Broj 6 Godina XXII. Zagreb 28. veljaèe 2017. SADRÝAJ · 2017. 4. 13. · Ţupanije #kultura697 za razdoblje od 2016. do 2026. godine. II. Strategija kulturnog razvoja Zagrebačke

AKTI ÝUPANIJSKE SKUPŠTINEZAGREBAÈKE ÝUPANIJE

1. Odluka o donošenju Strategije kulturnog razvojaZagrebaèke Þupanije #kultura 697.................... 3

� Strategija kulturnog razvoja Zagrebaèke Þupanije#kultura 697.................................................... 3

SADRÝAJ

Broj 6Godina XXII.

Zagreb28. veljaèe 2017.

Glasnik Zagrebaèke Þupanije sluÞbeno je glasilo Zagrebaèke Þupanije, opæina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opæe akte.

Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V.

Glavna urednica: Kristina Mikšaj, dipl. iur., ovlaštena za obavljanje poslova Proèelnice Struène sluÞbe Skupštine,tel.: 01/60-09-452, faks: 01/61-54-024

www.zagrebacka-zupanija.hr

Izvršni nakladnik i distributer: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6

Poštarina plaæena u pošti 10000 Zagreb

Broj 6/17 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 28. veljače 2017. Stranica 3

1 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pro-čišćeni tekst i 137/15), članka 24. Statuta Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst) i članka 64. Po-slovnika Ýupanijske skupštine Zagrebačke Ţupanije (“Glasnik Zagrebačke Ţupanije”, broj 26/09, 5/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), Ýupanijska skupština Zagre-bačke Ţupanije na 20. sjednici, odrŢanoj 23. veljače 2017. godine, donijela je

ODLuku O DONOšENju stRAtEGIjE kuLtuRNOG

RAZvOjA ZAGREbAčkE ÝuPANIjE #kuLtuRA697

I. Donosi se Strategija kulturnog razvoja Zagrebačke

Ţupanije #kultura697 za razdoblje od 2016. do 2026. godine.

II. Strategija kulturnog razvoja Zagrebačke Ţupanije

#kultura697 je sastavni dio ove Odluke.

III. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana

objave u “Glasniku Zagrebačke Ţupanije”.

KLASA: 021-04/17-01/01 URBROJ: 238/1-01-17-49 Zagreb, 23. veljače 2017.

PREDSJEDNIK ÝUPANIJSKE SKUPŠTINE DraŢen Bošnjaković, v. r.

�stRAtEGIjA

kuLtuRNOG RAZvOjA ZAGREbAčkE ÝuPANIjE #kuLtuRA697

2016. – 2026. Zagrebačka Ţupanija, Republika Hrvatska

ImpressumIzradiloveleučilište baltazar Zaprešić

Voditelj projektadr. sc. jadran Antolović

Grafičko oblikovanjeDamir vidaković

Fotografijeturistička zajednica Zagrebačke Ţupanije

#kultura697 u bROjkAMA

Zagrebačka Ţupanija– 3060 km2

– 697 naselja 317.642 stanovnika– više od 20 muzeja i galerija– 7 pučkih otvorenih učilišta– 2 centra za kulturu– 12 knjiŢnica i 2 bibliobusa– oko 290 udruga u kulturi i kreativnom poduzet-

ništvu– više od 850 poslovnih subjekata u kulturi i krea-

tivnom poduzetništvu

404 zaštićena kulturna dobra:– 16 kulturno-povijesnih cjelina i dva u postupku

upisa; – dvije ruralne cjeline; – 10 arheoloških nalazišta i zona; – 15 dvoraca i jedan u postupku upisa; – 23 kurije; – 49 zgrada; – 33 tradicijske kuće i okucnice, 11 starih školskih

zgrada; 125 sakralnih objekata; – jedan kulturni krajolik; – jedno područje s memorijalnim obiljeŢjima; – 101 pokretno kulturno dobro i 14 nematerijalnih

kulturnih dobara.

sADRÝAjSaŢetak

I. Uvod 1.1. Razlozi za donošenje Strategije kulturnog

razvoja 1.2. Ciljevi Strategije kulturnog razvoja Ýupanije 1.3. Metodologija izrade

II. Zagrebačka Ţupanija 2.1. Geografska obiljeŢja i administrativna podjela 2.2. Gradovi i općine Zagrebačke Ţupanije 2.2.1. Gradovi 2.2.2. Općine 2.3. Stanovništvo Ýupanije 2.3.1. Informatička pismenost stanovništva 2.3.2. Izdaci kućanstva za usluge u kulturi

III. Strateški dokumenti vaŢni za kulturni razvoj Ýupanije

3.1. Ýupanijska razvojna strategija Zagrebačke Ţupanije 2011.– 2013.

3.2. Strategija turističkog razvoja Zagrebačke Ţupanije 2015.–2025.

3.3. Prostorni plan Zagrebačke Ţupanije 3.4. Urbana aglomeracija Zagreb 3.5. Strategija razvoja informacijsko

komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke Ţupanije – Pametna Ţupanija

3.6. Europa 2020

AktI ÝuPANIjskE skuPštINE ZAGREbAčkE ÝuPANIjE

Stranica 4 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 28. veljače 2017. Broj 6/17

IV. Mapiranje kulture Ýupanije 4.1. NajvaŢniji nositelji kulturnog razvoja Ýupanije 4.1.1. Institucije kulture 4.1.2. Udruge u kulturi 4.1.3. Umjetničke organizacije 4.2. Produkcija u kulturi Ýupanije 4.2.1. Kulturni programi i događanja 4.2.2. Kultura na Internetu 4.3. Kulturna baština 4.3.1. Kulturno-povijesne cjeline 4.3.2. Etnografska baština 4.3.3. Sakralna baština – nepokretna i pokretna 4.3.4. Dvorci i kurije 4.3.5. Arheološka baština 4.3.6. Kulturni krajolik 4.4. Prirodna baština 4.4.1. Zaštićena područja 4.4.2. Bioraznolikost 4.4.3. Lokaliteti NATURA 2000 4.5. Kreativno poduzetništvo

V. Kulturne politike Ýupanije – ostvarene i planirane

5.1. Kulturne politike gradova i općina 5.2. Proračunska izdvajanja za kulturu 5.2.1. Ýupanije, općine i gradovi na razini Republike

Hrvatske 5.2.2. Izdvajanja iz proračuna Zagrebačke Ţupanije 5.2.3. Izdvajanja iz proračuna gradova Zagrebačke

Ţupanije 5.2.4. Izdvajanja iz proračuna općina Zagrebačke

Ţupanije

VI. PotraŢnja za kulturom i kulturnom produkcijom na prostoru Ýupanije

VII. SWOT analiza

VIII. Vizija i misija 8.1. Vizija 8.2. Misija

IX. Strateški ciljevi9.1. Unaprjeđenje kulturnog Ţivota svih 697

naselja Ýupanije 9.2. Poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva 9.3. Poticanje kreativnog poduzetništva 9.4. Očuvanje i revitalizacija kulturne baštine 9.5. Stvaranje uvjeta za daljnji razvoj kulturnog

turizma 9.6. Suradnja i partnerstva na nacionalnoj i

međunarodnoj razini

X. Strateški prioriteti i mjere 10.1. Uspostava platforme #kultura697 10.1.1. Kulturni kalendar Ýupanije 10.1.2. Kulturni barometar – upravljanje kvalitetom

kulturnih događanja 10.1.3. Burza kulture – mobilnost u korist publike 10.1.4. Povećanje dostupnosti kulturnih sadrŢaja 10.2. Poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva 10.2.1. Registar amaterizma 10.2.2. Novi prostori za kulturu

10.3. Poticanje kreativnog poduzetništva 10.3.1. Inkubator stvaralaštva i kreativnog

poduzetništva 10.3.2. Razvoj e-kulture 10.3.3. Novi prostori za kreativno poduzetništvo 10.4. Očuvanje kulturne i prirodne baštine 10.4.1. Smjernice/potencijal kulturno-povijesnih

cjelina 10.4.2. Smjernice/potencijal etnografske baštine 10.4.3. Smjernice/potencijal sakralne baštine 10.4.4. Smjernice/potencijal dvoraca i kurija 10.4.5. Smjernice/potencijal arheološke baštine 10.4.6. Smjernice/potencijal nematerijalne kulturne

baštine 10.5. Stvaranje uvjeta za razvoj kulturnog turizma i

branda Ýupanije 10.5.1. Kulturne rute – pričamo priče o Ýupaniji

XI. Kulturna politika i provedba Strategije 11.1. Provedba Strategije 11.2. Kriterij za vrednovanje razvojnih projekata 11.3. Tijela i postupak nadzora 11.4. Financijska izvedivost Strategije

XII. Dionici koji su aktivno sudjelovali na izradi Strategije

Popis slika Popis tablica Popis grafova

Rezultati ankete #kultura697

sAÝEtAkOsnovni su ciljevi ove Strategije unaprijediti kul-

turni Ţivot u svih 697 naselja Ýupanije, poticati krea-tivno poduzetništvo, umjetničko i kulturno stvaralašt vo, očuvati i revitalizirati kulturnu baštinu, stvarati uvjete za daljnji razvoj kulturnog turizma i branda Ýupanije te poticati suradnje i partnerstva u sek toru kulture na na-cionalnoj i međunarodnoj razini. Do ovih ciljeva došli smo na konzultativan i demokratičan način traŢeći po-vratnu informaciju od sta novnika Ýupanije, institucio-nalnih i izvaninstitucionalnih dionika u kulturi, tijela lokalne i Ţupanijske vlasti, obrazovnih institucija pa sve do široke lepeze poduzetnika, od turizma do kreativ-nog poduzetništva. U procesu definiranja ciljeva, kon-zultirane su i već postojeće strategije od značaja za kulturnu strate giju, kako one lokalnog i Ţupanijskog značaja, tako i one vaŢeće na razini Eu ropske unije.

Kako bismo realizirali ove ciljeve, predlaŢemo po-duzimanje mjera u mnogim područjima, od kojih isti-čemo sljedeće:

– stvoriti internetsku Platformu #kultura697, koja će biti virtualno mjesto susreta stvarne zajednice kul-ture Zagrebačke Ţupanije, na Platformi pokrenuti burzu kulture i kulturni barometar,

– pokrenuti kulturni inkubator,– pokrenuti Wi-fi zone kulture,– podrŢati obnovu i revitaliziranje kulturne ba-

štine,– podrŢati pretvaranje arheoloških lokaliteta u

parkove,– predloŢiti uspostavu kulturnih ruta po Ýupaniji,


– potaknuti stvaranje priča o povijesnim osobama, događajima i destinacijama,

– poticati suradnju dionika u kulturi na nacional-noj i međunarodnoj razini.

Osim navedenog, Strategija uzima u obzir smjer u kojem se kreću društvo i gospodarstvo Europske unije s obzirom na razvoj ICT-a. Prema strategiji Europa 2020, ekonomija i društvo Europe, što je više moguće, trebaju teŢi ti iskorištavanju prednosti digitalizacije. Analiza predviđa kako će u bliskoj budućnosti 90% poslova zahtijevati upravo određenu razinu digitalnih vješti na. Upravo iz ovog razloga, realizaciji zadanih ciljeva pri-stupili smo tako da u što većoj mjeri koristimo digitalna rješenja ne bismo li transformirali kulturu Zagrebačke Ţupanije u pametnu, odrŢivu i uključivu kulturu.

Strategija ima i sekundarni cilj, a taj je da uvjeri či-tatelja da je kultura vaŢna i da nam kultura treba. Kroz svaki tekst u ovoj Strategiji pokušali smo čitatelju iz ra-zličitih perspektiva i aspekata ponuditi argumente koji obrazlaŢu zašto mi ne moŢemo bez kulture, a ni kultura bez nas. Prema tomu, kultura nije svrha sama sebi, već ona na bezbroj načina podiŢe kvalitetu Ţivljenja svih nas. Kultura je izraz našeg identiteta, povijesti i nasljeđa. Ona je objašnjenje onoga tko smo, odakle dolazimo i gdje Ţivimo.

Ona priča priču o nama i sredstvo je međugenera-cijskog komuniciranja. Kul tura je i dijeljenje kreativnog znanja, vještina i talenata. Ona je volontiranje i nese-bično djelovanje. Kultura je ono što nas ujedinjuje: povijest, sadašnjost i budućnost zajednice. Kultura je kreativnost i mašta. Ona je refeksija i kritičko mišljenje. Ona je znanje i razumijevanje. Ali ona je jednako tako inovacija i tehnologija. Konačno, kultura znači dobro mentalno zdravlje, dobre međul judske odnose i oboga-ćen duh.

I. uvOD

Dokument Strategije sastavljen je od dvije cjeline. Prva cijelina prikazuje tre nutno stanje sektora kulture Zagrebačke Ţupanije, dok druga cjelina na temel ju vi-zije, misije i ciljeva uspostavlja buduće mjere kojima bi se stvorili preduv jeti za razvoj kulture u narednom de-setogodišnjem razdoblju.

Prva cjelina tako daje pregled gradova i općina, uključujući i neka socio-demografska obiljeŢja stanov-ništva Zagrebačke Ţupanije, pregled strateških doku-menata od značaja za kulturnu strategiju, pregled naj-vaŢnjih dionika kulture Ýupanije i njihovu produkciju, pregled kulturne i prirodne baštine Ýupanije. Strategija sagledava i kulturne politke kroz strategije gradova i općina, te izvršenje proračuna na razini Ýupanije, gra-dova i općina. Završno, cjelina prikazuje rezultate an-kete kojom se ispituju potrebe za kulturom sta novništva Ýupanije.

Druga cjelina predstavlja viziju, misiju i ciljeve Strategije na temelju čega su predloŢeni strateški priori-teti i odgovarajuće mjere. Nakon navedenog pred-stavljeni su kriteriji za vrednovanje razvojnih projekata, tijela i postupci na dzora te financijska izvedivost strate-gije.

U posljednjem dijelu navedeni su sudionici koji su aktivno doprinijeli izradi Strategije kulturnog razvoja Zagrebačke Ţupanije.

1.1. Razlozi za donošenje strategije kulturnog razvoja

Punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Eu-ropskoj uniji prihvaćeni su brojni standardi u poslova-nju i upravljanju, ne samo poslovnih subjekata, već i oni koji se odnose na drŢavnu upravu, područnu (regi-onalnu) i lokalnu samoupravu. Jedan je od tih standarda i strateško planiranje.

Zagrebačka Ţupanija već ima Razvojnu strategiju, koja ukazuje na vaŢnost kulturnog razvoja i koja na području Ýupanije prepoznaje vrlo snaŢne kul turne resurse, osobito u području kulturne i prirodne baštine.

Ýupanija je donijela i Strategiju turističkog razvoja, koja je još jednom podvukla vaŢnost kulturne infra-strukture koju prepoznajemo i kroz programe i projekte u kulturi, bilo da su rezultat profesionalnih djelatnika ili amateriz ma, kao i visoku razinu turističke atraktivnosti baštine zatečene na području Ýupanije.

Oba strateška dokumenta ukazuju na potrebu da se kulturni resursi Ýupanije aktiviraju kvalitetnije i raci-onalnije nego do sada. Da bi se to postiglo, nuŢno je bilo pristupiti izradi strategije kulturnog razvoja.

1.2. Ciljevi strategije kulturnog razvoja Ýupanije

Svaki strateški dokument mora slijediti istu logiku izrade pri čemu se određu ju ciljevi i prioriteti u realiza-ciji. NajvaŢniji cilj, ujedno i prioritet ove Strategije je unaprijediti kulturni Ţivot u svakom od 697 naselja na području Zagrebačke Ţupanije. Upravo taj cilj bio je razlogom da se projekt izrade Strategije započne reali-zirati pod nazivom #kultura697.

Uobičajena je praksa da se institucionalna kultura koncentrira u gradove, što je karakteristika i Zagrebačke Ţupanije. Naime, to je logična posljedica urbanog ra-zvoja koji je gradovima donio snaŢniji fiskalni kapacitet što im je omogućilo veća ulaganja u kulturnu infrastruk-turu. Tako su gotovo sve javne ustanove u kulturi na prostoru Ýupanije smještene u gradskim pod ručjima, jer su gradovi njihovi osnivači. Upravo ta činjenica u praksi dovela je do brojnih situacija u kojima je stanov-nicima općina oteŢan pristup nekim elementarnim uslugama u kulturi, poput dostupnosti knjiŢnične građe. Uloga Ţupanije upravo je u nastojanju da se postigne što ravnopravniji standard svih njezinih stanovnika, iako je jasno kako nećemo moći u potpunosti otkloniti uočeni nesklad.

Ostali, ali nikako manje vaŢni ciljevi Strategije jesu poticati kulturnu surad nju, mobilnost kulturnih pro-grama i prezentaciju kulturnog stvralaštva i bo gatstva na prostoru Ýupanije, Republike Hrvatske i Europske unije.

1.3. Metodologija izrade

Zadatak izrade Strategije Ýupanija je povjerila Ve-leučilištu Baltazar Zaprešić, koje je na samom početku u suradnji sa Ýupanijom organiziralo stručni skup Me-nadŢment u kulturi i kreativnom poduzetništvu Zagre-bačke Ţupanije. Skup je odrŢan sredinom travnja 2016. godine u prostorima Veleučilišta Balt azar Zaprešić u Zagrebu. Upravo na tom skupu sudionici iz brojnih ustanova i udruga kulture donijeli su sljedeće zaključke:


1. PodrŢava se odluka o izradi Strategije kulturnog razvoja Zagrebačke Ţupanije kako bi se prepoznali svi raspoloŢivi potencijali u području kulture i kreativnog poduzetništva i uključili u društveni i gospodarski ra-zvoj. Poseb no se podvlači potreba jačanja djelovanja institucionalne kulture, a osobito knjiŢnične mreŢe na području cijele Ýupanije kako bi se povećala njihova dos tupnost svim građanima.

2. Gradovima i općinama Ýupanije preporučuje se poticanje suradnje među ustanovama i udrugama u kulturi i kreativnom poduzetništvu s područ ja Ýupanije na zajedničkim projektima, osobito kada su usmjereni na financiranje iz EU izvora, poput programa Kreativna Europa. Provedba ove preporuke ima poseban značaj jer su tijekom dugogodišnje recesije upravo kultura i kreativno poduzetništvo podnijeli snaŢan teret kroz proračunske restrikcije, oduzimanje vlastitih prihoda, zabranu zapošljavanja, te mnoge druge mjere štednje jer je kultura smatrana “potrošnjom”.

3. Gradovima i općinama posebno se preporučuje povezivanje u organizaciji raznih programa s ciljem podizanja kvalitete i atraktivnosti, osobito kada su u funkciji poticanja kulturnog i kreativnog stvaralaštva, te očuvanja kulturne raznolikosti.

4. Veleučilište Baltazar Zaprešić spremno je na su-radnju sa svim ustanovama i udrugama u kulturi i krea-tivnom poduzetništvu, bilo kroz studentsku prak su ili ekspertne timove, na izradi i provedbi projekata koji su u funkciji društ venog i gospodarskog razvoja općina, gradova, odnosno Zagrebačke Ţupanije.

5. PodrŢava se inicijativa Zagrebačke Ţupanije i Veleučilišta Baltazar za us postavu programa cjeloŢivot-nog obrazovanja koji će biti usmjereni na izgradn ju kompetencija u području menadŢmenta u kulturi i kreativnog poduzetništ va, kako bi se unaprijedilo upravljanje svim raspoloŢivim potencijalima Ýupanije, a osobito onima koji će doprinijeti razvoju kulturnog turizma.

6. Ministarstvu kulture se preporučuje preispitiva-nje postojećih propisa, os obito Zakona o ustanovama, kako bi se podigli standardi upravljanja, osobito javnim ustanovama koje su oslonci kulturnog razvoja u svojim sredinama. Isto tako, u cilju kvalitetnijeg upravljanja potencijalima u kulturi i kreativ nom poduzetništvu smatra se nuŢnim razraditi i uvesti redovita statistička istraŢivanja i praćenja, s obzirom na potencijale koje kultura i kreativno po duzetništvo imaju u sferi zapošlja-vanja, poduzetničkih potencijala, doprino sa BDP-a te podizanja konkurentnosti osobito u sferi turizma. Pri tome je nuŢno kulturu i kreativno poduzetništvo hori-zontalno i ravnopravno pov ezati s ostalim javnim politi-kama o gospodarstvu, poduzetništvu, turizmu, gradi-teljstvu, prostornom uređenju i svim drugim sastavni-cama društvenog i gospodarskog razvoja.

7. Ministarstvu kulture se preporučuje osnaŢivanje odredbi zakona o spome ničkoj renti, čime se grado-vima i općinama omogućuje osiguravanje nuŢnih sred-stva za očuvanje kulturne baštine kao ključne sastavnice za razvoj kul turnog turizma u Hrvatskoj. Upravo ulaga-nja u očuvanje kulturne baštine ot varaju nova radna mjesta, osobito u sferi obrtništva, te omogućavaju krei-ranje nove kulturne ponude esencijalno vaŢne za razvoj kulturnog turizma.

U duhu tih zaključaka pokrenuti su poslovi na izradi Strategije koji su podi jeljeni u tri faze i to:

– Prikupljanje informacija i podataka u cilju izrade analize stanja

– Odabir strategija– Utvrđivanje strategije razvojaU cilju ostvarivanja što kvalitetnijeg pristupa u

izradi Strategije organizira ni su konzultativni sastanci sa svim dionicima iz kulturnog Ţivota Ýupanije: muzejima i galerijama, knjiŢnicama, pučkim otvorenim učilištima, ogranci ma Matice hrvatske, Zajednicom kulturno-umjetničkih udruga Ýupanije.

Uz predstavnike dionika iz kulturnog Ţivota Ýupa-nije odrŢane su konzultaci je s članovima kulturnih vi-jeća Zagrebačke Ţupanije te s pročelnicom i kon-zervatorima Konzervatorskog odjela Ministarstva kul-ture.

Uz neposredne konzultacije otvoren je i poseban e-mail strategija@bak. hr kako bi svi zainteresirani za sudjelovanje u izradi Strategije bili u prilici do staviti svoje prijedloge, primjedbe ili druga zapaŢanja struč-nomu timu za iz radu Strategije.

Kako bi u izradu Strategije bili uključeni i stanovnici Ýupanije, provedeno je ispitivanje javnog mnijenja koje je za cilj imalo samo ostvariti uvid u ocjenu posto-jećeg kulturnog Ţivota i snimiti Ţelje i potrebe građana. Ispitivanje je bilo koncipirano i kao nagradna igra u kojoj su nagrađeni ispitanici koji su svojim idejama ne-posredno doprinijeli izradi Strategije.

Tijekom izrade Strategije obavljene su brojne kon-zultacije s uglednim kul turnim stvarateljima, ravnate-ljima u kulturi i političarima kako bi se stekao što bolji uvid u mogućnosti razvoja, uočile sve snage i slabosti Ýupanije, te prepoznale moguće razvojne prilike i pri-jetnje.

II. ZAGREbAčkA ÝuPANIjA

2.1. Geografska obiljeŢja i administrativna podjela

Zagrebačka Ţupanija obuhvaća prostor od 3.060 km2 na kojem Ţivi 317.642 stanovnika. Prostor Ýupa-nije tvori prsten oko grada Zagreba (641 km2 na kojem Ţivi 790.017 stanovnika).

Zagrebačka Ţupanija smještena je u središnjem di-jelu Republike Hrvatske, okruŢujući s istočne, juŢne i zapadne strane glavni grad Zagreb. Na sjeveru graniči s Krapinsko-zagorskom, VaraŢdinskom i Koprivničko-kriŢevačkom Ţupanijom, na jugozapadu s Karlovačkom Ţupanijom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom, a na istoku s Bjelovarsko-bilogorskom Ţupanijom. Dio sjeveroza padne granice Zagrebačke Ţupanije ujedno je i drŢavna granica Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom.

Na području Ýupanije nalazi se devet gradova i dvadeset i pet općina, odnos no 697 naselja.

2.2. Gradovi i općine Zagrebačke Ţupanije

Zakonom o područjima Ţupanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08 – Odluka USRH, 46/10 i 145/10) utvrđeno je područje Zagrebačke Ţupanije, gradovi i općine koji ulaze u njezin sastav te obuhvat pripadaju-


ćih naselja. Sukladno navedenomu Za konu, danas se u sastavu Zagrebačke Ţupanije nalazi 9 gradova i 25 op-ćina. Sjedište Ýupanije nalazi se u Zagrebu.

2.2.1. Gradovi

Dugo seloPovršina: 53 km2

Stanovništvo: 35,100Naselja: 11Andrilovec, Donje Dvorišće, Dugo Selo, Kopčevec, Kozinščak, Leprovica, Lukarišće, Mala Ostrna, Prozorje, Puhovo i Velika Ostrna

Ivanić-GradPovršina: 173,57 km2

Stanovništvo: 14,500Naselja: 22Caginec, Deanovec, DereŢani, Donji Šarampov, Gra-berje Ivaničko, Greda Breška, Ivanić-Grad, Jalševec Breški, Lepšić, Lijevi Dubrovčak, Opatinec, Posavski Bregi, Prečno, Prerovec, Prkos Ivanićki, Šemovec Breški, Šumećani, Tarno, Topolje, Trebovec, Zaklepica, Zelina Breška

jastrebarskoPovršina: 229 km2

Stanovništvo: 16,600Naselja: 60Belčici, Brebrovac, Brezari, Breznik Plešivički, Bukovac Svetojanski, Celine, Crna Mlaka, Cvetković, Čabdin, Čeglje, Črnilovec, Dolanjski Jarak, Domagović, Donja Reka, Donji Desinec, Draga Svetojanska, Dragovan-ščak, Goljak, Gorica Svetojanska, Gornja Kupčina, Gornja Reka, Gornji Desinec, Grabarak, Gračac Slave-

tićki, Guci Draganićki, Hrastje Plešivičko, Hrašća, Ivančici, Izimje, Jastrebarsko, Jurjevčani, Kupeć Dol, Lanišće, Lokošin Dol, Malunje, Miladini, Novaki Petro-vinski, Orešje Okićko, Paljugi, Pavlovčani, Pesak, Petro-vina, Plešivica, Prhoć, Prilipje, Prodin Dol, Rastoki, Re-dovje, Slavetić, Srednjak, Stankovo, Špigelski Breg, Ti-hočaj, Toplice, Vlaškovec, Volavje, Vranov Dol, Vukšin Šipak i Zdihovo

samoborPovršina: 250,7 km2

Stanovništvo: 37,500Naselja: 8 četvrti, 77 mjesnih odboraBobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Budi-njak, Bukovje Podvrško, Celine Samoborske, Cerje Sa-moborsko, Domaslovec, DreŢnik Podokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Gal-govo, Gradna, Grdanjci, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica, Kotari Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Ýumberačko, Osredek Ýumbe-rački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, PrekriŢje Pleši-vičko[2], Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok, Savr-šćak, Selce Ýumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Ýumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Višnje-vec Podvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak

sveta NedeljaPovršina: 52,6 km2

Stanovništvo: 18,000Naselja: 14

Slika 1. Karta Zagrebačke Ţupanije


Bestovje, Brezje, Jagnjić Dol, Kalinovica, Kerestinec, Novaki, Mala Gorica, Orešje, Rakitje, Srebrnjak, Str-mec, Sveta Nedelja – Centar, Svetonedeljski Breg i Ýi-tarka

sveti Ivan ZelinaPovršina: 185,44 km2

Stanovništvo: 15,990Naselja: 62Banje Selo, Berislavec, Biškupec Zelinski, Blaškovec, BlaŢevdol, Breg Mokrički, Brezovec Zelinski, Bukevje, Bukovec Zelinski, Bunjak, Curkovec, Črečan, Donja Drenova, Donja Topličica, Donja Zelina, Donje Orešje, Donje Psarjevo, Dubovec Bisaški, Filipovići, Goričanec, Gornja Drenova, Gornja Topličica, Gornje Orešje, Gor-nje Psarjevo, Goričica, Gornji Vinkovec, Hrastje, Hrnja-nec, Kalinje, Keleminovec, Kladešćica, Komin, Kreča-ves, KriŢevčec, Laktec, Majkovec, Marinovec, Mokrica Tomaševečka, Nespeš, Novakovec Bisaški, Novo Mje-sto, ObreŢ Zelinski, Paukovec, Polonje, Polonje Toma-ševečko, Prepolno, Pretoki, Radoišće, Salnik, Selnica Psarjevačka, Sveta Helena, Sveti Ivan Zelina, Suhodol Zelinski, Šalovec, Šulinec, Šurdovec, Tomaševec, Velika Gora, Vukovje Zelinsko, Zrinšćina, Zadrkovec, Ýitomir

velika GoricaPovršina: 566 km2

Stanovništvo: 63,517Naselja: 58Bapča, Bukovčak, Buševec, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Črnkovec, Donja Lomnica, Donje Podotočje, Drenje Šćitarjevsko, Dubranec, Gornja Lomnica, Gor-nje Podotočje, Gradići, Gudci, Gustelnica, Jagodno, Jerebić, Ključić Brdo, Kobilić, Kozjača, Kuče, Lazi Turo-poljski, Lazina Čička, Lekneno, Lukavec (Velika Gorica), Mala Buna, Mala Kosnica, Markuševec Turopoljski, Mičevec, Mraclin, Novaki Šćitarjevski, Novo Čiče, Obrezina, Ogulinec, Okuje, Petina, Petravec, Petrovina Turopoljska, Poljana Čička, PrvonoŢina, Rakitovec, Ribnica, Sasi, Selnica, Sop Bukevski, Staro Čiče, Strmec Bukevski, Šćitarjevo, Šiljakovina, Trnje, Turopolje, Ve-lika Buna, Velika Gorica, Velika Kosnica, Velika Mlaka, Vukomerić, Vukovina i Zablatje Posavsko

vrbovecPovršina: 159 km2

Stanovništvo: 14,797Naselja: 42Banovo, Brčevec, Celine, Cerik, Cerje, Dijaneš, Donji Tkalec, Dulepska, Đivan, Gaj, Gornji Tkalec, Gostović, Graberanec, Graberšćak, Greda, Hruškovica, Konak, Krkač, Kućari, Lonjica, Lovrečka Varoš, Lovrečka Velika, Luka, Lukovo, Marenić, Martinska Ves, Naselje Stje-pana Radića, Negovec, Novo Selo, Peskovec, Pirako-vec, Podolec, Poljana, Poljanski Lug, Prilesje, Samobo-rec, Savska Cesta, Topolovec, Vrbovec, Vrbovečki Pavlovec, Vrhovec i Ýunci

ZaprešićPovršina: 52,6 km2

Stanovništvo: 25,223Naselja: 9

Hruševec Kupljenski, Ivanec Bistranski, Jablanovec, Kupljenovo, LuŢnica, Merenje, Pojatno, Šibice i Zapre-šić

2.2.2. Općine

bedenicaOpćina Bedenica nalazi se 10 km od gra da Sveti

Ivan Zelina. Površina općine je 21,72 km2, a u općini Ţivi oko 1.420 sta novnika.

U sastavu općine Bedenica nalazi se 6 naselja: Be-denica, Beloslavec, Bosna, Omamno, Otrčkovec i Tur-kovčina.

bistraPodručje Općine Bistra proteŢe se od samog vrha

Medvednice, njezinim za padnim obroncima i čitavom dolinom do rijeke Krapine. Općina Bistra ima oko 6.620 stanovnika, a prosječna je gustoća naseljenosti ove male općine 130,24 stanovnika/km2.

Najistaknutiji dio prirodne baštine nal azi se u onom dijelu Bistre koji obuhvaća Park prirode Medved-nica. Područje Općine Bistra zauzima površinu od 52,74 km2.

U sastavu općine je 6 naselja: Bukovje Bistransko, Donja Bistra, Gornja Bistra, Novaki Bistranski, Oborovo Bistransko i Poljanica Bistranska.

brckovljaniOpćina Brckovljani smještena je u is točnom dijelu

Zagrebačke Ţupanije, udaljena oko 20 kilometara od Zagreba. Omeđena je sa zapadne strane rijekom Zeli-nom (područjem Grada Dugo Selo), s istočne strane ri-jekom Lonjom, s juŢne strane područjem Ivanić-Grada te sa sjeverne strane područjem grada Sveti Ivan Zelina. Područje općine prostire se na površini od 71,1 km2, a na području općine danas Ţivi oko 6.850 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 14 naselja: BoŢjakovina, Brckovljani, Gornja Gre da, Gornje Dvorišće, Gračec, Hrebinec, Kusanovec, Lupoglav, Prečec, Prikraj, Stan-čić, Štakorovec i Tedrovec.

brdovecOpćina Brdovec zaprema 36 km2 i sm ještena je na

zapadnom dijelu Zagrebačke Ţupanije, u pograničnom području pre ma Republici Sloveniji. U središnjem di-jelu, uz glavni prometni koridor Zagreb – Ljubljana ce-stovni i Ţeljeznički) sm ještena je većina naselja i gospo-darskih subjekata. U općini Brdovec danas Ţivi oko 11.140 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 13 naselja: Brdovec, Donji Laduč, Drenje Brdovečko, Gornji Laduč, Har-mica, Javorje, Ključ Brdovečki, Prigorje rdovečko, Prudnice, Savski Marof, Šenkovec, Vukovo Selo, Zdenci Brdovečki.

DubravaOpćina Dubrava proteŢe se na prosto ru od 116

km2, a nalazi na granici Mo slavine i Prigorja. Susjedna su mjesta: zapadno Vrbovec – 12 km, jugoistoč no Čazma – 13 km, jugozapadno Ivanić-Grad – 22 km i sjeveroistočno Bjelovar – 28 km. U općini Dubrava danas Ţivi oko 5.240 stanovnika.


U sastavu općine nalazi se 27 nasel ja: Bađinec, Brezje, Donji Marinkovac, Donji Vukšinac, Dubrava, Dubravski Markovac, Gornji Marinkovac, Gornji Vukši-nac, Graberec, Habjanovac, Koritna, Kostanj, Kunđe-vac, Ladina, Mostari, Nova Kapela, Novaki, ParuŢevac, Pehardovac, PodluŢan, Radulec, Stara Kapela, Svinja-rec, Zetkan, Zgališće, Zvekovac i Ýukovec.

DubravicaOpćina je smještena u sjeverozapadnom dijelu

Zagrebačke Ţupanije uz slovensku granicu. Općina Dubravica proteŢe se na prostoru od 20,6 km2, a gra-niči s Krapinsko-zagorskom Ţupanijom (općina Kralje-vec na Sutli) na sjeveru, na istoku s općinom Luka i gradom Zaprešićem, na jugoistoku s općinom Pušća, a na jugu s općinom Marija Gorica. Na zapadnoj strani od Slovenije je dijeli rijeka Sutla. U općini Dubravica danas Ţivi oko 1440 stanovnika.

U sastavu općine je 10 naselja: Bobovec Rozgan-ski, Donji Čemehovec, Dubravica, Kraj Gornji, Lugarski Breg, Lukavec Sutlanski, Pologi, Prosinec, Rozga i Vučil-čevo.

FarkaševacPodručje Općine Farkaševac na zapa du graniči s

općinama Gradec i Du brava. Sjeverna granica općine ujedno je i granica Zagrebačke Ţupanije s Koprivničko-kriŢevačkom Ţupanijom, odnosno Općinom Sveti Ivan Ýabno. Najveći dio općinske granice predstavl ja gra-nica s Bjelovarsko-bilogorskom Ţupanijom. Tako se na istoku pruŢa granica s gradom Bjelovarom, dok juŢni dio općine graniči s gradom Čazmom. Područje općine prostire se na površini od 73,66 km2. U općini Farkaše-vac danas Ţivi oko 1.900 stanovnika.

U sastavu općine je 11 naselja: Bolč, Brezine, Do-nji Markovac, Farkaševac, Ivančani, Kabal, Mački, Ma-jur, Prašćevac, Zvonik i Ýabnica.

GradecGradec se nalazi 40 kilometara sjever oistočno od

Zagreba. Područje općine prostire se na 88.9 km2. Glavna je pro metna poveznica cesta Bjelovar – Rovišće – Sveti Ivan Ýabno – Cugovec – Gradec – Vrbovec – Dugo Selo – Sesvete – Zagreb. Također općinom prolazi međunarodna pruga Zagreb – Dugo Selo – KriŢevci – Koprivnica – Mađarska. U općini Gradec da nas Ţivi oko 3.700 stanovnika.

U sastavu općine je 20 naselja: Buzadovac, Cugo-vec, Festinec, Fuka, Grabrić, Gradec, Gradečki Pavlo-vec, Haganj, Lubena, Mali Brezovec, Podjales, Poka-sin, Remetinec, Repinec, Salajci, Stari Glog, Tučenik, Veliki Brezovec i Zabrđe

jakovljeOpćina Jakovlje smještena je podno sjevernih

obronaka Medvednice u Za grebačkoj Ţupaniji, a zau-zima površinu od 35,7 km2. U općini danas Ţivi oko 3.930 stanovnika.

U sastavu su općine 3 naselja: Jakovlje, Kraljev Vrh i Igrišće.

klinča selaOpćina Klinča Sela smještena je zapadno od Za-

greba, na glavnom cestovnom i Ţel jezničkom putu iz-među Zagreba i Kar lovca. Područje općine Klinča Sela

pruŢa se većom svojom površinom u prostranoj nizini Pokuplja, dok manjom površinom zahvaća krajnji istočni dio gore Plešivice s prigorjem i s izraŢenim iz-duŢenim ograncima gorja, koji se pruŢaju u sm jeru sje-ver – jug sve do nizine Pokuplja. Prostire se na površini od 77,64 km2. U općini danas Ţivi oko 5.240 stanov-nika.

U sastavu općine nalazi se 14 naselja: Beter, Donja Purgarija, Donja Zdenči na, Goli Vrh, Gonjeva, Gornja Purgarija, Gornja Zdenčina, Klinča Selo, Kozlikovo, Kupinec, Novo Selo Okićko, Poljanica Okićka, Repišće i TrŢić.

kloštar IvanićKloštar Ivanić je naselje i središte isto imene općine

u sjeverozapadnoj Mosla vini smješteno 4 km sjeveroi-stočno od Ivanić-Grada. LeŢi na 159 m apsolutne vi-sine. Površina općine iznosi 79,01 km2. Ukupan broj stanovnika općine Kloštar Ivanić prema rezultatima popisa sta novništva 2011. godine iznosi 6.081 sta-novnika.

U sastavu općine nalazi se 11 nasel ja: Kloštar Iva-nić, Bešlinec, Čemernica Lonjska, Donja Obreška, Gornja Obreška, Krišci, Lipovec Lonjski, Predavec, So-bočani, Stara Marča i Šćapovec.

kravarskoOpćina Kravarsko nalazi se u središn jem dijelu

Vukomeričkih gorica, breŢul jkastog krajolika koji je za-sađen vinogradima i voćnjacima. Općina Kravarsko nalazi se u neposrednoj blizini gradova Zagreba i obliŢnje Velike Gorice, na vaŢnom pro metnom pravcu Velika Gorica – Pokupsko – Glina. Općina se prostire na 58 km2, a u njoj danas Ţivi oko 1.980 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 10 naselja: Barbarići Kravarski, Čakanec, Donji Hruševec, Gladovec Kravar-ski, Gornji Hruševec, Kravarsko, Novo Brdo, Podvor-nica, Pustike i Ýitkovčica.

krašićKrašić se nalazi u krajnjem sjeveroza padnom dijelu

Zagrebačke Ţupanije. Najveće je naselje, a ujedno i administra tivno središte općine. Smješten je izvan glav-nih prometnih tokova, ali ipak razm jerno blizu glavnih magistralnih promet nica. Općina je u geografskom smislu konzistentan dio hrvatskog prigorja, a s povije-snog aspekta predstavlja dio Podgorske Ţupanije. Smje-štena je između gradova Jastrebarskog i Ozlja (Karlovač ka Ţupanija), oko 50 km jugozapadno od Za-greba i prostire se na 71,2 km2. U općini danas Ţivi oko 2.660 stanovnika.

U sastavu općine nalaze se 33 naselja: Barovka, Begovo Brdo, Ýumberačko, Brezarić, Brlenić, Bukovica Prekriška, Careva Draga, Čučići, Čunkova Draga, Dol, Donje PrekriŢje, Gornje PrekriŢje, HrŢenik, Hutin, Je-zerine, Konjarić Vrh, Kostel Pribićki, Krašić, KrneŢići, Krupače, Kučer, Kurpezova Gorica, Medven Draga, Mirkopolje, Pećno, Pribić, Pribić Crkveni, Prvinci, Radina Gori ca, Rude Pribićke, Staničići Ýumberački, Strmac Pribićki, SvrŢevo i Vranjak Ýumberački.

kriŢPodručje Općine KriŢ pripada Posavsko-moslavač-

komu zemljopisnom pros toru, koji se zbog ovog po-


loŢaja naziva i središnja Hrvatska. JuŢni dio općine preteŢito je šumovit i slabo naseljen, dok je sjeveroza-padni dio iznad rijeke Česme i Lonje područje gušće i starije naseljeno sti. Na rijeci Česmi graniči s Općinom Velika Ludina, tj. sa Sisačko-moslavačkom Ţupanijom. Na sjeveroistočnom dijelu graniči s Gradom Čazma, tj. Bjelovarsko-bilogorskom Ţupanijom, a na zapadnom dijelu graniči s Gradom Ivanić-Grad. Općina KriŢ pro-stire se na površini od 118 km2, a u općini danas Ţivi oko 6.960 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 16 nasel ja: Bunjani, Donji Prnjarovec, Gornji Prnjarovec, Johovec, Konšćani, KriŢ, Mala Hrastilnica, Novoselec, Obedišće, Okešinec, Razljev, Rečica Kriška, Širinec, Šušnjari, Velika Hrastil-nica i Vezišće.

LukaPodručje općine Luka pripada Hrvats komu za-

gorju, a nalazi se 15-ak kilo metara od grada Zaprešića na granici s Krapinsko-zagorskom Ţupanijom. Općina se prostire na 17,2 km2, a u njoj danas Ţivi oko 1.350 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 5 naselja: Krajska Ves, Luka, Pluska, Vadina i Ýejinci.

Marija GoricaOpćina Marija Gorica smještena je u sjeverozapad-

nom dijelu Zagrebačke Ţupanije. Graniči sa susjednim općinama Brdovec, Dubravica i Pušća, dok je sa za-padne strane od susjedne Republike Slovenije razdvaja rijeka Sutla. Općina se prostire na 17,2 km2, a u njoj danas Ţivi oko 2.250 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 10 naselja: Marija Go-rica, Kraj Donji, Bijela Gorica, Kraj Gornji, Ýlebec Go-rički, Oplaznik, Celine, Hrastina, Trstenik i Sv. KriŢ.

OrleOpćina Orle smještena je između Odre i Save.

Prema popisu iz 2011. godine općina ima 1.975 sta-novnika. Općina se prostire na 57,6 km2, a u njoj danas Ţivi oko 1.960 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 10 naselja: Bukevje, Čret Posavski, Drnek, Obed, Orle, Ruča, StruŢec Posav-ski, Suša, Veleševec i Vrbovo Posavsko.

PisarovinaPisarovina je smještena između Vukomeričkih go-

rica, rijeke Kupe i Draganićke šume, na regionalnoj prometnici, udaljenoj 27 kilometara od Jastrebarskog i 25 kilometara od Zagreba. Prostire se na površini od 145 km2, a u njoj danas Ţivi oko 3.680 stanovnika. U sastavu općine nalazi se 14 naselja: Bratina, Bregana Pisarovinska, Donja Kupčina, Dvoranci, Gorica Ja-mnička, Gradec Pokupski, Jamnica Pisarovinska, Lijevo Sredičko, Lučelnica, Pisarovina, Podgorje Jamničko, Selsko Brdo, Topolovec Pisarovinski i Velika Jamnička.

PokupskoPokupsko je smješteno na lijevoj oba li rijeke Kupe

u srednjem Pokuplju na vaŢnom prometnom kriŢanju cesta Ve lika Gorica – Glina i Sisak – Karlovac. Prostire se na površini od 122 km2, a u njoj danas Ţivi oko 2.220 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 14 naselja: Auguštano-vec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lije vi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Pokupsko, RoŢenica, Strezojevo, Šestak Brdo i Zgurić Brdo.

PresekaOpćina je smještena u mikroregiji Lonjsko-če-

smanske zavale Središnje Hrvatske, 45 km sjeveroi-stočno od grada Zagreba. Prostire se na površini od 47,9 km2, a u njoj danas Ţivi oko 1.430 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 15 naselja: Donja Ve-lika, Gornja Velika, Gornjaki, Kamenica, Kraljev Vrh, Krušljevec, Le dina, Pogančec, Preseka, Slatina, Srednja Velika, Strmec, Šelovec, Vinkovec i Ýabnjak.

PušćaPodručje općine Pušća smješteno je na istočnom

dijelu Marijagoričkog pobrđa, a nalazi se 10-ak kilome-tara od središta grada Zaprešića. Prostire se na površi ni od 18,2 km2, a u njoj danas Ţivi oko 2.690 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 8 nasel ja: Bregovljana, Donja Pušća, Dubra va Pušćanska, Gornja Pušća, Hre-bine, Hruševac Pušćanski, Marija Magdalena i Ýlebec Pušćanski.

RakovecOpćina Rakovec nalazi se u sjeverois točnom dijelu

Zagrebačke Ţupanije. Kao sastavni dio Ţupanije, općina Rakovec ulazi u područje šireg zagrebačkog pros tora. Područje općine na zapadu i sjeveru graniči s gradom Sv. Ivan Zelina, na sje veroistočnom dijelu s općinom Preseka, dok se na jugu i jugoistoku pruŢa grani ca s gradom Vrbovcem. Prostire se na površini od 35,1 km2, a u njoj danas Ţivi oko 1.250 stanovnika.

U sastavu općine nalazi se 12 naselja: Baničevec, Brezani, Dropčevec, Dvorišće, Goli Vrh, Hruškovec, Hudovo, Kolenica, Lipnica, Mlaka, Rakovec i Valetić.

RugvicaOpćina Rugvica na sjeveru graniči sa Zagrebom, na

istoku s Dugim Selom, na jugu s Ivanić-Gradom, dok zapadnu granicu čini rijeka Sava koja ju dijeli od općine Orle. Prostire se na površini od 93,73 km2, a u njoj danas Ţivi oko 7.840 stanovnika.

U sastavu općine nalaze se 23 naselja: Čista Mlaka, Črnec Dugoselski, Črnec Rugvički, Donja Greda, Dra-goišička, Hruščica, Jalševac Nartski, JeŢevo, Nart Savski, Novaki Nartski, Novaki Oborovski, Obedišće JeŢevsko, Oborovo, Okunščak, Otok Nartski, Otok Svibovs-ki, Preseka Oborovska, Prevlaka, Rugvica, Sop, Struga Nartska, Svibje i Trstenik Nartski.

stupnikOpćina se nalazi u zapadnom dijelu Za grebačke

Ţupanije. Graniči s Gradom Zagrebom na sjeveru, istoku i jugu, na sjeverozapadu sa Svetom Nedeljom, a na zapadu sa Samoborom. Općina Stupnik nalazi se najvećim dijelom izmedu stare i nove autoceste Zagreb – Karlovac. Površina općine je 24,87 km2, po popisu iz 2011. godine na području općine Ţivi 3 714 stanov-nika.

U sastavu općine nalaze se 3 naselja: Gornji Stu-pnik, Donji Stupnik i Stupnički ObreŢ.


Ýumberak (sjedište: kostanjevac)Općina Ýumberak obuhvaća jugozapad ni planin-

ski dio Ýumberačke gore, po čemu je i dobila ime. Po-vršina općine je 110 km2, a danas u njoj Ţivi oko 870 sta novnika.

U sastavu općine nalazi se 35 nasel ja: Cernik, Do-nji Oštrc, Drašći Vrh, Glušinja, Gornji Oštrc, Grgetići, Grič, Hartje, Javor, Jezernice, Jurkovo Selo, Kalje, Kor-dići Ýumberački, Kostanjevac, Kupčina Ýumberačka, Markušići, Mrzlo Polje Ýumberačko, Petričko Selo, Plavci, Radinovo Brdo, Reštovo Ýumberačko, Sopote, Sošice, Stari Grad Ýumberački, Stupe, Tomaševci, Tup-čina, Veliki Vrh, Visoce, Višći Vrh, Vlašić Brdo, Vukovo Brdo, Ýamarija, Ýeljezno Ýumberačko i Ýumberak.

2.3. stanovništvo Ýupanije

Promatrano po naseljima najveće je Velika Gorica s 31.553 stanovnika, slije di Zaprešić s 19.644, Samobor s 15.596 i Dugo Selo s 10.453 stanovnika, dok Ivanić-Grad, Jastrebarsko i Vrbovec imaju između 4.000 i 10.000 stanovnika prema popisu stnovništva iz 2011. godine. Između 2.000 i 4.000 stanovnika imali su Sveti Ivan Zelina, općinska sjedišta Kloštar Ivanić, Brdovec, Jakovlje i Gornji Stupnik, te naselja Strmec, Bestovje, Rakitje i Novaki na području gra da Svete Nedelje, Ve-lika Mlaka na području grada Velike Gorice i Bregana na području grada Samobora. Istodobno je čak 208 naselja ili 30% imalo manje od 100 stanovnika, od čega ih je 8 bilo bez stanovnika – većim dijelom riječ je o naseljima u podnoŢju Ýumberačkog gorja. Ovako ve-like razlike dijelom su posljedica prirodnih značajki, dijelom suvremenih povijesnih zbivanja, a određeni utjecaj imala je i politika. Veća naselja i gušća naselje-nost znakov iti su za ravničarska područja najbliŢa Za-grebu, osobito za područja gradova Sveta Nedelja i Velika Gorica, a dijelom i za ravničarski dio područja grada Samobora. Nasuprot tomu, mnoštvo malih nase-lja i rjeđa naseljenost znako viti su za izrazito brdovita područja kao što su općine Ýumberak i Krašić i dijelovi područja gradova Jastrebarsko i Samobor u podnoŢju Samoborske gore, a u manjoj mjeri i za područje grada Sveti Ivan Zelina i okolne općine Prigorja.

U rjeđe naseljene dijelove Zagrebačke Ţupanije, osim brdskih područja, spadaju i prostori udaljeniji od Zagreba. Osim najizoliranije općine Ýumberak, u kojoj je bilo svega 8 stanovnika na km2, gustoću naseljenosti manju od 30 stanovnika na km2 imaju i od Zagreba udaljenije općine Pokupsko i Farkaševac. Istodobno najveću gustoću naseljenosti imaju područja gradova Zaprešić (471 st/km2), Svete Nedelje (451 st/km2) i Du-gog Sela (324 st/km2), a preko 150 stanovnika na km2 imala su i područja gradova Velike Gorice i Samobora te općina Brdovec, Pušća i Stupnik – dakle upravo dije-lovi Za grebačke Ţupanije najbliŢi Zagrebu.

Dobna struktura stanovništva Zagrebačke Ţupanije u cjelini je povoljnija od prosjeka Hrvatske, što poka-zuje viši udio mlade populacije do 14 godine (16,3 %) i niŢi udio stanovnika starijih od 64 godine (15,9 %). Ipak, unutar Ýupanije prisutne su velike razlike, pri čemu se niskim udjelom starije populacije oso bito ističe područje Dugog Sela i okolice (12-13%), ali i ostalih područja bliŢih gradu Zagrebu. To je najvećim dijelom posljedica snaŢnoga doseljevanja, posebice Hrvata iz dijelova Bosne i Hercegovine pogođenih ratom. Isto-dobno je udio starije populacije najviši u udaljenijim

ruralnim općinama Pokupsko, Preseka, Pisarovina (21%) te osobito Krašić (26 %) i još više Ýumberak (39 %) izloŢenih procesu izrazite depopulacije.

Tablica 1. Površina i stanovništvo gradova i općina Zagrebačke Ţupanije

GRAD/općina Površina km

Broj stanovnikaGustoća

nas.

Promjena

2001. 2011. 2001–2011.

Zaprešić 53,6 23125 25223 470,6 9,1

Brdovec 37,5 10287 11134 296,9 8,2

Marija Gorica 17,1 2089 2233 130,6 6,9

Dubravica 20,5 1589 1437 70,1 –9,6

Pušća 17,1 2484 2700 157,9 8,7

Luka 17,2 1419 1351 78,5 –4,8

Jakovlje 35,7 3952 3930 110,1 –0,6

Bistra 53 6098 6632 125,1 8,8

Samobor 250,6 36182 37633 150,2 4,0

Sveta Nedelja 39,5 15506 18059 457,2 16,5

Stupnik 24,9 3251 3735 150 14,9

Jastrebarsko 226,6 16713 15866 70 –5,1

Krašić 71,2 3199 2640 37,1 –17,5

Ýumberak 110,2 1185 883 8 –25,5

Klinča Sela 77,3 4927 5231 67,7 6,2

Pisarovina 145,1 3697 3689 25,4 –0,2

Velika Gorica 327,7 63517 63517 193,8 0,0

Kravarsko 58,1 1983 1987 34,2 0,2

Pokupsko 105,8 2492 2224 21 –10,8

Orle 57,6 2145 1975 34,3 –7,9

Dugo Selo 53,9 14441 17466 324 20,9

Rugvica 93,6 7608 7871 84,1 3,5

Brckovljani 69,6 6675 6837 98,2 2,4

Sveti Ivan Zelina 185,3 16268 15959 86,1 –1,9

Bedenica 21,7 1522 1432 66 –5,9

Vrbovec 161,2 14711 14797 91,8 0,6

Rakovec 35,1 1350 1252 35,7 –7,3

Preseka 45,9 1617 1448 31,5 –10,5

Gradec 88,2 3920 3681 41,7 –6,1

Dubrava 116 5478 5245 45,2 –4,3

Farkaševac 73,7 2102 1937 26,3 –7,8

Ivanić-Grad 173,7 14723 14548 83,8 –1,2

Kloštar Ivanić 77,6 6038 6091 78,5 0,9

KriŢ 118,5 7406 6963 58,8 –6,0

Izvor: www.dzs.hr i Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke Ţupanije 2008. – 2012. godine


2.3.1. Informatička pismenost stanovništvaPodaci iz popisa stanovništva provedenoga 2011.

vrlo jasno pokazuju kako 57% stanovništva Ýupanije koristi Internet kao sredstvo komunikacije, što je identi-čan udio stanovnika kao i na području cijele Republike Hrvatske. Postotak stanovnika Ýupanije koji koristi e-mail (53%) identičan je prosjeku na razini Republike Hrvatske. Na temelju tih pokazatelja moŢemo zaključiti kako je informatička pismenost točno u hrvatskom prosjeku.

57%42%

1%

Stanovništvo županije kojekoristi internet

Stanovništvo županije kojene koristi internet

Ostalo

Slika 2. Dostpunost interneta

53%46%

1%

Stanovništvo županije kojekoristi e-mail

Stanovništvo županije kojene koristi e-mail

Ostalo

Slika 3. Korištenje e-maila

Analiziramo li detaljnije ove pokazatelje uočit ćemo kako u gradovima pros ječno 59% stanovnika ima pristup Internetu, dok u prosjeku 45% stanovnika op-ćina ima pristup Internetu.

Stanovnici grada Zaprešića imaju najveću dostu-pnost Interneta sa 67,45% sta novnika, dok je u općini Ýumberak taj postotak najniŢi, svega 21%. Među opći-nama Zagrebačke Ţupanije izdvaja se općina Stupnik sa 61% sta novnika koji imaju pristup Internetu, što je veća dostupnost nego ona ostvare na u gradovima Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu.

2.3.2. Izdaci kućanstva za usluge u kulturiAnketa o potrošnji stanovništva istraŢivanje je

DrŢavnog zavoda za statistiku koje se provodi na uzorku privatnih kućanstava, a podrazumijeva novčanu i natu-ralnu potrošnju proizvoda i usluga koji sluŢe podmiriva-nju Ţivotnih standarda članova tih kućanstava. Klasifka-cija osobne potrošnje prema nam jeni troškove razvr-stava u 12 glavnih odjeljaka. Odjeljak 09 Rekreacija i kultu ra uključuje izdatke za kupnju opreme za sport, rekreaciju i kulturu, izdatke za kućne ljubimce, izdatke za usluge vezane za sportske i kulturne događaje, kup-nju školskih i ostalih knjiga, pribora za crtanje i pisanje, te izdatke za paket-aranŢmane.

S obzirom na metodologiju i način objave poda-taka prikazujemo podatke kat egorije Rekreacija i kul-tura. Podaci su objavljivani godišnje od 1998. do 2011., i 2014.

U tablici su prikazani izdaci za potrošnju Rekreacija i kultura, prosjek po kućanstvu u % ukupnih izdataka za potrošnju, 1998. – 2011. i 2014.

Za potrebe ove analize izdvajamo potkategoriju Usluge za kulturu iz kategori je Usluge rekreacije i kul-ture prema podacima iz 2011. i 2014. godine.

Tablica 2. Stanovništvo prema narodnosti u Zagrebačkoj Ţupaniji

ukuPNO Hrvati srbi bošnjaci Albanci slovenci Romi česi Makedonci Mađari Crnogorci Nijemci

broj stanovnika 317606 308244 2718 1428 921 527 258 244 213 173 130 109% stanovnika 97.05 0.86 0.45 0.29 0.17 0.08 0.08 0.07 0.05 0.04 0.03

Rusi ukrajinci slovaci talijani Poljaci Rumunji Rusini bugari Austrijanci turci Ýidovi vlasi

broj stanovnika 86 70 66 57 33 26 25 16 11 10 10 0% stanovnika 0.03 0.02 0.02 0.02 0.01 0.01 0.01 0.01 0.00 0.00 0.00 0.00

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf

Tablica 3. Informatička pismenost u Republici Hrvatskoj i Zagrebačkoj Ţupaniji

korištenje elektroničkom poštom korištenje internetom

da ne nepoznato da ne nepoznato

Republika Hrvatska 2.055.506 1.790.821 21.536 2.221.978 1.622.005 23.880Zagrebačka Ţupanija 150.009 132.081 2.088 162.153 119.725 2.300

Tablica 4. Podaci o izdacima za potrošnju Rekreacija i kultura u razdoblju 1998. – 2014. (% ukupnih izdataka)

Godina 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2014.

Rekreacija i kultura (%) 5,1 5,7 6,7 5,8 6,4 6,2 6,5 6,2 6,2 6,2 5,4 6,0 5,6 6,3 6,0


Tablica 5. Podaci o izdacima za usluge za kulturuusluge za kulturu / Izdaci u kunama %

izdataka u ukupnim izdacima2011. 1.225 1,872014. 1.404 1,72

III. stRAtEškI DOkuMENtI vAÝNI ZA kuLtuRNI RAZvOj ÝuPANIjE

VaŢniji strateški dokumenti pri izradi ove Strategije jesu:

– Ýupanijska razvojna strategija Zagrebačke Ţupa-nije 2011. – 2013.

– Strategija turističkog razvoja Zagrebačke Ţupa-nije 2015. – 2025.

– Strategija razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke Ţupanije – Pa-metna Ýupanija

– Prostorni plan Zagrebačke Ţupanije– Urbana aglomeracija Zagreb– Europa 2020– Strategije razvoja gradova Zagrebačke Ţupanije

3.1. Ýupanijska razvojna strategija Zagrebačke Ţupanije 2011. – 2013.

Iako je Ţupanijska razvojna strategija razvijena za razdoblje do 2013. njezini strateški ciljevi formalno su produŢeni i ostaju isti. Upravo stoga smatramo kako ih treba uključiti kao polazište pri izradi strategije kultur-nog razvoja.

Vizija naglašava inovativnost u gospodarstvu, što se između ostaloga u dobroj mjeri odnosi na kreativne industrije. Vizija također naglasak stavlja na društ vo znanja, kao poticaj na pozitivno vrednovanje kompe-tencije, izvrsnosti i znanja, a koji se postiŢu dodatnim obrazovanjem. Konačno, vizija kao iznim no vaŢne ističe projekte očuvanja kulturne i prirodne baštine, te posebno potiče projekte koji bi od Ýupanije učinili ugodno mjesto za boravak, Ţivljenje i rad, tj. one koji bi povećali sveukupnu kvalitetu Ţivljenja u Ýupaniji. Da-kle, podići kvalitetu Ţivota građana glavni je strateški cilj Ýupanije, a ova strategi ja fokusirat će se na onaj aspekt

koji će tu kvalitetu podići na višu razinu i to upravo poticanjem razvoja kulturnog Ţivota Ýupanije.

Kao razvojne probleme sektora kulture Zagrebačke Ţupanije, Razvojna strategija navodi neujednačenost ulaganja u temeljne institucije za kultu ru od strane nji-hovih osnivača, nedostatak zajedničke marketinške ponude kulturnih događanja u Ýupaniji, zatim nedosta-tak mjera za poticanje razvo ja kulturnih industrija te konačno, nedovoljnu brigu za očuvanje identiteta i tradicijskih vrijednosti. Iz detektiranja razvojnih pro-blema slijedi i definiranje razvojnih potreba za sektor kulture Zagrebačke Ţupanije. Kao prvu razvojnu po-trebu, strategija navodi osiguranje jednakih uvjeta za rad ustanova i udru ga u kulturi, kao i jednake uvjete za pristup kulturnim sadrŢajima svim primateljima-korisni-cima, i to na cijelom području Ýupanije. Drugo, Ýupa-nija svoju ulogu vidi i u poticanju na izradu programa kulturnih sadrŢaja u svim jedinicama lokalne samou-prave. Treće, Ýupanija iznimno vaŢnim smatra njegova-nje i očuvanje identiteta Ýupanije i njegove prepoznat-ljivosti. Četvrto, Ýupanija smatra nuŢnim provođenje sustavne valorizacije prirodne i kulturno-povijesne ba-štine. Peto, Ýupanija potiče osmišljavanje novih turistič-kih sadrŢaja i to kroz suradnju gospodarskih subjekata koji se bave turizmom i/ ili proizvodnjom/uslugama za turizam i relevantnih razvojnih institucija za kulturu.

Konačno, Ýupanija se zalaŢe za izradu specifične kulturne politike koja će pot icati kulturne industrije, proizvodnju znanja o kulturnoj baštini i proizvod nju tehnološkog znanja o očuvanju i uporabi kulturnih do-bara, te omogućiti podršku poduzetničkim pothvatima vezanim za odrŢivo korištenje kulturne baštine.

U razmatranju razvojnih problema i potreba u sektoru kulture, Ýupani ja posebno ističe vaŢnost i ulogu kulturne baštine. Osnovno je polazište da se bogata kulturna baština i zaštićene tradicijske vrijednosti ne prepoznaju, vrednuju i koriste u dovoljnoj mjeri kao jedni od značajnih razvojnih resursa ZÝ-a. Posebno se ističe nedovoljna briga za očuvanje identiteta i tradicij-skih vrijednosti. Također, Ýupanija smatra kako su fi-nancijska sredstva za sus tavnu obnovu kulturne baštine nedovoljna te također navodi nedovoljnu bri ga vlasnika o odrŢavanju i obnovi kulturnih dobara kao i neprimje-ren odnos građana prema kulturnoj baštini.

Slika 4. Prikaz vizije i ciljeva iz Strategije razvoja Zagrebačke Ţupanije

29 | #kultura697

Kao razvojne probleme sektora kulture Zagrebačke županije, Razvojna strategija navodi neujednačenost ulaganja u temeljne institucije za kultu-ru od strane njihovih osnivača, nedostatak zajedničke marketinške ponude kulturnih događanja u Županiji, zatim nedostatak mjera za poticanje razvo-ja kulturnih industrija te konačno, nedovoljnu brigu za očuvanje identiteta i tradicijskih vrijednosti. Iz detektiranja razvojnih problema slijedi i de�niranje razvojnih potreba za sektor kulture Zagrebačke županije. Kao prvu razvojnu potrebu, strategija navodi osiguranje jednakih uvjeta za rad ustanova i udru-ga u kulturi, kao i jednake uvjete za pristup kulturnim sadržajima svim pri-mateljima-korisnicima, i to na cijelom području Županije. Drugo, Županija svoju ulogu vidi i u poticanju na izradu programa kulturnih sadržaja u svim jedinicama lokalne samouprave. Treće, Županija iznimno važnim smatra njegovanje i očuvanje identiteta Županije i njegove prepoznatljivosti. Četvrto, Županija smatra nužnim provođenje sustavne valorizacije prirodne i kultur-no-povijesne baštine. Peto, Županija potiče osmišljavanje novih turističkih sadržaja i to kroz suradnju gospodarskih subjekata koji se bave turizmom i/ili proizvodnjom/uslugama za turizam i relevantnih razvojnih institucija za kulturu.Konačno, Županija se zalaže za izradu speci�čne kulturne politike koja će pot-icati kulturne industrije, proizvodnju znanja o kulturnoj baštini i proizvod-nju tehnološkog znanja o očuvanju i uporabi kulturnih dobara, te omogućiti podršku poduzetničkim pothvatima vezanim za održivo korištenje kulturne baštine.

U razmatranju razvojnih problema i potreba u sektoru kulture, Župani-ja posebno ističe važnost i ulogu kulturne baštine. Osnovno je polazište da se bogata kulturna baština i zaštićene tradicijske vrijednosti ne prepoznaju, vrednuju i koriste u dovoljnoj mjeri kao jedni od značajnih razvojnih resursa ZŽ-a. Posebno se ističe nedovoljna briga za očuvanje identiteta i tradicijskih vrijednosti. Također, Županija smatra kako su �nancijska sredstva za sus-tavnu obnovu kulturne baštine nedovoljna te također navodi nedovoljnu bri-ga vlasnika o održavanju i obnovi kulturnih dobara kao i neprimjeren odnos građana prema kulturnoj baštini.

Slika 4. Prikaz vizije i ciljeva iz Strategije razvoja Zagrebačke županije

Zagrebačka županijavodeća je inovativna gospodarska županija čiji se razvoj temelji

na društvu znanja, prepoznatljivoj i očuvanoj kulturnoj i prirodnoj baštini, privlačnosti za rad, boravak i življenje, a povezana je skladno

s razvojem grada Zagreba

Vizija

Povećati konkurentnosti društvenu odgovornost

gospodarstvaRazvijati ljudske resursei unaprijediti upravljanje

razvojem

Poboljšatiinfrastrukturu

i kvalitetu života

Poboljšati zaštituokoliša i prepoznatljivost

prirodne i kulturne baštine

Strateški cilj I Strateški cilj II Strateški cilj III Strateški cilj IV


Zbog svih navedenih problema vezanih uz kulturnu baštinu, Ýupanija pred laŢe sustavno praćenje stanja kulturnih dobara, vrednovanje povijesne gra diteljske strukture te predlaganje mjera zaštite. Također, Ýupa-nija smatra iznimno vaŢnim izraditi strategiju odrŢivog korištenja kulturne baštine kao razvojnog resursa. Na-dalje, vaŢnim se smatra očuvanje i razvoj identiteta Za grebačke Ţupanije, a koji bi se temeljio na karakteri-stičnim elementima i di jelovima njezina prostora. Tako-đer, Ýupanija namjerava predvidjeti i provesti mjere koje će osigurati očuvanje kulturne baštine na svim ra-zinama planiran ja te planira urediti i urbano definirati nedovršene i degradirane prostore s ciljem ispravne prezentacije kulturne baštine. Ýupanijska strategija kao raz vojni problem navodi i slabu suradnju između tu-rizma, gospodarstva i kul turnih industrija.

3.2. strategija turističkog razvoja Zagrebačke Ţupanije 2015.–2025.

Strategija turističkog razvoja Zagrebačke Ţupanije kao glavne adute vidi iznimno očuvanu prirodu i niz kulturnih dobara, ali i brojne “neopipljive” atribute poput ambijenta, gostoljubivosti i lijepih vizura.

Što se tiče kulturnih dobara, Strategija posebno ističe niz dvoraca, kurija, crkvi te očuvane jezgre mje-sta. Strategija navodi kako se na području cijele Ýupa-nije nalaze i druga brojna zaštićena kulturna dobra (ar-hivska građa, baština vrtne arhitekture, etnografska građa, glazbeni instrumenti, knjiŢnična građa, kulturni krajolik, kulturno-povijesna cjelina, likovna umjetnost, memorijalna baština, muzejska građa, običaji, obredi i svečanosti, primijenje na umjetnost i drugo) te kako sva ta kulturna dobra pojedinačno nadopunjuju turistički proizvod i podiŢu njegovu kvalitetu, ali sama za sebe nemaju snagu privlačenja turista u Ýupaniju.

Veliku prednost turističkog razvoja Ýupanije Strate-gija vidi u tradiciji odlas ka Zagrepčana u okolicu Za-greba te smatra kako se ona treba razvijati još više. Strategija pohvaljuje brojne turističke proizvode razvi-jene na području Ýupanije u posljednjih nekoliko go-dina, a koji se danas na trŢištu sve više traŢe, poput vinskih cesta, biciklističkih i pješačkih staza, prezenta-cije kulture Ţivota i dr. Snagu turističke ponude Ýupa-nije Strategija vidi i u prepoznatl jivim manifestacijama, očuvanoj tradicijskoj arhitekturi sela, tradiciji imidŢa “zelene” okolice Zagreba, itd.

Međutim, Strategija navodi kako još uvijek postoje brojne neiskorištene mogućnosti, posebno s obzirom na trendove i kretanja na turističkom trŢištu, a koje se odnose na sve veću potrebu boravka u ruralnim prosto-rima, upozna vanja lokalnih vrijednosti te učenja i rada na sebi u smislu novih iskustava. Kao poticajnu činje-nicu Strategija navodi stalan rast broja turističkih noće-nja koje Ýupanija biljeŢi, a posebno posljednjih godina kada je broj noćenja povećan za više od tri puta u od-nosu na razdoblje od prije petnaestak godina.

Kao pozitivne činjenice vezane uz turizam Ýupa-nije, Strategija navodi pozi tivnu orijentaciju Ýupanije prema turizmu, jak i prepoznatljiv imidŢ pojedinih de-stinacija te uvaŢavanje turizma u razvojnim projektima Ýupanije. Konačno, Strategija kao ključne faktore uspjeha za Zagrebačku Ţupaniju izdvaja blizinu Za-greba, tradiciju i razvijen turistički/izletnički lanac vri-jednosti te bogat i zanimljiv ruralni prostor.

Strategija turističkog razvoja Ýupanije kao glavnu turističku snagu Ýupani je izdvaja njezinu bogatu kul-turnu i prirodnu baštinu, bogatstvo kulturnih i rekreacij-skih sadrŢaja te autentični lifestyle doŢivljaj. Iako je glavna svrha naše strategije razvoj kulture Ýupanije, s obzirom na to da su kultura i turi zam dva međuovisna sektora, jedan je od ciljeva Strategije kulturnog razvoja i stvaranje uvjeta za daljnji razvoj kulturnog turizma i branda Ýupanije. Dakle, Strategija razvoja kulture u ovome aspektu usklađena je s glavnim ciljevima Strate-gije turističkog razvoja Ýupanije te pojedine mjere koje predlaŢemo u Strategiji idu u smjeru boljeg predstavlja-nja i iskorištavanja kulture i u turis tičke svrhe.

3.3. Prostorni plan Zagrebačke Ţupanije

Prostornim planom Zagrebačke Ţupanije prepo-znati su kulturni sadrŢaji i lo kaliteti te su planirani otvoreni i zatvoreni prostori koji će biti namijenjeni kulturi. Među njima su otvorena i pučka učilišta, mu-zeji, galerije, zbirke, kn jiŢnice i čitaonice, kina i manji scenski prostori. Planom su utvrđena područja i lokali-teti od osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajo-braza, prirodne i kulturne baštine, kojima treba posve-titi posebnu paŢnju prilikom izrade do kumenata pro-stornog plana. Planom su utvrđena područja povijesnih naselja, nepokretnih kulturnih dobara i arheoloških lo-kaliteta.

3.4. urbana aglomeracija Zagreb

U Urbanu aglomeraciju Zagreb uključen je Grad Zagreb kao središte urbane aglomeracije te administra-tivni teritorij okolnih jedinica lokalne samouprave koje su u sastavu susjednih Ţupanija. Pritom Urbana aglo-meracija Zagreb, za razliku od ostalih urbanih aglome-racija i urbanih područja u RH koje su un utar granica jedne Ţupanije, neizostavno zahvaća dijelove prostora, odnosno jedinice lokalne samouprave s područja neko-liko Ţupanija, što se u svakom smislu – prostorno, povr-šinom, stanovništvom, prometnom povezanošću, infra-strukturom i drugim – u znatnoj mjeri razlikuje od bilo kojeg drugog urbanog područja.

Novi Zakon o regionalnom razvoju RH, uvodeci urbana područja i strategije razvoja urbanog područja, uspostavlja multisektorski strateški okvir za plan iranje njihova razvoja kao cjeline.

Čvrsto uporište za takav multisektorski strateški okvir i pristup, odnosno po trebu zajedničkog odrŢivog i integriranog planiranja Grada Zagreba i prosto ra u nje-govu okruŢenju nalazimo u donesenim razvojnim stra-tegijama Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-za-gorske Ţupanije kao temeljnim razvojnim dokumen-tima. Osobito je to izraŢeno kod Zagrebačke Ţupanije, što je i posve logično s obzirom na njezinu prostornu i funkcionalnu povezanost s Gradom Zagrebom, gdje definirana vizija razvoja naglašava upravo potrebu skladnosti s razvojem Grada Zagreba: “Zagrebačka Ţu-panija vodeća je inovativna gos podarska Ţupanija čiji se razvoj temelji na društvu znanja, prepoznatljivoj i oču-vanoj kulturnoj i prirodnoj baštini, privlačnosti za rad, boravak i Ţivljen je, a povezana je skladno s razvojem Grada Zagreba”. (Ýupanijska razvojna strategija Zagre-bačke Ţupanije 2011.–2013./2015.).


Također, niz identifciranih razvojnih problema i potreba u sva tri Ţupanijska, te u nizu dokumenata lo-kalne samouprave, ukazuje na nuŢnost učinkovitijeg korištenja potencijala koje za razvoj Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske Ţupanije, odnosno jedinica lokalne samouprave, pruŢa njihov kompleksan prostorni i razvojni međuodnos. Blizina i prometna dostup nost, funkcionalna povezanost i mnogobrojni zajednički interesi usmjeravaju cjelokupan “zagrebački prostor” na neizostavnu suradnju u svim aspektima ra-zvoja.

Stoga je izuzetno vaŢna koordinacija razvojnih ak-tivnosti i programa čiji je upravo i cilj zajedničko plani-ranje i provođenje kako bi se unapređivali sus tavi od zajedničkog regionalnog značaja i odrŢivo koristili pro-storni i drugi resursi, te odgovarajuće vrednovali, una-pređivali i koristili ljudski potencijali, a koja se koordi-nacija ostvaruje kroz zajednički strateški razvojni doku-ment – Strategiju razvoja Urbane aglomeracije Zagreb. Teritorijalna agenda EU 2020 – prema uključivoj, pa-metnoj i odrŢivoj Europi različitih regija upravo nagla-šava vaŢnost integriranog, policentričnog i ujednačenog teritorijalnog razvoja te ulogu gradova kao generatora tog procesa.

Strategija razvoja Urbane aglomeracije Zagreb alat je za iskorištavanje raz vojnih potencijala Zagreba i drugih gradova i općina u postizanju sinergijskih uči-naka društveno-gospodarskog razvoja na razini aglo-meracije, ali i drŢave i u skladu s načelima odrŢivog ra-zvoja, stvaranjem uvjeta koji će omogućiti jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih potencijala, te učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova EU-a namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju. Proces pripreme i izrade dokumenta temel ji se na načelima partnerstva i suradnje pa i njegova kvaliteta ovisi o razini kvalitete primjene ovih načela.

Planerski dokumenti regionalnog razvoja izrađivani su u komunikaci ji i koordinaciji Ţupanija, gdje vaŢnu

ulogu ima Koordinacija regionalnih koordinatora Sjeve-rozapadne Hrvatske u kojoj Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, VaraŢdinska, Međimurska i Koprivničko-kriŢevačka Ţupanija sudje-luju posredstvom svojih regionalnih koordinatora, i gdje su zajednički interesi tijekom vremena stvorili izu-zetno suradničko okruŢje. Rezultat te suradnje je regio-nalni projekt sjeverozapad na Hrvatska – Regija digi-talnih muzeja; koji obuhvaća dio mreŢe Tunel osje ta – Grad Zagreb; Arheološko područje Andautonija; Šči-tarjevo – Zagrebačka Ţupanija; Muzej krapinskih nean-dertalaca, Krapina i Dvor Veliki Tabor – Krapinsko-za-gorska Ţupanija; VaraŢdinske Toplice – VaraŢdinska Ţupanija; Muzej Međimurja Stari grad Čakovec – Međi-murska Ţupanija; Stari grad Kalnik, Muzej grada Kopriv-nice i Stari grad Đurđevac – Koprivničko-kriŢevačka Ţupanija.

Kriteriji za definiranje obuhvata urbanih područja, sadrŢani u Smjernicama MRRFEU-a jesu sljedeći:

– osnovni kriterij – udio zaposlenih dnevnih mi-granata u središte urbanog područja od minimalno 30%,

– dodatni kriteriji – jedan ili više karakterističnih kriterija za pojedino urbano područje/ aglomeraciju kako bi se bolje ostvarile odnosno došle do izraŢaja funkcionalne veze i razvojni aspekti ili razvojni aspekti koji nisu obuhvaceni kriterijem vezanim uz dnevne migracije, a definira ih i obrazlaŢe grad središte,

– kriterij prostornog kontinuiteta – jedinice lokalne samouprave moraju činiti kontinuirano urbano pod-ručje, uz samo iznimnu mogućnost odstupanja.

Uz analizu osnovnog kriterija, analizirani su do-datni kriteriji koji odraŢavaju zajednički interes stanov-ništva širega zagrebačkog područja, kao što su:

– Razvoj i unaprjeđenje poslovne i poduzetničke infrastrukture: jedinstvenost trŢišta, zajedničko korište-nje i planovi razvoja poslovnih i poduzetničkih zona,

Slika 5. Valorizacija kulturno-krajobraznih obiljeŢja prostora


poduzetničkih inkubatora, startupova i raznih oblika podrške malim i srednjim poduzećima, poljoprivredna proizvodnja i potpore plasmanu lokalnih proizvoda, razvoj turizma odrŢivim korištenjem prirodnih resursa, kulturne i prirodne baštine, rekreacija i dr.

– Zaštita sastavnica okoliša, zaštita i odrŢivost pri-rodnih resursa i baštine: zajedničke obveze i ciljevi ko-rištenja, zaštite i unaprjeđenje kvalitete i količine pod-zemnih voda, očuvanja i zaštite značajnih dijelova su-stava zelene infrastrukture (parkova prirode Medvednica i Ýumberak – Samoborsko gorje, drugih vrijednih dije-lova prirode), biološke, geo i krajobrazne raznolikosti, očuvanja i unapređivanja usluga ekosustava.

Primjenom dodatnih kriterija zaključeno je da 25 jedinica lokalne samouprave, uključenih u prijedlog obuhvata Urbane aglomeracije Zagreb na temelju krit-erija dnevnih migracija zadovoljava i dodatne kriterije.

Grad Zagreb je utvrdio Konačni prijedlog obuhvata Urbane aglomeracije Zagreb. Navedeni je Konačni prijedlog definiran pridrŢavajući se nadasve stručnog pristupa u odnosu na provedbu postupka definiranja urbane aglom eracije te osobito jednog od temeljnih načela politike regionalnog razvoja, načela partnerstva i suradnje, te je kroz takav pristup i suradnju, u skladu s više puta istaknutim stajalištem Grada Zagreba o pri-stupu definiranju obuh vata urbane aglomeracije, pose-bice na spomenutom zajedničkom sastanku predstav-nika MRRFEU-a i Grada Zagreba, odrŢanom 5. listo-pada 2015., za drŢan stručni stav i teza o uključivanju u obuhvat Urbane aglomeracije Za greb, uz Grad Zagreb kao središte urbane aglomeracije, 29 jedinica lokalne samouprave, i to 10 gradova i 19 općina:

– 7 gradova i 18 općina na temelju osnovnog kri-terija, te

– 3 grada i 1 općina na temelju dodatnih kriterija, pri čemu 7 gradova i 15 općina Zagrebačke Ţupanije, te 3 grada i 4 općine Krapinsko-zagorske Ţupanije.

PredloŢeno Urbano područje Zagreba pokriva po-vršinu od 2.826,5 km2, odnosno 57% ukupnog zbroja površine Ţupanije i Grad Zagreb, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke Ţupanije. Na području Urbane aglomera-cije Ţivi 1.086.528 stanovnika (2011.), odnosno 88% od ukupnog broja stanovnika svih triju Ţupanija. Sta-novnici Ţive u 599 naselja, što je 50% od ukupnog broja naselja svih triju Ţupanija.

U predloŢenom urbanom području Ţivi nešto više od četvrtine (25,35%) uk upnog stanovništva RH (4.284.889), a samom području kroz različite obrasce migracijskih kretanja gravitira još niz jedinica lokalne samouprave koje ne ulaze u obuhvat urbane aglomera-cije, što spomenuti broj osoba na tom pros toru dodatno povecava.

Sagledavajući iznesene podatke valja uočiti kako 81% stanovništva Zagrebačke Ţupanije i 447 od 697 naselja ulazi u Urbanu aglomeraciju Zagreba.

3.5. strategija razvoja informacijsko komunikacijske tehnologije na području Zagrebačke Ţupanije – Pametna Ţupanija

Cilj je ove Strategije podizanje kvalitete Ţivota gra-đana, konkurentnosti gos podarstva i efikasnosti javne uprave na temeljnim načelima odrŢivog razvo ja uz pri-mjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Strategija se prije svega fokusira na razvoj preduvjeta koji će omogućiti transformaciju Zagrebačke Ţupanije u “pametnu Ţupaniju”. Pametna Ţupanija pretpostavlja umreŢeno stanovništvo, umreŢene IT sustave (što uklju-čuje usluge i podatke), umreŢene senzore i druge ure-đaje kojima se prati okoliš i njihovo međusobno djelo-vanje kako bi se buduće odluke donosile na temelju aktualnih i preciznih informacija.

Ova Strategija donosi niz prijedloga čijim bi se usvajanjem i provedbom osig urali adekvatni infrastruk-

Slika 6. Urbana aglomeracija ZagebIzvor: Urbana aglomeracija Zagreb


turni uvjeti za implementaciju pametnih rješenja. Ovi preduvjeti uključuju razvoj komunikacijske infrastruk-ture za široko pojasni pristup Internetu na području ci-jele Ýupanije, unapređenje procesa javne uprave s ci-ljem podizanja efikasnosti, razvoj temeljnih registara i IT sustava za podršku pruŢanju usluga, korištenje naci-onalne IKT infrastruk ture (e-Građani i e-Poslovanje), a sve s ciljem uspostave otvorene vlade koja građanima omogućava veće sudjelovanje u politici i donošenju odluka.

Strategija svoje zaključke temelji na suvremenim trendovima konzumacije usluga od strane stanovništva. Prvi trend odnosi se na javnu upravu i potrebu korisnika za dvosmjernom komunikacijom Internetom, i to na način da mogu postaviti pitanja, komentirati događaje, traŢiti informacije i određivati teme od njihova interesa. Također očekuju i procese u kojima je u središtu pozor-nosti korisnik.

Konačno, korisnici danas očekuju da sve elektro-ničke i internetske usluge budu prilagođene mobilnim uređajima kao što su pametni telefoni i table ti, što je potkrijepljeno podatkom da preko 40% građana Hrvat-ske Internetu pristupa putem mobilnih uređaja, te očekuju da sav novonastali sadrŢaj bude prilagođen mobilnim uređajima i da bude dostupan bilo kada i bilo gdje. Za jednički nazivnik ovih trendova upravo je digitalizacija većine usluga.

Jednako tako korisnici danas očekuju da imaju mogućnost komentiranja i aktivnog sudjelovanja u ra-spravi. Iz tog razloga, korisnici očekuju da javna uprava bude prisutna na najpopularnijim društvenim mreŢama koje dodatno olakšavaju dvosmjernu komunikaciju. Strategija kao posebno korisne ističe internetske i mo-bilne aplikacije koje stanovništvo koristi kao osnovni izvor informacija.

Vizija Strategije razvoja IKT-a Zagrebačke Ţupanije nadopunjuje ili nado građuje viziju Ýupanijske razvojne strategije i to onim elementima za koje smatra da nedo-staju u inicijalnoj verziji. Elementi koji nedostaju jesu pametna infrastruktura i inovativna, tj. pametna javna uprava.

Integriranjem ovih elemenata u viziju Ýupanijske razvojne strategije, vizija Strategije razvoja IKT-a Ýupa-nije glasi: Zagrebačka Ţupanija je pametna Ţupanija, usko povezana s gradom Zagrebom, temeljena na odrŢivom i uključujućem razvoju uz očuvanje prepo-znatljive kulturne i prirodne baštine, društvu znanja, konkurentnom gospodarstvu, modernoj infrastrukturi i in ovativnoj javnoj upravi koja se koristi informacijskim tehnologijama u svrhu podizanja standarda građana i privlačnosti Ýupanije za Ţivot, rad i boravak. Konačno, iz vizije su generirana i osnovna tri cilja Strategije:

– Uspostaviti preduvjete za razvoj pametne Ţupa-nije

– Podizati kvalitetu Ţivota građana kroz unapređe-nje rada javne uprave korištenjem IK tehnologija

– Povećati konkurentnost gospodarstva i razvoj poduzetništva, posebice u IKT sektoru.

Dakle, kao i u slučaju Ţupanijske razvojne strate-gije, strateški je cilj Strategije razvoja IKT-a povećanje kvalitete Ţivota građana s tim da je naglasak stavljen na onaj dio koji to unapređenje vidi u korištenju IKT-a.

strategija kulturnog razvoja Ýupanije posvećena je onom dijelu podizanja kvalitete Ţivota koji se odnosi

na kulturu, međutim način na koji se to Ţeli postići po-drazumijeva korištenje IKT-a, u smislu da kulturu Ýupa-nije Ţelimo transformirati u pametnu kulturu i na taj je način učiniti reprezentativni jom, dostupnijom, učinko-vitijom i demokratičnijom. Također, povezivan jem svih dionika u kulturi putem IKT-a Ţelimo dati dodatni im-puls razvoju gospodarstva Ýupanije, a posebno onomu dijelu koji se odnosi na kreativne industrije. Znakovita je i najava Zagrebačke Ţupanije o provedbi programa “Razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa Inter-netu za područje cijele Zagrebačke Ţupanije” te upravo na ovome programu i na ciljevima zadanim u Strategiji informacijsko-komunikacijske tehnologije, temeljimo naša rješenja za stvaranje pametne kulture Ýupanije.

3.6. Europa 2020

strategija Europa 2020 desetogodišnja je strategija Europske unije kojom se nastoji potaknuti rast na cije-lom prostoru EU-a, a koji je pametan (ulaganje u obra-zovanje, istraŢivanje i inovacije), odrŢiv (niskougljično gospodarstvo) i uključiv (naglasak na stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva).

Europska komisija razvila je strategiju Europa 2020 kao odgovor na ekonom sku i financijsku krizu. Strate-gija definira pet glavnih ciljeva: zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i klima/energetika. Iako se cil jevi odnose na različita područja, oni su me-đusobno povezani i uzajamno se podupiru. Na primjer, unaprjeđenjima u obrazovanju pridonosi se stvaranju novih radnih mjesta i smanjuje siromaštvo. Jednako tako, istraŢivanjima i in ovacijama u gospodarstvu pove-ćava se konkurentnost i stvaraju nova radna mjesta.

Riječ je o zajedničkim ciljevima koje treba ostvari-vati kombinacijom djelo vanja na nacionalnoj razini i razini EU-a. Ovom strategijom EU utvrđuje nove načine poticanja rasta i stvaranja novih radnih mjesta, i to u obliku sedam na jvaŢnijih inicijativa. U okviru svake inicijative EU-a i nacionalna tijela moraju koordinirati svoje napore kako bi se međusobno podrŢavali.

U strategiju Europa 2020 uključene su kulturne i kreativne industrije (KKI), i to u kontekstu promoviranja pametnog, odrŢivog i uključivog rasta u svim regijama i gradovima EU-a. KKI su se pokazale poprilično otpor-nima za vrijeme krize. Odgovorne su za 3,5% svih EU proizvoda i usluga godišnje i zapošljavaju 6,7 milijuna ljudi ili 3% radne snage EU-a. Europa 2020 smatra kako su KKI iznimno vaŢan sektor koji treba podrŢati i u koji treba investirati, i to zbog sljedećih razloga:

– KKI su u rastu i stabilan su dio ekonomije EU-a– Sektor generira sve veći broj radnih mjesta– KKI pridonose inovaciji u drugim sektorima, kao

što su informacijske i komunikacijske tehnologije– Prijašnja iskustva pokazuju da investicije u inici-

jative sektora kulture doprinose iznimnim rezultatima– Sektor kulture pati od nedostatka strateške po-

drške i financijskih investicija

Dakle, Europska komisija smatra da kulturne i kre-ativne industrije predstavl jaju veliki potencijal za lo-kalni, regionalni i nacionalni razvoj i da imaju ne-posredne učinke na širu ekonomiju. Iz tog razloga, strateška je odluka da se promovira i jača doprinos kulturnog sektora europskoj ekonomiji. Europska se komisija obvezala nastaviti razvijati zdrave i inkluzivne


politike i strategije za sektor kulture, kao i podrŢavati kulturne i kreativne industrije kroz svoj program Krea-tivna Europa.

Riječ je o programu koji je namijenjen kulturnom i audiovizualnom sekto ru. Ciljevi su ovog programa za-štita, razvoj i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti i promicanje europske i kulturne baštine te jačanje konkurentnosti europskih kulturnih i kreativnih sektora, s ciljem promicanja pametnog, odrŢivog i uključivog rasta. Program prije svega sufinancira pro-jekte vezane za suradnju, mreŢe i platforme.

Za Strategiju kulturnog razvoja vaŢna je i inicijativa Digitalna agenda za Euro pu koja se odnosi na pametan rast. Digitalna agenda za Europu kroz Strategiju jedin-stvenog digitalnog trŢišta (Digital Single Market Strategy) Ţeli stvoriti uvjete u kojima bi EU postala lider u digital-noj ekonomiji. Smatra se da je dinstveno digitalno trŢište moŢe stvoriti nove prilike za startupove i postojeće kompanije i to na trŢištu od preko 500 milijuna ljudi.

Projekcija je da će stvaranjem novih poslova i tran-sformiranjem javne uprave jedinstveno digitalno trŢište europskoj ekonomiji donijeti zaradu od 425 mili jardi eura. Inkluzivno digitalno trŢište također će nuditi razne mogućnosti građanima, s pretpostavkom da posjeduju odgovarajuće digitalne vještine.

Jedinstveno digitalno trŢište počiva na tri stupa:– Pristup: bolji pristup potrošača i tvrtki digitalnim

proizvodima i uslugama diljem Europe.– OkruŢenje: stvoriti dobre uvjete i poticajno

okruŢenje koje će omogućiti procvat digitalnih mreŢa i inovativnih usluga.

– Ekonomija i društvo: maksimiziranje potenci-jala rasta digitalne ekonomije.

Prema strategiji Europa 2020, nuŢan uvjet za razvoj digitalnog društva jest mogućnost njegovih stanovnika da se priključe na brzi Internet. Iz pozicije poslovanja digitalizacija u velikoj mjeri doprinosi ekonomskomu rastu. Usva janje digitalne tehnologije u svrhu povećanja efikasnosti, smanjivanja troško va ili pribliŢavanja kup-cima postaje nuŢan uvjet ako tvrtke Ţele modernizira ti svoje poslovanje i povećati svoju kompetitivnost na trŢištu. Jednako tako, digitalizacijom se značajno po-boljšava interakcija tvrtki i građana s javnim sektorom. Prema Strategiji Europa 2020, poboljšano korištenje digitalnih teh nologija poboljšat će pristup građana in-formacijama i kulturi, kao i njihove mogućnosti na trŢištu rada.

VaŢan je i program Europske komisije pod nazivom Kreativna Europa. Riječ je o programu koji je namije-njen kulturnom i audiovizualnom sektoru. Cilje vi ovog programa su zaštita, razvoj i promicanje europske kul-turne i jezične raznolikosti i promicanje europske i kulturne baštine te jačanje konkurentno sti europskih kulturnih i kreativnih sektora, s ciljem promicanja pa-metnog, odrŢivog i uključivog rasta. Program prije svega sufinancira projekte vezane za suradnju, mreŢe i plat-forme.

Iv. MAPIRANjE kuLtuRE ÝuPANIjE

4.1. NajvaŢniji nositelji kulturnog razvoja ÝupanijeKao najvaŢnije nositelje kulturnog razvoja Zagre-

bačke Ţupanije prepoznaje mo dvije skupine dionika, a to su institucionalna kultura s jedne strane, i građani

koji kroz veliki broj udruga obogaćuju kulturni Ţivot Ýupanije.

4.1.1. Institucije kultureKao što je navedeno u Razvojnoj strategiji Zagre-

bačke Ţupanije i u dobrom dijelu razvojnih strategija gradova, institucije u kulturi predstavljalju nositelje kulturnog razvoja Ţupanije.

Tablica 6. Najistaknutije institucije u kulturi Zagrebačke Ţupanije

KnjiŢnica Bistra, Donja BistraGradska knjiŢnica Dugo Selo, Dugo SeloPučko otvoreno učilište Dugo Selo, Dugo SeloPučko otvoreno učilište Ivanić-Grad, Ivanić-GradNarodna knjiŢnica i čitaonica Jastrebarsko, JastrebarskoCentar za kulturu Jastrebarsko, JastrebarskoGradski muzej Jastrebarsko, JastrebarskoKnjiŢnica i čitaonica KriŢ, KriŢCentar za kulturu KriŢ, KriŢZavičajni muzej Donja Kupčina, PisarovinaOpćinska knjiŢnica i čitaonica Pokupsko, PokupskoMuzej Brdovec, Prigorje BrdovečkoGradska knjiŢnica Samobor, SamoborPučko otvoreno učilište Samobor, SamoborSamoborski muzej, SamoborMuzej Marton, SamoborÝumberački uskočki muzej, BreganaSpomen soba blaŢenog Alojzija Stepinca, KrašićEtno kuća pod Okićem, KlakeGalerija Prica, POU SamoborGalerija POU Ivanić-Grad, Ivanić-GradGalerija GalŢenica, POU Velika GoricaVrbovečka umjetnička galerija, VrbovecGalerija Razvid, POU ZaprešićGalerija Lang Samobor, SamoborEtnografska zbirka sestara Bazilijanki, SošiceGradska knjiŢnica Sv. Ivan Zelina, Sveti Ivan ZelinaPučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, Sv. Ivan ZelinaMuzej Sv. Ivan Zelina, Sv. Ivan ZelinaGradska knjiŢnica Velika Gorica, Velika GoricaKnjiŢnica GalŢenica, Velika GoricaPučko otvoreno učilište Velika Gorica, Velika GoricaMuzej Turopolja, Velika GoricaNarodna knjiŢnica Vrbovec, VrbovecPučko otvoreno učilište Vrbovec, VrbovecPučko otvoreno učilište Zaprešić, Zaprešić Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić KnjiŢnica Marija Gorica, Marija Gorica Muzej Ivanić-Grad, Ivanić-Grad Muzejska zbirka POU Vrbovec, Vrbovec Privatna zbirka BoŢidara Ćuka – HiŢa Mrzljak, Krašić Etnografska zbirka Kezele, Šumećani Galerija Ostojić, Dugo Selo Galerija Sv. Ivan Zelina Mala galerija, POU Vrbovec KnjiŢnice grada Zagreba Gradska knjiŢnica Ante Kovačića, Zaprešić


4.1.1.1. struktura djelatnosti institucionalne infrastrukture na području Ýupanije

Institucionalnu infrastrukturu na području Ýupanije tvore javne ustanove kojima su osnivači gradovi i op-ćine, a obavljaju knjiŢničnu, muzejsku i galeri jsku dje-latnost, te pučka otvorena učilišta kao polivalentne ustanove koje najvećim dijelom obavljaju djelatnosti kulture.

Treba naglasiti kako je upravo na području Ýupa-nije osnovan prvi privat ni muzej u Republici Hrvatskoj, što pokazuje da su poduzetnici prepoznali vaŢnost ulaganja u kulturu. Riječ je o Muzeju Marton u Samo-boru.

4.1.1.2. knjiŢnična djelatnostU Zagrebačkoj Ţupaniji matičnu djelatnost obav-

ljaju KnjiŢnice grada Zagreba za narodne i školske knjiŢnice. To je suvremeno organizirana mreŢa koja obavlja zadaću Ţupanijske matične sluŢbe za narodne i školske knjiŢnice na području Zagrebačke Ţupanije. Njihova osnovna zadaća na prostoru Ţupani je je obav-ljanje stručnog nadzora, organiziranje i razvoj mreŢe knjiŢnica te unapređivanje stručnog rada u cilju što kvalitetnijeg obavljanja knjiŢnične djelatnosti. Oku-pljaju dvanaest područnih knjiŢnica s mreŢom od dva-deset sedam ogranaka na ukupno četrdeset i dvije loka-cije, bibliobusnu sluŢbu s dva bibliobusa i 78 bibliobu-snih stajališta u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj Ţupani ji. Prikupljenje, stručna obrada i pohranjivanje raznovrsne građe omogućuje korištenje 2.356.927 svezaka knjiga, zbirke audiovizualne građe s bogatim iz borom glazbe-nih publikacija te zbirke elektroničkih publikacija.

Ukupan broj stanovnika Zagrebačke Ţupanije učla-njenih u KGZ u razdoblju od 1. 1. 2014. – 31. 12. 2015. bio je 34.513. Osam gradova ima knjiŢnicu, dok jedino u Svetoj Nedelji knjiŢnica nije osnovana. Od 25 općina samo četiri imaju knjiŢnicu. Dakle, od ukupno 34 jedinice lokalne samouprave, u Za grebačkoj Ţupa-niji samo 35% njih imaju narodne knjiŢnice. S obzirom na to da su knjiŢnice smještene u gradovima i općinama s najvećim brojem sta novnika, činjenica je da 71% po-sto stanovništva ima knjiŢnicu u svojem mjestu stanova-nja. Kako bi se dodatno poboljšala situacija i omogućilo ko rištenje knjiŢnične usluge stanovnicima na područ-jima bez knjiŢnice, kao i u udaljenijim i slabije pro-metno povezanim naseljima gradova i općina koje ne-maju knjiŢnicu uspostavljena je Bibliobusna sluŢba. Bi-bliobusna sluŢba KnjiŢnica grada Zagreba dostupna je od 1976. godine i do danas je uspostavila 29 stajališta u tri grada i 12 općina Zagrebačke Ţupanije.

4.1.1.3. Muzeji i galerijeMuzeji i galerije čine mreŢu subjekata koji obav-

ljaju muzejsko-galerijsku djelatnost, te je njihova orga-nizacija prilagođena njihovoj misiji. Misija muze ja razli-kuje se od galerijske utoliko što muzeji imaju svoje funduse, dakle svo ju muzejsku građu o kojoj skrbe, dok se misija galerije u pravilu iscrpljuje u organiziranju izloŢbi. VaŢnost muzeja kao institucije od općeg inte-resa za cijelo društvo znatno doprinosi njegovu razvoju. Kao stalna ustanova vaŢna za izgradnju društvenog koncepta muzej ima zadaću sakupljati, vrednovati, ču-vati i izlagati javnosti zbirke predmeta, umjetnina i do-kumenata prenoseci ideje pohranjene u njima i stvara-jući znanje o tome.

U Zagrebačkoj Ţupaniji djeluje 10 muzeja, 12 gale-rija i šest privatnih zbirki koji sluŢe kao kolijevka različi-tih umjetničkih postava i događanja, značajnih pred-stavnika hrvatske i inozemne umjetnosti. Muzeji i gale-rije daju kultur ološki i povijesni pregled Ţivota na ovim područjima; prirodoslovno-geološki, arheološki, etno-grafski i kulturno-povijesni. Od 10 muzeja u Ţupaniji, njih osam se nalazi u gradovima, dok su općine Brdovec i Pisarovina jedine u Ýupaniji koje na svojem području imaju muzej. Muzeji i galerije svojim pos jetiteljima osiguravaju posjet izloŢbama ili stalnim postavima, no ono što je vaŢno jest da se sve više okreću prema potre-bama trŢišta, odnosno potrebama svojih posjetitelja. Stoga se danas u muzejima i galerijama organiziraju razna događanja poput promotivnih akcija, knjiŢevnih večeri, organizacije koncer ata i niza drugih akcija.

4.1.1.4. Polivalentne ustanove i djelatnosti kultureUz specijalizirane institucije kulture (knjiŢnice,

muzeje i galerije) u Za grebačkoj Ţupaniji djeluje sedam pučkih otvorenih učilišta i dva centra za kulturu koji obavljaju više raznolikih djelatnosti među kojima su i djelatnosti kulture. Radi jednostavnosti sve njih ćemo imenovati polivalentnim ustano vama. Jedna je od vrlo značajnih uloga polivalentnih ustanova osiguravan je preduvjeta potrebnih za prihvat kulturnih programa iz drugih sredina, odnosno omogućavanje gostovanja umjetnika i umjetničkih druŢina. Pose bice je to vaŢno za kazališnu djelatnost koja zahtijeva odgovarajuće prostore i opremu (pozornicu, gledalište) za realizaciju predstava. Značaj polivalentnih ustanova za kulturni Ţivot lokalne zajednice vidljiv je i u organizaciji lokalnih manifestacija i kulturnih programa različitog sadrŢaja. Od koncerata, izloŢbi, kazališnih predstava, kinemato-grafskih projekcija sve do podrške amaterskim i drugim društvima u realizaciji kulturnih programa i sadrŢaja.

Ako je dostupnost knjige kroz mreŢu knjiŢnica jedno od vaŢnih pokazatelja razvijenosti kulturne infra-strukture, tada kao drugo mjerilo moramo utvrditi do-stupnost kulturno-umjetničke djelatnosti svakom poje-dinom građaninu. Polivalentne ustanove najčešći su nositelj knjiŢnične djelatnosti i organizator kulturno-umjetničkih priredbi u lokalnoj sredini u kojoj djeluju. Pogledamo li broj organiziranih priredbi, kao i broj nji-hovih posjetitelja, bit će jasno da upravo polivalentne ustanove zadovoljavaju kulturne potrebe velikog broja građana, osobito stanovnika manjih sredina. Iako su pučka otvorena učilišta najvećim svojim dijelom usmje-rena na obrazovne programe i tečajeve suk ladno inte-resu građana, ona su značajna kulturna središta, osobito u manjim naseljima koja nemaju razvijenu osnovnu kulturnu infrastrukturu. Upravo u tim sredinama pučka otvorena učilišta nositelji su kulturnog Ţivota. Za razli ku od pučkih otvorenih učilišta centri za kulturu usmjereni su uglavnom na realizaciju kulturnih programa i djelat-nosti. Centri za kulturu često su središ ta u kojima dje-luju amaterske skupine i udruge s kulturnom misijom usm jerene na zadovoljavanje kulturnih potreba lokal-nog stanovništva.

4.1.2. udruge u kulturi

Kulturni razvoj uvijek polazi od autentičnog kultur-nog nasljeđa i kreativnih snaga koje djeluju u okviru lokalne zajednice, osobito ako je riječ o izvaninstitucio-nalnoj kulturi. Stoga, upravo udruge u području kulture


vrlo često pred stavljaju okosnicu kulturnog Ţivota u tim sredinama.

Na području Zagrebačke Ţupanije djeluje velik broj udruga građana koje u cijelosti ili djelomično svoje aktivnosti usmjeravaju na područje kulture. Pri kreira-nju kulturnog razvoja na svim razinama upravljanja u Zagrebačkoj Ţupaniji nuŢno je vrednovati ulogu udruga u kulturnom Ţivotu, te poticati na suradnju sa svim dio-nicima u području kulture kako bismo optimalno kori-stili ne samo financijske mogućnosti, već i sav kulturni potencijal naših građana i nasljeđa.

Udruge u kulturi svojim djelovanjem razvijaju do-stupnost kulture na područ ju cijele Zagrebačke Ţupa-nije u cilju ostvarivanja najširih potreba u kulturi. Kul-turni razvoj, između ostalog, trebao bi se zasnivati na autentičnim kul turnim nasljeđima određene lokalne zajednice. Udruge u kulturi profilirale su se kao znača-jan čimbenik razvoja kulture te njihovo djelovanje predstavl ja okosnicu kulturnog Ţivota. Svojim djelova-njem razvijaju projekte, mani festacije i kulturne pro-grame koji postojeću sredinu čine kulturno bogatijom i zanimljivijom.

Sudjelovanjem i uključivanjem u kulturu, odnosno kulturne aktivnosti, poje dinac biva sam stvarateljem kulture. Udruge, kao samoosnovane organizacije, stva-raju nove prostore društvenog angaŢmana na kulturnoj sceni, a njezini članovi sve više doprinose razvijanju udruge i međusobnomu povezivanju. Stoga moŢemo reći da je kulturni amaterizam način odgoja publike i poti caja interesa prema umjetnosti. Danas gotovo da ne postoji jedinica lokalne samouprave u kojoj ne dje-luje barem jedna udruga čiji se osnovni ciljevi ogle daju kroz bogat program kulturnog amaterskog stvaralaštva.

Na području Zagrebačke Ţupanije trenutno djeluje oko 210 aktivnih udruga u kulturi i više od 80 udruga kojima primarna djelatnost nije područje kulture, ali kroz neke aktivnosti djeluju na području kulture i um-jetnosti. Te udruge aktivno sudjeluju u organizaciji kul-turnog Ţivota Ýupanije, ali i šire. Među tim, javlja se problem točnog definiranja područja djelovanja udruga budući da ne postoji jedinstven registar udruga u kulturi s njihovim djelatnostima, ciljevima i brojem članova, osim Registra drŢavne uprave. S druge strane, u Registru udruga pri Ministarstvu uprave evidentirana su sva po-dručja kojima se udruga bavi bez da je to usklađeno s ciljevima udruge i Statutom. Stoga je primarno područje djelovanja svih udruga gotovo nemoguće definirati.

Tome u prilog ide činjenica da je prema posljednjim dobivenim podacima iz Ure da drŢavne uprave Zagre-bačke Ţupanije registrirano 210 udruga u kulturi, dok je na web-portalu Ministarstva uprave u Registru udruga Republike Hr vatske evidentirano 292 udruge iz pod-ručja kultura i umjetnost na području Zagrebačke Ţu-panije.

Tablica 7. Udruge u kulturi Zagrebačke Ţupanije

Područja djelovanja udruga u kulturi broj udruga

Audiovizualna djelatnost 25Interdisciplinarne kulturno-umjetničke djelatnosti 15Izvedbene umjetnosti 180KnjiŢevno-nakladnička djelatnost 35Kulturna baština 133Medijska kultura 20Ostale djelatnosti iz područja kulture i umjetnosti 6Strukovne udruge u kulturi i umjetnosti 8Vizualne umjetnosti 51

Izvor: Registar udruga u Republici Hrvatskoj

Prema tablici evidentno je da gotovo svaka udruga djeluje u više područja.

Problem utvrđivanja točnog broja ljudi koji partici-piraju u udrugama očituje se u tome da se ni u jednom relevantnom izvoru taj podatak ne spominje. Prema našim procjenama, u udrugama u kulturi Zagrebačke Ţupanije aktiv no sudjeluje oko 15.000 ljudi. Dakle, prema našoj procjeni, od ukupnog broja stanovnika Zagrebačke Ţupanije 5% stanovništva participira u udrugama u kulturi, odnosno udrugama kojima je jedno od područja djelovanja usmjere no na kulturu i umjetnost.

U tablici je prikazan broj aktivnih udruga u kulturi, odnosno udruga kojima je jedno od područja djelova-nja kultura i umjetnost, prema sjedištu, sukladno poda-cima Registra udruga Republike Hrvatske u studenom 2016. godine.

4.1.3. umjetničke organizacijeZa razliku od brojnih udruga posvećenih kulturi, na

području Zagrebačke Ţupanije djeluje samo dvanaest umjetničkih organizacija. Umjetničke su or ganizacije neproftne pravne osobe i mogu obavljati samo onu

Tablica 8. Broj udruga po gradovima i općinama Ţupanije

broj udruga

Gradovi Općine

Dugo Selo 6 Bedenica 1 Klinča Sela 9 Pokupsko 1Ivanić-Grad 21 Bistra 8 Kloštar Ivanić 6 Preseka 0Jastrebarsko 32 Brckovljani 2 Krašić 3 Pušća 2

Samobor 59 Brdovec 10 Kravarsko 0 Rakovec 0Sveta Nedelja 21 Dubrava 1 KriŢ 5 Rugvica 4

Sveti Ivan Zelina 7 Dubravica 1 Luka 1 Stupnik 3Velika Gorica 44 Farkaševac 0 Marija Gorica 2 Ýumberak 2

Vrbovec 9 Gradec 1 Orle 1Zaprešić 20 Jakovlje 5 Pisarovina 5

Izvor: Registar udruga u Republici Hrvatskoj


djelatnost za koju su registrirane, primjerice kazališnu, glazbenu, flmsku, itd. Osnivaju ih umjetnici, a postupak osnivanja reguliran je Zakonom o pravima samostal nih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

U tablici su navedene umjetničke organizacije, područje njihova djelovanja i njihova sjedišta.

Tablica 9. Umjetničke organizacije, područje njihova djelovanja i njihova sjedišta

Naziv umjetničke organizacije sjedište Područje djelovanja

Umjetnička organizacija “Kvartet XL” Brdovec glazbeno, glazbeno-scensko, umjetničko oblikovanje, umjetnička fotografja

Glazbeni ansambl “SUSRET – M. L. C.”

Jablanovec, Zaprešić glazbeno, umjetničko oblikovanje, umjetnička fotografja

”Teatar Don Hihot” Ivanić-Grad kazališno, glazbeno-scensko

”EL ESTR A” Jastrebarsko flmsko, likovno, umjetnička fotografja, multimedijalno stvaralaštvo

SINGRLICE Samobor glazbeno, glazbeno-scensko

Lutkarsko kazalište “Lutonica Toporko” Samobor kazališno, glazbeno-scensko, primijenjeno likovno

”BU R K A” Samobor glazbeno-scensko, plesno, likovno, primijenjeno likovno, multimedijalno stvaralaštvo

”Novembar – umjetničko društvo” Sveta Nedelja knjiŢevno, flmsko, likovno, multimedijalno stvaralaštvo

”KuŢiš stari moj” Sveti Ivan Zelina glazbeno, glazbeno-scensko

Kazalište “Divlji konj” Velika Gorica kazališno, glazbeno, glazbeno-scensko, umjetničko oblikovanje, umjetnička fotografja

Umjetnička organizacija “KOREOKROJ” Zaprešić plesno

Plesni studio “OPS” Sveta Nedelja kazališno, glazbeno-scensko, plesno

Izvor: Registar umjetničkih organizacija

4.2. Produkcija u kulturi ÝupanijeProdukciju u kulturi na prostoru Ýupanije moŢemo

promatrati u dvije dimen zije. Prva dimenzija odigrava se u stvarnom Ţivotu i moŢemo je pratiti kroz kulturne programe i događanja, dok se druga dimenzija odvija u virtualnom svijetu Interneta. Iako dionici u kulturi naj-većim dijelom koriste Internet za promociju vlastitog rada i komunikaciju s publikom, sve češće se javlja kao vaŢna sastavnica kulturnog stvaralaštva, a osobito krea-tivnog poduzetništva.

4.2.1. kulturni programi i događanjaBogatstvo kulturnog Ţivota neke sredine manife-

stira se u broju kulturnih programa i događanja. Njihov značaj moŢe se promatrati kroz unaprjeđenje kultur-nog, ekonomskog i ukupnog društvenog potencijala nekog područja. Kulturni programi i događanja između

ostalog uključuju festivale, karnevale, povorke, vjerska događanja i kulturne komemoracije. PruŢaju brojne koristi kao što su: očuvanje i promocija tradicije i kul-turne baštine, društveni značaj u unaprjeđenju socijali-zacije lokalne zajednice, prestiŢ i ponos ljudi vlas titom kulturom, jačanje nacionalne integracije, otvaranje nove perspektive za pravovremeno prepoznavanje umjetnosti, rukotvorina i umjetnika u svijetu te razumi-jevanje različitih kultura svijeta.

Većina kulturnih programa i događanja u Zagre-bačkoj Ţupaniji moŢe se ubro jiti u “tradicionalne”, što znači da se odrŢavaju nekoliko godina uzastopno te da se uobičajeno odrŢavaju tijekom istih mjeseci svake godine. Upravo stoga u daljnjem pregledu iznosimo podatke o turističkim manifestacijama i tradicio nalnim kulturnim programima i događanjima, uvaŢavajući i slijedeći Strate giju turističkog razvoja Zagrebačke Ţupa-nije (do 2025. godine).


Tablica 10. Tradicionalne turističke manifestacije i kulturni programi i događanja Zagrebačke Ţupanije

Naziv manifestacije Mjesto Opis

Berba groŢđa “Kak su brali naši stari”

Brdovec, Dubravica i

Marija Gorica

– Konjske zaprege, narodne nošnje, okićeni konji i zaprege s bačvama i kacama natovarenim priborom za berbu uz tradicionalna jela i pica kraja

– Program obuhvaća branje i prešanje na starinski način popraćen kulturno-umjetničkim programom

Dugoselske jeseni i Martinje Dugo Selo

– Tradicija dulja od 20 godina, u koreografji stoljetnog KUD-a “Preporod”; niz popratnih manifestacija (Dugoselske jeseni, Berba groŢđa na Martin bregu, Smotra folklora) te okupljanje proizvođača preteŢno domaćih proizvoda

Bučijada Ivanić-Grad– IzloŢbeno-prodajni sajam eko proizvoda s naglaskom na buče i proizvode od buča,

degustacija raznih jela od buče uz popratni zabavno-kulturni program.– Turistički vlak iz Zagreba

Lipanj u Ivaniću Ivanić-Grad – 40-ak događanja tijekom mjeseca lipnja od kojih su najznačajniji: Obrtnički sajam, Ýabarski karneval, Smotra folklora

Jaskanske vinske svečanosti Jastrebarsko – Događanja na Plešivičkoj vinskoj cesti i u šatoru Sajmište uz popratni zabavno-kulturni

program

Dani Krašićkog kraja Krašić – OdrŢavaju se u svibnju uz obljetnicu rođenja blaŢenog Alojzija Stepinca– Manfestacija traje tri do četiri dana

Kriški oblizeki – festival slastica KriŢ

– Tradicionalni”Kriški oblizeki” postali su najveća i najstarija slatka gastronomska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja amatere slastičare iz gradova i općina s područja središnje Hrvatske usmjeravajući pozornost na zaboravljen prostor, običaje i nasljeđe

Lipanjski susreti Milke Trnine Vezišće

– Okupljanje zborova i KUD-ova iz cijele Hrvatske; festival narodnog i glazbenog stvaralaštva te lokalnih gastro specijaliteta

– Manifestacija je osmišljena 1983.

Kupske večeri Pisarovina – Tradicionalna kulturno-sportska manifestacija (sportska natjecanja, kulturno-umjetnički program...)

IzloŢba rakije Zagrebačke Ţupanije Pušća – Tradicija od 10-ak godina – IzloŢba i ocjenjivanje rakija uz popratni zabavno-kulturni

program.

Samoborski fašnik Samobor– Duga tradicija (počeo se odvijati u 19. stoljeću)– Okuplja oko 1.000 sudionika karnevalskih skupina iz cijele Hrvatske– Odvija se sredinom veljače na Trgu kralja Tomislava

Turopoljsko Jurjevo Velika Gorica /Stari grad

– Tradicionalna pučka manifestacija koja njeguje pučku i crkvenu tradiciju, Lukavec a izrasla je u turistički, kulturni i zabavni događaj

LegenfestVelika Gorica /

Stari grad Lukavec

– Festival legendi, mitova i narodnih priča Zagrebačke Ţupanije

Kaj su jeli naši stari Vrbovec– Manifestacija se odvija 35 godina– Traje tri dana i okuplja oko 80.000 ljudi– Turistički vlak iz Zagreba

KAJ v Zelini Sv. Ivan Zelina

– Recital suvremenog kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić”– Tradicija od 1970. – Očuvanje Ţive kajkavske riječi, njegovanje i promicanje pjesničkog izraza svih kajkavskih

krajeva

Kestenijada Sv. Ivan Zelina– Manifestacija obuhvaća planinarski pohod, biciklistički pohod, moto i ofroad uz popratni

zabavno-kulturni PROGRAM – Više od 10 godina tradicija

IzloŢba vina kontinentalne Hrvatske Sv. Ivan Zelina

– Najstarija izloŢba vina na prostorima RH (48 godina kontinuiteta; 150 godina tradicije odrŢavanja vinskih izloŢbi)

– Sudjelovanje vinara iz inozemstva i stručne radionice uz popratni zabavno-kulturni program

Bitka kod Samobora 1441. Samobor – Vojni tabor i srednjovjekovni sajam na Vugrinščaku

Međunarodni viteški turnir Vitezova Zelingradskih

Sv. Ivan Zelina

– Najveći je turnir u Hrvatskoj po broju gostujućih skupina– SadrŢaj za cijelu obitelj: od dječjih radionica, spektakularnih viteških borbi, bojnih naprava,

zabavnih priredbi, streličarstva, starih zanata, trke na ring te vrlo atraktivan program s konjima

Svetoivanjski dani Sv. Ivan Zelina – Skup kulturnih, vinogradarskih, gastronomskih, zabavnih i sportskih događanja

Svetonedeljska fišijada Sveta Nedelja– Posebna atrakcija: kuhanje fiša u najvećem kotlu u Hrvatskoj (600 litara), besplatna

degustacija fiša– zabavni program, suveniri i pučke igre


Naziv manifestacije Mjesto Opis

Dragi naš kaj Sveta Nedelja

– Gastro, etno i glazbeni festival– U nekoliko improviziranih starih seoskih “dvorišča” prezentira se rad sa starim alatima i stari

zanati, pripremanje tradicionalnih jela– starinske igre za najmlađe, domaći proizvodi i suveniri

Gastro Turopolja Velika Gorica– Tradicionalna manifestacija na kojoj se predstavljaju ugostiteljski obrti i ponuda domaće

hrane i pića– Odvija se kroz dvije aktivnosti: Gastro tjedan u restoranima i Nedjeljni turopoljski ručak

Turopoljski fašnik Velika Gorica – Tradicionalna manifestacija (106. turopoljski fašnik u 2016. godini)– Biranje kreativnih maski, fašnička povorka središtem grada, Fašnička Republika

Dani Jelačica Zaprešić– ObiljeŢavanje obljetnice rođenja bana Josipa Jelačica (16. 10.) i proslava Dana grada Zapre-

šića– OdrŢavanje tradicionalnih događanja: koncerata, izloŢbi, Gospodarskog sajma, Jelačić bala

Akvareli na skeli Zaprešić/Samobor

– Tradicionalna jednodnevna likovna kolonija na skeli Medsave bazirana na suradnji likovnih udruga i institucija dvaju gradova – Samobora i Zaprešića. Radovi nastali na koloniji izlaŢu se u Muzeju Matija Skurjeni, Samoborskom muzeju i Velikoj galeriji grada Zaboka.

Advent u Zagrebačkoj Ţupaniji

Zagrebačka Ýupanija

– U gradovima i općinama u Zagrebačkoj Ţupaniji organiziraju se koncerti i prodaja domaćih proizvoda uz popratne zabavno-kulturne programe

Martinje Zagrebačka Ţupanija

– Martinjske svečanosti slave se po svim vinarskim i vinogradarskim gradovima i općinama Zagrebačke Ţupanije uz popratne zabavno-kulturne programe

Vincekovo Zagrebačka Ţupanija

– ObiljeŢavanje blagdana Sv. Vinka – blagdan vinogradara kontinentalne Hrvatske uz popratne zabavno-kulturne programe

Noć muzeja Zagrebačka Ţupanija

– ObiljeŢavanje Noći muzeja u muzejima, galerijama i izloŢbenim prostorima unutar POU-a– Raznolik umjetnički program prepun izloŢbi, koncerata, predstava, recitala, projekcija

flmova i radionica

Noć kazališta Zagrebačka Ţupanija – ObiljeŢavanje Noći kazališta besplatnim predstavama

Kulturni programi utvrđuju se Programom javnih potreba u kulturi gradova i općina Zagrebačke Ţupa-nije. Programi javnih potreba u kulturi najčešće su usmjereni na zaštitu umjetničkog nasljeđa i baštine i poštivanje tradicional nih umjetničkih izraza. U pravilu, programi kulture na području Zagrebačke Ţupanije ostvaruju se u suradnji javnog i privatnog sektora, u partnerst vu udruga u kulturi, samostalnih umjetnika i kulturnih institucija na svim poljima kulturnog djelova-nja. Kulturni programi i događanja u Zagrebačkoj Ţupa-niji sinteza su sposobnosti, ambicije, Ţelje, vještine i znanja, kako insti tucionalnog tako i izvaninstitucio-nalnog kulturnog sektora u promišljanju i izvođenju umjetnosti i uspostavi čvrstog odnosa s publikom/zajed-nicom.

U tablici su prikazani kulturni programi i događanja koji su objedinjeni u kalendaru događanja Turističke

zajednice Zagrebačke Ţupanije. U kalendaru su krono-loški prikazani kulturni programi i događanja koji su se odrŢali u 2015. godini. Redovito se kroz godinu u svim gradovima i općinama odrŢava ju festivali, karnevalske povorke, vjerska događanja i kulturne komemoracije, raznoliki koncerti, izloŢbe, kazališne predstave i radio-nice u organizaciji in stitucija u kulturi ili u organizaciji udruga u kulturi. TZ Zagrebačke Ţupanije u suradnji s ostalim turističkim zajednicama gradova i općina Ýupa-nije jedi na izrađuje takav prikaz programa. No unatoč brojnosti programa, javlja se problem da nisu sve op-ćine Zagrebačke Ţupanije zastupljene u kalendaru jer kao samostalne jedinice lokalne samouprave nemaju turističku zajednicu ili turistički ured. Također, valja napomenuti da nisu svi organizatori programa i manife-stacija aŢurni, što rezultira time da je njihovo događanje izuzeto iz kalendara.

Tablica 11. Kalendar kulturnih događanja u Zagrebačkoj Ţupaniji 2015.

SIJE

ČAN

J

Brdovec, Dubravica i Marija Gorica

– Vincekovo, OPG Maković, Pušća uz prigodni program– Noć muzeja, Brdovec i Šenkovec

Dugo Selo – Vincekovo na Martin Bregu, gradski vinograd uz prigodni program

Ivanić-Grad – Vincekovo, Udruga vinogradara i vinara “Brenta”, Seoski turizam Kezele, Šumećani uz prigodni program

Jastrebarsko– 6. izloŢba boŢićnih jaslica, Udruga jasličara Jaska, Pastoralni centar Ýupe sv. Nikole biskupa– Vincekovo uz prigodni program– Noć muzeja, Gradski muzej

Krašić – Vincekovo, OPG Barundić i Rajaković, OG Šimanović uz prigodni program

KriŢ – Vincekovo, Udruga vinogradara i vinara “Škaf” KriŢ uz prigodni program

Pisarovina – Vincekovo uz prigodni program

Samobor – Noć muzeja, Samoborski muzej, Galerija Priča– IzloŢba fotografija, Foto galerija Lang


Sveta Nedelja

– BoŢićni koncert KD Sveta Nedelja, Ţupna crkva Presvetog Trojstva– Vincekovo u Novakima, KUD Sveti Andrija– Vincekovo u Rakitju, KUD Zvonko Lenard Pikić– Tradicionalno čehanje perja, Zavičajno društvo Zagorec, Društevni dom Bestovje

Sveti Ivan Zelina– Vincekovo, TZG– Vincekovo u Vrtačama, Udruga vinogradara i vinara Brina– Noć muzeja, Muzej Sv. Ivan Zelina

Velika Gorica

– 106. Turopoljski fašnik, preuzimanje ključeva grada i proglašenje Fašničke Republike– Noć muzeja, Muzej Turopolja– Vincekovo u Vukomeričkim goricama, Udruga vinogradara i vinara “Grozd”– Koncert VIS Jane – Dvorana Gorica

Vrbovec– Vincekovo TZG– Pričaonica srijedom, POU– Noć muzeja, POU, Dvorac Patačić

Zaprešić

– “Objektiv-no grad”, izloŢba fotografija Zaprešićkog špigla, aula Doma zdravlja– Gostujuća izloŢba, Galerija “Razvid”, POU– Vincekovo, Udruga “Trilikum”– Noć muzeja, Muzej “Matija Skurjeni”

VELJ

AČA

Brdovec, Dubravica i Marija Gorica – Fašnik

Dugo Selo – Fašnik

Ivanić-Grad– Večer uz pjesmu, nastupi pjevačkih skupina, Društveni dom Caginec– 15. godišnja izloŢba hrvatskih karikaturista, POU– Umirovljenički fašnik

Jastrebarsko – Fašnik u JaskiKrašić – Stepinčevo, obljetnica smrti blaŢenog Alojzija Stepinca

KriŢ – Tradicionalni RNR turnir za Valentinovo, RNR Klub “MEGARock”– Dječji fašnik, sportska dvorana

Pisarovina – Maškare, sportska dvorana

Samobor – 189. Samoborski fašnik– 5. smotra klapa “Tebe lepo ja pozdravlam”

Sveta Nedelja– Svetonedeljski fašnik– 442. godišnjica Seljačke bune i bitke kod Kerestinca, Dvorac Erdödy, Kerestinec– “Ples srca”, obiljeŢavanje Valentinova, Društevni dom Bestovje

Sveti Ivan Zelina – Zelinski dječji fašnik

Velika Gorica– 106. Turopoljski fašnik i velika fašnička povorka– Mali fašnik, Park dr. Franje Tuđmana– Spaljivanje Fašnika, ispred Muzeja Turopolja

Vrbovec

– 19. Vrbovečki fašnik i 8. Samit Slobodnih Fašničkih Republika– “Nekoć u Vrbovcu”, izloŢba fotografija Ive Lulić, POU– Vrbovečki mali fašnik– Kazališna predstava, povodom Dana POU– Pričaonica srijedom, POU

Zaprešić

– 8. Demo festival Zaprešić 2015.– IzloŢba: Rinella Ivanković, Galerija “Razvid”, POU– Koncert TZ “Gaj” – Zaljubljene tambure, POU– Dječji fašnik, Trg Ivana Pavla II.– Valentinovsko-fašničke huncutarije, KUD Kupljenovo

OÝU

JAK

Brdovec, Dubravica i Marija Gorica – Uskrsni sajam uz prigodni kulturno-umjetnički program

Jastrebarsko – Susret puhačkih orkestara Zagrebačke Ţupanije

Krašić– Dječji fašnik– Fašnik u Krašiću, DVD Krašić– Proštenje, Ţupa Blagovijesti (svetište Majke BoŢje), Pribić

Pisarovina – Dječji fašnik PISAROVINA

Samobor

– Bitka kod Samobora, Vugrinščak– Dani frankofonije u Samoboru– 11. Samoborski proljetni sajam– 13. regionalno prvenstvo sjeverne Hrvatske u maŢoretskom plesu i 13. Ţupanijsko prvenstvo ZG Ţupanije– 3. Samoborsko zborsko protuletje, HPD Jeka, kino dvorana

Sveta Nedelja – Svetonedeljska salamijada, Društveni dom Mala Gorica– IzloŢba “Narodni vez Hrvatske”, Zavičajno društvo Zagorec


Velika Gorica– Smotra dječjeg folklora, Dvorana Gorica– Smotra folklora odraslih sekcija, Dvorana Gorica– Promocija knjiga “Buševec” i “Rodoslovlja buševskih obitelji”, Buševec

Vrbovec– “Nekoć u Vrbovcu”, izloŢba fotografija Ive Lulić– Međunarodni dan kazališta za djecu i mlade, POU– Pričaonica srijedom, POU

Zaprešić– IzloŢba: Darija Majdak Dolanski, Galerija “Razvid”, POU– Zaprešićki korizmeni kipec, u sklopu 24. Pasionske baštine – KUD Kupljenovo– Dan Ratne škole “Ban Josip Jelačić”

TRAV

ANJ

Dugo Selo – Uskrsno bojanje jaja u parku grofova Drašković, likovna igraonica za djecu

Ivanić-Grad– 3. smotra folklora “Lepe moje ravne pole”, KUD Ogranka Seljačke sloge Posavski Bregi– 8. Vuzemnica, Dubrovčak Lijevi– Svjetski dan plesa, Plesni centar Karizma

Jastrebarsko

– Mjesec kulture – nastupi puhača, pjevačkih zborova i folkloraša– Regionalna smotra folklora, dvorana kina– Smotra pjevačkih zborova grada, dvorana kina– Noć knjige

Krašić – Vuzmenke

KriŢ– Proljetni koncert, KUD Graničar– Proljetni/uskrsni festival, Udruga “Riznica Moslavine”– Dan hrvatske knjige

Pisarovina– Radionica i izloŢba pisanica, Zavičajni muzej Donja Kupčina– Sajam “Ususret Uskrsu”– Jurjevski običaji, Donja Kupčina, Bratina, Lučelnica

Samobor– Kićenje Majuša, Trg kralja Tomislava– 28. Samoborska salamijada– Samoborski haiku susreti “Darko PlaŢanin”, Gradska knjiŢnica

Sveta Nedelja

– Izrada i bojanje pisanica na starinski način, Društevni dom Bestovje– 9. oldtimer sajam i izloŢba vozila, Oldtimer klub “Stari kotači” Strmec– “Jurjevo v Strmcu”, paljenje krijesa i prigodni program– Jurjevo, Mala Gorica, Rakitje, Novaki– Tamburaški koncert, KUD Kerestinec– Dan sloge, ZKUU Sv. Nedelje

Sveti Ivan Zelina – 19. drŢavno prvenstvo u maŢoretskom plesu– ObiljeŢavanje dana Zrinskih i Frankopana, Muzej Zelina

Velika Gorica

– Jurjevske svečanosti u Turopolju– Jurjevo u Gorici – Festival folklora, Park dr. F. Tuđmana– Turopoljsko Jurjevo, Stari grad Lukavec– Otvaranje Arheološkog parka Andautonija, Sćitarjevo

Vrbovec– IzloŢba “Uskrs”, POU– Koncert za najmlađe, POU– 344. obljetnica pogibije hrvatskih junaka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Kula Zrinski

Zaprešić– Uskrsno ribarenje u dvorcu LuŢnica– IzloŢba: Slađana Matić Trstenjak, Galerija “Razvid”, POU– 6. međunarodne glazbene svetkovine, POU

SVIB

ANJ

Brdovec, Dubravica i Marija Gorica – Dani općine Marije Gorice uz bogate kulturno-umjetničke programe

Ivanić-Grad– 3. Tamburijada, Društveni dom Caginec– 5. Festival igračaka, Udruga Tetragon– 10. grafička radionica, POU

Jastrebarsko

– Dan Europe, park dvorca Erdödy– Susret puhačkih orkestara Zagrebačke Ţupanije– Mikloušićevi susreti– “Okićka trešnja”, program običaja okićkoga kraja– Revijalni nastup pjevačkih zborova, CZKJ– Regionalna smotra folklora, dvorana kina– Vinske igre Kluba prijatelja dobrog vina

Krašić– Dani krašićkoga kraja, kulturno-umjetnička i sportska manifestacija– Proštenje u Dolu– Trojstvo, proštenje u Krašiću


KriŢ – Budnica, Limena glazba DVD-a KriŢ– Tamburijada, KUD Graničar

Samobor– 5. CU’FUS – Cirkuski ulični festival u Samoboru– 11. Jazz festival Samobor 2015.– 2. smotra dječjih zborova, kino dvorana Samobor

Sveta Nedelja

– “Radost u pjesmi”, dječji glazbeni festival, Trg A. Starčevića– 15. dječji folklorni festival– Gradska smotra folklora, ZKUU Sv. Nedelje– Proslava Majčinog dana, KUD “Antun Mihanović”– “Proljetni zvuči”, KUD Strmec– Večer poezije uz recitale, Zavičajno društvo Zagorec

Sveti Ivan Zelina

– humanitarni koncert, Udruga “Srce”– “Kratki na brzinu”, revija kratkog hrvatskog filma– Međunarodni viteški turnir– Recital suvremenog kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić”, POU

Velika Gorica

– 13. dječje igre, Dom kulture Buševec Brass festival, POU

– Turopoljske skitnje, glazbeno-turistička manifestacija, POU– Legendfest, Stari grad Lukavec

Vrbovec – Pričaonica srijedom

LIPA

NJ

Zaprešić

– Dani Jelačića, obiljeŢavanje godišnjice smrti bana Josipa Jelačića uz prigodne programe– Likovna radionica za djecu i mlade, izloŢba, Galerija “Razvid”, POU– XIII. susreti puhačkih orkestara, KUD-ova i domaćih glazbenih sastava, Kotlovinijada, Hruševec Kupljenski– Smotra dječjih folklornih skupina zaprešićkog kraja, POU– Smotra koreografiranih i izvornih folklornih skupina zaprešićkoga kraja


– 9. Vino u brdovečkoj čaši– Dan općine Brdovec uz bogat kulturno-umjetnički program– Sajam OPG-a i tradicionalnih malih obrta

Ivanić-Grad– ObiljeŢavanje Dana grada– 7. Ýabarski karneval, Karnevalska udruga “Ýaba”, Sajam eko hrane/SEH, Koncerti, izloŢbe– 10. smotra folklora, KUD Ivanić

Jastrebarsko

– Festival “Ýivot i smijeh”, Dom kulture– Nastup uličnih performera i glazbenika– Otvorenje izloŢbe, Gradski muzej i galerija– Standup komedija, Dom kulture– Tradicionalno druŢenje, selo Brebrovac

Krašić – Proštenje, Dol

KriŢ

– Badalićevi dani– Smotra limene glazbe, koncert na otvorenom– Lipanjski susreti Milke Trnine u Vezišću– Dani antike

Pisarovina – Kupske večeri,kulturno-sportska događanja– 6. međunarodna smotra maŢoretkinja

Samobor

– Akvareli na skeli, likovna kolonija na skeli u Medsavama– Camerata Cantillv Open Air, koncert u Livadićevom parku– Samoborfest 2015.– Tamburaška noć– Svjetski dan glazbe, večer francuske šansone– 17. likovna kolonija Ýumberak, Ýupni ured Stojdraga– 26. Vrazova Ljubica, večeri hrvatske ljubavne poezije na Ljubičinu grobu

Sveta Nedelja

– “Dragi naš kaj”, gastro-etno-glazbeni festival, jezero Orešje– 4. susret klapa u Svetoj Nedelji – Svetonedeljsko kulturno ljeto, Dvorac Erdödy, Kerestinec– Malogorički susreti, smotra folklora, KUD Mala Gorica– Ýetveni običaji, KUD Strmec, Društveni dom Strmec– IzloŢba dječjih radova, KUD “Antun Mihanović”– 6. drŢavna smotra kuburaša, KD “Gromovnik”

Sveti Ivan Zelina– IzloŢba povodom 70. obljetnice završetka II. svjetskog rata, Muzej Zelina– Zaplešimo s maŢoretkinjama Sv. Ivana Zeline– Svetoivanjski dani


Velika Gorica

– VG Fest – festival urbane kulture, Park dr. F. Tuđmana– Ivanje, Buševec, Novo Čiče– Dani sv. Petra i Pavla, Siljakovina– Goričke večeri– Koncert tamburaškog orkestra KUD-a Mičevec, Mičevec

Vrbovec – Muzejska kuhinja, multimedijalna izloŢba, Mala galerija POU– Dan grada Vrbovca, Ýupe sv. Vida, I. OŠ Vrbovec i Dan obrtnika

Zaprešić

– Likovna kolonija “Akvareli na skeli”, skela Medsave– Dani ogranka MH Zaprešić, 31. Dani Ante Kovačića i Susret “Ivica Kičmanović”– IzloŢba: 8. Zaprešićki biennale akvarela, Galerija “Razvid”, POU– Ljeto u Zaprešiću– Ivanjski kriješ, HruševecKupljenski– Jelačić bal Plemićke mladeŢi– 16. susret pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava Zagrebačke Ţupanije, Velika dvorana POU-a– 6. memorijal “Stjepan Obrubić”, koncert Puhačkog orkestra

SRPA

NJ

Brdovec, Dubravica i Marija Gorica – Sv. Ana – Dan općine Dubravica uz prigodni kulturno-umjetnički program

Ivanić-Grad – Otvoreno ljeto u Ivaniću, programi udruga i TZG

Jastrebarsko – “Ljeto u Jaski”, park dvorca Erdödy– Dan slavetićkog kraja, nastupi KUD-ova, prezentacija domaćih proizvoda

Pisarovina – Sv. Ana, proštenje u Bratini– Sv. Marija Magdalena, proštenje u Donjoj Kupčini

Samobor – 30. Dani rudarske greblice– Košnja kao nekad za sutra, Arheološki park Budinjak

Sveta Nedelja – “Festival ljubavne poezije, vina i meda” – Svetonedeljsko kulturno ljeto, Dvorac Erdödy, Kerestinec

Sveti Ivan Zelina – Zelinsko ljeto, TZG

Velika Gorica – 15. međunarodni festival folklora

Vrbovec – Praznici s POU, ljetna pozornica– Ljeto u gradu, ljetna pozornica, ljetno kino

Zaprešić – Zaprešićke Ţetvene svečanosti, uz 49. MSF

KOLO

VOZ

Brdovec, Dubravica i Marija Gorica – “Igrajte nam muzikaši”, Marija Gorica

Ivanić-Grad – Ljeto na Izletištu Petek

fastrebarsko – Ljeto u Jaski, park dvorca Erdödy

Krašić– Sv. Siksto, proštenje u Pribiću– Proštenje u Crkvi Majke BoŢje Dolske, Dol– Sv. Proštenje na Veliku Gospu, Pećno

Pisarovina – Radionice u Zavičajnom muzeju Donja Kupčina– Etno koncert, Zavičajni muzej Donja Kupčina

Sveti Ivan Zelina – ObiljeŢavanje obljetnice bitke kod Svete Helene, Vitezovi zelingradski– Kominsko proštenje

Samobor – Youngmasters festival

Velika Gorica – Ýirovinsko spravišće, Turopoljski lug

Vrbovec – “Kaj su jeli naši stari”

Zaprešić – Tjedan festivala

RUJA

N

Brdovec, Dubravica i Marija Gorica – “Kak’ su brali naši stari”

Dugo Selo – Dugoselske jeseni– DrŢavna smotra tamburaških orkestara i sastava

Ivanić-Grad – Pool Film Festival, Filmski klub Ivanić-Grad– Kundekovi dani u Cagincu, program KUD-ova

Jastrebarsko– Desinečki bal, zabavno-kulturno-umjetnički program– Likovna kolonija, GDCK– Jaskanske vinske svečanosti, tradicionalna izloŢba vina

KriŢ– Sajam obrta i rukotvorina– Folklorni dječji festival “Kolo sreće”– Festival slastica “Kriški oblizeki”


Pisarovina

– Bakuš Slavagorski, pjesničko-glazbena manifestacija, Slavagora– “Neka se čuje do neba glas”, humanitarni koncert popularne duhovne glazbe– 40. Samoborska glazbena jesen– IzloŢba radova 17. likovne kolonije Zumberak– 24. susret samoborskih pjesnika “Pri Svetem Mihalu”, crkva sv. Mihalja

Sveta Nedelja– “Strmečka jesen”, smotra folklora, KUD Strmec– Tamburaška večer – Svetonedeljsko kulturno ljeto, Dvorac Erdödy, Kerestinec– IzloŢba karikatura, Zavičajno društvo Zagorec

Sveti Ivan Zelina – “Črnkova popevka zvoni”, HPD Zelina– 2. Šalter fest, Udruga mladih Zeline

Velika Gorica– Ýupanijska smotra folklora, Dvorana Gorica– Dani europske baštine u Velikoj Gorici– Dionizijske svečanosti u Andautoniji, Udruga Andautonija

Vrbovec – IzloŢba skulptura Mate Turića, Mala galerija POU– Pričaonica srijedom, POU

Zaprešić– IzloŢba: Likovna radionica odrasli, Galerija “Razvid”, POU– Uzvratna izloŢba: Stubički Golubovec, Galerija “Razvid”, POU– Festival “Nori dvori”

LIST

OPA

D

Brdovec, Dubravica i Marija Gorica – Štruklijada – Dani kruha, Marija Gorica

Dugo Selo – Dugoselske jeseni– Dječji tjedan

Ivanić-Grad– 3. Dani europske baštine, lan i tkanje, POU– 11. Bučijada u Ivaniću– 11. grafička radionica, POU

Jastrebarsko – Mjesec hrvatske knjige, Narodna knjiŢnica i čitaonica

KriŢ – Mjesec hrvatske knjige, KnjiŢnica i čitaonica KriŢ– Dječji tjedan, u suradnji s DND KriŢ

Pisarovina – Dani kruha

Samobor– Program uz Dan grada Samobora– Festival kratke priče, Gradska knjiŢnica Samobor– IzloŢba “Akvareli na skeli”, Samoborski muzej

Sveti Ivan Zelina – IzloŢba “Sakralna umjetnost Svetog Ivana Zeline”, Muzej Zelina– Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić”, POU

Velika Gorica

– 13. Međunarodni festival tradicijskih glazbala, Dom kulture Buševec– Nedjeljni turopoljski ručak– Vojkovi dani, Donja Lomnica– Mjesec hrvatske knjige

Vrbovec – Promocija knjige “Vrbovečki Ţupnik Stjepan Pavunić”, POU– Pričaonica srijedom, POU

Zaprešić– IzloŢba: TZG Zaprešića, Galerija “Razvid”, POU– Dani Jelačića i 20. Dan grada Zaprešića – kajkavske večeri, izloŢbe, koncerti– IzloŢba: Stanko Ivanković, Galerija “Razvid”, POU

STU

DEN

I

Brdovec, Dubravica i Marija Gorica – 5. gastro-eko-etno

Dugo Selo – Martinski dani – Martinski sajam: Festival mladih, Međunarodna smotra folklora, Međunarodni festival tamburaške glazbe, Martinje – tradicionalno krštenje mošta, koncert “Gradu u čast”

Ivanić-Grad– 14. smotra muških pjevačkih skupina Hrvatske– 4. međunarodni knjiŢevni susret dječjih autora, POU– Martinje

Jastrebarsko– Noć kazališta, Gradsko kazalište– Martinje u Jaski– Dan grada Jastrebarskog (cjelomjesečna događanja)

KriŢ – Dan hrvatskih knjiŢnica, KnjiŢnica i čitaonica KriŢ

Pisarovina – Radionice u Zavičajnom muzeju Donja Kupčina– Dan općine Pisarovina

Samobor

– Tjedan francuske kulture– 3. Samoborski tamburatorij– Krštenje mošta – obiljeŢavanje Martinja, Rudnik sv. Barbare, Rude– Godišnja izloŢba ULUS-a– IzloŢba Akvareli na skeli, Samoborski muzej


Sveta Nedelja – “Jandraševo u Novakima”, KUD Sv. Andrija, kapela sv. Andrije– Martinje

Sveti Ivan Zelina – Martinje u Zelini– BlaŢevdol Rock Festival

Velika Gorica

– Proslava Martirija– 12. susreti pučkih kazališta kajkavskog govornog područja “Kaj buš”, Dom kulture Buševec,

Festival tamburaških orkestara i sastava “Turopolje 2015.”– Noć kazališta, POU

Vrbovec– Koncert za najmlađe, POU– Večer starogradskih plesova, pjesama i glazbe, Hotel Bunčić– 58. godišnjica smrti Marije Jurić Zagorke, Gradski park

Zaprešić

– Martirije u zaprešićkom kraju– Koncert uz blagdan Sv. Cecilije, KUD Pojatno– IzloŢba: Gordana Sermek, Galerija “Razvid”, POU– 8. FA festival – festival akustične glazbe, Velika dvorana POU

PRO

SIN

AC


– BoŢićni sajam u Mariji Gorici i Dubravici– BoŢićni koncert, KUD Mihovil Krušlin– BoŢićni koncert, Puhački orkestar Rozga, Dubravica

Dugo Selo – Advent u Dugom Selu – Anđelek fest

Ivanić-Grad– Sveti Nikola u Dubrovčaku, koncert dječjih folklornih skupina– BoŢić u Ivaniću – BoŢićni sajam, koncerti, programi i ostala događanja tijekom

cijelog mjeseca

Jastrebarsko

– Svečani koncerti, Glazbena škola– Otvorenje izloŢbe boŢićnih jaslica– Advent u Slavetiću– BoŢićni bal, Humanitarna udruga Ţena– BoŢić u Jaski– BoŢić u Volavju

Krašić

– Dan Svetog Nikole– Advent u Krašiću– Svečani koncert, OS Kardinala A. Stepinca– BoŢićni koncert, DVD Krašić

KriŢ

– Advent u KriŢu– BoŢićni koncert u čast Milki Trnini, tradicionalni koncert prvaka HNK– BoŢićni koncert, KUD Graničar– BoŢićni koncert, limena glazba DVD-a KriŢ

Pisarovina

– “Pjesmom do BoŢića”, humanitarna kulturna manifestacija KUD-a “Magdalena”, Društveni dom Donja Kupčina

– BoŢićno-novogodišnji koncert, dvorana OŠ V. Nazora– BoŢićni koncert, dvorana OŠ V. Nazora

Samobor

– BoŢić dolazi, dječji festival, sportska dvorana– Samoborski boŢićni sajam– “Dar pod bor”, boŢićni koncert Gradske glazbe– Došašće (advent) u Samoboru, Trg kralja Tomislava

Sveta Nedelja– Sveti Nikola, dječja priredba, Društveni dom Strmec– BoŢićna izloŢba Udruge Kragulj– BoŢićni koncerti KUD-ova

Sveti Ivan Zelina

– BoŢićna priredba, Udruga “Srce”– BoŢićni domjenak na Zelingradu, Vitezovi Zelingradski– BoŢić u Zelini, TZG– BoŢićni koncert, HPD

Velika Gorica

– Advent u Velikoj Gorici– Dan grada Velike Gorice uz bogat kulturno-umjetnički program– VGF – Velikogorički glazbeni festival, dvorana srednjih škola– BoŢić u Gorici, koncert, dvorana srednjih škola

Vrbovec

– Prosinačka događanja u Vrbovcu – koncerti, pisanje pisma Djedu, otvorenje sela Djeda Mraza– Kazališna predstava za djecu u povodu Svetog Nikole, POU– BoŢićna izloŢba, Mala galerija POU– BoŢićni sajam, Trg Petra Zrinskog

Zaprešić– Advent u zaprešićkom kraju– 12. boŢićni sajam zaprešićkog kraja u Pušći– Ýive jaslice, Trg Ivana Pavla II.

Prema: Kalendar događanja 2015., Turistička zajednica Zagrebačke Ţupanije


Iz kalendara se moŢe primijetiti da se najveći broj kulturnih programa odvija u širim prostorima gradova Ýupanije, dok se onaj manji dio odvija u općinama Ýupanije. Kulturni programi i događanja u Ýupaniji orijentirani su prven stveno na čuvanje nematerijalne baštine. Iako velikog turističkog potencijala, većina je lokalnog karaktera i u uvjetima ekonomske krize suo-čava se s prob lemom odrŢivosti.

4.2.2. kultura na InternetuU današnjem svijetu kojim dominiraju ICT tehno-

logije, za svaku organizaci ju, neovisno o djelatnosti kojom se bavi, online prisutnost postaje preduvjet nje-zina uspješnog djelovanja. Naime, kako sve veci broj građana u sve većoj mjeri prihvaća nove načine komu-nikacije, smatramo da i organizacije u kul turi moraju promijeniti svoj pristup ako Ţele biti povezane sa svojim korisnici ma. Štoviše, preporuke iz Strategije razvoja IKT-a na području Zagrebačke Ţupanije i Strategije Eu-ropa 2020 također idu u tome smjeru.

Prvi uvjet da bi se osigurala prisutnost u virtualnom svijetu jest postojanje mreŢne stranice. S obzirom na to da se kroz nju kanaliziraju sve diseminaci-jske i marke-tinške aktivnosti organizacija, mreŢna stranica predstav-lja prozor u digitalni svijet.

Drugi je uvjet prisutnost organizacija na društvenim mreŢama. S obzirom na to da 1,5 milijuna Hrvata kori-sti Facebook, u usporedbi s 50,000 korisnika Twittera, očito je da je riječ o najpopularnijoj društvenoj mreŢi. Naime, na djelotvornost svake institucije utječu njezina responzivnost (osjetljivost pre ma zahtjevima građana) i učinkovitost. Valoriziranje u kojoj mjeri institucije ispu-njavaju te dvije funkcije predstavlja temelj mjerenja institucionalne djelot vornosti. Iz tog razloga, smatramo da je Facebook dobar način da organizacija odgovori na ta dva izazova, tj. da predstavi sebe i svoje programe te uđe u interakciju sa što većim brojem korisnika.

U svrhu ispitivanja trenutne online prisutnosti insti-tucija i udruga u kulturi, napravljena je analiza postoja-nja njihovih mreŢnih i Facebook stranica. Od 31 insti-tucije u kulturi 17 ih ima otvorenu i mreŢnu i Facebook stranicu, 9 ih ima samo mreŢnu stranicu, jedna ima samo Facebook stranicu, dok ih 4 nema ni mreŢnu ni Facebook stranicu.

Slika 7. Online prisutnost institucija u kulturi

Od 209 udruga u kulturi, 32 ima i mreŢnu i Face-book stranicu, 19 ima samo mreŢnu stranicu, 68 ima samo Facebook stranicu, dok njih 90 nema ni mreŢnu ni Facebook stranicu.

15%

9%

33%

43% Mrežna i Facebook stranica

Mrežna stranica

Facebook stranica

Nema stranice

Slika 8. Online prisutnost udruga u kulturi

Rezultati analize ukazuju na to da dobar dio udruga u kulturi još uvijek ne prepoznaje vaŢnost prisutnosti u online svijetu.

4.3. kulturna baštinaKulturnu baštinu Zagrebačke Ţupanije čine materi-

jalna i nematerijalna kul turna dobra: povijesni gradovi i naselja, profana i sakralna kulturna dobra, arheološka nalazišta i područja, ruševine starih gradova, sakralni inventari, muzejske građe, očuvana umijeća, znanja i običaji povezani s načinom Ţivota lokalnih sredina, očuvani dijalekti i govori i lokalna gastronomija. Sup-stanca koju danas vrednujemo kao kulturnu baštinu područja Ýupanije formirala se kroz različita povijesna razdoblja u kojima su nastali i razvili se oblici današn jih gradova i naselja s mreŢom komunikacija koja ih pove-zuje međusobno i sa širim prostorom. Karakteristični tipovi naselja: matrica i prostorna organi zacija; parcela-cija, obiljeŢja su kulturne baštine uvjetovana lokalno, prema ti povima kulturo-povijesnog krajolika, prepo-znatog unutar područja Ýupanije: Posavina i Turopolje, Prigorje i juŢni dio Zagorja, dio bilogorsko-moslavač kog prostora, Ýumberak i Samoborsko gorje (prema: Kon-zervatorska podloga 2000, Krajobrazna osnova Zagre-bačke Ţupanije...).

Prema podacima iz Registra kulturnih dobara Re-publike Hrvatske i Konzer vatorskog odjela Ministarstva kulture, na području Zagrebačke Ţupanije nal azi se ukupno 404 zaštićena kulturna dobra od čega 16 kul-turno-povijesnih cjelina i dva u postupku upisa; dvije ruralne cjeline; 10 arheoloških nalazišta i zona; 15 dvoraca i jedan u postupku upisa; 23 kurije; 49 zgrada; 33 tradici jske kuće i okućnice, 11 starih školskih zgrada; 125 sakralnih objekata; jedan kulturni krajolik; jedno područje s memorijalnim obiljeŢjima; 101 pokretno kulturno dobro i 14 nematerijalnih kulturnih dobara.

Osim kulturnih dobara s pravnim statusom zaštite, postoji veliki korpus ev identirane kulturne baštine čiji se popisi nalaze u konzervatorskim podlog ama, integri-ranima u prostorno-plansku dokumentaciju Ýupanije, gradova, općina i naselja, a revidirani su sa svakom iz-mjenom i dopunom planskih dokumenata.

Kulturna dobra sustavno se obnavljaju proračun-skim sredstvima Ministarst va kulture, Zagrebačke Ţupa-nije, općina, gradova, pretpristupnih i EU fondo va te sredstvima vlasnika. Tako je u protekle četiri godine završeno ukupno 17 (4.2%) programa obnove. Trenu-tačno je aktivno 115 (28.4 %) programa ob nove na pojedinačnim sakralnim i stambenim objektima, zgra-dama i kućama u kulturno-povijesnim cjelinama, arhe-

55%29%

3%13%

Mrežna i Facebook stranica

Mrežna stranica

Facebook stranica

Nema stranice


ološkim nalazištima i zonama te na pokretnim kultur-nim dobrima, a koji su dovedeni do različitih faza zaštite i obnove.

Ukupno 24 pojedinačna kulturna dobra, 1 cjelina i 1 sakralni inventar (6.4 %) moŢe se smatrati ugroŢenim prema kriterijima lošeg fizičkog stanja koje je nastalo kao posljedica nedostatka financijskih sredstava ili na-mjene te zbog slabog kapaciteta upravljanja baštinom.

4.3.1. kulturno-povijesne cjeline

U Zagrebačkoj Ţupaniji se prema osnovnim obi-ljeŢjima prepoznaju kulturno-povijesne cjeline kao 6 naselja gradskih obiljeŢja, 5 gradsko-seoskih i 10 seo-skih obiljeŢja. Povijesna naselja u Zagrebačkoj Ţupaniji svojim su nastan kom i genezom povezana uz srednjo-vjekovna trgovišta, utvrde i kaštele te su uglavnom line-arnoga karaktera s proširenim središnjim dijelom, povi-jesnom jezgrom koju čine trg ili park i najstariji građevni fond, Ţupna crkva i Ţupni dvor te zgrade javne namjene (vijećnica, škola).

Današnji dominantni arhitektonski oblici povije-snih cjelina rezultat su ur banizma i izgradnje 19. i po-četka 20. stoljeća. Gradska obiljeŢja pokazuju Sa mobor, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, Velika Gorica i Ivanić-Grad, zadrŢavajući elemente srednjovjekovih matrica, ostatke utvrđivanja i svetišta.

Najvrjednija kulturno-povijesna cjelina koja ima dimenziju nacionalne baš tine je Samobor, u kojem od početka 19. stoljeća počinje urbanizam u kojem se bitno mijenja slika naselja dotad čisto ruralnog karak-tera srednjovjekovne osnove. Tijekom 19. stoljeća glavni trg dobiva klasicističke i historicističke građevine koje danas čine čvrst okvir trga. To su uglavnom jedno-katnice, stambeno-poslovne namjene, međusobno uspješno komponirane i obliko vane.

Jastrebarsko početkom 19. st. dobiva današnji izgled, poštujući srednjovje kovnu longitudinalnu ma-tricu koju slijedi izgradnja nizova gradskih kuća s raščla-njenim pročeljima koja pokazuju obiljeŢja historicizma i rane secesije. Središte je formirano u neposrednoj blizini Ţupne crkve Sv. Nikole i dvorca Erdödy, između današnjeg sajmišta i Ţupne crkve s franjevačkim samo-stanom u pozadini. U središnjem dijelu naselja sačuvan je trg gotovo pravokutnog ob lika koji nema karakter funkcionalnog središta, ali se uklapa uz dominantnu longitudinalu naselja.

Sveti Ivan Zelina formirao se u 18. i 19. stoljeću, a od srednjovjekovnih osta taka jedino je u crkvi Sv. Ivana uzidan dio srednjovjekovne crkve. Povijesnu jezgru naselja čini potez uz glavnu cestu između dva kriŢanja istočno i za padno od crkve ispunjen heterogenom gradnjom bez izraŢenog identiteta s vertikalom crkve-nog tornja na najakcentiranijem mjestu u prostoru. Na trgu su u neposrednoj blizini crkve sve funkcije koje Zelina ima kao središte općine. Nova gradnja nastala iza rata na silu se ugurala između stare gradnje i taj proces još traje.

U kulturno-povijesnoj cjelini Velike Gorice polovi-nom 19. stoljeća domini rale su drvene prizemnice da bi ih potom uz cestu počele smjenjivati zidane prize-mnice orijentirane poduŢno uz cestu i s vremenom preuzele ulogu nos itelja povijesno-ambijentalnih i ur-banih odlika Velike Gorice. Zgrada stare turopoljske

vijećnice (danas Muzej Turopolja) dominantna je zgrada poteza Zagrebačke ulice građenog krajem 19. stoljeća, gdje se smještaju sve vaŢnije funkcije naselja, općinski sud, katastar i niz stambeno poslovnih zgrada. Poč etkom stoljeća se trg, nastao kao proširenje ceste u obliku izduŢenog pravokut nika, uokviruje i s juŢne strane katnicama reprezentativnijeg izgleda s javnim gradskim sadrŢajima, čime se nastavlja ranije započeta urbanizacija naselja.

Ivanić-Grad. Povijesni centar naselja nalazi se na mjestu nekadašnje utvrde – danas park. Tu su smještene najstarije postojeće građevine javne namjene: Ţupna crkva izgrađena 1831. godine, Magistrat, stara školska zgrada i sačuvani dio podgrađa, drvene prizemne i jednokatne kuće, uz meandar rijeke Lonje, juŢno od crkve. Jedino se u ovom dijelu naselja uspjela očuvati povijesna mat rica naselja koju slijedi heterogena gra-đevna struktura.

Povijesni dio naselja Vrbovec nalazi se na istaknu-toj poziciji, breŢuljku na ko jem je nekad stajala tvrđa, a danas je očuvan Trg Petra Zrinskog s crkvom i dvorcem nazvanim kaštel Zrinskih, markiran kruŢnom kulom i pravokut nom kapelom, uređen parkovno. Sjeverno od ove cjeline središte je naselja sa svim vaŢnim funkci-jama, sačuvavši ovaj nukleus naselja od velikih pro-mjena. Nagli poslijeratni razvoj naselja doveo je do proširenja naselja u vizurama. Naseljem dominira gra-đevina vodotornja čineći već prepoznatljivu sliku, ali ova je povijesna jezgra sačuvana kao oaza prošlosti Vr-bovca.

Zaštićena naselja gradsko-seoskih te seoskih obi-ljeŢja u većini određuje oču vanje izvorne matrice s ka-rakterističnom mreŢom putova i povijesnom par-celacijom te mješovitom građevnom strukturom različi-tog stupnja očuvano sti i namjene. Naselja su se većinom razvijala uz sakralna Ţarišta, a njihovu posebnost čini više ili manje sačuvana tradicijska arhitektura.

Povijesna jezgra Dugog Sela, unutar koje je saču-van niz građanskih građevina stambeno-poslovne na-mjene, kao i ruralnih miješanih tipologija, smještena je uz povijesnu longitudinalu sa sjeverne strane, a ispod Prozorja s kojim je spojena. Park markira središte nase-lja s nizom građevina javne namjene koje ga uokviruju: škole, suda, općine i sl., građenih uglavnom u drugoj polovini 19. st. kad Dugo Selo postaje administrativno-upravno sjedište općine i kotara s nizom odgovarajućih funkcija.

Gradec je ruralno naselje s čvrstom strukturom povijesne jezgre na mjestu gdje je nekad bila srednjo-vjekovna utvrda koju čine zidane građevine koje veliči-nom nadmašuju današnje značenje naselja. Ýupna cr-kva Ranjenog Isusa, dvor i tri starije i dvije novije katnice uz glavnu cestu s gospodarskim prizem nim objektima u produŢetku ove ceste na sjever još uvijek govore o vaŢnosti ovog mjesta. Ispred dvorca i uz crkvu je park, ostatak nekadašnjeg perivoja oko biskupskog dvorca.

Sveta Nedelja. Povijesna jezgra ruralnih obiljeŢja izduŢenog je oblika s proširenjem u središtu naselja, gdje su smještene vaŢne funkcije općinskog sre dišta u novoizgrađenim objektima trga. Ispred crkve Sv. Troj-stva na raskriŢju puteva staro je središte naselja dok naselje nije imalo takvo značenje nego je gravitiralo centralnim funkcijama Samobora.


U svim kulturno-povijesnim cjelinama najvrjednije su jezgre (zona potpune zaštite – A) sačuvale prostorna obiljeŢja, povijesni građevni fond i povijesnu parcela-ciju, dok su u zonama djelomične i ambijentalne zaštite (zona B i C) najčešće ugroŢeni ulični potezi s predimen-zioniranom i neintegriranom no vom gradnjom loših oblikovnih rješenja, što predstavlja devastaciju prostora. Gubitak namjene u povijesnim kućama i posljedično njihovo fizičko loše stan je također predstavljaju ugrozu za opstanak gradskih povijesnih naselja kao i sadrŢajno i oblikovno nesređeno stanje u prostoru (prometna re-gulacija, loša prostorna organizacija, bespravna gradnja, neprikladni reklamni panoi).

“Problem je izraŢen kod gradskih i seoskih naselja, osobito na području bivših općina Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, Stupnik, Klinča Sela, Sv. Ned jelja, Jastrebarsko, Pušća, Brdovec, koje u posljednjim deset-ljecima pokazu ju znakove naglih promjena u prostoru. Naselja se u nizinskim područjima počinju znatno te-ritorijalno širiti. Ta je promjena izazvana većim do se-ljavan jima, osobito u ratnom i poratnom razdoblju, ali i preseljenjem stanovnika iz brdskih sela u nizine. Posto-jeća koja se šire, ili potpuno nova, razvijaju se duŢ glavnih prometnih pravaca. Kontinuiranom izgradnjom duŢ prometnica, bez planske osnove za artikuliranim i organiziranim naseljem, bespovratno se gube relacije nekadašnjih naselja, a krajolik se pretvara u izgrađeni, bez us postave nove kvalitete. Matrice naselja, volumeni i oblikovanje nove izgradnje ne uspostavljaju relacije sa zatečenim krajobraznim značajkama, i bespovrat no mijenjaju identitet prostora.” Konzervatorska podloga 2000.

Tablica 12. Kulturno-povijesne cjeline Zagrebačke Ţupanije

1 Z 2629Kulturno-povijesna urbanistička cjelina

JastrebarskoJastrebarsko

2 Z 4467 Kulturno-povijesna cjelina grada Samobora Samobor

3 Z 2709 Kulturno-povijesna cjelina Ivanić-Grada Ivanić-Grad

4 Z 3532 Kulturno-povijesna cjelina Sveti Ivan Zelina

Sveti Ivan Zelina

5 Z 4188 Kulturno-povijesna cjelina Velika Gorica

Velika Gorica

6 Z 3533 Kulturno-povijesna cjelina Vrbovec Vrbovec

7 Z 3650 Kulturno-povijesna cjelina Krašić Krašić

8 Z 3648 Kulturno-povijesna cjelina naselja KriŢ KriŢ

9 Z 3833 Kulturno-povijesna cjelina naselja Donja Pušća Donja Pušća

10 Z 6402 Kulturno-povijesna cjelina Sveta Nedelja

Sveta Nedelja

11 Z 4000 Kulturno-povijesna cjelina Velika Mlaka Velika Mlaka

12 Z 6 416 Kulturno-povijesna ruralna cjelina Slavetić Slavetic

13 Z 5627 Kulturno-povijesna cjelina Marija Gorica

Marija Gorica

14 Z 6139 Kulturno-povijesna cjelina Bolč Bolč

15 P 4966 Kulturno-povijesna cjelina Kraljev Vrh Kraljev Vrh

16 Z 6120 Kulturno-povijesna cjelina Bedenica Bedenica

17 Z Pripr. Kulturno-povijesna cjelina Dugo Selo Dugo Selo

18 Z Pripr. Kulturno-povijesna cjelina Gradec Gradec

UgroŢenost, loše fizičko stanje Aktivni zaštitni radovi od 2013.–2016. Obnovljeno od 2013.–2016.

4.3.2. Etnografska baštinaSeoska naselja dio su prostornog i kulturnog identi-

teta te bitan element kul turnog krajolika. Uz očuvanu povijesnu matricu, očuvala su različite vrste i ti pove zgrada koje su odraz graditeljskih i arhitektonskih do-sega starih majsto ra. Pojedinačne tradicijske okućnice svjedoče o načinu Ţivota, funkcioniranju i privređivanju Ţitelja 19. i 20. stoljeca. Arhitektonska dostignuca tradi-cijskog graditeljstva Zagrebačke Ţupanije evidentna su u dva kulturna areala: panon skom i alpskom.

U panonskom su arealu kuće vrlo slikovite i funkci-onalne, izvedene u drvu – hrastu luŢnjaku (Turopolje, dio Moslavine i sl.). Drvene kuće, kurije i kapele i danas su pokrivene vrlo starim pokrovom drvenom šindrom. Alpski kulturni areal karakterizira gradnja u kamenu, ali i miješano kamen/drvo te arhaični pokrov od raŢene slame. Seoska naselja vaŢan su dio sveukupnog kultur-nog naslijeđa u ekološkom, kulturološkom i povijesnom pogledu. To su mjesta proizvodnje hrane, starih sorti sjemena, voćarica i općenito načina Ţivota u skladu s ekološkim načelima.

Stanje etnografske baštine na području Zagrebačke Ţupanije, osobito nepokretne, uvjetovano je utjecajem suvremenog načina Ţivota, stanovanja, demografskim trendovima, kao i ekonomskim kretanjem stanovništva. Posl jedica toga je da tradicijske drvene kuće i okućnice bivaju napuštene, zgrade propadaju i većinom su ru-ševne, a njihovi vlasnici stanuju drugdje i nisu zain-teresirani za njihovo odrŢavanje. Čak i u slučajevima kad bi postojao interes za obnovu, ona zahtijeva finan-cijska sredstva koja u najvećem broju sluča jeva nadilaze mogućnosti vlasnika. U takvim okolnostima administra-tivno zaštićivanje tradicijske arhitekture upitno je i oteŢano jer ne postoji interes vlasnika ili su sredstva potrebna za obnovu u nerazmjeru sa sredstvima koja se mogu očekivati iz fondova koji natječajno financiraju javne potrebe.

Pokretna etnografska baština, barem ona zaštićena, u nešto je boljem poloŢaju jer već samom činjenicom da je prikupljena i sačuvana pokazuje interes njez inih vlasnika za skrb o tom segmentu vlastitog kulturnog identiteta. Nekoliko je zaštićenih zbirki (Ýumberačka etnografska zbirka u samostanu časnih se stara Bazili-janki u Sošicama, Etnografska zbirka udruge Sveta Jana u Gorici Svetojanskoj, Etnografska zbirka u rodnoj kući bl. kardinala Alojzija Stepinca u Brezaricu) otvoreno za javnost, dok nekoliko drugih (Etnografska zbirka udruge Ecosspiritus i obitelji Librić iz Šipačkog Brega, Etnograf-ska zbirka obitelji Juričić iz Širinca) tek traŢi prostor za svoj stalni smještaj i prezentaciju.


4.3.3. sakralna baština – nepokretna i pokretnaSakralna baština čini znatan dio ukupnog fundusa

kulturnih dobara na pod ručju Zagrebačke Ţupanije s preko stotinu objekata izgrađenih između počet ka 14. i početka 20. stoljeća. Pritom su pojedini sakralni objekti od iznimne povijesno-umjetničke i kulturne vrijednosti te s punim pravom imaju svoje mjesto u ukupnom fundusu sakralne baštine srednjoeuropskog kulturnog kruga. Riječ je o, primjerice, crkvi sv. Barbare u Velikoj Mlaki, crkvi sv. Ladislava / Uznesenja B. D. Marije u Pokupskom i crkvi Presvetog Trojstva u Krašiću, ili pak crkvama sa srednjovjekovnim zidnim oslikom poput crkve sv. Petra u Petrovini i kapele sv. Petra u Novom Mjestu, ili baroknim oslikom crkve sv. Tri Kralja u Ko-minu. Sakralni objekti također su najvaŢniji ču vari po-kretnih kulturnih dobara koja većinom nisu promijenila svoje izvor no mjesto za koja su napravljena (te ih stoga još uvijek nalazimo na čitavom području Ýupanije). Među njima također moŢemo naći primjere vrijednosti koji nadilaze same granice Ýupanije, ali i ovog dijela Hrvatske, kao što su in ventari u franjevačkim crkvama u Kloštar Ivaniću, Samoboru i Kotarima ili kapelama u Prepolnom, Donjoj Pušći i Volavju.

Najvrjednija sakralna kulturna dobra koja pripa-daju srednjoeuropskom kul turnom krugu jesu: franje-vački samostan i crkva Sv. Marije u Samoboru, franje-vački samostan i Ţupna crkva Sv. Leonarda u Kotarima, Ţupna crkva Uznesenja BDM u Kloštar Ivaniću, crkva Sv. Barbare u Velikoj Mlaki, crkva Uznesenja B. D. Ma-rije u Pokupskom, crkva Presvetog Trojstva u Krašiću, crkva Sv. Petra u Petrovini, kapela Sv. Petra u Novom Mjestu, kapela Sv. Tri Kralja u Kominu, kapela B. D. Marije Volavske u Volavju, crkva Pohođenja B. D. Ma-rije u Mariji Gorici (inventar), kapela M. B. Vinske – in-ventar u Donjoj Pušći, crkva sv. Lovre u Lovrečkoj Varoši (inventar), kapela BDM u Prepolnom (inventar).

Regionalnu vrijednost prepoznajemo na franjevač-kom samostanu i crkvi B. D. Marije u Jastrebarskom te kapelama Majke BoŢje u Dolu Pribićkom, Sv. Jurja u Lijevim Štefanjkima, M. B. Lauretanske u Pogančecu, Sv. Mihalja u Samoboru, Sv. Ivana Krstitelja u Buševcu i Sv. Franje Ksaverskog u Plešivici.

4.3.4. Dvorci i kurijeZnačajan dio korpusa kulturne baštine Zagrebačke

Ţupanije čine dvorci i kurije, građevine koje s pripada-jućim gospodarskim građevinama, a vrlo čes to i horti-kulturno uređenim prostorima (perivojima) predstav-ljaju svjedočan stvo o načinu Ţivljenja i privređivanja hrvatskog plemstva na ovom prostoru u razdoblju od 16. do 20. Stoljeca.

Stanje ove vrste baštine slijedom navedenih okol-nosti raznoliko je i značajno oscilira pa se među primje-rima koji su u tehnički lošem stanju, bez jasne nam jene pa tako i budućnosti, ili onih koji su prilagodbom ne-adekvatnoj namjeni uspjeli u višem ili niŢem stupnju očuvati svoja spomenička svojstva, nalaze i ri jetki pri-mjeri koji predstavljaju uspješne modele i načine ob-nove i prenamjene ili bi realizacijom kvalitetnih posto-jećih programa mogli to postati. Recentna povijest ovih građevina još jednom je bila uvjetovana društveno-po-litičkim promjenama, pa su dvorci i kurije nakon Dru-gog svjetskog rata mahom na cionalizirani nakon čega su uslijedile prilagodbe najčešće neprimjerenim namje-

nama (bolnice, škole, vojarne) ili prepuštanje nebrizi i propadanju. Iz navedenoga su proizašle okolnosti koje se mogu grupirati u dvije osnovne sk upine: dvorci i kurije koji su dobili namjenu kojoj su se raznim zahva-tima prilagođavali izgubivši pritom dio svojih spome-ničkih svojstava, no ipak su ostali očuvani i dvorci i ku-rije koji su ostali bez namjene te su stoga rapidno pro-padali.

Tijekom proteklih dvadesetak godina razabiru se naznake početaka novoga razdoblja u načinu sagleda-vanja dvoraca i kurija, što je s jedne strane potak nuto pojavom investitora koji su prepoznali potencijale ove gradnje (osim na privatne vlasnike odnosi se na gradove i općine koji u okviru predviđanja lo kalnog i regional-nog razvoja prepoznaju pozitivnu ulogu i potencijal ovakvih građevina), a s druge strane integralnim pristu-pom obnovi i prenamjeni na dleŢne konzervatorske sluŢbe.

Tablica 13. Dvorci Zagrebačke Ţupanije

1 Z 1896 Dvorac Oršić Gornja Bistra

2 Z 2789 Dvorac LuŢnica LuŢnica3 Z 2072 Kompleks Novi dvori Zaprešić4 Z 1720 Dvorac Kerestinec Kerestinec5 Z 3034 Dvoran Zwilling Crna Mlaka6 Z 1721 Dvorac Livadić Samobor

7 Z 2255 Dvorac Vraniczany Gornji Laduč

8 Z 1467 Dvorac Reiser Samobor9 Z 2254 Dvorac Oršic Slavetic

10 Z 2251 Dvorac Januševec Prigorje Brdovečko

11 Z 2440 Dvorac Oršić Jakovlje12 Z 1574 Dvorac Erdödy Jastrebarsko13 Z 3112 Biskupski dvorac Gradec14 Z 1722 Stari grad Lukavec Lukavec15 Z Prip. Dvorac Draškovic BoŢjakovina16 Z 2253 Lovrečina Kućari


Dvorci i kurije bez namjene, što ih čini ugroŢenom skupinom: dvorac Erdödy u Kerestincu, dvorac Draško-vić u BoŢjakovini, dvorac Oršić u Slavetiću, dvo rac Zwilling u Crnoj Mlaki, grkokatolički dvorac u Pribiću, dvorac Lukavec, Novi dvori u Zaprešiću, dvorac Erdödy u Jastrebarskom, biskupski dvorac u Gradecu, kurija biskupa Čolnica, kurija Gluck-Hafner u Brezju, kurija Bistrac kod Samobora, vila Wagner u Samoboru, kurija Kipach u Bregani, kuri ja Lentulaj u Biškupcu Zelinskom, Vila Allnoch u Samoboru, kurija Alapić, kurija u Cero-vici ili Cerju na Ýumberku itd.

U nekoliko primjera Ministarstvo kulture i vlasnici ili samo Ministarstvo kulture, bez obzira na nedostatak namjene, financiraju neophodne zaštitne radove kako bi se zaustavilo propadanje visoko valoriziranih građe-vina (Zaprešić, Kerestinec, BoŢjakovina, Pribić). Luka-vec je potpuno obnovljen zahvaljujući gradu Velika Gorica premda je bez namjene. Za nekolicinu dvoraca


pripremljen je program obnove i prenamjene čija se realizacija planira financirati iz EU fondova: Riječ je o dvorcu Erdödy u Jastrebarskom, koji je nakon dokinute muzejske namjene ostao bez funkcije te rapidno pro-padao. Danas je u vrlo lošem stanju, a vlasnik, grad Ja-strebarsko, planira obnovu i prenamjenu iz sredstava EU fondova. Kompleks Novi dvori u Zaprešiću u vla-sništvu je Grada Zaprešića. Iako bez jasno određene namjene dvorac je pred desetak godina obnovljen sredstvima Grada Zaprešića i Ministarstva kulture, a u ti jeku je obnova izuzetno vrijedne gospodarske građe-vine okrugla “vršilnica” – nekadašnje spremište plodina, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, koji potječe iz XVII. stoljeća. U međuvremenu je definirana namjena kom-pleksa koji je dobio sredstva iz integriranih programa temeljenih na obnovi kulturne baš tine, i to za izradu dokumentacije.

Loše građevinsko stanje i nedostatak namjene obi-ljeŢava brojne kurije koje su većim dijelom u privatnom vlasništvu te zbog nedostatka financijskih sred stava, ali i kvalitetnih programa prenamjene one propadaju.

Nekolicina dvoraca i kurija pripada skupini koja je tijekom druge polovice 20. stoljeća prilagođena novoj namjeni koja je prihvatljiva, propadanje je zaustavl je- no, a svojim je djelovanjem nadleŢna konzervatorska sluŢba uspjela zaštititi i afrmirati najznačajnije spome-ničke vrijednosti ovih građevina. To su: dvo rac Oršić u Gornjoj Bistri (bolnica), dvorac Kulmer kod Samobora (dječački dom), dvorac Vraniczany u Laduću (dječji dom), dvorac Januševec u Prigorju Brdovečkom (arhiv), dvorac Lovrečina (liječeni ovisnici), kurija Stančić (bol-nica).

Dvorac Oršić u Jakovlju nakon Drugog svjetskog rata prenamijenjen je u ško lu, a 1972. prelazi u vlasniš-tvo HDLU-a i ULUPUH-a, što mu udahnjuje Ţivot i kreira novi identitet. Iz tih okolnosti nastaje Park skul-ptura koji ga okruŢu je, a danas sinergija povijesne gra-đevine i suvremene umjetnosti predstavlja njegov ra-zvojni potencijal. Iako u lošem stanju, dvorac je u funkciji umjet ničkih ateljea.

Dvorac LuŢnica predstavlja uspješan primjer suvre-menog korištenja dvorca i cijeloga bivšeg vlastelinskog sklopa kod kojeg je postignuta odrŢiva ravno teŢa odno-sno mogućnost afrmacije i prezentacije spomeničkih vrijednosti uz nesmetan Ţivot i rad sestara milosrdnica koje ga koriste i u čijem je vlasništvu.

Dvorac Livadić u Samoboru primjer je muzejske namjene koja je potpuno pri hvatljiva. Kurija Bedeković također predstavlja pozitivan primjer muzejskog kori-štenja ovog tipa građevine. Nekoliko dvoraca odnosno kurija u svojoj je izvornoj, stambenoj namjeni. Riječ je o dvorcu Podolje i kurijama DvorŢak i Špigelski u Sa-moboru te kuriji Reiser u Mirnovcu.

Tablica 14. Kurije Zagrebačke Ţupanije

1 Z 5962 Kurija Dvorišće BoŢjakovina2 Z 6127 Kurija (gostionica) BoŢjakovina

3 Z 4757 Kurija zagrebačkog biskupa Josipa pl. Galjufa Prečec

4 Z 3414 Kurija Stančic Stančic5 Z 2352 Kurija Ţupnog dvora Vrbovec

6 Z 1854 Kurija Bedeković Donja Lomnica

7 Z 5852 Kurija starog Ţupnog dvora Rozga8 Z 3841 Kurija Kraj Donji Kraj Donji9 Z 1779 Kurija Kiepach Bregana10 Z 3925 Kurija Fodroci Ýitomir

11 P 5316 Kurija Lentulaj Biškupec Zelinski

12 Z 6441 Kurija Bistrac Sa mobor, Perivoj

13 Z 14 6 8 Kurija Mirnovec Samobor

14 Z 3924 Kurija Domin Donja Topličica

15 Z 3651 Kurija Domjanić Donja Zelina

16 Z 4736 Kurija Špigelski Samobor

17 Z 3831 Kurija Adamović Hellenbach-Mikšic

Sveta Helena

18 Z 3832 Kurija Švarcovina Nespeš

19 Z 2066 Kurija Omilje (Čačković-Štajduhar)

Donja Drenova

20 Z 1456 Kurija Ţupnog dvora Sveta Nedelja

21 Z 1457 Kurija Gluck-Hafner Brezje22 Z 1417 Kurija Praunsperger Samobor23 Z 5339 Kurija Levičar Samobor

24 Z 1455 Stari Ţupni dvor (crkvenjak) Sveta Nedelja


4.3.5. Arheološka baštinaArheološki potencijal područja Zagrebačke Ţupa-

nije izrazito je velik, a očituje se kao gusta naseljenost područja u razdoblju prapovijesti, antike i srednjega vijeka.

Savska dolina i pritoci rijeke Save područje je naj-intenzivnijeg naseljavanja u razdoblju prapovijesti i tije-kom formiranja rimske provincije Panonije, čiji je sa-stavni dio današnji prostor Ýupanije. Najkarakterističniji ostaci starih kul tura na području današnje Ýupanije jesu ostaci bakrenodobnih i brončano-dobnih kultura (Lasinja); kultura starijeg i mlađeg Ţeljeznog doba (Sveti KriŢ Brdovečki, Budinjak) te ostaci rimskog razdoblja s naznačajnijim nalazištem, autonomnim favijevskim municipijem Andautonija u današnjem selu Šćitarjevo, zajedno s pripadajucim područjem utjecaja na kojem se nalaze brojne rimske vile, seoska imanja i sustav ko-munikacija u selima Obrezina, Novaki Šćitarjevski, Le-kneno, Bapča, Pleso, Črnkovec, Drenje, Kobilić, Ko-snica. Rimljani preko ovog područja grade dvije drŢavne ceste. Jedna je iz Akvileje preko Emone (Ljubljana) vo-dila za Sisciju (Sisak), a druga iz Dalmacije pre ko Siscije i Andautonije za Poetovio (Ptuj) i dalje prema sjeveru. Trasa ceste za Poetovio bila je: Sisak, Sela, DuŢica, Ogulinec, Buševec, Vukovina, Staro Čiče, Novo Čiče, Bapče, Ščitarjevo, Ivanja Reka, Jelkovec i dalje prema sjeveru. Cesta iz Emone dolazila je iz pravca zapada na Gornju Lomnicu, Petrovinu, Okuje, Mraclin i u Buševcu se spajala s cestom Siscia – Poetovio. Andautoniju u svojim itinerarima navode i antički pisci. Uz Andauto-niju vaŢna su nalazišta iz rimskog razdoblja rimske ne-


kropole na području Ýumberka (Gornja Vas), ladanjsko gospodarski kompleksi Laduč i Drenje.

Arheološka baština ugroŢena je razvojem infra-strukture te prometnom mreŢom čije trase presijecaju područje Ýupanije, spajajući Zagreb s ostat kom Hrvat-ske. Svi infrastrukturni zahvati, iako su praćeni arheo-loškim is traŢivanjima, nepovratno narušavaju arheološki krajolik i tragove povijes nog korištenja prostora. U po-sljednje četiri godine, u odnosu na prethodno razdo-blje, intenzitet izgradnje je smanjen, a veći zahvati provedeni i praćeni arheološkim istraŢivanjima jesu iz-gradnja mreŢe HÝ-a, izgradnja Zračne luke Zagreb i spojne ceste Zračna Luka – Velika Gorica, segmenti vodoopskrbnog sustava Ýupanije te sustavi zaštite od poplave rijeke Save.

Tablica 15. Arheološka nalazišta i zone

1 P 4716 Arheološka zona Andautonija Drenje Ščitarjevsko

2 Z 1136 Arheološka zona Sveti KriŢ

3 Z 6712Arheološko nalazište antičkog

ladanjsko-gospodarskog kompleksa Laduč-Drenje

Brdovec, Muzej

Brdovec4 P 4591 Farkaševac gradina Farkaševac5 P 4696 Arheološko nalazište Sipčina Okešinec6 Z 1584 Arheološko nalazište Budinjak Budinjak

7 Z 3835 Stari grad Okić Sveti Martin Pod Okićem

8 Z 3834 Stari grad Samobor Samobor

9 Z 3917 Stari grad Zelingrad Sveti Ivan Zelina

10 Z 3161 Ostaci kaštela Vrbovec


4.3.6. kulturni krajolik

Zaštićeni kulturni krajolik Ýumberak – Samoborsko gorje – Plešivičko prig orje nalazi se na području gra-dova Samobor i Jastrebarsko te općina Ýumberak, Kra-šić i Klinča Sela. Krajolik ruralnog karaktera s bogato očuvanom kulturno-povijesnom, arheološkom i etno-loškom baštinom i dalje ostaje na josjetljivije područje u smislu gubitka ruralnog stanovništva, a s njim i tradi-cionalnih djelatnosti. Ekstremni trendovi eksploatacije područja su u stag naciji, a sustavno se odvijaju obnove sakralnih objekata i tradicijskih okućnica te prezenta-cija mreŢe arheoloških nalazišta iz razdoblja prapovije-sti, Rima, srednjega vijeka i novije povijesti Ýumberka, kao npr. Interpretacijski centar Budinjak – rekonstruk-cija prapovijesnog tumula, arheološki ostaci kapela sv. Nedjelje i sv. Petke, Stari grad Ýumberački, crkva sv. Nikole Biskupa i dr.

4.3.7. Nematerijalna kulturna baština

Nematerijalna kulturna baština na području Zagre-bačke Ţupanije trenut no broji 14 zaštićenih nemateri-jalnih kulturnih dobara. Na popisu se nalaze znanja, umijeća i vještine najrazličitijih vrsta, od lokalnih dijale-kata do tur istički i prezentacijski potentnijih dobara, poput umijeća izrade papirnatog cvjetnog nakita kinča

ili kolača rudarske greblice (Rude), čiji se Dani rudarske greblice odrŢavaju već tridesetak godina i prepoznat-ljiva su kulturna man ifestacija Ruda i samoborskog kraja. Glede umijeća izrade kinča postoji ve lik prostor za jaču popularizaciju s obzirom na njegovu višestruku praktičnu primjenjivost i jak vizualni i estetski moment te bi na njegovoj revitalizaciji trebalo raditi kroz brojne radionice u vrtićima, osnovnim i srednjim škol ama in-korporiranjem u nastavu likovnog odgoja, što bi s vre-menom imalo potencijal za prerastanje u kucne djelat-nosti ili obrte koji komercijalno proiz vode kinč za razne svečanosti, od svadbenih do pogrebnih i vjerskih.

4.4. Prirodna baština

Područje Zagrebačke Ţupanije uključeno je u pro-gram Europske unije NA TURA 2000. uvaŢavajući pro-store koji su zaštićeni na temelju Zakona o zašti ti pri-rode, kao i bioraznolikost koja je prisutna na prostorima Zagrebačke Ţupanije.

4.4.1. Zaštićena područja

Potpuna i sustavna inventarizacija biološke i krajo-brazne raznolikosti na po dručju Ýupanije provodi se sustavno od 2008. godine kada je osnovana JU (“Zeleni prsten”) za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagre-bačke Ţupanije. Na području Ýupanije pod upravlja-njem JU “Zeleni prsten” ZÝ-a postoje trideset i dva po dručja/lokaliteta/objekta koji su zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Zaštićena su područja slje-deća: Zapadni dio Medvednice, Ýumberak – Sa-moborsko gorje, Smerovišće, Dubravica, Japetić, Jastre-barski lugovi, Zaprešić – Sava – Strmec – Sava, Crna Mlaka, Varoški lug, Markovčak – Bistra, Stupnički lug, Varoški lug, Česma, Novakuša, Tepec – Palačnik – StraŢnik, Slapnica, Zelinska glava, Okić-grad, Turopolj-ski lug i vlaŢne livade uz Odru, Otruševačka spilja, Tisa u Šupljaku, Hrast luŢnjak u dvorištu škole Rakitovec, Park u Langovoj, Lug – park oko dvorca, Park u Bistracu, Jastrebarsko – park oko dvorca, BoŢjakovina – park oko dvorca, Gornja Bistra – lječilišni park, Park Mojmir, Sa-mobor – Tisa.

Najveće je i najvaŢnije zaštićeno područje park prirode Ýumberak – Samo borsko gorje, čijih se 78% teritorija nalazi u Zagrebačkoj Ţupaniji i na koji se od-nosi više od dvije trećine zaštićenog prostora Ýupanije. Status parka prirode ima i veći zapadni dio planine Medvednice, ali samo se petina Parka prirode prostire u Zagrebačkoj Ţupaniji. No, upravo je taj dio osobito vaŢan, jer se na njega odnosi glavno skijalište u Hrvat-skoj na kojem se odrŢavaju utrke Svjetskog kupa.

Osim dva parka prirode u izravnoj nadleŢnosti drŢave, postoji još 28 zaštićenih područja kojima upravlja Javna ustanova “Zeleni prsten Zagrebačke Ţu-panije”. Od toga se 12 područja odnosi na posebne rezervate (botaničke, šumske vegetacije, ornitološke i zoološke), 7 na spomenike parkovne arhitekture, po četiri na značajne krajobraze i spomenike prirode te jedno na park šumu. Veličinom se ističu značajni krajo-brazi Turopoljski lug i Zelinska glava te rezervati Varoški lug i Crna Mlaka. Još su značajniji krajobrazi Okić grad – okolica i Slapnica, rezervat Japetić (sva tri u sastavu


parka prirode Ýumberak – Samoborsko gorje) i spome-nik prirode Otruševečka ili Grgosova spilja.

Usprkos gustoj naseljenosti značajan dio prostora Zagrebačke Ţupanije nal azi se u prirodnom stanju, a zaštićena prirodna područja prekrivaju ukup no 368,3 km2 ili 12% teritorija Ýupanije. Prostorni plan Zagre-bačke Ţupani je predviđa povećanje zaštićene površine na 13,5%, na dodatna 33 lokaliteta raznih kategoriza-cija (spomenik parkovne arhitekture, park šuma, zna-čajni krajobraz, spomenik prirode, ornitološki rezervat) čime bi Ýupanija putem JU “Zeleni prsten” ZÝ osigurala zaštitu prirodne baštine i iznad prosjeka EU15.

NuŢno je zaštititi niz prirodnih vrijednosti Ýupa-nije, a među njima svakako sljedeće: Črnec rugvički, Hrastova šuma kod Hrastja, šuma Starka, Pleso – hra-stov šumarak, dolina rijeke Kupe, krajobraz dvorca Slavetića s dolinom potoka Radilovca, dolina rijeke Kupčine, dolina potoka Črneca i krajobraz uz potok LuŢnicu, ribnjak Vukšinac, Zelinska glava s njezinom okolinom, livade uz potok Vuna, ribnjak Fuka, Vuko-meričke gorice – predio Bukovčak – Sv. Kata, dolina Rečice i Kravarščice, izvorišno područje rijeke Odre, skupina hrasta kitnjaka na kriŢanju za selo Vidalin, sto-ljetni hrast u Stupničkom lugu, hrast luŢnjak – Bukevje, skupina hrastova kod lugarnice Vratovo – Turopoljs ki lug, Sopotski slap, hrast luŢnjak u donjem Hruševcu, Zaprešićki Novi dvori, park oko dvorca u LuŢnici, park u Laduču, park u Donjoj Zelini, Donja Topolčica, stari jasen u Dugom Selu, park u Dugom Selu, park u centru Vrbovca, kurija Modić – Bedeković, stablo taksodija u Veleševcu, lipa kod kurije Josipović, Medjame, Vrelo potoka Bistraca, pašnjak Deli, pašnjak Polić.

4.4.2. bioraznolikostPosebni botanički rezervati cret Dubravica i Sme-

rovišće najugroŢenija su zaštićena područja, i za zaštitu su najvaŢnija. U spomenicima parkovne ar hitekture u privatnom vlasništvu postoje svojstva zbog kojih je pod-ručje proglašeno zaštićenim, no zbog nebrige vlasnika (ne Ţive u zaštićenom pod ručju) i nedostatka financij-skih sredstva često su zapuštena. Spomenici parkovne arhitekture u drŢavnom vlasništvu imaju niz vrijednih obiljeŢja zbog kojih je područje proglašeno zaštićenim, a zbog odrŢavanja gradskih komu nalnih poduzeća ili korisnika prostora nalaze se u vrlo dobrom stanju. Zna-čajni krajobrazi i posebni rezervati šumske vegetacije kojima gospodare Hrvatske šume u zadovoljavajucem su stanju. Ponegdje su ugroŢeni nelegal nom gradnjom vikend objekata (Zelinska glava). Čest su problem na tim po dručjima također divlji deponiji. Spomenici pri-rode imaju rijetke primjere drveća koji su zbog svojih karakteristika zaštićeni. Ekološki vaŢna područja ugro-Ţena su antropogenim utjecajem (divlji deponiji, urba-nizacija, otpadne vode i sl.). Sva zaštićena područja relativno su dobro očuvana na većini pros tora s tenden-cijom poboljšanja.

4.4.3. Lokaliteti NAtuRA 2000Na području Zagrebačke Ţupanije nalazi se i 27

područja u sustavu zaštite NATURA 2000 – ekološke mreŢe Europske unije, koju čine najznačajnija po dručja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Ukupna površina ovih područja u Ýupaniji iznosi 70.414 hektara, što čini 23% njezine površine. Većina ovih po dručja prostire se

i u drugim hrvatskim Ţupanijama, a mnoga su dosta velika, posebno ona uz tokove velikih rijeka. Ekološka mreŢa Republike Hrvatske obuhvaća 37% kopnenog teritorija Hrvatske, što je najviše od svih članica Eu-ropske unije. Postoje dvije vrste lokaliteta NATURA 2000:

– područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europ-sku uniju (Područja očuvanja značajna za ptice ili skra-ceno POP); i

– područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa za Europsku uniju (Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove ili skraćeno POVS).

POP područja na području Ýupanije ima ukupno pet – Pokupski bazen, prostor uz rijeku Savu kod mjesta Hruščica, mikroregije Turopolje i Donja Posavina tako-đer uz rijeku Savu te ribnjaci uz rijeku Česmu. POVS područja ima 22, s time da su najveće i najvaŢnije cje-line koje se uglavnom preklapaju s parkovima prirode Ýumberak – Samoborsko gorje i Medvednica te rezer-vatima Crna Mlaka, Varoški lug, Stupnički lug i Dubra-vica. POVS područja uključuju i tok rijeke Save ni-zvodno od mjesta Hruščica te cjelokupne tokove rijeka Kupe, Sutle i Bregane u Ýupaniji s okolnim područjima.

Zbog osobite vaŢnosti za bioraznolikost NATURA 2000 zaštićuje praktički sva značajnija močvarna pod-ručja u Ýupaniji, uključujući i sve velike ribnjake. Među njima osobito mjesto ima Crna Mlaka kao jedini loka-litet u Zagrebačkoj Ţupaniji zaštićen od strane UNESCO-a Ramsarskom konvencijom kao moč varni lokalitet svjetskog značaja. Područje Crne Mlake ujedno je i dio POP područja pokupskog bazena značajnog za mriještenje divljih ptica.

4.5. kreativno poduzetništvo

Često korištenom terminu poduzetništva postav-ljen je preduvjet eksploatacije prilike, kao i stvaranje organizacije za implementaciju nove ideje. Poduzetnič ki proces tako interpretiran mora biti sastavljen od eleme-nata istraŢivanja, inovacije i novih ideja. Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama, imale one nepro-ftni cilj poput umjetnosti ili proftni poput dizajna ili medija, moŢe se opisati krovnim nazivom kreativno poduzetništo.

Kreativno poduzetništvo tako se u punom smislu riječi koncentrira na ekon omske aktivnosti, ali najčešće u proizvodnji proizvoda i usluga koji imaju estetsku i simboličnu vrijednost.

Naslanjajući se na prethodno definirane pojmove, a povezujući ih s Naciona lnom klasifkacijom djelatnosti (NKD) iz 2007. godine provedena je analiza integrira-nog sustava poslovnih informacija Hrvatske gospodar-ske komore (BizNet.hr).

Analizirana su područja prema Projektnoj studiji Ekonomskog instituta Za greb “Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u RH” iz lipnja 2015. go dine.

C / PRERAĐIvAčkA INDustRIjA15 Proizvodnja koŢe i srodnih proizvoda 151 Štavljenje i obrada koŢe; proizvodnja putnih i

ručnih torba, sedlarskih i remenarskih proizvoda; dorada i bojenje krzna


1512 Proizvodnja putnih i ručnih torba i slično, sedlar-skih i remenarskih proizvoda

16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

162 Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala

1629 Proizvodnja ostalih proizvoda od drva, proi-zvoda od pluta, slame i pletarskih materijala

18 Tiskanje i umnoŢavanje snimljenih zapisa182 UmnoŢavanje snimljenih zapisa1820 UmnoŢavanje snimljenih zapisa

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih pro-izvoda

234 Proizvodnja ostalih proizvoda od porculana i keramike

2341 Proizvodnja keramičkih proizvoda za kućanstvo i ukrasnih predmeta

2349 Proizvodnja ostalih proizvoda od keramike

32 Ostala prerađivačka industrija321 Proizvodnja nakita, imitacije nakita (biŢuterije) i

srodnih proizvoda3212 Proizvodnja nakita i srodnih proizvoda3213 Proizvodnja imitacije nakita (biŢuterije) i srodnih

proizvoda322 Proizvodnja glazbenih instrumenata3220 Proizvodnja glazbenih instrumenata

G / tRGOvINA NA vELIkO I NA MALO

47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozi-lima i motociklima

476 Trgovina na malo proizvodima za kulturu i rekre-aciju u specijaliziranim prodavaonicama

4761 Trgovina na malo knjigama u specijaliziranim prodavaonicama

4762 Trgovina na malo novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom u specijaliziranim prodavao-nicama

4763 Trgovina na malo glazbenim i videozapisima u specijaliziranim prodavaonicama

j / INFORMACIjE I kOMuNIkACIjE

58 Izdavačke djelatnosti581 Izdavanje knjiga, periodičnih publikacija i ostale

izdavačke djelatnosti5811 Izdavanje knjiga5812 Izdavanje imenika i popisa korisničkih adresa5813 Izdavanje novina5814 Izdavanje časopisa i periodičnih publikacija5819 Ostala izdavačka djelatnost582 Izdavanje softvera5821 Izdavanje računalnih igara5829 Izdavanje ostalog softvera

59 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa

591 Proizvodnja i distribucija filmova, videofilmova i televizijskog programa

5911 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa

5912 Djelatnosti koje slijede nakon proizvodnje fil-mova, videofilmova i televizijskog programa

5913 Distribucija filmova, videofilmova i televizijskog programa

5914 Djelatnosti prikazivanja filmova592 Djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja

glazbenih zapisa5920 Djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja

glazbenih zapisa

60 Emitiranje programa601 Emitiranje radijskog programa6010 Emitiranje radijskog programa602 Emitiranje televizijskog programa6020 Emitiranje televizijskog programa

61 Telekomunikacije611 Djelatnosti Ţičane telekomunikacije6110 Djelatnosti Ţičane telekomunikacije612 Djelatnosti beŢične telekomunikacije6120 Djelatnosti beŢične telekomunikacije613 Djelatnosti satelitske telekomunikacije6130 Djelatnosti satelitske telekomunikacije619 Ostale telekomunikacijske djelatnosti6190 Ostale telekomunikacijske djelatnosti

62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelat-nosti povezane s njima

620 Računalno programiranje, savjetovanje i djelat-nosti povezane s njima

6201 Računalno programiranje6202 Savjetovanje u vezi s računalima6203 Upravljanje računalnom opremom i sustavom6209 Ostale usluŢne djelatnosti u vezi s informacij-

skom tehnologijom i računalima

63 Informacijske usluŢne djelatnosti631 Obrada podataka, usluge posluŢitelja i djelatno-

sti povezane s njima; internetski portali6311 Obrada podataka, usluge posluŢitelja i djelatno-

sti povezane s njima6312 Internetski portali639 Ostale informacijske usluŢne djelatnosti6391 Djelatnosti novinskih agencija6399 Ostale informacijske usluŢne djelatnosti, d. n.

70 Upravljačke djelatnosti; savjetovanje u svezi s upravljanjem

702 Savjetovanje u vezi s upravljanjem7021 Odnosi s javnošću i djelatnosti priopcivanja

71 Arhitektonske djelatnosti i inŢenjerstvo711 Arhitektonske djelatnosti i inŢenjerstvo te s njima

povezano tehničko savjetovanje7111 Arhitektonske djelatnosti

73 PromidŢba i istraŢivanje trŢišta731 PromidŢba (reklama i propaganda) i istraŢivanje

trŢišta7311 Agencije za promidŢbu (reklamu i propagandu)7312 Oglašavanje preko medija

74 Ostale stručne, znanstvene I tehničke djelatnosti741 Specijalizirane dizajnerske djelatnosti7410 Specijalizirane dizajnerske djelatnosti


N / ADMINIstRAtIvNE I POMOĆNE usLuÝNE DjELAtNOstI

77 Djatnosti iznajmljivanja I davanja u zakup742 Fotografske djelatnosti7420 Fotografske djelatnosti743 Prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača7430 Prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača772 Iznajmljivanje videokaseta i diskova7722 Iznajmljivanje videokaseta i diskova773 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) ostalih

strojeva, opreme i materijalnih dobara, d. n.7739 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) ostalih

strojeva, opreme i materijalnih dobara, d. n.

P / ObRAZOvANjE

85 Obrazovanje855 Ostalo obrazovanje i poučavanje8552 Obrazovanje i poučavanje u području kulture

R / uMjEtNOst, ZAbAvA I REkREACIjA

90 Kreativne, umjetničke i zabavne djelatnost900 Kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti9001 Izvođačka umjetnost9002 Pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti9003 Umjetničko stvaralaštvo9004 Rad umjetničkih objekata

91 KnjiŢnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelat-nosti

910 KnjiŢnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelat-nosti

9101 Djelatnosti knjiŢnica i arhiva9102 Djelatnosti muzeja9103 Rad povijesnih mjesta i građevina te sličnih zani-

mljivosti za posjetitelje9104 Djelatnosti botaničkih i zooloških vrtova i prirod-

nih rezervataAnaliza je obuhvatila poslovne subjekte koji su na-

veli jedno od prethodno spomenutih područja, odje-ljaka ili razreda kao svoju glavnu djelatnost i pre dali fi-nancijsko izvješće za 2015. godinu, a registrirani su u gradovima ili općinama Zagrebačke Ţupanije.

Tablica 16. Poslovni subjekti kulturne i kreativne industrije Ţupanije

Broj registriranih poslovnih subjekata prema promatranim djelatnostima

Gradovi s naseljima 638Općine 213

ukuPNO 851

Podaci pokazuju da je najveća koncentracija ka-rakterističnih poslovnih sub jekata upravo u gradovima i to 75%, dok se od ukupnog broja promatranih subje-kata svega 25% nalazi u općinama Ýupanije.

Nejednakost distribucije subjekata, osim uspore-đujući gradove i općine, vidl jiva je i promatrajući samo gradove Ýupanije. Tako se postotci koncentracije subje-kata s promatranim glavnim djelatnostima u gradovima kreću od 3% pa sve do 27%.

14%3%

5%

8%

26%5%5%

7%

27%

Zaprešić

Vrbovec

Sv. Ivan Zelina

Sv. Nedjelja

Samobor

Jastrebarsko

Ivanić - grad

Dugo Selo

Velika Gorica

Slika 9. Raspodjela poslovnih subjekata u gradovima Ţupanije (odabrane djelatnosti)

Prema podacima istog izvora pri Komori Zagreb Zagrebačke Ţupanije proma trani poslovni subjekti čine 7,15% od ukupnog broja registriranih poslovnih subje-kata Zagrebačke Ţupanije (koji su predali financijsko izvješće za 2015. godinu).

S obzirom na metodologiju koja obuhvaća samo poslovne subjekte koji imaju prethodno navedene dje-latnosti kao glavnu djelatnost, a time izostavljajući su-bjekte koji iste djelatnosti imaju registrirane ali ne kao glavnu djelatnost, vaŢno je napomenuti da dani podaci ne opisuju sve segmente kreativnog po duzetništva na području Ýupanije.

O vaŢnosti kulturnog i kreativnog sektora na razini Republike Hrvatske gov ore agregatni podaci Projektne studije Ekonomskog instituta Zagreb, “Mapiranje krea-tivnih i kulturnih industrija u RH”, prema kojima su u 2012. godini te industrije pridonijele bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske izno som od 6,312 mili-jardi kuna, tj. činile su 2,3% BDP-a. Pokazatelji zaposle-nosti u kulturnim i kreativnim industrijama od 3% uku-pne zaposlenosti iz 2014. godine opisuju 42.212 osoba. Usprkos padu ukupne zaposlenosti od 9,6% u odnosu na 2012. godinu, zaposlenost u promatranim industrijama smanjila se samo za 0,5%. Struktura zapo-slenih u kulturnim i kreativnim industrijama s iznadpro-sječnim udjelom samozaposlenih osoba od 9,6%, za razliku od pros jeka Hrvatske od 5,8% također je agre-gatan pokazatelj vaŢnosti tog sektora za gospodarski razvoj.

Prema podacima iz 2013. godine u kulturnim i kreativnim industrijama na razini Republike Hrvatske aktivna su 10.233 poslovna subjekta, što čini 5,7% od ukupnog broja poslovnih subjekata hrvatskog gospo-darstva.

Nešto više od polovice poslovnih subjekata registri-rano je u sektorima glazbe, umjetnosti, oglašavanja, komuniciranja i izdavaštva, dok najmanji udio imaju subjekti muzeja, knjiŢnica i galerija, što je očekivano s obzirom na to da taj sektor većim dijelom pripada jav-nomu sektoru.

Sektor kulturnih i kreativnih industrija u 2013. go-dini ostvario je 2,4% od uk upnih prihoda, a 3,5% od ukupne bruto dodane vrijednosti svih poduzeća u Hr-vatskoj. Ovdje je vaŢno napomenuti da podaci za bruto dodanu vrijednost u periodu od 2009. do 2013. godine na razini Republike Hrvatske biljeŢe pad za 4,7%, dok se vrijednost poduzeća kulturnih i kreativnih industrija nomi nalno povećava za 3,5%, tj. 154,3 milijuna kuna.


Tablica 17. Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj

kulturne i kreativne industrije 2009. 2011. 2013.

Broj poduzeća (% od RH) 5,0% 5,6% 6,0%Bruto dodana vrijednost (% od RH) 3,2% 3,2% 3,5%

Ukupni prihodi (% od RH) 2,6% 2,6% 2,4%Izvoz (% od RH) 1,5% 1,4% 1,6%

Predstavljeni podaci govore o sve većem gospodar-skom značaju kulturnih i kreativnih industrija, posebice kad se navednomu pridoda činjenica da u pro matranom periodu od 2009. do 2013. godine te industrije biljeŢe rast izvoza, i to u prosjeku za 7% godišnje, dok je isti pokazatelj na razini svih djelatnosti 5,2%.

v. kuLtuRNE POLItIkE ÝuPANIjE – OstvARENE I PLANIRANE

U mnogim europskm regijama i gradovima, a pra-teći preporuke europske Kohezijske politike 2014. – 2020. za kulturu, kulturni i kreativni sektor sma tran je jednim od glavnih pokretača rasta. Izazov postavljen pred policy-makere jest kako integrirati kulturni i krea-tivni sektor u regionalne inovativne strategije za pa-metne specijalizacije. Strategije tako trebaju u potpu-nosti uzeti u obzir kompleksne veze između tradicio-nalne kulturne imovine (kulturne baštine, dinamike kulturnih institucija i usluga) i razvoja kreativnog po-duzetništva i turizma.

Prema “Policy handbook” radne skupine eksperata EU članica (2012.) uz bro jne primjere gdje regije ili zemlje EU-a uspješno implementiraju strategije i pro-jekte kulturnog i kreativnog sektora još uvijek postoje brojna mjesta u Eu ropi kod kojih zbog nedostatka svjesnosti, slabog političkog prepoznavanja, loših stra-teških povezivanja ili nedostatka efektivnih strategija još uvijek nije prepoznata vaŢnost kreativnih i kulturnih industrija i dodane vrijednosti koju te industrije mogu pruŢiti društvu i gospodarstvu.

Posljednjih desetljeca razvoj institucionalne kulture i rast potrebe za kul turnim događanjima, kao trend posebice europskih zemalja, jasno se osjećao i u Repu-blici Hrvatskoj. Institucionalna kultura i kulturna doga-đanja posta ju sve više očekivanja stanovništva, posebice urbanih sredina. Kultura tako postaje preduvjet i jedan od osnovnih elemenata kvalitete Ţivota. Gradovi i po-licy-makeri gradova tako prvi prepoznaju kulturu kao pokretača i instru ment za rast gospodarskih sektora poput turizma, sporta, rekreacije, umjet nosti ili medija. Upravo taj trend objašnjava i stanje strategijskog razvoja i politike Zagrebačke Ţupanije.

Generalno, kulturne politike moŢemo sagledavati i procjenjivati na dva nači na: analizom stvarno učinje-nog u nekom proteklom razdoblju ili analizom planira-nih aktivnosti u strateškim dokumentima.

Politika Zagrebačke Ţupanije prema kulturi jasno je vidljiva u već prethodno analiziranim strategijskim do-kumentima – strategiji gospodarskog i turis tičkog ra-zvoja. Navedene strategije, a time i politika Ýupanije, pozicioniraju kulturu kao sastavni element razvoja Ýa-grebačke Ţupanije. Osim spomenu tog, kao sastavni dio

politika u nastavku se analiziraju i strategije razvoja gra dova kao nosioca kulture.

Odnos Ýupanije prema kulturi, kreiranje politike razvoja kulture i utjecaj Ýupanije na kulturni razvoj, tj. sagledavanje stvarno učinjenog, prikazano je podacima o financiranju iz proračuna.

5.1. kulturne politike gradova i općina

Dugo seloGrad Dugo Selo u svojoj Strategiji razvoja postavio

je kao prvi strateški cilj po dizanje razine kvalitete Ţivota za čije ostvarenje postavlja kao prioritet očuvati kul-turnu baštinu. I drugi je strateški cilj usmjeren na razvoj poduzetništva i očuvanje obrtničke tradicije pri čemu se kao jedan od prioriteta postavlja raz voj kulturnog turizma. Ujedno se konstatira među razvojnim smjerni-cama kako će se:

– očuvanje kulturne baštine nastojati se organizi-rati kroz razne ustanove, udruge te kulturne manifesta-cije radi prijenosa tradicije i očuvanja identiteta;

– kulturno spomenička baština nastojat će se po-vezivati s turizmom zbog stvaranja kvalitetnije turističke ponude.

Među projektima koji su prepoznati Strategijom nalazi se izgradnja zamjenske zgrade za zgradu Pučkog otvorenog učilišta.

Ivanić-GradU Strategiji razvoja grada Ivanić-Grada prepozna-

vanje vaŢnosti kulture nala zimo već u definiranju misije koja glasi: “Osigurati kvalitetan Ţivot svim svo jim sta-novnicima u suvremenom, urbaniziranom, ekonomski naprednom, kulturno razvijenom i ekološki odrŢivom gradskom okruŢenju”.

Kao razvojna politka grada definira se između osta-log poticanje obrazovnih, kulturnih i kreativnih djelat-nosti, te poticanje ulaganja u obrazovnu, sport sku i kulturnu infrastrukturu. Nakon tih određenja kao ra-zvojni projekt u kulturi utvrđuje se izgradnja centra kulturnih i kreativnih djelatnosti. Centar će biti namije-njen javnim i privatnim korisnicima (poduzećima iz područ ja kulturnih i kreativnih djelatnosti), te će obu-hvatiti sve postojeće kulturne djelatnosti grada, glaz-benu školu, knjiŢnicu i multimedijske djelatnosti.

jastrebarskoGrad Jastrebarsko u svojoj razvojnoj strategiji kon-

statira bogatstvo kulturnih resursa, osobito baštine, ali kroz SWOT analizu uočava mnoge slabosti i pri jetnje vezane za očuvanje baštine. Vezano uz kulturu, vizija podrazumijeva “kulturno-povijesnu i tradicijsku baštinu i razvoj selektivnih oblika turizma” kao razvojne priori-tete.

Strategija navodi tri strateška cilja, od kojih treći predstavlja “povećanje kvalitete kulturnog, društvenog i sportskog Ţivota zajednice”. Vezano uz kul turu, spo-minje se samo mjera “Unapređenje kulturnih objekata i sadrŢaja”. Cilj je mjere “unaprijediti kulturne objekte i sadrŢaje, učiniti ih dostupnima te na taj način doprini-jeti kvaliteti Ţivota lokalne zajednice, razviti strateško upravljanje u kulturi te osigurati dugotrajnu zaštitu kul-turnih vrijednosti koje doprinose odrŢivom razvoju grada Jastrebarskog.”


samoborGrad Samobor sa svojim ustanovama kulture i

brojnim udrugama u razvo jnoj Strategiji uz određenja prema kulturi utvrđuje kako će donijeti posebnu Strate-giju kulturnog razvoja. Posebno je vaŢno istaći kako uz javne ustanove u proračunu grada udruge imaju svoju zasebnu poziciju iz koje dobivaju pro računske potpore. Iz SWOT analize vidljivo je kako su kao slabosti prepo-znati sljedeći čimbenici:

– prostori za djelovanje aktera u kulturi neprimje-reni su i nedostatni te oteŢavaju razvoj kulturnih djelat-nosti i profiliranje Samobora kao grada kulture,

– financijska sredstva za kulturu značajno su sma-njena,

– zanemarivanje kulturno-povijesnih elemenata kao komparativne prednosti i pretpostavke odrŢivog razvoja.

sveta NedeljaGrad Sveta Nedelja među prvima je donio kulturnu

strategiju grada koja potanko obrađuje povijesni pre-gled, postojeće stanje, ustanove i udruge u kul turi, kulturne priredbe, infrastrukturu i drugo vezano uz kulturu i umjetnost. Kao mladi grad posebnu pozornost posvecuje kulturnoj infrastrukturi, po jačanom financi-ranju kulture, očuvanju tradicijske kulture, spomeničkoj baš tini i finalizaciji kulturno-umjetničkih sadrŢaja u tu-rističke svrhe.

sveti Ivan ZelinaU Strategiji razvoja grada Sveti Ivan Zelina prepo-

znati su kulturni resursi, što je vidljivo i iz postavljene vizije koja glasi: Sveti Ivan Zelina je turističko, kulturno i gospodarsko središte Prigorja, koje kroz prepoznatljive turističke proizvode, afrmaciju kulture, ravnomjerni i odrŢivi razvoj, sport i kreativ nost osigurava najbolje uvjete za društveni razvitak, omogućava ubrzani gos-podarski napredak te svim svojim građanima otvara mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj. Sukladno citiranoj viziji strategija razvoja usmjerena je prema tu-rizmu, pa je tako i očuvanje baštine kao i poticanje udruga u kulturi stavljeno u tu funkciju. To se najbolje vidi kroz očekivane rezultate, koji se uglavnom usmje-ravaju na povećanje prihoda u turizmu.

velika Gorica Grad Velika Gorica u Strategiji razvoja vrlo jasno

definira četiri područja vaŢna za kulturni razvoj, a to su: zaštita kulturnih dobara, djelatnost ustanova u kulturi, aktivnost udruga u kulturi i kapitalna ulaganja u kul-turnu infra strukturu. Kao treći strateški cilj navodi se pozitivan društveni rast i razvoj koji između ostalog obuhvaća: unaprjeđenje kulturne ponude u Gradu Velika Gorica, unaprjeđenje infrastrukture u kulturi, ja-čanje suradnje institucija u kulturi i razvoj kulturnih programa, te očuvanje i jačanje prepoznatljivosti kul-turne baštine.

vrbovec U Strategiji razvoja Grada Vrbovca prepoznati su

najvaŢniji dionici kulturnog Ţivota grada, kao i bogat-stvo kulturne i prirodne baštine. Međutim kroz SWOT analizu vidljive su brojne slabosti i prijetnje, osobito

usmjerene prema stanju baštine i odnosu prema kul-turi. Jedan je od strateških ciljeva Strategije valorizacija prirodne i kulturne baštine te promicanje i provođenje zaštite i očuvanja okoliša koje bi trebalo biti u sluŢbi uključivanja baštine u turističku ponudu.

Zaprešić Grad Zaprešić u svojoj Strategiji razvoja prepoznaje

kao vaŢne dvije kulturne sastavnice, a to su manifeta-cije, odnosno kulturni programi i kulturna bašti na. Kao nosioce prepoznaje brojne udruge koje djeluju u po-dručju kulture. Iako se u viziji grada spominju samo kulturna događanja, kao projekti kojima će se ostvariti strateški cilj brandiranja Zaprešića i razvoja turizma navodi se uređenje kompleksa Novi dvori, a među drugim projektima otvaranje Muzeja kišobrana.

kulturne politike općina

Od 25 općina Zagrebačke Ţupanije, 14 općina ima strateške planove razvoja ili su upravo u procesu izrade, a sve općine sukladno svojim proračunskim mogućno-stima potiču kulturu na svom području. Činjenica je da te proračun ske mogućnosti nisu velike, te da stanovniš-tvo općina u pogledu zadovoljenja kulturnih potreba gravitira prema gradovima Ýupanije i gradu Zagrebu kao kulturnoj metropoli. Blizina grada Zagreba ima tako istovremeno i pozitivan i negativan odraz na kul-turnu politiku jer daje opravdanje za relativno skrom na izdvajanja za kulturu. Prema provedenoj anketi uočava se pozitivan utjecaj grada Zagreba, koji ima bogatu kulturnu ponudu jer stanovnici općina ne ukazuju na nedostatak kulturne ponude već na problem njezine dostupnosti.

5.2. Proračunska izdvajanja za kulturu

Prema podacima Ministarstva financija provedena je analiza podataka za Ţupanije, općine i gradove na razini Republike Hrvatske za Zagrebačku Ţupaniju te za općine i gradove Zagrebačke Ţupanije.

Korišteni podaci iz ukupnih podataka proračuna jesu “Ukupni rashodi i izdaci” te podaci o rashodima prema funkcijskoj klasifkaciji iz klase 08-Rekreacija, kultura i religija, i to KLASA 082-SluŢbe kulture.

Podaci za razinu Republike Hrvatske odnose se na period od 2010. do 2015. godine, podaci za Zagre-bačku Ţupaniju na period od 2002. do 2015., dok su podaci za gradove i općine bazirani na usporedbi 2014. i 2015. godine.

5.2.1. Ýupanije, općine i gradovi na razini Republike Hrvatske

Rashodi klase 082 SluŢbe kulture kao udio u uku-pnim rashodima i izdaci ma Ţupanija, gradova i općina na razini Republike Hrvatske u promatranom periodu kreću se između 5,5% i 6,1%. Očiti pad biljeŢi se od 2011. do 2014. godine, dok se u 2015. godini biljeŢi neznatan rast. U apsolutnim iznosima podaci su druga-čiji. Primjerice, za 2014. godinu pokazuju gotovo iste iznose kao i za 2011. godinu, ali s obzirom na veći pad udjela u rashodima i izdacima zaključuje se da izdvaja-nja za sluŢbe kulture ne prate povećanja ukupnih ra-shoda i izdataka Ţupanija, gradova i općina.


Od ukupnih rahoda i izdataka najveći udio za sluŢbe kulture izdvajaju gra dovi, od 7 do 8%, dok se udio rashoda sluŢbe kulture u Ţupanijama i općinama kreće od 1 do 3%.

Iz prikazanih rezultata vidljivo je da su gradovi no-sitelji kulture na razini Re publike Hrvatske, dok najma-nji doprinos kulturi, mjerenjem udjela rashoda, imaju općine. Iako udjelom najviše izdvajaju, u gradovima postoji trend pada udjela izdvajanja za sluŢbe kulture, dok Ţupanije i općine imaju relativno sta bilne udjele izdvajanja.

Podaci u apsolutnim iznosima za Ţupanije poka-zuju vrlo stabilan trend, baš kao i u udjelima u rasho-dima. Gradovi u apsolutnom iznosu biljeŢe pad u 2015. s obzirom na 2010. od 7%, dok općine prema apsolut-nim iznosima imaju trend rasta, i to za oko 13% u 2015. s obzirom na 2010. godinu.

Slika 10. Raspodjela rashoda sluŢbi kulture na razini RH za 2015. godinu

Od ukupnih rashoda na razini Republike Hrvatske prema podacima iz 2015. godine, čak 87% rashoda za sluŢbe kulture dolazi iz gradova, dok Ţupanije i općine sudjeluju sa 7 i 6%.

Raspodjela rashoda sluŢbi kulture između Ţupa-nije, općina i gradova Za grebačke Ţupanije gotovo je identična pokazateljima na razini Republike Hr vatske. Gradovi u ukupnim izdvajanjima za sluŢbe kulture prema podacima iz 2015. godine sudjeluju s više od 85%, čime se ponovno pozicioniraju kao nosioci kul-ture kako na razini Hrvatske tako i na razini Zagrebačke Ţupanije.

Slika 11. Raspodjela rashoda sluŢbi kulture na razini Zagrebačke Ţupanije za 2015. godinu

Udio rashoda sluŢbe kulture Zagrebačke Ţupanije, općina i gradova Ýupanije u ukupnim rashodima i izda-cima u usporedbi s podacima na razini Republike Hr-

Graf 1. Rashodi sluŢbi kulture Ţupanija, gradova i općina u RH

Graf 2. Udio rashoda sluŢbe kulture u ukupnim rashodima i izdacima Ţupani ja, općina i gradova RH

7%

87%

6%

Županije

Gradovi

Općine

8%

85%

7%

Županije

Gradovi

Općine


vatske pokazuje odstupanje od 2 do 2,50% u proma-tranom razdoblju od 2010. do 2015. godine.

Trend razine rashoda Ţupanije, gradova i općina s obzirom na razinu Repub like Hrvatske kontinuiran je u cijelom promatranom razdoblju.

5.2.2. Izdvajanja iz proračuna Zagrebačke Ţupanije

Analizirali smo razdoblje od 13 godina u pogledu izdvajanja Zagrebačke Ţupanije za sluŢbe kulture u odnosu na ukupni Ţupanijski proračun. U osnovi moŢemo konstatirati da se izuzev povećanja 2007. go-dine izdvajanja za kul turu u ukupnim iznosima ne mi-jenjaju. Bez promjena u izdvajanju za sluŢbe kulture ukupni rashodi Ýupanije ipak pokazuju trend rasta.

Trend povećanja ukupnih rashoda i izdataka u promatranom razdoblju ipak nije pratio i trend poveća-nja izdvajanja za sluŢbe kulture. Usporedba 2002. s obzirom na 2015. godinu pokazuje porast ukupnih rashoda i izdataka od 109%, a istovremeno rast rashoda za sluŢbe kulture od 48%.

Usporedba podataka rashoda SluŢbe kulture Za-grebačke Ţupanije s razinom Republike Hrvatske pro-vedena je na vremenskom periodu od 2010. do 2015. godine.

Graf 5. Rashodi sluŢbi kulture u ukupnim rashodima i izdacima Ýupanija

5.2.3. Izdvajanja iz proračuna gradova Zagrebačke Ţupanije

S obzirom na velike nejednakosti u ukupnim izno-sima proračuna gradova, za potrebe analize kao uspo-redivu kategoriju koristimo postotak izdvajanja za 08 – SluŢbe kulture u ukupnim rashodima i izdacima prora-čuna. Analizirani podaci gradova uspoređivani su na temelju proračuna 2014. i 2015. godine, dok se uspo-redba s razinom Republike Hrvatske promatra u razdo-blju od 2010. do 2015. godine.

U apsolutnim iznosima izdvajanja gradova prema podacima za 2014. godinu kreću se od 450.000 kn do 14.000.000 kn, a jednaki nesrazmjer među gradovi ma je i u 2015. godini kada se izdvajanja kreću od 1.400.000,00 kn pa sve do 12.400.000,00 kn. Najveći apsolutni iznosi međutim ne znače i najveći udio u rashodima. Tako je, primjerice, jedan od najvećih udjela u rashodima također jedan od najniŢih apsolut-nih iznosa.

Smanjenje u postocima izdvajanja uspoređujući 2014. i 2015. godinu biljeŢi se u pet od devet gradova, dok se u četiri grada biljeŢi povećanje. U apsolutnim iznosima smanjenja izdvajanja gradova iznose 2.685.709 kn, dok povećanja iznose 2.352.705 kn, što u konačnici daje vrlo malo odstupanje u zbroju uk-upnih izdvajanja gradova za sluŢbe kulture u proma-trane dvije godine. Udio rashoda sluŢbe kulture gradova Ýupanije u ukupnim rashodima i izdacima u usporedbi s podacima na razini Republike Hrvatske pokazuje od-stupanje u promatranom razdoblju od 2010. do 2015. godine.

Graf 3. Rashodi sluŢbi kulture u ukupnim rashodima i izdacima

Graf 4. Ukupni rashodi i izdaci i izdvajanja za sluŢbe kulture Zagrebačke Ţupanije


5.2.4. Izdvajanja iz proračuna općina Zagrebačke Ţupanije

Kao i kod gradova, metodologija je postotaka iz-dvajanja za 08 – SluŢbe kulture u ukupnim rashodima i izdacima proračuna primijenjena i za analizu poda taka općina Ýupanije. Analizirani podaci gradova uspoređi-vani su na temelju proračuna 2014. i 2015. godine, dok se usporedba s razinom Republike Hr vatske pro-matra u razdoblju od 2010. do 2015. godine.

U apsolutnim iznosima izdvajanja općina prema podacima za 2014. godinu kreću se od 0 kn do 460.000 kn, a jednaki nesrazmjer među općinama je i u 2015. godini kada se izdvajanja kreću od 0 kn pa sve do 520.000,00 kn. Kao i kod gradova, najveći apsolutni iznosi međutim ne znače i najveći udio u ra shodima.

Smanjenje u postocima izdvajanja uspoređujući 2014. i 2015. godinu biljeŢi se u devet općina, a pove-ćanje u šest općina. Nikakve promjene između dvije

Graf 6. Udio rashoda sluŢbe kulture u ukupnim rashodima grada

Graf 8. Udio rashoda sluŢbe kulture u ukupnim rashodima općine

Graf 7. Rashodi sluŢbe kulture u ukupnim rashodima i izdacima gradova


promatrane godine biljeŢe se u 10 općina, od kojih devet ima nula kuna izd vajanja u promatranom razdo-blju.

U apsolutnim iznosima smanjenja izdvajanja op-ćina iznose 310.000 kn, dok povećanja iznose 314.000 kn. Kao i kod gradova podaci u konačnici daju vrlo mala odstupanja između promatranih godina u zbroju ukupnih izdvajanja gradova za sluŢbe kulture.

Udio rashoda sluŢbe kulture općina Ýupanije u ukupnim rashodima i izdaci ma u usporedbi s podacima na razini Republike Hrvatske pokazuju trend odstupa-nja u promatranom razdoblju od 2010. do 2015. go-dine.

Graf 9. Rashodi sluŢbe kulture u ukupnim rashodima i izdacima općina

vI. POtRAÝNjA ZA kuLtuROM I kuLtuRNOM PRODukCIjOM NA PROstORu ÝuPANIjE

Za potrebe izrade Strategije sastavljena je i prove-dena anketa pod nazivom #kultura697. Anketa je pla-sirana u javnost 20. 9. 2016. godine i bila je dostup na za ispunjavanje do 24. 11. 2016. godine, a ispunilo ju je 444 ispitanika. Anketa je bila dostupna svima, bez obzira na mjesto stanovanja, dob, spol ili bilo koji drugi segment. Rezultati su ankete indikativni i sluŢili su kao podloga za ideje i smjer Strategije. Uz ove rezultate u obzir su uzeti i drugi izvori podataka, kao što su stati-stička izvješća DrŢavnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske – Rezultati ankete o potrošnji kućanstva iz 2014., Statističko izvješće Kultura i umjetnost u 2011., te Eurostatova izvješća o kulturnoj potrošnji i zaposlen-osti. Navedena istraŢivanja odnose se na financijsku komponentu kulture i ispituju koliko građani troše u kategoriji kulture i rekreacije. S obzirom na to da stati-stičkih izvješća o preferencijama, Ţeljama i stavovima građana prema kulturnoj ponudi nema, preporuka je provođenje niza statistički relevantnih istraŢivanja s ci-ljem detaljne analize odnosa građana prema kulturi, njihovih potreba i Ţelja.

Ciljevi ankete #kultura697:– Ispitati stavove različitih ciljnih skupina o njiho-

vim potrebama i Ţeljama na području kulture,– Potaknuti promišljanja i javnu raspravu o kulturi,– Promovirati kulturu Zagrebačke Ţupanije kroz

bogati fond nagrada specifičnih za Zagrebačku Ţupa-niju,

– Kroz prikupljanje ideja građana aktivno ih uklju-čiti u izradu Strategije,

– PribliŢiti se ciljnoj skupini onih koji nisu trenutno najveći potrošači kulture,

– Promovirati izradu Strategije kulturnog razvoja Zagrebačke Ţupanije.

Kako bismo postigli ciljeve i uključili što veći broj ciljane skupine, anketa je bila dostupna u online for-matu, dok je manji dio anketa bio dostupan i u pa-pirnatom obliku (16% ispunjenih anketa je u papirna-tom obliku). Priopćenje za medije uz poziv na sudjelo-vanje u anketi poslan je na više od stotinjak adresa partnera, medija i raznih dionika u kulturi koji su zamo-ljeni da podi jele vijest i na taj način sudjeluju u komu-nikacijskim i promotivnim ciljevima ankete #kul-tura697.

Vijest o izradi Strategije i poziv na sudjelovanje putem ankete na svojim je stranicama podijelilo preko 30 portala među kojima zahvaljujemo: Gradu Ve lika Gorica, Općini Pušća, Gradu Dugo Selo, Centru za kulturu Jastrebarsko, Pučkom otvorenom učilištu Iva-nić-Grad, City portalu, Lokalnoj Hrvatskoj, Gradu Za-grebu, Gradskoj knjiŢnici Ivanić-Grad, Jaski danas, Kloštar Ivaniću, Pučkom otvorenom učilištu Dugo Selo, portalu Tri rijeke Haiku, Gradu Zeli ni, Pučkom otvore-nom učilištu Vrbovec, Dugoselskoj kronici, Etnograf-skom muzeju, Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, KUD Ban J. Jelačić, Prigorskom kaju, City radiju, Radiju Kaj, Radiju Sljeme, Radiju Anteni, portalu ZG prsten, POU Vrbovec, portalu Kronike Velike Gorice i drugima koji su obja vili priču o strategiji i anketi #kultura697.

S ciljem privlačenja što većeg broja ispitanika i promoviranja bogate kulture Zagrebačke Ţupanije, partneri su pozvani na sudjelovanje u obliku nagrada koje je stručni Ţiri dodijelio najboljim idejama građana koji su sudjelovali u anketi. Bogati fond s oko 50 na-grada osigurale su razne organizacije, ustanove i poje-dinci koji djeluju na području Zagrebačke Ţupanije.

Popis nagrada osiguranih za sudionike:1x obrazovni tečaj po izboru – POU Ivanić-Grad,

1x akvarel s likovne kolonije “Akvareli na skeli”, 1×1 posjet/sudjelovanje na likovnoj koloniji Akvareli na skeli – Udruge likovnih stvaralaca Zaprešić i Samobor, 1×1 posjet/sudjelo vanje na likovnoj koloniji Ýumberak OMH Samobor, 5×2 posjet rudniku sv. Barbara u Ru-dama s vodstvom za dvije osobe vikendom – KUD Oš-trc, 1×1 sudjelovanje mjesec dana na besplatnom te-čaju cirkuskih vještina Program cirkuliranje – Udruga Razbibriga, Samobor, 5×2 ulaznice za kino predstave po izboru – POU Samobor, 5×2 ulaznice za kino pred-stave po izboru – POU Velika Gorica, 2×2 ulaznice za predstavu u sezoni 2016./2017. – POU Velika Gorica, 2×2 ulaznice za predstavu u sezoni 2016./2017. – POU Ivanić-Grad, 2×2 ulaznice za predstavu u sezoni 2016./2017. – POU Dugo Selo, 2×2 ulaz nice za pred-stavu u sezoni 2016./2017. – POU Zaprešić, 1×2 ula-znice za premi jeru predstave “Baletni karusel” – Baletni studio Jastrebarsko, 1×2 ulaznice za premijeru pred-stave “Velika tajna Sherlocka Holmesa” – Kazalište Škrabe – Udruga Zvrk, 1×1 komplet knjiga – Vrbovečka kuharica I i II – POU Vrbovec, 5×1 komplet publikacija ustanova u kulturi s područja Zagrebačke Ţupanije, 3×1 paket puzzle Samoborskog muzeja, 5×1 godišnje članstvo u Gradskoj knjiŢnici Samobor, 1×1 godišnje članstvo u knjiŢnici CZK Jastrebarsko, 1×1 godišnje


članstvo u knjiŢnici Velika Gorica, 1×1 godišnje član-stvo u knjiŢnici Sv. Ivan Zelina, 2x1 nosač zvuka Udruge Samoborskih udaraljkaša “SUDAR”, 2x1 nosač zvuka “Šafrun” Gradske glazbe Samobor.

Profil ispitanikaIako je anketa bila dostupna svima, bez obzira na

lokaciju Ţivljenja, tijekom trajanja ankete posebna paŢnja obraćena je na to da bude zastupljeno najman je 90% općina i gradova s područja Zagrebačke Ţupanije. Anketa je bila dos tupna svima s obzirom na to da cilj same kulturne Strategije ni u jednom njez inom dijelu nije u suparničkom odnosu s kulturnom ponudom grada Zagreba niti bilo kojeg drugog dijela RH i šire, već joj je cilj nadopunjavanje potreba stanovnika Za-grebačke Ţupanije i susjednih Ţupanija i gradova.

Rezultati strukture ispitanika prema mjestu stano-vanja su sljedeći: Dugo Selo (3.8%), Ivanić-Grad (3.8%), Jastrebarsko (6.6%), Samobor (10.4%), Sveta Nedelja (2.5%), Sveti Ivan Zelina (3.1%), Velika Gorica (7.5%), Vrbovec (3.8%), Zaprešić (16%), Bedenica (1.6%), Bi-stra (1.6%), Brckovljani (0.3%), Brdovec (9.7%), Du-brava (2.2%), Dubravica (0.9%), Farkaševac (0.9%), Gradec (0.6%), Jakovlje (5.7%), Klinča Sela (1.9%), Kloštar Ivanić (0.9%), Krašić (0.9%), Kravarsko(0.3%), KriŢ (6%), Luka (1.3%), Marija Gorica (0.6%), Orle (0.3%), Pisarovina (3.1%), Pušća (1.6%), Rakovec (0.3%), Rugvica (0.6%), Stupnik (0.3%), Ýumberak (0.6%).

Od ukupnog broja ispitanika, njih 95 (21%) izja-snilo se da ne Ţivi na području Zagrebačke Ţupanije, od čega se 79 ispitanika izjasnilo da Ţivi u gradu Za grebu, a ostali na drugim područjima u RH.

Prema spolu ispitanici su većinom bile Ţene (67.1%), te u manjem postotku muškarci (30.4%). Prema dobi većina se ispitanika nalazi u dobnoj skupini između 18 i 65 godina, prema sljedećemu uzorku: do 18 godina (2.3%), od 18 do 30 godina (36.7%), od 30 do 65 godina (57.7%) i preko 65 godina (3.4%). Većina ispitanika izjasnila se da ima formalno obrazovanje od završene sred nje škole pa naviše. Struktura je ispitanika prema obrazovanju: bez školske spreme, nezavršena OŠ (0%), završena osnovna škola (3.4%), završena sred-nja škola (37.6%), završena viša škola (14.6%), završen fakultet (35.1%), završen magisterij/doktorat znanosti (8.1%), ostalo (1.1%). Većina ispitanika koji su is-punjavali anketu su zaposleni (63.1%) ili studenti/uče-nici (21.8%), dok su u manjem postotku zastupljeni nezaposleni (10.1%) i umirovljenici (5%).

struktura domaćinstvaVećina ispitanika Ţivi u kućanstvima gdje ima do 4

ukućana (48.4%), nakon toga slijede kućanstva s do 6 ukućana (26.4%), a najmanje ispitanika se iz jasnilo da Ţivi u kućanstvima s 1 do 2 ukućana (21.6%) i s više od 6 ukućana (3.2%). Po broju djece u kućanstvu većina ispitanika ili ne Ţivi s djecom ili Ţivi s najviše dvoje djece prema sljedećim postocima: niti jedno dijete (51.6%), 1 do 2 djece (39.4%), do 4 djece (7.7%), do 6 djece (0.9%) i više od 6 djece (0.5%). Po pitanju primanja, kućanstva u kojem naši ispitanici Ţive većinom imaju

uk upna primanja između 5.000 i 10.000 kuna (35.2%) te između 10.000 i 15.000 kuna (30.9%). Ostali su se ispitanici izjasnili da Ţive u kućanstvima čija su primanja veća od 15.000 kuna (14.4%) ili da su im primanja od 2.500 do 5.000 (14.9%), a najmanje ispitanika se izja-snilo da Ţivi u kućanstvima čija su ukup na primanja manja od 2.500 kuna (4,5%).

kulturni profil ispitanikaKako bismo saznali navike naših ispitanika vezane

za kulturu, postavljen im je set pitanja čiji je cilj bio is-pitati navike vezane za kulturne navike. Ovaj set pitanja odnosi se na trenutne navike, to jest odnos prema kul-turnim događan jima u posljednjih godinu dana. Za potrebe ankete kulturna događanja sveli smo u klastere kao što su kinopredstave, festivali, gastronomska doga-đanja i slično. Na sličan su način klasterirani i odgovori (nikada, 1 – 5 puta, 6 – 12 puta, 12 i više puta).

Prvo je pitanje u anketi bilo: “U posljednjih godinu dana, koliko ste puta pos jetili navedena kulturna doga-đanja?”. Ispitanici su tako mogli za svako nave deno kulturno događanje obiljeŢiti koliko su puta određeno događanje pos jetili u posljednjih godinu dana. Većina je ispitanika za svaki od navedenih kulturnih događanja odgovorila od 1 do 5 puta, i to u postocima od 50 do 60%, izuzev dvije kategorije: ples i knjiŢnica. Za ples je najviše odgovora u kat egoriji “nikada” (52%), dok je za knjiŢnicu najviše odgovora bilo u kategoriji od 1 do 5 puta, ali razina odgovora nije prešla 50%.

u posljednjih godinu dana, koliko ste puta posjetili navedena kulturna događanja?

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

Nikada 1 - 5 puta 6 - 12 puta 12 i više puta

Kako bismo saznali koji su razlozi zbog kojih kul-turna događanja nisu posjećenija, u sljedećem smo pi-tanju naveli najčešće razloge za neposjećivanje kultur-nih događanja, kao što su: “nisam zainteresiran/a”, “nema u ponudi”, “visoka cijena ulaznica”, “niska kva-liteta sadrŢaja”, “udaljenost” ili nešto drugo. Ispitanici su imali općiju izjasniti se za svaku od kategorija kutur-nih događanja koja su identična onima u predhodnom pitanju. Gledajući ukupne odgovore na sve kategorije najčešći je odgovor bio “nešto drugo” (33,46%) i uda-ljenost (18,57%). Nakon nešto drugo i udaljenost slijede odgovori “nisam zainteresiran/a” (16,7%), “nema u ponudi” (12,36%), “visoka cijena ulaznica” (11,72%) i “niska kvaliteta sadrŢaja” (7,14%).


Odaberite što je od ponuđenog najčešći razlog zbog kojeg u proteklih godinu dana niste češće posjetili navedena kulturna događanja?

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

Nešto drugo

Udaljenost

Niska kvaliteta saržaja

Visoka cijena ulaznica

Nema u ponudi

Nisam zainteresiran/a

Za sve ispitanike koji su imali druge razloge zbog kojih nisu češće posjećivali kulturna događanja postav-ljeno je i otvoreno pitanje na koje su mogli napisati ra-zloge zbog kojih nisu nabrojani u prethodnom pitanju. Pitanje je glasilo: “Postoji li neki drugi razlog zbog kojeg u proteklih godinu dana niste češće posjećivali nave-dena kulturna događanja?”.

Na to je pitanje odgovorilo 170 ispitanika, od kojih je najviše odgovorilo da je razlog zbog kojeg češće ne posjećuju kulturna događanja nedostatak slo bodnog vremena (86 ispitanika), ostali odgovori podijeljeni su u jednakom omjeru između nedostatnih financija, manjka informacija o događanjima, ne dostatka društva ili općenite nezainteresiranosti za kulturna događanja.

Ispitanici su upitani i da ocijene općenitu ponudu kulturnih događanja u svojoj sredini, pa su tako na pita-nje: “U kojoj ste mjeri zadovoljni trenutnom kulturnom ponudom Vaše sredine” odgovorili da nisu niti zado-voljni niti ne zadovoljni (40,8%), te u nešto manjem postotku da su zadovoljni (28,2%).

u kojoj ste mjeri zadovoljni trenutnom kulturnom ponudom vaše sredine?

Kako bismo doznali koja kulturna ponuda izaziva najviše interesa, ispitanici su upitani da zaokruŢe za koju vrstu događanja bi voljeli da je zastupljenija u nji-hovoj sredini, a pri tome su nabrojana sva događanja prema istim klasterima iz prijašnjih pitanja. Ispitanici nisu imali ograničenje pri broju odgovora koje mogu zaokruŢiti. U odgovorima su sve vrste kulturnih doga-đanja dobile podjednak broj glasova, a prema broju glasova iskočili su festival (43%), kon cert (39,4%) i kino-predstava s (29,7%). Najmanje su glasova dobili knjiŢnica (9,9%) i povijesni spomenik (8,3%). Među ponuđenim odgovorima niti jedan se nije istaknuo s više od 50%, no od 12 ponuđenih kulturnih proizvoda svi su osim povijesnog spomenika i knjiŢnice prešli prag od 50%, što ukazuje na to da većina kulturnih događa-nja ima potencijal za razvoj svoje publike.

Nakon ovog pitanja ispitanicima je postavljeno i otvoreno pitanje: “Čega po vašem mišljenju nema, a voljeli biste da ima, u kulturnoj ponudi Vaše sredi ne?”. Na ovo pitanje odgovorilo je 404 ispitanika, a većina ispitanika sugerira la je kulturna događanja koja su slična kulturnim događanjima u prethodom pitanju, a ista-knuli su se festivali (58 odgovora), od kojih se najviše odnosilo na glazbena događanja, kino (45 odgovora), kazalište (37 odgovora) i razne vrste ulične kulture (22 odgovora).

Odgovori koji su dani u kategoriji “Kulturni profil ispitanika” indikativni su te s pomoću njih moŢemo dje-lomično kreirati sliku o našoj ciljnoj skupini i nji hovim potrebama. No, kako bi podaci bili relevantni potrebna su detaljnija istraŢivanja, kao i usporedba podataka prije i poslije aktivnosti poduzetih u okviru Strategije.

kulturne navikeKako bismo saznali preferencije naših ispitanika, u

anketu smo uključili niz pitanja kojima je cilj bio ispitati na koji način ispitanici uŢivaju u kulturi i postoji li Ţelja za aktivnim uključivanjem u kulturu. Prikupljeni odgo-vori na ova pitanja mogu biti korisni prilikom kreiranja marketing miksa za kulturne prozvode. Odgovorima na ova pitanja pokazalo se kako su kulturna događan ja društvena događanja na koja naši ispitanici rijetko idu sami, već u društvu prijatelja i obitelji, da je motiv za

7%

28,20%

40,80%

18,20%

5,90%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

Iznimnozadovoljan/a

Zadovoljan/a Niti zadovolja/a nitinezadovoljan/a

Nezadovoljan/a Iznimnonezadovoljan/a


posjećivanje kulturnih događanja zabava i edukacija te da informacije o kulturi traŢe na raznim online kana-lima.

Na pitanje “Kako najčešće posjećujete kulturna događanja?” najviše ispitani ka odgovorilo je kako to radi u društvu prijatelja (66,4%), u društvu članova obitelji (58,8%) i u društvu djece (21,8%). Kako bismo saznali koji su motivi za posjetu kulturnim događanjima, ispitanike smo pitali i da odaberu najviše dva od ponu-đenih osam najčešćih motiva za odlazak na kulturna događanja. Većina je ispitanika zaokruŢila zabavu i edukaciju, prema sljedećim omjeri ma: edukacija (44.8%), djeca (23.6%), društvo (33.3%), zabava (56.1%), emo tivni doŢivljaj (32.2%), nova iskustva/po-znanstva (31.8%), interesno druŢenje (16%), nešto drugo (2.7%).

kako najčešće posjećujete kulturna događanja?

9%

35%

40%

13%3%

Sam/a

S članovim obitelji

U društvu prijatelja

U društvu djece

Ostalo

Sljedeća dva pitanja bila su vezana za informiranje o kulturnim ponudama. Cilj tih pitanja bio je saznati jesu li ispitanici zadovoljni količinom informacija koje imaju o kulturnim događanjima i koje mediji najčešće koriste za informi ranje o kulturnim događanjima.

Na pitanje smatrate li da ste dovoljno informirani o kulturnoj ponudi svoje sredine većina ispitanika izjavila je da bi voljela biti imati više informacija o kulturnoj ponudi svoje sredine (39,9%), a na pitanje “Preko kojih se medi ja najčešće informirate o kulturnoj ponudi svoje sredine?” većina ispitanika izjavila je da se informira preko internetskih stranica (72,1%) i društvenih mreŢa (66,4%). Rezultati koji proizlaze iz ta dva pitanja uka-zuju na kanale komunikacije prema ciljanim skupi-nama.

Preko kojih se medija najčešće informirate o kulturnoj ponudi svoje sredine?

smatrate li da ste dovoljno informirani o kulturnoj ponudi svoje sredine?

143

177

58 60

6

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

Da Volio/la bih biti boljeinformiran/a

Niti sam informiran/aniti nisam

Ne Ne znam

Sljedeći set pitanja bio je usmjeren na trenutni an-gaŢman naših ispitanika u kulturi, od toga koliko novaca troše na kulturu, do toga jesu li aktivno ukl jučeni u kulturu svoje sredine.

Najčešći odgovor na pitanje koliko novaca pro-sječno mjesečno troše na kultu ru bio je do 100 kuna (52%), odmah nakon je odgovor do 500 kuna (38,7%). Na pitanje jesu li aktivno uključeni u kulturni sektor većina ispitanika odgovorila je da nije (41,9%), a zani-mljivo je da je 16,2% ispitanika odgovorilo da nije, ali da bi se voljelo uključiti u budućnosti, što pokazuje ja-san interes za aktivnim angaŢmanom. Većina naših ispi-tanika izjasnila se kako trenutno nije aktivna kao član neke od udruga/organizacija u kulturi (53,4%). No, na pitanje bi li se Ţeljeli baviti nekom kulturnom aktivno-šću potvrdno je odgovorilo 20,5% ispitanika, a ne znam/moŢda 35,8% ispitanika.

Na otvoreno pitanje “Kojom kulturnom aktivnošću biste se Ţeljeli baviti?” odgovorilo je 135 ispitanika, a najčešći je odgovor bio neka vrsta organizacije/ me-nadŢmenta u kulturi (30 odgovora), te nakon toga bav-ljenje glazbom/pje vanjem (18 odgovora), folklorom (17 odgovora).

Na pitanje “Biste li se Ţeljeli baviti nekom vrstom kreativnog poduzetništva?” najviše ispitanika je odgo-vorilo ne znam/moŢda (39%). Upitani pojedinačno, kojim točno kreativnim poduzetništvom, odgovor je dalo 98 ispitanika i to većinom nekom vrstom organiza-cije i menadŢmenta u kulturi (35 odgovora).

Kada smo ispitanike pitali imaju li potrebu za do-datnim obrazovanjem u kul turi, većina njih je odgovo-rila potvrdno (42,3%), što pokazuje interes za kulturnim temama i dodatnim angaŢmanom u tom području.

Jedno izdvojeno pitanje bilo je specifično pitano za područje Zagrebačke Ţupanije. Ispitanicima je bilo po-stavljeno pitanje smatraju li da Zagrebač ka Ţupanija ima svoj kulturni identitet, tj. smatraju li da je prepo-znata po specifičnosti svoje kulturne ponude? Većina ispitanika zaokruŢila je odgovor “da, ali nije dovoljno prepoznat” (39,4%) i odgovor “niti ga ima niti ga nema” (37,8%). Na iduće pitanje, “Koji bi to identitet bio?”, odgovorilo je 89 ispitani ka, no niti jedan se odgovor osim Samoborskog fašnika nije ponavljao.

Nagradno pitanjeKako je jedan od ciljeva ankete bio aktivno uključiti

građane u izradu Strate gije, na kraju ankete postavljeno je nagradno pitanje, a ispitanici koji su Ţeljeli mogli su

320

295

4860

114133 133

42

0

50

100

150

200

250

300

350

Internetskestranice

Društvene mreže

(Facebook, Twitter…)

Društveni mediji (blog, YouTube…)

Lokalnatelevizija (Z1,

Jabuka TV,Mreža TV...)

Nacionalnatelevizija

(HRT, NovaTV,RTL...)

Radio Novine,tiskani mediji

Ostalo


zapisati svoju ideju za razvoj kuture svoje sredine. Od ukupnog broja ispitanika dobili smo 174 ideje. Stručni Ţiri u kojem su sudjelovali predstavni ci Zagrebačke Ţu-panije i Veleučilišta Baltazar Zaprešić odabrali su najbo-lje odgovore prema sljedećim kategorijama: ambicio-zna, inovativna, kreativna, originalna, zabavna, a iz svake od nevedenih kategorija nagrađeno je po četiri ideje. Pobjednica je natječaja Danijela Grubišić, čija je ideja bila platforma za umreŢavanje menadŢera u kul-turi.

Ambiciozna– Davorka Horvatić: dovoditi zabavne i kreativne

izvođače iz svijeta, festivali u koje se moŢe uključiti i publika, da oni budu i aktivni sudionici

– Nikolina Kordić: povećati broj stručnih zaposle-nika lokalnog muzeja; izrada interaktivnih radionica, otvoriti se “prema van”, pokretanje web-adrese mu-zeja; centralizacija svih muzeja

– Vesna Fabijanov: pribliŢiti kulturu ljudima, “de-centralizirati” kulturna događanja – “smjestiti” ih češće u parkove, u prirodu, u sela, neobična mjesta – i onda to puno bolje i više i prije najaviti

– Miljenko Šimunović: otkup umjetničkih djela (slike, skulpture i knjige) naših umjetnika, kako bi se baštinilo za budućnost.

Inovativna– Helena Drvenkar: promocija kulturnih događaja

putem radija i TV-a kroz mini filmove od minutu – dvije i dokumentarni flm o svim kulturnim događajima na ovom prostoru, web-stranicu s pregledom svih doga-đaja i znamenitosti na prostoru Zagrebačke Ţupanije.

– Anita Kovačić: Stvaranje prepoznatljivih kultur-nih punktova

– Ana Sović KrŢić: pokretanje interaktivnog mu-zeja nafte i energije na Petici

– Siniša Belošević: Festival glasa – pjevanje, govor-ništvo – scena: individualno s ocjenom kvalitete glasa i glasovnih predispozicija – Uvjerenje uključujući i medi-cinsko (nije zamišljeno kao SHOW – naprotiv)

kreativna– Anamarija Leder: stari tramvaj (kojnaca) moŢe se

upotrijebiti na tradicionalno-suvremen način, na pogon solara, vozač obučen u narodnu nošnju, popratni sa-drŢaji... autohtona gastronomija, narodni običaji...

– Lidija Vešligaj: 1) Zelena nit – literarni i likovni natječaj za djecu, 2) Zlatni vrč – natječaj za poduzet-ničke projekte škola, 3) Nove izletničke rute – npr. Plava arkadija (prema Domjanićevom opusu) povezane s multimedijskim punktovima u svakom gradu/mjestu

– Sonja Smolec: Otvoriti kuću za pisce (objekt, stan u vlasništvu grada) gdje bi jednom ili dva put godiš-nje dolazili domaći ili inozemni pisci koji bi ovdje dovr-šavali pisanje svojih djela

– Mario Kambić: “Cesta kulture” – povezivanje najznačajnijih kulturnih i prirodnih lokacija Ţupanije/grada u jednu smislenu zaokruŢenu priču – cjelinu.

Originalna– Miljenko Hršak: Multimedijalni knjiŢevno audio-

vizualni festival

– Martina Bereček: “kulturno-umjetničku cestu”, koja bi pitoreskna mjesta naše Općine povezivala, te uz isticanje posebnosti pojedinog mjesta i običaja, pred-stavljala se i kulturno-umjetnička djelatnost pojedinog društva, nošnje itd. Ako ne u tolikoj mjeri, onda barem informacijske ploče, sa slikom narodne nošnje pojedi-nog mjesta kako bi posjetitelji stekli sliku o prošlosti.

– Katarina Ljubešić: Potrebno je kulturu “izvući” na ulicu te time učiniti dostupnijom svim građanima, nevezano za njihovo obrazovanje i društveni status.

– Josipa Kamenčić: Večeri pripadnika nacionalnih, regionalnih ili po nekim drugim obiljeŢjima naroda koji Ţive na području grada Samobora (njihovi običaji, kul-tura, kuhinja, muzika,...)

Zabavna– Ana Krstić: Plesnjaci na otvorenom, večeri plesa

– sambe, salse itd., večer drmeša – kola itd., večer val-cera....

– Ana Herjavić: tematska događanja koja su po-svećena određenom razdoblju, ličnosti, starom zanatu, običajima; otvaranje radionica kojima se promovira kultura čitanja i pisanja (npr. čitalački klubovi, radionice kreativnog pisanja)

– Sara Sorić: Osigurala bih javni natkriveni prostor koji bih iskoristila za potrebe povremenih likovnih izloŢbi, uličnih performansa, razmjene dobara i slično.

– Vjeran Skurjeni: igre na otvorenom (kao nekad igre bez granica).

vII. sWOt ANALIZA

snage slabosti

Kulturna raznolikost Netransparentnost kriterija u dodjeli proračunskih potpora

Bogatstvo kulturne i prirodne baštine

Nedovoljna informiranost građana o kulturnim

događanjima

Broj poduzetnika usmjerenih na kulturu i kreativne industrije

Nedostatak prepoznatljivosti identiteta Ýupanije

Broj udruga u kulturi Premali broj programa s publikom na Ţupanijskoj razini

Bogata kulturna produkcijaNedostatak odgovarajućih prostora za rad ustanova i

udruga

Prepoznavanje kulture u strateškim dokumentima

Neiskorištavanje mogućnosti financiranja iz EU fondova i

drugih izvora

Bogato tradicijsko nasljeđeNedovoljna suradnja dionika s

turističkim i gospodarskim subjektima

Veleučilište Baltazar Zaprešić – studij MenadŢment u kulturi

Nesrazmjer dostupnosti kulturnih sadrŢaja

Prometna infrastruktura Neiskorištenost potencijala nepokretne materijalne baštine

Očuvana priroda, jezgre mjesta Nedovoljna revitalizacija i očuvanje baštine

Brojna zaštićena kulturna dobra Nedostatak mjera za poticanje razvoja kulturnih industrija

Očuvana tradicijska arhitektura sela


Prilike Prijetnje

Mogućnost suradnje dionicima kulture grada Zagreba

Nedostatak kontinuiteta u financiranju projekata na

lokalnoj raziniUmreŢavanje dionika na

regionalnoj i međunarodnoj razini

Nedostatak informatičke pismenosti i ostalih digitalnih

vještinaRast potraŢnje za kulturnim

turizmomNeprovođenje ostalih strateških

dokumenataEU projekti i javnoprivatno

partnerstvoLoša zakonodavna rješenja

institucionalne kultureTranzitni geografski poloŢaj

ÝupanijeGospodarska razvijenost

ÝupanijeŠirokopojasni internet

Uključenje u projekte na široj osnovi

vIII. vIZIjA I MIsIjA

8.1. vizija

Biti Ţupanija s odgovarajucim uvjetima za djelova-nje i sudjelovanje u područ ju kulture i kreativnog po-duzetništva na dobrobit stanovnika svih 697 naselja.

8.2. Misija

Kao Ţupanija bogate tradicije i iznimno kreativnog i inovativnog potencijala, graditi mjesto Ţivog, odrŢivog i demokratičnog kulturnog Ţivota na načelima izvrsnosti i kreativnosti, povezujući dionike u kulturi, čime će se poboljšati kvaliteta Ţivljenja stanovnika svih 697 naselja i generirati rast gospodarstva Ýupanije.

IX. stRAtEškI CILjEvI

Za ostvarenje zacrtane vizije na način kako to defi-nira misija potrebno je ostvariti sljedeće strateške ci-ljeve:

– unaprjeđenje kulturnog Ţivota svih 697 nase-lja Ýupanije

– Poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva – Poticanje kreativnog poduzetništva – Očuvanje i revitalizacija kulturne baštine – stvaranje uvjeta za daljnji razvoj kulturnog

turizma – suradnja i partnerstva na nacionalnoj i među-

narodnoj razini

kreiranje kulturne politike za kvalitetan ŢivotOsnovno je polazište ove Strategije da kultura, a

posebno sudjelovanje u kul turi, igra iznimno vaŢnu ulogu u društvenom, političkom i ekonomskom raz voju nekog društva. Iz tog razloga, sektor kulture ne treti-ramo kao izolirani svijet za sebe, već kao potencijalno potentan instrument za dostizanje širih ciljeva javnih politika. U pravilu, političari za svako ulaganje traŢe vrijednost za uloŢeni novac, pa tako kreatori javnih politika radije definiraju vrijednost umjetnosti u pojmo-vima ekonomske vrijednosti nego u kontekstu njezine šire društvene vrijednosti. No, smatramo da je pravilniji

pristup stavljanje naglas ka na vaŢnost i utjecaj umjetno-sti i kulture na kvalitetu svakodnevnog Ţivota od onoga koji mjeri i računa ekonomski i društveni povrat na in-vesticije u kulturi.

Naime, koncept kvalitete Ţivota javlja se kao poŢe-ljan rezultat javnih politika, a definira se kao opće bla-gostanje osoba i društava koje uključuje blagostan je u raznim domenama Ţivota, od fizičkog zdravlja, materi-jalne sigurnosti, emocionalnog zadovoljstva, društvene pripadnosti, interpersonalnih odnosa i osobnog samoo-stvarenja i samoodređenja. Dakle, koncept promatra zadovol jstvo cjelokupnim Ţivotom, a standardni indika-tori ne uključuju samo bogatstvo i zaposlenje, već uzi-maju u obzir širi set faktora koji utječe na Ţivote ljudi i predstavlja učinak društvenih i ekonomskih struktura na društvo. Između ostalog, oni uključuju i varijable koje predstavljaju stavove i percepcije građa na, kao i pristup formama sudjelovanja koje bi mogle promijeniti te percepcije i utjecati na Ţivotne šanse pojedinaca. Ovdje se prije svega misli na sudjelo vanje u procesu odlučivanja na lokalnom nivou, pristupu lokalnim sluŢbama, kulturnim institucijama i sadrŢajima.

Naime, postoje mnoga istraŢivanja koja pokazuju kako kvaliteta Ţivota svakog pojedinca raste proporcio-nalno sa svakodnevnom participacijom u kulturi. U tom kontekstu, smatramo da kulturna politika mora ciljati na stvaranje kapaciteta unutar lokalnih područja i za-jednica kako bi se zajedničkim radom razvile moguć-nosti za sudjelovanje u kulturi. Dakle, kulturna politika mora prvenstveno uzeti u obzir lokalni nivo i funkcioni-rati na njemu. Ovaj cilj po drazumijeva da se uklone sve prepreke većem sudjelovanju u kulturi svih di onika u Ýupaniji, tj. da se osigura i demokratizira prvo pristup umjetnosti i kulturi, a zatim i sudjelovanje. Na kraju krajeva, i članak 27. Deklaracije UN-a o ljudskim pra-vima kaŢe kako “[s]vatko ima pravo slobodno sudjelo-vati u kulturnom Ţivotu zajednice, uŢivati u umjetnosti i sudjelovati u znanstven om razvoju i njegovim kori-stima.” Također, članak 31. Konvencije o pravima dje-teta kaŢe kako “svako dijete ima pravo slobodno sudje-lovati u kulturnom Ţivotu i umjetnosti”.

Između ostalog, umjetnost, kultura i kreativnost smatraju se bitnim faktori ma u procesu izgradnje zajed-nice i osjećaja pripadnosti zajednici. Kulturna participa-cija u zajednici ima vaŢan utjecaj na očuvanje kulturnog nasljeđa, prenošenje kulturnih vrijednosti i povijesti, stvaranja grupnog pamćenja i grupnog identiteta. Da-kle, sudjelovanje u kulturnom Ţivotu potiče povezanost ljudi, kako jednih prema drugima, tako i prema svome naselju, te na taj način jača osjećaj identiteta, kontinui-teta i ukorijenjenosti.

Nadalje, ljudi stvaraju vrijednost iz njihova odnosa prema umjetnosti kroz odnose i procese koji se doga-đaju na mikrorazini u kontekstu njihovih famili jarnih mreŢa i mreŢa prijatelja, u zajednicama, kod kuće i u drugim privatnim domenama, kao i u javnim instituci-jama. U tom kontekstu kulturna partici pacija u zajed-nici ima vaŢan utjecaj na civilnu participaciju i izgradnju socijal nog kapitala zajednice. Naime, sam čin sudjelo-vanja u kulturi ima sposobnost angaŢiranja ljudi i tran-sformiranja njihova razmišljanja i ponašanja u pozitiv-nom smjeru. Štoviše, mnoge studije potvrđuju kako kreativnost i angaŢira nost u umjetnosti doprinose poja-vama kao što su prilagodljivost, samopoštovanje, samo-kontrola i empatija, koje zauzvrat mogu doprinijeti


blagostanju i društvenoj pravednosti. Konačno, umjet-nost, kultura i kreativnost smatraju se i bitnim faktorima u kataliziranju ekonomskog razvoja. Iz tog razloga, ova Strategija inkorporira i ekonomski razvoj i to kroz krea-tivne industrije, turi zam, festivale i događaje, te kroz fizičku i kulturnu obnovu područja.

Dakle, lokalne bi vlasti trebale prepoznati da se karakteristike imanentne kulturi, umjetnosti i kreativno-sti ne mogu razumjeti isključivo kao jedinični troškovi ili povrat investicije, već da su oni mnogo kompleksniji i da donose širi raspon kvaliteta i pozitivnih posljedica za zajednicu. Iz tog razloga kul turna politika Ýupanije uključit će i poticati politike čiji je cilj razviti aktivno i kreativno građanstvo koje se moŢe uključiti i priključiti kulturnom Ţivo tu svojih naselja i gradova. Dakle, umjetnost i kultura, u kontekstu kvalitete Ţivljenja, po-staju alati za postizanje širih ciljeva javnih politika uklju-čujući jačanje zajednice i njezina identiteta, ekonomski razvoj te društvenu inkluziju i povezanost.

Iz tog razloga, smatramo da je “kvaliteta Ţivota” najkorisniji koncept ili or ganizacijski princip za razumi-jevanje doprinosa kulture ostalim politikama i sekto-rima. Nije riječ samo o osjećaju blagostanja vezanom uz pristup i sud jelovanje u kulturi već i o vezama iz-među kulture, društvenog i ekonomskog razvoja i odrŢivosti. Prema tome, kada kao prioritet Strategije i najviši cilj navodimo unapređenje kulturnog Ţivota u svih 697 naselja Ýupanije, pod time se posredno misli na unapređenje sveukupne kvalitete Ţivota ovih na-selja.

Ciljevi Prioriteti / mjere

Unaprijediti kulturni Ţivot u svih 697 naselja Ýupanije

Kulturni kalendar Ýupanije

Novi prostori za kreativno

poduzetništvo

Poticanje umjetničkog i

kulturnog stvaralaštva

Kulturni barometar Uključivanje baštine u razvoj

Poticanje kreativnog poduzetništva Burza kulture

Pretvaranje arheoloških

lokaliteta u parkove

Očuvanje i revitalizacija

kulturne baštine

Povećati dostupnost kulturnih sadrŢaja

Uspostava kulturnih ruta po Ýupaniji

Stvaranje uvjeta za daljnji razvoj

kulturnog turizma i branda Ýupanije

Registar amaterizma

Priče o povijesnim osobama,

događajima i destinacijama

Suradnja i partnerstva na nacionalnoj i

međunarodnoj razini

Novi prostori za kulturu

Unapređenje postojećih i

stvaranje novih programa

nacionalne i međunarodne

razine

Inkubator kreativnog poduzetništva i

stvaralaštva

Suradnja s bratskim Ţupanijama

Razvoj e-kulture Projekti financirani iz EU fondova

X. stRAtEškI PRIORItEtI I MjEREKljučni je strateški prioritet za ostvarenje svih šest

ciljeva uspostava Platforme #kultura697. Platforma #kultura697 predstavlja mjesto integracije dionika i programa u korist publike, mjesto na kojem će se stva-rati sinergija uz čiju pomoć će se razvijati i unapređivati kulturni Ţivot Ýupanije.

10.1. uspostava Platforme #kultura697Bez obzira na sve raširenije korištenje novih me-

dija, još uvijek postoji rascjep između djelatnika u kul-turi i zainteresirane javnosti, što rezultira nedostat kom sinergije između svih zainteresiranih dionika u kulturi. Da bi se suočili s ovim nedostatkom sinergije, potrebno je jačati interakciju između instituci ja i udruga u kulturi, njihovih korisnika, poslovnog i javnog sektora. Prvi je korak u ostvarivanju ovoga cilja kreiranje i razvijanje internetske platforme kao mjesta interakcije svih dio-nika u kulturi Ýupanije. Internetska platforma izabrana je upravo zbog mogućnosti iskorištavanja kolaborativ-nog potencija la Interneta u povezivanju ljudi sa sličnim interesima, neovisno o mjestu na kojem se nalaze. Os-novna je ideja Platforme da oslobodi, prije svega, neisko rištene potencijale kulturne proizvodnje koji se otvaraju boljim komunikaci jskim umreŢavanjem svih dionika u kulturi. Da bi jedna takva platforma bila učin-kovita, ona mora uskladiti ciljeve organizacija u kulturi i potreba ciljanog trŢišta.

Dakle, prvenstvena je uloga Platforme da poveŢe sve dionike u kulturi, in formira ih i stvori sinergiju iz-među njih. Nadalje, Platforma će posluŢiti i kao mjesto putem kojeg će se aktivnosti i programi institucija i udruga u kultu ri diseminirati i marketinški predstaviti svim korisnicima i partnerima na trŢištu. Konačno, ulogu Plaforme vidimo i u poticanju na kulturni an-gaŢman kod posjetitelja platforme i stimuliranju njihova angaŢmana u kreiranju kul turnih programa, a i same kulturne politike Ýupanije. Ideja je stvoriti socijal nu mreŢu unutar koje se ljudi povezuju, grade odnose na temelju povjerenja, oslanjaju se jedni na druge i šire tu istu mreŢu koja bi predstavljala jezgru socijalnog kapi-tala dionika u kulturi Ýupanije. Dakle, glavni cilj plat-forme, imena Platforma #kultura697, jest stvoriti uvjete za kreiranje stvarne zajed nice kulture Ýupanije u virtu-alnom okruŢenju.

Platforma će omogućiti:– Predstavljanje svih dionika u kulturi– Predstavljanje programa kulturnih institucija i

udruga– Predstavljanje zahtjeva za određenim progra-

mima– Predstavljanje prijedloga novih programa– Ponude za zaposlenje i volontiranje u kulturi– Najavu kulturnih programa– Prikaz primjera dobre prakse– Forum za diskusiju i razmjenu iskustava– Integraciju s društvenim mreŢama i ostalim

komunikacijskim platformamaOčekivani učinci Platforme:– stvaranje povjerenja– Izgradnja partnerstava na osnovi profesional-

nih aktivnosti


– Dijeljenje ideja za buduće projekte i veća vje-rojatnost njihove realizacije

– stvaranje mreŢe kulturnih djelatnika i sudio-nika

– Dugoročne odrŢive aktivnosti u području kul-ture

– Pozitivna konkurencija– Razmjena znanja– Povećana vidljivosti dionka– PronalaŢenje i angaŢiranje mladih talenata– Direktni kontakt s gospodarskim subjektima

10.1.1. kulturni kalendar ÝupanijeU okviru Platforme #kultura697 nalazit će se Kul-

turni kalendar Ýupanije u kojem će se naći sva događa-nja i programi na prostoru Ýupanije, mjesto gdje će se svi zainteresirani moći informirati o aktualnim i planira-nim događan jima. Kulturni kalendar bit će dostupan svim građanima putem Interneta odmah po uspostavi Platforme #kultura697. U narednoj razvojnoj fazi Kalen dar će omogućiti građanima kupovinu ulaznica putem Interneta za kulturne programe i događanja upisana u Kalendar.

Između ostalog, Kulturni kalendar umanjivat će mogućnost preklapanja događanja i programa unutar Ýupanije koja se događaju zbog prostorne ili vremen-ske neusklađenosti.

10.1.2. kulturni barometar – upravljanje kvalitetom kulturnih događanja

Uz svaki program koji će biti objavljen u Kulturnom kalendaru građanima će biti omogućeno ocjenjivanje programa, te će programi sukladno dobivenim ocje-nama zauzeti određeno mjesto na kulturnom barome-tru. Ocjena građana bit će jedan od vaŢnih pokazatelja za daljnji razvoj konkretnih programa te za usuglašava-nje njihovih potreba s produkcijama koje su financirane iz javnih proračuna, a osobito iz proračuna Ýupanije.

Kako bi se publiku pojedinih programa motiviralo na ocjenjivanje programa, organizirat će se i nagrađiva-nje sudjelovanja, kao i druge aktivnosti s ciljem promo-cije kulture i kulturnih događanja, dok će se organiza-torima programa pomagati u pronalaŢenju sponzora.

10.1.3. burza kulture – mobilnost u korist publikeUočeno je da postoje brojne poteškoće u mobilno-

sti programa, kao i u ner avnoteŢi ponude i potraŢnje za kulturnim sadrŢajem. Kao rješenje problema nameće se burza kulture kao mjesto na kojem će se susresti kul-turna ponuda i potraŢnja.

Kulturnu ponudu formirat će brojni programi dramskih, glazbenih, likovnih i drugih umjetnika koji će imati mjesto gdje će predstaviti svoje programe te ista-knuti svoje uvjete pod kojima su spremni svoje pro-grame izvesti na lokaci jama naručitelja, odnosno kupca.

Kulturnu potraŢnju predstavit će predstavnici usta-nova, udruga ili sami građani koji Ţele određeni pro-gram predstaviti svojoj publici.

Kako nije riječ o “trŢnici” već organiziranoj burzi na njoj će se pojaviti kao “brokeri” menadŢeri koji će pruŢati stručnu pomoć i kupcima i prodavateljima kako bi se usuglasile pojedinosti vaŢne za obje strane, to će olakšati orga nizaciju zahtjevnijih programa.

Posebni su zadaci Burze omogućiti veću dostu-pnost:

– kulturnih programa za ruralna područja,za skupine građana zainteresirane za specifične

kulturne programe,– nastupa mladim umjetnicima,– usluga menadŢera u području kulture.

10.1.4. Povećanje dostupnosti kulturnih sadrŢajaKnjiga je kao nositelj jezične kulture i spoznaje

oduvijek bila vaŢna sastavni ca kulturnog Ţivota, a nje-zina dostupnost stanovništvu još uvijek je mjerilo posti-gnutog kulturnog standarda. Iako je knjiŢnična djelat-nost na području Ýupanije razvijena, bilo bi nuŢno jačati bibliobusnu sluŢbu u cilju ostvarivanja veće do-stupnosti knjige stanovnicima općina. To drŢimo po-sebno vaŢnim za razvoj društva znanja i razvojne projekte koji imaju za cilj ostvarenje “pametnih Ţupa-nija, gradova i općina”.

Primjenom informatičko-komunikacijske tehnolo-gije moguće je ne samo povećati dostupnost kulturnih sadrŢaja, već omogućiti znatno bolju informiranost svih stanovnika o programima i događanjima koja tvore kulturni Ţivot Ýupanije.

10.2. Poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva

U okviru drugog cilja koji je usmjeren na poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva izdvajamo dvije prioritetne mjere, a to su: uspostava registra am aterizma i novih prostora za kulturu.

10.2.1. Registar amaterizmaVelik broj udruga i pojedinaca koji se na prostoru

Zagrebačke Ţupanije am aterski bave raznolikim se-gmentima kulture, od očuvanja tradicijske kulture do stvaralaštva u svim područjima kulture, nametnuo nam je potrebu njihova prepoznavanja kako bi ih mogli po-ticati kroz aktivnu kulturnu politiku na svi ma razinama. Dobra praksa stvorena kroz djelovanje Zajednice kul-turno-umjetničkih udruga Zagrebačke Ţupanije uka-zuje na vaŢnost okupljanja svih di onika u amaterizmu kako bi stvorili povoljnije uvjete za njihovo djelovanje.

Registar će biti u elektronskoj verziji u okviru Plat-forme #kultura697 koja će omogućiti pristupanje svim pojedincima i udrugama kako bi dobile potporu za svoje djelovanje. Upis u registar amaterizma omoguća-vao bi pojedincima i udrugama da se nađu na zajednič-kim projektima i programima i svim ak tivnostima na Platformi #kultura697. Osim navedenog, sve članice budućeg registra imale bi sljedeće koristi:

– sufinanciranje programa od strane Ýupanije,– stabilniji izvor financiranja i raspodjele sredstava

za realizaciju projekata,– objedinjavanje rada i javno predstavljanje,– praćenje rezultata,– udruŢeno sudjelovanje na međuŢupanijskim

smotrama i drŢavnim natjecanjima,– koordinaciju novoformiranih udruga, poveziva-

nja na regionalnoj i nacionalnoj razini,– poticanje međunarodne kulturne suradnje,


– potporu pri organizaciji zajedničkih projekata, smotri i susreta,

– organizaciju stručnog usavršavanja voditelja i članova društva.

10.2.2. Novi prostori za kulturuNa području Zagrebačke Ţupanije postoje brojne

mogućnosti za uspostavu novih prostora koji će biti namijenjeni kulturi. Pri tome te prostore moŢemo podi-jeliti na dvije skupine, a to su zatvoreni prostori u po-stojećim i novim građevinama, te otvoreni prostori u naseljima poput trgova i parkova.

Kada govorimo o zatvorenim prostorima imamo primjere nepokretnih kul turnih dobara, poput dvorca Kerestinec, koji nemaju namjenu, a čiji bi prostori u budućnosti mogli biti namijenjeni i za kulturne sadrŢaje. Spomenuti primjer dvorca Kerestinec uz činjenicu kako grad Sveta Nedjelja nema institucionalnu infrastrukturu podrŢava ovaj prioritet. Za realizaciju ovog prioriteta nuŢno je pri izradi prostornih planova na svim razinama uvaŢiti potrebu za prostorom koju iskazuju već posto-jeći dionici u kulturi, bilo da je riječ o ustanovama ili udrugama u kulturi.

Razvoj kulture Ţivljenja otvara sve veću potrebu za otvorenim prostorima u kojima se kulturni programi mogu dovoditi u neposredan kontakt s građan stvom. Ulični festivali i drugi sadrŢaji postaju vaŢna sastavnica u Ţivotu svih naselja, ne samo gradova, te se stoga kao potreba pojavljuje opremanje ot vorenih prostora za takva događanja. I u tom prioritetu prostorno planiranje ima vaŢnu ulogu jer će se prostorno-planskim doku-mentima definirati lok acije koje treba pripremiti infra-strukturno za takva događanja.

10.3. Poticanje kreativnog poduzetništvaKreativna i kulturna industrija jedan je od najbrŢe

rastućih sektora na pros toru cijele Europske unije. Po-sebnost je ovog sektora to što povezuje kultu ru, kreativ-nost i gospodarstvo. To je sektor koji ima potencijal za stvaranje nove materijalne i društvene vrijednosti, kao i potencijal za generiranje vi soko kvalitetnih radnih mje-sta i to kroz eksploataciju vlastitih resursa. Dakle, razvoj kulturnih i kreativnih industrija ima izniman značaj za kulturu i gos podarstvo svake Ţupanije. Štoviše, sma-tramo da se upravo kroz razvijenost kreativnih industrija mjeri i razvijenost gospodarstva Zagrebačke Ţupanije.

Smatramo da je prioritet za ostvarenje ovog cilja uspostava inkubatora st varalaštva i kreativnog poduzet-ništva, razvoj e-kulture te osiguravanje novih prostora za kreativno poduzetništvo.

10.3.1. Inkubator stvaralaštva i kreativnog poduzetništva

Međutim, neki od faktora koji blokiraju ili spreča-vaju razvoj kulturnih in dustrija vezani su uz nedovoljne kapacitete ključnih dionika u tome sekto ru, posebno s obzirom na financijske, organizacijske i menadŢerske aspekte. U pravilu, ovaj tip tvrtki čine poduzetnici i ljudi čiji je profesionalni background jako daleko od menadŢerskog pristupa. Također, postoje i razlike u ekonomskoj razvijenosti različitih dijelova Ýupanije. Naša je pretpostavka da postoji mnogo sjajnih i inova-tivnih ideja kod osoba i tvrtki koje su smještene u mar-

ginaliziranim dijelovima Ýupanije, i na Ţalost, njihove ideje i projek ti često se ne realiziraju upravo zbog ne-dostatka pristupa profesionalnoj po dršci ili nerazumije-vanja lokalnih vlasti. Zbog svega navedenog, smatramo da je kreativnom potencijalu Ýupanije neophodno pri-stupiti institucionalno i planski kako bi se realizirali već postojeći potencijali i resursi u području kreativnih in-dustrija i to na način da se stvori Inkubator stvaralaštva i kreativ nog poduzetništva koji bi predstavljao otvorenu, učinkovitu i funkcionalnu zajednicu, temeljenu na profesionalnosti, know-how i inovativnim idejama.

Dakle, prijedlog je da se stvori Inkubator koji će osiguravati infrastruktu ru, podršku i prateće usluge po-slovnim inicijativama iz sektora kulturnih i kreativnih industrija i kroz koji će se poticati individualne kreativ-nosti, vješ tine i talente. Uz profesionalnu potporu, In-kubator bi umreŢavao kreativne poduzetnike s ostalim poduzetnicima iz sektora, s investitorima, znanstven om zajednicom i javnim sektorom. Ideja vodilja jest da se suradnjom ostvari sinergija koja bi rezultirala proizvo-dima visoke ekonomske i kulturne vri jednosti. Nadalje, svrha je Inkubatora ojačati kreativne poduzetnike nu-deći im tehničku i profesionalnu pomoć. Asistiranje bi uključivalo treninge o pokretanju poslovanja i me-nadŢmentu, personalizirano savjetovanje od strane multidisciplinarnog tima o pisanju poslovnog plana, trening poslodavaca oko implementacije projekta jed-nom kada se demonstrira tehnička, komercijalna, eko-nomska i financijska odrŢivost projekta, itd. PoŢeljno je da potencijalni korisnici Inkubatora ispunjavaju barem dva uvjeta:

a) da imaju originalnu i odrŢivu ideju koja bi se ra-zvila unutar sektora kulture, i

b) da imaju poŢeljan poduzetnički profil za imple-mentaciju ideje.

Završno, ideja inkubatora polazi od teze da kul-turne i kreativne industri je mogu igrati pozitivnu ulogu u ekonomskom razvoju i jačanju društvene integracije i kohezije Ýupanije. Implementacijom inkubatora cilj je povećati kompetitivnost u području kulturnih i kreativ-nih industrija na području ci jele Ýupanije, čime se du-goročno garantira ekonomski rast i veća zapošljivost nadolazećih generacija. Iako je inkubator prvenstveno namijenjen malim i srednjim tvrtkama u sektoru krea-tivnih industrija, od njega će koristi imati ostale kulturne i kreativne organizacije, dionici iz raznih općinskih, gradskih Ţupanijskih i drŢavnih institucija, obrazovne institucije (studenti i profe sori), pa i opća javnost. Tako-đer, jedna je od funkcija inkubatora i ta da sluŢi promo-ciji kulturnog i kreativnog sektora kao faktora Ţupanij-skog razvoja i motora ekonomske i društvene inovativ-nosti. Također, očekivani nusproiz vod inkubatora bit će i teritorijalna kohezija i umreŢenost dionika u sektoru kreativnih i kulturnih industrija na području cijele Ýu-panije.

10.3.2. Razvoj e-kultureTermin ‘e-kultura’ (elektronička kultura) ima široku

primjenu i koristi se dil jem svijeta, a najčešće da bi opisao transformaciju cjelokupne kulture pod ut-jecajem novih medija, a posebno digitalizacije. Dakle, pojam se prije svega referira na dinamični i promjenjivi odnos između novih medija i proizvodnje i konzumira-nja kulture i umjetnosti. Naime, digitalni mediji postali


su neod vojivi dio proizvodnje i potrošnje kulture u po-sljednjih petnaestak godina te ovaj razvoj predstavlja osnovu novog, inovativnog sektora e-kulture. Općeni-to govoreci, e-kultura predstavlja kumulativne rezultate kreativne aktivno sti i komunikacije pod uvjetima im-plementacije komunikacijske tehnologi je, karakterizi-raju je stvaranje slobodnog informacijskog prostora, virtualne forme ekspresije i sloboda sadrŢaja.

Naime, digitalizacija snaŢno utječe na cijeli spektar kulturne produkcije, dis tribucije i reprezentacije. Inter-net i digitalni mediji imaju snaŢan utjecaj na način kako se umjetnici izraŢavaju; kako se predstavlja i čuva kul-turno nasl jeđe; kako knjiŢnice čine informacije dostu-pnima javnosti; kako se informaci je, javne debate i kultura tretiraju u medijima. S obzirom na ove tren-dove, razvijen je koncept e-kulture koji obuhvaća sve procese ekspresije, refeksije, distribucije i konzumacije kulture u digitalnoj domeni.

Lanac vrijednosti e-kulture sastoji se od umjetnika, inovatora i istraŢivača. Među njihovim su najvaŢnijim klijentima muzeji, kazališta, tvrtke, zdravstvo, obrazo-vanje i ostale institucije u javnom sektoru. Neki primjeri proizvoda i usluga e-kulture uključuju mreŢne stranice, aplikacije pametnih telefona za muzeje, društvene igre, umjetnička djela, aplikacije proširene stvarnosti za ar-hitekturu u javnom prostoru, itd. Ovakvi kompleksni projekti stvaranja novih proizvoda i usluga integriraju rezultate istraŢivanja iz područja semantičkog weba, multimedijskog indeksiranja i pretraŢivanja, web-suče-lja, vizualizacije podataka, itd.

Klasičan je i često navođen primjer e-kulture oču-vanje kulturne baštine digi talnim sredstvima kojima se na učinkovit način pomaŢe sačuvati od zaborava i kuri-rati vaŢne elemente kulture, pa čak i one koji više ne postoje. Na primjer, koristeći arheološke ostatke, povi-jesne crteŢe i literaturu, znanstvenici mogu korištenjem tehnike naprednog fizičkog modeliranja stvoriti virtualni mod el instrumenta i reproducirati zvuk koji bi taj, jed-nom postojeći instrument, proizvodio. Na taj način moŢe se stvoriti digitalna zvučna knjiŢnica drevnih in-strumenata koja bi bila dostupna povjesničarima, glaz-benicima i studenti ma zvuka da studiraju zvukove prošlosti.

Općenito govoreći, e-kultura funkcionira na dvije razine. Prvo, e-kultura kao polje u kojem djeluju umjet-nici, dizajneri, inovatori i istraŢivači koji proizvode umjetnost, znanje, nove komunikacijske formate i alate. U ovome kontekstu, sektor osigurava prostor za slobodnu inovaciju i eksperimentiranje. Druga razina odnosi se na vaŢnost inovacija na način na koji Ţivimo zajedno kao građani i na ideje o načinu na koji moŢemo poboljšati umreŢeni svijet u kojem Ţivimo. Sektor e-kulture postaje vaŢno polje koje potiče nove načine gledanja na svijet, i to na kritički način, što također ima širu društveno-ekonomsku vrijednost.

Razlozi za potrebu prihvaćanja i implementiranja ove perspektive koja na kul turu gleda kroz prizmu koncepta e-kulture su trojaki. Prvo, u umreŢenome društvu gdje su iskustva i razvoj u sve većoj mjeri defi-nirani tehnologijom digitalnih medija, sektor kulture, pa i sama naša ideja “kulture”, moraju se iznova defini-rati i preoblikovati zbog gore navedenog konteksta i unutar tog samog konteksta. Drugo, u novoj areni e-kulture, javne politike za umjetnost, knjiŢnice i institu-cije kulturnog nasljeđa ne mogu se razvijati odvojeno,

tj. javlja se nuŢnost integrirane perspektive kulturnih politika.

Treće, e-kultura u ogromnoj mjeri nadilazi instru-mentalnu primjenu infor macijskih tehnologija u polju umjetnosti, knjiŢnica, baštine, itd. Ona prije svega uk-ljučuje inovaciju u kulturi i promjenu uloga institucija u kulturi u kontekstu digitaliziranog društva. Iz tog ra-zloga, smatramo da je potrebno zauzeti perspektivu koja će pomaknuti diskusiju s instrumentalnog korište-nja ICT-a prema fundamentalnom promišljanju kultur-nih aktivnosti u digitalnoj domeni.

Konačno, e-kultura ima još jedno značenje, i to kao nezavisni sektor unutar polja umjetnosti. E-kultura u umjetničkom smislu pokriva područje koje ujedinjuje postojeće umjetničke discipline kroz korištenje novih tehnologija. Ona čini mogućim nove forme suradnje između umjetnika i umjetničkih in stitucija. U svijetu umjetnosti trend je da se formiraju nehijerarhijska i fluidna – često međunarodna – partnerstva.

Zahvaljujuci e-kulturi, ovaj način rada postao je jednostavniji i učinkovitiji i širi se u svaku umjetničku disciplinu: vizualnu umjetnost, dizajn, arhitektu ru, ples, glazbu, kazalište, flm, itd. Rezultat rada u ovome sektoru moŢe biti bilo što – umjetničko djelo, izloŢba, publikacija, simpozij, instrument, softver ili komunika-cijski proces. Štoviše, e-kultura u sektoru umjetnosti također po drazumijeva i povezanost između umjetno-sti i vanjskog svijeta, tj. društva, poslovnog sektora i znanosti čime se upravo preko koncepta e-kulture olakša va intervencija umjetnosti na ‘stvarni svijet’. Ova pojava postaje moguća jer umjetnici, istraŢivači i teore-tičari s interesom za nove medije lakše mogu pronaći svoje istomišljenike. Dakle, riječ je o platformama na kojima se odvija Ţiva razmjena ideja, teorija i objava u polju e-kulture.

S obzirom na rezultate analize koju smo proveli i prikazali u analizi stanja, preporuka je svim udrugama i institucijama na području Zagrebačke Ţupani je koje nisu prisutne u online svijetu da postanu aktivni kori-snici. S druge strane, već online prisutnim organizaci-jama u kulturi, u svrhu što efikasnijeg i uspješnijeg načina korištenja novih tehnologija, preporučuje se sljedeće:

– Temeljito upoznati korisnike svojih usluga, a po-sebno njihove potrebe i Ţelje

– Prepoznati način na koji korisnici koriste digi-talnu tehnologiju

– Koristiti ICT tehnologiju u svrhu izgradnje što trajnijih i obostrano zadovoljavajućih odnosa s korisni-cima

Zaključno, e-kultura otvara nove horizonte i stimu-lira inovaciju olakšavajući plodonosne suradnje i poti-čuci na realizaciju kreativne kapacitete. E-kultura prije svega teŢi rušenju ograda koje dijele različite sfere u sektoru kulture. S obzirom na to da postoji šira druš-tvena potreba za istraŢivanjem novih formi proizvodnje, distribucije, participacije, konzumiranja i dokumentira-nja kul ture i umjetnosti, Ýupanija će poticati ovaj sektor i osigurati mu tehnološke preduvjete za neometani ra-zvoj.

10.3.3. Novi prostori za kreativno poduzetništvoKao mjera i prioritet, a uvaŢavajući kulturni i gos-

podarski značaj kulture i kreativnog poduzetništva bilo bi vaŢno pomoći svakom pojedincu, udruzi ili tvrtki


koja razvija usluge i proizvode iz sfere kreativnog podu-zetništva. Time bi se uz inkubator stvaralaštva i kreativ-nog poduzetništva ostvarili poticajni uvjeti koji bi zasi-gurno dali priliku mladim kreatvnim osobama da svoje ideje pretvore kroz poduzetništvo u svoj posao, a time i egzistenciju.

Ova mjera istovremeno predstavlja provedbu in-tencija Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske, koja zagovara poticanje društveno ko risnih inovacija, kao i uspostavu centara kompetencije.

10.4. Očuvanje kulturne i prirodne baštineProjekti očuvanja kulturne i prirodne baštine konti-

nuirana su aktivnost koju u provedbi Strategije treba nastaviti sukladno prioritetima koje utvrde na dleŢne konzervatorske sluŢbe i vlasnici tih dobara.

10.4.1. smjernice/potencijal kulturno-povijesnih cjelina

Planiranje razvoja naselja kao nositelja identiteta kulturnog krajolika po trebno je provoditi kako ne bi došlo do umanjenja ili obezvređenja njihove prepo-znatljivosti. Specifičnost ravničarskih gradsko-seoskih i seoskih nasel ja, koja se očituje u kompaktnosti volu-mena naselja, karakterističnoj matrici, profilu ulica, parcelaciji, načinu organizacije parcele, mjerilu i karakteristi kama oblikovanja građevina (gabaritima, nagibu krovišta, detalju strehe i krovnog vijenca, obli-kovanju dimnjaka), korištenju materijala završne obrade (Ţbukana pročelja, crijep kao pokrov, drvena stolarija) treba i dalje čuvati i odrŢavati. Raznolikost ti-pova seoskih naselja područja mora i dalje ostati pre-poznatljiva.

Za sva naselja navedena u Popisu kulturnih dobara potrebno je revidirati postojeću i izraditi novu konzer-vatorsku dokumentaciju kojom će se definirati zone zaštite, dokumentirati i valorizirati pripadajuća gra-đevna struktura te definirati konzervatorske smjernice, uvjete i mjere očuvanja i zaštite prostora naselja i gra-đevne strukture.

Potencijal za odrŢivost i daljnji razvoj povijesnih naselja gradskih obiljeŢja prepoznaje se u turističkim te kulturno-društvenim i obrazovnim aktivnos tima, a ra-zvoju doprinosi zainteresiranost i angaŢman lokalne zajednice u odrŢavanju i obnovi povijesnih kuća i nji-hovoj revitalizaciji.

Za opstanak i očuvanje gradsko-seoskih i seoskih naselja te pripadajuće vri jedne građevne strukture razli-čite namjene, ključnu ulogu ima lokalna za jednica čija je duŢnost educiranje stanovništva o vaŢnosti očuvanja kulturne baštine te razvijanje i poticanje turističke dje-latnosti (otvaranje izletišta uz organizirane obilaske mjesnih znamenitosti, prenamjena pojedinih građevi na u muzejsko-galerijske prostore, organiziranje edukativ-nih radionica o kul turnoj baštini, obogaćivanje i pred-stavljanje autohtone gastronomske ponude i sl.).

10.4.2. smjernice/potencijal etnografske baštineOčuvanje i zaštitu tradicijske baštine u selima koja

doŢivljavaju brzu transfor maciju trebalo bi usmjeriti na zaštitu ambijenata, koje čine potezi od nekoliko tradi-cijskih okućnica. Takve bi ambijente bilo potrebno određivati na razini Prostornih planova uređenja gra-

dova i općina. Autentičnost oblika i struk ture tradicijske drvene arhitekture na kvalitetan je način moguće oču-vati u okviru etno sela, muzeja na otvorenom, korište-njem kuća za odmor umjesto izgradnje novih eko sela, prihvatljivija je mogućnost korištenja postojećih, na-puštenih sela za turističke sadrŢaje, koja osim toga imaju element autentično sti, za razliku od novokompo-niranih, koja su neuspjeli primjeri kompilacije različitih tipova kuća. (Konzervatorska podloga 2000.)

Zahvaljujući porastu interesa za ruralni turizam i ekološki proizvod te potica jima fondova iz sektora ru-ralnog i regionalnog razvoja opaŢa se da su trendo vi potpunog napuštanja tradicionalnog načina Ţivota ma-nje ekstremni. Osim toga, drvena tradicijska stambena i gospodarska izgradnja spada u prioritete bavljenja Konzervatorskog odjela u Zagrebu pa se moŢe navesti niz pozitivnih primjera rada s vlasnicima i obnove tradi-cijskih kuća i okućnica kao, npr., čardak obitelji Robić u Buševcu, Glavna 56, kuća Vincek u Zaprešiću, Pavla Lončara 14.

U tijeku su također projekti uspostavljanja nekoliko tradicijskih okućnica, svojevrsnih muzeja na otvore-nom, u Buševcu (Trg Seljačke sloge b. b.) i u Mariji Gorici odnosno Oplazniku (memorijalni centar knjiŢev-nika Ante Kovačica, Ulica Ante Kovačića br. 2). Grad Velika Gorica započeo je 2014. g. projekt dokumenti-ranja stambene graditeljske baštine te je na području Okuja, Mraclina, Buševca i Kuča evidentirano 37 objekta, čardaka i prizemnica. Rezultat je istraŢivanja dokumentacija koja je posluŢila kao osnova za stručnu obradu i odredila prioritete za obnovu.

10.4.3. smjernice/potencijal sakralne baštineSveukupno uzevši, posljednjih je godina znatno

popravljeno stanje sakralnih kulturnih dobara koje je bilo uslijed dugogodišnje nebrige, u mnogim sluča-jevima, dovedeno do ruba nestajanja. I dok su Ţupni objekti još i bili relativ no odrŢavani jer su zadrŢali svoju funkciju, stanje s filijalnim kapelama bilo je znatno lo-šije, a s pokretnim inventarima najgore. Danas se moŢe reći da je sustavnim radom na njegovu preventivnom konzerviranju i restauriranju postignut zadovoljavajući rezultat i da više nema ozbiljno ugroŢenih sakral nih dobara, bilo onih nepokretnih (osim dva navedena već značajnija objekta u Kloštar Ivaniću i sv. Antuna Pado-vanskog u Bukevju), bilo onih pokretnih. Crkva sv. Ivana Krstitelja u Kloštar Ivaniću jedna je od najvećih gotičkih građevina u kontinentalnoj Hrvatskoj sagrađena počet-kom 16. st. za novopridošle franjevce koji uz nju podiŢu i svoj samostan. Nakon Drugog svjetsk og rata crkva se više nije koristila; uskoro joj se urušio i krov. Godine 1994. započinju radovi na njezinoj sustavnoj obnovi. Zbog iznimno zahtjevnih ra dova u ovih se 12 godina uspjela dovršiti statička sanacija objekta i podići krov, te u cijelosti obnoviti vanjštinu svetišta. U unutrašnjosti su započeli is traŢni arheološki radovi (u velikoj kripti), dok se na glavnom pročelju upravo izvode konzervatorsko-restauratorski radovi.

Moguće buduće namjene crkava i samostana:– Muzej franjevačke prisutnosti na području Za-

grebačke nadbiskupije – Crkva – izloŢbeni prostor franjevačke prisutnosti

u Ivaniću i okolici– Samostan – Duhovni centar otvorenog tipa


Samobor, franjevački samostan – izgradnja knjiŢ-nice i kulturnog centra. Prva franjevačka crkva i samo-stan u Samoboru sagrađeni su tijekom srednjega vijeka da bi svoj konačni oblik dobili u 17. i 18. stoljeću iz-gradnjom veće crkve, kao i nove zgrade samostana. Kao što i crkva čuva jedan od najznačajnijih opusa ba-roknog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj, tako se i u prostori jama samostana čuva jedna od najznačajnijih biblioteka na ovom području.

Najveći dio pokriva područje teologije i filozofije, a značajan se dio građe odnosi i na farmaceutsko i medi-cinsko područje budući da je u samostanu djelovala i javna ljekarna. Građa sadrŢi i nekoliko iznimno vrijed-nih djela: dvije inkunabule (iz 15. stoljeća), devet pri-mjeraka rijetkih knjiga iz prve pol. 16. stoljeca, te rijetka sačuvana djela hrvatskih autora kao što su Marulićeve “Quinquaginta parabole” i Belostenčevo “Gazophyla-cium seu Latino-illyricorum omomatum aerarrum” (1740.).

Nova zgrada knjiŢnice gradila bi se na mjestu gdje sada stoji stara gospo darska zgrada (koristeći se, djelo-mično, i postojećim prostorima). Osim što bi osigurala siguran i adekvatan smještaj za knjiŢnu građu i omogu-ćila pristup javnosti (osobito istraŢivačima), u građevin-skom bi se sklopu mogli osigurati i novi prostori za odrŢavanje kulturnih događaja u gradu Samoboru. Partneri bi bili: gradska knjiŢnica i grad Samobor, Za-grebačka Ţupanija, Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda.

10.4.4. smjernice/potencijal dvoraca i kurijaSustavnu zaštitu i odrŢavanje najvrjednijih povije-

snih građevina i sklopo va moguće je provoditi isključivo na temelju odgovarajuće tehničke doku mentacije kojoj kao podloga moraju prethoditi konzervatorsko-restau-ratorski istraŢni radovi. Izuzetno velik broj dvoraca i kurija danas je bez odgovarajaće namjene ili čak izvan nje i samim tim izloŢeni su neadekvatnom ili nikakvom odrŢavanju, a samim tim i propadanju, pa i nestajanju, što zahtijeva revalori zaciju i pronalaŢenje odgovarajuće namjene. Sastavni dio prezentacije dvoraca i kurija je i njihovo neposredno okruŢenje, koje se sastoji od repre-zentativnog i gospodarskog dijela. U zonu zaštite obve-zno treba uključiti i te prostore, kao i područja značajna za njihovu ekspoziciju.

Integralni pristup obnovi i prenamjeni dvoraca i kurija jesu očuvanje i afirmacija vrijedne povijesne stratigrafije, ali jednako tako i njihovo uključivanje u suvremeni Ţivot što je značajan preduvjet za uspješnost ovog procesa. Riječ je o ravnoteŢi koja bi trebala rezul-tirati kvalitetno obnovljenom i prezentiranom bašti-nom, afrmacijom ambijentalnih vrijednosti prostora u kojem se nalazi, gospodarskom odrŢivošću, odnosno pokretanjem lokalnog i regionalnog raz voja, kao i poti-canjem interesa i znanja šire društvene zajednice. Na-ime, uloga lokalnog stanovništva u procesu obnove i prenamjene graditeljskog nasljeđa vrlo je značajna te njegovim uključivanjem i edukacijom kvaliteta i uspješ-nost procesa rastu.

10.4.5. smjernice/potencijal arheološke baštineArheološka baština zajedno s mjerama zaštite sa-

stavni je dio prostorno plan ske dokumentacije u po-sljednjih 30-ak godina. Potrebno je nastaviti s plan-

iranjem terenskih pregleda, istraŢivanja, zaštite i mo-guće prezentacije prije svih zahvata u kulturne slojeve bilo da je riječ o izgradnji mreŢe infrastruk ture ili poje-dinačne izgradnje u prostoru.

Ministarstvo kulture i Zagrebačka Ţupanija prora-čunskim sredstvima po drŢavaju arheološka istraŢivanja te se tako moŢe istaknuti niz primjera do bre prakse korištenja arheološke baštine kao komponente lokal-nog razvo jnog potencijala: Sustavno vođenje Arheološ-kog parka Andautonija s planom izgradnje interpreta-cijskog centra na nalazištu; istraŢivanje antičkih vila na području nizinskog dijela općine Brdovec, uz rijeku Savu. Pozitivne aktivno sti odvijaju se i na starim grado-vima ruševinama – i to u smjeru nove, kulturno-turi-stičke namjene i pokazuju se na Starom gradu Samo-boru, Starom gradu Zelingradu, Starom gradu Ýum-berku te na Starom gradu Turen, gdje se godinama provode istraŢivanja i konzervacija ruševina u cilju ko-načne prez entacije i posjećivanja.

10.4.6. smjernice/potencijal nematerijalne kulturne baštine

Lokalna samouprava na razini Zagrebačke Ţupanije (naravno, i cijele drŢave) u mogućnosti je izravno pota-knuti nositelje nematerijalnih kulturnih dobara na veću i redovitu proizvodnju osiguranjem potraŢnje kroz na-rudŢbu i ot kup tih proizvoda za svrhe reprezentacije, sluŢbenih poklona, organiziran je domjenaka koji se fi-nanciraju iz proračuna koji uvijek postoje za te svrhe. Ako Hrvatska gospodarska komora već godinama pro-miče ideju “Kupujmo hrvatsko”, novi i logičan korak bio bi da drŢavna administracija sredstvima poreznih obveznika “kupuje zaštićeno”. Na taj bi način, osim stimulacije nos itelja tih vještina da odrŢavaju to zašti-ćeno kulturno dobro, lokalna samoupra va istinski i konkretno stala iza vrednota koje uglavnom administra-tivno štiti, a znamo da je ekonomska tj. financijska motivacija najjači pokretač. Catterinzi u gradovima i općinama samoborskog kraja te u upravi Ýupanije morali bi, primjerice, početi servirati rudarsku greblicu. Načelnici, gradonačelnici i Ţupan naručivati i poklanjati u svrhe reprezentacije ogrlice Ţivopisnog samo borskog i svetonedeljskog kraluša, proizvode medičarskog obrta i sl. SluŢbene prostorije prilikom svečanosti potrebno je ukrašavati vijencima i buketima od kinča i tako dalje.

Također, na sajmovima koje organizira lokalna sa-mouprava osiguravanjem štandova, izlagačima i proda-vačima koji prodaju proizvode vještina zaštićenih kao nematerijalna kulturna dobra trebalo bi omogućiti ili besplatne štandove ili sa znatnim popustom jer je riječ o ugroŢenoj baštini kojoj je potrebno dati vjetar u leđa. Takve olakšice osigurale bi lakšu prisutnost i vidljivost tih obrta i njihovih proizvoda koji uglavnom nisu ko-mercijalno eksponirani. Za to je također potrebna me-đuresorska koordinacija na razini Vlade.

10.5. stvaranje uvjeta za razvoj kulturnog turizma i branda Ýupanije

Kultura i kulturna baština vitalni su resursi suvreme-nog turizma i regional nog razvoja. Turizam treba pro-micati identitet, tradiciju i kulturu lokalnih zajednica jer se upravo pravilnim tretmanom identiteta i tradicije jača sposob nost neke destinacije i njezine kulture da se


istakne svojom posebnošću na kompetitivnom trŢištu turističkih destinacija. Dakle, pitanje je na koji način od lokalne zajednice i njezine kulturne ponude stvoriti prepoznatljivu i poŢeljnu turističku destinaciju.

Kulturni resursi postaju turističke atrakcije planira-nim dizajnom, dok pro ces interpretacije koji uključuje selektiranje i dizajniranje čini te kulturne re surse proi-zvodima. Interpretacija je sama bit ili glavni sadrŢaj proizvoda koji se prodaje. Dakle, dok ne postane brand, kulturna baština ne privlači tur iste. Ako je dizaj-nirana i interpretirana prikladno, materijalna i nemate-rijalna tradicijska baština postaju realna turistička atrakcija i motiv za turista da pu tuje. Da bi se neka de-stinacija brandirala, njezino turističko iskustvo ne treba biti samo zabavno, već i intrigantno. Smatramo da se upravo tehnikom story-tellinga ili pričanjem priča o destinaciji i o njezinim specifičnostima najbolje bren-dira neka destinacija i stvara dodana vrijednost u obli-kovanju ponude kulturnog turizma.

Osnovno je polazište tehnike storytellinga da ljudi danas ne kupuju proizvode, već priče koje ti proizvodi predstavljaju. Stoga danas cilj marketinških stručn jaka više nije proslaviti neku robnu marku ili je učiniti po-znatom, već svoje napore fokusiraju na stvaranje emo-tivne veze između marke i njezinih po trošača, i to pri-čanjem priča o tom proizvodu.

Suvremeni turisti konstantno traŢe nova iskustva i pustolovine, što determin ira i njihov izbor u posjeti neke destinacije. Dakle, odluka da se negdje putuje temeljena je na emocionalnoj vrijednosti puta, tj. o procjeni u kojoj će mjeri putovanje biti u skladu s indi-vidualnim Ţivotnim stilom. Svrha priče koju des tinacija priča jest upravo ta da uvjeri potrošača da posjetom destinaciji ne osjeća samo osjetilno ili mentalno zado-voljstvo, već da samim činom boravka i aktivnostima koje mu destinacija omogućuje ujedno i Ţivi u skladu s dom inantnim ili svojim društvenim vrijednostima. Da-kle, u kontekstu kulturne ponude, pretpostavka je da će upravo dobro ispričana priča o nekom “proiz vodu” utjecati na našu odluku da pogledamo neku predstavu, posjetimo neku destinaciju ili sudjelujemo na nekoj kulturnoj radionici.

Konačno, destinacije tematski predstavljene kroz story-telling imaju veliku šan su da zadobiju vidljivost i istaknu se među bezbroj drugih destinacija. Upravo su priče ono “nešto posebno” što razlikuje turističko odre-dište od svih dru gih sličnih mjesta u sve globaliziranijem svijetu. Priče su autentični materijal, ono što neko mjesto, događaj, osobu čini unikatnom, tj. upravo priče postaju dio osobnosti destinacije. Ovdje između osta-log mislimo i na pričanje priča o događajima i osobama koje su do sada bile nepoznate ili skrivene. Kroz priče, turiste se moŢe uvesti u potpuno novi svijet mitova, le-gendi, bajki i stvarnih proŢivljenih Ţivota i događaja. Prema tome, pričanje priča posebno je priklad na teh-nika za predstavljanje nematerijalne Ţivuće baštine. Također, upravo su priče alat kojim se moŢe vratiti u Ţivot zamrla destinacija i atraktivnijom učiniti već uspješna destinacija.

Naša je pretpostavka da na cijelom području Ýupa-nije postoje priče na kojima se moŢe temeljiti razvoj i marketing destinacije. Iz tog razloga, predlaŢemo akte-rima u kulturi tehniku story-tellinga kao dio razvojne strategije destinacije.

10.5.1. kulturne rute – pričamo priče o ÝupanijiDobar primjer kako se kroz tehniku storytellinga

mogu predstaviti i oŢivje ti povijesne osobe jesu Vojkovi dani, manifestacija koju organizira Kulturno-umjetničko društvo “Nova zora” iz Donje Lomnice, a koja je posve-ćena etnologu, glazbeniku i zborovođi Vojku Miklau-šiću, koji je velik dio svojega Ţivota posvetio čuvanju turopoljske baštine zapisujući stare pjesme i napjeve, svjetovne i crkvene običaje.

10.5.1.1. tematske priče o kulturnoj baštini

Prijedlog turističkih/biciklističkih ruta s pričama o kulturnoj baštini Ýupanije

– Samobor – Rude – Sveta Nedelja – Ýumberak– Gorica – Okuje – Mraclin – Buševec – Letovanić

– Lonjsko polje

Slika 12. Interkativni preglednik Zagrebačke Ţupanije – ‘Lokator’Izvor: Web stranica Turističke zajednice Zagrebačke Ţupanije


– Brezarić – Krašić – Pribić – Medvenova Draga – Sošice

– Jastrebarsko – Volavje – Petrovina – Slavetić – Doli – Medvenova Draga

Priča o drvenim kapelamaDvadesetak crkava i kapela izgrađenih tijekom 17.

i 18. stoljeća na području Turopolja, Pokuplja i Posa-vine, najzapadnija je grupa rimokatoličkih sakralnih objekata izgrađenih u potpunosti od drva u srednjoj Europi. U Zagrebačkoj se Ţupaniji nalaze dva objekta: crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i kapela sv. Ivana Krsti-telja u Buševcu. Kapela u Buševcu je starija i potječe s kraja 17. i početka 18. st. kada biva urešena slikama na drvu (danas sačuvanih samo u svetištu) te kvalitetnim glavnim oltarom iz najznačajnije radionice tog vre mena u kontinentalnoj Hrvatskoj – Ivana Komersteinera iz Zagreba. Crkva sv. Barbare nastala je u prvoj polovini 18. stoljeća i sa svojim ciklusom slika na drvu koje po-krivaju sve zidove unutrašnjosti, kao i vrijednim inven-tarom, najvrjedniji je drveni sakralni objekt u Hrvatskoj. Itinerer povezuje i druge vrijedne sakralne drvene objekte koji se nalaze juŢnije, na području susjedne Sisačko-moslavačke Ţupanije.

Posjetite drvene kapele u Velikoj Gorici – Velikoj Mlaki – Buševcu – Polja ni Lekeničkoj – Cerju Letova-ničkom – Starom Brodu – Letovaniću – Brestu Pokup-skom – Staroj Drenčini – Bok Palanječkom – Lučelnici – Dvorancima i Gradecu Pokupskom.

Priče o srednjevjekovnom slikarstvuCiklusi srednjovjekovnih slika nastalih u vremenu

13.–15. stoljeća koji su ostali do danas sačuvani na području Hrvatske vrlo su rijetki. Tek njih 20-ak resi crkve i kapele prvenstveno na području sjeverozapadne Hrvatske, što ih čini jednom od najrjeđih i najstarijih, a time i najvrjednijih, povijesno-umjetničkih cjelina na području kontinentalne Hrvatske. Na području Zagre-bačke Ţupanije nalaze se dva takva ciklusa: u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Novom Mjestu i crkve sv. Petra u Pe-trovini.

Istočna ruta koja povezuje i druge takve cikluse nalazi se na području sus jedne Krapinsko-zagorske Ţu-panije. Početna točka ove rute bila bi u Sv. Ivanu Zelini, a potom bi slijedilo Novo Mjesto – Martinščina – Lobor – Ivanić Miljanski, dok bi završne točke bili: Kumrovec, Klanjec i Krapina.

Zapadna ruta povezala bi brojne vrijedne objekte područja jastrebarskog prigorja, a polazna točka ove rute bila bi samo Jastrebarsko.

Priča o baroknom gesamtkunstwerku“Gesamtkunstwerk” objekti su oni objekti u kojima

je u jednom periodu, tijekom 18. stoljeca, pojedini sa-kralni objekt sagrađen te cjelovito uređen u unutrašnjo-sti – s inventarom i zidnim slikama koje su pokrivale sve zidove unutrašnjosti. U njima su radili ponajbolji maj-stori toga vremena iz ovih, ali i širih srednjoeuropskih područja, što ih sveukupno čini, zajedno s činjenicom da su u Hrvatskoj razmjerno rijetki, jednom od naj-vrjednijih povijesno-umjetničkih cjelina u Hrvatskoj. U Zagrebačkoj Ţupaniji nalazi se jedan takav objekt: pro-štenjarska crkva sv. Tri Kralja u Kominu, pa ga je po-trebno pov ezati sa sličnim objektima u susjednoj Kra-

pinsko-zagorskoj Ţupaniji. Za ovu priču polazna točka bila bi u Sv. Ivanu Zelini, a potom bi se nastavila kroz Komin – Hraščina – Belec – Trški Vrh, a završavala bi u Krapini.

Hodočasničke ruteHodočasnički putovi nastajali su u srednjem vijeku

kada se, s jedne strane, povećala sigurnost putovanja u Europi te, s druge strane, povećao intenzitet vjerskog Ţivota te, s time povezano, potreba štovanja svetaca. Na području srednje Europe poznato je mnogo takvih hodočasničkih putova koji su vo dili manjim ili većim svetištima, kao što su Maria Zell (u Austriji) ili Ptujska Gora (u Sloveniji). U Hrvatskoj se razvija niz manjih hodočasničkih svetišta oko kojih se grade vrijedni sa-kralni objekti. Zbog toga, kao i zbog izdašnih financij-skih donacija, crkve i kapele su gradili i umjetničkim djelima uređivali većinom najbolji majstori i umjetnici toga vremena i prostora, ali i šire. U Za grebačkoj Ţupa-niji imamo dvije hodočasničke crkve: sv. Tri Kralja u Kominu i Uznesenja BDM u Volavju.

Primjeri mogućih priča – kulturnih ruta:– Prva priča o sakralnoj baštini povezuje franje-

vačke crkve u Jastrebar skom i Samoboru preko crkve Uznesenja BDM u Volavju. Početna točka bila bi u Ja-strebarskom, crkva Uznesenja BDM, zatim Volavje, cr-kva Uznesenja BDM – (opcija: Plešivica, crkva sv. Jurja s vrijednim bočnim oltarom Majke BoŢje Lauretanske) – Kotari, crkva sv. Leonarda, a završavala bi u Samo-boru, u crkvi Uznesenja BDM.

– Druga priča o sakralnoj baštini povezuje crkvu sv. Tri Kralja u Kominu s proštenjarskim crkvama u Hr-vatskom zagorju. Tako bi početna točka bio Komin, zatim Marija Bistrica – Belec – Lobor – Trški Vrh (opcija: Vinski Vrh – Taborsko), te bi se završavala u Krapini (opcija: Klanjec, franjevačka crkva i samostan Navješte-nja BDM).

– Priča o Jastrebarskom prigorju povezuje naj-vrjednije sakralne objekte Jaskanskog kraja. Opcija: mogućnost povezivanja sa sakralnim objektima u Sa-moborskom kraju. (Jastrebarsko, franjevačka crkva Uznesenja BDM – Volavje – Petrovina) ili moguće op-ćije su: Slavetić – Dol – Krašić – Plešivica.

– Četvrta priča o sakralnoj baštini povezuje crkvu Navještenja BDM u Mariji Gorici s drugim vrijednim objektima u Hrvatskom zagorju. Na primjer: Klanjec, franjevačka crkva Navještenja BDM – Taborsko, Crkva Uznesenja BDM – Vinagora, Crkva Uznesenja BDM – Krapina, franjevačka crkva i/ili Trški Vrh, Crkva BDM.

– Peta priča povezuje najvrjednije barokne sa-kralne cjeline na području Moslavine, kao što su: Klo-štar Ivanić, franjevačka crkva Uznesenja BDM, KriŢ, Crkva sv. KriŢa – Velika Ludina, Crkva sv. Mihovila – Osekovo, Crkva sv. Ane, a moŢe završiti u Kutini s Cr-kvom Majke BoŢje SnjeŢne.

Naravno, postoje bezbrojne priče o baštini koje bi trebalo ispričati i to ne samo turistima, već i stanovni-cima Zagrebačke Ţupanije.

Priče o poznatim osobamaU posljednjih nekoliko godina sve je prisutniji

trend oblikovanja turističke ponude na način da se turi-stima nude tematske rute koje uključuju mjesta pove-


zana određenom pričom. Jedan vid ovakve turističke ponude odnosi se i na kulturne rute o poznatim povije-snim osobama. Ovaj tip turističke ponude posebno je atraktivan suvremenim turistima jer istovremeno zado-voljava njihove potrebe za zabavom, obrazovanjem i informiranošću te im ostavlja dojam autentičnog isku-stva. S obzirom da Zagrebačka Ţupanija obiluje pozna-tim povijesnim ličnostima iz područja kulture, sma-tramo da bi trebalo un aprijediti turističku ponudu upravo preko kulturno-turističkih ruta koje bi povezi-vale sadrŢaje koji se odnose na priče o poznatim povi-jesnim osobama s prostora Ýupanije. U jednoj varijanti, turistička ruta uključuje mjesta koja su obiljeŢila Ţivot određene poznate ličnosti. U drugoj varijanti, rute mogu pov ezivati različite poznate ličnosti Zagrebačke Ţupanije. Između ostaloga, kroz tematske rute vezane uz poznate povijesne ličnosti, posjetitelji mogu ući u trag razvoju Ýupanije, grada ili općine. Sve poznate ličnosti koje su oblikovale društveni i kulturni Ţivot Ýu-panije pogodne su za ovaj tip turističke ponude.

XI. kuLtuRNA POLItIkA I PROvEDbA stRAtEGIjE

11.1. Provedba strategije

Za osmišljenu i racionalnu provedbu Strategije u Ţivot nuŢno je osigurati kon tinuitet u radu i djelovanju svih dionika na izvršavanju projekata, programa ili za-dataka definiranih Strategijom. Upravo osiguravanje kontinuiteta zahti jeva imenovanje osoba odgovornih za pojedine projekte, programe i zadatke, kao i imenova-nje tijela koja će u ime Ýupanije upravljati i nadzirati provedbu Strategije. Gledajući prema upravnoj nad-leŢnosti operativnu provedbu Strate gije nadzirat će nadleŢni Upravni odjel Ýupanije uz tijela koja po po-trebi budu za tu namjenu imenovana od strane Ýupa-nije.

Stoga će svi dionici u kulturi koji jesu ili se Ţele uključiti u provedbu Strategije izvršavati svoje projekte, programe i zadaće sukladno Strategiji, a u koordi naciji s Upravnim odjelom Ýupanije te će o svim izvršenim poslovima i pro jektima podnositi izvješća Ţupanijskoj upravi, kao i podnositi prijedloge za nove projekte i programe iz svojeg djelokruga.

Upravni odjel Ýupanije provedbu će Strategije vo-diti na načelima na kojima se temelji Ţupanijska kul-turna politika, a osobito na načelima:

otvorenosti i transparentnosti, a osobito kada su projekti, programi ili aktivnosti financirani javnim sred-stvima,

– financijske uravnoteŢenosti, te– kontinuiranog razvoja kulturnog identiteta Ýupa-

nije.

O provedbi Strategije podnosit će se godišnja izvje-šća s prijedlozima za daljnje korake u provedbi Strate-gije. Svake tri godine analizirat će se provedba te po potrebi utvrditi promjene i/ili dopune Strategije. U okviru provedbe Strategi je poticat će se zaduŢene dio-nike na pripremu i izradu projekata i programa u okviru Platforma #kultura697. U okviru provedbe Strategije uspostavljena Platforma #kultura697 obvezna je pod-nositi Ţupanu godišnji izvještaj o reali ziranim progra-mima.

Od donošenja strategije razvoja, tijekom njezine desetogodišnje provedbe po javit će se brojne ideje i projekti za koje će trebati ocijeniti uklapaju li se ili ne u ovu strategiju razvoja. Kako se ne bi doveli u poziciju da svaki puta vred nujemo na različit način i pod priti-skom politike ili javnosti, najprimjerenije je rukovodeći se interesima razvoja, kao i smjernicama razvoja utvr-đenim u ovoj Strategiji, utvrditi kriterije po kojima ćemo u idućem desetljeću, odnos no vremenu u kojem ćemo provoditi ovu strategiju vrednovati potencijalne razvojne projekte.

11.2. kriterij za vrednovanje razvojnih projekataKao relevantni kriteriji za vrednovanje potencijal-

nih projekata utvrđeni su:– dugoročnost projekta– utjecaj na kulturni brand Ţupanije/grada/naselja– usuglašenost sa strateškim ciljevima Strategije

kulturnog razvoja Ţupanije– utjecaj projekta na različite dobne skupine– mogućnost korištenja sredstava iz drugih izvora

(EU i RH)– utjecaj projekta na zapošljavanje– postotak stanovništva koji će osjetiti efekte pro-

jekta– utjecaj na obnovu i očuvanje kulturnih dobara– teritorijalna širina i korist od projekta– ekološki aspekt projekta– stupanj ulaganja proračunskog novca u prijaš-

njem razdoblju– spremnost stanovništva na ulaganja iz vlastitih

sredstavaOsim uspostavljanja kriterija kojima će se vredno-

vati potencijalni projekti potrebno je utvrditi i prioritet u korist pojedinih kriterija, što je moguće ut vrđivanjem različitog faktora vaŢnosti. U daljnjem postupku kriteriji su po vaŢnosti grupirani u tri skupine i to:

1. Izrazito vaŢni (faktor: 5):– dugoročnost projekta,– utjecaj na kulturni brand Ţupanije/grada/naselja,– usuglašenost sa strateškim ciljevima Strategije

kulturnog razvoja Ţupanije,– izvornost kulturnog projekta ili programa,– postotak stanovništva koji će osjetiti efekte pro-

jekta.2. vaŢni (faktor: 4):– mogućnost korištenja sredstava iz drugih izvora

(EU i RH),– utjecaj projekta na zapošljavanje,– stupanj dobrovoljnog rada na projektu (volonti-

ranja),– utjecaj projekta na različite dobne skupine

(djecu, mlade, srednju dob i starije),– utjecaj na obnovu i očuvanje kulturnih dobara.3. sekundarno vaŢni (faktor: 3):– teritorijalna širina i korist od projekta,– ekološki aspekt projekta,– stupanj ulaganja proračunskog novca u prijaš-

njem razdoblju,– spremnost stanovništva na ulaganja iz vlastitih

sredstava.


vrednovanje unutar svakog od kriterija provodi se kako slijedi u tablicama.

122 | #kultura697

Vrednovanje unutar svakog od kriterija provodi se kako slijedi u tablicama.

Dugoročnost projekta Faktor: 5 Efekt projekta je dugoročan 5Efekt projekta je srednjoročan 3 Efekt projekta je kratkoročan 1

Utjecaj na kulturni brand Županije Faktor: 5 Projekt ima snažan utjecaj na kulturni brand Županije 5 Projekt ima utjecaj na kulturni brand Županije 3Projekt nema utjecaj na kulturni brand Županije 1

Usuglašenost sa strateškim ciljevima Strategije Faktor: 5 Projekt je suglasan strateškim ciljevima 5Projekt je samo djelomično suglasan strateškim ciljevima 3 Projekt nije suglasan strateškim ciljevima 1

Izvornost kulturnog projekta ili programa Faktor: 5 Projekt/program je izvorno županijski 5 Projekt/program je djelomično izvoran 3 Projekt nije izvorno županijski 0

Postotak stanovnika koji će osjetiti efekte projekta Faktor: 5Efekte ulaganja osjetit će preko 70% stanovnika 5 Efekte ulaganja osjetit će 50 – 70% stanovnika 4 Efekte ulaganja osjetit će 20 – 50% stanovnika 3Efekte ulaganja osjetit će 20 – 10% stanovnika 2 Efekte ulaganja osjetit će manje od 10% stanovnika 1

Mogućnost korištenja sredstava iz drugih izvora (EU i RH) Faktor: 4 Učešće drugih izvora u �nanciranju projekta preko 80% 5 Učešće drugih izvora u �nanciranju projekta 60-80% 4Učešće drugih izvora u �nanciranju projekta 40-60% 3 Učešće drugih izvora u �nanciranju projekta 20-40% 2Učešće drugih izvora u �nanciranju projekta do 20% 1 Bez učešća drugih izvora u �nanciranju projekta 0

Utjecaj projekta na zapošljavanje Faktor: 4Projekt zapošljava više od 10 radnika 5Projekt zapošljava 4-10 radnika 4Projekt zapošljava 1-3 radnika 3Projekt ne zapošljava radnike 0

Učešće dobrovoljnog rada na projektu (volontiranja) Faktor: 4Projekt se realizira s više od 70% dobrovoljnog rada 5Projekt se realizira s 50-70% dobrovoljnog rada 4Projekt se realizira s 20-50% dobrovoljnog rada 3 Projekt se realizira s 10-20% dobrovoljnog rada 2Projekt se realizira s manje od 10% dobrovoljnog rada 1Na projektu nema učešća dobrovoljnog rada 0

123 | #kultura697

Utjecaj projekta na različite dobne skupine Faktor: 4 Projekt ima veliki značaj za sve dobne skupine 5Projekt ima značaj za tri dobne skupine 4 Projekt ima značaj za dvije dobne skupine 3 Projekt ima značaj za jednu dobnu skupinu 2

Utjecaj na obnovu i očuvanje kulturnih dobara Faktor: 4 Projekt ima pozitivan utjecaj na očuvanje baštine 5Projekt nema pozitivan utjecaj na očuvanje baštine 0

Teritorijalna širina i korist od projekta Faktor: 3 Projekt obuhvaća cijelu Županiju 5Projekt obuhvaća više od dvadeset općina 4 Projekt obuhvaća više od deset općina 3 Projekt obuhvaća više od pet općina 1

Ekološki aspekt projekta Faktor: 3 Projekt značajno smanjuje zagađenje okoliša 5Projekt dijelom smanjuje zagađenje okoliša 3Projekt nema utjecaja na zagađenje okoliša 1Projekt povećava zagađenje okoliša 0

Stupanj ulaganja proračunskog novca u prijašnjem razdoblju Faktor: 3 Nije bilo ulaganja u posljednjih 5 godina 5Nije bilo ulaganja u posljednje 4 godine 4Nije bilo ulaganja u posljednje 3 godine 3Nije bilo ulaganja u posljednje 2 godine 2Nije bilo ulaganja u posljednjoj godini 1

Spremnost stanovništva na ulaganje vlastitih sredstavau realizaciju projekata Faktor: 3Učešće stanovništva preko 80% vrijednosti projekta 5Učešće stanovništva 60-80% vrijednosti projekta 4Učešće stanovništva 40-60% vrijednosti projekta 3Učešće stanovništva 20-40% vrijednosti projekta 2Učešće stanovništva samo u radnoj snazi 1Stanovništvo ne sudjeluje u �nanciranju projekta 0

Na bazi utvrđenih kriterija provodi se vrednovanje razvojnih projekata. Vrijednost po-jedinog projekta dobiva se tako što se kod svakog od kriterija faktor pomnoži s odgov-arajućim brojem bodova, nakon čega se zbrajaju bodovi dobiveni po svakom kriteriju. Projekt s najviše bodova prvi je na rang listi.


Na bazi utvrđenih kriterija provodi se vrednovanje razvojnih projekata. Vrijednost po jedinog projekta do-biva se tako što se kod svakog od kriterija faktor po-mnoŢi s odgovarajućim brojem bodova, nakon čega se zbrajaju bodovi dobiveni po svakom kriteriju. Projekt s najviše bodova prvi je na rang listi.

11.3. tijela i postupak nadzora

Nadzor nad radom Platforme #kultura697, kao i drugih dionika koji će sud jelovati u provedbi ove Stra-tegije, obavljat će nadleŢne sluŢbe Ýupanije i Re publike Hrvatske kada je ta nadleŢnost utvrđena propisima.

Godišnja izvješća koja prihvate tijela nadzora javno će se objavljivati na odgovarajući način.

11.4. Financijska izvedivost strategije

Jedna od vaŢnih karakteristika svake Strategije, pa tako i ove, jest njezina financijska izvedivost. Pri tome se ne smijemo bojati realnih iznosa svak og projekta, ali moramo imati na umu da potreba za razvojem zahti-jeva od nas realno odmjeravanje vlastitih investicijskih kapaciteta, kao i mogućnosti korištenja sredstava iz ra-zličitih izvora. Stoga ćemo u nastavku prikazati financij-ske izvore, kako bismo mogli predloŢiti modele financi-ranja za pojedi ne projekte planirane Strategijom.

Strategiju nije moguće realizirati samo sredstvima Ţupanijskog proračuna. Upravo ovo proračunsko ogra-ničenje upućuje nas na to da svi projekti koji budu rea-lizirani kao sastavnica ove strategije nuŢno moraju biti utemeljeni na gospodarskim i investicijskim načelima, te da se izvršena ulaganja najvećim dijelom moraju vratiti ulagačima. Jedini ulagači koji ne moraju ost variti

novčani povrat uloŢenih sredstava jesu gradovi, Ýupa-nija i Republika Hrvatska.

Analizirajući potencijalne proračunske kapacitete u razdoblju realizacije ove strategije od 2016. do 2026. potrebno je objektivizirati činjenicu dosadašnjeg prora-čunskog razvoja, te uvaŢiti ekonomske potrese koje je prouzročila ekon omska kriza. Posebne posljedice na-stupile su u sferi javne potrošnje, a poteškoće koje su zatekle gospodarske subjekte bitno su poremetile pritok novca u proračun na svim razinama. Stoga valja imati na umu da će u narednim godinama visina proračuna stagnirati ili tek neznatno rasti.

Mogući rast proračuna neće biti ni pribliŢno dosta-tan za realizaciju zacrtane Strategije kulturnog razvoja te će osobitu pozornost trebati usmjeriti na ko rištenje svih drugih raspoloŢivih načina za financiranje razvoj-nih projekata. Pri tome su najvaŢnija dva izvora, a to su međunarodni fondovi, osobito raz vojni, te poduzet-nička i investicijska ulaganja. Treća mogućnost financi-ranja razvoja leŢi u kreditima koje bi Ýupanija mogla podići za realizaciju projekata, međutim, ovaj izvor podloŢan je brojnim ograničenjima i do sada u pravilu nije korišten za projekte u kulturi.

Potencijalni modeli za osiguravanje sredstava po-trebnih za provedbu Strategi je kulturnog razvoja mogu se osiguravati iz sljedećih izvora:

– Ţupanijskog proračuna – u odnosu na projekte i programe od interesa za Ţupaniju;

– drŢavnog proračuna, osobito iz proračuna nad-leŢnog ministarstava za kulturu, kao i ministarstva nad-leŢnog za regionalni razvoj, poduzetništvo, turizam i gospodarstvo, a sukladno Nacionalnoj strategiji regio-nalnog razvitka ili drugim razvojnim dokumentima do-nesenim na drŢavnoj razini;

123 | #kultura697

Utjecaj projekta na različite dobne skupine Faktor: 4 Projekt ima veliki značaj za sve dobne skupine 5Projekt ima značaj za tri dobne skupine 4 Projekt ima značaj za dvije dobne skupine 3 Projekt ima značaj za jednu dobnu skupinu 2

Utjecaj na obnovu i očuvanje kulturnih dobara Faktor: 4 Projekt ima pozitivan utjecaj na očuvanje baštine 5Projekt nema pozitivan utjecaj na očuvanje baštine 0

Teritorijalna širina i korist od projekta Faktor: 3 Projekt obuhvaća cijelu Županiju 5Projekt obuhvaća više od dvadeset općina 4 Projekt obuhvaća više od deset općina 3 Projekt obuhvaća više od pet općina 1

Ekološki aspekt projekta Faktor: 3 Projekt značajno smanjuje zagađenje okoliša 5Projekt dijelom smanjuje zagađenje okoliša 3Projekt nema utjecaja na zagađenje okoliša 1Projekt povećava zagađenje okoliša 0

Stupanj ulaganja proračunskog novca u prijašnjem razdoblju Faktor: 3 Nije bilo ulaganja u posljednjih 5 godina 5Nije bilo ulaganja u posljednje 4 godine 4Nije bilo ulaganja u posljednje 3 godine 3Nije bilo ulaganja u posljednje 2 godine 2Nije bilo ulaganja u posljednjoj godini 1

Spremnost stanovništva na ulaganje vlastitih sredstavau realizaciju projekata Faktor: 3Učešće stanovništva preko 80% vrijednosti projekta 5Učešće stanovništva 60-80% vrijednosti projekta 4Učešće stanovništva 40-60% vrijednosti projekta 3Učešće stanovništva 20-40% vrijednosti projekta 2Učešće stanovništva samo u radnoj snazi 1Stanovništvo ne sudjeluje u �nanciranju projekta 0

Na bazi utvrđenih kriterija provodi se vrednovanje razvojnih projekata. Vrijednost po-jedinog projekta dobiva se tako što se kod svakog od kriterija faktor pomnoži s odgov-arajućim brojem bodova, nakon čega se zbrajaju bodovi dobiveni po svakom kriteriju. Projekt s najviše bodova prvi je na rang listi.


– fondova Europske unije, strukturnih i kohezij-skih;

– poduzetničkog kapitala tj. investicijska ulaganja, projekte javno-privatnog partnerstva ili koncesijske ugovore;

– kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj, kao i drugih razvojnih fondova i banaka;

– financijskih aranŢmana s međunarodnim finan-cijskim institucijama, poput Svjetske banke, Europske investicijske banke, Razvojne banke Vijeća Europe;

– vlastitim prihodima pravnih osoba osnovanih u cilju izvršenja projekta ili dijela Strategije kulturnog ra-zvoja, kao što su npr. ustanove kulture, tvrtke u turizmu, za rekreaciju i šport.

Projekti obnove i revitalizacije građevina koje su u vlasništvu Ýupanije trebali bi se financirati kao projekti javno-privatnog partnerstva kako bi se u gospo darski i društveni razvoj uključilo što više privatnog kapitala. Time bi se ost varili višeslojni učinci, kao što su: otvara-nje novih radnih mjesta, rast gospo darskog i društvenog standarda na području Ýupanije te ne samo povećanje broja poduzetnika već i njihovo vezivanje za područje i boljitak Ýupanije. Ta kođer, u razvojnim projektima kao što su projekti pretvaranja arheoloških lokaliteta u arhe-ološke parkove ili projekti unapređenja kulturne infrastruk ture, trebalo bi koristiti ugovore o koncesiji kao model povezivanja javnog interesa i gospodarskih aktivnosti.

126 | #kultura697

Mogući izvori �nanciranja

SC 1. Unaprijediti kulturni život u svih 697 naselja Županije

SC 3. Poticanje kreativnog poduzetništva

SC 6. Suradnja i partnerstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini

SC 2. Poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva

SC 4. Očuvanje i revitalizacija kulturne baštine

SC 5. Stvaranje uvjeta za daljnji razvoj kulturnog turizma i branda Županije

Uspostava Platforme #kultura697

Pror

ačun

Žup

anije

Pror

ačun

i gra

dova

i opć

ina

Pror

ačun

RH

Vla

snic

i nek

retn

ina

Podu

zetn

ička

ulag

anj

Međ

unar

odni

i EU

fond

ovi

Javn

o-pr

ivat

nopa

rtne

rstv

o

Ost

ali i

zvor

i

Inkubator kreativnog poduzetništva i stvaralaštva

Unapređenje postojećih i stvaranje novihprograma nacionalne i međunarodne razine

Registar amaterizma

Projekti očuvanja i revitalizacije kulturnih dobara

Uspostava kulturnih ruta po Županiji – priče opovijesnim osobama, događajima i destinacijama

Kulturni kalendar Županije i kulturni barometar

Razvoj e-kulture

Suradnja s bratskim županijama

Novi prostori za kulturu

Pretvaranje arheoloških lokaliteta u parkove

Burza kultura

Novi prostori za kreativno poduzetništvo

Projekti �nancirani iz EU fondova

Povećavanje dostupnosti kulturnih sadržaja

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

++

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+ + +

+ + +

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+ +

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+ + +

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+ + +


XII. DIONICI kOjI su AktIvNO suDjELOvALI NA IZRADI stRAtEGIjE

Sukladno ugovoru zaključenom između Zagre-bačke Ţupanije i Veleučilišta Baltazar Zaprešić postupak izrade Strtegije povjeren je stručnom timu u sastavu:

– dr. sc. Jadran Antolović, voditelj tima Tajana Toš Bublić, univ spec. oec, članica

– Stjepan Lacković, mag. educ. phil., mag. inf., član

– Stella Antolović, univ spec. oec, članica– Barbara Franić, struč. spec. oec, članica– dr. sc. Jadranka Dujić Frlan, članica, predstavnica

Zagrebačke Ţupanije

stručni tim zahvaljuje svim dionicima koji su svojim prijedlozima, komen tarima, kritikama i idejama doprinijeli konačnomu tekstu strategije, a osobito:

Ministarstvu kulture Republike HrvatskeHA KOMKonzervatorskom odjelu na čelu s pročelnicomMaja Dundović Pleša, Općina KriŢBranka Barilović, TZ grada ZaprešićaMilada Mesarić, TZ grada Velike GoriceIvanka Rogić, TZ PisarovinaMarinka Zubčić, TZ grada Sveti Ivan ZelinaLjubica Jurčević, voditeljica sluŢbe za opću upravu

Zagrebačke Ţupanije

sudionicima prvog stručnog skupa MenadŢment u kulturi i kreativnom poduzetništvu Zagrebačke Ţupanije odrŢanog 12. 4. 2016.

Adela Šreng, Alan Labus, Amalija Vincek, Ana Skledar Matijević Ana Vlahek Horvat Anđela Matić Andrea Navijalić, Anera Stopfer, Anja Glavaš, Ante Man-darić, Antonija Badurina Odorčić, Branka Hođa, Damir Vidaković, Danijela Grubišić, Danijela Studak Čačić, Deljana Viljević, Dora Starčević, Dragutin Funda, Goran Kauzlarić, Hana Palijan, Ines Jemrić Ostojić, Ivan Petko Ivana Posavec Krivec, Ivanka Rogić, Ivica Kukova-čec, Jadranka Dujić Frlan, Jelena Vojvoda, Josip Kraljič-ković, Juro Horvat, Klementina Škrabe, Kristi na Jokić, Lana Domšić, Ljliana Stanko Lovorka Jakopec, Maja Mikulić, Maja Vrančić, Marica Mikec, Martina Babić, Mile Marinčić, Miljenko Hršak, Mir jana Ivanušić, Mirna Tomašković Pavlinić, Mladen Houška, Nikolina Kuliš Pušić, Petra Halambek, Renata Glojnarić, Robert Palić, Rudolf Vujević, RuŢi ca Rašperić, Sanja Prijatelj, Saša Lacković, Silvija Limani, Stipo Velić, Stjepan KoŢić, Tea Šain, Valentina Strelar Dananić, Verica Jančinec, Vesna Ýupetić, Vinko Morović, Vjeran Štublin, Vlado Kolarec Vlatka Luknić, Zlatko Herček, Zvonko Kunić

sudionicima drugog stručnog skupa #kultura697 odrŢanog 25.11.2016 godine.

Ante Mandarić, Branka Hođa, Danijela Grubišić, DraŢen Malec, DraŢenka Robotić, Đurđica Pugelnik, Erin Škacan, Grozdana Korpar, Ines Jemrić Ostojić, Ivica Kukovačec, Jasmina Šoić, Jelena Vojvoda, Juro Horvat, Katica Matković, Klementina Škrabej, Ljiljana Stanko, Maja Dundelić Pleša, Mari ja Jandras, Martina

Berešćak, Matija Vuletić, Miljenko Milanović, Mirjana Dimjaković, Mirjana Ivanšić, Renata Glojnarić, Rudolf Vujević, Sanja Pri jatelj, Silvija Limani, Tatjana Vrdoljak, Tea Šain, Tomislav Pavić, Vesna Ýupetić, Vida Milek, Vida Pust Škrugulja, Vjeran Skurjeni, Vlasta Stamičar.

sudionicima radnih sastanaka i fokus skupina koje su se odrŢavale tijekom izrade strategije.

Alemka Belan-Simić, Ante Ýaja, Barbara Grđan Odrčić, BoŢidar Škrinjarić, Branka Beljak, Danijela Studak Čaić, Davorka Bastić, Dragica Severinac, Drago Jančić, DraŢen Lucić, Dušanka Ýanić, Gordana Ramu-ssini, Grozdana Korpar, Ivan Potočnik, Ivana Grubače-vić, Ivanka Rogić, Ivica Kukovačec,

Jadranko Bitenc, Jelena Vojvoda, Josip Popović, Katja M. Matković, Klementina Škrabe, Maja Mikulić, Marijana Dimnjaković, Marko Petreković, Martina Mi-čija Palić, Mirjana Ivanišević, Nenad Halevšmani, Niko-lina Šimunović, Paola Bučar, Predrag Bošnjak, Robert Palić, Romana Mačković, RuŢica Rašperić, Sandra Sin-ković, Sanja Prijatelj, Senka Kušar Bisić, Silvija Limani, Stjepan Rendulić, Tanja Lolić, Tanja Vrdoljak, Tomislav Jozić, Tomislav Pavić, Valentina Strelar Dananić, Velimir DŢaković, Vida Milek, Zdravko Brkić, Zlatko Herček, Zoran Perović.

sudionicima ankete #kultura697 koji su doprinijeli svojim idejama.

Adriana Benak, Ana Herjavić, Ana Krstić, Ana Ma-ria KoŢić Grivić, Ana Sović KrŢić, Ana Telišman, Ana-marija Leder, Andrea Bilandzija, Anita Bukljaš, Anita Fiket, Anita Kovačić, Anja Pavlović, Antal Balog, Ber-narda Bernardić, Bosiljka Martinković, Bostjan Kolar, Dalibor Petir, Damir Drvodelić, Damir Ključarić, Dani-jela Grubisić, Danko Merin, Darinka Balen, Dario Magdić, Davorka Horvatić, Dragica Pernar, DraŢenko Borovec, Dubravka Bednaršek, Đurđica Cipek, Edina Fajković, Emina Anđelković, Eva Delač, Gordana Jan-dras, Hana BlaŢević, Helena Drvenkar, elena Drvenkar, Ines Radinić, Iva Miksec, Ivan Loborec, Ivana Badrov, Ivana Cirimotić, Ivana Kišan, Ivana Lehner, Ivica Filko-vić, Ivica Krpan, Jadranka Bašić Parić, Jadranka Bazia-nec, Janja Pervan, Jasmina Ljubej, Jelena Trumbetić, Josip Parac, Josipa Kamenčić, Karlo Milić, Katarina Lju-bešić, Konstanca Korenčić Kampl, Krešimir Gotlin, Kri-stina Ljubić, Lana Bitenc, Lidija Vešligaj, Magdalena Lacić, Maja Jurić Ivoš, Maja Klisurić, Marica Čunčić, Marica Grebenić, Marija Ajsa Peuc, Marijana Lehpa-mer, Mario Čipin, Mario Kambić, Martina Bereček, Martina Karamatić, Martina PremuŢić, Martina Rogić, Matea Pavlečić, Matea Vuksan, Mateja Miklečić, Ma-teja SamarŢija, Mihaela Berger, Miljenka Pračinec, Mi-ljenko Hršak, Miljenko Šimunović, Mirela Lautar, Mirna Tomašković – Pavlinić Miroslav Ciglenečki, Mladen Čunčić, Monika Antolović, Nadica Kozić, Natalija Lulić, Nataša NiŢetić Šiletić, Nikolina Kordić, Nikolina Zekić, Nina Krsnik, Petra Petrak, Roman Rodić, Sandra Suša, Sara Ivanda, Sara Sorić, Siniša Belošević, Siranović SnjeŢana, Sonja Smolec, Tea Horvatić, Tena Gluščić, Tony Ševerdija, Valentina Bukal Milinović, Valentina Šimičić, Vanja Stanojević, Vesna Bartolek, Vesna Fabija-nov, Vesna Lecher Švarc, Viktoria PrebeŢić, Vjer an Skurjeni, Vladimir Mihael Bašić, Vladimir Štarkelj, Zo-ran Fegić.


POPIs sLIkA

Slika 1. Karta Zagrebačke ŢupanijeSlika 2. Dostpunost internetaSlika 3. Korištenje e-mailaSlika 4. Prikaz vizije i ciljeva iz Strategije razvoja

Zagrebačke ŢupanijeSlika 5. Valorizacija kulturno-krajobraznih obiljeŢja

prostoraSlika 6. Urbana aglomeracija ZagebSlika 7. Online prisutnost institucija u kulturiSlika 8. Online prisutnost udruga u kulturiSlika 9. Raspodjela poslovnih subjekata u grado-

vima ŢupanijeSlika 10. Raspodjela rashoda sluŢba kulture na razini

RH za 2015. godinuSlika 11. Raspodjela rashoda sluŢba kulture na razini

Zagrebačke Ţupanije za 2015. godinu Slika 12. Interkativni preglednik Zagrebačke Ţu-panije – ‘Lokator’

POPIs tAbLICA

Tablica 1. Površina i stanovništvo gradova i općina Zagrebačke Ţupanije

Tablica 2. Stanovništvo prema narodnosti u Zagrebač-koj Ţupaniji

Tablica 3. Informatička pismenost u Republici Hrvat-skoj i Zagrebačkoj Ţupaniji

Tablica 4. Podaci o izdacima za potrošnju Rekreacija i kultura u razdoblju 1998. – 2014. (% uku-pnih izdataka)

Tablica 5. Podaci o izdacima za usluge za kulturu Tablica 6. Najistaknutije institucije u kulturi Zagre-

bačke Ţupanije Tablica 7. Udruge u kulturi Zagrebačke Ţupanije Tablica 8. Broj udruga po gradovima i općinama Ţu-

panije

Tablica 9. Umjetničke organizacije, područje njihova djelovanja i njihova sjedišta

Tablica 10. Tradicionalne turističke manifestacije i kul-turni programi i događanja Zagrebačke Ţu-panije

Tablica 11. Kalendar kulturnih događanja u Zagrebač-koj Ţupaniji 2015.

Tablica 12. Kulturno-povijesne cjeline Zagrebačke Ţu-panije

Tablica 13. Dvorci Zagrebačke Ţupanije Tablica 14. Kurije Zagrebačke Ţupanije Tablica 15. Arheološka nalazišta i zoneTablica 16. Poslovni subjekti kulturne i kreativne indu-

strije Ţupanije Tablica 17. Kulturne i kreativne industrije u Republici

Hrvatskoj

POPIs GRADOvA

Graf 1. Rashodi sluŢbi kulture Ţupanija gradova i općina u RH

Graf 2. Udio rashoda sluŢbi kulture u ukupnim rashodima i izdacima Ţupanija, općina i gradova RH

Graf 3. Rashodi sluŢbi kulture u ukupnim rasho-dima i izdacima

Graf 4. Ukupni rashodi i izdaci i izdvajanja za sluŢbi kulture Zagrebačke Ţupanije

Graf 5. Rashodi sluŢbi kulture u ukupnim rasho-dima i izdacima Ýupanija

Graf 6. Udio rashoda sluŢbi kulture u ukupnim rashodima grada

Graf 7. Rashodi sluŢbi kulture u ukupnim rasho-dima i izdacima gradova

Graf 8. Udio rashoda sluŢbi kulture u ukupnim rashodima općine

Graf 9. Rashodi sluŢbi kulture u ukupnim rasho-dima i izdacima općina

REZuLtAtI ANkEtE #kultura697








Osobni podaci


Documents

Broj 6 Godina XXII. Zagreb 28. veljaèe 2017. SADRÝAJ · 2017. 4. 13. · Ţupanije #kultura697 za razdoblje od 2016. do 2026. godine. II. Strategija kulturnog razvoja Zagrebačke