BRODSKO JEDNODNEVNO PILE

VALIONICA d.o.o.

S L A V O N S K I B R O D

PRIRUČNIK ZA TOVLJAČE

U V O D

Namjena je ovog priručnika usmjeriti pažnju tovljača na neke od vrlo bitnih točaka koje, ako se zanemare, mogu negativno utjecati na rezultate tova brojlera.

OpćenitoPeradarska proizvodnja u Hrvatskoj temeljena je na promjeni

znanstvenih spoznaja te se po uspjehu ne razlikuje od one u razvijenim zemljama Zapada.

Uspješnost peradarske proizvodnje temeljena je na pravilnom odabiru, po proizvodnim svojstvima i zdravlju najboljih hibrida, te primjeni bilo nespecifičnih ili specifičnih mjera suzbijanja bolesti. Da bi se proizvodna svojstva očitovala, potrebno je peradi ponuditi optimalni prostor, hranidbu ujednačenom hranom, a specifičnu vakcinaciju temeljiti na aktualnim epizootiološkim činjenicama. U slučaju pojave bolesti, potrebno je bolest moći vrlo brzo prepoznati temeljem kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage, dakako uz obilje anamnestičkih podataka kojih bilježenje čini sastavni dio propisanih poslova u svakoj organiziranoj proizvodnji.

Podaci u ovom priručniku daju neke naznake o onome što može biti postignuto. Na opće stanje jata mogu utjecati tehnologija uzgoja, bolest i mnogi drugi faktori. Pokazatelji i tablice zasnovane su na mnoštvu aktualnih rezultata dobivenih pod dobrim mikroklimatskim i tehnološkim uvjetima.

Varijacije iznad i ispod navedenih vrijednosti mogu, a ponekad se i dešavaju iz različiti razloga. Na primjer, na utrošak hrane mogu značajan utjecaj imati oblik hrane ( peleta, brašno), energetski nivo i temperatura u objektu. Ovi podaci ne bi trebali, stoga biti promatrani kao specifikacije ili standardi, nego kao neki okviri u koje se po mišljenju stručnjaka za peradarstvo iz Argusa d.o.o., trebate uklopiti.

SADRŽAJ

1. Dizajn objekta

2. Oprema

2.1. Sistem napajanja2.2. Sistem hranjenja2.3. Sistem grijanja2.4. Sistem ventilacije

3. Ambijentalni uvjeti u objektu

3.1. Osvjetljenje3.2. Ventilacija3.3. Klima3.4. Stelja

4. Tov brojlera

4.1. Gustoća naseljenosti4.2. Priprema za useljenje pilića4.3. Useljenje pilića4.4. Osnovna pravila tova4.5. Hvatanje brojlera4.6. Postupak sa lešinama

5. Tehnologija napajanja pilića

6. Hranidba pilića

6.1. Sastav hrane

7. Zdravstveno stanje pilića

7.1. Vakcinacija7.2. Liječenje

8. Biosigurnost i sanitarne mjere na farmi

8.1.Kontrola zdravlja8.2. Čišćenje objekta

9. Prikupljanje podataka

9.1. Pravljenje bilješki9.2.Planiranje i priprema

10. Kratki sažetak

11. Naše prednosti

12. Dodaci

1. DIZAJN OBJEKTA

Postoji veliki broj faktora koje treba uzeti u obzir kada se bira najpodesniji tip brojlerskog objekta i odgovarajuće opreme. Objekat u koji useljavamo piliće treba biti efikasan sa stanovišta troškova, dati i osiguravati okruženje koje je moguće kontrolirati.

Pri izgradnji i planiranju konstrukcije brojlerske farme, čovjek treba prije svega izabrati plac na dobro isušenom zemljištu sa mnogo prirodnog kretanja zraka. Objekat treba biti izgrađen u pravcu istok-zapad kako bi se smanjila količina direktne sunčeve svjetlosti na bočnim stranama tijekom najtoplijeg perioda dana.Kontrolirani mikroklimatski uvjeti u objektu koriste se u temperaturno različitim regijama iz klimatskih i ekonomskih razloga. U tropskim krajevima će mnogo jednostavniji i jeftiniji objekti osigurati odgovarajuće mikroklimatske uvjete.Mikroklimatsko kontrolirani objekti trebaju biti dobro locirani i podalje od ostale peradi. Mora se, iz razloga izbjegavanja zaraza, onemogućiti pristup stranim životinjama, kamionima i ljudima.

Objekat treba osiguravati slijedeće:

- krovni materijal koji treba imati izolaciju i reflektirajuću površinu kako bi se smanjio priliv solarne topline, - izolaciju koju treba činiti minimalno 10 cm staklene vune ili nekog drugog materijala sa jednakim izolacijskim karakteristikama,- sistem za grijanje koji treba imati dovoljan kapacitet, u skladu sa klimatskim uvjetima,- sistem ventilacije treba biti dizajniran tako da osigurava dovoljno kisika, te da održava optimalne temperaturne uvjete za piliće,- sistem osvjetljenja koji će dati jednoliku distribuciju svjetla po cijelom

području poda,- jedan nivo poda, koji će omogućiti ravnomjernu raspoređenost sistema za hranjenje i napajanje- kontrola štetočina ( glodavaca i insekata ) treba biti sastavni dio dizajna objekta.

2. OPREMA

2.1.Sistem napajanja

Osiguravanje čiste, hladne vode sa odgovarajućim protokom je od osnovnog značaja za dobru proizvodnju. Bez adekvatnog dnevnog uzimanja vode, potrošnja hrane će opasti i rezultati tova pilića će biti lošiji. Oba sistema napajanja, otvoreni i zatvoreni se široko primjenjuju.

Zatvoreni sistem ( Nipple sistemi)

Postoje dva tipa nipple pojilica koji su u upotrebi, pojilice visokog protoka i pojilice niskog protoka. Nipple pojilice visokog protoka rade na preporučenoj stopi protoka od 80-90 mililitara u minuti. One osiguravaju kapljicu vode na kraju same nipple i imaju ispod tacnu koja će prikupiti svaku kap koja eventualno iscuri iz nipple. Nipple pojilice niskog tlaka rade sa stopom protoka od 50-60 ml/min. One obično nemaju tacnu ispod i tlak u njima je prilagođen tako da održava vodeni tok u skladu sa potrebama brojlera za vodu.

Nipple pojilice moraju biti postavljene tako da odgovaraju visini pilića i vodenom tlaku. Preporuka je da se pilići uvijek moraju neznatno izdignuti, a ne sagnuti kako bi dosegli nipplu.Dok piju noge im moraju biti cijelo vrijeme u potpunosti na podu.Preporuka je da se ne drži više od 10 pilića po nippli, kod sistema niskog protoka i ne više od 12 pilića po nippli, kod sistema visokog protoka. Pilići se sa bilo kojeg mjesta u objektu ne smiju kretati više od 3m kako bi pronašli vodu. Nipple bi trebale biti postavljene na maksimalnoj međuudaljenosti od 35 cm (u nizu).

Za optimalne rezultate u tovu preporučljivo je korištenje zatvorenih sistema napajanja.

U slučaju kada jednodnevne piliće primamo na jednu trećinu objekta u tom djelu objekta nipple trebaju biti puno gušće postavljene.

Otvoreni sistem ( zvonaste i kupolaste pojilice)

Zvonaste i kupolaste pojilice trebaju biti okačene tako da visina ruba pojilice bude jednaka visini leđa pileta kada ono stoji normalno. Visinu treba prilagođavati u skladu sa rastom pilića kako bi se spriječila kontaminacija. Zvonaste pojilice trebaju osiguravati najmanje 0,6 cm po piletu pojidbenog prostora. Nivo vode treba biti 0,5 cm ispod ruba pojilice kada su pilići stari jedan dan, da bi se postepeno povećao na dubinu od 1,25 cm od ruba nakon sedam dana starosti, što je otprilike jednako dužini nokta na palcu.Otvoreni sistem ima prednost sa stanovišta troškova, dok su s druge strane veći problemi u kontroli kvalitete stelje i higijenu vode. Veoma je teško održavati čistoću vode sa otvorenim sistemima, jer će pilići kontaminirati čak i vodu u rezervoarima što opet zahtijeva svakodnevno čišćenje. Ovo ne samo da zahtijeva intenzivno angažiranje radne snage već dovodi i do nepotrebne potrošnje vode.

Stanje stelje je odličan način za ocjenjivanje efektivnosti sistema napajanje. Vlažna stelja ispod izvora vode ukazuje da su pojilice postavljene suviše nisko ili da je suviše visok tlak vode. Ukoliko je podloga ispod pojilice izrazito suha, to ukazuje da je tlak vode suviše nizak.

Vodomjeri

Nadgledanje potrošnje vode kroz uporabu vodomjera, može biti odlična mjera potrošnje hrane, budući da ova dva faktora utječu jedan na drugi u veoma velikoj mjeri. Svaka značajnija promjena u potrošnji vode mora se istražiti, jer ovo može biti pokazatelj curenja vode, zdravstvenih problema ili problema vezanih za hranu. Pad u potrošnji vode je najčešći prvi pokazatelj potencijalnih problema u jatu.

Potrošnja vode treba približno biti jednaka od 1,6 do 2,0 puta potrošnji hrane sa stanovišta mase, ali ovo će varirati ovisno o : temperaturi okoliša, kvaliteti hrane i zdravstvenog stanja životinja.

Rezervoari za skladištenje vode

Na farmi treba osigurati adekvatno skladište vode za slučaj da glavni dovod vode bude ugrožen. Neophodno je osigurati zalihe vode, dovoljne za 24 sata.Idealna temperatura vode, kako bi se održala željena potrošnja vode, je između 10-14ºC.

Temperatura vode Potrošnja vodeManje od 5ºC Suviše hladna voda, pilići troše

manje vode 10-14ºC IdealnoViše od 30ºC Suviše topla voda, pilići troše manje

vode44ºC Pilići odbijaju piti vodu

2.2.Sistem hranjenja

Bez obzira koji se tip sistema hranjenja koristi, hranidbeni prostor je od suštinskog značaja. Ukoliko je hranidbeni prostor nedovoljan, stopa prirasta biti će smanjena, a ujednačenost značajno ugrožena. Distribucija hrane i blizina sistema hranjenja su ključ za postizanje ciljne stope konverzije hrane. Svi sistemi za hranjenje trebaju biti kalibrirani tako da osiguravaju dovoljnu zapreminu hrane uz minimalne količine rasute hrane.

Viseće hranilice

- Preporuča se 60-70 pilića na jednu hranilicu poprečnog presjeka 33 cm

- Kod useljenja, hranilice treba napuniti tako da se gotovo presipaju

hranom- Pilićima treba omogućiti neograničeno kretanje duž cijelog objekta- Pilićima treba omogućiti da dnevno očiste ( pojedu) kompletan

sadržajhranilice kako bi se spriječilo stvaranje grudica hrane ili gomilanje otpada. Nikada ne smijemo dozvoliti da hranilice budu potpuno prazne.

Viseći sistemi hranjenja se široko preporučuju budući da oni omogućavaju neograničeno kretanje pilića duž cijelog objekta, smanjuju mogućnost prosipanja hrane i poboljšavaju konverziju hrane.

Širina objekta Broj uzdužnih linija hranjenjaDo 12,8m 2 linijeOd 13,1 m do 15,2 m 3 linijeOd 15,5 m do 19,8 m 4 linije

Ako pilići kljucaju hranilice kako bi dosegli hranu onda su hranilice postavljene previsoko, a ako pilići rasipaju hranu onda su hranilice postavljene prenisko.

Automatski lančani sistem hranjenja

- Treba imati minimalno 2,5 cm hranidbenog prostora po piletu- Stvara manje otpadaka, što potiče piliće da isprazne valove- Rub valova mora biti na istom nivou sa leđima pilića

Automatski cijevni sistem s okruglim hranidbenim žlijebom tipa « čortajm »

Sastoji se od nekoliko samostalnih uzdužnih linija razvrstanih po objektu.

Na početku svake linije ima usipni koš sa ili bez protočne vage. Na nisko obješenu transportnu cijev pričvršćene su okrugle hranilice, izvedene tako da se u svakoj može regulirati količina hrane.Hrana u cijevnom transporteru potiskuje se spiralno ili pužem. Istodobno se pune sve hranilice točno određenom količinom hrane pa to daje prednost

ovom sustavu za hranjenje pilića. Cijeli se sustav prilikom hvatanja brojlera i remonta podiže pod strop. Povećanje hranidbenog prostora moguće je većim brojem hranilica po jednoj liniji ili postavljanjem nove linije.

Silosi za skladištenje hrane

Silosi za skladištenje hrane trebaju imati kapacitet koji je jednak petodnevnim, maksimalnim potrebama pilića za hranom. Da bi se smanjio rizik stvaranja pljesni i razvoj bakterija, od suštinskog je značenja da su ovi silosi vodootporni. Velike silose za hranu treba čistiti, dezinficirati i fumigirati između svakog useljenja.

2.3.Sistem grijanja

Osciliranje temperature u objektu i još važnije -osciliranje temperature poda mogu dovesti do stresa mladih pilića.Na raspolaganju su različiti sistemi grijanja.

Grijanje toplim zrakom- zračni grijači se često koriste za zagrijavanje cijelog objekta ili samog prostora ispod « kvočke ». Mogu se koristiti za uzgoj na cijeloj površini objekta ili za uzgoj u jednom djelu objekta.

Radijalno zagrijavanje- bilo tradicionalne grijalice ili radijalni sistemi grijanja- kaloriferi se koriste za zagrijavanje podloge u objektu. Ovi sistemi omogućuju pilićima da pronađu svoju zonu komfora. Voda i hrana trebaju biti u blizini.

Upotreba radijalnih i zračnih grijalica se preporučuje. Radijalne grijalice se koriste kao primarni izvor topline tijekom prva dva tjedna tova, dok zračne grijalice masteri osiguravaju dodatno zagrijavanje pri hladnom vremenu. Kako jato stari tako i pilići razvijaju sposobnost reguliranja svoje tjelesne temperature.

2.4.Sistemi ventilacije

Ventilacija zahtijeva konstantnu pažnju. Ventilacija utječe na kvalitetu zraka, temperaturu i relativnu vlagu. Sa lošom ventilacijom, konverzija hrane, prirast tjelesne mase i zdravstveno stanje pilića će biti slabiji, a gubici će se povećati.Ujednačeno strujanje zraka kroz objekat od velikog je značenja za zdravlje i prirast peradi.Kako životinje postaju teže, potreba za kisikom raste kao i zahtjevi za izbacivanje ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida iz objekta.Kako se povećava potrošnja vode- raste i nivo vlage u stelji uz mogućnost povećanja količine amonijaka u objektu.Vaš sistem za ventilaciju mora biti u stanju odgovoriti na ove zahtjeve i osigurati dobru izmjenu zraka na visini pilića i to bez propuha.Izmjena zraka mjeri se u odnosu na ukupnu živu težinu peradi u objektu ili na ukupni utrošak hrane, dakle, koristeći povezanost metabolizma i respiracije (disanje-izmjena plinova u organizmu ) s uzimanjem hrane.

Maksimalna i minimalna ventilacija prikazani su na slijedeći način:

Maksimalna ventilacija ( ljeto)

6 m³/po satu/kg žive težine ili20 m³/sek/ po toni hrane/na dan

Minimalna ventilacija ( jesen, zima, proljeće )

1,5 m³/po satu/kg žive težine ili2 m³/sek/ po toni hrane/na dan

Na ovoj minimalnoj razini- vlažna prašina i nivo amonijaka mogu rasti i postati problem.

Prikaz utjecaja različitih koncentracija ( u ppm-u ) amonijaka unutar objekta za tov:

Koncentracijappm

Djelovanje

Cilj manje od 10 ppm

Ljudi osjećaju više od 5 ppmOštećenje dišnog trakta 20 ppm ( 3 min )Konverzija hrane opada 25-51 ppmOštećenje očiju, kržljavost, dehidracija

46-102 ppm ( 12 sati )

Utjecaj amonijaka na potrošnju hrane i tjelesnu težinu u četvrtom tjednu starosti

Koncentracija amonijak u (ppm)

Potrošnja hrane ,kg Tjelesna težina, kg

2 2,19 1,36 25 2,14 1,34 50 1,86 1,10 75 1,84 1,12

Gravitacijska ( prirodna ) ventilacija

Prirodno provjetravanje temelji se na pokretanju zraka zbog temperaturnih razlika. Topli, specifično lakši zrak struji prema gore, a njegovo mjesto popunjava hladnija, specifično teža zračna masa . Za pravilnu funkcionalnost temperaturna razlika mora biti najmanje 5-6ºC. Preduvjet za funkcionalnost takvog principa provjetravanja jesu uski i dugački objekti.

Mehanička ventilacija

Mehaničko provjetravanje značajnije je u modernom, intenzivnom -industrijskom peradarstvu. Primjenom ovog sustava moraju se zadovoljiti tehnološki zahtjevi kao što su:

- dovoljna količina svježeg zraka- optimalna dopuštena brzina strujanja zraka u zoni boravka peradi- doziranje ritma i intenziteta svjetla- automatska sinkronizacija grijanja i provjetravanja.

Pri planiranju nužan je pravilan proračun funkcionalnog kapaciteta provjetravanja, s dovoljnim brojem višebrzinskih bešumnih ventilatora. Svaka pogreška u premalom kapacitetu dovodnih otvora ili lošem rasporedu,

odnosno smještaju – kako ventilatora, tako i dovodnih otvora – može umjesto difuznoga kretanja zraka izazvati « mrtve zone » i probleme u strujanju zračnih masa.Na osnovu smještaja i rasporeda dovodnih otvora i ventilatora razlikujemo:

- vertikalno provjetravanje – « stropna ventilacija » ( dovodni otvori smješteni su u bočne zidove, a ventilatori centralno duž sljemena krova)

- horizontalno provjetravanje – « bočna ventilacija » ( dovodni otvori smješteni s jedne strane, a ventilatori s druge strane podužnih zidova).

Tunelska ventilacija

Tunelski sistem ventilacije se koristi da bi se smanjio utjecaj sezonskih fluktuacija temperature, a posebno su efikasni tijekom toplog vremena.

Kod tunel-sistema ventilacije, svi ventilatori koji izvlače zrak se nalaze na jednom kraju objekta, a svi ulazi zraka na kraju suprotnom od njih. Svi ostali otvori unutar objekta moraju biti zatvoreni. Zrak se uvlači tako da duž objekta struji brzinom od 2 do 2,4 m/s i struji duž objekta uklanjajući toplinu, vlagu i prašinu. Strujanje zraka kod peradi stvara osjećaj rashlađivanja, koji može smanjiti efektivnu temperaturu za 5-7ºC.Brzina zraka veća od 2,5m/sek se ne preporučuje.

Tunelska ventilacija koristi se najčešće samo ljeti ( za maksimalnu ventilaciju) i to u kombinaciji sa stropnom ventilacijom koja se koristi tijekom ostala tri godišnja doba (minimalna ventilacija).

Različiti izračuni potrebni prilikom projektiranja ventilacije:

Zapremina objekta = dužina x širina x prosječna visina objekta

Prosječna visina objekta = (visina bočnih zidova + visina od sljemena objekta

do bočnih zidova) / 2

Poprečni presjek objekta = prosječna visina x širina objekta

Ukupna zapremina zraka = poprečni presjek objekta x željena brzina strujanja zraka

Broj ventilatora = ukupna zapremina zraka kapacitet ventilatora pri radnom pritisku ( CPMs)

Izmjena zraka u objektu = zapremina zraka u objektu kapacitet ventilatora

Brzina strujanja zraka = kapacitet ventilatora poprečni presjek objekta

Izračunavanje broja ventilatora potrebnih za tunelsku ventilaciju

Primjer br.1:

-Zapremina objekta 20 m x 12 m x 3 m = 4320 m³

-Poprečni presjek objekta 12 m x 3m = 36 m²

-Potrebna ventilacija ( ukupna zapremina zraka potrebna da bi se ostvarilo podužno strujanje zraka u objektu od 2m/s ) 36 m² x 2,0 m/s = 72 m³/s

-Potrebni ventilatori za 72 m³/s : 9 m³/s ( kapacitet jednog ventilatora ) = 8 ventilatora

Izračunavanje broja ventilatora za bočnu ventilaciju

- Zapremina objekta 120 m x 12 m x 3 m = 4320 m³

- Potrebna ventilacija 4320 m³ : 300 s = 14,4 m³/s

- Potrebni ventilatori 14,4 m³/s : 5,75 m³/s (kapacitet jednog ventilatora) = 3 ventilatora

Osnovni princip ventilacije treba biti korištenje punog kapaciteta ventilatora tijekom kraćeg perioda ( nekoliko minuta ). Tako dolazi do potpune izmjene zraka unutar objekta. Ako ventilatore reguliramo reostatom i podesimo ih na manji intenzitet izvlačenja tijekom duljeg vremena, tada će se iz objekta ukloniti samo manji dio zraka neposredno uz ventilatore. Tako dobivamo dvije ili više zona različitih u kvaliteti i temperaturi zraka unutar objekta.

3. AMBIJETALNI UVJETI U OBJEKTU

Za optimalne rezultate tova brojlera od suštinskog je značenja da ambijentalni uvjeti u objektu odgovaraju potrebama pilića. Pilićima treba osigurati odgovarajuće useljenje, ventilaciju i menadžment kako bi se postigla maksimalna profitabilnost u tovu.

3.1.Osvjetljenje

Brojleri se tove pod uvjetima stalnog osvjetljenja, sa samo kratkim periodom ( 0,5-1 sat ) bez svjetla u 24 sata kako bi smo navikli životinje na mogući nestanak električne struje. Potreban je jednak intenzitet svjetla na cjeloj površini poda. Izvori svjetla trebaju biti postavljeni dovoljno visoko da budu izvan uobičajenih putova koje osoblje koristi pri normalnom svakodnevnom čišćenju i obilasku objekta. Intenzitet svjetlosti treba se regulirati prekidačem ili reostatom.Željeni intenzitet svijetla postiže se upotrebom mliječnih žarulja, jakih 60-100 W. Obješene na visini 210 do 220 cm od poda. Rasvjetna tijela sa sjenilima valja ravnomjerno rasporediti po nastambi na međusobnoj udaljenosti 2,5 do 3 m.

Intenzitet osvjetljenja tijekom prva 3-4 dana treba biti dovoljan da stimulira aktivnost, kako bi se pilići navikli na mjesta za hranjenje i napajanje.

Krug od 3,7 m u promjeru, kojega daje žarulja od 100W, adekvatan je prostor za 1500 jednodnevnih pilića.

Intenzitet svjetla treba postepeno smanjivati od 14-og do 28-og dana. Svjetlo prejakog intenziteta može prekomjerno stimulirati životinje što će dovesti do kanibalizma- kljucanja.

Redukcija intenziteta svjetla vrši se obično putem prekidača (za uspostavljanje odnosa između broja žarulja i intenziteta svjetla).

U peradnjacima zadovoljavajuća jakost svijetla je 10-15 luxa ( jakost rasvjete od 1 lm/m² ).

Jednostavna formula za izračunavanje broja žarulja potrebnih za objekte sa dubokom steljom slijedi:

Područje poda (m²) x maks. zahtjev za lux.Broj žarulja = ______________________________________

Voltaža žarulje x K faktor

K faktor ovisi o voltaži žarulje:

Žarulja Wati K faktor 15 2,8 25 4,2 40 4,2 60 5,0 100 6,0

Klasična rasvjeta žaruljama sve se više zamjenjuje fluorescentnim cijevima. Prednost fluorescentne rasvjete jest u trajanju cijevi ( 4-5 puta dulje ) i uštedi električne energije ( čak 70 %). Naime obična žarulja 40W daje oko 490 lumena ( lm-jedinica svjetlosnog vala što ga daje 1 cd svijeća) , a fluorescentna cijev iste jačine čak 5000 lumena. Jednolična rasvjeta važnija je od boje . Crvena boja djeluje umirujuće. Ublažava kontrast crvene boje krvi na bijeloj podlozi perja i tako djeluje povoljno u sprječavanju kanibalizma. Perad je manje osjetljiva ( slijepa ) na plavu boju, koja se koristi pri različitim zahvatima, npr. cijepljenju , hvatanju i dr.

3.2.Ventilacija

Sistem ventilacije mora:

- osiguravati odgovarajuću količinu svježeg zraka u bilo koje vrijeme i to tako da izmjena zraka odgovara potrebama pilića za kisikom- regulirati temperaturu- izvlačiti povećanu vlagu- uklanjati neugodne mirise i otpadne plinove

Relativna vlažnost

Relativna vlaga (RH) je mjera koja pokazuje koja količina vlage ili vodene pare je prisutna u zraku u usporedbi sa količinom vlage koju zrak može sadržati. Samim tim kada se temperatura zraka poveća, relativna vlaga se smanji.Kada se relativna vlaga poveća smanjuje se sposobnost pilića da isparavanjem gube toplinu. Visoka relativna vlaga u kombinaciji sa visokom ambijentalnom temperaturom ( npr. 32ºC i 90% RH) je posebno problematična.

Ambijentalna temperatura

Da bi se postigli maksimalni rezultati tova, temperatura se mora konstantno održavati u okviru tzv. termoneutralne ili zone komfora pilića, pri čemu treba održavati jednoličnost temperature duž cijelog objekta. Ukoliko se optimalne temperature objekta ne postignu, pilići će trošiti dodatnu energiju na proizvodnju svoje tjelesne topline, a samim time će se povećati konverzija.

Temperaturna zona se mijenja kako pilići rastu, a na nju utječu:

- tjelesna težina- ventilacija- dnevno hranjenje- relativna vlaga- ambijentalna temperatura

3.3.Klima

Pilićima se mora osigurati adekvatno useljenje, higijena , tehnologija, voda, hrana i hranjive tvari kako bi ostvarili svoj potencijal.

Tropske klime

Ukoliko se temperatura podigne iznad termoneutralne zone to ima negativni utjecaj na potrošnju hrane. Termoneutralna zona predstavlja efektivnu temperaturu pri kojoj pilići ne troše dodatnu energiju bilo za svoje zagrijavanje ili hlađenje. Konzumacija hrane će se smanjiti za gotovo 1% za svaki 1ºC povećanja temperature iznad termoneutralne temperature ( zone).

U uvjetima kada tunelsku ventilaciju nije moguće primijeniti u brojlerskoj farmi, pri visokim temperaturama moramo osigurati slijedeće:

- smanjiti gustoću naseljenosti- u objektima sa bočnom ventilacijom moramo usmjeriti zrak na dolje,

uz veliku brzinu kretanja iznad pilića, kako bi se postigao maksimalniefekt hlađenja

- isprazniti sistem napajanja dva puta dnevno, kako bi se snizila temperatura vode

- ukloniti hranu od pilića podizanjem sistema za hranjenje šest sati prije najtoplijeg perioda

- postaviti dodatne ventilatore za miješanje zraka unutar objekta- smanjiti neusklađenost između rada ventilatora- dodati C vitamin ( 0,2 g / po kljunu na dan ) u vodu za piliće.

Hladni klimatski uvjeti

U hladnim klimatskim uvjetima, čuvanje temperature i uklanjanje štetnih plinova i vlage primarni su zadaci.

Minimalna ventilacija je najmanja količina zraka neophodna za adekvatno izbacivanje vlage, štetnih plinova i održavanje potrebnog nivoa kisika. Upotrebljava se u hladnim klimama u toku prva dva tjedna tova.Jako je važno da se nikada ne ugrozi izmjena zraka na račun štednje topline. Ukoliko se smanji izmjena zraka, trpi kvaliteta zraka, a smanjit će se i količina kisika, što će se negativno odraziti na zdravlje pilića i rezultate tova.

Nećete uštedjeti, ako zbog štednje energije za zagrijavanje tijekom zime, vaši pilići ne dobiju adekvatnu ventilaciju.

3.4.Stelja

Kvalitetna stelja je veoma važna za zdravlje pilića, rezultate tova i kvalitetu finalnog proizvoda – pilećeg mesa. Stelja treba biti jednolično raširena po podu debljine oko 10cm.

Od stelje očekujemo:

- da upija vlagu- da upija izlučevine kako bi bio minimalni kontakt pilića sa izmetom- da osigura izolaciju od hladnih podnih temperatura- da je jeftina i kvalitetna ( ne sadrži štetne tvari)- da se može upotrijebiti poslije proizvodnje kao kompost ili gnojivo.

Kao stelja može se koristiti:

- strugotina bora ( krupna piljevina) odlična sposobnost upijanja

- strugotina od tvrdog drveta-može sadržati tanin ( opasnost od toksičnosti) i iverje koje može oštetiti voljku pileta

- sitna prašinasta piljevina-često ima mnogo vlage, pogodna za razvojpljesni i pilići je mogu jesti, što može izazvati aspergilozu i probavne poremetnje

- sjeckanu slama- slaba sposobnost upijanja

- komadići sjeckanog papira- teško je rukovati s njim kada je vlažan.

Stelja ne smije biti ni prašnjava niti vlažna. Pojilice u dobrom stanju i odgovarajuća ventilacija, zajedno sa bio-masom peradi u objektu- osnova su za dobro stanje i održavanje stelje. Posebnu pažnju obratite na područja oko pojilica, izbacite vlažnu stelju i poravnajte ostatak. Pazite na nejednaku raspoređenost peradi u objektu što može biti uzrok oštećenja stelje. Piliće raširite po cijelom objektu.

Uzroci nejednake raspoređenosti pilića mogu biti:

- nejednaka ventilacija, stvaranje hladnih područja s propuhom- nejednako svjetlo, pregorjele ili prljave žarulje,- vlažna stelja ili pojilice koje cure,- prazne hranilice ili suhe pojilice što izaziva smetnje u opskrbi vodom

i hranom.Praktični način za određivanje sadržaja vlage u stelji je da uzmete punu ruku podloge i stisnete. Stelja se treba neznatno lijepiti za ruku, te se raspasti kad je ispustite na pod.

Stelja se mora poslije svakog turnusa izmijeniti kako bi objekat mogao biti dobro očišćen i dezinficiran prije useljenja novog jata.

4.TOV BROJLERA

Najvažniji je dan u životu brojlerskih pilića- prvi dan. Štete uvjetovane stresom u tom periodu nikada se ne mogu popraviti kasnije u tovu. Apsolutno je neophodno osigurati da se sve što je moguće pripremi prije dolaska pilića.

4.1.Gustoća jata

Prostor koji stoji na raspolaganju svakoj životinji, imajući u vidu unutarnje mjere objekta, ovisit će o planiranoj težini, kao i tipu objekta, opremi za hranjenje i napajanje, raspoloživoj ventilaciji i specifičnim klimatskim uvjetima. Ukoliko proizvođači žele postići maksimalnu proizvodnju utvrđuje se maksimalna količina bio- mase ( utovljenih brojlera ) na kvadratni metar od 28-32 kg. Međutim, treba imati u vidu da ovaj nivo nije preporučljiv samo kada se želi postići maksimalni rezultat, nego je općenito preporučljiv i ima svoju praktičnu vrijednost kao

maksimum koji se sigurno može postići pod uvjetom dobre tehnologije u modernim, mikroklimatski kontroliranim uvjetima.

Tamo gdje se koriste otvoreni objekti, gustoća jata će biti mnogo manja. Gustoća ovisi o lokalnim uvjetima, temperaturi, vlažnosti i o mogućnosti strujanja zraka. Kao opće pravilo može se reći da broj pilića ne smije biti veći od 14/m².

Mnogi proizvođači opreme savjetovat će Vam veću gustoću, kako bi opravdali investiciju u novu opremu. Uvođenjem nove i moderne opreme kapacitet vašeg objekta će se povećati, ali budite oprezni pri odluci o znatnom povećanju gustoće.

Nepravilna gustoća naseljenosti može dovesti do problema sa nogama, oštećenjima, modricama, raslojavanjem, bolestima i mortalitetom.

4.2.Priprema za useljenje pilića

Jednodnevni pilići useljavaju se u dobro pripremljen, očišćen, dezinficiran, odmoren i zagrijan objekat (vidi: Priprema objekta).Pilići se primaju na slobodan podni prostor ili krugove ispod grijaćih tijela, na stelju prekrivenu papirom ( papir sprječava kontaminaciju pilića u prvim danima života kada su oni vrlo osjetljivi ).Nakon što potvrdite da broj pilića koji će biti useljen odgovara kapacitetu opreme i objekta instalirajte neophodnu opremu za tov i provjerite da li je sva oprema u funkciji. Provjerite da li su sistemi za napajanje, hranjenje, grijanje i ventilaciju pravilno postavljeni.Materijal koji se koristi za stelju treba biti jednolično raspoređen i u određenoj debljini ( minimalno 10cm) po cijelom objektu.

Zatvorite objekat i dio u kojemu će biti smješteni pilići kako u njemu ne bi bilo propuha.

Uključiti grijače najkasnije 24 sata prije dolaska pilića, kako bi se postigla dobra zagrijanost i stalna temperatura na prostoru za piliće od 33ºC u visini 20 cm od poda.

Stavite onoliko automatskih pojilica u taj dio objekta koliko je to moguće, a pripremite ga i dodatnim mjestima za napajanje ( ručne pojilice,

zdjele, tave ili posude), tako da bude najmanje 14 mjesta za napajanje na 1 000 pilića. Napunite pojilice 2 sata prije dolaska pilića kako bi voda u njima bila sobne temperature. Prva voda koju pilići popiju treba sadržavati 2% otopinu šećera ( 2 kg na 98 litara vode za 100 litara ).

Četiri sata nakon useljenja pilića stavite svježe i bez prašine mrvice startera na mjesta za hranjenje preko cijelog područja za piliće ( u poklopce od kutija za piliće, tave, tepsije ili donje dijelove hranilica). Kada je preko stelje rasprostrt papir, mrvice možete posuti po njemu kao dodatak mjestima za hranu.

Objesite « maksimum-minimum» termometre na visinu pilića ( 20 cm od poda) kako bi ste mogli kontrolirati temperaturu prostora za piliće i temperaturu objekta.

Bitno je kontrolirati temperaturu u nivou pilića, a ona treba biti 32-33ºC u prvom tjednu života.

U prostoru gdje borave pilići osigurajte dovoljan intenzitet svjetla ( vidi poglavlje: Osvjetljenje).

4.3.Useljenje pilića

Utvrdite očekivano vrijeme dolaska valioničkog kamiona i budite spremni istovariti piliće najbrže što je moguće.

Smjestite točan broj pilića u ograđeni dio objekta ( 60 jednodnevnih pilića na m²). Ne slažite poklopljene kutije sa pilićima u objekat. To može dovesti do naglog povećanja temperature u kutijama i ugušenja. Izvadite piliće i iznesite kutije iz objekta s najmanjim mogućim zadržavanjem. Izvažite 5 % kutija sa pilićima kako bi ste utvrdili težinu jednodnevnih pilića. Piliće iz jednog roditeljskog jata smjestiti u jedan objekat kako bi se smanjila razlika u početnoj veličini pilića i u njihovom općem stanju. Tamo gdje se ovo ne može izvesti stavite u isti objekat piliće iz jata iste starosti. Ostavite ih da se «smjeste» na sat ili dva. Smanjite intenzitet svjetla u objektu u toku useljenja pilića kako bi ste smirili piliće i smanjili stres, a nakon useljenja svih pilića intenzitet svjetla treba vratiti na puni intenzitet.

Nakon smještanja pilića buka koju stvaraju i intenzitet buke kao i raspored pilića u prostoru pokazivat će njihovo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo.

Pilići bi trebali biti jednolično raspoređeni po prostoru objekta grijanog toplim zrakom, odnosno – jednolično raspoređenim po grijanom području ispod obješenih grijalica. Buka koju stvaraju trebala bi biti na nivou stalnog žamorenja.

Raspored pilića u odnosu na različite temperature

SUVIŠE TOPLO SUVIŠE HLADNO

PROPUH ISPRAVNO

Crteži prikazuju raspored pilića u prostoru gdje su primljeni. Početna temperatura u objektu (20 cm od poda ) treba biti od 30-33º C. Smanjujte tu temperaturu na 18 do 21ºC do 35-42 dana ( vidi prilog ).

Pažljivo promatrajte piliće kako bi se uvjerili da svi piju i kasnije jedu. Podesite i ako je potrebno, pomjerite mjesta za hranjenje i napajanje kako bi ih pilići sve koristili. Kontrolirajte grijanje kako bi ste postigli najbolje uvjete.

Odstranite sve mrtve, uginule u transportu i sve piliće na kojima primijetite neke deformacije.

Često posjećujte prostor s pilićima tijekom prvih 24 sata, posebno noću. Promatrajte ponašanje pilića. Oni će vam pokazati kada im nije ugodno.

Zadovoljni pilići su tihi i ne žale se.

Provjerite i nadopunite sve dopunske pojilice prije nego što se isprazne.

Genetike brojlera kojima raspolaže naša tvrtka su vrhunske kvalitete, uz to možemo vam ponuditi i jednodnevne brojlerske piliće odvojene po spolovima( 50% muških i 50% ženskih). Ova pogodnost vam može omogućiti maksimalnu ujednačenost pojedine populacije brojlera, te mogućnost « produljene prodaje» utovljenih brojlera iste težine ( muški pilići dostižu željenu težinu 4-7 dana prije ženskih ).

4.4.Osnovna pravila tova

Što tovljač treba kontrolirati pri svakom posjetu objektu:

- promatranje, temperatura, ventilacija- voda, hrana, grijanje- podešavanje opreme, sakupljanje lešina- bilješke, upisivanje u tabele

Budite spremni proširiti prostor za piliće i pomičite opremu svakih 4-5dana. Zapamtite da pilići udvostručuju težinu svaka 4 dana tijekom prva 2 tjedna. Kad je papir rasprostrt preko prostora za prijem pilića potrebno ga je maknuti u starosti od 4-5 dana.

Pilićima treba omogućiti pristup cijeloj površini objekta između 10-14 dana starosti ovisno od klimatskih uvjeta. Pri tome temperatura duž cijelog objekta mora biti ujednačena.

Temperaturu u prostoru za piliće treba postupno i stalno smanjivati za 2,8ºC tjedno, sve dok temperatura u cjelom objektu ne bude 18-21ºC, s oko 35 dana starosti. Provedite vrijeme, djelomično i noću, promatrajući ponašanje pilića prije i poslije podešavanja ventilacije.

Ako pilići izbjegavaju neka područja i sakupljaju se na hrpu provjerite odstupanja u temperaturi i utvrdite postojanje propuha.Pilići nemaju sposobnost termoregulacije tjelesne temperature prvih 15 dana, zbog toga ovise o uvjetima u farmi koji trebaju osigurati odgovarajuću temperaturu . Ukoliko je u objektu hladno, tjelesna temperatura pilića će se smanjiti, što dovodi do kržljavosti pilića i većoj izloženosti bolestima.

Odličan pokazatelj temperature poda je temperatura nogu pileta.

Stavljanjem nogu pileta na vrat ili obraz možete odrediti da li je pilićima toplo ili hladno. Ukoliko su noge hladne provjerite sistem za grijanje i temperaturu pri podu. Ukoliko su noge ugodno tople pilići će se aktivno kretati duž cijelog objekta.

Pored pravilne temperature potrebno je obratiti pažnju i na ventilaciju. Ventilacija raspoređuje toplinu duž cijelog objekta i održava kvalitetu zraka na uzgojnoj površini. Manji pilići su mnogo osjetljivi nego stariji pilići na lošu kvalitetu zraka. Povećana količina amonijaka može dovesti do smanjenja prirasta tjelesne mase i do 20% kod sedam dana starih pilića.Nivo amonijaka treba biti ispod 10 ppm tijekom cijelog tova.

Bilježite dnevni i ukupni mortalitet. Ukupni mortalitet za prvih 7 dana ne bi trebao prijeći 1,5%, s vjerojatnim vrhom ( tj. špicom) između 4. i 6-og dana. Uvijek obavijestite svog savjetnika ( tehnologa ili veterinara), ako je rani mortalitet veći od uobičajenog. Informirajte valionicu o mortalitetu u prvih 7 dana.

4.5. Hvatanje brojlera

Ovo je faza tova s najvećom mogućnošću gubitka na težini, operacija koja treba biti pažljivo pripremljena na farmi. Loš postupak s pilićima uvjetuje stvaranje modrica i gubitke na težini, što smanjuje dobit. Planirajte hvatanje pilića usklađujući ga sa točnim vremenom dolaska klaoničkog kamiona. Iznesite sve hranilice iz objekta 8-12 sati prije utovara kako bi se smanjila kontaminacija mesa fekalijama tijekom klanja i vađenje iznutrica. Podignite obješene ili uklonite koritaste hranilice iz objekta. Pojilice ostavite

do hvatanja, a tad zatvorite vodu i uklonite ih s puta kojim prolaze hvatači, kako bi oni mogli raditi bez opasnosti u uvjetima slabe rasvjete.

Svjetlo u objektu smanjite na minimum, uklanjanjem žarulja, ako je potrebno. Podijelite objekat u manje sekcije i praznite ih jednu po jednu. Prenošenje peradi smanjite na minimum. Perad hvatajte za noge ( stopala i goljenice) nikada za batak, ne više od dva komada u jednu ruku. Pažljivo ih stavljajte u gajbe.

Ukoliko situacija na tržištu zahtijeva višekratno iseljavanje objekta, piliće treba hvatati od centra objekta prema krajevima. Na taj način će se smanjiti rizik od sakupljanja svih pilića na jednom mjestu. Bitno je da se preostalim pilićima voda , hrana, intenzitet svijetla i ventilacija osiguraju brzo nakon hvatanja. Sat vremena nakon završenog hvatanja provjerite stanje u objektu kako bi ste bili sigurni da su se pilići ravnomjerno rasporedili i da je sve u redu sa njima.

Osigurajte da cijelu operaciju zajedno izvedu hvatači i osoblje sa farme.

4.6. Postupak sa lešinama

Pravovremeno uklanjanje uginulih životinja od velikog je značenja za ostvarivanje efikasnog programa preventive bolesti. Raspalo truplo izvor je bolesti i privlači štetočine.

Sve mrtve i izlučene piliće treba odmah ukloniti iz objekta i odvesti što je prije moguće. Tri su uobičajena načina uklanjanja: odvoženje u kafileriju, sagorijevanje i zakapanje.

Spaljivanje plinom, naftom ili krutim gorivom potpuna je higijenska metoda, ali skupa ako se lešine ne mogu brzo spaliti.

Agroproteinka d.d. najveći je prerađivač klaoničkog otpada i ostalog otpada životinjskog porijekla u Hrvatskoj, te ujedno i jedini objekat tzv. « otvorenog tipa » za reciklažu odnosno utilizaciju otpada životinjskog porijekla u državi. Pogon se nalazi u Sesvetskom Kraljevcu. (www.agroproteinka.hr )

Zakapanje u otvorene jame koje se postepeno pune zemljom kojom se pokriva dnevni mortalitet nije preporučljiva metoda. Ako se tome ne poklanja dovoljna pažnja, jame postaju smetlište i rasadnici bolesti.

Specijalno konstruirane jame sa čvrstim krovom i s čistim ulaznim otvorom- jeftine su i efikasne. Lešine će se raspasti i bez dodavanja kemikalija i jama će ostati suha. Područja sa visokim nivoom podzemnih voda nisu prikladna.

5.TEHNOLOGIJA NAPAJANJA

Neophodno je da voda bude cijelo vrijeme na raspolaganju životinjama. Neadekvatno napajanje, bilo u volumenu ili broju pojilica – uzrokovat će usporeni rast. U prva 24 sata voda je najvažniji nutricient za piliće. Do 2-og tjedna na 80 pilića ide 1 pojilica.

Od 14-og dana treba osigurati najmanje 6 obješenih pojilica ( 38cm u promjeru) na 1000 komada pilića. One trebaju biti ravnomjerno raspoređene u cjelom objektu kako niti jedna životinja ne bi bila dalje od 3 metra od vode. Tako objekat širine 9,1 m treba 3 linije pojilica, a onaj od 15,7m – 5 linija. Ukoliko se koriste linije s rezervoarima ili slavinama, vrlo je bitno osigurati dobar tlak vode.

Neophodno je osigurati zalihe vode, dovoljne za 24 sata. Potrebna je zaštita od prljanja i smrzavanja vode. Gdje god je moguće postavite mjerače utroška vode i bilježite potrošnju vode svaki dan u isto vrijeme. Svako povećanje ili smanjenje potrošnje vode rani je znak stresa ili bolesti.

Dodatna mjesta za napajanje ( tave, zdjele i sl.) postepeno treba ukidati, tako da na kraju prvog tjedna svi pilići piju iz automatskih pojilica.

Provjeravajte visinu pojilica svakodnevno i podešavajte ih tako da rub pojilice bude u nivou s vrhom leđa peradi.Nivo vode u pojilicama postepeno se smanjuje da bi se spriječilo prolijevanje i igranje s vodom.

Odmah provjerite pojilice ( visinu, dubinu vode i ventile) svugdje gdje se pojavljuju lokve na stelji.

Pojilice treba čistiti svakodnevno. To je važno gdje se sistem napajanja koristi za davanje lijekova ili vakcina, jer sve pojilice treba očistiti prije davanja lijeka ili vakcine.

Potrošnja vode ( 21ºC/70ºF)

STAROST/DANI POTROŠNJA 1000 ŽIVOTINJA;

NA DAN ; LITRE 7 40 14 70 21 90 28 110 35 140

42 17049 20056 220

63 240

Potrošnja vode raste približno 6,5% na svaki stupanj iznad 21ºC. U tropskim krajevima dugotrajne visoke temperature udvostručiti će utrošak vode.

6.HRANIDBA

Bez sumnje, najveći pojedinačni trošak u tovu brojlera jest hrana - približno 75% od ukupnih troškova tova. Važno je da se hrana uskladištava, bilježi i distribuira pažljivo.

Skladište za hranu i komponente mora biti nepropusno za vodu. Izbjegavajte još toplu hranu stavljati u hladno spremište. To može izazvati kondenzaciju na stjenkama i pljesnivost. Provjerite da hrana nije zgrudana, slijepljena u veće grude i da nema zaostalih starih grudica hrane koje se hvataju na stjenke spremišta ( silosa).

Hranu u vrećama treba skladištiti na paletama dalje od insekata i glodavaca. Koristiti kružni način skladištenja, kako bi se uvijek mogla koristiti najstarija smjesa. Kod prijema pilića ( nakon 4 sata napajanja) 80 pilića prvih 7 dana treba jesti iz jedne hranilice. Dodatna mjesta za hranjenje u prostoru za piliće ( tanjuri ili poklopci kutija) postepeno trebaju biti uklonjena kako bi se pilići navikavali jesti iz automatskih hranilica ili iz valova- obično krajem prvog tjedna. Osigurajte 2,5 cm prostora za hranjenje

na samostojećoj traci ili tacni po životinji. Stalna distribucija hrane kroz objekat je vrlo bitna.

Provjeravajte visinu hranilica i svakodnevno ih podešavajte da bi ste izbjegli gladovanje i raslojavanje pilića. Rub hranilice treba biti u nivou s vrhom leđa peradi. Podesite sloj hrane u hranilicama nakon drugog tjedna na maksimalno 1,2cm. Automatski sistem za hranjenje trebao bi imati nivoe, pomoću kojih bi se cjeli valov mogao podizati i spuštati . Provjeravajte količinu rasute hrane pomoću kartona kojeg stavljate ispod hranilica. Mjerite količinu rasute hrane tijekom 24 sata. Primjer: 2 grama rasipa dnevno po piletu, do kraja tova će na 6000 pilića biti rasuto 540 kg hrane. Rasipanje će se spriječiti i onemogućiti peletiranjem hrane i višom kvalitetom opreme za hranjenje koja uvijek mora biti pravilno postavljena, ovisno o starosti pilića!

6.1. Sastav hrane

Specifične preporuke trebali bi ste dobiti od svog dobavljača hrane i pilića. Vjerojatno je da on želi znati program tova u smislu starosti za klanje i ciljane žive težine i sl.- prije sastavljanja recepture hrane u skladu s vašim potrebama i genetikom pilića.

Kada promatrate pokazatelje hrane, imajte na umu da je sa točke profitabilnosti trošak hrane u 1 kg mesa mnogo bitni i od konverzije hrane ili žive težine u određenoj starosti.

Slijedeća tablica daje opće hranidbene preporuke za hranidbu brojlera

STARTER FINIŠER I FINIŠER IIKcalME/kg 3060-3110 3080-3160 3160-3200ME MJ/kg 12,8-13,0 12,9-13,4 13,2-13,7PROTEIN % 22-23 20-21 18-19OBLIK HRANE

Brašno ili drobljena peleta

Peletirano Peletirano

Ako zaista želite realizirati visokokvalitetnu genetiku naših jednodnevnih pilića, beskompromisno inzistirajte na kvalitetnoj stočnoj

hrani i ne odstupajte od proteinskih i energetskih zahtjeva koje Vaša smjesa mora sadržavati.

Ako sami miješate hranu činite to tek nakon potrošnje startera ( 1,2-1,5 kg/piletu) koji nabavite od provjerenog proizvođača. Vodite brigu da sve komponente ( naročito kukuruz) budu dobre kvalitete, suhe i skladištene na adekvatan način.

Kad hranu sami miješate koristite gotove pred smjese ( Poljoprerada, Sano, Pliva i slično) koje u sebi sadrže većinu esencijalnih tvari i lijekova. Stoga se držite uputa proizvođača predsmjese – NIKAD NE IMPROVIZIRAJTE.

Ako kupujete gotovu stočnu hranu, dajte prednost modernijim tvornicama stočne hrane- na dobrom glasu- koje hranu mogu peletirati i zauljiti. Tako će te rizik infekcije pilića preko hrane smanjiti i osigurati visoku energetsku vrijednost hrane potrebnu za nivo bjelančevina koje zahtjeva Argus-ova genetika pilića.

Sve brojlerske smjese, osim zadnjih 7 dana, trebaju sadržavati dozvoljene kokcidiostatike odabrane u suradnji sa vašim dobavljačem stočne hrane i vašim veterinarom. Vodite računa o pravilnoj izmjeni kokcidiostatika.

Tabela: Primjer recepture krmnih smjesa za piliće

KRMIVO STARTER(1-21 dana)

FINIŠER I(22-35 dana)

FINIŠER(36-42 dana)

Kukuruz 49,34 50,59 49,53Sojina sačma 32,73 31,73 34,82Riblje brašno 7,59 5 -Svinjska mast 6,00 8,00 10,43Stočna sol 0,19 0,25 0,34Vapnenac 2,05 2,01 2,3Fosfonal 1,39 1,7 1,78Sintetski lizin - 0,01 0,04Sintetski metionin

0,21 0,21 0,26

Premix, vit.Mineralni (Pliva)

0,5 0,5 0,5

Kokcidiostatik sakokcidiostatikom

sakokcidiostatikom

bezkokcidiostatika

Sir. Bjelančevine %

23,10 21,05 19,10

Mast, ulje ,% 9,22 10,89 12,69Sirova vlaknina,%

3,37 3,33 3,81

MetabolitičkaEnergija, MJ/kg

12,97 13,38 13,68

Nemojte sami nikad pržiti sojino zrno:- kod nedovoljno pržene soje nije neutraliziran TRIPSIN, inhibitor ( usporava) rasta. U slučaju da se previše prži, uništit će se prevelika količina hranjivih tvari

Primjer: Poljoprerada d.d. smjesa za piliće u tovu i uzgoju

Komponenta Starter , udio u % Finišer, udio u %Kukuruz 59,00 62,00Sojina sačma 44% proteina

30,00 28,50

Riblje brašno 65%proteina

6,00 4,00

Ulje 2,50 3,00Agropremiks 2,5%- tni 2,50 2,50

Primjer: Sano smjese za tov pilića do 35 dana

Komponenta Udio u %Kukuruz 58,00Sojina sačma 37,00Stočna kreda 1,50Ulje/mast 2,00Brojler Sacox 1,50

Primjer :Sano smjese za završni tov pilića od 35 dana

Kmponenta Udio u %Kukuruz 68,00Sojina sačma 27,00Stočna kreda 1,50Ulje/mast 2,00Poultry Premix 1,50

Detaljnije podatke možete pogledati na web stranicama naših partnera :www.sano.hr i www.poljoprerada.hr

MAKSIMALNE KOLIČINE pojedinih komponenti u smjesi za piliće:

STARTER FINIŠER

- Ječam - 8% 20%- Pšenica - 15% 25%-Ekstrudirana soja - 18% 20%

U smjese možete dodavati prirodnu boju za boju kože npr.»Ireks Aroma» - Glutalis K, koji se dodaje tijekom cijelog tova brojlera u količini od 1 do 2 kg na sto kilograma smjese umjesto iste količine kukuruza.www.ireks-aroma.hr

U slučaju bilo kakvih dilema oko receptura stočne hrane za pojedine naše genetike kontaktirajte nas. Vaš odgovor je u Argusu.

Nikad ne zaboravite: « Najskuplja hrana je hrana loše kvalitete».

7. ZDRAVSTVENO STANJE PILIĆA

Preventiva je najbolji način kontrole bolesti. Preventiva se najbolje ostvaruje provođenjem efikasnog biosigurnosnog programa u kombinaciji sa odgovarajućom vakcinacijom.

7.1. Vakcinacija

Široki spektar vakcina stoji vam na raspolaganju protiv mnogih uobičajenih bolesti peradi. Bilo koji program vakcinacije može se primjenjivati samo nakon pažljivog razmatranja bolesti koje mogu izbiti na farmi. Obavezno se konzultirajte sa vašim veterinarom-peradarom.

Roditeljska jata se cijepe protiv niza bolesti kako bi prenijela roditeljska antitijela na brojlerske piliće. Ova antitijela štite piliće u prvim danima tova , ali ne tijekom cijelog tova. Zbog toga je potrebno cijepiti

piliće u valionici ili u objektu kako bi ih zaštitili od određenih bolesti. Vrijeme vakcinacije ovisi o nivou naslijeđenih antitijela, vrsti bolesti i trenutnoj epizotiološkoj situaciji na terenu.

Slijedite upute tvornice o načinu skladištenja vakcine. Čuvajte oznaku o nabavci sa serijskim brojem, izdvojite podatke o tipu i postupku sa svakom od njih. Bilježite podatke i vremena svakog cijepljenja.

Kod nas je obavezno cijepljenje protiv kuge peradi. Može se cijepiti perad protiv gumboro bolesti. Sa proizvođačem pilića se konzultirajte koji je dan najpogodniji za cijepljenje protiv gumboro bolesti s obzirom na nivo maternalnog- naslijeđenog imuniteta ( od 9-12 dana starosti pilića). Četiri dana prije cijepljenja provesti vitaminizaciju pilića.

Tamo gdje je način aplikacije vakcine putem vode za piće- provjerite da li su pojilice apsolutno čiste i bez ikakvih dezinficijensa koji bi mogli loše djelovati na vakcinu. Dignite pojilice 2 sata ( ne duže ) prije davanja vakcine kako bi sva perad bila žedna, a spustite ih kad u vodu dodate vakcinu. Voda ne smije sadržavati željezo i klor. Jato treba popiti svu vakcinu u toku 1-2 sata nakon njenog uvođenja u sistem za napajanje. Cijepite piliće rano ujutro kako bi ste izbjegli stres, posebno za vrijeme toplog perioda. Pažljivo prošećite « kroz » piliće kako bi potakli ujednačeno konzumiranje vakcine. Izračunajte potrebnu količinu vode koristeći 30% jučerašnje dnevne potrošnje vode. Ukoliko nemate brojilo potrošnje vode koristite slijedeću kalkulaciju:

Broj pilića u tisućama x (dan starosti pilića x 2)

Potrebna količina vode u L = _____________________________________

1000

Na primjer:

Potrebna količina vode u L = 1000 pilića x ( 9dana x2 ) = 18000 = 18 litara

1000 1000

Od nedavno naša tvrtka vam je u mogućnosti ponuditi jednodnevne brojlerske piliće već cijepljene protiv kuge peradi i zaraznog bronhitisa, te preporučiti točan termin cijepljenja protiv gumboro bolesti.

7.2. Liječenje

Davanje lijekova i vitaminsko mineralnih dodataka možemo vršiti:

a) preventivnob) terapijski

A) Preventiva

Brojlerima se preporučuje tijekom prva 4 dana života preventivno dati vitamine ( Muvisel, Becekasel, vit. AD3E ili Nutril-Se) u kombinaciji sa antibiotikom širokog spektra.Jato treba vitaminizirati 4 dana prije vakcinacije i prilikom prelaska na drugu hranu. Kad god pretpostavimo da u jatu može doći do stresa koji se ne može izbjeći, treba također dati vitamine.

B) Terapija

Vitamine i minerale treba dati pri pojavi bilo kakve bolesti. Prevelika kao i nedovoljna količina vitamina može izazvati zdravstvene probleme kod brojlera.Od lijekova treba koristiti najefikasnije antibiotike i antiparazitike uz prethodni dogovor s veterinarima. Antibiotike treba davati najmanje 5 dana u dovoljnim dozama. Vodite računa da nije prošao rok valjanosti, te da je lijek čuvan na , za taj lijek, propisan način. Svaka vrsta lijeka ima drugačiju karencu- vrijeme koje je potrebno kako bi se lijek izlučio iz organizma pilića. Pazite- kako biste na vrijeme ( prije klanja) prekinuli sa davanjem lijeka i kokcidiostatika u hrani ili vodi, tako da ostane dovoljno vremena da se lijekovi mogu izlučiti iz organizma pilića.Lijekovi i antibiotici ne samo da su skupi već mogu izmijeniti kliničke simptome bolesti što dovodi do postavljanja pogrešne dijagnoze. Upotreba odgovarajućeg lijeka i njegova primjena na vrijeme vrlo je važna u borbi protiv bolesti.Prilikom donošenja odluke o bilo kakvom davanju lijekova, konzultirajte veterinara.

8. BIOSIGURNOST I SANITARNE MJERE NA FARMI

Ključni faktori o kojima ovisi uspjeh bio-sigurnosnog programa su:

- ograničiti pristup u objekat posjetiocima - voditelj farme treba započeti svoj dnevni obilazak od objekta u kojem

se nalazi najmlađe jato, da bi završio sa objektom u kojem je najstarije jato

- izbjegavati kontakte sa peradi izvan Vaše farme- ukoliko unosite opremu sa druge farme, prvo je morate dobro oprati i

dezinficirati, a zatim unijeti u farmu- na ulaz u farmu obavezno postavite dezbarijeru za vozila i dozvolite

ulaz na farmu samo vozilima koja su neophodna- farma treba biti ograđena- vrata i kapije moraju biti zaključani cijelo vrijeme- nikakve druge životinje ne smiju se držati na farmi- kućni ljubimci ne smiju imati pristup farmi- na zemljištu oko farme ne smije biti otpadaka ili neupotrbljene

opreme koji bi mogli biti stanište za štetočine- što prije očistite svako prosipanje hrane iz silosa ili cijevi jer prosuta

hrana privlači štetočine- na farmi trebate imati sanitarni čvor i prostoriju za presvlačenje u

zaštitnu odjeću i čizme- na ulazu u farmu postavite posude za dezinfekciju čizama i ruku- na farmi držite brojlere samo jedne starosti i porijeklom od

roditeljskih jata bliske starosne dobi- iseljenje pilića treba završiti prije dolaska novog jata- osoblje koje sakuplja piliće mora imati zaštitnu odjeću, a opremu kao

što su gajbe ili viljuškari treba oprati i dezinficirati prije nego što se unese na farmu

- « odmor očišćenog » i dezinficiranog objekta između dva jata treba biti minimalno 21 dan.

8.1. Kontrola zdravlja

Prevencija bolesti mora biti prvenstvena briga, ako želite postići dobre rezultate tova. Prvenstveni je zahtjev ustanoviti principe održavanja higijene na svim nivoima, s naglaskom na:

- osiguranju mjesta i objekta: izbjegavajte premještanje pilića s jednogmjesta na drugo i iz objekta u objekat,

- spriječite prilaz svima, naročito vozilima, ljudima i drugimživotinjama,

- planirajte tov kako bi razlika u starosti na farmi u objektima bila minimalna

- nikad na istoj farmi- dvorištu nemojte imati piliće različite dobi- utvrdite i usvojite efikasan sistem kontrole insekata i ostalih štetočina.

8.2. Čišćenje objekta

Nakon svakog završenog turnusa objekat treba temeljito pripremiti za novu proizvodnju. Upotrijebite neki od insekticida ukoliko ste u prošlom jatu imali problema sa insektima: muhe, ektoparaziti ( tekuti i pauši ). To je najbolje napraviti odmah nakon iseljenja , prije nego se podloga i sama zgrada ohlade. U slučaju velikih problema sa insektima upotrijebite insekticid ponovo nakon završne dezinfekcije. Provedite i deratizaciju protiv glodavaca. Ispraznite svu hranu iz sistema za hranjenje pilića uključujući i silose. Iz objekta ukloniti opremu. Nakon toga slijedi izgnojavanje iz objekta na zato pripremljeno mjesto. Ako je stelja presuha, dobro ju je navlažiti vodom. U slučaju zdravstvenih problema, vodi se dodaje učinkoviti dezinficijens ( masna soda).

Zbog vezivanja amonijaka, na stelju se na svaki m² površine može posipati 100g superfosfata, čime se poboljšava gnojidbena kvaliteta na njivi.Poslije uklanjanja izmeta i stelje, objekat i opremu treba temeljito mehanički očistiti. Posebnu pozornost obratiti teško dostupnim mjestima kao što su kutovi, spojna mjesta, otvori i ventilacijski kanali. Objekat se pere pod tlakom krećući se od jednog kraja prema drugom, uz predhodno isključenje električne energije. Učinkovitije je pranje toplom vodom uz dodatak detergenta ( domestos i sl.). Na isti se način postupa i sa opremom i s drugim priborom. Pranje toplom vodom s detergentom smanjuje broj mikroorganizama u objektu. Gotovo svi dezinficijensi gube svoju djelatnost( germicidnost) u kontaktu s malim količinama organskih tvari ( nečistoća, izmet, prašina), pa kod nedovoljnog i neadekvatnog pranja, dezinfekcija je

manjkava ili potpuno izostane, unatoč pravilnim ili čak povećanim koncentracijama dezinficijensa.

Usporedno treba provjeriti mreže protiv insekata i ptica na prozorima i otvorima. Sva oštećenja u podu i zidu treba odmah solidno popraviti. Posebno valja paziti na otvore i rupe kroz koje mogu prolaziti glodavci: ako postoje u njih treba postaviti otrov i nakon toga dobro ih zatvoriti uz deratizaciju objekta. Nakon pranja objekat treba što prije osušiti, pri čemu se mogu koristiti ventilatori i sistem za grijanje.

Deratizacija

Suzbijanje štakora i drugih štetnih glodavaca ima veliko higijensko i ekonomsko značenje. Štakori su prenosioci više od 20 različitih bolesti ljudi i životinja.Štakor za godinu dana pojede 18, a prema nekim podacima i 25 kg žitarica, a još više uništi razvlačenjem i onečišćenjem izmetom.Stoga se deratizacija treba provoditi obavezno između svakog turnusa, a po potrebi i za vrijeme tova. Deratizaciju provodimo u objektu i okolici objekta / deratizacija samo u objektu nema nikakvog učinka/.Najčešće se primjenjuju rodenticidi s kumulativnim učinkom na bazi kumarina ( faciron- ulje ili brodilon mamak).

Osnovno je pravilo da se štakoru ponudi mamak od hrane koju oni nemaju na danom lokalitetu, odnosno nemaju ga u izobilju ( gdje ima žitarica i uljnih prerađevina štakorima se ponude mamci s animalnom - životinjsko meso - tvari). Najbolji mamak je grubo sjeckana svježa riba koja se ostavi jedan dan da dobije miris i zatim pomiješa sa facironom i uljem.Dobro je par dana postavljati neotrovne mamke da se štakori priviknu na vrstu mamka. Mamce izlažemo na podlošcima ( karton, masni papir, plastične zdjelice), stavljamo ih u kutije, komade cijevi s promjerom otvora oko 4 cm da bismo izbjegli da do njih dođu domaće životinje i djeca.

Pri radu sa mamcima obavezno se služimo zaštitnim rukavicama. Mamak postavljamo stalno dok ga štakori uzimaju. Za 7 dana počinju ugibati. Uginule štakore treba obavezno sakupljati i spaljivati.

Dezinfekcija

Nakon pripremljenog, opranog i osušenog objekta pristupa se dezinfekciji. Dezinficijens je sredstvo ( uglavnom kemijske tvari) koje sprječava rast ili ubija mikroorganizme. Dezinfekcija je preventivna mjera koja sprječava pojavu bolesti, stoga dezinficijensi moraju biti širokog spektra djelovanja protiv virusa, bakterija i pljesni. Kod većine preparata učinak se povećava porastom temperature otopine dezinficijensa.

A) Za dezinfekciju podova i zidova koriste se 3-4% -na otopina natrijeve lužine (NaOH ili masna soda) u količini pola litre vodene otopine po m² površine.Kod rada sa lužinom obavezni su : zaštitno odijelo, gumena obuća, rukavice i naočale.

B) Oprema i strop tretiraju se jednim od provjerenih i na tržištu pristupačnih klornih, jodnih ili kvaternih amonijevih preparata, ( Izosan G, Aldesol, Virkon S, Preventol, Virocid ).

C) Poslije obavljene dezinfekcije, u osušeni objekat unosi se stelja i vraća oprema na mjesto, provjerava njena funkcionalnost, osobito sustav za grijanje i provjetravanje. Nastamba se zagrije na oko 25ºC i obavi završna dezinfekcija formaldehidskim parama, koje se dobiju mješavinom formalina i kalijevog permanganata i vode ( na 1m³ prostora ide 17g hipermangana , 40 ml 37% formalina, 35 ml vode) , ekspozicija ( vrijeme izlaganja formaldehidnim parama) treba biti12 sati.Hermetički zatvoriti objekat !Kalij-permanganat stavi se u emajliranu posudu ( metalno bure) i na to nadolijeva mješavina formalina i vode. Nikada se ne smije raditi obrnuto. Budući da je reakcija spajanja i stvaranja plina vrlo burna, posuda u kojoj se miješa mora biti 10 puta veća od predviđene mase mješavine.

D) Za dezinfekciju koristi se 13%-na vodena otopina 37% formalina kojom se prskaju sve površine, oprema i stelja. ( 0,3-0,5l otopine na svaki m² površine). Plin formaldehid vrlo je jakog učinka ( baktericid, fungicid, virucid).Plin je neugodnog mirisa i jako nadražuje sluznice i kožu. Pri rukovanju obavezna je zaštitna gumena obuća, odjeća, rukavice, kapa i plinska maska.

E) Za plinjenje koriste se i « formaster » ciglice. Nakon unošenja stelje ciglica se zapali, kada ju cijelu zahvati plamen poklopimo ju posudom da ugasimo plamen, a potom posudu maknemo. Objekat dobro hermetički zatvoren i zagrijan na 25ºC ostavimo 12h zaplinjen, a poslije toga ga dobro zagrijemo i prozračimo.

Upozorenje

Formalin će izgubiti na kvaliteti u slučaju da se ne drži na sobnoj temperaturi u dobro zatvorenim kontejnerima. Ne smije ga se držati (skladištiti) dugi period jer se kristalizira u paraformaldehid .Ako se to dogodi kristal treba dobro promiješati prije upotrebe. Ako je skladištenje neophodno formalin se mora držati u potpuno malim kontejnerima. Kada se miješa sa KMNO4 uvijek treba dodavati formalin u KMNO4. Formalin u baktericidnoj koncentraciji je vrlo agresivan za oči ,nos , grlo i kožu.

Djelatnici na farmi moraju koristiti zaštitnu masku kako bi spriječili nepotrebno izlaganje plinu. Posuda koja se koristi za ispuštanje plina treba biti napravljena od toplinski sigurnog materijala kao što su metal ili keramika i mora biti dovoljno velik da spriječi prelijevanje (10 puta veća od mase).Pilići i perad ne bi smjeli biti izloženi punoj koncentraciji formaldehida. Treba spriječiti izloženost ljudi formaldehidu kvalitetnom zaštitom .

Odmor objekta od turnusa do turnusa ne bi smio biti kraći od 21 dan. Početak odmora objekta se računa od prvog dana nakon potpuno izvršene dezinfekcije. Dezinfekcija, deratizacija, a po potrebi i dezinsekcija osim u remontu obavlja se prema potrebi i tijekom proizvodnje.

Jednom kad je prostorija očišćena, uvedite higijenske mjere za zaposleno osoblje, posjetioce i vozila. Osigurajte zaštitnu odjeću za osoblje i posjetioce. Osigurajte korištenje dezbarijere sa 3%-tnom masnom sodom za noge prije ulaska u objekat i to provodite do kraja turnusa.

9. PRIKUPLJANJE PODATAKA

9.1. Pravljenje bilješki

Čuvanje podataka i pravljenje bilješki osnova je za praćenje općeg stanja brojlerskog jata i mogućnost za stvaranje programa tova i prognoze za budućnost. Također je to i osnova za završnu financijsku analizu uspješnosti tova.

Dnevna kartica bilješki mora pokazivati :

Pilići - broj jednodnevnih pilića - porijeklo jata

- datum i vrijeme dolaska- broj pilića poslanih na klanje

Mortalitet - dnevni sa škartiranjem- tjedni ukupni i u postotku- ukupni tjedni( kumulativni) s postotkom

Tjelesna težina - tjedna prosječna tjelesna težina- povećanje težine

Hrana - isporuke (čuvati uzorak svake šarže skupa saDeklaracijom do kraja tova)

- dnevni utrošak hrane- vrsta, porijeklo

Voda -dnevni utrošak- lijekovi i vakcine dati kroz vodu- odnos vode i hrane

Temperatura - unutarnja/ vanjska- očitavati dnevno: jutro, podne i večer

Isporuke - nafta, plin, stelja, lijekovi, vakcine, pilići, hrana.

9.2. Planiranje i priprema

PLANIRANJE- Zadovoljavajući tov brojlera zahtjeva sustavno planiranje prije naručivanja pilića.

1. Odlučite o broju useljenih pilića: - gustoća jata- tražena težina kod klanja- raspoloživa oprema- lokalni/ sezonski uvjeti- godišnje doba/zimi više-ljeti manje/

2. Dužina ciklusa - starost kod klanja ( željena težina )- vrijeme početka turnusa

3. Red izvođenja operacija čišćenja: - raspoloživo vrijeme

- ugovor ili vlastiti rad- izbacivanje stare stelje- pranje/ dezinfekcija/ plinjenje- odmor objekta - svježa stelja

4. Narudžbe jednodnevnih - pilića: - datum leženja i broj

- odvajanje po spolovima, vakcinacija protiv

kuge peradi i zaraznog bronhitisa- vrijeme dolaska na farmu- preporuke proizvođača ( hrana,

vakcine )

-hrane: - starter isporučiti prije dolaska pilića- vozni red opskrbe hranom utvrditi s dobavljačem

4. Osigurajte: - da se primjenjuje sve unutra- sve van- posjete i vozila svedite na minimum- provjerite ventilatore- uklanjanje lešina odmah i u cijelosti

10. KRATKI SAŽETAK

- neposredno prije useljenja provjerite da li uvjeti u objektu odgovaraju svim parametrima ovog priručnika za prijem jednodnevnih pilića

- stelja debljine 10-15 cm prekrivena u prvom tjednu papirom

- temperatura objekta, 20 cm od poda, na početku 32-33º C, a zatim svaki tjedan smanjivati za 2,80º C

- naseljenost u prvom tjednu 60 pilića na m², od drugog do četvrtog tjedna 30 pilića na m², a nakon četvrtog tjedna 14 pilića na m²

- osvijetljenost 24 sata dnevno do 21-og dana jačine 3,5W/m², a nakon toga postepeno smanjivati jačinu svjetlosti izmjenom žarulja manje jakosti ili reostatom. Prejaka svjetlost uvjetuje kanibalizam. Žarulje u objektu ne smiju biti udaljene jedna od druge više od 4 m

- 80 pilića na jednu pojilicu prvih 7 dana. Po primitku pilićima prvo dati vodu, a hranu nakon 4 sata ( umanjuje ugibanje u prvom tjednu života) nakon toga hrana i voda po volji do kraja tova

- koristite najkvalitetniju hranu za piliće

- najskuplja hrana ja hrana loše kvalitete

- primijenite nova saznanja i nikad nemojte misliti da je nešto najbolje što se godinama radi na isti način – genetike pilića se brzo unapređuju

- pridržavajte se uputa iz priručnika i maksimalno ga koristite u tovu Vaših pilića.

11. NAŠE PREDNOSTI

1. Vrhunska kvaliteta jednodnevnog pileta

2. Najbolji odabir genetika roditeljskih jata

3. Mogućnost cijepljenja jednodnevnih pilića protiv kuge i zaraznog bronhitisa ( time izostaje vaša obveza cijepljenja protiv kuge peradi te eventualni stres i pojava CRD-ja ( kronična respiratorna bolest ) u nepovoljnim uvjetima nakon vakcinacije protiv kuge

4. Mogućnost odvajanja brojlera po spolovima ( muški, ženski), te isporuka 50% muških + 50% ženskih pilića

5. Stručno savjetodavnu pomoć u tovu od strane naših stručnjaka, te svih institucija vezanih za peradarstvo u Hrvatskoj i inozemstvu.

6. Kontakti:- za komercijalna pitanja 098/467-852- za tehnološka pitanja 098/439-900

U četrdeset grama našeg jednodnevnog brojlerskog pileta leži ogroman genetski- tovni- potencijal. Na Vama je da ga iskoristite.

12. DODACIKONTROLNI LIST

Kooperant:___________________

Datum ulaska____________Broj komada____________Ulazna težinaDatum Starost Uginulo % ugin. Primljeno hrane

kg, peletirano, brašno

PotrošenoHrane kg

Težina pilića

Primjedbe:Cijepljenje: datum,Proizvođač, vrsta vakcineProizvođač stočne hrane ili premiksa.Liječenje ili vitaminiziranje kad i s čim.Prilikom obilaska: temperatura broj pojilica, hranilica, ventilacija.Sekcija lešine od zadnja 2 dana patologijaNormativ težine na dan vaganja.

1234567

891011121314

15161718192021

22232425262728

29303132333435

36373839404142

434445464748

Preporuke za osnovne tehnološke normative u tovu brojlera

Dan Planirani mortalitet i škart %

Potrebna temperaturaºC

Potrebna vlaga%

Potrošnja hrane g/piletu

Potrošnja vode ML/piletu

Očekivana prosječna masa/ g

0 34 55 - -1 33 55 10 212 33 56 12 223 32 56 13 244 32 57 15 265 31 58 18 316 30 59 21 387 1 30 60 26 ∑115 43 1558 29 60 27 499 29 60 30 5610 29 61 35 6511 28 62 39 7312 28 62 44 8313 27 62 49 9514 0,5 27 63 54 ∑278 107 40015 26 64 59 11816 26 64 64 13017 26 64 70 14218 26 65 76 15319 25 65 82 16520 25 66 88 17521 0,5 25 66 94 ∑533 184 78522 24 67 98 19023 24 67 104 19524 24 68 110 20025 23 68 116 20626 23 69 122 21127 23 69 128 21628 0,5 23 70 133 ∑811 221 125029 22 72 139 22630 22 72 144 23131 22 73 149 23632 22 73 154 24133 21 75 159 24634 21 75 163 25135 0,5 21 75 166 ∑1074 258 175036 21 75 168 26137 20 75 169 266 188038 20 75 173 27139 20 75 175 27540 20 75 178 27841 20 75 180 28142 0,5 20 75 180 ∑1223 285 2210Ukupno: 3,5% ∑ 4034

Performanse muških i ženskih brojlera ( pomiješanih )

Starost u danima

Živa težina kg

Tjedni utrošakHrane u kg

Ukupni utrošak hrane u kg

konverzija

7 0,175 0,150 0,150 0,8614 0,486 0,364 0,514 1,0621 0,931,8 0,660 1,174 1,2628 1,467,3 0,945 2,229 1,4435 2,049,2 1,176 3,295 1,6142 2,633,7 1,327 4,622 1,7649 3,177,1 1,395 6,017 1,90

Performanse ženskih brojlera

Starost u danima

Živa težina kg

Tjedni utrošakHrane u kg

Ukupni utrošak hrane u kg

konverzija

7 0,168 0,148 0,148 0,8714 0,465 0,350 0,498 1,0721 0,885 0,635 1,133 1,2828 1,382 0,905 2,038 1,4735 1,909 1,117 3,155 1,6542 2,419 1,248 4,403 1,8249 2,868 1,299 5,702 1,98

Performanse muških brojlera

Starost u danima

Živa težina kg

Tjedni utrošakHrane u kg

Ukupni utrošak hrane u kg

konverzija

7 0,181 0,152 0,152 0,8614 0,507 0,379 0,531 1,0621 0,978 0,684 1,215 1,2628 1,552 0,985 2,200 1,4435 2,189 1,234 3,434 1,6142 2,847 1,407 4,841 1,76

49 3,486 1,491 6,332 1,90