

Strategie ClientsDatum: 03.-05. aprilMjesto: Paris Porte de Versailles, Pariz, FrancuskaStrategie Clients je specijalizirani sajam IT i komunikacijskih tehnologija, kompjuter-skog hardwera i softwera i internet usluga. Organizator je Tarsus Group Plc.

international iCt ExpoDatum: 13.-16. aprilMjesto: Hong Kong Convention & Exhibition Centre, Hong Kong, KinaInternational ICT Expo sajam je koji oku-plja kupce i poslovne partnere. Prilika je to za susret sa proizvođačima, partnerima i dis-tibuterima iz cijelog svijeta.

internet World-ukDatum: 24.-26. aprilMjesto: Earls Court Exhibition Centre, London, Velika BritanijaInternet World-UK je događaj sa pet izlož-benih salona za promociju marketing i in-ternet biznisa. Na jednom mjestu okupit će se 300 provajdera a sajam će posjetiti 12,000 posjetilaca. Sajam je posvećen e-trgovini, uključuje seminare, forume, konferencije i druge aktivnosti.

AMBALAžA

Pack FairDatum: 03.-05. aprilMjesto: Kiev Expo Plaza Exhibition Center, Kijev, UkrajinaPack Fair je sajam gdje se okupljaju struč-njaci iz svih branši u industriji ambalaže. Sa-jam je prilika za upoznavnje sa novim tehno-logijama u proizvodnji, materijale i opremu u ovoj industiji.

EmpackDatum: 04.-05. aprilMjesto: Brabanthallen, S-Hertogenbosch, Noord-Brabant, HolandijaEmpack Expo - Brussels je osmišljen kao prodajna platforma u industriji ambalaže. Ovaj dinamični sajam je mjesto gdje posjeti-oci mogu otkriti najnovije trendove i inova-cije u ovoj industriji.

Pack & Emballage OresundDatum: 18.-19. aprilMjesto: Baltiska Hallen, Malmo, Skane Lan, ŠvedskaPack & Emballage je nedvojbeno najvažnije mjesto susreta u industriji ambalaže na po-dručju Švedske i Danske u 2012. godini. Or-ganizator sajama je EasyFairs SA/NV. Sajam je prilika da stručnjaci prikažu efikasnost i operativnost mašina i sistema koji se koriste u industriji ambalaže.

Verpackung SudDatum: 24.-25. aprilMjesto: Messe Sinsheim, Sinsheim, NemačkaVerpackung Sud je sajam mašina, materijala i prateće tehnologije za proizvodnju amba-laže. Na jednom mjestu okuplja stručnjake i potencijalne kupce iz cijelog svijeta.

LOGiStikA

LogiMAtDatum: 13.-15. aprilMjesto: Stuttgart Neue Messe, Stuttgart, Baden-Wurttemberg, NjemačkaLogimat Expo je sajam koji prezentira rje-šenja za povećanje efikasnosti kompjuterski kontrolisanih procesa distribucije. Pruža kompletan pregled tržišta svih procesa koji se tiču logistike.

MESO i MOrSkA HrANA

Poultry & Livestock Middle East ExhibitionDatum: 02.-04. aprilMjesto: Dubai International Convention & Exhibition Centre, Dubai, UAEThe Middle East Poultry & Livestock Exhi-bition je jedan od najvećih sajmova u indu-striji proizvoda od masa peradi.


Lakši put do AfrikePod kupolama Beogradskog sajma od 9. do 12. februara održan je prvi Foodrex - Sajam hrane i pića, realizovan po uzoru na jedan od najvećih svjetskih sajmova, kelnsku Anugu. Okupivši više od 120 profesionalnih inostranih kupaca iz 15 zemalja, na ovoj međunarodnoj manife-staciji predstavljeno je više od 70 srpskih kompanija sa oko 100 domaćih prehram-

brenih brendova. Neki od izlagača bili su: Jaffa, Delta Agrar, Aleva, Knjaz Miloš, Agroživ, Banini, Neoplanta, Foodland, Vitamin Horgoš, Victoria Group, kao i dvadesetak članica Privredne komore Beograda.

Posebna pažnja sajma je bila posvećena tržištima na kojima srpski proizvođači nisu značajno zastupljeni, a to se, prije svega, odnosi na tržišta Afrike i Bliskog Istoka, ali i na tržišta Europske unije. Tako su ovaj događaj posjetili gosti iz Alžira, Tunisa, Egipta, Sudana, Nigerije, Demokratske Republike Konga, Ango-le, Libana, Iraka, Kuvajta, Irana, Turske, Grčke, Bugarske, Italije, Španije, Francu-ske, Austrije, Češke i Njemačke.

Da je ovaj sajam bio dobra šansa Srbiji da prikaže profesionalnim kupcima da ima dobru hranu i piće, smatra i ministar tr-govine Dušan Petrović, koji je prilikom

Uz podršku organizatora Foodrex-a, posljednji dan održavanja ove mani-festacije upriličena je humanitarna akcija prikupljanja i darivanja preh-rambenih proizvoda svih izlagača na sajmu. Donacija je namjenjena Centru za zaštitu odojčadi, djece i omladine u Beogradu - Domu ‘Moše Pijade’ i Svratištu za djecu.

AmbienteFair Frankfurt

Odlična prilika za srpske proizvođačeAmbienteFair Frankfurt je najveći eu-ropski sajam kućnog nameštaja, dekora, posuđa i poklona, na kom se svakog fe-bruara predstave najnoviji trendovi, ma-terijali i dizajn ove vrste robe široke po-trošnje. Bez obzira na krizu, ovogodišnji je, kažu organizatori, bio posećeniji nego prethodnih godina, i u svojih 18 hala od 10. do 14. februara ugostio više od 4.500 izlagača i oko 145.000 proizvođača, uvo-znika, trgovaca i trgovačkih lanaca iz ci-jelog svijeta.

Proizvođač posuđa Metalac Holding iz Gornjeg Milanovca jedina je srpska firma koja je na sajmu i ove godine predstavila svoj obogaćen emajlirani i aluminijumski

program, sa više od 20 dekora i širokom paletom boja. U Srbiju su se vratili sa no-vim mogućnostima za proširenje tržišta, od Amerike do Dalekog Istoka. Uvozni-ci se sve više okreću robi proizvedenoj u Europi, i to je, kažu iz Metalca, i njihovo najinteresantnije zapažanje sa ovogodiš-njeg sajma. “Ovo je velika šansa za europske proizvođače. Troškovi proizvodnje i transporta robe iz Kine drastično su porasli, roba sve više gubi na inovativnosti i kvalitetu, a na ispo-ruku se čeka i po osam mjeseci. Mnoge firme, koje su ranijih godina svoju proizvodnju pot-puno izmjestile u Kinu, sada je vraćaju na do-maći teren. Ovo je odlična prilika i za srpske proizvođače, koji mogu da ponude kvalitetnu izradu i zanimljiv dizajn po konkurentnim cijenama”, poručuju iz Metalca. Sajam nije otvoren za potrošače i ne nudi mogućnost kupovine uzoraka. Sljedeće godine, biće održan od 15. do 19. februara.

otvaranja izjavio: “Srbija može da ostvari dobru saradnju u oblasti poljoprivrede i pre-hrambene industrije sa afričkim i zemljama Bliskog Istoka sa kojima ima veliko istorij-sko prijateljstvo. Veliki broj farmera u Sr-biji teško radi i proizvodi dobre sirovine, a sposobni i preduzimljivi ljudi ih prerađuju u vrhunske prehrambene proizvode”. Ta-kođer, on je naglasio da Srbija trenutno većinu svog agrarnog izvoza plasira u zemlje EU i da je neophodno osvajati i nova tržišta.

NA BEOGrADSkOM SAjMu ODržAN PrVi FOODrEx

Ljubljanski Gast Expo i icecream

Sajam ukusa bio je ukusanOd 12. do 15. februara na ljubljanskem Privrednom sajmištu (Gospodarskem razstavišču) protekao je najveći sajam gastronomije, pića, kafe, slastičarstva, pekarstva i ugostiteljsko-hotelske opre-me Gast Expo & Icecream: 6. međuna-rodni stručni sajam ukusa, hrane i pića u Sloveniji na kojem je izlagalo više od 35 domaćih i stranih izlagača. Posjetilo ga je skoro 15.000 posjetioca što je dosta obzirom da je ulaznica koštala 12 eura. Svi posjetioci su se za taj iznos mogli i najesti i zasladiti na brojnim pultovima. Istovremeno je bilo organizovano i dru-go po redu prvenstvo Slovenije u izradi sladoleda, a pobjednica je bila slastičar-na Rustika iz Celja. Na drugo mestu se plasirao Metuljček iz Jesenica, a na treće Pingo iz Šentilja. Uz njih u finale su se plasirali i Kava bar Hamurabi, Krem-ko iz Maribora te Sladka jama iz Celja.

Na takmičenje mogli su se prijaviti svi slastičari i sladoledžije koji imaju vlastiti lokal za proizvodnju sladoleda u Sloveniji te svaki lokal koji ima vlastiti proizvod. Takmičari su imali iste uslove te su svoje sladolede proizvodili na najmodernijoj mašini, a njihove proizvode su poslije a i prije takmičenja bez obzira na hladnoću konzumirali svi posjetioci koji bi takav praznik za sladokusce voljeli imati i na proljeće.


vjerovali ili neKrajem 2011. godine 30 posto svijeta je optimistično po pitanju ekonomskog prosperiteta u 2012. (studija WIN-Gallup Internationala)

testiranje kondomaŠvedska filijala Durexa, naj-većeg svjetskog proizvođača kondoma, objavila je konkurs kojim se traži hiljadu Šveđana i Šveđanki radi testiranja proi-zvoda kompanije. U oglasu su naveli sljedeće: “Nudimo flek-sibilno radno vrijeme i težak rad koji, međutim, nudi veliko zado-voljstvo. Za posao nije potrebno nikakvo radno odijelo, čak ni bilo kakva priprema. A to možete uraditi kada se vama hoće – ali bolje je tako da ne bude prerano“. Da nije riječ o šali i da će oda-brani kandidati zaista ozbiljno

Lizalice za trudniceNjemačka babica Stephanie Heintzeler osmislila je lizali-ce koje bi ubuduće mogle da olakšaju trudničke dane budu-ćim majkama. Poznato je da većina trudnica pati od muč-nine, a vrlo često su i osjet-ljive na mnogobrojne mirise. Trudničke lizalice napravlje-ne su na bazi eteričnih ulja i neobrađenog šećera, u sedam

Hrana iz kontejnera u inatKao bunt protiv mentaliteta industrijskih zemalja u kojima se u smeće baca previše hra-ne, aktivisti po kontejnerima supermarketa, traže ono što je još jestivo. Jedna od njih je Stephenie Klotz, koja lako na-lazi hranu koja je još ispravna. “Muka mi je od logike koja ovdje

Pripremila: Milica Petrović

Dan čokoladeIako će vam pravi ljubitelji čokolade reći da je za njih svaki dan – pravi dan za uživanje u ovoj poslastici, u pojedinim dijelovima svijeta posebno se slavi 9. februar, kao Dan čokolade, dok se u ostalim ovaj hedonistički praznik proslavlja u okto-bru. Prvi zapis o upotrebi čokolade potiče iz oko 1.100 godina p.n.e, prema nala-zima arheologa iz novem-bra 2007., koji su dokaze o gajenju kakaa pronašli u mjestu Puerto Eskondidu u Hondurasu. Civilizaci-je Maja i Asteka sprema-le su čokoladna pića pod imenom Xocoatl, što znači ‘gorka voda’. Ovom piću su dodavali arome vanile i čili papričica. Stara meksička legenda govori da je čokola-da bila piće bogova u raju, a da su ljudima kao blagoslov dali sjeme drveta kakaa. Asteci su u znak zahvalno-sti svake godine prinosili ljudsku žrtvu, a posljednji obrok žrtvovanog bio je kakao. Vijekovima kasnije, od ovog pića Europljani su

napravili poslasticu. Intere-santno je da kada je sa svojih putovanja po Južnoj Americi Christopher Columbus na španski dvor donio sjeme kakaa, ono tada nije pobu-dilo nikakvo zanimanje. Inače, čokolada kakvu danas poznajemo, nastala je 1828. zahvaljujući Holanđaninu J. Van Houtenu, koji je paten-tirao hidrauličnu presu za drobljenje zrna kakaa, kako bi nastao kakao prah. Nje-gov pronalazak unaprijeđen je kada je Englez Joseph Fry 1847. takav prah pomiješao sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem. Ono što je uglavnom svima poznato o čokoladi, jeste i to da je do-bila epitet afrodizijaka i da ju je koristio čuveni Kazanova. Također, zrno kakaa se ne-kad upotrebljavalo i kao no-vac, pa se u 17. vijeku za 200 zrna mogao kupiti ćuran, a dnevnica stražara je iznosila 100 zrna. Tokom Drugog svjetskog rata, američka vla-da je primijetila važnu ulogu čokolade za vojne snage, pa je tako čokolada postala oba-vezan dio vojnog ‘lunch’ pa-keta, a i sastavni je dio hrane astronauta u svemiru.

prionuti na posao, upozorio je član uprave Durexa Claus Albertsen: “Iako se kampanja vodi u šaljivom tonu, projekat je sasvim ozbiljan i neophodan u ovom biznisu!“

različitih ukusa poput maline, mente, limuna i slično. Osim što su praktične tokom trud-noće, proizvođači naglašavaju kako su idealne i tokom po-rođaja kada trudnicama ne-dostaje energije. “Žene najzad imaju mogućnost da se u isto vrijeme rješe mučnine i obno-ve energiju. Iz ličnog iskustva znam kako ove lizalice pomažu mojim pacijentkinjama, jer spre-čavaju i otklanjaju mučninu za nekoliko sekundi”, objasnila je njihova kreatorka.

vlada. Kapitalizam proizvodi pre-više i zato se previše toga baca u smeće. U zemljama iz kojih dolaze namirnice zapravo vlada velika nestašica hrane, a ovde završava u kanti za smeće”, kaže Klotz. Ona ne nalazi u smeću samo voće i povrće, već i tjesteninu, jogurt i ogromne količine hljeba. Inače, samo u Europi godišnje u otpa-du završi oko 90 miliona tona hrane.


vjerovali ili ne

Milkšejk sa ukusom slanineAmerikanci su osmislili novi specijalitet, koji je neobičan spoj slatkog i slanog, milkšejk sa ukusom slanine ili Shake Bacon. Ovaj ‘slatkiš’ lansirao je lanac restorana brze hrane ‘Jack in the Box’. Prema pi-sanju Hafi ngton posta, novi mliječni proizvod ima 1.081 kaloriju, a sastoji se od slado-leda od vanile i sirupa slanine,

roman na rolni toalet papiraNa sajtu ‘eBay’ se obično može naći široka paleta po-nude svakojakih proizvoda, a jedan Amerikanac ju je ne-

Vino za majmune Majmuni u zoološkom vrtu u Karagandi, u centralnom dijelu Kazahstana znaju šta valja! Naime, od kad je za-vladao talas hladnoće, gdje, trenutno ima minus 33 ste-pena, životinje svakog dana piju toplo vino da bi se za-grijale i, kako je izjavila Sve-tlana Pilijuk, zvaničnica zoo vrta, u tome izgleda i uživa-ju. “U našem zoološkom vrtu dajemo vino majmunima, jer

FOtO-VijESt

Prva dama Amerike Michelle Obama je tokom dvodnevne posjete južnoj Kaliforniji obišla mjesto gdje će se, u skorijoj budućnosti, naći Northgate Gonzales Market, prvi u nizu nekoliko planiranih marketa i drugih malopro-dajnih objekata koji će u zapostavljenim krajevima Englewooda u Kaliforniji po-nuditi zdravu hranu i svježe proizvode. Iz državno-privatnog fonda California FreshWorks, vrijednog 264 miliona dolara, do sada je izdvojeno više od 20 miliona dolara za fi nansiranje prva tri Northgate projekta. Michelle Obama je prije dve godine predstavila svoju Let’s Move! (Pokrenimo se!) inicijati-vu, koja za cilj ima rješavanje problema izražene gojaznosti kod djece.

sa prelivom od slatke pavla-ke i kandiranom višnjom kao ukrasom. Ako je sudeći po re-akcijama onih koji su probali ovu ‘poslasticu’: “Užasno”, “Bljutavo”, “Nesvarljivo”, ne piše mu se lijepa budućnost.

ih to zimi štiti od virusnih in-fekcija respiratornog sistema. Oni sa zadovoljstvom piju al-koholna pića, čak se može reći da vole alkohol”, izjavila je Pilijukova. Također, ona je napomenula da se alkohol ne daje ženkama koje čeka-ju prinovu, niti mladuncima. Kako je još objasnila, zoo vrt daje majmunima vrlo za-slađeno vino: “Pripremamo napitak tako što fl ašu crvenog vina ‘kagor’ pomiješamo sa ko-madićima voća, meda, limuna i šećerom”.

davno učinio još bogatijom i neobičnijom. Naime, on je čuveni roman Herman Mel-villea ‘Moby Dick’ na ovom sajtu ponudio na prodaju, ali u malo drugačijem ‘obliku’. On je cijelo djelo ispisao na rolni toalet papira, a njegova početna cijena je 775 eura. Amerikanac je ovo ‘remek djelo na celulozi’ ispisao na nagovor prijatelja. “Sa prijate-ljem sam vodio raspravu o tome da bi na toalet papiru trebalo is-pisivati uputstva za upotrebu za neke ljude. On je tvrdio da neću uspjeti to da uradim, ali eto, ro-man je tu - na rolni”, objasnio je ‘pisac’. Inače, ‘Moby Dick’, roman iz 1851. godine, stao je na četiri i po rolne dvoslojnog toalet papira.

Nove jestive sorteNedavno održani poljopri-vredni sajam Arava u Izraelu iznjedrio je nekoliko novih, neobičnih jestivih sorti. Tako su izraelski farmeri predstavi-li crni paradajz, koji je nazvan ‘Crna galaksija’, a razvili su ga stručnjaci hortikulture kom-panije Technological Seeds DM, koji tvrde da je njegova tamna boja rezultat posebnog pigmenta koji potiče od bo-rovnice. Pigment je osjetljiv na svjetlost, pa je tako para-

dajz tamniji što je duže izlo-žen suncu. List Jediot Ahro-not piše da crni paradajz, koji je inače iznutra crven, sadrži visoku koncentraciju anti-oksidanata i vitamina C koji podstiču imunološki sistem i pomažu u sprečavanju raznih bolesti. Crni paradajz je pr-venstveno namijenjen luksu-znim hotelima, a u supermar-ketima bi trebalo da se pojavi tokom ove godine. Osim ove, na sajmu su među neobičnim sortama predstavljeni i crveni limun i ljubičasta mrkva.


svijet u brojkama

Januar je sedmi mjesec u nizu u kojem je primjećen rast cijena hrane, sudeći po izvještaju Ujedi-njenih nacija i Svjetske organiza-cije za poljoprivredu. Zalihe hra-

ne iz grupe osnovnih životnih namirnica su male, i njihove cijene će i dalje rasti. Taj trend će se nastaviti i to dok ne budu poznati rezultati ovogodišnje ljetne žetve.

“Neizvjesnost je novi faktor na tržištu koji uslovljava rast cijena i njihov pad nećemo osjetiti uskoro,” rekao je Abdolreza Abba-ssian, ekonomski stručnjak iz Organizaci-je za hranu i poljoprivredu pri Ujedinje-nim nacijama (F.A.O.) “Ljudi ne vjeruju prognozama o vremenu i kvaliteti žetve, tako da ćemo morati sačekati rezultate sa terena.”

U izvještaju ove organizacije postoje mnoge nepoznanice koje navode eks-perte na zaključak da će doći do situacije koju smo imali 2008. godine kada je za-bilježen strelovit rast cijena hrane, ali to se neće desiti u skorije vrijeme. Riža je malo jeftinija, a cijene mesa su stabilne. Međutim, globalna nesigurnost i inflaci-ja mogu dovesti do teže situacije od one koju smo zabilježili prije tri godine.

Pobune i demonstracije na Bliskom Isto-ku nisu direktno vezane za rast cijena hrane, ali to je zasigurno jedan od faktora koji pokreće i hrani proteste protiv vla-da u regionu. Egipat je bio samo jedna od mnogih zemalja koje su bile izložene pobunama koje su izazvane rastom cijena hrane u 2008. godini.

Najmanje 800 miliona ljudi suočeno je sa glađu ili nestašicom hrane (Europski parlament, 16.10.2011. – Svjetski dan hrane)

ALArMANtAN iZVEštAj OrGANiZACijE ZA HrANu i POLjOPriVrEDu ujEDiNjENiH NACijA

Rekordan nivoCijene hrane rastu tokom januara, a sve je to reakcija „klimavog“ tržišta na nepredvidljivo vrijeme i ograničene količine zaliha osnovnih životnih namirnica, kaže se u izvještaju ujedinjenih nacija.

Rast cijena izvozne hraneIndeks prikazuje ukupan rast cijena roba iz uvoza na tržištima širom svijeta u januaru, sedmi mjesec u nizu.

INDEKS MJESEČNOG RASTA CIJENA HRANE(2002-04=100)

*Prilagođani indeks cijena hrane je neprilagođeni indeks umanjen od strane Svjetske banke

250

200

150

100

50

'90 '95 '00 '05 '10

Neprilagođeno

Prilagođeno nivou in�acije*

Izvor: Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija


Indeks cijena Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama (F.A.O.) prati 55 namirnica za izvoz. Ci-jene ovih proizvoda porasle su za 3,4 po-sto, dostigavši tako u januaru najviši nivo od 1990. godine, otkad se ove kategorije i prate. Zemlje koje ne ovise o uvoznoj hrani osjetit će manje posljedice globalne nestabilnosti cijena. Međutim, očekuje se rast od 2-3 posto cijena hrane u SAD ove godine.

Četiri faktora su odlučujuća za formiranje rasta cijena: vrijeme, porast potražnje, manji prinosi i usjevi koji se prerađuju u biogoriva. Nepredvidivi vremenski uslovi koji se često pripisuju globalnim atmo-sferskim promjenama uništavaju pojedine usjeve. Velike kiše koje su pale u Australiji oštetile su usjeve pšenice i njihov kvalitet vrhunskog svele su na nivo stočne hrane. „Ova pojava dovela je do velike potražnje i rasta cijena američke pšenice, u tolikoj mjeri da su one dostigle rast od 100 posto, u odnosu na prošlu godinu“, izjavio je Abbassian i na-stavlja: „Jesenja žetva soje u SAD je bila jako loša, što je dovelo do toga da su njene zalihe najmanje u zadnjih 50 godina“.

Brokeri u SAD čekaju rezultate prerasp-odjele poljoprivrednih površina za uzgoj soje, kukuruza i pamuka, s obzirom da su cijene pamuka dostigle rekord.

Šećer je također dostigao najvišu cijenu u posljednjih 30 godina. Cijene žitarica su u porastu ali još nisu dostigle najviše cijene iz aprila 2008. godine. Ulje i masti su u porastu i u visini su nivoa iz 2008. Mlijeko je skuplje, ali cijene nisu dostigle svoju najvišu razinu koja je zabilježena u 2007. Čak i dobre vijesti koje stižu o plodonosnim kišama u Argentini i boga-toj žetvi u Africi nisu spriječile rast cijena hrane. “Cijene hrane nisu samo u porastu, već su i nepredvidljive i taj trend nastavit će se u budućnosti”, rekao je Ngozi Okonjo--Iweala iz Svjetske banke.

Promjene u ishrani širom svijeta koje su posljedica većih primanja, pogotovo u Kini i Indiji, znače i veću potražnju za mesom i kvalitenijim žitaricama. Proći će dosta vremena dok ovaj trend ne počne utjecati na globalne cijene, mada se po-sljedice već sada mogu predvidjeti.

Najbogatije zemlje su tokom 2009. god-ine obećale preko 20 milijardi dolara za pomoć poljoprivredi zemalja u razvo-ju, uključujući i 6 milijardi fondu za si-gurnost hrane u okviru Svjetske banke. Međutim, samo je 925 miliona dolara od obećanog iznosa uplaćeno, kazao je Okonjo-Iweala, zbog finansijskih proble-ma u zemljama-donatorima. To će imati velike posljedice, jer je milijarda ljudi na

svijetu već suočena sa hroničnom nestaši-com hrane.

Derek Headey, iz Internacionalnog istraživačkog instituta za hranu, istakao je da su tokom 2007. i 2008. godine mnoge afričke zemlje bile izložene teškom udaru cijena uvozne robe, kao i druge zemlje ši-rom svijet kao što su Afganistan, Pakistan i Ekvador.

Ali neke od najvećih i najsiromašnijih zemalja na svijetu doživjele su rapidan ekonomski rast i blagu inflaciju. Tako su Kina, Indija, Indonezija i Vijetnam, koji su inače izložene nesigurnosti vezanoj za nedostatak hrane u ovom periodu bile pošteđene ovih problema. “Primjetan je ekonomski rast u ovim zemljama, ali je in-flacija i dalje problem, tako da je moguće da će ova godina biti gora nego 2011., ukoliko cijene hrane ostanu visoke“, zaključio je Headey. ■


vox populi

Sandra Banjac, glavna i odgovorna urednica magazina Rejting

Da li odlazite u male ili velike vikend kupo-vine?

Mada su mi vikendi re-zervisani, svakako da ih volim i zbog nei-zbježnog vikend šopin-

ga. Obzirom na opseg posla kojim se bavim, imam veoma malo vremena za svakodnvnu kupovinu, tako da su te „ho-ruk“ varijante prisutne u mom životu već godinama.

Koje to trgovine posjećujete- trgo-vačke lance ili male radnje?Sve zavisi od godišnjeg doba. U zim-skom periodu kada je izuzetno hladno, moja se kupovina ograničava na jedan od mnogih trgovačkih centara, u kojem mogu da kupim sve, od igle do lokomo-tive, a povrh svega imam i rješenje par-kinga. Tokom toplijih dana rado proše-tam gradom, kada moju pažnju privuku gradski izlozi i male radnje.

Zašto ih birate- zbog blizine domu ili asortimana…Mjesto, odnosno udaljenost trgovačkog centra od mog doma ne igra nikakvu ulogu iz razloga što u kupovinu idem kako bih izabrala kvalitetnu stvar. Pravila za kupovinu nema.

Da li kupujete trgovačke marke (pri-vate label)? Rado ću kupiti i neku svima znanu tr-govačku marku, ali isto tako ne mora značiti da ću prilikom sljedeće kupovine kupiti taj isti artikl. Dakle, volim ekspe-rimentirati prilikom kupovine.

Da li postoji nešto što vam smeta u trgovinama u kojima kupujete?Jedino što mi može izuzetno zasmetati prilikom kupovine su beskrajne gužve zbog kojih sam bezbroj puta došla u si-tuaciju da probranu robu vratim na po-lice sa namjerom da u kupovinu dođem nekada kasnije.

Da li vam kupovina predstavlja užitak ili nužnu obavezu?Ukoliko se radi o nabavci hranjivih na-mirnica, naravno da kupujem iz obaveze, ali mi to ne predstavlja nikakav teret, čak što više uživam u kupovini takve vrste.

U korpi poznatih

Potkraj prošlog stoljeća posve-tio sam se u Filadelfiji ice-crem businessu. Međunarodna sa-obraćajna dozvola bješe do-voljna da mi slavna kompanija

Jack&Jill povjeri kamion marke ‘ševrolet’ i dva frižidera krcata sladoledom... To je kamion znan i iz filmova: krstari ulica-ma, temom iz ’Žaoke’, skreće pozornost stanovništva i pardonira ga svako ko ima barem pedeset centi, a rad je osvježiti se jednim od dvjesto vrsta sladoleda...

Ovaj pokušaj da se obogatim vjerovatno će još koji put ući u moje novinarsko tvorhestvo: kao u nekom ubrzanom kur-su kapitalizma uspio sam da bankrotiram, ali ne kao oni kojima je pošlo dobro, pa su posao proširili preko poželjne mjere, nego ću krahirati, a da prije nisam ni nakratko osjetio blagodet lične preduzi-mljivosti i desetosatnog svakodnevnog rada.

Na samom početku karijere ostao sam bio bez benzina. Autoput 95 North, ozbiljna džada sa više traka. Naravno da se nemio događaj odigrao na uzbrdici, ubrzanje sam izgubio tako naglo da ni-sam uspio ni da iz srednje trake skrenem desno ka žutoj traci, a gurati kamion pun sladoleda uzbrdo i držati volan nadilazilo je čak i moju ondašnju snagu. Kolegica Afroamerikanka koja se zatekla u pra-znom školskom autobusu pomogla mi je. Posadio sam je za volan, a ja sam pogurao iznajmljeni moj gruzovik i gotovo neta-knuti asortiman Jack&Jilla: ovim putem

joj još jednom zahvaljujem, a zahvalio bih i drugoj građanki do čije sam kuće, udaljene kilometar i po od puta, došao pješice.

Kućevlasnici sam se predstavio, pokazao joj kamion koji se belasao kao parus odi-nokii i pitao može li da mi pozajmi bocu benzina; kao dijete sam dobrovoljno učio kako da pomoću gumenog crijeva izvu-čem iz bureta rakiju i vino. S benzinom će to biti malo manje prijatno, ali mogu to. Baka kaže da pretakanje ne dolazi u obzir, neka se ja vratim da čuvam kamion, ona će na pumpu pa dolazi svojim koli-ma na lice mjesta. Rečeno-učinjeno. Eto dobrotvorke sa kanistrom (profesionalac kamiondžija nema ni to!), uspem gorivo, pitam šta sam dužan, u sebi nagađam ka-kav bit će rasplet: par galona košta ne-koliko dolara, dat ću joj dvadeset, i hvala joj opet do neba, ona će vjerovatno reći: „Ma hajte, molim vas, ne treba ništa, vidim ja da je taj vaš mantil, premda engleske proi-zvodnje, svojevremeno možda i skup, prilično sad već i ofucan, engleski vam je rudimenta-ran, ne treba ništa da platite!“

Benzin je, kaže, koštao tri dolara i dva-deset pet centi, dajem joj dvadeseticu i stavljam joj do znanja da ne bih nikakav kusur, ni da čuje kći Pensilvanije, mož-da i potomkinja kvekera: iz novčanika pedantno odbrojava šesnaest dolara i tri kvortera – moje je bilo da ti pomognem, to smo obavili i nema potrebe da bilo ko od nas bude na bilo kakvom novčanom dobitku ili gubitku!

Au, braćo američka, i vi sestro, kako ne-mate smisla za pretjerivanje! Niti dopu-štate meni da častim za uslugu i vađevinu iz nevolje, niti hoćete da svoje dobročin-stvo dodatno pozlatite nehajem prema novcu, nego mora sve da bude pod ko-nac! Ja sam se pitao samo kojoj ćemo se krajnosti prikloniti, a vi udariste srednjim putem, ni tamo ni ovamo!

Možda i zato razumijem našeg ministra koji se poslije molitvenog fruštuka na-šao u čudu i čak naglas pitao domaćine: „Kako to da vi koji slovite za svjetskog po-licajca, i mi koji dođemo kao neka vrsta ko-munalnog policajca na Balkanu, nikako da nađemo zajednički jezik!?”

Oni i mi

Piše: Ljubomir, živkov

Documents

Broj38(BiH)-p.60