Brdovec, Trg dr Franje Tuđmana 1 e-mail: brdovec@brdovec ...GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj: 09 / 20.09.2017.) 3 O P Ć I N S K O V I J E Ć E Na temelju članka 32. Statuta Općine

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINA BRDOVECBrdovec, Trg dr Franje Tuđmana 1

tel: 01 / 33 10 350, fax: 01 / 33 10 322e-mail: [email protected]

G L A S N I KOPĆINE BRDOVEC

Službeno glasiloBroj 09, godina IX, 20. rujna 2017.

Odlukom Općinskog načelnika ovaj list je besplatan.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

SADRŽAJ Strana:1. Odluka o prihvaćanju Studije opravdanosti otvaranja vlastitog komunalnog društva Općine Brdovec 32. Odluka o prihvaćanju Izvješća o radu općinskog načelnika Općine Brdovec za razdoblje

siječanj - lipanj 2017. 1753. Odluka o prodaji vozila (ošasna imovina) 1754. Odluka o naknadama u mandatu 2017.-2021. 1765. Odluka o određivanju plaće, naknade i drugih prava načelnika Općine Brdovec 1776. Odluka o visini plaće i naknade za rad zamjenika načelnika Općine Brdovec 1787. Odluka o raspoređivanju sredstava proračuna Općine Brdovec za financiranje političkih stranaka

Općinskog vijeća Općine Brdovec u mandatu 2017.-2021. 1798. Odluka o izradi Strategije razvoja turizma Općine Brdovec 1809. Odluka o pokretanju projekta „NEWLIGHT“ 18110. Odluka o izboru članova Odbora za proračun i financije 182

ISSN 1848-8609

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj: 09 / 20.09.2017.)2

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj: 09 / 20.09.2017.) 3

O P Ć I N S K O V I J E Ć E

Na temelju članka 32. Statuta Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec broj 03/13), Općinsko vijeće na svojoj 2. sjednici održanoj 05.9.2017. donosi

O D L U K U o prihvaćanju Studije opravdanosti

otvaranja vlastitog komunalnog društva Općine Brdovec

I.

Prihvaća se Studija opravdanosti otvaranja vlastitog komunalnog društva Općine Brdovec, izrađena od strane Medicom d.o.o. Studija opravdanosti otvaranja vlastitog komunalnog društva sastavni je dio ove Odluke.

II.

Odluka stupa na snagu danom donošenja te će se zajedno sa Studijom objaviti u Glasniku Općine Brdovec.

KLASA: 021-05/17-10/04-2 URBROJ: 238/03-03/06-17-3

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BRDOVEC Damir Slavnović, dipl.ing., v.r.


Općina Brdovec

Studija opravdanosti otvaranja vlastitog komunalnog društva

Izradio:

Marin Mijolović Medicom d.o.o. Meštrovićeva 16, 51 000 Rijeka T: +385 51 685 305 F: +385 51 632 531

E: [email protected] W: http://www.medicom-revizija.hr


Općina Brdovec

Studija opravdanosti otvaranja vlastitog komunalnog društva

Izradio:

Marin Mijolović Medicom d.o.o. Meštrovićeva 16, 51 000 Rijeka T: +385 51 685 305 F: +385 51 632 531

E: [email protected] W: http://www.medicom-revizija.hr

STUDIJA OPRAVDANOSTI OTVARANJA VLASTITOG KOMUNALNOG DRUŠTVA

| SADRŽAJ 1

SADRŽAJ

SADRŽAJ ........................................................................................................................................................... 1

POPIS TABLICA ................................................................................................................................................. 5

POPIS SLIKA ...................................................................................................................................................... 8

POPIS GRAFOVA ............................................................................................................................................... 9

1 SAŽETAK................................................................................................................................................... 10

1.1. NOSITELJ PROJEKTA .......................................................................................................................................... 10

1.2. OPIS PROJEKTA ............................................................................................................................................... 10

1.3. CILJ NOSITELJA PROJEKTA .................................................................................................................................. 10

1.4. GLAVNI REZULTATI ANALIZE ............................................................................................................................... 12

1.4.1. Financijski povrati................................................................................................................................ 13

1.4.2. Ekonomski povrati ............................................................................................................................... 13

1.4.3. Utjecaj na nezaposlenost .................................................................................................................... 13

1.4.4. Utjecaj na okoliš .................................................................................................................................. 13

1.4.5. Ostali rezultati ..................................................................................................................................... 14

2 GLAVNE KARAKTERISTIKE SOCIO – EKONOMSKOG OKRUŽENJA ............................................................... 16

2.1. TERITORIJALNI I DEMOGRAFSKI ASPEKT ................................................................................................................. 16

2.2. EKONOMSKI ASPEKT ......................................................................................................................................... 22

2.2.1. Poslovni subjekti .................................................................................................................................. 22

2.2.2. Bruto domaći proizvod i bruto dodana vrijednost ............................................................................... 23

2.2.3. Zaposlenost i nezaposlenost ................................................................................................................ 24

2.2.4. Gospodarsko stanje u Općini Brdovec ................................................................................................. 25

2.3. DEFINIRANJE CILJA PROJEKTA I NJEGOV UTJECAJ (DOPRINOS) NA SOCIO-EKONOMSKO OKRUŽENJE .................................... 28

2.4. USUGLAŠENOST S EU I NACIONALNIM OKVIRIMA ................................................................................................... 30

3 KOMUNALNA DJELATNOST ...................................................................................................................... 45

3.1. PRAVNI OKVIR ................................................................................................................................................. 45

3.2. FINANCIJSKA ANALIZA PROMATRANIH DJELATNOSTI................................................................................................ 47

3.2.1. Trenutna i buduća izdvajanja Općine Brdovec za komunalnu djelatnost ............................................ 47

3.2.2. Usporedba izdvajanja za komunalni standard sa susjednim općinama .............................................. 48

3.3. TRENUTNI STANDARD KOMUNALNE DJELATNOSTI ................................................................................................... 49

3.3.1. Opskrba pitkom vodom ....................................................................................................................... 49

3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ............................................................................................ 53

3.3.3. Prijevoz putnika u javnom prometu .................................................................................................... 58



2 SADRŽAJ |

3.3.4. Odlaganje komunalnog otpada........................................................................................................... 62

3.3.5. Održavanje javnih površina ................................................................................................................. 68

3.3.6. Održavanje nerazvrstanih cesta .......................................................................................................... 71

3.3.7. Tržnice na malo ................................................................................................................................... 75

3.3.8. Održavanje groblja .............................................................................................................................. 75

3.3.9. Obavljanje dimnjačarskih poslova ....................................................................................................... 78

3.3.10. Javna rasvjeta.................................................................................................................................... 80

4 IDENTIFIKACIJA PROJEKTA ....................................................................................................................... 81

4.1. UVODNE NAPOMENE........................................................................................................................................ 81

4.2. OBUHVAT ANGAŽMANA, PRIMJENJENA METODOLOGIJA I ODGOVORNOST ................................................................... 81

4.3. ŠTO JE PROJEKT? ............................................................................................................................................. 82

4.4. INDIREKTNI I MREŽNI EFEKTI PROJEKTA ................................................................................................................. 82

4.5. TKO SU KORISNICI/CILJNA SKUPINA? .................................................................................................................... 83

5 ANALIZA OPRAVDANOSTI I OPCIJA .......................................................................................................... 85

5.1. IDENTIFIKACIJA ALTERNATIVA ............................................................................................................................ 85

5.1.1. Koje su alternative? ............................................................................................................................. 86 5.1.1.1. Nema promjena (eng. BAU, Business As Usual) ............................................................................................. 86 5.1.1.2. Učini minimalno (eng. do minimum) .............................................................................................................. 86 5.1.1.3. Učini nešto drugo (eng. do something else) ................................................................................................... 87

5.2. ANALIZA ISPLATIVOSTI PO KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA ....................................................................................... 88




5.2.4. Odlaganje i sortiranje komunalnog otpada na kućnom pragu ........................................................... 93 5.2.4.1. Odvoz komunalnog otpada .......................................................................................................................... 93 5.2.4.2. Reciklažno dvorište......................................................................................................................................... 98

5.2.5. Održavanje javnih površina ............................................................................................................... 100

5.2.6. Održavanje nerazvrstanih cesta ........................................................................................................ 104

5.2.7. Tržnice na malo ................................................................................................................................. 109

5.2.8. Održavanje groblja ............................................................................................................................ 109 5.2.8.1. Održavanje groblja ....................................................................................................................................... 109 5.2.8.2. Ukop ............................................................................................................................................................. 109

5.2.9. Obavljanje dimnjačarskih poslova ..................................................................................................... 110

5.2.10. Javna rasvjeta.................................................................................................................................. 111

5.3. Potrebna infrastruktura ....................................................................................................................... 112

5.4. LJUDSKI RESURSI ............................................................................................................................................ 114



2 SADRŽAJ |

3.3.4. Odlaganje komunalnog otpada........................................................................................................... 62

3.3.5. Održavanje javnih površina ................................................................................................................. 68

3.3.6. Održavanje nerazvrstanih cesta .......................................................................................................... 71

3.3.7. Tržnice na malo ................................................................................................................................... 75

3.3.8. Održavanje groblja .............................................................................................................................. 75

3.3.9. Obavljanje dimnjačarskih poslova ....................................................................................................... 78

3.3.10. Javna rasvjeta.................................................................................................................................... 80

4 IDENTIFIKACIJA PROJEKTA ....................................................................................................................... 81

4.1. UVODNE NAPOMENE........................................................................................................................................ 81

4.2. OBUHVAT ANGAŽMANA, PRIMJENJENA METODOLOGIJA I ODGOVORNOST ................................................................... 81

4.3. ŠTO JE PROJEKT? ............................................................................................................................................. 82

4.4. INDIREKTNI I MREŽNI EFEKTI PROJEKTA ................................................................................................................. 82

4.5. TKO SU KORISNICI/CILJNA SKUPINA? .................................................................................................................... 83

5 ANALIZA OPRAVDANOSTI I OPCIJA .......................................................................................................... 85

5.1. IDENTIFIKACIJA ALTERNATIVA ............................................................................................................................ 85

5.1.1. Koje su alternative? ............................................................................................................................. 86 5.1.1.1. Nema promjena (eng. BAU, Business As Usual) ............................................................................................. 86 5.1.1.2. Učini minimalno (eng. do minimum) .............................................................................................................. 86 5.1.1.3. Učini nešto drugo (eng. do something else) ................................................................................................... 87

5.2. ANALIZA ISPLATIVOSTI PO KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA ....................................................................................... 88




5.2.4. Odlaganje i sortiranje komunalnog otpada na kućnom pragu ........................................................... 93 5.2.4.1. Odvoz komunalnog otpada .......................................................................................................................... 93 5.2.4.2. Reciklažno dvorište......................................................................................................................................... 98

5.2.5. Održavanje javnih površina ............................................................................................................... 100

5.2.6. Održavanje nerazvrstanih cesta ........................................................................................................ 104

5.2.7. Tržnice na malo ................................................................................................................................. 109

5.2.8. Održavanje groblja ............................................................................................................................ 109 5.2.8.1. Održavanje groblja ....................................................................................................................................... 109 5.2.8.2. Ukop ............................................................................................................................................................. 109

5.2.9. Obavljanje dimnjačarskih poslova ..................................................................................................... 110

5.2.10. Javna rasvjeta.................................................................................................................................. 111

5.3. Potrebna infrastruktura ....................................................................................................................... 112

5.4. LJUDSKI RESURSI ............................................................................................................................................ 114


| SADRŽAJ 3

5.4.1. Plan zapošljavanja ............................................................................................................................. 114

5.4.2. Usluge vanjskog savjetovanja ........................................................................................................... 117

5.4.3. Troškovi za usavršavanje djelatnika .................................................................................................. 118

5.5. OBUJAM PROJEKTA ........................................................................................................................................ 118 a) Lokacija ................................................................................................................................................................. 118 b) Materijalni ulazi .................................................................................................................................................... 118 c) Vremenski plan s implementacijom ...................................................................................................................... 119 d) Faze širenja i financijski plan ................................................................................................................................. 120

5.6. UTJECAJ NA OKOLIŠ ........................................................................................................................................ 120

5.7. IZBOR OPCIJE ................................................................................................................................................ 121

6 FINANCIJSKA ANALIZA ........................................................................................................................... 124

6.1. PRETPOSTAVKE FINANCIJSKE ANALIZE ................................................................................................................. 124

6.1.1. Valuta – cijene koje su korištene u analizi ......................................................................................... 124

6.1.2. Razdoblje financijske analize ............................................................................................................. 124

6.1.3. Procjena prihoda i rashoda ............................................................................................................... 124

6.1.4. Diskontna stopa ................................................................................................................................ 124

6.1.5. Metodologija investicijskog projekta ................................................................................................ 124

6.2. VISINA INVESTICIJE ........................................................................................................................................ 124

6.2.1. Materijalni i nematerijalni troškovi ................................................................................................... 125

6.2.2. Troškovi pripreme projekta ............................................................................................................... 125

6.2.3. Opći troškovi ...................................................................................................................................... 126

6.2.4. Troškovi promidžbe ........................................................................................................................... 126

6.2.5. Troškovi investicije po godinama ...................................................................................................... 127

6.2.6. Promjene u obrtnom kapitalu u promatranom vremenskom razdoblju............................................ 127

6.2.7. Proračun ostatka vrijednosti, troškovi amortizacije i troškovi reinvesticije ...................................... 128

6.3. OPERATIVNI PRIHODI I RASHODI........................................................................................................................ 130

6.3.1. Direktni troškovi proizvodnje ............................................................................................................. 130

6.3.2. Opći i administrativni troškovi ........................................................................................................... 130 6.3.2.1. Troškovi osoblja............................................................................................................................................ 130 6.3.2.2. Troškovi za usluge ........................................................................................................................................ 132 6.3.2.3. Održavanje infrastrukture ............................................................................................................................ 132 6.3.2.4. Administrativni i opći troškovi ...................................................................................................................... 132

6.3.3. Troškovi prodaje i distibucije ............................................................................................................. 133

6.3.4 Operativni troškovi komunalnog društva ........................................................................................... 134

6.3.5. Prihodi ............................................................................................................................................... 135

6.4. FINANCIJSKI POVRAT INVESTICIJE ....................................................................................................................... 139

6.5. IZVORI FINANCIRANJA ..................................................................................................................................... 142



4 POPIS TABLICA |

6.6. FINANCIJSKA ODRŽIVOST ................................................................................................................................. 144

6.7. FINANCIJSKI POVRAT KAPITALA ......................................................................................................................... 145

7 EKONOMSKA ANALIZA ........................................................................................................................... 146

7.1. KONVERZIJA TRŽIŠNIH U EKONOMSKE CIJENE ....................................................................................................... 146

7.1.1. Primjenjeni konverzijski faktori ......................................................................................................... 146

7.1.2. Iskrivljenost plaća u sjeni ................................................................................................................... 146

7.1.3. Fiskalne korekcije .............................................................................................................................. 146

7.2. KVANTIFIKACIJA DRUŠTVENIH KORISTI ................................................................................................................ 147

7.2.1. Potrošačev višak ................................................................................................................................ 148

7.2.2. Povećani obujam usluga ................................................................................................................... 148

7.2.3. Operativni prihodi ............................................................................................................................. 149

7.3. OSTALI INDIREKTNI UČINCI ............................................................................................................................... 149

7.4. DISKONTIRANJE PROCIJENJENIH TROŠKOVA I KORISTI ............................................................................................. 151

7.5. INDIKATORI EKONOMSKIH UČINAKA (EKONOMSKA STOPA POVRATA ILI NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST PROJEKTA U NOVČANOM

SMISLU) ............................................................................................................................................................. 151

8 PROCJENA RIZIKA ................................................................................................................................... 154

8.1. DEFINIRANJE KRITIČNIH VARIJABLI PRIMJENOM ANALIZE OSJETLJIVOSTI ..................................................................... 154

8.2. SIMULACIJA NAJBOLJEG I NAJGOREG SCENARIJA ................................................................................................... 157

8.3. PROCJENA RIZIKA ........................................................................................................................................... 158

8.4. UPRAVLJANJE I SMANJENJE RIZIKA ..................................................................................................................... 162

BIBLIOGRAFIJA ............................................................................................................................................. 165



4 POPIS TABLICA |

6.6. FINANCIJSKA ODRŽIVOST ................................................................................................................................. 144

6.7. FINANCIJSKI POVRAT KAPITALA ......................................................................................................................... 145

7 EKONOMSKA ANALIZA ........................................................................................................................... 146

7.1. KONVERZIJA TRŽIŠNIH U EKONOMSKE CIJENE ....................................................................................................... 146

7.1.1. Primjenjeni konverzijski faktori ......................................................................................................... 146

7.1.2. Iskrivljenost plaća u sjeni ................................................................................................................... 146

7.1.3. Fiskalne korekcije .............................................................................................................................. 146

7.2. KVANTIFIKACIJA DRUŠTVENIH KORISTI ................................................................................................................ 147

7.2.1. Potrošačev višak ................................................................................................................................ 148

7.2.2. Povećani obujam usluga ................................................................................................................... 148

7.2.3. Operativni prihodi ............................................................................................................................. 149

7.3. OSTALI INDIREKTNI UČINCI ............................................................................................................................... 149

7.4. DISKONTIRANJE PROCIJENJENIH TROŠKOVA I KORISTI ............................................................................................. 151

7.5. INDIKATORI EKONOMSKIH UČINAKA (EKONOMSKA STOPA POVRATA ILI NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST PROJEKTA U NOVČANOM

SMISLU) ............................................................................................................................................................. 151

8 PROCJENA RIZIKA ................................................................................................................................... 154

8.1. DEFINIRANJE KRITIČNIH VARIJABLI PRIMJENOM ANALIZE OSJETLJIVOSTI ..................................................................... 154

8.2. SIMULACIJA NAJBOLJEG I NAJGOREG SCENARIJA ................................................................................................... 157

8.3. PROCJENA RIZIKA ........................................................................................................................................... 158

8.4. UPRAVLJANJE I SMANJENJE RIZIKA ..................................................................................................................... 162

BIBLIOGRAFIJA ............................................................................................................................................. 165


| POPIS TABLICA 5

POPIS TABLICA

Tablica 1: Glavni financijski pokazatelji ................................................................................................................. 13

Tablica 2: Glavni rezultati ekonomske analize ...................................................................................................... 13

Tablica 3. Kretanje broja stanovnika u Općini Brdovec u odnosu na broj stanovnika na području današnje Zagrebačke županije ..................................................................................................................................... 17

Tablica 4. Kretanje broja stanovnika pojedinih naselja Općine Brdovec u protekla dva popisna razdoblja ......... 17

Tablica 5. Broj kućanstava prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine na području općine Brdovec po naseljima ...................................................................................................................................................... 19

Tablica 6: Stanovništvo prema imigracijskim obilježjima, usporedba RH, Zagrebačke županije i Općina Brdovec ...................................................................................................................................................................... 19

Tablica 7. Zaposleni u pravnim osobama u Općini Brdovec prema NKD-u 2007., stanje 31. ožujka 2013. godine ...................................................................................................................................................................... 23

Tablica 8: Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske, statističke regije 2.i 3. razine (2014.) .............................. 23

Tablica 9: Broj poduzetnika, broj zaposlenih, te osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Zagrebačke županije u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) ............................................. 25

Tablica 10: Trogodišnji pregled izdvajanja Općine Brdovec za komunalne djelatnosti ......................................... 47

Tablica 11: Općinski proračun za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu – komunalne djelatnosti .... 48

Tablica 12: Usporedba dijela troškova za održavanje komunalnog standarda u općinama koje su po geografskom položaju i veličini slične Općini Brdovec sukladno planiranim proračunima .......................... 48

Tablica 13: Cijene autobusnih karata – Meštrović prijevoz .................................................................................. 59

Tablica 14: Cijene autobusnih karata - ZET ........................................................................................................... 60

Tablica 15: Cijene karata - HŽ ................................................................................................................................ 62

Tablica 16: Pregled troškova javnog prijevoza Općine Brdovec kroz četverogodišnje razdoblje ......................... 62

Tablica 17: Postotno učešće JLS u vlasničkoj strukturi Zaprešić d.o.o. ................................................................. 62

Tablica 18: Cjenik gospodarenja komunalnim otpadom – kućanstva, individualno stanovanje (obiteljske kuće) - odvoz jednom tjedno i kolektivno stanovanje (stambene zgrade - zajednički kontejner) ........................... 66

Tablica 19: Cjenik gospodarenja komunalnim otpadom – gospodarstva u individualnim objektima (odvoz jednom tjedno), gospodarstva u zgradama (zajednički kontejner), gospodarstva u zgradama (vlastiti kontejner) ..................................................................................................................................................... 66

Tablica 20: Pregled troškova održavanja čistoće na području Općine Brdovec kroz četverogodišnje razdoblje: . 66

Tablica 21: Popis osnovnih sredstava koja koristi vlastiti komunalni pogon ........................................................ 69

Tablica 22: Procijenjeni troškovi komunalnog pogona u 2016. godini i 2017. godini (s uključenim PDV-om) ..... 71

Tablica 23: Cijene radova – nerazvrstane makadamske ceste .............................................................................. 73

Tablica 24: Cijene radova – nerazvrstane ceste – zimsko održavanje................................................................... 74



6 POPIS TABLICA |

Tablica 25: Cijene radova – nerazvrstane asfaltne ceste ...................................................................................... 74

Tablica 26: Grobna naknada za dodjelu grobnih mjesta ....................................................................................... 76

Tablica 27: Troškovi održavanja groblja za 2016. i 2017. godinu (s uključenim PDV-om) .................................... 78

Tablica 28: Potrebna investicijska ulaganja za obavljanje usluge crpljenja i odvoza otpadnih voda .................... 89

Tablica 29: Godišnji troškovi usluge crpljenja i odvoza otpadnih voda ................................................................. 90

Tablica 30: Procijenjeni prihodi od djelatnosti crpljenja i odvoza otpadnih voda ................................................ 90

Tablica 31: Potrebna investicijska ulaganja za obavljanje usluge javnog prijevoza .............................................. 91

Tablica 32: Godišnji troškovi usluge javnog prijevoza ........................................................................................... 91

Tablica 33: Procijenjeni prihodi djelatnosti javnog prijevoza ................................................................................ 92

Tablica 34: Potrebna investicijska ulaganja u sektor odlaganja komunalnog otpada ........................................... 94

Tablica 35: Godišnji troškovi sektora odlaganja komunalnog otpada................................................................... 95

Tablica 36: Procjenjeni prihodi djelatnosti odlaganja komunalnog otpada .......................................................... 97

Tablica 37: Potencijalni financijski rezultati odjela odlaganja komunalnog otpada ............................................. 97

Tablica 38: Godišnji troškovi reciklažnog dvorišta ................................................................................................ 99

Tablica 39: Godišnji troškovi sektora održavanja javnih površina....................................................................... 103

Tablica 40: Potrebna investicijska ulaganja u održavanje nerazvrstanih prometnica:........................................ 107

Tablica 41: Godišnji troškovi održavanja nerazvrstanih prometnica .................................................................. 108

Tablica 42: Trenutna izdvajanja za komunalnu djelatnost održavanja nerazvrstanih prometnica i građevinske usluge ......................................................................................................................................................... 108

Tablica 43: Godišnji troškovi ukopa .................................................................................................................... 110

Tablica 44: Očekivani prihodi od poslova ukopa i grobne naknade .................................................................... 110

Tablica 45: Potrebna investicijska ulaganja u komunalnu djelatnost javne rasvjete .......................................... 111

Tablica 46: Godišnji troškovi održavanja javne rasvjete ..................................................................................... 111

Tablica 47: Trenutna izdvajanja za komunalnu djelatnost održavanja javne rasvjete ........................................ 112

Tablica 48: Opis radnih mjesta Direktora/ice i stručnih suradnika ..................................................................... 115

Tablica 49: Plan zapošljavanja (radno vrijeme) ................................................................................................... 117

Tablica 50: Utjecaji i dobiti dionika kao rezultat projekta ................................................................................... 122

Tablica 51: Sažetak investicijskih troškova .......................................................................................................... 125

Tablica 52: Opći troškovi (bez PDV-a) ................................................................................................................. 126

Tablica 53: Troškovi promidžbe (bez PDV-a) ....................................................................................................... 127



6 POPIS TABLICA |

Tablica 25: Cijene radova – nerazvrstane asfaltne ceste ...................................................................................... 74

Tablica 26: Grobna naknada za dodjelu grobnih mjesta ....................................................................................... 76

Tablica 27: Troškovi održavanja groblja za 2016. i 2017. godinu (s uključenim PDV-om) .................................... 78

Tablica 28: Potrebna investicijska ulaganja za obavljanje usluge crpljenja i odvoza otpadnih voda .................... 89

Tablica 29: Godišnji troškovi usluge crpljenja i odvoza otpadnih voda ................................................................. 90

Tablica 30: Procijenjeni prihodi od djelatnosti crpljenja i odvoza otpadnih voda ................................................ 90

Tablica 31: Potrebna investicijska ulaganja za obavljanje usluge javnog prijevoza .............................................. 91

Tablica 32: Godišnji troškovi usluge javnog prijevoza ........................................................................................... 91

Tablica 33: Procijenjeni prihodi djelatnosti javnog prijevoza ................................................................................ 92

Tablica 34: Potrebna investicijska ulaganja u sektor odlaganja komunalnog otpada ........................................... 94

Tablica 35: Godišnji troškovi sektora odlaganja komunalnog otpada................................................................... 95

Tablica 36: Procjenjeni prihodi djelatnosti odlaganja komunalnog otpada .......................................................... 97

Tablica 37: Potencijalni financijski rezultati odjela odlaganja komunalnog otpada ............................................. 97

Tablica 38: Godišnji troškovi reciklažnog dvorišta ................................................................................................ 99

Tablica 39: Godišnji troškovi sektora održavanja javnih površina....................................................................... 103

Tablica 40: Potrebna investicijska ulaganja u održavanje nerazvrstanih prometnica:........................................ 107

Tablica 41: Godišnji troškovi održavanja nerazvrstanih prometnica .................................................................. 108

Tablica 42: Trenutna izdvajanja za komunalnu djelatnost održavanja nerazvrstanih prometnica i građevinske usluge ......................................................................................................................................................... 108

Tablica 43: Godišnji troškovi ukopa .................................................................................................................... 110

Tablica 44: Očekivani prihodi od poslova ukopa i grobne naknade .................................................................... 110

Tablica 45: Potrebna investicijska ulaganja u komunalnu djelatnost javne rasvjete .......................................... 111

Tablica 46: Godišnji troškovi održavanja javne rasvjete ..................................................................................... 111

Tablica 47: Trenutna izdvajanja za komunalnu djelatnost održavanja javne rasvjete ........................................ 112

Tablica 48: Opis radnih mjesta Direktora/ice i stručnih suradnika ..................................................................... 115

Tablica 49: Plan zapošljavanja (radno vrijeme) ................................................................................................... 117

Tablica 50: Utjecaji i dobiti dionika kao rezultat projekta ................................................................................... 122

Tablica 51: Sažetak investicijskih troškova .......................................................................................................... 125

Tablica 52: Opći troškovi (bez PDV-a) ................................................................................................................. 126

Tablica 53: Troškovi promidžbe (bez PDV-a) ....................................................................................................... 127


| POPIS SLIKA 7

Tablica 54: Pregled investicija po godinama ....................................................................................................... 127

Tablica 55: Proračun ostatka vrijednosti ............................................................................................................. 129

Tablica 56: Godišnji direktni troškovi proizvodnje .............................................................................................. 130

Tablica 57: Godišnji trošak osoblja ...................................................................................................................... 131

Tablica 58: Troškovi usluga (mjesečni) ................................................................................................................ 132

Tablica 59: Održavanje infrastrukture i opreme ................................................................................................. 132

Tablica 60: Administrativni i opći troškovi .......................................................................................................... 133

Tablica 61: Troškovi prodaje i distribucije u prvoj godini poslovanja ................................................................. 133

Tablica 62: Operativni troškovi komunalnog društva ......................................................................................... 134

Tablica 63: Prihodi od komunalnih usluga po godinama .................................................................................... 136

Tablica 64: Prihodi po subvencijama ................................................................................................................... 138

Tablica 65: Prihodi komunalnog društva ............................................................................................................. 139

Tablica 66: Financijski povrat investicije ............................................................................................................. 141

Tablica 67: Pojednostavljeni financijski plan ....................................................................................................... 143

Tablica 68: Financijska održivost ......................................................................................................................... 144

Tablica 69: Potrošačev višak po godinama ......................................................................................................... 148

Tablica 70: Prihodi od povećanog obujma usluga ............................................................................................... 149

Tablica 71: Ekonomska analiza ............................................................................................................................ 153

Tablica 72: Efekti promjene diskontne stope ...................................................................................................... 156

Tablica 73: Efekti promjene vrijednosti investicije.............................................................................................. 156

Tablica 74: Efekti promjene neto prihoda ........................................................................................................... 157

Tablica 75: Efekti kombinirane promjene vrijednosti investicije i neto prihoda ................................................. 157

Tablica 76: Distribucije vjerojatnosti ................................................................................................................... 158

Tablica 77: Simulacija najboljeg i najgoreg scenarija .......................................................................................... 158

Tablica 78: Statistički rezultati Monte Carlo analize ........................................................................................... 159

Tablica 79: Procjena rizika ................................................................................................................................... 161

Tablica 80: Mjere sprječavanja rizika .................................................................................................................. 162



8 POPIS SLIKA |

POPIS SLIKA

Slika 1. Općine i gradovi Zagrebačke županije ...................................................................................................... 16

Slika 2. Položaj Općine Brdovec ............................................................................................................................ 17

Slika 3: Vodopskrbno područje ............................................................................................................................. 51

Slika 4: Trase terminala Zaprešić ........................................................................................................................... 60

Slika 5: Uslužna područja sukladno Uredbi o uslužnim područjima ...................................................................... 88

Slika 6: Kamion za sakupljanje otpada .................................................................................................................. 95

Slika 7: Kamion čistilica ....................................................................................................................................... 101

Slika 8: Kamion samopodizač .............................................................................................................................. 102

Slika 9: Kamion sa košarom ................................................................................................................................. 111

Slika 10: Distribucija vjerojatnosti – FNPV .......................................................................................................... 159

Slika 11: Kumulativna vjerojatnost – FNPV ......................................................................................................... 160

Slika 12: Distribucija vjerojatnosti – ENPV .......................................................................................................... 160

Slika 13: Kumulativna vjerojatnost – ENPV ......................................................................................................... 161



8 POPIS SLIKA |

POPIS SLIKA

Slika 1. Općine i gradovi Zagrebačke županije ...................................................................................................... 16

Slika 2. Položaj Općine Brdovec ............................................................................................................................ 17

Slika 3: Vodopskrbno područje ............................................................................................................................. 51

Slika 4: Trase terminala Zaprešić ........................................................................................................................... 60

Slika 5: Uslužna područja sukladno Uredbi o uslužnim područjima ...................................................................... 88

Slika 6: Kamion za sakupljanje otpada .................................................................................................................. 95

Slika 7: Kamion čistilica ....................................................................................................................................... 101

Slika 8: Kamion samopodizač .............................................................................................................................. 102

Slika 9: Kamion sa košarom ................................................................................................................................. 111

Slika 10: Distribucija vjerojatnosti – FNPV .......................................................................................................... 159

Slika 11: Kumulativna vjerojatnost – FNPV ......................................................................................................... 160

Slika 12: Distribucija vjerojatnosti – ENPV .......................................................................................................... 160

Slika 13: Kumulativna vjerojatnost – ENPV ......................................................................................................... 161


| POPIS GRAFOVA 9

POPIS GRAFOVA

Graf 1. Kretanje broja stanovnika u Općini Brdovec ............................................................................................. 18

Graf 2: Distribucija stanovništva po dobi u Općini Brdovec .................................................................................. 20

Graf 3: Spolna struktura stanovništva Općine Brdovec u 2011. godini ................................................................. 21

Graf 4: Usporedba (RH, Zagrebačka, Općina Brdovec) stanovništva starog 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi prema popisu iz 2011. godine .............................................................................................. 21

Graf 5: Nezaposlene osobe u Općini Brdovec prema stupnju obrazovanja .......................................................... 24

Graf 6: Top 10 gradova/općina Zagrebačke županije prema ukupnom prihodu u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna) ............................................................................................................................................................. 26

Graf 7: Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u promatranim općinama/gradovima Zagrebačke županije u 2015. godini ................................................................................................................................ 27

Graf 8. Prihod po zaposlenom u 2015. g. na razini gradova/općina Urbane aglomeracije Zagreba (TOP10) ....... 27



10 1 SAŽETAK |

1 SAŽETAK

1.1. Nositelj projekta

Nositelj projekta je Općina Brdovec koja osigurava novčani tijek i financiranje svih troškova osnivanja

vlastitog komunalnog društva te povezane izdatke za nabavku vozila, opreme, alata i strojeva, osim

ako se potonji ne nadoknađuju bespovratnim sredstvima iz lokalnih, nacionalnih i europskih izvora.

Općina Brdovec na temelju nalaza Studije opravdanosti otvaranja vlastitog komunalnog društva s

aspekta važećih zakonskih propisa i ekonomske isplativosti donosi odluku o osnivanju vlastitog

komunalnog društva.

Odluku donosi Općinsko vijeće.

Nakon osnivanja komunalnog društva, nadzor nad poslovanjem, provedbom projekta i izvršavanjem

obveza obavljat će Nadzorni odbor tijekom cijelog vijeka poslovanja komunalnog društva temeljem

izvještaja koje će im pripremati uprava društva.

1.2. Opis projekta

Projekt studije opravdanosti otvaranja vlastitog komunalnog društva je izrada temeljnog dokumenta

koji daje odgovor na pitanje da li u sklopu važećih zakonskih propisa i na temelju kriterija ekonomske

isplativosti postoji realna utemeljnost u ideji otvaranja komunalnog društva u 100%-tnom vlasništvu

Općine Brdovec koje će na sebe preuzeti određeni dio isplativih komunalnih djelatnosti.

Temeljni doprinosi projekta su povećanje komunalnog standarda, financijske uštede u proračunu,

efikasnija upotreba resursa, poboljšan nadzor nad utroškom sredstava, mogućnost samostalnog

kreiranja komunalne politike i smjera ulaganja, stvaranje jake baze za apliciranje za bespovratna

namjenska sredstva iz lokalnih, nacionalnih i europskih izvora te otvaranje novih radnih mjesta.

Krajnji cilj projekta je kvalitetniji život lokalnog stanovništva.

1.3. Cilj nositelja projekta

Opći cilj projekta je poboljšanje komunalnog standarda na području Općine Brdovec kako bi se

zadovoljila rastuća potreba lokalnog stanovništva, amortizirali efekti rasta stanovništva na urbanizam,

racionalnije koristilo proračunska sredstva te potaknulo malo i srednje poduzetništvo, privukla

ulaganja, unaprijedio potencijal te bolje upravljalo i zaštitilo prirodne resurse i na taj način doprinijelo

uravnoteženom regionalnom razvoju.

Specifični cilj je podizanje kvalitete života.



10 1 SAŽETAK |

1 SAŽETAK

1.1. Nositelj projekta

Nositelj projekta je Općina Brdovec koja osigurava novčani tijek i financiranje svih troškova osnivanja

vlastitog komunalnog društva te povezane izdatke za nabavku vozila, opreme, alata i strojeva, osim

ako se potonji ne nadoknađuju bespovratnim sredstvima iz lokalnih, nacionalnih i europskih izvora.

Općina Brdovec na temelju nalaza Studije opravdanosti otvaranja vlastitog komunalnog društva s

aspekta važećih zakonskih propisa i ekonomske isplativosti donosi odluku o osnivanju vlastitog



Nakon osnivanja komunalnog društva, nadzor nad poslovanjem, provedbom projekta i izvršavanjem

obveza obavljat će Nadzorni odbor tijekom cijelog vijeka poslovanja komunalnog društva temeljem

izvještaja koje će im pripremati uprava društva.

1.2. Opis projekta










1.3. Cilj nositelja projekta








| 1 SAŽETAK 11

Polazište ovog projekta su sljedeći problemi:

1. Nedovoljna razina komunalnog standarda u Općini Brdovec

2. Komunalna politika Općine snažno je ovisna o pružateljima usluga (dobavljačima i komunalnim tvrtkama u kojima Općina ima manjinske udjele) što utječe na samostalnost upravljanja

3. Nedostatak snažnog gospodarskog subjekta u vlasništvu Općine koji može kandidirati za privlačenje bespovratnih sredstava iz lokalnih, nacionalnih i europskih izvora

4. Prenaseljenost i nagli porast stanovnika koji je jedan od glavnih razloga zašto su prepoznati prethodno navedeni problemi vezani uz komunalni standard

Ovim projektom nastojat će se pridonijeti rješavanju problema koji su opisani pod točkama 1 - 4 i to na

sljedeći način:

Vlastiti pogon ili komunalno društvo podiglo bi komunalni standard u Općini;

Vlastiti pogon ili komunalno društvo može brže i efikasnije reagirati na uočene komunalne probleme i propuste;

Kroz vlastito komunalno društvo mogu se pojačati kontrole nad potrošnjom proračunskog novca putem djelovanja Nadzornog odbora;

Komunalno društvo slijedit će moderne koncepte upravljanja, s najmodernijom tehnologijom koja će omogućiti višu razinu pružanja usluga sa dobivanjem maksimuma za uložena sredstva;

Obavljanje usluga pomoću vlastitog komunalnog društva omogućava Općini racionalizaciju troškova i apliciranje na razne poticajne izvore financiranja pomoću kojih bi se mogla povući dodatna sredstva za podizanje komunalnog standarda. Kroz vlastito komunalno društvo Općina ima mogućnost samostalnog i bržeg uklapanja u strateške razvojne ciljeve na lokalnoj, nacionalnoj i razini Europske unije;

Komunalno društvo može sudjelovati na natječajima za dodjelu kako domaćih tako i inozemnih poticajnih sredstava čime može doći do dodatnih ušteda i povećanja komunalnog standarda.

Ulaganjem u vlastito komunalno društvo Općina bi postigla uštede;

Obavljanje poslova u vlastitom komunalnom društvu omogućit će nabavku suvremene opreme, alata, vozila i strojeve za održavanje komunalnog standarda;

Komunalno društvo pratiti će najnovije propise i standarde u komunalnoj djelatnosti te usklađivati poslovanje s istima;

U suradnji s vlastitim komunalnim društvom Općina će moći planirati daljnji razvoj;

Stanovnici Općine prepoznat će napore koji su uloženi u povećanje komunalnog standarda;



12 1 SAŽETAK |

Povećanjem komunalnog standarda doprinosi se povećanju zadovoljstva među stanovnicima Općine te Općina postaje ugodnije i atraktivnije okružje za stanovanje;

Komunalno društvo postaje dodatni mehanizam edukacije i informiranja stanovništva:

Osnivanje komunalnog društva omogućava otvaranje novih radnih mjesta na području Općine;

Usluge vlastitog komunalnog društva na raspolaganju su stanovništvu Općine i za komercijalnu djelatnost, odnosno ono može sudjelovati na tržištu kao ponuđač usluga.

Ovo rješenje ima za cilj povećanje komunalnog standarda uz istovremenu racionalizaciju izdataka i

postizanje indirektnih efekata na gospodarstvo Općine Brdovec.

1.4. Glavni rezultati analize

Projekt ne pokazuje pozitivne neto financijske vrijednosti investicije, no generira ekonomske koristi. Osnivanje komunalnog društva nije projekt koji se vodi samo modelom profitabilnosti već je primarni cilj povećanje komunalnog standarda i kvalitete življenja na području Općine Brdovec. Nije realno za očekivati da će osnivanje komunalnog društva smanjiti troškove, odnosno izdvajanja Općine Brdovec za komunalni standard, no osnivanjem komunalnog društva spriječit će obavljanje poslova van okvira trenutnih zakonskih mogućnosti, obzirom da je već sada komunalni pogon po svojem opsegu radova i opremi prerastao prvotnu namjenu.

Potrebni strojevi, vozila, oprema i alati, dinamika preuzimanja komunalnih djelatnosti te broj zaposlenika, dinamika zapošljavanja, potrebne kvalifikacije i visina plaća procjena su Konzultanta te su okvirnog karaktera, a stvarne potrebe odredit će komunalno društvo i osnivač sukladno uočenim potrebama. Preporuka konzultanta je da se racionalnim trošenjem i maksimalnim kombiniranjem kadrova za različite komunalne djelatnosti maksimiziraju uštede u svrhu ostvarenja boljih poslovnih rezultata od okvirno procjenjenih u samoj Studiji. Izlazne cijene usluga komunalnog društva potrebno je kreirati na način da osiguravaju likvidno poslovanje društva i pokriće svih troškova i obveza.

Najbolji pokazatelj opravdanosti osnivanja komunalnog društva je ekonomski povrat investicije koji u svojoj analizi uključuje dodatne koristi za investitora i bliži je realnoj vrijednosti povrata investicije. Ekonomske koristi prevladavaju nad rashodima pa omjer ulaganja/dobiti iznosi 1.07. Rezultati analize pokazuju da je za Općinu isplativo osnivanje komunalnog društva s preuzetim komunalnim djelatnostima održavanje javnih površina, održavanje zelenih površina, građevinsko-obrtničko održavanje, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja te održavanje javne rasvjete. Zbog zakonskih obveza potrebno je preuzeti i neprofitabilnu djelatnost ukopa.



12 1 SAŽETAK |







1.4. Glavni rezultati analize

Projekt ne pokazuje pozitivne neto financijske vrijednosti investicije, no generira ekonomske koristi. Osnivanje komunalnog društva nije projekt koji se vodi samo modelom profitabilnosti već je primarni cilj povećanje komunalnog standarda i kvalitete življenja na području Općine Brdovec. Nije realno za očekivati da će osnivanje komunalnog društva smanjiti troškove, odnosno izdvajanja Općine Brdovec za komunalni standard, no osnivanjem komunalnog društva spriječit će obavljanje poslova van okvira trenutnih zakonskih mogućnosti, obzirom da je već sada komunalni pogon po svojem opsegu radova i opremi prerastao prvotnu namjenu.

Potrebni strojevi, vozila, oprema i alati, dinamika preuzimanja komunalnih djelatnosti te broj zaposlenika, dinamika zapošljavanja, potrebne kvalifikacije i visina plaća procjena su Konzultanta te su okvirnog karaktera, a stvarne potrebe odredit će komunalno društvo i osnivač sukladno uočenim potrebama. Preporuka konzultanta je da se racionalnim trošenjem i maksimalnim kombiniranjem kadrova za različite komunalne djelatnosti maksimiziraju uštede u svrhu ostvarenja boljih poslovnih rezultata od okvirno procjenjenih u samoj Studiji. Izlazne cijene usluga komunalnog društva potrebno je kreirati na način da osiguravaju likvidno poslovanje društva i pokriće svih troškova i obveza.

Najbolji pokazatelj opravdanosti osnivanja komunalnog društva je ekonomski povrat investicije koji u svojoj analizi uključuje dodatne koristi za investitora i bliži je realnoj vrijednosti povrata investicije. Ekonomske koristi prevladavaju nad rashodima pa omjer ulaganja/dobiti iznosi 1.07. Rezultati analize pokazuju da je za Općinu isplativo osnivanje komunalnog društva s preuzetim komunalnim djelatnostima održavanje javnih površina, održavanje zelenih površina, građevinsko-obrtničko održavanje, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja te održavanje javne rasvjete. Zbog zakonskih obveza potrebno je preuzeti i neprofitabilnu djelatnost ukopa.


| 1 SAŽETAK 13

1.4.1. Financijski povrati

Implementacijski je okvir predviđen za 2018., 2019. i 2020. godinu, a vremenski okvir za projektnu

analizu je procijenjen na 15 godina (2018. – 2032.). Primjenjena diskontna stopa iznosi 4%.

Glavni financijski pokazatelji su sljedeći:

Tablica 1: Glavni financijski pokazatelji

Glavni financijski pokazatelji KN

Financijska neto sadašnja vrijednost investicije (FNPV "C") -2.007.291

Financijska stopa povrata na investiciju (FRR "C") negativna

1.4.2. Ekonomski povrati

Društvena diskontna stopa procijenjena je na 3%. Glavni rezultati ekonomske analize su sljedeći:

Tablica 2: Glavni rezultati ekonomske analize

Glavni financijski pokazatelji KN

Neto sadašnja vrijednost projekta u monetarnom iznosu (ENPV) 2.703.294

Ekonomska stopa povrata (ERR) 16,47%

Omjer koristi i troškova 1,07

1.4.3. Utjecaj na nezaposlenost

Osnivanje komunalnog društva će proizvesti stimulacijske učinke na zaposlenost u samoj Općini

Brdovec, ali i u okolici. Uz osobe koje će biti direktno zaposlene u novoosnovanom komunalnom

društvu, predviđa se i dodatno zapošljavanje osoba u djelatnostima vezanim za komunalne djelatnosti.

1.4.4. Utjecaj na okoliš

Temeljna misao vodilja komunalnog društva je poslovanje na ekološki prihvatljiv način i ne očekuju se

nepogodni utjecaji na okoliš tijekom implementacijske i operativne faze otvaranja komunalnog društva.

Ideja komunalnog društva je da u potpunosti poštuje jedan od najvažnijih prioriteta Obzor 2020 –

promoviranje održivog gospodarenja okolišem i resursima te resursima koje je napravio čovjek. U tom će smislu komunalno društvo poduprijeti primjenu tehnologije i protokola s malim

utjecajem na okoliš te standardiziranim gospodarenjem otpadom.

Hrvatsko su zakonodavstvo i pravne odredbe o zaštiti okoliša u skladu s acquis communaire EU i

definirane su unutar horizontalnih mjera za optimalno gospodarenje otpadom koje uključuju

centralizirano sakupljanje otpada i uklanjanje istog. Izgradnja ŽCGO osigurava primjenu navedenih

mjera, a komunalno društvo u svom poslovanju poštovat će zakonske regulative prikupljanja,

manipulacije i prijevoza otpada te primjenjivati najbolju praksu.



14 1 SAŽETAK |

U svojoj fazi prenamjene i opremanja poslovnih prostora neće biti značajnih utjecaja na okoliš, a

radovi će se izvoditi u skladu s pravilima zaštite okoliša.

Kod samog izvođenja poslova iz domene komunalnih djelatnosti, kao i po završetku istih, potrebno je

poštivati sve mjere zaštite na radu i zaštite očuvanja okoliša kao i voditi propisne zapisnike i

dokumentaciju. Kod hortikulturalnog uređenja maksimalno će se poštovati postojeće raslinje, a prostor

dodatno oplemeniti raslinjem mediteranskog podneblja.

Ovisno o vrsti otpada, isti će se razvrstavati kako bi ga mogle preuzeti tvrtke za zbrinjavanje otpada. S

obzirom na prirodu aktivnosti, ne očekuju se posebne potrebe za zbrinjavanjem otpada. U kasnijoj

operativnoj fazi, uložit će se dodatni napori u razvoju i primjeni procedura gospodarenja otpada

sukladno EU Direktivama o gospodarenju otpadom.

1.4.5. Ostali rezultati

Razvoj i poslovanje komunalnog društva imat će relativno značajne ekonomske učinke kad je riječ o

Općini Brdovec, ali i regionalno.

Ovo uključuje jednokratne učinke za vrijeme opremanja komunalnog društva – ulaganja u objekt

komunalnog društva, nabavka opreme, alata, strojeva i vozila, kao i stalne, godišnje učinke temeljem

rada te učinke temeljem povećane potrošnje na području Općine Brdovec.

Program rada komunalnog društva ima za cilj povećati standard na području Općine, od čega se

očekuju učinci na sljedeće:

- povećanje prihoda i potrošnje

- novo zapošljavanje

- prihodi od novozaposlenih

- povećanje atraktivnosti Općine kao mjesta za život

- pozitivni efekti na boravak turista i izletnika

- povećanje zadovoljstva stanovnika i poduzetnika Općine

- diverzifikacija i stabilnost lokalne ekonomije i time indirektni utjecaj na kreiranje novih radnih

mjesta i poduzetničkih prilika

Svi ovi efekti pridonose razvoju Općine.

Osim navedenoga, provedba osnivanja komunalnog društva nije u suprotnosti s horizontalnim

politikama jednakih mogućnosti, informacijskog društva te održivog razvoja. Projekt ne sadržava

diskriminatorne elemente u odnosu na spol, stavove, spolnu orijentaciju, rasnu ili etničku pripadnost, a

zahtjev da se poštuje jednakost mogućnosti bit će ugrađen u ugovore s budućim korisnicima usluga te

će tijekom provedbe osnivanja biti provjeravan kao dio postupaka praćenja i izvješćivanja.



14 1 SAŽETAK |











1.4.5. Ostali rezultati























| 1 SAŽETAK 15

Ostale značajne koristi projekta uključuju obrazovne utjecaje, tehnološki napredak te promotivne

utjecaje. Implementacija ovog projekta doprinijeti će ugledu Općine Brdovec kao području koje ulaže i

njeguje svoj komunalni standard.

No, kad se analiziraju projekti u području razvoja komunalnog standarda i infrastrukture, svakako se

najvažniji društveni učinak odnosi na jednostavno – povećanje kvalitete života ljudi u obuhvatnom

području.



16 2 GLAVNE KARAKTERISTIKE SOCIO – EKONOMSKOG OKRUŽENJA |

2 GLAVNE KARAKTERISTIKE SOCIO – EKONOMSKOG OKRUŽENJA

U svrhu ove studije daje se pregled mikroregije Općine Brdovec s usporedbom pokazatelja za šire

područje Zagrebačke županije i na razini Republike Hrvatske i EU, gdje je to primjenjivo. Socio-

ekonomsko okruženje analizirano je kroz područja teritorijalnog i demografskog aspekta, socio-

kulturnog naslijeđa i s ekonomskog aspekta.

2.1. Teritorijalni i demografski aspekt

Općina Brdovec pripada području Zagrebačke županije koja se prema popisu iz 2011. godine, sastoji

od 9 gradova, 25 općina i 697 naselja u sastavu gradova i općina.

Slika 1. Općine i gradovi Zagrebačke

županije

Općina Brdovec nalazi se uz

zapadni rub Zagrebačke županije.

Zagrebačka županija pripada grupi

županija Republike Hrvatske koje

ujedno predstavljaju i rubna

granična područja prema drugim

europskim državama. Nadalje,

općina Brdovec je jedna od rubnih

jedinica lokalne samouprave.

Ova činjenica predstavlja, možda, najvažniji pokretač gospodarskog i ostalog razvoja, kako za

Zagrebačku županiju, tako i za općinu Brdovec. Općina Brdovec udaljena je od centra grada Zagreba

svega 22,70 km, te se prostire na 37,27 kvadratnih kilometara. U sastavu općine Brdovec je 13

naselja. Većina naselja i gospodarskih subjekata razvija se u središnjem dijelu općine, uz glavni

prometni koridor Zagreb-Ljubljana (cestovni i željeznički).

Središnjim dijelom Općine, u smjeru istok-zapad, prolazi važna državna i međunarodna prometnica,

koja omogućuje brzo povezivanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije sa srednjom Europom.

Istočno od područja Općine prolazi državna auto-cesta E-59 (A2), a kroz samu Općinu prolazi državna

cesta D225 / GP Harmica – Brdovec – čvorište Zaprešić (A“) i glavna magistralna željeznička pruga

MG2 (državna granica-Savski Marof-Zagreb). Osim spomenute državne ceste, područjem Općine

prolaze 3 županijske ceste: Ž3005 / Dubravica (Ž2186) – Vukovo Selo – Harmica (D225); Ž3033 /

Marija Gorica ((Ž3030) - Križ Brdovečki – Šenkovec – D225; Ž3035 / Gornji laduč (D225) – Prudnice –

Brdovec (D225), 3 lokalne ceste: L31014 / Vukovo Selo (Ž3005) – Križ Brdovečki (Ž3033); L31016 /

Ž3033 – Gornji Laduč – D225; L31079 / Brdovec (D225) – Kalamiri (Ž2186) te veći broj nerazvrstanih

cesta. Područjem Općine prolazi glavna magistralna željeznička pruga MG2, željeznička pruga II reda




2 GLAVNE KARAKTERISTIKE SOCIO – EKONOMSKOG OKRUŽENJA

U svrhu ove studije daje se pregled mikroregije Općine Brdovec s usporedbom pokazatelja za šire

područje Zagrebačke županije i na razini Republike Hrvatske i EU, gdje je to primjenjivo. Socio-

ekonomsko okruženje analizirano je kroz područja teritorijalnog i demografskog aspekta, socio-

kulturnog naslijeđa i s ekonomskog aspekta.

2.1. Teritorijalni i demografski aspekt

Općina Brdovec pripada području Zagrebačke županije koja se prema popisu iz 2011. godine, sastoji

od 9 gradova, 25 općina i 697 naselja u sastavu gradova i općina.

Slika 1. Općine i gradovi Zagrebačke

županije

Općina Brdovec nalazi se uz

zapadni rub Zagrebačke županije.

Zagrebačka županija pripada grupi

županija Republike Hrvatske koje

ujedno predstavljaju i rubna

granična područja prema drugim

europskim državama. Nadalje,

općina Brdovec je jedna od rubnih

jedinica lokalne samouprave.

Ova činjenica predstavlja, možda, najvažniji pokretač gospodarskog i ostalog razvoja, kako za

Zagrebačku županiju, tako i za općinu Brdovec. Općina Brdovec udaljena je od centra grada Zagreba

svega 22,70 km, te se prostire na 37,27 kvadratnih kilometara. U sastavu općine Brdovec je 13

naselja. Većina naselja i gospodarskih subjekata razvija se u središnjem dijelu općine, uz glavni

prometni koridor Zagreb-Ljubljana (cestovni i željeznički).

Središnjim dijelom Općine, u smjeru istok-zapad, prolazi važna državna i međunarodna prometnica,

koja omogućuje brzo povezivanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije sa srednjom Europom.

Istočno od područja Općine prolazi državna auto-cesta E-59 (A2), a kroz samu Općinu prolazi državna

cesta D225 / GP Harmica – Brdovec – čvorište Zaprešić (A“) i glavna magistralna željeznička pruga

MG2 (državna granica-Savski Marof-Zagreb). Osim spomenute državne ceste, područjem Općine

prolaze 3 županijske ceste: Ž3005 / Dubravica (Ž2186) – Vukovo Selo – Harmica (D225); Ž3033 /

Marija Gorica ((Ž3030) - Križ Brdovečki – Šenkovec – D225; Ž3035 / Gornji laduč (D225) – Prudnice –

Brdovec (D225), 3 lokalne ceste: L31014 / Vukovo Selo (Ž3005) – Križ Brdovečki (Ž3033); L31016 /

Ž3033 – Gornji Laduč – D225; L31079 / Brdovec (D225) – Kalamiri (Ž2186) te veći broj nerazvrstanih

cesta. Područjem Općine prolazi glavna magistralna željeznička pruga MG2, željeznička pruga II reda


| 2 GLAVNE KARAKTERISTIKE SOCIO – EKONOMSKOG OKRUŽENJA 17

te željeznička pruga za poseban promet. Osim prometne infrastrukture, područjem Općine prolaze vrlo

važni pojasevi elektroenergetske infrastrukture (po dva 400 kV i 110 kV prijenosna dalekovoda).

Slika 2. Položaj Općine Brdovec Općina Brdovec tijekom posljednjih

popisa stanovništva pokazuje stalni

porast stanovništva koji je većinom

rezultat mehaničkog priliva

stanovništva, naročito prepoznatljiv

nakon završetka ratnih događanja u

RH (1991-1995). Odnos kretanja broja

stanovnika u Općini u odnosu na

Zagrebačku županiju vidljiv je u

sljedećoj tablice. Postotni porast broja

stanovnika po pojedinim razdobljima je

slijedeći: 1991/1981 – 5,36%,

2001/1991 – 15,74%, 2011/2001 – 9,79%.

Tablica 3. Kretanje broja stanovnika u Općini Brdovec u odnosu na broj stanovnika na području današnje Zagrebačke županije

Područje 1981. 1991. 2001. 2011.

Broj stanovnika % Broj

stanovnika % Broj stanovnika % Broj

stanovnika %

Zagrebačka županija 259.321 100% 282.989 100% 309.696 100% 317.606 100%

Općina Brdovec 8.319 3,21% 8.762 3,10% 10.287 3,32% 11.134 3,51%

Izvor: http://www.brdovec.hr/_download/repository/Izvjesce_o_stanju_u_prostoru-_BRDOVEC_-_2014.pdf

Prema popisu stanovništva Općina Brdovec 1981. godine imala je 8.319 stanovnika, 1991. godine

imala je 8.762 stanovnika, 2001. godine imala je 10.287 stanovnika, a 2011. godine imala je 11.134

stanovnika koji su živjeli u statistički promatrano 13 naselja: Brdovec, Donji Laduč, Drenje Brdovečko,

Gornji Laduč, Harmica, Javorje, Ključ Brdovečki, Prigorje Brdovečko, Prudnice, Savski Marof,

Šenkovec, Vukovo Selo i Zdenci Brdovečki. Kretanje broja stanovnika po naseljima u posljednja tri

popisa (razdoblje postojanja Općine Brdovec kao jedinice lokalne samouprave) prikazano je u tablici.

Tablica 4. Kretanje broja stanovnika pojedinih naselja Općine Brdovec u protekla dva popisna razdoblja

Područje 2001. % 2011 % 2011./2001.

OPĆINA BRDOVEC 10.287 100.00% 11.134 100.00% 8.23% Brdovec 2.310 22.46% 2.801 25.16% 21.26%

Donji Laduč 745 7.24% 828 7.44% 11.14%

Drenje Brdovečko 694 6.75% 585 6.15% -1.30%

Gornji Laduč 864 8.40% 826 7.42% -4.40%

Harmica 232 2.26% 284 2.55% 22.41%

Javorje 634 6.16% 679 6.10% 7.10%

Ključ Brdovečki 663 6.45% 604 5.42% -8.90%

Prigorje Brdovečko 1.258 12.23% 1.345 12.08% 6.92%




Područje 2001. % 2011 % 2011./2001.

Prudnice 641 6.23% 588 6.18% 7.33%

Savski Marof 35 0.34% 29 0.26% -17.14%

Šenkovec 733 7.13% 743 6.59% 0.14%

Vukovo selo 381 3.70% 427 3.84% 12.07%

Zdenci Brdovečki 1.097 10.66% 1.204 10.81% 9.75%

Izvor:http://www.brdovec.hr/_download/repository/Izvjesce_o_stanju_u_prostoru-_BRDOVEC_-_2014.pdf

Iz navedenih podataka vidljivo je da je Općina Brdovec po porastu broja stanovnika jedna od općina

pri samom vrhu u Republici Hrvatskoj. Unatoč smanjenju broja stanovnika u 4 naselja (Drenje

Brdovečko, Gornji Laduč, Ključ Brdovečki i Savski Marof) u svim ostalim naseljima Općine primjetan je

porast broja stanovnika u popisnom razdoblju 2001. - 2011. godine. Najveći porast broja stanovnika

uočljiv je u naselju Harmici (22,41%) i Brdovec (21,26%). Iznenađujuće da je najmanji porast broja

stanovnika u središnjem općinskom naselju – Prigorje Brdovečko (6,92%), dok je najmanji porast broja

stanovnika zabilježen u naselju Šenkovec (0,14%). Bez obzira na pad broja stanovnika u nekim

naseljima, ukupni porast broja stanovnika u popisnom razdoblju 2001. - 2011. godine cijele općine

iznosi 847 stanovnika, odnosno 8,23%. Zanimljivo je napomenuti da je 2011. godine Općina Brdovec

skoro dosegla prognozirani broj stanovnika za 2015. godinu koj i iznosi 11.330 stanovnika.

Općina Brdovec bilježi jako veliki rast stanovništva od 1953. godine do 2011. U prosjeku, svake

godine broj stanovnika se povećao za 90 stanovnika. Gustoća naseljenosti je 296,11 stanovnika/km²

što je približno četiri puta više od hrvatskog prosjeka, te približno tri puta više od prosjeka Zagrebačke

županije. Kretanje broja stanovnika u Općini Brdovec prikazano je u grafičkim prikazom.

Graf 1. Kretanje broja stanovnika u Općini Brdovec

Izvor: https://repozitorij.fpz.unizg.hr/islandora/object/fpz%3A204/datastream/PDF/view

Sljedeća tablica pruža podatke o kretanju broja kućanstava i broju članova kućanstava unutar općine

Brdovec te pojedinim naseljima prema rezultatima popisa broja stanovnika obavljenim 2001. i 2011.

godine.




Područje 2001. % 2011 % 2011./2001.

Prudnice 641 6.23% 588 6.18% 7.33%

Savski Marof 35 0.34% 29 0.26% -17.14%

Šenkovec 733 7.13% 743 6.59% 0.14%

Vukovo selo 381 3.70% 427 3.84% 12.07%

Zdenci Brdovečki 1.097 10.66% 1.204 10.81% 9.75%

Izvor:http://www.brdovec.hr/_download/repository/Izvjesce_o_stanju_u_prostoru-_BRDOVEC_-_2014.pdf

Iz navedenih podataka vidljivo je da je Općina Brdovec po porastu broja stanovnika jedna od općina

pri samom vrhu u Republici Hrvatskoj. Unatoč smanjenju broja stanovnika u 4 naselja (Drenje

Brdovečko, Gornji Laduč, Ključ Brdovečki i Savski Marof) u svim ostalim naseljima Općine primjetan je

porast broja stanovnika u popisnom razdoblju 2001. - 2011. godine. Najveći porast broja stanovnika

uočljiv je u naselju Harmici (22,41%) i Brdovec (21,26%). Iznenađujuće da je najmanji porast broja

stanovnika u središnjem općinskom naselju – Prigorje Brdovečko (6,92%), dok je najmanji porast broja

stanovnika zabilježen u naselju Šenkovec (0,14%). Bez obzira na pad broja stanovnika u nekim

naseljima, ukupni porast broja stanovnika u popisnom razdoblju 2001. - 2011. godine cijele općine

iznosi 847 stanovnika, odnosno 8,23%. Zanimljivo je napomenuti da je 2011. godine Općina Brdovec

skoro dosegla prognozirani broj stanovnika za 2015. godinu koj i iznosi 11.330 stanovnika.




županije. Kretanje broja stanovnika u Općini Brdovec prikazano je u grafičkim prikazom.

Graf 1. Kretanje broja stanovnika u Općini Brdovec

Izvor: https://repozitorij.fpz.unizg.hr/islandora/object/fpz%3A204/datastream/PDF/view

Sljedeća tablica pruža podatke o kretanju broja kućanstava i broju članova kućanstava unutar općine

Brdovec te pojedinim naseljima prema rezultatima popisa broja stanovnika obavljenim 2001. i 2011.

godine.



Tablica 5. Broj kućanstava prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine na području općine Brdovec po naseljima

Područje

2001 2011 Indeks rasta/pada

broja kućanstava

Indeks rasta/ pada

članova kućanstva

Broj stanovnika

Broj kućanstava

Prosjek članova po kućanstvu

Broj stanovnika

Broj kućanstava

Prosjek članova po kućanstvu

OPĆINA BRDOVEC 10.287 3.053 3.37 11.134 3.466 3.20 1,14 0,95

Brdovec 2.310 666 3.47 2.801 847 3.31 1,27 0,95

Donji Laduč 745 239 3.12 828 277 2.99 1,16 0,96

Drenje Brdovečko 694 212 3.27 585 219 3.13 1,03 0,96

Gornji Laduč 864 246 3.51 826 267 3.09 1,09 0,88

Harmica 232 76 3.05 284 89 3.19 1,17 1,05

Javorje 634 172 3.69 679 199 3.41 1,16 0,92

Ključ Brdovečki 663 197 3.37 604 185 3.26 0,94 0,97

Prigorje Brdovečko 1.258 360 3.49 1.345 425 3.16 1,18 0,91

Prudnice 641 218 2.94 588 201 3.42 0,92 1,16

Savski Marof 35 15 2.33 29 12 2.42 0,80 1,04

Šenkovec 733 234 3.13 743 245 3.00 1,05 0,96

Vukovo selo 381 107 3.56 427 135 3.16 1,26 0,89

Zdenci Brdovečki 1.097 311 3.53 1.204 361 3.34 1,16 0,95

Izvor: http://www.brdovec.hr/_download/repository/Izvjesce_o_stanju_u_prostoru-_BRDOVEC_-_2014.pdf

Uočljivo je da broj kućanstava unutar općine Brdovec nije pratio razmjerno porast broja stanovnika

unutar općine u razdoblju između dva popisa, odnosno na razini općine prosječan broj članova

kućanstava je manji u 2011. godini u odnosu na 2001. godinu. (3,37 u odnosu na 3,20). Broj

stanovnika povećan je na razini općine i skoro u svim naseljima osim naselja Ključ Brdovečki,

Prudnice i Savski Marof. Prosječan broj članova kućanstava povećan je samo u naseljima Harmica,

Prudnice i Savski Marof, dok je u svim naseljima taj broj smanjen. Značajno je napomenuti da je

naselje Ključ Brdovečki jedino naselje koje je u prethodnom popisnom razdoblju od 2001. do 2011.

godine imalo i pad broja stanovnika, i pad broja kućanstava, a i pad broja članova kućanstva. U

sljedećoj tablici predočena je struktura stanovništva općine Brdovec i pojedinih naselja prema

godinama starosti prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine podijeljenih u u 20 grupacija.

Tablica 6: Stanovništvo prema imigracijskim obilježjima, usporedba RH, Zagrebačke županije i Općina Brdovec

Regionalna cjelina

Ukupan broj

stanov.

Od rođenja

stanuju u istom

naselju

Doseljeni u naselje stanovanja

Nepozn. s područja Republike Hrvatske iz inozemstva

ukupno

iz drugog naselja istog

grada ili općine

iz drugog grada ili općine

iste županije

iz druge županije

nepoz. mjesto u RH

ukupno Njem Zemlje ex Yu

ostale zemlje

Republika Hrvatska 4.284.889 2.042.279 1.634.453 298.753 634.175 699.943 1.582 604.902 120.717 385.084 99.101 3.255 Zagrebačka županija 317.606 134.331 149.161 30.245 23.006 95.792 118 33.936 12.084 17.169 4.683 178 Općina Brdovec 11.134 4.305 5.234 847 1.310 3.062 15 1.594 494 931 169 1

Izvor: DZS, 2012a, podaci obrađeni i filtrirani od stane Medicom d.o.o.




Migracija, odnosno mobilnost stanovništva je jedan od pokazatelja kvalitete i valorizacije prostora, a uz

prirodni priraštaj osnovna odrednica opće populacijske dinamike.

Doseljeno stanovništvo čini 61,33% stanovništva Općine što ukazuje na vrlo veliku mobilnost

stanovništva. Među njima najviše je stanovništva doseljenog iz druge županije (3.062 osoba), zatim

podjednak broj stanovništva doseljenog iz drugog grada ili općine iste županije (1.310 osoba) i

stanovništva doseljenog iz inozemstva (1.594 osoba), dok je najmanje stanovništva doseljenog iz

drugog naselja na području Općine (847 osoba%). Među stanovništvom doseljenim iz inozemstva

najviše je osoba doseljenih s područja bivše Jugoslavije.

Stanovnici koji od rođenja stanuju u istom naselju čine samo 38,67% stanovnika Općine.

Iz svega navedenog vidljivo je da su migracijska obilježja stanovništva na području Općine vrlo

povoljna.

Općina Brdovec pokazuje gotovo identične pokazatelje prosječne starosti u usporedbi s prosjekom na

razini Hrvatske i Zagrebačke županije te sa prosječnom starosti od 40,6 godina spada u prosječnu

jedinicu lokalne samouprave u Hrvatskoj, a prema podacima Eurostata iz 2011. godine, starost je

nešto niža od prosjeka EU27 koji iznosi 41,2. Po indeksu starenja Općina Brdovec ima prosjek od

101,1 što je još jedan od pokazatelja da je stanovništvo Općine srednje životne i starije dobi.

Graf 2: Distribucija stanovništva po dobi u Općini Brdovec


Navedena tablica pokazuje kako najveći broj stanovnika Općine Brdovec ima između 50-54 godina

života - 871 stanovnika pripadaju navedenoj dobnoj skupini, što čini 7,82% od ukupne populacije

Općine. S podjednakim brojem stanovnika slijede dobne skupine od 45-49 i 55-59 godina života. Iz

svega navedenog evidentno je kako je Općina Brdovec pretežito nastanjena populacijom srednje dobi.

Sljedeći prilog daje grafičku prezentaciju spolne strukture stanovništva Općine Brdovec iz koje je

vidljivo da je spolna struktura Općine podjednaka u odnosu muškaraca i žena.




Migracija, odnosno mobilnost stanovništva je jedan od pokazatelja kvalitete i valorizacije prostora, a uz

prirodni priraštaj osnovna odrednica opće populacijske dinamike.

Doseljeno stanovništvo čini 61,33% stanovništva Općine što ukazuje na vrlo veliku mobilnost

stanovništva. Među njima najviše je stanovništva doseljenog iz druge županije (3.062 osoba), zatim

podjednak broj stanovništva doseljenog iz drugog grada ili općine iste županije (1.310 osoba) i

stanovništva doseljenog iz inozemstva (1.594 osoba), dok je najmanje stanovništva doseljenog iz

drugog naselja na području Općine (847 osoba%). Među stanovništvom doseljenim iz inozemstva

najviše je osoba doseljenih s područja bivše Jugoslavije.

Stanovnici koji od rođenja stanuju u istom naselju čine samo 38,67% stanovnika Općine.

Iz svega navedenog vidljivo je da su migracijska obilježja stanovništva na području Općine vrlo

povoljna.

Općina Brdovec pokazuje gotovo identične pokazatelje prosječne starosti u usporedbi s prosjekom na

razini Hrvatske i Zagrebačke županije te sa prosječnom starosti od 40,6 godina spada u prosječnu

jedinicu lokalne samouprave u Hrvatskoj, a prema podacima Eurostata iz 2011. godine, starost je

nešto niža od prosjeka EU27 koji iznosi 41,2. Po indeksu starenja Općina Brdovec ima prosjek od

101,1 što je još jedan od pokazatelja da je stanovništvo Općine srednje životne i starije dobi.

Graf 2: Distribucija stanovništva po dobi u Općini Brdovec


Navedena tablica pokazuje kako najveći broj stanovnika Općine Brdovec ima između 50-54 godina

života - 871 stanovnika pripadaju navedenoj dobnoj skupini, što čini 7,82% od ukupne populacije

Općine. S podjednakim brojem stanovnika slijede dobne skupine od 45-49 i 55-59 godina života. Iz

svega navedenog evidentno je kako je Općina Brdovec pretežito nastanjena populacijom srednje dobi.

Sljedeći prilog daje grafičku prezentaciju spolne strukture stanovništva Općine Brdovec iz koje je

vidljivo da je spolna struktura Općine podjednaka u odnosu muškaraca i žena.



Graf 3: Spolna struktura stanovništva Općine Brdovec u 2011. godini


Obrazovna struktura stanovništva u Općini Brdovec je nešto povoljnija od hrvatskoga prosjeka. Udio

stanovništva Općine Brdovec sa samo osnovnim obrazovanjem iznosi 18,42% (21,29% u Hrvatskoj),

srednjoškolskim obrazovanjem 62,16% (52.63% u Hrvatskoj) dok udio stanovništva s visokoškolskim

obrazovanjem iznosi 10,95%, dok je državni prosjek 16.39%. Manji udio visokoškolsko obrazovanog

stanovništva je razumljiv s obzirom da se radi o ruralnom i poljoprivrednom kraju. Sljedeći prilog daje

usporedbu detaljne obrazovnu strukture u Hrvatskoj, Zagrebačkoj županiji i Općini Brdovec.

Graf 4: Usporedba (RH, Zagrebačka, Općina Brdovec) stanovništva starog 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi prema popisu iz 2011. godine


Zaključno, za razliku od trendova Hrvatske u cjelini, Općina Brdovec bilježi pozitivan populacijski trend

uzrokovan prije svega imigracijom stanovništva. Međutim, stanovništvo je srednje i starije populacije i

s podjednakim udjelom muškaraca i žena. Obrazovna struktura je povoljna i nešto bolja od državnog

prosjeka. Udio srednje i visoko obrazovanih osoba povoljniji je i od prosjeka na razini Županije.




2.2. Ekonomski aspekt

U nastavku se daje analiza i opis ekonomskog okruženja.

2.2.1. Poslovni subjekti

Od početka devedesetih godina, uslijed političkih i gospodarskih promjena, došlo je do otvaranje novih

poduzeća. U svakoj od gospodarskih djelatnosti došlo je do povećanja broja novih tvrtki. Najveći je

broj nastao u djelatnosti trgovine, industrije, građevinarstva i novčanih usluga. Stope rasta najveća

povećanja pokazuju u financijskim uslugama, trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i komunalnim

djelatnostima.

Najveći gospodarski subjekti s najviše zaposlenih su "Pliva", "Kvasac" i „Hospira“ (Savski Marof),

drvoprerađivačka industrija "Bukovinski" (Ključ Brdovečki), tekstilna industrija "Lateks" (Laduč),

Izgradnja i održavanje brodova MG mehanika, "Laura" d.o.o. (Harmica) i dr.

Većina poduzeća i obrta izvozno je orijentirana, a isto tako radi proširenja svojih osnovnih djelatnosti

Općina svojim prostornim planom i raznim vidovima pomoći osigurava rast i razvoj gospodarstva.

Industrija pokazuje smanjenje učešća u odnosu na ranije stanje. To se ne smatra povoljnim, jer je

industrija ipak nositelj zapošljavanja. Budući da je proces preustroja gospodarstva u tijeku, očekuje se

razvoj industrije u budućnosti. To bi se trebalo odraziti i na razvoj općine u kojoj je danas jedan od

većih pogona Plive.

Obrtništvo se je razvijalo prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i stanovništva. Obrtništvo je

dugo bilo na rubu društvenog i gospodarskog interesa. Danas se ono pokušava nametnuti kao

gospodarski i financijski čimbenik ukupne gospodarske stabilizacije uz upotpunjavanjem tržišta

raznovrsnim proizvodima, a osobito uslugama. Obrtništvo može biti poticaj novom proizvodnom i

uslužnom zapošljavanju. Za potrebe razvoja obrtništva treba na području Općine planirati i urediti

građevinsko zemljište, te osigurati početne poticaje i uvjete za uspostavljanje novih obrta i drugih

poduzetničkih inicijativa.

Na području Općine ne postoji koncentracija proizvodnih ili skladišnih građevina odnosno industrijskih

objekata koji bi činili gospodarsku ili industrijsku zonu.

Stanje u pogledu gospodarskih sadržaja ne može se smatrati zadovoljavajućim. Značajan dio u

gospodarskim djelatnostima imaju trgovine, ugostiteljski objekti te različiti obrti.

Približnu sliku o najrazvijenijim gospodarskim granama prema NKD može se dobiti pregledom broja

zaposlenih po istima koji se navodi u nastavku:




2.2. Ekonomski aspekt

U nastavku se daje analiza i opis ekonomskog okruženja.

2.2.1. Poslovni subjekti

Od početka devedesetih godina, uslijed političkih i gospodarskih promjena, došlo je do otvaranje novih

poduzeća. U svakoj od gospodarskih djelatnosti došlo je do povećanja broja novih tvrtki. Najveći je

broj nastao u djelatnosti trgovine, industrije, građevinarstva i novčanih usluga. Stope rasta najveća

povećanja pokazuju u financijskim uslugama, trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i komunalnim

djelatnostima.

Najveći gospodarski subjekti s najviše zaposlenih su "Pliva", "Kvasac" i „Hospira“ (Savski Marof),

drvoprerađivačka industrija "Bukovinski" (Ključ Brdovečki), tekstilna industrija "Lateks" (Laduč),

Izgradnja i održavanje brodova MG mehanika, "Laura" d.o.o. (Harmica) i dr.

Većina poduzeća i obrta izvozno je orijentirana, a isto tako radi proširenja svojih osnovnih djelatnosti

Općina svojim prostornim planom i raznim vidovima pomoći osigurava rast i razvoj gospodarstva.

Industrija pokazuje smanjenje učešća u odnosu na ranije stanje. To se ne smatra povoljnim, jer je

industrija ipak nositelj zapošljavanja. Budući da je proces preustroja gospodarstva u tijeku, očekuje se

razvoj industrije u budućnosti. To bi se trebalo odraziti i na razvoj općine u kojoj je danas jedan od

većih pogona Plive.

Obrtništvo se je razvijalo prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i stanovništva. Obrtništvo je

dugo bilo na rubu društvenog i gospodarskog interesa. Danas se ono pokušava nametnuti kao

gospodarski i financijski čimbenik ukupne gospodarske stabilizacije uz upotpunjavanjem tržišta

raznovrsnim proizvodima, a osobito uslugama. Obrtništvo može biti poticaj novom proizvodnom i

uslužnom zapošljavanju. Za potrebe razvoja obrtništva treba na području Općine planirati i urediti

građevinsko zemljište, te osigurati početne poticaje i uvjete za uspostavljanje novih obrta i drugih

poduzetničkih inicijativa.

Na području Općine ne postoji koncentracija proizvodnih ili skladišnih građevina odnosno industrijskih

objekata koji bi činili gospodarsku ili industrijsku zonu.

Stanje u pogledu gospodarskih sadržaja ne može se smatrati zadovoljavajućim. Značajan dio u

gospodarskim djelatnostima imaju trgovine, ugostiteljski objekti te različiti obrti.

Približnu sliku o najrazvijenijim gospodarskim granama prema NKD može se dobiti pregledom broja

zaposlenih po istima koji se navodi u nastavku:



Tablica 7. Zaposleni u pravnim osobama u Općini Brdovec prema NKD-u 2007., stanje 31. ožujka 2013. godine

Poslovanje prema NKD klasifikaciji iz 2007. Aktivno - Općina BRDOVEC

Broj subjekata % u svemu

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo - 0,00% Rudarstvo - 0,00% Prerađivačka industrija 639 49,81% Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija - 0,00% Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 21 1,64%

Građevinarstvo 28 2,18% Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 315 24,55% Prijevoz i skladištenje 41 3,20%

UKUPNO 1.283 100% Izvor: DZS, 2014, podaci obrađeni i filtrirani od stane Medicom d.o.o.

2.2.2. Bruto domaći proizvod i bruto dodana vrijednost

Nominalni iznos BDP-a od 2009. godine do 2014. godine pada s iznimkom 2011. godine kada je

zabilježen rast. Tako je BDP u 2014. godini na razini Hrvatske iznosio nominalno 328,11 milijardi HRK,

to je 5,6% manje nego u pretkriznoj 2008. godini. Spomenuti pad je rezultat smanjenja BDP-a u svim

županijama, a na njega je najviše utjecao pad u Splitsko-dalmatinskoj županiji (za 2,7 milijardi HRK),

Osječko-baranjskoj županiji (za gotovo 2,2 milijarde HRK) i Gradu Zagrebu (za 1,8 milijardi HRK).

Istodobno je najmanji pad (od oko 90 milijuna HRK) zabilježen u Primorsko-goranskoj županiji.

Udjeli pojedinih županija u ukupnom BDP-u RH nisu se značajno promijenili, pa tako, pored Grada

Zagreba (33,25%), najveći udio i dalje imaju Primorsko-goranska (8,57%) i Splitsko-dalmatinska

županija (8,25%), što znači da te tri županije zajedno čine oko 50% hrvatskog BDP-a. Dvije od

spomenutih triju županija imaju i najveći BDP po stanovniku, Grad Zagreb i Primorsko-goranska

županija, znatno veći od prosjeka RH (77.456 HRK).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, BDP po glavi stanovnika u Zagrebačkoj županiji

iznosi 7.894 EUR, što je 22,20% manje od hrvatskoga prosjeka (10.152 EUR). Ako se BDP usporedi s

podacima Kontinentalne Hrvatske, Županija je imala gotovo 23,5% viši BDP po glavi stanovnika od

prosjeka.

Tablica 8: Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske, statističke regije 2.i 3. razine (2014.) Statističke regije 2 i 3. razine BDP po glavi u EUR INDEKS HRPDVSKA = 100

Republika Hrvatska 10.152 100 Kontinentalna Hrvatska 10.325 101,7 Grad Zagreb 17.908 176,4 Zagrebačka županija 7.894 77,8 Krapinsko-zagorska županija 6.541 64,4 ... ... ... Jadranska Hrvatska 9.802 96,6 Primorsko-goranska županija 12.548 123,6 Ličko-senjska županija 7.822 77,1




Statističke regije 2 i 3. razine BDP po glavi u EUR INDEKS HRPDVSKA = 100

... ... ...

Izvor: DZS (2017), podaci obrađeni i filtrirani od stane Medicom d.o.o.

Podaci o BDP-u na razini Općine Brdovec nisu dostupni budući da Državni zavod za statistiku ne

spušta analizu na razinu Općina, ali se može smatrati da su na razini prosjeka Županije.

2.2.3. Zaposlenost i nezaposlenost

U Zagrebačkoj županiji krajem travnja 2017. godine bilo je 9.510 nezaposlenih osoba što je za 6,5%

manje u odnosu na ožujak 2017. i za 27.9% također manje u odnosu na travanj 2016. godine.

U obrazovnoj strukturi nezaposlenih, najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za

zanimanja u trajanju od 4 i više godine te gimnazijom (29.7%), a slijede osobe sa završenom sa

srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (24.9%), osobe sa

završenom osnovnom školom (17.6%), osobe sa završenim fakultetom i akademijom (14.7%), osobe

s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (8.6%) te osobe bez škole i s

nezavršenom osnovnom školom (4.5%).

U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim

skupinama.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za Općinu Brdovec u travnju 2017. godine govore o

sveukupno 324 nezaposlenih osoba na području Općine prema strukturi obrazovanja kako slijedi u

grafu:

Graf 5: Nezaposlene osobe u Općini Brdovec prema stupnju obrazovanja

Izvor: HZZ (travanj 2017.)

Među nezaposlenima prevladavaju žene – 174, odnosno 53,70% svih nezaposlenih na razini Općine.




Statističke regije 2 i 3. razine BDP po glavi u EUR INDEKS HRPDVSKA = 100

... ... ...

Izvor: DZS (2017), podaci obrađeni i filtrirani od stane Medicom d.o.o.

Podaci o BDP-u na razini Općine Brdovec nisu dostupni budući da Državni zavod za statistiku ne

spušta analizu na razinu Općina, ali se može smatrati da su na razini prosjeka Županije.

2.2.3. Zaposlenost i nezaposlenost

U Zagrebačkoj županiji krajem travnja 2017. godine bilo je 9.510 nezaposlenih osoba što je za 6,5%

manje u odnosu na ožujak 2017. i za 27.9% također manje u odnosu na travanj 2016. godine.

U obrazovnoj strukturi nezaposlenih, najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za

zanimanja u trajanju od 4 i više godine te gimnazijom (29.7%), a slijede osobe sa završenom sa

srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (24.9%), osobe sa

završenom osnovnom školom (17.6%), osobe sa završenim fakultetom i akademijom (14.7%), osobe

s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (8.6%) te osobe bez škole i s

nezavršenom osnovnom školom (4.5%).

U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim

skupinama.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za Općinu Brdovec u travnju 2017. godine govore o

sveukupno 324 nezaposlenih osoba na području Općine prema strukturi obrazovanja kako slijedi u

grafu:

Graf 5: Nezaposlene osobe u Općini Brdovec prema stupnju obrazovanja

Izvor: HZZ (travanj 2017.)

Među nezaposlenima prevladavaju žene – 174, odnosno 53,70% svih nezaposlenih na razini Općine.



Uspoređujući podatke s onim na razini Županije i RH, dolazimo do zaključka da su podaci o

nezaposlenosti na razini Općine u skladu s onima na široj razini.

Prema podacima FINA-e za 2015. godinu, u Općini Brdovec radno sposobnog stanovništva je 7.668,

odnosno 69% o ukupnog broja stanovnika, a sa 145 zaposlena u poduzetništvu na 1.000 radno

sposobnog stanovništva spada u razvijenije Općine.

Što se tiče ukupnog broja zaposlenih na razini Općine, isti podaci nisu dostupni već je zadnji dostupni

podatak onaj iz popisa stanovništva 2011. godine prema kojem je na području Općine ukupno

zaposleno 4.471 osoba. S obzirom na gotovo prepolovljenu nezaposlenost u odnosu na 2011. godinu

(ukupno 625 nezaposlena u 2011. godini) pretpostavka je da je pokazatelj zaposlenosti još i bolji.

2.2.4. Gospodarsko stanje u Općini Brdovec

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Zagrebačkoj županiji u 2015. godini,

poslovalo je 6.529 poduzetnika koji su zapošljavali 47.988 radnika, što predstavlja porast broja

zaposlenih od 4,9%.

Tablica 9: Broj poduzetnika, broj zaposlenih, te osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Zagrebačke županije u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama)

Opis 2014. 2015. Index

Broj poduzetnika 5.960 6.529 - Broj dobitaša 4.311 4.699 109,0 Broj gubitaša 1.649 1.830 111,0 Broj zaposlenih 45.759 47.988 104,9 Ukupni prihodi 39.074.671 43.974.561 112,5 Ukupni rashodi 38.243.547 42.460.194 111,0 Dobit prije oporezivanja 1.772.093 2.128.081 120,1 Gubitak prije oporezivanja 940.969 613.714 65,2 Porez na dobit 229.724 283.307 123,3 Dobit razdoblja 1.540.388 1.840.261 119,5 Gubitak razdoblja 938.989 609.201 64,9 Konsolidirani financijski rezultat - dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 601.400 1.231.060 204,7

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom 4.884 5.036 103,1 Izvoz 5.732.969 6.978.273 121,7 Uvoz 10.294.135 9.705.407 94,3 Investicije u novu dugotrajnu imovinu 1.583.243 1.871.014 118,2

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

Prema obrađenim podacima, u 2015. godini poduzetnici Zagrebačke županije povećali su ukupan

prihod za 12,5% s obzirom na prethodno razdoblje, ali su povećali i ukupne rashode za 11,0%.

Najveći porast ukupnih prihoda, u odnosu na prethodnu godinu, ostvarili su upravo poduzetnici općina

Brdovec (61,0%) i Pokupsko (46,3%). U 2015. godini poduzetnici grada Velike Gorice ostvarili su 11,9




milijardi kuna prihoda te su time sudjelovali sa 27,0% u ukupnim prihodima županije (44,0 milijarde

kuna).

Graf 6: Top 10 gradova/općina Zagrebačke županije prema ukupnom prihodu u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna)


Prema prikazanome, poduzetnici registrirani na području Općine Brdovec ostvarili su čak 2,2 milijardi

kn prihoda u 2015. godini. Na razini Županije to je najveći porast ukupnih prihoda u odnosu na

prethodnu godinu od čak 61%.

Poduzetnici Zagrebačke županije iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2015. godini u

iznosu od 1,2 milijarde kuna. Pozitivnom rezultatu doprinijelo je povećanje broja dobitaša za 9,0% u

odnosu na 2014. godinu, odnosno njih 72,0% od ukupnog broja poduzetnika županije poslovalo je s

dobiti. Tome su najviše doprinijeli poduzetnici sa sjedištem u Brdovcu koji su ostvarili 133 milijuna

kuna dobiti. Među njima su najbolji Hospira Zagreb d.o.o. (82,3 milijuna kuna) i Strojopromet – Zagreb

d.o.o. (32 milijuna kuna).

Iznos ukupnih neto plaća i nadnica u 2015. godini u Zagrebačkoj županiji iznosio je 2,9 milijardi kuna,

a prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom 5.036 kuna. Iznos navedene plaće rastao je za 3,1%

u odnosu na prošlu godinu, a u usporedbi s prosječnom mjesečnom neto plaćom zaposlenih kod

poduzetnika na razini RH (5.019 kuna) veći je za 0,3%.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća obračunata je kod poduzetnika grada Velike Gorice (6.843

kune), zatim slijede općina Brdovec (5.865 kuna), grad Sveta Nedelja (5.584 kune), općina Rugvica

(5.458 kuna), te općina Luka (5.148 kuna).




milijardi kuna prihoda te su time sudjelovali sa 27,0% u ukupnim prihodima županije (44,0 milijarde

kuna).

Graf 6: Top 10 gradova/općina Zagrebačke županije prema ukupnom prihodu u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna)


Prema prikazanome, poduzetnici registrirani na području Općine Brdovec ostvarili su čak 2,2 milijardi

kn prihoda u 2015. godini. Na razini Županije to je najveći porast ukupnih prihoda u odnosu na

prethodnu godinu od čak 61%.

Poduzetnici Zagrebačke županije iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2015. godini u

iznosu od 1,2 milijarde kuna. Pozitivnom rezultatu doprinijelo je povećanje broja dobitaša za 9,0% u

odnosu na 2014. godinu, odnosno njih 72,0% od ukupnog broja poduzetnika županije poslovalo je s

dobiti. Tome su najviše doprinijeli poduzetnici sa sjedištem u Brdovcu koji su ostvarili 133 milijuna

kuna dobiti. Među njima su najbolji Hospira Zagreb d.o.o. (82,3 milijuna kuna) i Strojopromet – Zagreb

d.o.o. (32 milijuna kuna).

Iznos ukupnih neto plaća i nadnica u 2015. godini u Zagrebačkoj županiji iznosio je 2,9 milijardi kuna,

a prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom 5.036 kuna. Iznos navedene plaće rastao je za 3,1%

u odnosu na prošlu godinu, a u usporedbi s prosječnom mjesečnom neto plaćom zaposlenih kod

poduzetnika na razini RH (5.019 kuna) veći je za 0,3%.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća obračunata je kod poduzetnika grada Velike Gorice (6.843

kune), zatim slijede općina Brdovec (5.865 kuna), grad Sveta Nedelja (5.584 kune), općina Rugvica

(5.458 kuna), te općina Luka (5.148 kuna).



Graf 7: Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u promatranim općinama/gradovima Zagrebačke županije u 2015. godini


Za usporedbu, prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika na razini RH u

2015. godini iznosila je 5.019 kuna.

Prema produktivnosti (prihodu po zaposlenom), na prvom mjestu u Županiji su poduzetnici općine

Brdovec, s 1,9 milijuna kuna, a među poduzetnicima navedene općine po produktivnosti na prvom je

mjestu društvo HOSPIRA ZAGREB d.o.o. s prosjekom od 4,8 milijuna kuna po zaposlenom. Pretežita

djelatnost društva prema NKD 2007 je 21.20 Proizvodnja farmaceutskih pripravaka, ima 216

zaposlenih čija je prosječna mjesečna neto plaća 10.733 kuna. Slijede poduzetnici općine Dubravica s

1,3 milijuna kuna te poduzetnici grada Velike Gorice s 1,2 milijuna kuna po zaposlenom.

Za usporedbu, produktivnost poduzetnika na razini RH u 2015. godini iznosila je 763 tisuće kuna.

Graf 8. Prihod po zaposlenom u 2015. g. na razini gradova/općina Urbane aglomeracije Zagreba (TOP10)

Općina Brdovec bilježi pozitivnije ekonomske pokazatelje od prosjeka na razini Županije. Prilike za

daljnji razvoj gospodarstva Općine naročito se otvaraju u tercijarnom sektoru, odnosno turizmu i

pratećim djelatnostima koji za sada u ukupnim prihodima na razini Općine sudjeluju s minimalnim

postotkom.




Sveukupno, ekonomska situacija u Općini Brdovec je povoljna, s trendovima daljnjeg napretka te

postoje planovi za stvaranje povoljnog i konkurentnog okruženja koje će za posljedicu imati otvaranje

novih poslova što će dodatno poboljšati ekonomsku situaciju.

2.3. Definiranje cilja projekta i njegov utjecaj (doprinos) na socio-ekonomsko okruženje









Zbrinjavanje komunalnoga otpada postao je posljednjih godina jedan od najvažnijih problema i

zadataka za riješiti u Hrvatskoj. Smanjenje količina i zbrinjavanje otpada treba postati jedna od

neodgodivih zadaća u zaštiti i unapređenju stanja okoliša i zaštiti zdravlja ljudi. Zbrinjavanje otpada

ima osobitu važnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih izvora i podrazumijeva brigu o postupanju s

komunalnim i posebnim otpadom. Problem tehnološkog otpada iz tvornice "Pliva" provodi se na razini

Županije. Budući da zbrinjavanje otpada nije dugoročno riješeno ne samo za općinu Brdovec, nego i

za susjedne općine i gradove, na razini Županije potrebno je donijeti potrebne odluke i pripreme za

trajno rješenje njegovog odlaganja. Za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom potrebno je

provoditi mjere koje će u najvećoj mogućoj mjeri poticati odvajanje otpada po vrsti i mogućnosti

ponovne prerade i upotrebe. Tu se prvenstveno misli na provođenje kompostiranja biološkog otpada

koji predstavlja više od pola otpada u Zagrebačkoj županiji. U blizini Općine Brdovec, na području

Grada Zaprešića nalazi se aktivno odlagalište komunalnog otpada kao i pretovarna stanica za otpad.


Angažiranjem vanjskih dobavljača usluga i koncesionara Općina ima smanjenu mogućnost planiranja i

osiguravanja najmodernijih tehnika i tehnologija za podizanje komunalnog standarda. Strategije

moraju biti prilagođene dobavljačima i koncesionarima čime se gubi dio samostalnosti Općine kod

kreiranja vlastite politike razvoja. S obzirom na relativno mali broj zaposlenika Općine koji mogu

kontrolirati kvalitetu i obujam izvršenih usluga postoje mogućnosti da se iste ne ispunjavaju u

potpunosti ili da utrošci nisu racionalni.




Sveukupno, ekonomska situacija u Općini Brdovec je povoljna, s trendovima daljnjeg napretka te

postoje planovi za stvaranje povoljnog i konkurentnog okruženja koje će za posljedicu imati otvaranje

novih poslova što će dodatno poboljšati ekonomsku situaciju.

2.3. Definiranje cilja projekta i njegov utjecaj (doprinos) na socio-ekonomsko okruženje









Zbrinjavanje komunalnoga otpada postao je posljednjih godina jedan od najvažnijih problema i

zadataka za riješiti u Hrvatskoj. Smanjenje količina i zbrinjavanje otpada treba postati jedna od

neodgodivih zadaća u zaštiti i unapređenju stanja okoliša i zaštiti zdravlja ljudi. Zbrinjavanje otpada

ima osobitu važnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih izvora i podrazumijeva brigu o postupanju s

komunalnim i posebnim otpadom. Problem tehnološkog otpada iz tvornice "Pliva" provodi se na razini

Županije. Budući da zbrinjavanje otpada nije dugoročno riješeno ne samo za općinu Brdovec, nego i

za susjedne općine i gradove, na razini Županije potrebno je donijeti potrebne odluke i pripreme za

trajno rješenje njegovog odlaganja. Za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom potrebno je

provoditi mjere koje će u najvećoj mogućoj mjeri poticati odvajanje otpada po vrsti i mogućnosti

ponovne prerade i upotrebe. Tu se prvenstveno misli na provođenje kompostiranja biološkog otpada

koji predstavlja više od pola otpada u Zagrebačkoj županiji. U blizini Općine Brdovec, na području

Grada Zaprešića nalazi se aktivno odlagalište komunalnog otpada kao i pretovarna stanica za otpad.


Angažiranjem vanjskih dobavljača usluga i koncesionara Općina ima smanjenu mogućnost planiranja i

osiguravanja najmodernijih tehnika i tehnologija za podizanje komunalnog standarda. Strategije

moraju biti prilagođene dobavljačima i koncesionarima čime se gubi dio samostalnosti Općine kod

kreiranja vlastite politike razvoja. S obzirom na relativno mali broj zaposlenika Općine koji mogu

kontrolirati kvalitetu i obujam izvršenih usluga postoje mogućnosti da se iste ne ispunjavaju u

potpunosti ili da utrošci nisu racionalni.



5. Nedostatak snažnog gospodarskog subjekta u vlasništvu Općine koji može kandidirati za privlačenje bespovratnih sredstava iz lokalnih, nacionalnih i europskih izvora

Ulazak Hrvatske u EU, ali i nacionalne promjene u zakonskom okviru vezanom uz razne komunalne

djelatnosti te osmišljavanje programa od strane agencija i ministarstava koji za cilj imaju podizanje

cjelokupne svijesti o nužnosti zaštite i upravljanja okolišem otvorilo je nove mogućnosti za

sufinanciranja programa i nabavki opreme. Općina Brdovec, zajedno sa Gradom Zaprešićem i

susjednim općinama (Marija Gorica, Dubravica, Pušća, Luka i Bistra) ima udio u komunalnom

poduzeću Zaprešić d.o.o. Općini Brdovec s obzirom na veličinu, i pripada joj 12% udjela. S obzirom da

Općina Brdovec ima samo manjinske udjele u komunalnim društvima nije u mogućnosti aktivnije

sudjelovati u osmišljavanju programa i sudjelovati u natječajima za nabavku suvremene i tehnološki

napredne opreme po povoljnim ugovornim uvjetima.

6. Prenaseljenost i nagli porast stanovnika koji je jedan od glavnih razloga zašto su prepoznati prethodno navedeni problemi vezani uz komunalni standard




županije. Povećanje broja stanovnika i njihove raznolikosti zahtjeva prilagođavanje lokacije njihovim

potrebama, a to uključuje i sustavni/planski razvoj komunalnog standarda. Postoji prostor za dodatno

razvijanje sustava za informiranje građana o nužnosti održavanja komunalne čistoće, programima i

akcijama komunalnih društava kao i prilikama za korištenje poticajnih sredstava za upravljanje

energetskom učinkovitosti i zaštitu okoliša, a koji se do sada značajno oslanjao na velika komunalna

društva koja obavljaju usluge na području Općine.

Ovim projektom nastojat će se pridonijeti rješavanju problema koji su opisani pod točkama 1 - 4 i to na

sljedeći način:

Vlastiti pogon ili komunalno društvo podiglo bi komunalni standard u Općini;

Vlastiti pogon ili komunalno društvo može brže i efikasnije reagirati na uočene komunalne probleme i propuste;

Kroz vlastito komunalno društvo mogu se pojačati kontrole nad potrošnjom proračunskog novca putem djelovanja Nadzornog odbora;

Komunalno društvo slijedit će moderne koncepte upravljanja, s najmodernijom tehnologijom koja će omogućiti višu razinu pružanja usluga sa dobivanjem maksimuma za uložena sredstva;

Obavljanje usluga pomoću vlastitog komunalnog društva omogućava Općini racionalizaciju troškova i apliciranje na razne poticajne izvore financiranja pomoću kojih bi se mogla povući dodatna sredstva za podizanje komunalnog standarda. Kroz vlastito komunalno društvo




Općina ima mogućnost samostalnog i bržeg uklapanja u strateške razvojne ciljeve na lokalnoj, nacionalnoj i razini Europske unije;













2.4. Usuglašenost s EU i nacionalnim okvirima

Osnivanje vlastitog komunalnog društva predstavlja doprinos Općine Brdovec što se tiče razvoja

hrvatskog gospodarstva kroz promociju i razvoj održivog rasta, promicanjem ekonomije koja

učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija, što je u skladu s Europskom

strategijom 2020 te drugim relevantnim strategijama i programima.

Osnovni je cilj osnivanja vlastitog komunalnog društva postići bolju razinu komunalnog standarda,

odnosno upravljati vlastitom politikom razvoja i zaštite okoliša uz ostvarenje financijskih ušteda te

stvaranje jake baze za privlačenje bespovratnih sredstava iz lokalnih, nacionalnih i europskih izvora.

Indirektni efekti odrazit će se na podizanje turističke konkurentnosti, poticanje zapošljavanja te

podizanje informiranosti i svijesti stanovništva o nužnosti zaštite okoliša.

U nastavku se daje pregled europskih, nacionalnih i lokalnih strategija te poveznica na prioritete koji su

u njima istaknuti, a u skladu su s postavljenim ciljevima komunalnog društva.




Općina ima mogućnost samostalnog i bržeg uklapanja u strateške razvojne ciljeve na lokalnoj, nacionalnoj i razini Europske unije;













2.4. Usuglašenost s EU i nacionalnim okvirima

Osnivanje vlastitog komunalnog društva predstavlja doprinos Općine Brdovec što se tiče razvoja

hrvatskog gospodarstva kroz promociju i razvoj održivog rasta, promicanjem ekonomije koja

učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija, što je u skladu s Europskom

strategijom 2020 te drugim relevantnim strategijama i programima.

Osnovni je cilj osnivanja vlastitog komunalnog društva postići bolju razinu komunalnog standarda,

odnosno upravljati vlastitom politikom razvoja i zaštite okoliša uz ostvarenje financijskih ušteda te

stvaranje jake baze za privlačenje bespovratnih sredstava iz lokalnih, nacionalnih i europskih izvora.

Indirektni efekti odrazit će se na podizanje turističke konkurentnosti, poticanje zapošljavanja te

podizanje informiranosti i svijesti stanovništva o nužnosti zaštite okoliša.

U nastavku se daje pregled europskih, nacionalnih i lokalnih strategija te poveznica na prioritete koji su

u njima istaknuti, a u skladu su s postavljenim ciljevima komunalnog društva.



a) Usuglašenost s EU okvirima

Osnivanje komunalnog društva u skladu je s osnovnim prioritetom koji bi trebao predstavljati osnovu

okvira Europa 2020: prioritet Održiv rast - promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse,

koja je zelenija i konkurentnija.

Europska komisija predstavila je sedam predvodničkih inicijativa koje će katalizirati napredak u okviru

svake prioritetne teme. Jedna od tih tema je i „Resursno učinkovita Europa“ s ciljem razdvajanja

ekonomskog rasta od korištenja resursa, podrške prijelazu na ekonomiju koja koristi male razine

ugljena, povećanja korištenja obnovljivih izvora, modernizacije sektora transporta i promicanja

energetske učinkovitosti. Buduće komunalno društvo oslanjat će se na vozila i strojeve s niskom

razinom utroška energenata, kroz edukaciju i informiranje stanovništva poticat će korištenje obnovljivih

izvora energije, razvrstavanje otpada i ostale mjere zaštite okoliša.

Osim navedenog prioriteta, razvoj komunalnog društva u skladu je i s ostalim tematskim prioritetima -

Europa 2020, kako slijedi:

promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage,

ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje.

Obzirom na veliki broj nezaposlenih osoba na području Zagrebačke županije, a pogotovo mlade

populacije, osnivanjem komunalnog društva ostvarit će se:

1. zapošljavanje novih djelatnika u komunalnom društvu;

2. jačanje angažmana ostalih postojećih poduzetnika koji djeluju na području Općine Brdovec;

3. jačanje konkurentnosti Općine Brdovec u segmentu izletničkog turizma, događaja, doprinijet će se osnivanju novih poduzeća (tvrtki i obrta) u djelatnostima trgovine, ugostiteljstva, pružanja usluga smještaja, specijaliziranih trgovina, čija je svrha otvaranje novih radnih mjesta, kao i generiranje novih tokova prihoda, kako za poduzetnike i obrtnike, tako i za samu Općinu Brdovec.

Osnivanje komunalnog društva podrazumijeva zapošljavanje djelatnika raznih profila obrazovanja, od

najnižih razina obrazovanja do profila djelatnika visoke stručne spreme, i to: vrtlari, pometači,

strojarski, građevinski i ostali inženjeri, diplomirani ekonomisti, itd. Za sve navedene profile

zaposlenika predviđena je edukacija kod zapošljavanja, ali i kontinuirana godišnja edukacija nakon

zaposlenja. Navedeno će utjecati na proširenje znanja i vještina.

Osim unapređenja obrazovanja djelatnika, osnivanjem komunalnog društva utjecat će se i na

informiranje i stjecanje novih znanja te razvoja novih vještina svih stanovnika Općine, kao i posjetitelja

i turista.

Projekt zajedno s drugim EU inicijativama čini sinergiju u smislu veće konkurentnosti Europe.




b) Usuglašenost s nacionalnim okvirima

U nastavku dajemo pregled usuglašenosti sa trenutno aktivnim nacionalnim okvirima koji se odnose

na europsko programsko razdoblje 2014.-2020. godine. Osnivanje komunalnog društva u Općini

Brdovec u skladu je sveukupnim ciljem, strateškim ciljevima te prioritetima navedenima u strateškom

okvirima. Očekuje se da će unaprijeđenje komunalnog standarda neposredno pridonositi postizanju

razvoja prioriteta, što će povećati konkurentnost hrvatske ekonomije, rezultirajući porastom stope

zaposlenja i razvojem ljudskih resursa.

Otvaranje vlastitog komunalnog društva u skladu je s Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) koji daje glavne smjernice razvoja i područja koja će se financirati u

sklopu europskih regionalnih i kohezijskih fondova.

U okviru prioritetne osi 6., glavni prioriteti financiranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskih fondova (KF) za OPKK su sljedeći:

poboljšanje sustava gospodarenja otpadom s ciljem smanjenja odlaganja otpada na odlagalištima;

poboljšanje sustava upravljanja vodama s ciljem osiguravanja odgovarajuće pitke vode i zaštite stanja voda;

promicanje održivog korištenja kulturne i prirodne baštine za potrebe lokalnog razvoja;

pružanje pomoći pri uspostavi područja mreže Natura 2000 EU-e i zaštiti, očuvanju i ponovnoj uspostavi biološke raznolikosti;

rješavanje posebnih ekoloških pitanja povezanih s kvalitetom zraka i obnavljanjem bivših industrijskih područja.

Cilj Operativnog programa je smanjenje udjela komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima s

83% trenutno na 35% do 2023. godine. Ovaj specifični cilj osigurava rezultate u integriranom sustavu

gospodarenja otpadom poticanjem zasebnog prikupljanja korisnih sirovina, obrade i iskorištavanja

preostalog miješanog otpada i naposljetku zbrinjavanjem preostalog otpada na odgovarajući način.

Putem vlastitog komunalnog društva Općina Brdovec moći će programima i promocijom direktno

utjecati na svijest stanovnika kako bi se postigli željeni rezultati. Operativni program predviđa potpore

za komunalna društva kao što su aktivnosti za uvođenje i poboljšanje odvojenog skupljanja, oporabe,

recikliranja i ponovne upotrebe otpada koje će stoga omogućiti učinkovitije upravljanje resursima i

smanjenje štete za okoliš (uključujući emisije), ulaganja u postrojenja za reciklažu i oporabu,

reciklažne centre i dvorišta s ciljem omogućavanja učinkovitog i povoljnog sustava za ponovno

korištenje, reciklažu i oporabu (koji uključuje sve tokove otpada, primjerice, medicinski otpad, baterije,

građevinski otpad i šuta, itd.), opsežne aktivnosti podizanja javne svijesti s ciljem smanjenja stvaranja

otpada, povećanja odvojenog skupljanja i ponovnog korištenja, prilagođavanje i

sanacija/zatvaranje/rehabilitacija postojećih odlagališta komunalnog otpada, nelegalnih deponija i

„crnih točaka” koje će doprinijeti smanjenju štetnih okolišnih utjecaja neadekvatnog gospodarenja




b) Usuglašenost s nacionalnim okvirima

U nastavku dajemo pregled usuglašenosti sa trenutno aktivnim nacionalnim okvirima koji se odnose

na europsko programsko razdoblje 2014.-2020. godine. Osnivanje komunalnog društva u Općini

Brdovec u skladu je sveukupnim ciljem, strateškim ciljevima te prioritetima navedenima u strateškom

okvirima. Očekuje se da će unaprijeđenje komunalnog standarda neposredno pridonositi postizanju

razvoja prioriteta, što će povećati konkurentnost hrvatske ekonomije, rezultirajući porastom stope

zaposlenja i razvojem ljudskih resursa.

Otvaranje vlastitog komunalnog društva u skladu je s Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) koji daje glavne smjernice razvoja i područja koja će se financirati u

sklopu europskih regionalnih i kohezijskih fondova.

U okviru prioritetne osi 6., glavni prioriteti financiranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskih fondova (KF) za OPKK su sljedeći:




pružanje pomoći pri uspostavi područja mreže Natura 2000 EU-e i zaštiti, očuvanju i ponovnoj uspostavi biološke raznolikosti;


Cilj Operativnog programa je smanjenje udjela komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima s

83% trenutno na 35% do 2023. godine. Ovaj specifični cilj osigurava rezultate u integriranom sustavu

gospodarenja otpadom poticanjem zasebnog prikupljanja korisnih sirovina, obrade i iskorištavanja

preostalog miješanog otpada i naposljetku zbrinjavanjem preostalog otpada na odgovarajući način.

Putem vlastitog komunalnog društva Općina Brdovec moći će programima i promocijom direktno

utjecati na svijest stanovnika kako bi se postigli željeni rezultati. Operativni program predviđa potpore

za komunalna društva kao što su aktivnosti za uvođenje i poboljšanje odvojenog skupljanja, oporabe,

recikliranja i ponovne upotrebe otpada koje će stoga omogućiti učinkovitije upravljanje resursima i

smanjenje štete za okoliš (uključujući emisije), ulaganja u postrojenja za reciklažu i oporabu,

reciklažne centre i dvorišta s ciljem omogućavanja učinkovitog i povoljnog sustava za ponovno

korištenje, reciklažu i oporabu (koji uključuje sve tokove otpada, primjerice, medicinski otpad, baterije,

građevinski otpad i šuta, itd.), opsežne aktivnosti podizanja javne svijesti s ciljem smanjenja stvaranja

otpada, povećanja odvojenog skupljanja i ponovnog korištenja, prilagođavanje i

sanacija/zatvaranje/rehabilitacija postojećih odlagališta komunalnog otpada, nelegalnih deponija i

„crnih točaka” koje će doprinijeti smanjenju štetnih okolišnih utjecaja neadekvatnog gospodarenja



otpadom, aktivnosti pripreme i realizacije projekta te poboljšanje sveukupnog sustava gospodarenja

otpadom uključujući organizacijsku potporu, povećanje učinkovitosti komunalnih tvrtki, itd.

Putem vlastitog komunalnog društva, Općina može sudjelovati u svim ranije navedenim programima.

Osnivanje vlastitog komunalnog društva, odnosno aktivnosti zaštite okoliša, očuvanja biološke

raznolikosti, energetske očinkovitosti, očuvanja krajolika te poboljšanje standarda života u skladu su i

sa Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., Nacrtom Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine te Operativnim programom Okoliš 2007.-2013.

U svim navedenim strategijama dodatno unapređenje komunalnog standarda svih turističkih mjesta u

Hrvatskoj pretpostavka je podizanja razine konkurentnosti. Procjenjuje se da će aktivnosti uređenja

mjesta, obale i plaža, prezentacije kulturne i prirodne baštine, izgradnja centara za posjetitelje, ali i

unapređenje komunalne infrastrukture (uređenje i čistoća mjesta, lokalni prijevoz, promet u mirovanju,

prometna signalizacija, javni kulturni sadržaji, šetnice i staze, plaže i sl. te unapređenje sustava

turističkih informacija) u razdoblju do 2020. godine pokrenuti investicijsku aktivnost u visini od jedne

milijarde eura.

Upravljanje komunalnim društvom omogućit će sustavni i koordinirani pristup politici razvoja Općine

koji će kombinirati pristup razvoju odozdo i odozgo i kojim će se postići ravnoteža između

konvergencije i jačanja regionalne konkurentnosti te dovesti do ubrzanja stope gospodarskog rasta,

rasta konkurentnosti i sposobnosti natjecanja na europskom i globalnom tržištu, rasta stope

zaposlenosti te osiguranja primjerenog životnog standarda i kvalitete života na području Općine. Time

će se ujedno omogućiti uspješna integracija hrvatskog gospodarstva u Europsku uniju i ojačati

institucionalni i administrativni kapaciteti za korištenje sredstava EU fondova.

c) Regionalnim i lokalnim razvojnim strategijama:

- Razvojna strategija Zagrebačke županije 2011.-2013.

Upravljanje vlastitim komunalnim društvom omogućit će upravljanje strateškim ciljevima, prioritetima i

mjerama Razvojne strategije Zagrebačke županije 2011.-2013. Strategija je produljenja do donošenja

nove strategije.

Komunalno društvo djelovat će na ostvarenje strateškog cilja 2 – Uravnoteženi regionalni razvoj kroz

jačanje kapaciteta za regionalni razvoj, prije svega jačajući administrativne i ljudske kapacitete za

upravljanje regionalnim razvojem te povećanjem dostupnosti i kvalitete javnih usluga. Također, može

djelovati na strateški cilj 4. – Zaštita prirode i okoliša putem uspostave integriranog sustava upravljanja

okolišem jačanjem institucionalnih i ljudskih kapaciteta u području zaštite okoliša, provođenjem

Strategije i Programa zaštite okoliša i drugih programskih dokumenata Zagrebačke županije u




području zaštite okoliša, podizanjem svijesti građana vezano za gospodarenje okolišem i zaštitu

okoliša te razvojem i promicanjem korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

- Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije

Temeljni dokument u gospodarenju otpadom za Zagrebačku županiju je Plan gospodarenja otpadom

Zagrebačke županije.

Prioriteti gospodarenja otpadom u Hrvatskoj su: usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU i

osiguravanje njene provedbe, edukacija i obrazovanje, izbjegavanje otpada - smanjenje količina i

štetnosti otpada, povećanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša otpadom i povećanje

financijskih sredstava za gospodarenje otpadom, povećanje odvojenog skupljanja otpada, poboljšanje

konačnog odlaganja i sanacije odlagališta, povećanje kvalitete i opsega podataka o količinama i

tokovima otpada, izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada, povećanje udjela kontroliranog

skupljanja i zbrinjavanja otpada.

Sukladno navedenom, osnovni ciljevi su:

CILJ 1 - Uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije

CILJ 2 - Izbjegavanje nastajanja otpada i edukacija

CILJ 3 - Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada

CILJ 4 - Fazna izgradnja građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada

CILJ 5 - Sanacija postojećih službenih odlagališta otpada

CILJ 6 - Sanacija nelegalnih odlagališta otpada

CILJ 7 - Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom

- Strategija turističkog razvoja Zagrebačke županije (do 2025. godine)

Strategija tursitičkog razvoja Zagrebačke županije navodi da bi razvojni program turizma trebao bi ići

smjerom razvitka turizma u skladnom odnosu prirode i ljudi te bi trebao biti komplementaran s drugim

programima razvoja i poticanja malog i srednjeg poduzetništva. To podrazumijeva i razvoj kvalitetnije

prometne i komunalne infrastrukture.

- Strategija razvoja općine Brdovec 2010.-2020. Raspravljajući moguće smjernice razvoja općine, a u cilju ostvarenja zacrtane vizije razvoja,

prevladala su mišljenja prema kojima su najvažnije sljedeće smjernice, a koje imaju doticaja sa temom

Studije:

Poboljšanje ekonomskog razvoja; Razvoj infrastrukture; Prostorno uređena zajednica s naglaskom na zaštitu životne sredine; Efikasna i otvorena lokalna administracija; Razvoj kulture, sporta i turizma;




području zaštite okoliša, podizanjem svijesti građana vezano za gospodarenje okolišem i zaštitu

okoliša te razvojem i promicanjem korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

- Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije

Temeljni dokument u gospodarenju otpadom za Zagrebačku županiju je Plan gospodarenja otpadom

Zagrebačke županije.

Prioriteti gospodarenja otpadom u Hrvatskoj su: usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU i

osiguravanje njene provedbe, edukacija i obrazovanje, izbjegavanje otpada - smanjenje količina i

štetnosti otpada, povećanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša otpadom i povećanje

financijskih sredstava za gospodarenje otpadom, povećanje odvojenog skupljanja otpada, poboljšanje

konačnog odlaganja i sanacije odlagališta, povećanje kvalitete i opsega podataka o količinama i

tokovima otpada, izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada, povećanje udjela kontroliranog

skupljanja i zbrinjavanja otpada.

Sukladno navedenom, osnovni ciljevi su:

CILJ 1 - Uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije

CILJ 2 - Izbjegavanje nastajanja otpada i edukacija

CILJ 3 - Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada

CILJ 4 - Fazna izgradnja građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada

CILJ 5 - Sanacija postojećih službenih odlagališta otpada

CILJ 6 - Sanacija nelegalnih odlagališta otpada

CILJ 7 - Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom

- Strategija turističkog razvoja Zagrebačke županije (do 2025. godine)

Strategija tursitičkog razvoja Zagrebačke županije navodi da bi razvojni program turizma trebao bi ići

smjerom razvitka turizma u skladnom odnosu prirode i ljudi te bi trebao biti komplementaran s drugim

programima razvoja i poticanja malog i srednjeg poduzetništva. To podrazumijeva i razvoj kvalitetnije

prometne i komunalne infrastrukture.

- Strategija razvoja općine Brdovec 2010.-2020. Raspravljajući moguće smjernice razvoja općine, a u cilju ostvarenja zacrtane vizije razvoja,

prevladala su mišljenja prema kojima su najvažnije sljedeće smjernice, a koje imaju doticaja sa temom

Studije:

Poboljšanje ekonomskog razvoja; Razvoj infrastrukture; Prostorno uređena zajednica s naglaskom na zaštitu životne sredine; Efikasna i otvorena lokalna administracija; Razvoj kulture, sporta i turizma;



Kako bi se zadovoljile razvojne smjernice Zagrebačke županije, strateški dokument između predlaže

kroz točku 5.4.3 RAZVOJ INFRASTRUKTURE kao najvažnije projekte za razvoj infrastrukture i

osnivanje komunalnog poduzeća.

Točkom 5.4.4 PROSTORNO UREĐENA ZAJEDNICA S NAGLASKOM NA ZAŠTITU ŽIVOTNE

SREDINE u cilju podizanja kvalitete života na području općine predlaže aktivnosti očuvanja izvora

pitke vode i čuvanje vodocrpilišta Šibice, izgradnje nogostupa na cjelokupnom području općine u cilju

povećanja sigurnosti stanovništva, a osobito djece; asfaltiranje makadamskih cesta, odgovarajuće

zbrinjavanje komunalnog otpada; zaštita prirodnog okoliša radi kvalitete življenja; te revitalizacija

parkova i perivoja.

Osnivanje komunalnog poduzeća označeno je kao prioritetni razvojni projekt.

2.5. Institucionalni aspekt

Namjera naručitelja studije – Općine Brdovec, je da u slučaju povoljnih rezultata studije i pozitivne

političke odluke financira osnivanje komunalnog društva i nabavku potrebne opreme i infrastrukture uz

maksimalno korištenje sufinanciranja iz lokalnih, nacionalnih i europskih izvora. U skladu s

navedenim, u nastavku se daje kratki pregled svih relevantnih institucija za koje se očekuje da će

sudjelovati u provedbi projekta.

2.5.1. Izvori financiranja

Općina Brdovec osigurat će novčani tijek i financiranje svih troškova osnivanja vlastitog komunalnog

društva te povezane izdatke za nabavku vozila, opreme, alata i strojeva, osim ako se potonji ne

nadoknađuju bespovratnim sredstvima iz lokalnih, nacionalnih i europskih izvora. Kao izvor

financiranja moguće je koristiti i zaduživanje pri čemu će se Općina javljati kao garant za povrat

kredita/leasinga te će se izvori za povrat kredita/leasinga morati osigurati kroz poslovanje Društva ili

kroz subvencije Općine.

Kada je riječ o komunalnim društvima davatelji potpore su osnivači društva, odnosno tijela lokalne

samouprave, općine ili gradovi, koji sredstva isplaćuju iz svog proračuna na račun komunalnog

društva kao poduzetnika. Dok se novčane potpore najčešće javljaju kao transferi sredstava,

bespovratni zajmovi ili zajmovi s niskom ili nultom kamatnom stopom nenovčane potpore se daju kroz

ustupanje raznih resursa poput nekretnina i smanjenje obveza prema tijelima vlasti.

Računovodstveni aspekt potpora komunalnim društvima podrazumijeva odabir između kapitalnog i

dobitnog pristupa. Kod kapitalnog pristupa potpora se smatra prvenstveno financijskim instrumentom

te kao takva treba biti prikazana u financijskom izvještaju društva. Kako nema otplate potpore u pravilu

se to treba priznati izvan dobitka ili gubitka. Budući da potpora, prema zagovornicima kapitalnog

pristupa, nije naknada za uslugu ili dobro to se ne priznaje kao dobitak ili gubitak, već se odobrava u

korist udjela dioničara društva.




Ipak, pristalice dobitnog pristupa ističu kako potpore nisu primitak od dioničara te ih treba prikazati kao

dobitak ili gubitak, i to u razdobljima u kojima primatelj potpore troškove pokrivene potporom priznaje

kao rashod. Dakle, potpore se priznaju u dobitak ili gubitak na sustavnoj osnovi kroz razdoblja u

kojima nastaju troškovi koje ona pokriva, a ne u trenutku primitka potpore.

Kod davanja, odnosno primanja potpora komunalnom društvu potrebno je ispravno odrediti svrhu tih

financijskih sredstava. Naime, primljene potpore mogu predstavljati plaćanje za određenu uslugu koju

društvo obavlja za osnivača, no može se raditi i o transferima u investicijske svrhe.

Potpore u investicijske svrhe znače financiranje društva u izgradnji infrastrukture ili nabavci dugotrajne

imovine. Najčešće je takva infrastruktura vlasništvo komunalnog društva i kao takva je evidentirana u

poslovnim knjigama komunalnog društva.

Kada komunalno društvo pruža usluge korisniku usluga, tj. općini, poput usluge održavanja javne

rasvjete, čišćenja snijega, uređenja okoliša i sl., za usluge oporezive porezom na dodanu vrijednost

društvo ispostavlja račun korisniku s obračunatim porezom na dodanu vrijednost. U slučaju da su

sredstva primljena, a usluga nije izvršena, društvo ispostavlja račun i obračunava porez na dodanu

vrijednost po preračunatoj stopi (predujmovi).

Ukoliko se sredstva potpore koriste u izgradnji infrastrukture ili nabavci kapitalne opreme smatra se da

nije riječ o naknadi za obavljene usluge i isporučena dobra budući da su takva sredstva u vlasništvu

društva, a ne jedinice lokalne samouprave te primljena sredstva ne podliježu obračunu poreza na

dodanu vrijednost.

U praksi često komunalna društva grade objekte komunalne infrastrukture, javna dobra koja nisu u

poslovnim knjigama društva već jedinice lokalne samouprave. Prevladavajuće mišljenje nadležnog

Ministarstva financija, koje proizlazi iz objavljenih javnih mišljenja, jest da se u takvim slučajevima radi

o oporezivim isporukama. Takvo stajalište najčešće se argumentira u stručnim krugovima činjenicom

da takva (izgrađena ili nabavljena) komunalna infrastruktura (objekti i druga imovina) nije u vlasništvu

primatelja potpore. Drugim riječima, stajalište je poreznih tijela kako se primljena novčana sredstva od

općina i/ili gradova ne mogu smatrati potporom za izgradnju objekata komunalne infrastrukture već

naknadom za uslugu i to u svim onim slučajevima kada izgrađeni ili rekonstruirani objekti nisu

evidentirani u poslovnim knjigama komunalnih društava. Tada se smatra da jedinice lokalne

samouprave na taj način plaćaju usluge investicijskog održavanja i gradnje vlastitih objekata, a te iste

usluge pružaju komunalna društva.

U stručnim se krugovima zato smatra da zbog povoljnijeg poreznog tretmana potpora komunalnim

društvima za izgradnju komunalne infrastrukture, lokalne vlasti trebaju prepustiti izgradnju komunalnim

društvima koja će takvu investiciju evidentirati u svojim poslovnim knjigama. U praksi se u Republici

Hrvatskoj često radilo upravo suprotno pa su tako komunalna društva bila izvoditelji radova, a općine i




Ipak, pristalice dobitnog pristupa ističu kako potpore nisu primitak od dioničara te ih treba prikazati kao

dobitak ili gubitak, i to u razdobljima u kojima primatelj potpore troškove pokrivene potporom priznaje

kao rashod. Dakle, potpore se priznaju u dobitak ili gubitak na sustavnoj osnovi kroz razdoblja u

kojima nastaju troškovi koje ona pokriva, a ne u trenutku primitka potpore.

Kod davanja, odnosno primanja potpora komunalnom društvu potrebno je ispravno odrediti svrhu tih

financijskih sredstava. Naime, primljene potpore mogu predstavljati plaćanje za određenu uslugu koju

društvo obavlja za osnivača, no može se raditi i o transferima u investicijske svrhe.

Potpore u investicijske svrhe znače financiranje društva u izgradnji infrastrukture ili nabavci dugotrajne

imovine. Najčešće je takva infrastruktura vlasništvo komunalnog društva i kao takva je evidentirana u

poslovnim knjigama komunalnog društva.

Kada komunalno društvo pruža usluge korisniku usluga, tj. općini, poput usluge održavanja javne

rasvjete, čišćenja snijega, uređenja okoliša i sl., za usluge oporezive porezom na dodanu vrijednost

društvo ispostavlja račun korisniku s obračunatim porezom na dodanu vrijednost. U slučaju da su

sredstva primljena, a usluga nije izvršena, društvo ispostavlja račun i obračunava porez na dodanu

vrijednost po preračunatoj stopi (predujmovi).

Ukoliko se sredstva potpore koriste u izgradnji infrastrukture ili nabavci kapitalne opreme smatra se da

nije riječ o naknadi za obavljene usluge i isporučena dobra budući da su takva sredstva u vlasništvu

društva, a ne jedinice lokalne samouprave te primljena sredstva ne podliježu obračunu poreza na

dodanu vrijednost.

U praksi često komunalna društva grade objekte komunalne infrastrukture, javna dobra koja nisu u

poslovnim knjigama društva već jedinice lokalne samouprave. Prevladavajuće mišljenje nadležnog

Ministarstva financija, koje proizlazi iz objavljenih javnih mišljenja, jest da se u takvim slučajevima radi

o oporezivim isporukama. Takvo stajalište najčešće se argumentira u stručnim krugovima činjenicom

da takva (izgrađena ili nabavljena) komunalna infrastruktura (objekti i druga imovina) nije u vlasništvu

primatelja potpore. Drugim riječima, stajalište je poreznih tijela kako se primljena novčana sredstva od

općina i/ili gradova ne mogu smatrati potporom za izgradnju objekata komunalne infrastrukture već

naknadom za uslugu i to u svim onim slučajevima kada izgrađeni ili rekonstruirani objekti nisu

evidentirani u poslovnim knjigama komunalnih društava. Tada se smatra da jedinice lokalne

samouprave na taj način plaćaju usluge investicijskog održavanja i gradnje vlastitih objekata, a te iste

usluge pružaju komunalna društva.

U stručnim se krugovima zato smatra da zbog povoljnijeg poreznog tretmana potpora komunalnim

društvima za izgradnju komunalne infrastrukture, lokalne vlasti trebaju prepustiti izgradnju komunalnim

društvima koja će takvu investiciju evidentirati u svojim poslovnim knjigama. U praksi se u Republici

Hrvatskoj često radilo upravo suprotno pa su tako komunalna društva bila izvoditelji radova, a općine i



gradovi vlasnici imovine. Do sada se takvo postupanje nije značajnije sankcioniralo, no ne

preporučamo ovakvo protuzakonsko postupanje.

Sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, porez na dodanu vrijednost plaća se na

isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obavljene

usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom

djelatnosti i koje se obavljaju na osnovi zakonskih odredbi ili odluka državnih tijela. Dakle, za usluge

koje komunalno društvo izvrši za Općinu, ali i građane ili poduzetnike, potrebno je izdati račun i

obračunati porez na dodanu vrijednost.

Primarni izvor prihoda za osiguranje godišnje likvidnosti društva bit će proračunska sredstva

namijenjena održavanju komunalne infrastrukture. Dodatni prihodi mogu nastati iz komercijalne

djelatnosti društva prema građanima i poduzetnicima u vidu pružanja usluga iz poslovnih djelatnosti

koje društvo obavlja za što treba osigurati adekvatnu marketinšku strategiju s ciljem upoznavanja

građana i poduzetnika Općine s mogućnostima koje komunalno društvo pruža.

Osim navedenih izvora, značajan izvor financiranja za nabavku nekretnina, vozila, opreme, strojeva i

alata mogu biti i bankarski proizvodi (krediti i pozajmice, leasing) pri čemu je potrebno osigurati

likvidna sredstva za povrate glavnice i kamata, ali i predvidjeti godišnji trošak kamata koji bi mogao

opterećivati poslovanje društva.

Najisplativiji oblik financiranja investicija svakako su bespovratna sredstva iz lokalnih, nacionalnih i

europskih izvora.

Dostupna sredstva za komunalno društvo iz europskih fondova prije svega ovise o sposobnostima

društva za privlačenje istih, a najlogičnija domena su programi zaštite okoliša i održivosti resursa u

okviru prioritetne osi 6., gdje će glavni prioriteti financiranja iz EFRR-a i KF-a biti sljedeći:




pružanje pomoći pri uspostavi područja ekološke mreže Natura 2000 EU-a i zaštiti, očuvanju i ponovnoj uspostavi biološke raznolikosti;





2.5.2. Administrativne i proceduralne obveze

Općina Brdovec na temelju nalaza Studije opravdanosti otvaranja vlastitog komunalnog društva

donosi odluku o osnivanju vlastitog komunalnog društva.


Nakon provedenih svih zakonskih procedura potrebno je putem javnog bilježnika osnovati komunalno

društvo te izvršiti upis predmeta poslovanja pri Trgovačkom sudu i uplatu temeljnog kapitala – udjela u

društvu. Prilikom osnivanja komunalnog društva preporuča se korištenje usluga pravnog stručnjaka.

Osnivanje komunalnog društva pridonosi konkurentnosti Općine Brdovec, podiže komunalni standard,

daje doprinos zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti što je u skladu sa svim strategijama na lokalnoj,

nacionalnoj i europskoj razini.

Po osnivanju komunalnog društva provode se nužni postupci oglašavanja za radno mjesto direktora i

stručnih suradnika. Postupak odabira kadra najviše razine provodi stručno povjerenstvo pod vodstvom

Općine. Zapošljavanje ostalih djelatnika provodi direktor i stručni suradnici uz pomoć, sudjelovanje i

nadzor stručnog povjerenstva Općine. Preporuka je da se kao prvi zaposlenici društva koriste

zaposlenici trenutačnog izdvojenog komunalnog pogona koji djeluje u sklopu Općine,

Paraleleno s procesom zapošljavanja radit će se na izradi internih akata društva koji reguliraju

poslovanje društva. Prilikom izrade internih akata koristi se stručna pomoć pravnih i poslovnih

savjetnika. Značajan dio procesa osnivanja komunalnog društva je i promidžba samog projekta pa je

potrebno izraditi vizualni identitet i logo komunalnog društva, izraditi funkcionalnu web stranicu,

promovirati komunalno društvo angažmanom stručnjaka za odnose s javnošću te putem tiska i ostalih

medija.

Direktor i stručni suradnici rade godišnje planove poslovanja te provode postupak prikupljanja

dokumentacije i javljaju se na eventualne natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U koordinaciji s Općinom određuju način financiranja investicija.

Nadzor nad provedbom osnivanja komunalnog društva i izvršavanjem obveza obavljat će Općina

Brdovec tijekom cijelog vijeka poslovanja komunalnog društva i to putem djelovanja Nadzornog

odbora i temeljem izvještaja koje će direktor društva dostavljati dinamikom propisanom internim

aktima društva i Općine.

Preporuča se angažman neovisnih ovlaštenih revizora koji bi davali mišljenje o istinitosti i fer

prezentaciji financijskih izvještaja, u svim značajnim odrednicama, financijskom položaju društva te

njegovoj financijskoj uspješnosti i novčanim tokovima za završenu financijsku godinu, sukladno

Zakonu o računovodstvu i Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (HSFI).




2.5.2. Administrativne i proceduralne obveze

Općina Brdovec na temelju nalaza Studije opravdanosti otvaranja vlastitog komunalnog društva

donosi odluku o osnivanju vlastitog komunalnog društva.


Nakon provedenih svih zakonskih procedura potrebno je putem javnog bilježnika osnovati komunalno

društvo te izvršiti upis predmeta poslovanja pri Trgovačkom sudu i uplatu temeljnog kapitala – udjela u

društvu. Prilikom osnivanja komunalnog društva preporuča se korištenje usluga pravnog stručnjaka.

Osnivanje komunalnog društva pridonosi konkurentnosti Općine Brdovec, podiže komunalni standard,

daje doprinos zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti što je u skladu sa svim strategijama na lokalnoj,

nacionalnoj i europskoj razini.

Po osnivanju komunalnog društva provode se nužni postupci oglašavanja za radno mjesto direktora i

stručnih suradnika. Postupak odabira kadra najviše razine provodi stručno povjerenstvo pod vodstvom

Općine. Zapošljavanje ostalih djelatnika provodi direktor i stručni suradnici uz pomoć, sudjelovanje i

nadzor stručnog povjerenstva Općine. Preporuka je da se kao prvi zaposlenici društva koriste

zaposlenici trenutačnog izdvojenog komunalnog pogona koji djeluje u sklopu Općine,

Paraleleno s procesom zapošljavanja radit će se na izradi internih akata društva koji reguliraju

poslovanje društva. Prilikom izrade internih akata koristi se stručna pomoć pravnih i poslovnih

savjetnika. Značajan dio procesa osnivanja komunalnog društva je i promidžba samog projekta pa je

potrebno izraditi vizualni identitet i logo komunalnog društva, izraditi funkcionalnu web stranicu,

promovirati komunalno društvo angažmanom stručnjaka za odnose s javnošću te putem tiska i ostalih

medija.

Direktor i stručni suradnici rade godišnje planove poslovanja te provode postupak prikupljanja

dokumentacije i javljaju se na eventualne natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U koordinaciji s Općinom određuju način financiranja investicija.

Nadzor nad provedbom osnivanja komunalnog društva i izvršavanjem obveza obavljat će Općina

Brdovec tijekom cijelog vijeka poslovanja komunalnog društva i to putem djelovanja Nadzornog

odbora i temeljem izvještaja koje će direktor društva dostavljati dinamikom propisanom internim

aktima društva i Općine.

Preporuča se angažman neovisnih ovlaštenih revizora koji bi davali mišljenje o istinitosti i fer

prezentaciji financijskih izvještaja, u svim značajnim odrednicama, financijskom položaju društva te

njegovoj financijskoj uspješnosti i novčanim tokovima za završenu financijsku godinu, sukladno

Zakonu o računovodstvu i Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (HSFI).



U nastavku se daje pregled značajnih relevantnih nacionalnih propisa koje reguliraju poslovanje

komunalnog društva:

TRGOVAČKA DRUŠTVA

- Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09,

125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15);

- Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13,

93/14, 110/15);

- Pravilnik o načinu upisa u sudski registar (NN 22/2012, 127/2014);

- Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15).

RAČUNOVODSTVO I POREZI - Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16);

- Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja (MSFI) i Međunarodni računovodstveni standardi

(MRS);

- Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (NN 86/15);

- Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja (NN 78/15 i 134/15 );

- Opći porezni zakon (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15, 44/16);

- Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15,

78/15);

- Zakon o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16,

115/16);

- Pravilnik o porezu na dobit (NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12,

160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17);

- Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16);

- Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14 i 130/15);

- Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13,125/13,

148/13, 83/14, 143/14, 136/15, 115/16);

- Pravilnik o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispr., 146/09, 123/10,

137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15);

- Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12, 115/16);

- Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 146/12);

- Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93,69/97, 33/00,

73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12, 147/14, 100/15,

115/16);

JAVNA NABAVA - Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16);

- Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN 10/12);




- Zakon o državnoj komisiji za komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN 18/13, 127/13, 74/14);

- Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave (NN 6/12, 125/14);

- Uredba o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi (NN 10/12).

RADNI ODNOSI, ZAŠTITA NA RADU I ZAŠTITA OD POŽARA - Zakon o radu (NN 93/14);

- Zakon o poticanju zapošljavanja (NN 57/12 i 120/12, 16/17);

- Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 32/15, 97/15);

- Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 32/15);

- Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu (NN 146/14);

- Pravilnik o utvrđivanju opće i posebne zdravstvene sposobnosti radnika za obavljanje poslova s

posebnim uvjetima rada (NN 3/84, 55/85 i 25/92);

- Pravilnik o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvrđivanja

zdravstvene sposobnosti (NN 70/10);

- Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14);

- Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06);

- Pravilnik o poslovima sa posebnim uvjetima rada (NN 5/84);

- Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14);

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10);

- Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05 i 28/10);

- Pravilnik o izradi procjene rizika (NN, br.112/14);

- Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16);

- Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 71/99, 46/07, 41/08, 61/11);

- Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13);

- Pravilnik o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom

zdravstvenom osiguranju (NN 82/14, 17/15);

- Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 49/14,

51/14 - ispravak, 11/15, 17/15, 123/16 - ispravak).

GROBLJE - Zakon o grobljima (NN 19/98 i 50/12);

- Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja umrlih osoba (NN 23/94);

- Pravilnik o vođenju grobnog očevidnika i registru umrlih osoba (NN 143/98);

- Pravilnik o grobljima (NN 99/02);

- Zakon o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15).

OTPAD

- Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13);

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15);

- Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15);




- Zakon o državnoj komisiji za komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN 18/13, 127/13, 74/14);

- Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave (NN 6/12, 125/14);

- Uredba o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi (NN 10/12).

RADNI ODNOSI, ZAŠTITA NA RADU I ZAŠTITA OD POŽARA - Zakon o radu (NN 93/14);

- Zakon o poticanju zapošljavanja (NN 57/12 i 120/12, 16/17);

- Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 32/15, 97/15);

- Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 32/15);

- Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu (NN 146/14);

- Pravilnik o utvrđivanju opće i posebne zdravstvene sposobnosti radnika za obavljanje poslova s

posebnim uvjetima rada (NN 3/84, 55/85 i 25/92);

- Pravilnik o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvrđivanja

zdravstvene sposobnosti (NN 70/10);

- Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14);

- Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06);

- Pravilnik o poslovima sa posebnim uvjetima rada (NN 5/84);

- Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14);

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10);

- Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05 i 28/10);

- Pravilnik o izradi procjene rizika (NN, br.112/14);

- Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16);

- Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 71/99, 46/07, 41/08, 61/11);

- Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13);

- Pravilnik o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom

zdravstvenom osiguranju (NN 82/14, 17/15);

- Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 49/14,

51/14 - ispravak, 11/15, 17/15, 123/16 - ispravak).

GROBLJE - Zakon o grobljima (NN 19/98 i 50/12);

- Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja umrlih osoba (NN 23/94);

- Pravilnik o vođenju grobnog očevidnika i registru umrlih osoba (NN 143/98);

- Pravilnik o grobljima (NN 99/02);

- Zakon o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15).

OTPAD

- Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13);

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15);

- Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15);



- Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada

(NN 14/15);

- Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15);

- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98);

- Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15);

- Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96, 50/05, 23/07);

- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01, 23/07);

- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 88/15);

- Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16);

- Odluka o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu mjera radi

unapređenja sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 58/11);

- Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08);

- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05);

- Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07,

126/10, 31/11, 46/15);

- Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada

(NN 114/15);

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11, 86/13, 113/2016);

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11 , 45/12, 86/13);

- Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15);

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15, NN 90/16);

- Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15);

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 42/14 ,

48/14, 107/14, NN 139/14);

- Naputak o načinu izračuna naknade gospodarenja komunalnim otpadom (NN 129/11 i 137/11).

KOMUNALNO GOSPODARSTVO I OSTALI PROPISI - Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04,

110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15);

- Zakon o koncesijama (NN 143/12);

- Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12);

- Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15);

- Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15);

- Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15);

- Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00,

114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14);

- Zakon o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10,

55/13, 60/13);

- Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08, 61/11, 56/13);




- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13);

- Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN

152/08, 124/09, 49/11 i 25/13);

- Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17).

Vozila, oprema, alati i strojevi koji su potrebni za obavljanje komunalnih djelatnosti te potreban broj i

kvalifikacija zaposlenika definirani su u razradi izvedivosti svake od komunalnih djelatnosti. Vrijednosti

i tehničke karakteristike vozila, opreme, alata i strojeva najbolja su procjena konzultanta, a stvarne

potrebe ovisiti će o mogućnostima i planovima investitora kao i ostvarenim tržišnim cijenama.

Djelatnosti su promatrane kao zasebne cjeline te je moguće kombiniranje opreme i zaposlenika

između djelatnosti. Potreban broj i kvalifikacija zaposlenika su samo preporuka Konzultanta, ali ne i

obvezujuća kategorija. Optimalan broj zaposlenika okvirna je procjena, a konačan broj i dinamiku

zapošljavanja utvrditi će Uprava komunalnog društva po izradi detaljnih planova upravljanja

komunalnim sustavom.

Potrebna infrastruktura (zgrada komunalnog društva sa skladištem i osiguranim parkingom) planira se

ostvariti na postojećem mjestu, u sklopu zgrade Općine bez značajnih dodatnih ulaganja.

Nabavke svih financijski značajnijih investicija obavljaju se u koordinaciji s općinskim vlastima, uz

suglasnost Nadzornog odbora i uz sudjelovanje na svim potencijalnim javnim natječajima putem kojih

se dodijeljuju bespovratna financijska sredstva za nabavke. Značajne nabavke obavljaju se putem

javnih natječaja, uz maksimalnu transparentnost i upoznavanje javnosti o potrebama koje se

nabavkom zadovoljavaju te planiranoj namjeni i koristima koje će proizaći po nabavci.

Jedne od najzahtijevnijih administrativnih i proceduralnih obveza su pribavljanje dozvola, licenci za rad

te upis u registre ovlaštenih pružatelja usluga po Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Zakonu

o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) te Zakonu o komori arhitekata i

komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15) – ukoliko bi se Općinsko vijeće

odlučilo za preuzimanje djelatnosti sakupljanja komunalnog otpada i održavanja nerazvrstanih cesta.

Kako bi se pribavile dozvole, licence za rad i izvršio upis u registre potrebno je izvršiti kadrovsku

pripremu (adekvatna kvalifikacija, stručnost i broj zaposlenika) i osigurati adekvatnu opremljenost

komunalnog društva sukladno navedenim zakonima.

Kako bi se osiguralo sakupljanje i prevoženje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada društvo

mora ishoditi dozvolu te se upisati u Očevidnik prijevoznika otpada za kojeg su uvjeti da je:

pravna ili fizička osoba – obrtnik registriran za obavljanje djelatnosti prijevoza posjeduje važeći dokument kojim se odobrava prijevoz sukladno propisu kojim se uređuje

prijevoz raspolaže vozilom i vozačem koji udovoljavaju uvjetima propisanim propisima kojima se

uređuje prijevoz




- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13);

- Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN

152/08, 124/09, 49/11 i 25/13);

- Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17).

Vozila, oprema, alati i strojevi koji su potrebni za obavljanje komunalnih djelatnosti te potreban broj i

kvalifikacija zaposlenika definirani su u razradi izvedivosti svake od komunalnih djelatnosti. Vrijednosti

i tehničke karakteristike vozila, opreme, alata i strojeva najbolja su procjena konzultanta, a stvarne

potrebe ovisiti će o mogućnostima i planovima investitora kao i ostvarenim tržišnim cijenama.

Djelatnosti su promatrane kao zasebne cjeline te je moguće kombiniranje opreme i zaposlenika

između djelatnosti. Potreban broj i kvalifikacija zaposlenika su samo preporuka Konzultanta, ali ne i

obvezujuća kategorija. Optimalan broj zaposlenika okvirna je procjena, a konačan broj i dinamiku

zapošljavanja utvrditi će Uprava komunalnog društva po izradi detaljnih planova upravljanja

komunalnim sustavom.

Potrebna infrastruktura (zgrada komunalnog društva sa skladištem i osiguranim parkingom) planira se

ostvariti na postojećem mjestu, u sklopu zgrade Općine bez značajnih dodatnih ulaganja.

Nabavke svih financijski značajnijih investicija obavljaju se u koordinaciji s općinskim vlastima, uz

suglasnost Nadzornog odbora i uz sudjelovanje na svim potencijalnim javnim natječajima putem kojih

se dodijeljuju bespovratna financijska sredstva za nabavke. Značajne nabavke obavljaju se putem

javnih natječaja, uz maksimalnu transparentnost i upoznavanje javnosti o potrebama koje se

nabavkom zadovoljavaju te planiranoj namjeni i koristima koje će proizaći po nabavci.

Jedne od najzahtijevnijih administrativnih i proceduralnih obveza su pribavljanje dozvola, licenci za rad

te upis u registre ovlaštenih pružatelja usluga po Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Zakonu

o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) te Zakonu o komori arhitekata i

komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15) – ukoliko bi se Općinsko vijeće

odlučilo za preuzimanje djelatnosti sakupljanja komunalnog otpada i održavanja nerazvrstanih cesta.

Kako bi se pribavile dozvole, licence za rad i izvršio upis u registre potrebno je izvršiti kadrovsku

pripremu (adekvatna kvalifikacija, stručnost i broj zaposlenika) i osigurati adekvatnu opremljenost

komunalnog društva sukladno navedenim zakonima.

Kako bi se osiguralo sakupljanje i prevoženje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada društvo

mora ishoditi dozvolu te se upisati u Očevidnik prijevoznika otpada za kojeg su uvjeti da je:

pravna ili fizička osoba – obrtnik registriran za obavljanje djelatnosti prijevoza posjeduje važeći dokument kojim se odobrava prijevoz sukladno propisu kojim se uređuje

prijevoz raspolaže vozilom i vozačem koji udovoljavaju uvjetima propisanim propisima kojima se

uređuje prijevoz



otpad predaje na županijski centar za gospodarenje otpadom ili u reciklažna dvorišta direktor, odnosno fizička osoba koja upravlja davateljem usluga, mora posjedovati stručna

znanja i sposobnosti u vezi obavljanja poslova gospodarenja otpadom i propisa o gospodarenja otpadom, odgovorna je za stručno i učinkovito obavljanje poslova i s tim u vezi provedbu propisa koji uređuju gospodarenje otpadom te mora posjedovati važeću potvrdu o obavljenoj izobrazbi iz članka 52. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Povjerenik za otpad).

Vezano za građevinsku djelatnost, društvo mora osigurati kadrovsku pripremu (adekvatna kvalifikacija,

stručnost).

Nakon što se dobiju sve potrebne dozvole, preuzmu sve komunalne djelatnosti koje Općina Brdovec

procijeni kao financijski isplative, zaposli sav potrebni kadar i pribavi sva potrebna mehanizacija,

vozila, strojevi, alati i i oprema, završava postupak osnivanja i uhodavanja komunalnog društva.

Sama realizacija osnivanja komunalnog društva planira se kroz sljedeće najbitnije elemente:

- Upravljanje osnivanjem komunalnog društva i administracija - uključuje imenovanje stručnog povjerenstva, usmjeravanje i nadziranje svih aktivnosti, redovite sastanke te pripremu, izradu i arhiviranje sve potrebne dokumentacije.

- Priprema za početak operativnog poslovanja komunalnog društva i preuzimanje komunalnih djelatnosti – uključuje zapošljavanje odgovornih osoba (direktora i najbližih suradnika), nabavku vozila, strojeva, alata i opreme nužne za obavljanje djelatnosti, zapošljavanje i educiranje kadrova.

- Promidžba i vidljivost - uključuje osmišljavanje vizualnog identiteta projekta (logo) koji će biti zastupljen u svim medijiskim nastupima i sredstvima izražavanja (memorandumi).

- Preuzimanje komunalnih djelatnosti – uključuje početak redovne djelatnosti društva i preuzimanje komunalnih djelatnosti na području cijele Općine.

- Osiguranje poslovnih prostora – ova aktivnost odnosi se na opremanje nekretnine koja će služiti kao sjedište društva. Nekretnina uključuje uredske prostore, skladište, garažne prostore te parkiralište. Ostali kriteriji koje nekretnina mora zadovoljavati navedeni su u kasnijem dijelu studije. Najvjerojatnije će se raditi o postojećem prostoru izdvojenog komunalnog pogona.

- Preuzimanje daljnjih komunalnih djelatnosti – aktivnost uključuje pribavljanje dozvola, licenci i upis u odgovarajuće registre kako bi se stvorila zakonska osnova za preuzimanje, nabavku vozila, opreme, strojeva i alata te zapošljavanje potrebnih kadrova, ukoliko se Općinsko Vijeće odluči za preuzimanje dodatnih djelatnosti..

Upravljanje komunalnim društvom u rukama je Uprave društva, međutim, politiku komunalnog društva

Uprava kreira i vodi u koordinaciji s Općinom Brdovec koja je vlasnik, najznačajniji kupac usluga i izvor

financiranja za društvo. Nadzor nad poslovanjem komunalnog društva provodi Nadzorni odbor koji se

sastoji od minimalno 3 člana. Društvo nema za cilj ostvarivanje profita i u 100%-tnom je vlasništvu

Općine Brdovec.




Održivost društva osigurat će se pravilnim i preciznim planiranjem, donošenjem godišnjih i

višegodišnjih planova te kroz djelovanje internih akata i dokumenata stvorenih u sklopu osnivanja

društva. Uprava društva racionalno će i odgovorno koristiti resurse društva. Komunalno društvo

maksimalno će koristiti prilike koje se pružaju u sklopu lokalnih, nacionalnih i europskih natječaja za

bespovratna sredstva kako bi osiguralo uštede za društvo, širenje djelatnosti i kvalitete usluge te

promoviralo energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Društvo će biti otvoreno za privatne i javne

inicijative koje nisu u suprotnosti s temeljnim poslovnim politikama društva.

2.5.3. Očekivano vrijeme za ishodovanje licenci, dozvola, poticaja i sl.

Općina Brdovec mora poštovati proceduru odobravanja odluke o osnivanju komunalnog društva

nakon čega slijedi postupak osnivanja pri Trgovačkom sudu koji se provodi u suradnji s pravnim

stručnjakom. Ne postoje posebne potvrde koje je potrebno ishodovati za osnivanje te stoga nije

potrebno planirati dodatno vrijeme za pribavljanje istih. Postupak osnivanja komunalnog društva

očekuje se do kraja 2017. godine.

Nakon osnivanja komunalnog društva slijedi postupak osiguranja kadrovske i materijalne osnove za

preuzimanje komunalnih djelatnosti što mora biti dovršeno do 01.01.2018. godine.

Za nabavke opreme u 2017. godini, ali i kasnije nabavke biti će potrebno provesti postupke javne

nabave. Iz tog razloga, potrebno je s nabavkom opreme, alata, stojeva i vozila krenuti odmah po

odluci o preuzimanju komunalne djelatnosti kako bi se osiguralo da nužna oprema bude dostupna

zaposlenim kadrovima na datume preuzimanja djelatnosti. Postupci zaprimanja odluka o

sufinanciranju i poslovi javne nabave, očekuju se dovršiti u maksimalnom roku od 4 mjeseca.

Dodatnih mjesec dana očekuje se kao rok za isporuku vozila, alata, strojeva i opreme.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), kako bi se osiguralo da društvo

može sakupljati i prevoziti miješani i biorazgradivi komunalni otpad, mora ishoditi dozvolu te se upisati

u Očevidnik prijevoznika otpada o čemu je detaljnije razrađeno u prethodnoj točki. Ne očekuje se da

će društvo preuzeti navedenu djelatnosti, kao niti djelatnost reciklažnog dvorišta.

Završetak cijelog projekta osnivanja komunalnog društva te preuzimanje svih komunalnih djelatnosti,

predviđen je do kraja 2018. godine.




Održivost društva osigurat će se pravilnim i preciznim planiranjem, donošenjem godišnjih i

višegodišnjih planova te kroz djelovanje internih akata i dokumenata stvorenih u sklopu osnivanja

društva. Uprava društva racionalno će i odgovorno koristiti resurse društva. Komunalno društvo

maksimalno će koristiti prilike koje se pružaju u sklopu lokalnih, nacionalnih i europskih natječaja za

bespovratna sredstva kako bi osiguralo uštede za društvo, širenje djelatnosti i kvalitete usluge te

promoviralo energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Društvo će biti otvoreno za privatne i javne

inicijative koje nisu u suprotnosti s temeljnim poslovnim politikama društva.

2.5.3. Očekivano vrijeme za ishodovanje licenci, dozvola, poticaja i sl.

Općina Brdovec mora poštovati proceduru odobravanja odluke o osnivanju komunalnog društva

nakon čega slijedi postupak osnivanja pri Trgovačkom sudu koji se provodi u suradnji s pravnim

stručnjakom. Ne postoje posebne potvrde koje je potrebno ishodovati za osnivanje te stoga nije

potrebno planirati dodatno vrijeme za pribavljanje istih. Postupak osnivanja komunalnog društva

očekuje se do kraja 2017. godine.

Nakon osnivanja komunalnog društva slijedi postupak osiguranja kadrovske i materijalne osnove za

preuzimanje komunalnih djelatnosti što mora biti dovršeno do 01.01.2018. godine.

Za nabavke opreme u 2017. godini, ali i kasnije nabavke biti će potrebno provesti postupke javne

nabave. Iz tog razloga, potrebno je s nabavkom opreme, alata, stojeva i vozila krenuti odmah po

odluci o preuzimanju komunalne djelatnosti kako bi se osiguralo da nužna oprema bude dostupna

zaposlenim kadrovima na datume preuzimanja djelatnosti. Postupci zaprimanja odluka o

sufinanciranju i poslovi javne nabave, očekuju se dovršiti u maksimalnom roku od 4 mjeseca.

Dodatnih mjesec dana očekuje se kao rok za isporuku vozila, alata, strojeva i opreme.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), kako bi se osiguralo da društvo

može sakupljati i prevoziti miješani i biorazgradivi komunalni otpad, mora ishoditi dozvolu te se upisati

u Očevidnik prijevoznika otpada o čemu je detaljnije razrađeno u prethodnoj točki. Ne očekuje se da

će društvo preuzeti navedenu djelatnosti, kao niti djelatnost reciklažnog dvorišta.

Završetak cijelog projekta osnivanja komunalnog društva te preuzimanje svih komunalnih djelatnosti,

predviđen je do kraja 2018. godine.


| 3 KOMUNALNA DJELATNOST 45

3 KOMUNALNA DJELATNOST

U nastavku se daje pregled institucionalne osnove, pravne osnove te trenutnog standarda komunalnih

djelatnosti na području Općine Brdovec.

3.1. Pravni okvir

Najznačajniji zakonski okvir za obavljanje komunalnih djelatnosti su Zakon o lokalnoj i područnoj

samoupravi i Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi propisuje nadležnost Općine za uređenje poslova koji se

odnose na komunalno gospodarstvo, a Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje komunalne

djelatnosti i njihov obuhvat.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04,

110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15)

definirano je da su jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne

djelatnosti obveze na temelju Zakona i posebnih propisa:

osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti,

osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti,

osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja,

osigurati javnost rada.

Nadalje, Zakonom se definiraju komunalne djelatnosti te u smislu ovoga Zakona to su:

opskrba pitkom vodom - poslovi zahvaćanja, pročišćavanja i isporuke vode za piće.

odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda - odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja

atmosferskih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama.

prijevoz putnika u javnom prometu - prijevoz putnika na linijama unutar zona koje utvrđuju

jedinice lokalne samouprave, za čija područja se prijevoz odvija, osim prijevoza željeznicom

koji se uređuje posebnim propisima

odlaganje komunalnog otpada - obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na

odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih

propisa.

održavanje javnih površina - održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih

zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina

te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne

ceste prema posebnom zakonu

održavanje nerazvrstanih cesta



46 3 KOMUNALNA DJELATNOST |

tržnice na malo - upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrađenih na zemljištu u

vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu sa tržnim redom pružaju usluge

obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima

održavanje groblja - održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika,

te ukop pokojnika.

obavljanje dimnjačarskih poslova - obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja

za loženje

javna rasvjeta - upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključivo

podmirivanje troškova električne energije, za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje

prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta

Osim prethodno navedenih djelatnosti, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može

odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog značenja koje se u okvirima Zakona smatraju komunalnim

djelatnostima.

Komunalne djelatnosti mogu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona:

1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave,

2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,

3. služba – vlastiti pogon (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon), koju osniva JLS,

4. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji,

5. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

Obavljanje komunalnih djelatnosti mogu zajednički organizirati više jedinica lokalne samouprave.

Općina je Zakonske zahtjeve provela na sljedeće načine:

kroz vlastiti komunalni pogon Općine Brdovec koji obavlja sljedeće komunalne djelatnosti:

održavanje, uređenje i gradnja javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona,

otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta, groblja, objekata, javnih

prometnih površina i prometne signalizacije, održavanje natpisnih oznaka ulica i trgova,

radove na hortikulturnom uređenju parkova i nasada, održavanje zelenila, košnja trave,

prekopi javnih površina i stručni nadzor nad tim radovima, u obimu koliko to dozvoljavaju

vremenski, ljudski i tehnički kapaciteti vlastitog komunalnog pogona.

kroz djelatnosti trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i to

Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić d.o.o. za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanja

otpadnih voda, Zaprešić d.o.o. za skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada te

periodično i kao ispomoć Vlastitom komunalnom pogonu Općine Brdovec za djelatnost

održavanja i uređenja groblja sukladno posebno sklopljenom ugovoru




tržnice na malo - upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrađenih na zemljištu u

vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu sa tržnim redom pružaju usluge

obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima

održavanje groblja - održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika,

te ukop pokojnika.

obavljanje dimnjačarskih poslova - obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja

za loženje

javna rasvjeta - upravljanje, održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključivo

podmirivanje troškova električne energije, za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje

prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta

Osim prethodno navedenih djelatnosti, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može

odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog značenja koje se u okvirima Zakona smatraju komunalnim

djelatnostima.

Komunalne djelatnosti mogu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona:

1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave,

2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,

3. služba – vlastiti pogon (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon), koju osniva JLS,

4. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji,

5. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

Obavljanje komunalnih djelatnosti mogu zajednički organizirati više jedinica lokalne samouprave.

Općina je Zakonske zahtjeve provela na sljedeće načine:

kroz vlastiti komunalni pogon Općine Brdovec koji obavlja sljedeće komunalne djelatnosti:

održavanje, uređenje i gradnja javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona,

otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta, groblja, objekata, javnih

prometnih površina i prometne signalizacije, održavanje natpisnih oznaka ulica i trgova,

radove na hortikulturnom uređenju parkova i nasada, održavanje zelenila, košnja trave,

prekopi javnih površina i stručni nadzor nad tim radovima, u obimu koliko to dozvoljavaju


kroz djelatnosti trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i to

Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić d.o.o. za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanja

otpadnih voda, Zaprešić d.o.o. za skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada te

periodično i kao ispomoć Vlastitom komunalnom pogonu Općine Brdovec za djelatnost

održavanja i uređenja groblja sukladno posebno sklopljenom ugovoru



temeljem ugovora o koncesiji i ugovora o povjeravanju komunalnih poslova pravnim i fizičkim

osobama

3.2. Financijska analiza promatranih djelatnosti

U ovom dijelu studije analiziraju se trenutna i buduća izdvajanja Općine Brdovec za održavanje

postojećeg komunalnog standarda te se donosi usporedba sa susjednim općinama.

3.2.1. Trenutna i buduća izdvajanja Općine Brdovec za komunalnu djelatnost

U sljedećoj tablici dan je usporedni prikaz izdataka Općine Brdovec za promatrane djelatnosti

ostvarene u trogodišnjem razdoblju. Dio prikazanih izdataka odnosi se na aktivnosti koje nisu predmet

ove studije, ali su iskazani tablično zbog lakšeg razumijevanja obujma ulaganja u komunalni standard.

Tablica 10: Trogodišnji pregled izdvajanja Općine Brdovec za komunalne djelatnosti

RASHODI VEZANI UZ KOMUNALNU DJELATNOST 2014. 2015. 2016. ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 1.139.224 1.703.715 1.584.249 Održavanje javne rasvjete 186.946 429.618 495.866 Održavanje mjesnih groblja 19.277 39.103 23.129 Održavanje općinskih cesta 933.001 1.021.902 1.045.209 Održavanje sustava odvodnje atmosferskih voda - 351.486 307.537 IZGRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 761.752 1.277.581 2.226.088

Izgradnja kanalizacijske mreže 26.177 36.913 29.408 Izgradnja općinskih cesta 593.948 637.260 928.951 Izgradnja - proširenje groblja, mrtvačnice 29.375 346.840 131.702 Izgradnja javnih površina (autobusne čekaonice i klupe) 38.631 10.000 - Izgradnja nogostupa 73.620 202.648 1.136.026 Izgradnja (proširenje) plinske mreže - 43.920 -

SVEUKUPNO 1.900.976 2.981.296 3.810.337

Analizirajući rashode za komunalnu djelatnost Općine Brdovec zamjetan je rast izdvajanja za

održavanje javne rasvjete i održavanje općinskih cesta. To je posljedica pretežito povećanja mreže

prometnica. Održavanje i upravljanje mjesnim grobljem kreće se na razini 30.000 kn s varijacijama

ovisno o potrebnim intervencijama u održavanju. S obzirom na planiranja proširenja groblja, za

očekivati je da će se navedeni troškovi u manjoj mjeri povećati. Rashodi održavanja javnih i

nerazvrstanih prometnica planirani su na razini 1.300.000 kn za 2017. godinu, a njihovo izvršenje ovisi

ponajviše o radu zimske službe koja u slučaju značajnih oborina uvećava troškove. Održavanje

sustava odvodnje atmosferskih voda kreću se na razini od 300.000 kn, a za buduća razdoblja

predviđen je proračun od 400.000 kn.

Općina Brdovec dio djelatnosti održavanja (javne površine) provodi kroz upotrebu vlastitog

komunalnog pogona, a čiji troškovi se ne iskazuju zasebno po komunalnim djelatnostima pa se za iste

ne može prikazati trend niti specifiirati po pojedinoj djelatnosti.




Kako bi se bolje razumijeli budući planovi i dostupna sredstva za komunalnu djelatnost, u nastavku se

daje uvid u dio proračuna Općine Brdovec za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, a koji

se odnose direktno na temu studije:

Tablica 11: Općinski proračun za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu – komunalne djelatnosti RASHODI VEZANI UZ KOMUNALNU DJELATNOST 2017. 2018. 2019.

ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 2.290.000 2.335.800 2.405.874 Održavanje javne rasvjete 500.000 510.000 525.300

Održavanje mjesnih groblja 90.000 91.800 94.554

Održavanje općinskih cesta 1.300.000 1.326.000 1.365.780

Održavanje sustava odvodnje atmosferskih voda 400.000 408.000 420.240

OSTALE KOMUNALNE DJELATNOSTI 30.000

Javni prijevoz 30.000

IZGRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 4.540.000 1.963.500 2.022.405

Izgradnja kanalizacijske mreže 30.000 30.600 31.518

Izgradnja općinskih cesta 1.450.000 1.479.000 1.523.370

Izgradnja - proširenje groblja, mrtvačnice 410.000 153.000 157.590

Izgradnja javnih površina (autobusne čekaonice i klupe) 5.000 5.100 5.253

Izgradnja nogostupa 2.575.000 224.400 231.132

Izgradnja (proširenje) plinske mreže 70.000 71.400 73.542

SVEUKUPNO 6.860.000 4.299.300 4.428.279

3.2.2. Usporedba izdvajanja za komunalni standard sa susjednim općinama

Kako bi se bolje sagledala izdvajanja Općine Brdovec za komunalni standard u nastavku je dana

usporedba sa susjednim Gradom Zaprešićem te Općinom Marija Gorica koji su joj bliski kako

geografski, tako i po broju stanovnika i kulturnom naslijeđu. Podaci su samo ilustrativnog karaktera s

obzirom na nekonzistentnosti u prikazanim podacima obzirom na različite izvore podataka te na razini

planiranih proračuna, a ne izvršenih. Međutim, pod pretpostavkom da nekonzistentnosti nisu

značajne, tablica nam može dati okvirni odgovor gdje se nalazi Općina Brdovec po navedenim

pokazateljima prema drugim jedinicama lokalne samouprave.

Tablica 12: Usporedba dijela troškova za održavanje komunalnog standarda u općinama koje su po geografskom položaju i veličini slične Općini Brdovec sukladno planiranim proračunima

RASHODI (2017. godina) – planirana proračunska sredstva MARIJA GORICA ZAPREŠIĆ BRDOVEC

Održavanje javne rasvjete 345.000 4.300.000 500.000

Održavanje mjesnog groblja 67.000 90.000

Održavanje općinskih cesta i nerazvrstanih cesta 165.000 10.200.000 1.300.000

Održavanje sustava odvodnje atmosferskih voda 400.000

Korištenje cestovnog zemljišta 2.000

Održavanje javnih površina 9.000 8.540.000 nije zasebno iskazano




Kako bi se bolje razumijeli budući planovi i dostupna sredstva za komunalnu djelatnost, u nastavku se

daje uvid u dio proračuna Općine Brdovec za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, a koji

se odnose direktno na temu studije:

Tablica 11: Općinski proračun za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu – komunalne djelatnosti RASHODI VEZANI UZ KOMUNALNU DJELATNOST 2017. 2018. 2019.

ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 2.290.000 2.335.800 2.405.874 Održavanje javne rasvjete 500.000 510.000 525.300

Održavanje mjesnih groblja 90.000 91.800 94.554

Održavanje općinskih cesta 1.300.000 1.326.000 1.365.780

Održavanje sustava odvodnje atmosferskih voda 400.000 408.000 420.240

OSTALE KOMUNALNE DJELATNOSTI 30.000

Javni prijevoz 30.000

IZGRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 4.540.000 1.963.500 2.022.405

Izgradnja kanalizacijske mreže 30.000 30.600 31.518

Izgradnja općinskih cesta 1.450.000 1.479.000 1.523.370

Izgradnja - proširenje groblja, mrtvačnice 410.000 153.000 157.590

Izgradnja javnih površina (autobusne čekaonice i klupe) 5.000 5.100 5.253

Izgradnja nogostupa 2.575.000 224.400 231.132

Izgradnja (proširenje) plinske mreže 70.000 71.400 73.542

SVEUKUPNO 6.860.000 4.299.300 4.428.279

3.2.2. Usporedba izdvajanja za komunalni standard sa susjednim općinama

Kako bi se bolje sagledala izdvajanja Općine Brdovec za komunalni standard u nastavku je dana

usporedba sa susjednim Gradom Zaprešićem te Općinom Marija Gorica koji su joj bliski kako

geografski, tako i po broju stanovnika i kulturnom naslijeđu. Podaci su samo ilustrativnog karaktera s

obzirom na nekonzistentnosti u prikazanim podacima obzirom na različite izvore podataka te na razini

planiranih proračuna, a ne izvršenih. Međutim, pod pretpostavkom da nekonzistentnosti nisu

značajne, tablica nam može dati okvirni odgovor gdje se nalazi Općina Brdovec po navedenim

pokazateljima prema drugim jedinicama lokalne samouprave.

Tablica 12: Usporedba dijela troškova za održavanje komunalnog standarda u općinama koje su po geografskom položaju i veličini slične Općini Brdovec sukladno planiranim proračunima


Održavanje javne rasvjete 345.000 4.300.000 500.000

Održavanje mjesnog groblja 67.000 90.000

Održavanje općinskih cesta i nerazvrstanih cesta 165.000 10.200.000 1.300.000

Održavanje sustava odvodnje atmosferskih voda 400.000

Korištenje cestovnog zemljišta 2.000

Održavanje javnih površina 9.000 8.540.000 nije zasebno iskazano




OPĆI PODACI Broj stanovnika prema popisu 2011. 2.233 25.223 14.445

Površina 17 km² 53 km² 38 km²

Za kvalitetnu analizu trebalo bi uzeti idealnu jedinicu lokalne samouprave, za što ne postoje uvjeti,

stoga napominjemo da prikazane razlike ne znače da Općina Brdovec pruža bolju ili lošiju uslugu

vezano uz komunalnu djelatnost. Prema prikazanim selektiranim podacima, možemo zaključiti da su

izdvajanja za komunalni standard u Općini Brdovec na prosječnoj razini u usporedbi s jedinicama

lokalne samouprave u okruženju s obzirom na razlike u površinama i broju stanovnika.

Općina Brdovec za dio održavanja komunalne infrastrukture, posebice održavanja javnih površina

koristi vlastiti komunalni pogon pa troškovi istog nisu zasebno iskazani što onemogućava usporedbu.

3.3. Trenutni standard komunalne djelatnosti

U nastavku se daje pregled trenutne organizacije komunalnih djelatnosti na području Općine Brdovec

s navedenim površinama, količinama, troškovima po godinama i ostalim informacijama bitnima za

daljnje procjene.

3.3.1. Opskrba pitkom vodom

Opskrbu pitkom vodom Općina Brdovec obavlja putem komunalnog društva Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić d.o.o., Zaprešić. Općina Brdovec ima poslovni udjel od 12% u vlasništvu

komunalnog društva Zaprešić d.o.o. koji je suvlasnik (zajedno s Gradom Zaprešićem) komunalnog

društva Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić d.o.o., Zaprešić.

Društvo Vodovod i kanalizacija Zaprešić d.o.o. osnovano je 2014. godine kada se iz društva Zaprešić

d.o.o. izdvajaju djelatnosti komunalnih usluga djelatnosti vodnih usluga, te Zaprešić d.o.o. osniva

ovisno društvo Vodoopskrbu i odvodnju Zaprešić d.o.o., a kojem se 2015. godine pripaja društvo CUP

Zajarki d.o.o.

Danas se komunalne djelatnosti i djelatnosti vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

obavljaju sa preko 240 djelatnika, na području koje obuhvaća površinu veću od 251 km², s preko

60.000 stanovnika i preko 600 većih i manjih gospodarskih subjekata te nizom zdravstvenih,

obrazovnih, kulturnih, sportskih i ostalih ustanova i društava.

Društvo vrši vodoopskrbu na području Grada Zaprešića te Općina Brdovec, Bistra, Marija Gorica,

Pušća, Dubravica i Luka

.




Vodocrpilište Šibice Vodocrpilište Šibice nalazi se na lijevoj obali Save jugozapadno od Grada Zaprešića, sjeverno od

korita rijeke Save. Zaprešić d.o.o. ima koncesiju za zahvaćanje vode iz vodocrpilišta, a trenutno se

zahvaća oko 6 milijuna m³ vode godišnje. Zahvaćena voda koristi se:

cca 75% količina za vodoopskrbu Grada Zaprešića i okolnih naselja i općina, odnosno za

distributivno područje Zaprešića d.o.o.

cca 25% količina za vodoopskrbu naselja koje spadaju u područje distribucije Zagorskog

vodovoda d.o.o..

Do danas je završena izgradnja I. etape vodocrpilišta, a ona se sastoji od pet bunara (B0, B1, B2, B3,

B4) sa šest instaliranih crpki (dvije kapaciteta 50 l/s i cetiri po 100 l/s ) ukupnog instaliranog kapaciteta

cca 500 l/s (stvarni kapacitet crplišta je 450 l/s), dvije trafostanice (TS 79 i TS 251), agregatske stanice

sa stabilnim agregatom, klor stanice i upravne zgrade veličine 40 m².

Trenutno se zahvaćanje vode obavlja iz pet navedenih bunara i to:

Iz bunara B0 u količini od Q = 50 l/s

Iz bunara B1, B2, B3 i B4 u količini do Q = 100 l/s

što predstavlja ukupnu moguću količinu zahvaćanja vode od 450 l/s, odnosno 14.2 milijuna m³

godišnje.

Razvojni projekti vodocrpilišta Šibice

Zbog nastalog povećanja potrošnje vode (naročito na području distribucije Zagorskog vodovoda)

obavljani su vodoistražni radovi predmetnog lokaliteta promatrano u širem smislu te je još 1989.

godine pokrenuta akcija za izgradnju konačne faze vodocrpilišta.

Nakon provedenih istražnih radova i izrade studije mogućnosti proširenja vodocrpilišta, obavljeni su

geoistražni radovi ograničeni na prostor izgradnje bunara B5, B6 i B7 (bunari su tada izbušeni i vršena

su probna crpljenja) koji su dali rezutate izdašnosti bunara od 100 l/s.

Navedenim saznanjima predložena je novelacija idejnog rješenja konačne faze vodocrpilišta Šibice

koja rezultira zaključkom da će se proširenjem vodocrpilišta za četiri bunara (B5 – B8) sa izdašnosti

od 100 l/s formirati konačna faza vodocrpilišta ukupnog kapaciteta 800 l/s kod zajedničkog rada svih

devet bunara.

Kontrola kvalitete vode Kakvoća i ispravnost vode redovito se dnevno kontrolira uzimanjem uzoraka i njihovim ispitivanjem od

strane vlastitog laboratorija te ovlaštenog zavoda za zaštitu zdravlja, sukladno Zakonu o vodi za

ljudsku potrošnju (NN 56/13), Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za

ljudsku potrošnju (NN 125/13) kao i Pravilniku o izmjenama Pravilnika o parametrima sukladnosti i

metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 141/13).




Vodocrpilište Šibice Vodocrpilište Šibice nalazi se na lijevoj obali Save jugozapadno od Grada Zaprešića, sjeverno od

korita rijeke Save. Zaprešić d.o.o. ima koncesiju za zahvaćanje vode iz vodocrpilišta, a trenutno se

zahvaća oko 6 milijuna m³ vode godišnje. Zahvaćena voda koristi se:

cca 75% količina za vodoopskrbu Grada Zaprešića i okolnih naselja i općina, odnosno za

distributivno područje Zaprešića d.o.o.

cca 25% količina za vodoopskrbu naselja koje spadaju u područje distribucije Zagorskog

vodovoda d.o.o..

Do danas je završena izgradnja I. etape vodocrpilišta, a ona se sastoji od pet bunara (B0, B1, B2, B3,

B4) sa šest instaliranih crpki (dvije kapaciteta 50 l/s i cetiri po 100 l/s ) ukupnog instaliranog kapaciteta

cca 500 l/s (stvarni kapacitet crplišta je 450 l/s), dvije trafostanice (TS 79 i TS 251), agregatske stanice

sa stabilnim agregatom, klor stanice i upravne zgrade veličine 40 m².

Trenutno se zahvaćanje vode obavlja iz pet navedenih bunara i to:

Iz bunara B0 u količini od Q = 50 l/s

Iz bunara B1, B2, B3 i B4 u količini do Q = 100 l/s

što predstavlja ukupnu moguću količinu zahvaćanja vode od 450 l/s, odnosno 14.2 milijuna m³

godišnje.

Razvojni projekti vodocrpilišta Šibice

Zbog nastalog povećanja potrošnje vode (naročito na području distribucije Zagorskog vodovoda)

obavljani su vodoistražni radovi predmetnog lokaliteta promatrano u širem smislu te je još 1989.

godine pokrenuta akcija za izgradnju konačne faze vodocrpilišta.

Nakon provedenih istražnih radova i izrade studije mogućnosti proširenja vodocrpilišta, obavljeni su

geoistražni radovi ograničeni na prostor izgradnje bunara B5, B6 i B7 (bunari su tada izbušeni i vršena

su probna crpljenja) koji su dali rezutate izdašnosti bunara od 100 l/s.

Navedenim saznanjima predložena je novelacija idejnog rješenja konačne faze vodocrpilišta Šibice

koja rezultira zaključkom da će se proširenjem vodocrpilišta za četiri bunara (B5 – B8) sa izdašnosti

od 100 l/s formirati konačna faza vodocrpilišta ukupnog kapaciteta 800 l/s kod zajedničkog rada svih

devet bunara.

Kontrola kvalitete vode Kakvoća i ispravnost vode redovito se dnevno kontrolira uzimanjem uzoraka i njihovim ispitivanjem od

strane vlastitog laboratorija te ovlaštenog zavoda za zaštitu zdravlja, sukladno Zakonu o vodi za

ljudsku potrošnju (NN 56/13), Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za

ljudsku potrošnju (NN 125/13) kao i Pravilniku o izmjenama Pravilnika o parametrima sukladnosti i

metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 141/13).



Distribucija vode Trenutno se iz vodocrpilišta Šibice godišnje zahvaća preko 4 milijuna m³ vode koja se putem čeličnog

cjevovoda Ø 600 doprema do lokacije vodospreme „Veliki Vrh“, gdje su za potrebe distribucije vode

Zaprešić d.o.o. izgrađena dva vodospremnika (V = 2 x 2800 m³), kojima se, isto tako, preko

magistralnog cjevovoda Veliki Vrh – Gredice, omogućuje tranzit potrebnih količina za Zagorski

vodovod (godišnje preko 500.000,00 m³).

Vodoopskrbni sustav Zaprešić d.o.o. je s obzirom na reljef i smjerove distribucije vode podijeljen na

pet zona, iako je u pripremi postava novih mjernih mjesta na sustavu u cilju što bolje kontrole i

nadzora sustava, a samim time i uspostava većeg broja zona.

Slika 3: Vodopskrbno područje

Ukupna duljina vodoopskrbne mreže iznosi preko 650 km

mreže, a pored već spomenutog vodocrpilišnog

kompleksa, izgrađeni su brojni vodovodni objekti kojima se

omogućava redovita vodoopskrba:

5 precrpnih stanica (CS Laduč, CS Pušća , CS

Žeinci, CS Ivanec i CS Jablanovec)

12 vodosprema (VS Veliki Vrh, VS Laduč, VS Sv.

Križ, VS Kraj Donji, VS Celine, VS Milić Selo, VS

Ivanec, VS Mali Ivanec, VS Pojatno, VS Žeinci,

VS Vadina, VS Jablanovec)

11 prekidnih komora

1 hidrobox

Do danas je na distributivnom podrucju Zaprešića d.o.o. izvedeno preko 11.500 priključaka s 15.300

postavljenih vodomjera za preko 18.000 korisnika.

Od 2007. godine u realizaciji je program ugradnje impulsnih vodomjera s radijskim očitanjem za

pojedinačne vodomjere i zgrade do deset stanova, te M-Bus centrale za zgrade preko deset stanova,

čime se znatno smanjuje vrijeme potrebno za očitanje vodomjera, a pogreške u očitanju praktički se

potpuno eliminiraju.

Ovaj sustav također omogućuje da se period očitanja skrati (više se ne prakticira tromjesečno očitanje

s korištenjem prosjeka u međuvremenu), vodomjeri se očitavaju svaki mjesec i korisnicima se fakturira

točna potrošnja vode, čime se u znatnoj mjeri smanjuju i reklamacije.

Nadzor i upravljanje vodoopskrbnim sustavom Nadzor i upravljanje vodoopskrbnog sustava, isto kao i sustava odvodnje, odvija se iz centra

telemetrije koji je smješten na vodocrpilištu, i to 24 sata dnevno, 365 dana u godini.




Općina Brdovec Općina Brdovec spojena je na vodoopskrbni sustav „Zaprešić“ izravnim spojem na vodocrpilište Šibice

cjevovodom promjera 300 mm do središnje vodospreme Laduč kapaciteta 2.800 m3 s pumpnom

stanicom i odatle tlačnim vodom u vodospremu Sveti Križ (općina Marija Gorica) kapaciteta 800 m3.

Opskrbljuje naselja do nadmorske visine od 180 m: jugozapadni dio općine Brdovec, sjeverni dio

općine Marija Gorica, dio općine Pušća i dio općine Dubravica. Tlak na dijelu sustava koji je visinski

značajno niži od vodospreme Sveti Križ (309 m nadmorske visine) prekida se prekidnim komorama (u

Prigorju Brdovečkom, Donjem Laduču, Gornjem Laduču, Šenkovcu, Svetom Križu i Vukovom Selu).

Opskrbna vodovodna mreža u nižoj i višoj zoni opskrbe obuhvaća 126.000 m i 3.125 priključaka na

području općine Brdovec u naseljima Brdovec, Prigorje Brdovečko, Donji i Gornji Laduč, Šenkovec,

Vukovo Selo, Javorje, Zdenci Brdovečki, Prudnice, Drenje Brdovečko i Ključ Brdovečki. Korištenje

lokalnih vodovoda većinom je nekvalitetno riješeno tako da su veliki gubici vode čak i na samom

izvorištu. Najveći je problem nekontrolirano povećanje priključaka, bez obzira na stvarne količine vode

u pojedinom izvorištu.

Godišnja ulaganja u ovu komunalnu djelatnost odnose se isključivo na ulaganja u izgradnju

vodovodne mreže koja se po novom Zakonu o vodama mora prenijeti u vlasništvo komunalnog

društva. Godišnja ulaganja variraju ovisno o planovima.

Cijene U nastavku se daju cijene usluge vodoopskrbe, ali uz izuzetak socijalno ugroženih korisnika za koje

su, sukladno Zakonu, osigurane povoljnije cijene usluge.

1) KORISNICI KOJI IMAJU USLUGU VODOOPSKRBE

Elementi cijene po m³

FIKSNI DIO VARIJABILNI DIO

SVI KORISNICI KORISNICI U STAMBENIM

PROSTORIMA

KORISNICI U POSLOVNIM

PROSTORIMA

kn / mjesec kn / m³ kn / m3³ Osnovna cijena 22,1 3,19 7 PDV 13% 2,87 0,41 0,91 Cijena s PDV-om 24,97 3,6 7,91 Naknada za razvoj - voda - 1,62 1,62 Naknada za razvoj - odvodnja - 0,4 0,4 Naknada za razvoj - pročišćavanje - 0,69 2,11 Naknada za zaštitu voda - 1,35 1,35 Naknada za korištenje voda - 2,85 2,85

Ukupno 24,97 10,51 16,24




Općina Brdovec Općina Brdovec spojena je na vodoopskrbni sustav „Zaprešić“ izravnim spojem na vodocrpilište Šibice

cjevovodom promjera 300 mm do središnje vodospreme Laduč kapaciteta 2.800 m3 s pumpnom

stanicom i odatle tlačnim vodom u vodospremu Sveti Križ (općina Marija Gorica) kapaciteta 800 m3.

Opskrbljuje naselja do nadmorske visine od 180 m: jugozapadni dio općine Brdovec, sjeverni dio

općine Marija Gorica, dio općine Pušća i dio općine Dubravica. Tlak na dijelu sustava koji je visinski

značajno niži od vodospreme Sveti Križ (309 m nadmorske visine) prekida se prekidnim komorama (u

Prigorju Brdovečkom, Donjem Laduču, Gornjem Laduču, Šenkovcu, Svetom Križu i Vukovom Selu).

Opskrbna vodovodna mreža u nižoj i višoj zoni opskrbe obuhvaća 126.000 m i 3.125 priključaka na

području općine Brdovec u naseljima Brdovec, Prigorje Brdovečko, Donji i Gornji Laduč, Šenkovec,

Vukovo Selo, Javorje, Zdenci Brdovečki, Prudnice, Drenje Brdovečko i Ključ Brdovečki. Korištenje

lokalnih vodovoda većinom je nekvalitetno riješeno tako da su veliki gubici vode čak i na samom

izvorištu. Najveći je problem nekontrolirano povećanje priključaka, bez obzira na stvarne količine vode

u pojedinom izvorištu.

Godišnja ulaganja u ovu komunalnu djelatnost odnose se isključivo na ulaganja u izgradnju

vodovodne mreže koja se po novom Zakonu o vodama mora prenijeti u vlasništvo komunalnog

društva. Godišnja ulaganja variraju ovisno o planovima.

Cijene U nastavku se daju cijene usluge vodoopskrbe, ali uz izuzetak socijalno ugroženih korisnika za koje

su, sukladno Zakonu, osigurane povoljnije cijene usluge.

1) KORISNICI KOJI IMAJU USLUGU VODOOPSKRBE




PROSTORIMA


PROSTORIMA

kn / mjesec kn / m³ kn / m3³ Osnovna cijena 22,1 3,19 7 PDV 13% 2,87 0,41 0,91 Cijena s PDV-om 24,97 3,6 7,91 Naknada za razvoj - voda - 1,62 1,62 Naknada za razvoj - odvodnja - 0,4 0,4 Naknada za razvoj - pročišćavanje - 0,69 2,11 Naknada za zaštitu voda - 1,35 1,35 Naknada za korištenje voda - 2,85 2,85

Ukupno 24,97 10,51 16,24



2) KORISNICI PRIKLJUČENI NA SUSTAV ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA

Elementi cijene po m3³



PROSTORIMA


PROSTORIMA

kn / mjesec kn / m3³ kn / m3³

Osnovna cijena 22,1 3,19 7 PDV 13% 2,87 0,41 0,91 Cijena s PDV-om 24,97 3,6 7,91 Naknada za razvoj - voda - 1,62 1,62 Naknada za razvoj - odvodnja - 0,4 0,4 Naknada za razvoj - pročišćavanje - 0,69 2,11 Naknada za zaštitu voda - 0,95 0,95 Naknada za korištenje voda - 2,85 2,85

Ukupno 24,97 10,11 15,84

3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić d.o.o. organizira i brine o odvodnji otpadnih voda na području grada

Zaprešića i općine Brdovec. Pored toga, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, vodi brigu o

razvoju odvodnje i na područjima općina Pušća, Marija Gorica, Dubravica i Luka.

Sustav odvodnje otpadnih voda danas se sastoji od 126.800 metara kanala, od čega 52.740 metara

mješovitog tipa i 74.060 metara razdjelnog tipa. Od toga, u gradu Zaprešiću je 61.900 metara

cjevovoda i 8 crpnih stanica, a ostatak od 64.900 metara cjevovoda i 23 crpne stanica su na području

Savske doline, kao posebno osjetljivom području zona sanitarne zaštite vodocrpilišta Šibice.

Podaci o priključcima:

priključeno cca 27.000 stanovnika

izvedeno 3.800 kanalskih priključaka

Sve otpadne vode odvode se na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Zajarki u Zaprešiću.

Ispust iz CUP-a Zajarki je u recipijent – rijeku Savu, a preljev oborinskih voda je i dalje u rijeku

Krapinu.

KONTROLA KVALITETE OTPADNE VODE

Kontrola kvalitete otpadnih voda vrši se prema odredbi vodopravne dozvole šest puta godišnje na

kišnim preljevima, a uslugu uzorkovanja i analize otpadne vode vrši ovlašteni laboratorij Nastavnog

zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar iz Zagreba.

DISTRIBUCIJA ODVODNJE Kroz sustav odvodnje otpadnih voda grada Zaprešića godišnje proteče oko 1.900.000 m³ otpadnih

voda. Ovaj podatak temelji se na bazi količina prodane vode za piće, uvećano za otpadnu vodu koja u




sustav odvodnje ulazi preko postavljenih mjerača protoka u pojedinim industrijskim objektima, a koji

nisu priključeni na vodoopskrbni sustav grada Zaprešića.

U ovim količinama gospodarstvo sudjeluje s 204.000 m³, gospodarstvo s posebno opterećenoim

vodama (agresivne vode) s oko 16.000 m³, te gospodarstvo koje ima ugrađene mjerne instrumente za

mjerenje protoka s oko 570.000 m³ godišnje.

Ostatak od cca 1.130.000 m³ odnosi se na domaćinstva i njihovu sanitarnu vodu.

Sustav odvodnje na području grada Zaprešića počeo se graditi još 60-tih godina prošlog stoljeća.

Ubrzanim razvojem grada i okolnih područja, povećanjem naseljenosti i prilivom stanovništva nameće

se potreba za rekonstrukcijama i dogradnjom sustava odvodnje, a sve u cilju veće protočne moći.

Prelazak na razdjelni sustav odvodnje koji bi vodio samo otpadne vode bez oborina, a što bi i

pospješilo rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

NADZOR I UPRAVLJANJE SUSTAVOM ODVODNJE OTPADNIH VODA Sustav daljinskog nadzora i upravljanja sustavom odvodnje nadograđen je na vodoopskrbni sustav, a

kao takav kontrolira se u centru telemetrije koji se nalazi na vodocrpilištu Šibice.

Sustav radi potpuno automatski, a prema zadanim postavkama koje se mogu mijenjati prema

potrebama. U slučaju nepravilnosti u radu crpnih stanica ili mjernih instrumenata sustav daljinskog

nadzora i upravljanja sam alarmira, a što ubrzava reakciju i otklon nepravilnosti u radu. Alarmi stižu u

centar na vodocrpilište Šibice, a putem SMS poruka osobama zaduženim za pojedine objekte ili vrste

kvarova.

Svaki novi objekt koji se izgradi i ulazi u sustav odvodnje otpadnih voda oprema se daljinskim

nadzorom i upravljanjem.

USLUGE VANJSKIM KORISNICIMA Radna jedinica odvodnja otpadnih voda vrši usluge vanjskim korisnicima i to:

pražnjenje sabirnih i septičkih jama te raznih drugih objekata u sustavu odvodnje s odvozom

fekalija na odlagalište

odštopavanje i ispiranje vanjske kanalizacijen

čišćenje uličnih slivnika

odštopavanje spojnih kanala slivnika

Cijena pražnjenja sabirnih i septičkih jama ovisi o udaljenosti od odlagališta.

PROČIŠĆAVANJE Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje aglomeracije Zaprešić

(CUPOV Zaprešić) nalazi se u blizini recipijenta rijeke Save, na kraju Kolodvorske ulice u Zaprešiću .




sustav odvodnje ulazi preko postavljenih mjerača protoka u pojedinim industrijskim objektima, a koji

nisu priključeni na vodoopskrbni sustav grada Zaprešića.

U ovim količinama gospodarstvo sudjeluje s 204.000 m³, gospodarstvo s posebno opterećenoim

vodama (agresivne vode) s oko 16.000 m³, te gospodarstvo koje ima ugrađene mjerne instrumente za

mjerenje protoka s oko 570.000 m³ godišnje.

Ostatak od cca 1.130.000 m³ odnosi se na domaćinstva i njihovu sanitarnu vodu.

Sustav odvodnje na području grada Zaprešića počeo se graditi još 60-tih godina prošlog stoljeća.

Ubrzanim razvojem grada i okolnih područja, povećanjem naseljenosti i prilivom stanovništva nameće

se potreba za rekonstrukcijama i dogradnjom sustava odvodnje, a sve u cilju veće protočne moći.

Prelazak na razdjelni sustav odvodnje koji bi vodio samo otpadne vode bez oborina, a što bi i

pospješilo rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

NADZOR I UPRAVLJANJE SUSTAVOM ODVODNJE OTPADNIH VODA Sustav daljinskog nadzora i upravljanja sustavom odvodnje nadograđen je na vodoopskrbni sustav, a

kao takav kontrolira se u centru telemetrije koji se nalazi na vodocrpilištu Šibice.

Sustav radi potpuno automatski, a prema zadanim postavkama koje se mogu mijenjati prema

potrebama. U slučaju nepravilnosti u radu crpnih stanica ili mjernih instrumenata sustav daljinskog

nadzora i upravljanja sam alarmira, a što ubrzava reakciju i otklon nepravilnosti u radu. Alarmi stižu u

centar na vodocrpilište Šibice, a putem SMS poruka osobama zaduženim za pojedine objekte ili vrste

kvarova.

Svaki novi objekt koji se izgradi i ulazi u sustav odvodnje otpadnih voda oprema se daljinskim

nadzorom i upravljanjem.

USLUGE VANJSKIM KORISNICIMA Radna jedinica odvodnja otpadnih voda vrši usluge vanjskim korisnicima i to:

pražnjenje sabirnih i septičkih jama te raznih drugih objekata u sustavu odvodnje s odvozom

fekalija na odlagalište

odštopavanje i ispiranje vanjske kanalizacijen

čišćenje uličnih slivnika

odštopavanje spojnih kanala slivnika

Cijena pražnjenja sabirnih i septičkih jama ovisi o udaljenosti od odlagališta.

PROČIŠĆAVANJE Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje aglomeracije Zaprešić

(CUPOV Zaprešić) nalazi se u blizini recipijenta rijeke Save, na kraju Kolodvorske ulice u Zaprešiću .



Sukladno direktivama EU i zakonskim propisima Republike Hrvatske Grad Zaprešić raskinuo je

ugovor s koncesionarom Otpadne vode d.o.o. krajem 2014. godine te je do tada izgrađeni uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda preuzeo kao gospodarsku cjelinu CUP Zajarki d.o.o., koji je, sukladno

zakonskim propisima, pripojen javnom isporučitelju Vodoopskrbi i odvodnji Zaprešić d.o.o. u veljači

2015. godine.

Nakon duljeg perioda intenzivnih investicijskih radova na uređaju za počišćivanje otpadnih voda

1.1.2016. godine prva faza koja obuhvaća pročišćavanje otpadnih voda mehaničkim postupcima je

završena i uređaj je stavljen u funkciju.

Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić d.o.o. time je započela s obavljanjem usluge pročišćavanja otpadnih

voda za sve korisnike koji su priključeni na sustav odvodnje, jer je sustav odvodnje u potpunosti

povezan s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

Trenutni kapacitet uređaja je 60.000 ES (ekvivalent stanovnika), a otpadna voda se pročišćava prvim

stupnjem pročišćavanja (mehaničkim postupcima).

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje aglomeracije Zaprešić sastoji se od

ulazne crpne stanice (u kojoj se nalaze gruba rešetka - velika i mala, crpke kapaciteta 1x200 l/s i

2x100 l/s, stanica za prihvat septičkih jama, fino sito i klasirer pijeska), automatskih uzimača uzoraka

otpadne vode postavljenih na ulazu i izlazu uređaja, biofiltera ulazne crpne stanice, aeriranog

pjeskolova–mastolova, podzemnog bazena za mast, primarne taložnice, prihvatnih bazena za

primarni mulj, kompresorske stanice s puhalima za aeraciju vode, izlaznog mjernog žlijeba, izlazne

crpne stanice s crpkama kapaciteta 2x200 l/s, postrojenja za strojnu dehidraciju mulja, kemijskog

(scrubber) filtra postrojenja za dehidraciju mulja, nadkrivenog skladišta za dehidrirani mulj, internog

laboratorija, diesel-agregatske stanice, kontrolno-upravljačkog sustava.

Nakon procesa pročišćavanja voda s uređaja za pročišćavanje odlazi (gravitacijski ili crpkama)

podzemnim cjevovodom do recipijenta - rijeke Save.

Pročišćavanjem otpadnih voda smanjuje se opasnost od onečišćenja okoliša te se štiti zdravlje i život

ljudi i vodenih organizama.

Mehaničko pročišćavanje je prva faza pročišćavanja otpadnih voda koja prethodi biološkom

pročišćavanju, a uključuje primjenu fizikalnih i/ili kemijskih postupaka pročišćavanja otpadne vode. U

prvom stupnju pročišćavanja otpadne vode uklanjaju se otpad i tvari koje bi mogle štetiti i umanjiti

efikasnost biološkog pročišćavanja u narednim fazama pročišćavanja.




Mehaničkim pročišćavanjem uklanja se manji dio onečišćenja (krupni otpadci, brzo taložive krutine,

ulja i masti) dok ostali dio onečišćenja ostaje u otpadnoj vodi (organske i anorganske tvari u

otopljenom ili koloidnom obliku, hranjive soli i deterdženti).

U sljedećim fazama pročišćavanja otpadnih voda drugim i trećim stupnjem pročišćavanja postiže se

dodatno smanjenje organskog onečišćenja, hranjivih tvari i drugih onečišćenja u otpadnoj vodi.

Biološka faza pročišćavanja otpadnih voda temelji se na aktivnosti mikroorganizama koji se prirodno

nalaze u otpadnim vodama, a koji razgrađuju spojeve s ugljikom, dušikom i fosforom iz otpadne vode.

S obzirom da je fosfat, koji je sastojak većine deterdženata, ograničavajući faktor procesa

eutrofikacije, radi zaštite i očuvanja prirodnih voda vrlo je važno ukloniti fosfor iz otpadnih voda prije

njihovog ispuštanja u prirodne recipijente.

Prema zakonskoj regulativi postupcima prvog stupnja pročišćavanja otpadnih voda na izlazu iz

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba postići smanjenje pokazatelja BPK5 (biokemijske

potrošnje kisika) za najmanje 20%, a pokazatelja ukupne suspendirane tvari za najmanje 50% u

odnosu na vrijednosti ulazne otpadne vode.

Obzirom da se aglomeracija Zaprešić nalazi na vodnom području rijeke Dunav, prema zakonskim

propisima i rokovima iz vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda koja je izdana od strane

Hrvatskih voda potrebno je osigurati pročišćavanje komunalnih otpadnih voda drugim i trećim

stupnjem pročišćavanja i prema tome smanjenje onečišćenja prema propisanim graničnim

vrijednostima koje su definirane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Planovi razvoja pročistača otpadnih voda U planu je realizacija projektne dokumentacije i ishođenje dozvola za dogradnju uređaja za dodatno

pročišćavanje otpadne vode drugim i trećim stupnjem pročišćavanja i nakon toga izgradnja tog dijela

uređaja prema rokovima iz vodopravne dozvole za postizanje svih stupnjeva pročišćavanja te

ispuštanje u površinske vode (rijeku Savu) a prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija

otpadnih voda

OPĆINA BRDOVEC Općina Brdovec ima djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda. Dugogodišnji projekt u

trajanju od 2004. do 2020. godine započeo je izgradnjom glavnog kolektora od Šibica do Harmice te

sanacijom odvodnog sustava od Zaprešića do Plive Savski Marof. Kroz godišnje aktivnosti izgrađeno

je 76.748,98 m fekalne odvodnje, od planiranih 114.937,00 m (66,0%). Planirana je izgradnja 3.000

kućnih priključaka na fekalnu odvodnju, a trenutno je u fazi prijava preostalog dijela na natječaje

Kohezijskog fonda Europske Unije, koju vodi društvo ovlašteno za odvodnju na području općine

Brdovec, Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić d.o.o.




Mehaničkim pročišćavanjem uklanja se manji dio onečišćenja (krupni otpadci, brzo taložive krutine,

ulja i masti) dok ostali dio onečišćenja ostaje u otpadnoj vodi (organske i anorganske tvari u

otopljenom ili koloidnom obliku, hranjive soli i deterdženti).

U sljedećim fazama pročišćavanja otpadnih voda drugim i trećim stupnjem pročišćavanja postiže se

dodatno smanjenje organskog onečišćenja, hranjivih tvari i drugih onečišćenja u otpadnoj vodi.

Biološka faza pročišćavanja otpadnih voda temelji se na aktivnosti mikroorganizama koji se prirodno

nalaze u otpadnim vodama, a koji razgrađuju spojeve s ugljikom, dušikom i fosforom iz otpadne vode.

S obzirom da je fosfat, koji je sastojak većine deterdženata, ograničavajući faktor procesa

eutrofikacije, radi zaštite i očuvanja prirodnih voda vrlo je važno ukloniti fosfor iz otpadnih voda prije

njihovog ispuštanja u prirodne recipijente.

Prema zakonskoj regulativi postupcima prvog stupnja pročišćavanja otpadnih voda na izlazu iz

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba postići smanjenje pokazatelja BPK5 (biokemijske

potrošnje kisika) za najmanje 20%, a pokazatelja ukupne suspendirane tvari za najmanje 50% u

odnosu na vrijednosti ulazne otpadne vode.

Obzirom da se aglomeracija Zaprešić nalazi na vodnom području rijeke Dunav, prema zakonskim

propisima i rokovima iz vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda koja je izdana od strane

Hrvatskih voda potrebno je osigurati pročišćavanje komunalnih otpadnih voda drugim i trećim

stupnjem pročišćavanja i prema tome smanjenje onečišćenja prema propisanim graničnim

vrijednostima koje su definirane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Planovi razvoja pročistača otpadnih voda U planu je realizacija projektne dokumentacije i ishođenje dozvola za dogradnju uređaja za dodatno

pročišćavanje otpadne vode drugim i trećim stupnjem pročišćavanja i nakon toga izgradnja tog dijela

uređaja prema rokovima iz vodopravne dozvole za postizanje svih stupnjeva pročišćavanja te

ispuštanje u površinske vode (rijeku Savu) a prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija

otpadnih voda

OPĆINA BRDOVEC Općina Brdovec ima djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda. Dugogodišnji projekt u

trajanju od 2004. do 2020. godine započeo je izgradnjom glavnog kolektora od Šibica do Harmice te

sanacijom odvodnog sustava od Zaprešića do Plive Savski Marof. Kroz godišnje aktivnosti izgrađeno

je 76.748,98 m fekalne odvodnje, od planiranih 114.937,00 m (66,0%). Planirana je izgradnja 3.000

kućnih priključaka na fekalnu odvodnju, a trenutno je u fazi prijava preostalog dijela na natječaje

Kohezijskog fonda Europske Unije, koju vodi društvo ovlašteno za odvodnju na području općine

Brdovec, Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić d.o.o.



CIJENE 1) ODVODNJA


FIKSNI DIO VARIJABILNI DIO prema količini isporučene vode

VARIJABILNI DIO prema mjeraču

odvodnje

SVI KORISNICI

KORISNICI U STAMBENIM

PROSTORIMA


PROSTORIMA


PROSTORIMA - agresivne vode

KORISNICI TEHN. VODE IZ IND.

ZDENACA-agr.vode

kn / mjesec kn / m³ kn / m³ kn / m³ kn / m³

Osnovna cijena 8,07 1,11 3,72 4,75 4,75 PDV 13% 1,05 0,14 0,48 0,62 0,62 Cijena s pDV-om 9,12 1,25 4,2 5,37 5,37 Naknada za razvoj - odvodnja - - - - 0,4 Naknada za razvoj - pročišćavanje - - - - 2,11

Ukupno 9,12 1,25 4,2 5,37 7,88

2) PROČIŠĆAVANJE


FIKSNI DIO VARIJABILNI DIO prema količini isporučene vode

VARIJABILNI DIO

prema mjeraču odvodnje

SVI KORISNICI

KORISNICI U STAMBENIM

PROSTORIMA


PROSTORIMA


PROSTORIMA - agresivne vode

KORISNICI TEHNOLOŠKE

VODE IZ INDUSTRIJSKIH

ZDENACA-agr.vode

kn / mjesec kn / m³ kn / m³ kn / m³ kn / m³ Osnovna cijena 5,57 2,5 6,5 7,7 7,7 PDV 13% 0,72 0,33 0,85 1 1 Cijena s PDV-om 6,29 2,83 7,35 8,7 8,7

Cjenik za odvodnju i pročišćavanje primjenjuje se od obračuna za mjesec ožujak 2017. godine.

3) POSEBNE KOMUNALNE USLUGE (cijena s PDV-om)

Cjenik se primjenjuje od 6. svibnja 2016. godine.

Vrsta usluge Jed. mj. Osnovna cijena

PDV 25%

Cijena s PDV-om

Pražnjenje sab. i sept. jama s odvozom fekalija na CUPOV Zaprešić I zona (do 10 km) - udaljenost od vozila do sabirne jame manja od 28m odvoz 406,67 101,67 508,34 - udaljenost od vozila do sabirne jame veća od 28m odvoz 581,67 145,42 727,09 II zona (od 10 do 20 km) - udaljenost od vozila do sabirne jame manja od 28m odvoz 614,96 153,74 768,7 - udaljenost od vozila do sabirne jame veća od 28m odvoz 877,46 219,37 1096,83 Pražnjenje sab. i sept. jama s odvozom fekalija na CUPOV Zaprešić - izvan zona (preko 20 km) - udaljenost od vozila do sabirne jame manja od 28m sat 406,67 101,67 508,34 - udaljenost od vozila do sabirne jame veća od 28m sat 581,67 145,42 727,09





PDV 25%

Cijena s PDV-om

Pražnjenje raznih objekata u sustavu odvodnje sa odvozom na CUPOV Zaprešić I zona (do 10 km) - udaljenost od vozila do sabirne jame manja od 28m odvoz 406,67 101,67 508,34 - udaljenost od vozila do sabirne jame veća od 28m odvoz 581,67 145,42 727,09 II zona (10-20km) - udaljenost od vozila do sabirne jame manja od 28m odvoz 614,96 153,74 768,7 - udaljenost od vozila do sabirne jame veća od 28m odvoz 877,46 219,37 1096,83 Pražnjenje raznih objekata u sustavu odvodnje sa odvozom na CUPOV Zaprešić - izvan zona (preko 20km) - udaljenost od vozila do sabirne jame manja od 28m sat 406,67 101,67 508,34 - udaljenost od vozila do sabirne jame veća od 28m sat 581,67 145,42 727,09 Odštopavanje i ispiranje kanalizacije sat 505,85 126,46 632,31 Čišćenje uličnih slivnika (ručno) kom 128,94 32,24 161,18 Odštopavanje spojnog kanala slivnika kom 505,85 126,46 632,31 Postava oštećene ili otuđene slivničke rešetke kom 267,8 66,95 334,75

Kod usluge pražnjenja sabirnih i septičkih jama s odvozom fekalija na odlagalište, za domaćinstva,

odobrava se rabat od 25% u I zoni i 35% u II zoni na osnovnu cijenu.

3.3.3. Prijevoz putnika u javnom prometu

Sukladno Odluci o komunalnim djelatnostima koju je donijelo Općinsko vijeće Općine Brdovec na 17.

sjednici održanoj 17.2.2015., komunalnu djelatnost prijevoza putnika u javnom prometu obavlja fizička

ili pravna osoba temeljem ugovora o koncesiji na temelju postupka koji provodi Zagrebačka županija.

Meštrović prijevoz d.o.o. je prijevoznička tvrtka koja posluje uspješno od 1996. god. i bavi se

prijevozom putnika u, između ostalog, javnom prijevozu i prijevozu djece.

Društvo broji ukupno 28 autobusa i zapošljava 42 djelatnika, a osnovna djelatnost je prijevoz putnika i

u skladu s time obavlja se javni prijevoz oko grada Zaprešića.

Društvo raspolaže sa sljedećim prijevoznim sredstvima:

tri autobusa MB TOURISMO (52+1+1 mjesto)

jedan autobus NEOPLAN EUROLINER (49+1 mjesto)

jedan autobus DAF (55+1 mjesto)

jedan turistički autobus MAN LIONS REGIO (53+1 mjesto)

jedan autobus BMC PROBUS (34+1 mjesto)

tri midibusa marke ISUZU EURO-TURQUOISE (28+1 mjesto)

Svi autobusi posjeduju međunarodne licence i licence za prijevoz djece te su pogodni za dulja

putovanja s maksimalnim komforom.

Na području Općine Brdovec redovno prometuju sljedeće linije:





PDV 25%

Cijena s PDV-om

Pražnjenje raznih objekata u sustavu odvodnje sa odvozom na CUPOV Zaprešić I zona (do 10 km) - udaljenost od vozila do sabirne jame manja od 28m odvoz 406,67 101,67 508,34 - udaljenost od vozila do sabirne jame veća od 28m odvoz 581,67 145,42 727,09 II zona (10-20km) - udaljenost od vozila do sabirne jame manja od 28m odvoz 614,96 153,74 768,7 - udaljenost od vozila do sabirne jame veća od 28m odvoz 877,46 219,37 1096,83 Pražnjenje raznih objekata u sustavu odvodnje sa odvozom na CUPOV Zaprešić - izvan zona (preko 20km) - udaljenost od vozila do sabirne jame manja od 28m sat 406,67 101,67 508,34 - udaljenost od vozila do sabirne jame veća od 28m sat 581,67 145,42 727,09 Odštopavanje i ispiranje kanalizacije sat 505,85 126,46 632,31 Čišćenje uličnih slivnika (ručno) kom 128,94 32,24 161,18 Odštopavanje spojnog kanala slivnika kom 505,85 126,46 632,31 Postava oštećene ili otuđene slivničke rešetke kom 267,8 66,95 334,75

Kod usluge pražnjenja sabirnih i septičkih jama s odvozom fekalija na odlagalište, za domaćinstva,

odobrava se rabat od 25% u I zoni i 35% u II zoni na osnovnu cijenu.


Sukladno Odluci o komunalnim djelatnostima koju je donijelo Općinsko vijeće Općine Brdovec na 17.

sjednici održanoj 17.2.2015., komunalnu djelatnost prijevoza putnika u javnom prometu obavlja fizička

ili pravna osoba temeljem ugovora o koncesiji na temelju postupka koji provodi Zagrebačka županija.

Meštrović prijevoz d.o.o. je prijevoznička tvrtka koja posluje uspješno od 1996. god. i bavi se

prijevozom putnika u, između ostalog, javnom prijevozu i prijevozu djece.

Društvo broji ukupno 28 autobusa i zapošljava 42 djelatnika, a osnovna djelatnost je prijevoz putnika i

u skladu s time obavlja se javni prijevoz oko grada Zaprešića.

Društvo raspolaže sa sljedećim prijevoznim sredstvima:

tri autobusa MB TOURISMO (52+1+1 mjesto)

jedan autobus NEOPLAN EUROLINER (49+1 mjesto)

jedan autobus DAF (55+1 mjesto)

jedan turistički autobus MAN LIONS REGIO (53+1 mjesto)

jedan autobus BMC PROBUS (34+1 mjesto)

tri midibusa marke ISUZU EURO-TURQUOISE (28+1 mjesto)

Svi autobusi posjeduju međunarodne licence i licence za prijevoz djece te su pogodni za dulja

putovanja s maksimalnim komforom.

Na području Općine Brdovec redovno prometuju sljedeće linije:



LINIJA 100 - ZAPREŠIĆ - HARMICA - KRAJ GORNJI

I. ZONA - Zaprešić – Šibice - Brdovec (Bregovita ul.)

II. ZONA - Brdovec (Bregovita ul.) - Prigorje brd. – Laduč - Ključ brdovečki – Šenkovec -

Harmica

III. ZONA - Harmica – Vukovo selo - Kraj gornji

LINIJA 300 - ZAPREŠIĆ - MARIJA GORICA – ŽLEBEC

I. ZONA - Zaprešić – Šibice - Brdovec (Bregovita ul.)

II. ZONA - Brdovec (Bregovita ul.) - Januševac - Trstenik (centar)

III. ZONA - Trstenik (centar) – Hrastina – Marija gorica – Oplaznik – Celine - Žlebec

U nastavku se navode aktualne cjene iz službenog cjenika društva Meštrović prijevoz d.o.o. po

Zonama.

Tablica 13: Cijene autobusnih karata – Meštrović prijevoz Zona Pojedinačna karta Mjesečna karta

I 10,00 388,99 II 16,00 577,78 III 22,00 677,78 IV 26,00 722,22 V 30,00 80,00

Učenici s područja Općine Brdovec ostvaruju subvenciju prijevoza jednog prijevoznika do svojih škola

pri kupnji karte/pokaza „Meštrovića“ i Hrvatskih željeznica i to temeljem Odluke Općinskog vijeća

Općine Brdovec o subvenciji od 25% cijene karte, a dio se subvencionira i Odlukom Vlade RH o

subvenciji prijevoza. Za realizaciju te pogodnosti treba prikupiti:

Potvrdu škole da su upisani,

Potvrdu Općine za realizaciju subvencije od 25%, temeljem Odluke Općinskog vijeća Općine

Brdovec.

Prijevoz putnika obavlja i komunalna tvrtka Grada Zagreba – Zagrebački električni tramvaj (ZET), ali

samo do mjesta Šibica, koje nije dio Općine Brdovec, međutim graniči s istom. Autobus linije 182

prometuje na relaciji TRG MLADOSTI - GROBLJE ZAPREŠIĆ - ŠIBICE. S Gradom Zagrebom linija je

spojena terminalom Črnomerec.




Slika 4: Trase terminala Zaprešić

Grad Zaprešić pripada II. zoni u kojoj se primjenjuje jednaka tarifna politika kakva je na snazi na

cijelom području grada Zagreba, odnosno u I. zoni.

Tablica 14: Cijene autobusnih karata - ZET

Vrsta putne karte Jedinična mjera Cijena za korisnika (kn)

Radnička - samo lokalno mjesečni kupon 334,00 - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 610,00

Osnovnoškolska - samo lokalno mjesečni kupon 210,00 - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 284,00

Srednjoškolska - samo lokalno mjesečni kupon 230,00 (110,00) - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 310,00 (140,00)

Studentska - samo lokalno mjesečni kupon 230,00 (110,00) - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 310,00 (190,00)

Socijalna - samo lokalno mjesečni kupon 230,00 (141,00) - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 310,00 (185,00)

Mirovinska - samo lokalno mjesečni kupon 213,00 (126,00) - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 288,00 (169,00)

Pojedinačna - dnevni promet 90 min 10,00 - dnevni promet 30 min 4,00 - noćni promet karta 1 poništavanje 15,00

*u zagradi se nalaze cijene s uračunatom subvencijom Grada Zaprešića

Cijena karte jednaka je bez obzira na to kupuje li se u vozilu ili na nekom od prodajnih mjesta.




Slika 4: Trase terminala Zaprešić

Grad Zaprešić pripada II. zoni u kojoj se primjenjuje jednaka tarifna politika kakva je na snazi na

cijelom području grada Zagreba, odnosno u I. zoni.

Tablica 14: Cijene autobusnih karata - ZET

Vrsta putne karte Jedinična mjera Cijena za korisnika (kn)

Radnička - samo lokalno mjesečni kupon 334,00 - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 610,00

Osnovnoškolska - samo lokalno mjesečni kupon 210,00 - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 284,00

Srednjoškolska - samo lokalno mjesečni kupon 230,00 (110,00) - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 310,00 (140,00)

Studentska - samo lokalno mjesečni kupon 230,00 (110,00) - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 310,00 (190,00)

Socijalna - samo lokalno mjesečni kupon 230,00 (141,00) - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 310,00 (185,00)

Mirovinska - samo lokalno mjesečni kupon 213,00 (126,00) - lokalno i Grad Zagreb mjesečni kupon 288,00 (169,00)

Pojedinačna - dnevni promet 90 min 10,00 - dnevni promet 30 min 4,00 - noćni promet karta 1 poništavanje 15,00

*u zagradi se nalaze cijene s uračunatom subvencijom Grada Zaprešića

Cijena karte jednaka je bez obzira na to kupuje li se u vozilu ili na nekom od prodajnih mjesta.



Područjem Općine Brdovec prolazi magistralna željeznička pruga MG2 (Savski Marof državna granica

Zagreb – Sisak – Novska – Vinkovci – Tovarnik državna granica). Pruga je elektrificirana cijelom

svojom dužinom jednofaznim izmjeničnim sustavom 25kV, 50 Hz. Magistralna glavna željeznička

pruga MG2 dio je X. europskog prometnog koridora mreže magistralnih pruga, koja povezuje zemlje

srednje Europe, preko Republike Hrvatske sa ostalim zemljama Bliskog istoka (Munchen – Ljubljana –

Zagreb – Beograd – Bukurešt – Athena – Istanbul). Na magistralnoj glavnoj željezničkoj pruzi na

području općine željeznički kolodvor “Savski Marof” nalazi se u Prigorju Brdovečkom, a stajališta u

Ključu Brdovečkom i Brdovcu.

Osim magistralnog željezničkog pravca, područjem Općine uz samu granicu s Republikom Slovenijom

prolazi željeznička pruga II reda (II 202) Savski Marof – Kumrovec (državna granica), ova pruga je

elektrificirana i uključena u sustav prigradske željeznice, sa stajalištima u Donjem Laduču, Ključu,

Harmici i Vukovom selu.

U južnom dijelu Općine, od željezničkog kolodvora Savski Marof odvaja se kolosijek za poseban

promet – industrijska pruga za potrebe tvornice “Pliva d.o.o.”.

Zbog ovih karakteristika želježničke mreže, ista se koristi za lokalni prijevoz i za komunikaciju s

Gradovima Zaprešić i Zagreb. Cijena pojedinačne karte na relaciji Brdovec – Zagreb iznosi 12,90

kuna.

Učenici s područja Općine Brdovec koji se školuju u školama na području Grada Zagreba i koriste

usluge prijevoza HŽ-a (relacija do Glavnog kolodvora, odnosno krajnje stanice do koje se koristi HŽ -

K18) + ZET-a (za prometno područje grada Zagreba) za realizaciju subvencije javnog prijevoza

trebaju prikupiti:

Potvrdu škole da su upisani,

Zahtjev Općine za realizaciju subvencije Općine Brdovec od 50% cijene karte/pokaza ZET-a

za područje Grada Zagreba i za lokalno područje odnosno Grad Zaprešić ili Grad Veliku

Goricu gdje će se primjenjivati subvencija Vlade RH od 75% i Općine Brdovec od 25% za

kartu/pokaz ZET-a – zahtjev ovjerava Općina Brdovec.

Zahtjev Općine za realizaciju subvencije Općine Brdovec od 25% cijene karte HŽ-a (K-18 –

Glavni kolodvor).

Na području Zagrebačke županije rabe se željezničke priključne zonske karte, koje se u

odgovarajućim kolodvorima mogu kupiti isključivo uz predočivanje pokazne karte ZET-HŽ (opće,

učeničke, studentske i umirovljeničke), i to po zonama (zona I i zona II).

PRIKLJUČNE KARTE vrijede za relacije na području grada Zagreba i pripadajuće priključne zone, a u

slučaju Općine Brdovec radi se o prilključnoj karti za I. zonu koju čini relacija Zaprešić Savska -

Brdovec - Savski Marof - Laduč - Sutla – Harmica.




Tablica 15: Cijene karata - HŽ

Opis MJESEČNE PRIKLJUČNE KARTE

GODIŠNJE PRIKLJUČNE KARTE

Radničke 169,00 kn 1.686,00 kn Učeničke i studentske 105,00 kn 1.047,00 kn Umirovljeničke 105,00 kn 1.047,00 kn

Općina Brdovec izdvaja značajna sredstva za ovu komunalnu djelatnost, a najvećim dijelom iste se

odnose na subvencije za prijevoz sukladno ugovoru, izdvajanja za subvencioniranje prijevoza raznih

socijalnih kategorija stanovništva te kapitalne pomoći za nabavku novih autobusa i nabavku ostale

opreme nužne za održavanje i poboljšanje razine usluge.

Tablica 16: Pregled troškova javnog prijevoza Općine Brdovec kroz četverogodišnje razdoblje

TROŠKOVI 2014. 2015. 2016. 2017. UKUPNO

- Prijevoz sportaša 74.000 10.000 2.000 10.000 96.000 - Prijevoz udruga 11.400 20.000 10.000 20.000 96.000 - Poboljšanje autobusnog prijevoza 220.000 220.000 0 30.000 470.000 - Troškovi prijevoza invalida i djece s

posebnim potrebama 20.000 30.000 20.000 20.000 90.000 - Sufinanciranje javnog prijevoza

(Umirovljenici 65+) 390.000 300.000 582.000 570.000 1.842.000 - Sufinanciranje cijene prijevoza 560.000 480.000 505.000 480.000 2.025.000

SVEUKUPNO 1.275.400 1.060.000 1.119.000 1.130.000 4.584.400

3.3.4. Odlaganje komunalnog otpada

Održavanje čistoće i odlaganje komunalnog otpada na području Općine Brdovec obavlja trgovačko

društvo Zaprešić d.o.o., Zaprešić.

Zaprešić d.o.o. obavlja djelatnost i na području Grada Zaprešića, te Općina Pušća, Dubravica, Luka,

Marija Gorica i Bistra.

Tablica 17: Postotno učešće JLS u vlasničkoj strukturi Zaprešić d.o.o.

Osnivač %

Grad Zaprešić 80,00

Općina Brdovec 12,00 Općina Marija Gorica 3,00

Općina Pušća 2,00

Općina Luka 1,30

Općina Dubravica 1,20

Općina Bistra 0,50

UKUPNO 100,00




Tablica 15: Cijene karata - HŽ

Opis MJESEČNE PRIKLJUČNE KARTE

GODIŠNJE PRIKLJUČNE KARTE

Radničke 169,00 kn 1.686,00 kn Učeničke i studentske 105,00 kn 1.047,00 kn Umirovljeničke 105,00 kn 1.047,00 kn

Općina Brdovec izdvaja značajna sredstva za ovu komunalnu djelatnost, a najvećim dijelom iste se

odnose na subvencije za prijevoz sukladno ugovoru, izdvajanja za subvencioniranje prijevoza raznih

socijalnih kategorija stanovništva te kapitalne pomoći za nabavku novih autobusa i nabavku ostale

opreme nužne za održavanje i poboljšanje razine usluge.

Tablica 16: Pregled troškova javnog prijevoza Općine Brdovec kroz četverogodišnje razdoblje

TROŠKOVI 2014. 2015. 2016. 2017. UKUPNO

- Prijevoz sportaša 74.000 10.000 2.000 10.000 96.000 - Prijevoz udruga 11.400 20.000 10.000 20.000 96.000 - Poboljšanje autobusnog prijevoza 220.000 220.000 0 30.000 470.000 - Troškovi prijevoza invalida i djece s

posebnim potrebama 20.000 30.000 20.000 20.000 90.000 - Sufinanciranje javnog prijevoza

(Umirovljenici 65+) 390.000 300.000 582.000 570.000 1.842.000 - Sufinanciranje cijene prijevoza 560.000 480.000 505.000 480.000 2.025.000

SVEUKUPNO 1.275.400 1.060.000 1.119.000 1.130.000 4.584.400

3.3.4. Odlaganje komunalnog otpada

Održavanje čistoće i odlaganje komunalnog otpada na području Općine Brdovec obavlja trgovačko

društvo Zaprešić d.o.o., Zaprešić.

Zaprešić d.o.o. obavlja djelatnost i na području Grada Zaprešića, te Općina Pušća, Dubravica, Luka,

Marija Gorica i Bistra.

Tablica 17: Postotno učešće JLS u vlasničkoj strukturi Zaprešić d.o.o.

Osnivač %

Grad Zaprešić 80,00

Općina Brdovec 12,00 Općina Marija Gorica 3,00

Općina Pušća 2,00

Općina Luka 1,30

Općina Dubravica 1,20

Općina Bistra 0,50

UKUPNO 100,00



Komunalno društvo obavezno je osigurati odvoz komunalnog otpada za sve objekte na cijelom

području Općine Brdovec te je dužno postaviti dovoljan broj posuda za skupljanje komunalnog otpada

(kontejnera) i održavati ih u ispravnom stanju.

Vlasnici svih građevina ili samo djelova građevina obvezni su svoj komunalni otpad odlagati u za to

namijenjene kontejnere te su dužni plaćati cijenu obavljanja ove usluge društvu Zaprešić d.o.o.

Vlasnici stambenih ili poslovnih prostora dužni su nakon stjecanja vlasništva nad nekretninom, o tome

obavijestiti društvo Zaprešić d.o.o..

Mjesta za postavljanje kontejnera na pojedinoj lokaciji određuje Zaprešić d.o.o. uz prethodnu

suglasnost Općine Brdovec. Nova lokacija i dodatni broj posuda uključuje se u Plan odvoza

komunalnog otpada koji donosi Zaprešić d.o.o. uz suglasnost Općine Brdovec.

Sustav prikupljanja komunalnog otpada zasnovan je na prikupljanju otpada kojeg stanovništvo odlaže

u standardne posude veličine kojih se razlikuju ovisno o njihovim potrebama.

Prikupljanje otpada odvija se:

redovito – prema tjednom rasporedu za pojedina područja

po narudžbi korisnika, uglavnom za potrebe povremenih većih količina otpada.

Prikupljanje komunalnog otpada na području općine Brdovec organizirano je na sljedeći način:

prikupljanje komunalnog otpada iz kućanstava,

prikupljanje komunalnog otpada koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva,

prikupljanje glomaznog otpada,

prikupljanje reciklabilnog otpada na zelenim otocima,

prikupljanje reciklabilnog otpada po modelu „od vrata do vrata“.

Prikupljanje miješanog komunalnog otpada zasnovano je prikupljanju otpada kojeg stanovništvo

odlaže u standardne posude čije se veličine razlikuju ovisno o njihovim potrebama. Miješani

komunalni otpad iz kućanstva prikuplja se u crnim posudama i spremnicima sa označenim logotipom

komunalnog društva Zaprešić d.o.o. Individualna domaćinstva odlažu otpad u posude zapremine 120

l, odnosno 240 l. Građani koje stanuju u stambenim zgradama (kolektivno stanovanje) komunalni

otpad odlažu u spremnike zapremine 1.100 l. Ukoliko se ukaže potreba za dodatnim volumenom,

miješani komunalni otpad odlaže se u vreće za komunalni otpad (s logotipom komunalnog društva

Zaprešić d.o.o.) koje se mogu kupiti u većim trgovinama mješovite robe na području Općine Brdovec.

Ukoliko otpad nije odložen u posude/spremnike/vreće s označenim logotipom Zaprešić d.o.o. isti se ne

odvozi. U Općini Brdovec ukupno je postavljeno 3.359 posuda za prikupljnaje otpada za kućanstava te

117 za gospodarske subjekte. Za kućanstva prevladavaju posude za prikupljanje otpada od 120 l

(ukupno 3.142 posude), dok se za gospodarske subjekte češće koriste posude od 240 l (ukupno 59




posuda). Prikupljanje miješanog komunalnog otpada na području Općine Brdovec provodi se jednom

tjedno i organizirano je od vrata do vrata.

Prikupljanje komunalnog otpada koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva (nastaje u

uslužnim djelatnostima, institucijama i sl.). Navedeni otpad prikuplja se unutar sustava prikupljanja

otpada iz kućanstva.

Prikupljanje krupnog (glomaznog) komunalnog otpada obavlja se na način da građani na određeni dan

i na određeno mjesto (nazvano mobilno reciklažno dvorište) dovezu glomazni otpad koji se uz pomoć i

nadzor djelatnika tvrtke Zaprešić d.o.o. sortira na licu mjesta. Građanima su na raspolaganju 4

spremnika za selektivno odlaganje otpada, u vremenu od 07:00 do 19:00 sati. U privremeno mobilno

reciklažno dvorište mogu se odlagati drvo (stolice, stolovi, ormari i ostali predmeti od drva…), plastika

(plastični stolovi, stolice, plastične bačve i posude, kanistri…), metali (metalni stolovi, stolice, metalno

posuđe, limovi, mehanički aparati, metalni namještaj…) i ostalo (madraci, ležajevi, tekstil, odjeća…).

Od 1. listopada 2014. godine, komunalno društvo Zaprešić d.o.o. u suradnji s jedinicama lokalne

samouprave (između ostalih i s Općinom Brdovec), Zagrebačkom županijom i FZOEU uvelo je novi

organizirani sustav odvojenog sakupljanja otpada putem zelenih otoka i odvojenog skupljanja papira i

plastike po modelu „od vrata do vrata“. Zeleni otok je uređeno, ograđeno i pristupno mjesto na javnoj

površini gdje se nalaze spremnici (kontejneri) za selektivno odlaganje otpada. Na zelenom otoku jasno

je istaknuta tabla s nazivom „Zeleni otok“. Na zelenom otoku postavljeni su sljedeći spremnici za

otpad: plavi spremnik za odlaganje papira, žuti spremnik za odlaganje plastike, zeleni spremnik za

odlaganje stakla, smeđi spremnik za odlaganje bio otpada, crveni ili bijeli spremnik za odlaganje

tekstila, crna posuda za odlaganje plastičnih čepova.

Svi zeleni otoci, odnosno spremnici postavljeni na zelenim otocima na raspolaganju su za odlaganje

selektiranog otpada svim građanima, neovisno o mjestu stanovanja, 24 sata dnevno. Spremnici se u

pravilu prazne jednom tjedno. Broj, vrstu i veličinu pojedinih posuda na „zelenim otocima“ za odvojeno

skupljanje korisnog otpada određuju nadležne službe jedinica lokalne samouprave u skladu s brojem

domaćinstava. Smještaj „zelenih otoka“ na javnim površinama određuje komunalno društvo uz

prethodnu suglasnost i mišljenje nadležnih službi jedinica lokalne samouprave. Na području Općine

Brdovec postavljeno je 12 zelenih otoka na sljedećim lokacijama: Vukovo selo, Harmica, Šenkovec,

Ključ, Drenje, Prudnice, Prigorje, Laduč, Brdovec (dvije lokacije), Javorje, Zdenci

Prikupljanje reciklabilnog otpada po modelu „od vrata do vrata“ - Odvoz korisnog otpada (papir,

plastika) organizira se preuzimanjem od svakog korisnika usluge putem dodjeljenih posuda. Papir i

plastika čine 40-50% miješanog komunalnog otpada, kako bi se smanjio prostor za odlaganje

miješanog komunalnog otpada (crne posude), papir i plastika prikupljaju se posudama/spremnicima

i/ili vrećama po modelu „od vrata do vrata“. Intenzitet odvoza iznosi najmanje jednom tjedno.




posuda). Prikupljanje miješanog komunalnog otpada na području Općine Brdovec provodi se jednom

tjedno i organizirano je od vrata do vrata.

Prikupljanje komunalnog otpada koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva (nastaje u

uslužnim djelatnostima, institucijama i sl.). Navedeni otpad prikuplja se unutar sustava prikupljanja

otpada iz kućanstva.

Prikupljanje krupnog (glomaznog) komunalnog otpada obavlja se na način da građani na određeni dan

i na određeno mjesto (nazvano mobilno reciklažno dvorište) dovezu glomazni otpad koji se uz pomoć i

nadzor djelatnika tvrtke Zaprešić d.o.o. sortira na licu mjesta. Građanima su na raspolaganju 4

spremnika za selektivno odlaganje otpada, u vremenu od 07:00 do 19:00 sati. U privremeno mobilno

reciklažno dvorište mogu se odlagati drvo (stolice, stolovi, ormari i ostali predmeti od drva…), plastika

(plastični stolovi, stolice, plastične bačve i posude, kanistri…), metali (metalni stolovi, stolice, metalno

posuđe, limovi, mehanički aparati, metalni namještaj…) i ostalo (madraci, ležajevi, tekstil, odjeća…).

Od 1. listopada 2014. godine, komunalno društvo Zaprešić d.o.o. u suradnji s jedinicama lokalne

samouprave (između ostalih i s Općinom Brdovec), Zagrebačkom županijom i FZOEU uvelo je novi

organizirani sustav odvojenog sakupljanja otpada putem zelenih otoka i odvojenog skupljanja papira i

plastike po modelu „od vrata do vrata“. Zeleni otok je uređeno, ograđeno i pristupno mjesto na javnoj

površini gdje se nalaze spremnici (kontejneri) za selektivno odlaganje otpada. Na zelenom otoku jasno

je istaknuta tabla s nazivom „Zeleni otok“. Na zelenom otoku postavljeni su sljedeći spremnici za

otpad: plavi spremnik za odlaganje papira, žuti spremnik za odlaganje plastike, zeleni spremnik za

odlaganje stakla, smeđi spremnik za odlaganje bio otpada, crveni ili bijeli spremnik za odlaganje

tekstila, crna posuda za odlaganje plastičnih čepova.

Svi zeleni otoci, odnosno spremnici postavljeni na zelenim otocima na raspolaganju su za odlaganje

selektiranog otpada svim građanima, neovisno o mjestu stanovanja, 24 sata dnevno. Spremnici se u

pravilu prazne jednom tjedno. Broj, vrstu i veličinu pojedinih posuda na „zelenim otocima“ za odvojeno

skupljanje korisnog otpada određuju nadležne službe jedinica lokalne samouprave u skladu s brojem

domaćinstava. Smještaj „zelenih otoka“ na javnim površinama određuje komunalno društvo uz

prethodnu suglasnost i mišljenje nadležnih službi jedinica lokalne samouprave. Na području Općine

Brdovec postavljeno je 12 zelenih otoka na sljedećim lokacijama: Vukovo selo, Harmica, Šenkovec,

Ključ, Drenje, Prudnice, Prigorje, Laduč, Brdovec (dvije lokacije), Javorje, Zdenci

Prikupljanje reciklabilnog otpada po modelu „od vrata do vrata“ - Odvoz korisnog otpada (papir,

plastika) organizira se preuzimanjem od svakog korisnika usluge putem dodjeljenih posuda. Papir i

plastika čine 40-50% miješanog komunalnog otpada, kako bi se smanjio prostor za odlaganje

miješanog komunalnog otpada (crne posude), papir i plastika prikupljaju se posudama/spremnicima

i/ili vrećama po modelu „od vrata do vrata“. Intenzitet odvoza iznosi najmanje jednom tjedno.



Glomazni otpad skuplja se najmanje jedanput godišnje u organiziranim akcijama sakupljanja prema

Planu odvoza glomaznog otpada, a može se organizirati i odvoz po zahtjevu i trošku korisnika usluge.

Zaprešić d.o.o., kao isporučitelj usluge, na osnovu provedenih analiza koje su pokazale da je količina

otpada izražena kroz volumen, a u prijelaznom periodu do uvođenja obračuna na osnovu težine

najrealnija, proveo je zakonsku i propisanu proceduru rasprave i usvajanja novog načina obračuna i

donošenja cjenika na nadležnim tijelima jedinica lokalne samouprave (Grad Zaprešić i općine), te je

osigurao slijedeće:

Za individualno stanovanje, a na osnovu prosječnog iskustvenog volumena od 120 litara po

kućanstvu, potrebiti broj posuda zapremnine 120 litara, te posude zapremnine 240 litara za

individualna domaćinstva koja izraze potrebu za trajno povećanim volumenom, sa označenim

logotipom Zaprešića d.o.o.

Za kolektivno stanovanje u stambenim zgradama, a na osnovu prosječnog iskustvenog

volumena od 80 litara po kućanstvu, potrebiti broj kontejnera zapremnine 1100 litara, također

označenih logotipom Zaprešića d.o.o.

Za slučajeve povremene potrebe za dodatnim volumenom, vreće za smeće s logotipom

Zaprešića d.o.o.koje će se moći kupiti na blagajni Zaprešića d.o.o., Pavla Lončara 2, te u

nekim trgovinama mješovite robe

Dovoljan broj specijalnih vozila za odvoz komunalnog otpada koja uz određeni broj potrebitih

odvoza tjedno, mogu podići i isprazniti posude i kontejnere s logotipom Zaprešića d.o.o.

Sukladno Općim uvjetima isporuke javne usluge sakupljanja, prijevoza i deponiranja miješanog

komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada od 09. lipnja 2014. godine cijena komunalne

usluge gospodarenja komunalnim otpadom na području Općine Brdovec određuje se prema volumenu

spremnika za odlaganje komunalnog otpada te intenzitetu odvoza komunalnog otpada.

Gospodarskim subjektima kojima se odvoz vrši po pozivu ispostavlja se račun za stvarno obavljenu

uslugu u obračunskom razdoblju.

Od 1. travnja 2010. godine primjenjuje se obračun troškova gospodarenja komunalnim otpadom na

osnovi volumena posude i broja odvoza.

Cijena usluge sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio naplaćuje se mjesečno ovisno o

volumenu posude, a varijabilni dio se naplaćuje mjesečno prema broju pražnjenja.

Troškovi gospodarenja otpadom iz kućanstva obračunavaju se prema volumenu posude za otpad,

ovisno o intezitetu odvoza, prema cijenama definiranima Cjenikom javne usluge prikupljanja

miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na snazi od 01. siječnja 2017. godine kako slijedi:




Tablica 18: Cjenik gospodarenja komunalnim otpadom – kućanstva, individualno stanovanje (obiteljske kuće) - odvoz jednom tjedno i kolektivno stanovanje (stambene zgrade - zajednički kontejner)

Volumen posude Fiksni dio

PDV 13% Cijena Varijabilni

dio PDV 13% Cijena

Po spremniku 120 l Obiteljske kuće 46,00 5,98 51,98 1,80 0,23 2,03


Po spremniku 1.100 l Obiteljske kuće 269,10 34,98 304,08 10,53 1,37 11,90

Po spremniku 120 l Zgrade 46,00 5,98 51,98 - - -

Vlasnik kuće ili stana za odmor, odnosno vlasnik kuće ili stana za vrijeme dok se privremeno ne koristi fiksni dio cijene.

Troškovi gospodarenja otpadom iz gospodarstva obračunavaju se prema volumenu posude za otpad,



Tablica 19: Cjenik gospodarenja komunalnim otpadom – gospodarstva u individualnim objektima (odvoz jednom tjedno), gospodarstva u zgradama (zajednički kontejner), gospodarstva u zgradama (vlastiti kontejner)



dio PDV 13% Cijena

Po spremniku 120 l Individualni objekti 55,2 7,18 62,38 2,16 0,28 2,44


Po spremniku 1.100 l Individualni objekti 322,92 41,98 364,9 12,64 1,64 14,28

Po spremniku 120 l Zgrade – zajednički kontejner 55,2 7,18 62,38 - - -

Po spremniku 1100 l Zgrade – vlastiti kontejner 322,92 41,98 364,9 - - -

Vlasnik kuće ili stana za odmor, odnosno vlasnik kuće ili stana za vrijeme dok se privremeno ne koristi, plaća fiksni dio cijene

Trenutna izdvajanja Općine Brdovec za komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada odnose

se na troškove koji se direktno plaćaju za odvoz komunalnog otpada te sprečavanje i sanaciju divljih

deponija.

Tablica 20: Pregled troškova održavanja čistoće na području Općine Brdovec kroz četverogodišnje razdoblje:

TROŠKOVI 2014. 2015. 2016. 2017. plan UKUPNO

ZBRINJAVANJE OTPADA 18.066 3.721 3.500 90.000 115.287 - Zbrinjavanje otpadne staklene ambalaže 18.066 - - 90.000 108.066

- Iznošenje i odvoz smeća - 3.721 3.500 - 7.221 SPREČAVANJA I SANACIJA DIVLJIH DEPONIJA - 122.159 - 128.000 250.159

- Sprečavanja i sanacija divljih deponija - 122.159 - 128.000 250.159

SVEUKUPNO 18.066 125.880 3.500 218.000 365.446




Tablica 18: Cjenik gospodarenja komunalnim otpadom – kućanstva, individualno stanovanje (obiteljske kuće) - odvoz jednom tjedno i kolektivno stanovanje (stambene zgrade - zajednički kontejner)



dio PDV 13% Cijena



Po spremniku 1.100 l Obiteljske kuće 269,10 34,98 304,08 10,53 1,37 11,90

Po spremniku 120 l Zgrade 46,00 5,98 51,98 - - -

Vlasnik kuće ili stana za odmor, odnosno vlasnik kuće ili stana za vrijeme dok se privremeno ne koristi fiksni dio cijene.

Troškovi gospodarenja otpadom iz gospodarstva obračunavaju se prema volumenu posude za otpad,



Tablica 19: Cjenik gospodarenja komunalnim otpadom – gospodarstva u individualnim objektima (odvoz jednom tjedno), gospodarstva u zgradama (zajednički kontejner), gospodarstva u zgradama (vlastiti kontejner)



dio PDV 13% Cijena



Po spremniku 1.100 l Individualni objekti 322,92 41,98 364,9 12,64 1,64 14,28

Po spremniku 120 l Zgrade – zajednički kontejner 55,2 7,18 62,38 - - -

Po spremniku 1100 l Zgrade – vlastiti kontejner 322,92 41,98 364,9 - - -

Vlasnik kuće ili stana za odmor, odnosno vlasnik kuće ili stana za vrijeme dok se privremeno ne koristi, plaća fiksni dio cijene

Trenutna izdvajanja Općine Brdovec za komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada odnose

se na troškove koji se direktno plaćaju za odvoz komunalnog otpada te sprečavanje i sanaciju divljih

deponija.

Tablica 20: Pregled troškova održavanja čistoće na području Općine Brdovec kroz četverogodišnje razdoblje:

TROŠKOVI 2014. 2015. 2016. 2017. plan UKUPNO

ZBRINJAVANJE OTPADA 18.066 3.721 3.500 90.000 115.287 - Zbrinjavanje otpadne staklene ambalaže 18.066 - - 90.000 108.066

- Iznošenje i odvoz smeća - 3.721 3.500 - 7.221 SPREČAVANJA I SANACIJA DIVLJIH DEPONIJA - 122.159 - 128.000 250.159

- Sprečavanja i sanacija divljih deponija - 122.159 - 128.000 250.159

SVEUKUPNO 18.066 125.880 3.500 218.000 365.446



Na području Općine Brdovec ne postoji odlagalište otpada. Otpad s područja Općine Brdovec odvozi

se i odlaže na odlagalištu Novi Dvori koje se nalazi na području Grada Zaprešića. Udaljeno je oko 1

km od naselja Kalamiri i 3,5 km od središta Grada Zaprešića, na nadmorskoj visini od 132 m, s tri

strane okruženo šumom. Odlagalištem otpada Novi Dvori upravlja tvrtka Zaprešić d.o.o. Otpad se na

toj lokaciji odlaže od 1972. Godine. Površina odlagališta iznosi 70.000 m², a kapacitet odlagališta je

2.500.000 m³. Do sada je na odlagalištu odloženo oko 1.800.000 m³ otpada. Godišnje se na deponiju

odloži ukupno 50 m³ komunalnog otpada. Odlagalište otpada Novi Dvori nije uređeno i ne provode se

mjere zaštite okoliša. Otpad se odlaže na temeljni brtveni sloj. Na odlagalištu se odlaže otpad koji se

skuplja u sedam jedinica lokalne samouprave: Grad Zaprešić, te Općine Bistra, Brdovec, Dubravica,

Luka, Marija Gorica i Pušća. Sanacija odlagališta je u tijeku. U studenom, 2014. godine izdana je

Potvrda glavnog projekta za sanaciju odlagališta Novi Dvori. Na prostoru odlagališta postoji neuređeni

prostor na kojem se obavlja izdvajanje korisnog otpada, a koji je predviđen za izgradnju reciklažnog

dvorišta.

Urbanističkim planom Grada Zaprešića predviđeno je uređenje sanitarnog odlagališta površine 38,88

ha sa površinom za odlaganje građevinskog i drugog industrijskog otpada, površinom za budući razvoj

i nove tehnologije i izgradnja pratećih građevina.

Na području Općine Brdovec ne postoje neusklađena odlagališta otpada. Jedan od problema koji je

nastao kao posljedica neadekvatnog sustava gospodarenja otpadom u prošlosti svakako jesu divlja

odlagališta ili neuređena odlagališta otpada. Divlja odlagališta na području Općine Brdovec nastala su

odbacivanjem pretežito miješanog komunalnog, glomaznog i građevnog otpada. Posljednjih godina se

sanaciji divljih odlagališta otpada na području Općine Brdovec pridaje znatna pažnja, što je rezultiralo

smanjenjem količina neadekvatno odloženog otpada.

Iako se provodi sustavna sanacija otpadom onečišćenog zemljišta, na području Općine Brdovec

preostalo je još nekoliko lokacija otpadom onečišćenog zemljišta (Drenje, Zdenci, Smrdljivka 1,

Smrdljivka 2).

Sva popisana odlagališta nalaze se izvan naseljenih mjesta u južnom dijelu Općine uz poljske putove,

na poljoprivrednom zemljištu ili šikarama. Južni dio Općine u dolini Sutle i Save je vodozaštitno

područje s kojeg se crpi pitka voda te ova neuređena odlagališta predstavljaju prijetnju i potrebno ih je

što hitnije sanirati. Općina Brdovec svake godine u akciji „Zeleni svibanj“ sanira neuređena odlagališta

i otpadom onečišćeni okoliš. Evidentirane lokacije predviđeno je sanirati u sklopu te akcije.

Postojeći način postupanja s komunalnim otpadom u Općini Brdovec još uvijek nije u potpunosti u

skladu s odredbama ZoOGO te je svakako potrebno povećanje učinkovitosti gospodarenja otpadom.

Iz komunalnog se otpada nedovoljno izdvajaju iskoristive komponente, što ovakvo postupanje

otpadom još uvijek čini neracionalnim, ekonomski neisplativim, a predstavlja i nepotrebno opterećenje

kapaciteta odlagališta. Posljednjih godina pridaje se veća pažnja sanaciji divljih odlagališta otpada i




provode se godišnje akcije čišćenja divljih odlagališta ali stanje još uvijek nije zadovoljavajuće. Od

obaveza koje su propisane ZoOGO Općina Brdovec već je ispunila jedan dio obaveza ili je pokrenula

aktivnosti ka njihovom ispunjenju. Općina Brdovec ispunila je svoju zakonsku obvezu i donijela Plan

gospodarenja otpadom te sukladno prijedlogu Državne revizije pokrenula postupak izrade revizije

Plana gospodarenja otpadom.

Na području Općine Brdovec provodi se edukacija stanovništva o obvezi odvojenog prikupljanja

komunalnog otpada. Općina putem tvrtke Zaprešić d.o.o., lokalnog radija, letaka, plakata, oglasnih

ploča i web stranica obavještava stanovništvo o obvezi i načinu odvojenog prikupljanja otpada.

Na području općine Brdovec, s razvojem i izgradnjom proizvodnih pogona u gospodarskim

područjima, može se očekivati znatnije količine tehnološkoga (krutog i tekućeg) otpada. Dok za

komunalni otpad postoje neki podaci, za tehnološki otpad nije moguće doći do stvarnih podataka.

Budući da zbrinjavanje otpada nije dugoročno riješeno ne samo za općinu Brdovec, nego i za

susjedne općine i gradove potrebno na razini Županije donijeti potrebne odluke i napraviti pripreme za

trajno rješenje odlaganja komunalnoga otpada. Ponajprije je potrebno izraditi studiju kojom će se

utvrditi moguća mjesta za odlagališta.

3.3.5. Održavanje javnih površina

Javne zelene površine moraju se održavati u skladu s programom održavanja javnih i zelenih

površina.

Pod održavanjem javnih zelenih površina smatra se naročito:

Zamjena uništenog i dotrajalog biljnog materijala;

Rezidba i oblikovanje stabala i grmlja;

Okopavanje bilja;

Košenje tratine;

Gnojenje i folijarno prihranjivanje bilja;

Uklanjanje otpalog granja, lišća i drugih otpadaka;

Održavanje posuda s ukrasnim biljem u urednom i ispravnom stanju na mjestima gdje su

postavljene;

Preventivno djelovanje na sprečavanju biljnih bolesti, uništavanje biljnih štetnika, te

kontinuirano provođenje zaštite zelenila;

Održavanje pješačkih puteva i naprava i opreme na javnim zelenim površinama u urednom i

ispravnom stanju (ličenje i popravci klupa, posuda, odnosno košara za otpatke, spremišta za

alat, popločenja);

Postavljanje zaštitnih ograda od prikladnog materijala, odnosno sadnja živice na mjestima

ugroženim od uništavanja;

Postavljanje natpisa i upozorenja za zaštitu javne zelene površine;




provode se godišnje akcije čišćenja divljih odlagališta ali stanje još uvijek nije zadovoljavajuće. Od

obaveza koje su propisane ZoOGO Općina Brdovec već je ispunila jedan dio obaveza ili je pokrenula

aktivnosti ka njihovom ispunjenju. Općina Brdovec ispunila je svoju zakonsku obvezu i donijela Plan

gospodarenja otpadom te sukladno prijedlogu Državne revizije pokrenula postupak izrade revizije

Plana gospodarenja otpadom.

Na području Općine Brdovec provodi se edukacija stanovništva o obvezi odvojenog prikupljanja

komunalnog otpada. Općina putem tvrtke Zaprešić d.o.o., lokalnog radija, letaka, plakata, oglasnih

ploča i web stranica obavještava stanovništvo o obvezi i načinu odvojenog prikupljanja otpada.

Na području općine Brdovec, s razvojem i izgradnjom proizvodnih pogona u gospodarskim

područjima, može se očekivati znatnije količine tehnološkoga (krutog i tekućeg) otpada. Dok za

komunalni otpad postoje neki podaci, za tehnološki otpad nije moguće doći do stvarnih podataka.

Budući da zbrinjavanje otpada nije dugoročno riješeno ne samo za općinu Brdovec, nego i za

susjedne općine i gradove potrebno na razini Županije donijeti potrebne odluke i napraviti pripreme za

trajno rješenje odlaganja komunalnoga otpada. Ponajprije je potrebno izraditi studiju kojom će se

utvrditi moguća mjesta za odlagališta.


Javne zelene površine moraju se održavati u skladu s programom održavanja javnih i zelenih

površina.

Pod održavanjem javnih zelenih površina smatra se naročito:

Zamjena uništenog i dotrajalog biljnog materijala;

Rezidba i oblikovanje stabala i grmlja;

Okopavanje bilja;

Košenje tratine;

Gnojenje i folijarno prihranjivanje bilja;

Uklanjanje otpalog granja, lišća i drugih otpadaka;

Održavanje posuda s ukrasnim biljem u urednom i ispravnom stanju na mjestima gdje su

postavljene;

Preventivno djelovanje na sprečavanju biljnih bolesti, uništavanje biljnih štetnika, te

kontinuirano provođenje zaštite zelenila;

Održavanje pješačkih puteva i naprava i opreme na javnim zelenim površinama u urednom i

ispravnom stanju (ličenje i popravci klupa, posuda, odnosno košara za otpatke, spremišta za

alat, popločenja);

Postavljanje zaštitnih ograda od prikladnog materijala, odnosno sadnja živice na mjestima

ugroženim od uništavanja;

Postavljanje natpisa i upozorenja za zaštitu javne zelene površine;



Obnavljanje, a po potrebi i rekonstrukcija zapuštene javne zelene površine;

Kidanje snijega sa grana i čišćenje snijega i leda sa staza na javno zelenim površinama;

Održavanje dječjih igrališta na javnim površinama;

Zalijevanje svog bilja u ljetnim mjesecima;

Ostale radnje potrebne da bi javne zelene površine služile svrsi;

Drugi radovi prema godišnjem Programu održavanja.

Pokošena trava, lišće i drugi otpaci s javne zelene površine moraju se ukloniti najkasnije u roku 3

dana, dok se s javno prometne površine pokošenu travu i odrezane grane mora ukloniti odmah.

Pravna ili fizička osoba koja upravlja ili gospodari javnim sportskim, rekreacijskim i drugim sličnim

objektima, park šumama, spomen područjima, grobljima i sl. obvezna je održavati javnu zelenu

površinu unutar tih prostora te brinuti se za njezinu zaštitu i obnovu.

Općina Brdovec ili fizička ili pravna osoba kojoj Općina povjeri održavanje javnih zelenih površina, u

skladu s Programom održavanja, obvezna je redovito popunjavati drvorede, te porušena i bolesna

stabla zamijeniti novim iste vrste, uklanjati bolesne i suhe grane te štetnike na javnoj zelenoj površini.

Stabla, ukrasne živice i drugo javno zelenilo uz prometnice moraju se uredno održavati tako da ne

ometaju sigurnost i vidljivost ili preglednost u prometu.

Vlastiti komunalni pogon obavlja sljedeće komunalne djelatnosti: održavanje, uređenje i gradnja javnih

zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih

igrališta, groblja, objekata, javnih prometnih površina i prometne signalizacije, održavanje natpisnih

oznaka ulica i trgova, radove na hortikulturnom uređenju parkova i nasada, održavanje zelenila,

košnja trave, prekopi javnih površina i stručni nadzor nad tim radovima, u obimu koliko to dozvoljavaju


Vlastiti komunalni pogon dio je Upravnog odjela za opće, pravne, komunalne i društvene poslove i

sastoji se od Upravitelja i 6 službenika te raspolaže osnovnim sredsvima čiji se popis s vrijednostima

navodi u nastavku:

Tablica 21: Popis osnovnih sredstava koja koristi vlastiti komunalni pogon

Naziv sredstva Dat. aktiv. Količina Nabavna vrijednost

Sadašnja (knjig.) vrijednost

Oprema-pneumatskičekić 25.11.2004. 1,00 6.135,38 0,00 Printer za komunalni pogon 07.12.2005. 1,00 1.183,40 0,00 Kosilica za komunalni pogon 01.07.2005. 1,00 5.490,00 0,00 Glava supercul za komunalni pogon 01.07.2005. 1,00 1.926,16 0,00 Trimer 350 -kom.pogon 10.05.2006. 1,00 5.124,00 0,00 Motorna pila i fleksedca 1/1 18.06.2006. 1,00 4.953,77 0,00 Move 100 zvučna kutija 11.12.2006. 2,00 11.630,68 0,00 Movetx-v betidni mikrofon 11.12.2006. 2,00 1.552,50 0,00






0604SK Stalak za zvučnu kutiju 11.12.2006 2,00 781,25 0,00 Motorna pila H 357xp 28.03.2007 1,00 5.490,00 0,00 Trimer FS 460 28.03.2007 1,00 6.588,00 0,00 Trimer FIR 450 28.03.2007 1,00 7.442,00 0,00 Motorne škare HS 80 S 28.03.2007 1,00 4.026,00 0,00 Telefon Samsung SGH-E 900 28.03.2007 1,00 2.959,00 0,00 Mobitel Sony Ericsson Z 6101 07.12.2007 1,00 2.190,00 0,00 PC-INT-Q6700 Intel Cofe2 18.10.2007 1,00 8.322,97 0,00 Automobil Renault Master VUDC 389 bijela 88kw 29.12.2008 1,00 160.718,35 0,03 Trimer Huqarna 345 RX 2.7 ka 14.05.2010 1,00 7.150,00 0,00 Mobitel Galaxy Mini-Samsung 31.07.2012 2,00 1.278,00 0,00 Čistač snijega 07.03.2012 1,00 24.477,00 1.223,85 Uteg za traktor 11.07.2012 1,00 11.875,00 1.385,42 Nivelir stativ-kom.pog 11.07.2012 1,00 3.500,00 408,33 Valjak komunalni pogon 12.03.2013 1,00 55.000,00 13.750,00 Kuka za valjak kom.pog 15.04.2013 1,00 3.219,73 858,58 Štemerica za kom.pog. 31.05.2013 1,00 5.312,50 1.505,21 Kosilica Horda komunalni pogon 24.03.2014 2,00 26.478,50 12.855,99 Šator6*l5m/230 08.07.2015 1,00 40.000,00 28.666,67 Pila komunalni pogon 28.01.2015 1,00 5.759,38 3.551,61 Automobil Panda 4+4, 1,3 mjt 26.02.2015 1,00 124.989,00 96.345,68 Kamion Mercedes N3-952.56 atego 22.05.2015 1,00 231.881,00 185.987,89 Traktor massey ferguson EMF 5465 25.08.2015 1,00 110.175,00 91.812,49 Kranska kosilica SPECTRA 25.08.2015 1,00 43.623,75 31.990,75 Škare za rezanje grana SRG 1400 25.08.2015 1,00 11.448,75 8.395,75 Kanaločistač KAN 600 25.08 2015 1,00 10.890,00 7.986,00 Traktorski rotacijski posipač TRP 1.0 25.08.2015 1,00 20.573,75 15.087,42 Snježni plug SPIT 3.0 25.08.2015 1,00 13.663,75 10.020,08 Motorna pila H450E 14.05.2010 1,00 3.995,00 0,00 Motorna kosilica VIK M86RH 14.05.2010 1,00 9.500,00 0,00 Kompresor zraka Karcher 14.05.2010 1,00 1.130,00 0,00 Karcher HD.865 14.05.2010 1,00 6.827,98 0,00 Ulaganja u objekt komunalnog pogona 15.06.2016 1,00 91.394,05 90.822,84 Visokotlačni perač Karcher za komunalni pogon 09.02.2016 1,00 18.900,00 15.750,00 Rovokopač ICS 17.04.2016 1,00 92.144,11 79.858,23 SVEUKUPNO: 48,00 1.211.699,71 898.262,82

Ukoliko se promatraju troškovi komunalnog pogona, u obzir treba uzeti troškove zaposlenika te ostale

troškove funkcioniranja pogona, dio kojih je direktan (materijalna prava zaposlenika, troškovi

održavanja opreme i vozila, gorivo itd.) te indirektni (električna energija, plin, voda, itd.), a koji su

procijenjeni s obzirom da se ne iskazuju kao zasebna stavka. Promatrajući troškove, oni iznose:






0604SK Stalak za zvučnu kutiju 11.12.2006 2,00 781,25 0,00 Motorna pila H 357xp 28.03.2007 1,00 5.490,00 0,00 Trimer FS 460 28.03.2007 1,00 6.588,00 0,00 Trimer FIR 450 28.03.2007 1,00 7.442,00 0,00 Motorne škare HS 80 S 28.03.2007 1,00 4.026,00 0,00 Telefon Samsung SGH-E 900 28.03.2007 1,00 2.959,00 0,00 Mobitel Sony Ericsson Z 6101 07.12.2007 1,00 2.190,00 0,00 PC-INT-Q6700 Intel Cofe2 18.10.2007 1,00 8.322,97 0,00 Automobil Renault Master VUDC 389 bijela 88kw 29.12.2008 1,00 160.718,35 0,03 Trimer Huqarna 345 RX 2.7 ka 14.05.2010 1,00 7.150,00 0,00 Mobitel Galaxy Mini-Samsung 31.07.2012 2,00 1.278,00 0,00 Čistač snijega 07.03.2012 1,00 24.477,00 1.223,85 Uteg za traktor 11.07.2012 1,00 11.875,00 1.385,42 Nivelir stativ-kom.pog 11.07.2012 1,00 3.500,00 408,33 Valjak komunalni pogon 12.03.2013 1,00 55.000,00 13.750,00 Kuka za valjak kom.pog 15.04.2013 1,00 3.219,73 858,58 Štemerica za kom.pog. 31.05.2013 1,00 5.312,50 1.505,21 Kosilica Horda komunalni pogon 24.03.2014 2,00 26.478,50 12.855,99 Šator6*l5m/230 08.07.2015 1,00 40.000,00 28.666,67 Pila komunalni pogon 28.01.2015 1,00 5.759,38 3.551,61 Automobil Panda 4+4, 1,3 mjt 26.02.2015 1,00 124.989,00 96.345,68 Kamion Mercedes N3-952.56 atego 22.05.2015 1,00 231.881,00 185.987,89 Traktor massey ferguson EMF 5465 25.08.2015 1,00 110.175,00 91.812,49 Kranska kosilica SPECTRA 25.08.2015 1,00 43.623,75 31.990,75 Škare za rezanje grana SRG 1400 25.08.2015 1,00 11.448,75 8.395,75 Kanaločistač KAN 600 25.08 2015 1,00 10.890,00 7.986,00 Traktorski rotacijski posipač TRP 1.0 25.08.2015 1,00 20.573,75 15.087,42 Snježni plug SPIT 3.0 25.08.2015 1,00 13.663,75 10.020,08 Motorna pila H450E 14.05.2010 1,00 3.995,00 0,00 Motorna kosilica VIK M86RH 14.05.2010 1,00 9.500,00 0,00 Kompresor zraka Karcher 14.05.2010 1,00 1.130,00 0,00 Karcher HD.865 14.05.2010 1,00 6.827,98 0,00 Ulaganja u objekt komunalnog pogona 15.06.2016 1,00 91.394,05 90.822,84 Visokotlačni perač Karcher za komunalni pogon 09.02.2016 1,00 18.900,00 15.750,00 Rovokopač ICS 17.04.2016 1,00 92.144,11 79.858,23 SVEUKUPNO: 48,00 1.211.699,71 898.262,82

Ukoliko se promatraju troškovi komunalnog pogona, u obzir treba uzeti troškove zaposlenika te ostale

troškove funkcioniranja pogona, dio kojih je direktan (materijalna prava zaposlenika, troškovi

održavanja opreme i vozila, gorivo itd.) te indirektni (električna energija, plin, voda, itd.), a koji su

procijenjeni s obzirom da se ne iskazuju kao zasebna stavka. Promatrajući troškove, oni iznose:



Tablica 22: Procijenjeni troškovi komunalnog pogona u 2016. godini i 2017. godini (s uključenim PDV-om)

TROŠKOVI 2016. 2017. (pretpostavka)

TROŠKOVI PLAĆA 975.000 979.750 - komunalni djelatnici (5 djelatnika) 620.000 623.000

- strojar 125.000 125.600

- voditelj komunalnih poslova 230.000 231.150

OSTALI TROŠKOVI 766.000 786.000 - uredski materijal 20.000 20.000

- troškovi telefona 30.000 30.000

- električna energija 8.000 8.000

- voda 6.000 6.000

- plin 12.000 12.000

- ostali troškovi zaposlenih 95.000 95.000

- prijevoz na posao 55.000 55.000

- seminari 5.000 5.000

- tečajevi i ispiti 10.000 10.000

- registracija prijevoznih sredstava 35.000 35.000

- održavanje prijevoznih sredstava 155.000 155.000

- održavanja opreme - komunalni pogon 60.000 60.000

- potrošnja goriva 130.000 145.000

- sitni inventar 70.000 70.000

- auto gume 15.000 20.000

- službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 30.000 30.000

- nabava ukrasnog bilja 30.000 30.000

SVEUKUPNO 1.741.000 1.765.750

3.3.6. Održavanje nerazvrstanih cesta

Odlukom o nerazvrstanim cestama na području Općine Brdovec (Službeno glasilo br. 1, godina IX,

2012) utvrđeni su kriteriji korištenja, održavanja, izgradnje i rekonstrukcije, zaštite, financiranje, nadzor

i inspekcija nerazvrstanih cesta.

Nerazvrstana cesta je javna prometna površina koja se koristi za promet prema bilo kojoj osnovi i koja

je pristupačna većem broju raznih korisnika, a nije razvrstana u javnu cestu u smislu posebnog

propisa.

Minimalni tehnički uvjeti koje mora zadovoljavati nerazvrstana cesta su: donji stroj, nosiva kolnička

konstrukcija (makadam, asfalt, beton), sustav za odvodnju oborinskih voda, zemljišni pojas s obje

strane ceste potreban za nesmetano održavanje ceste, širine prema projektu ceste.




Mrežu nerazvrstanih cesta na području Općine čine: ulice, ceste u naselju ili ceste koje spajaju dva

naselja, a nisu razvrstane po posebnim propisima te druge nerazvrstane javne prometne površine na

kojima se odvija promet, a upisane su u registar nerazvrstanih cesta.

Nerazvrstane ceste koriste se na način koji omogućuje uredno odvijanje prometa, ne ugrožava

sigurnost sudionika u prometu i ne oštećuje cestu.

Poslove korištenja, održavanja, zaštite, rekonstrukcije, izgradnje i nadzora nad nerazvrstanim cestama

obavlja Upravni odjel za opće, pravne, komunalne i društvene poslove Općine Brdovec (u daljnjem

tekstu: Odjel). Odjel sustavno prati stanje na nerazvrstanim cestama, odobrava, predlaže i provodi

mjere koje unapređuju sustav prometne infrastrukture te vodi odgovarajuću evidenciju nerazvrstanih

cesta.

Radovi na održavanju nerazvrstanih cesta su:

- Radovi redovnog održavanja koji obuhvaćaju i zimsku službu,

- Radovi pojačanog održavanja cesta i cestovnih objekata.

Radovi redovnog održavanja nerazvrstanih cesta, u smislu ove odluke, su radovi koji obuhvaćaju skup

mjera i aktivnosti koje se obavljaju tijekom godine na nerazvrstanim cestama i javno-prometnim

površinama, uključujući sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke

ispravnosti tih površina i sigurnosti prometa na njima. Za održavanje ceste upotrebljava se u pravilu

ista vrsta materijala od kojeg je cesta izgrađena.

Poslovi redovnog održavanja na nerazvrstanim cestama su: ophodnja i redovno praćenje stanja

nerazvrstanih cesta, mjestimični popravci završnog sloja kolničke konstrukcije izgrađenog od asfalta,

betona, betonskih elemenata, kamena, te izrada nosivog sloja kolničke konstrukcije i posteljice, izrada

asfaltnog tepiha, mjestimični popravci dijelova cestovne građevine, čišćenje tj. uklanjanje odronjenih i

drugih materijala sa prometnih površina, bankina, rigola i jaraka, manji popravci elemenata cestovnih

objekata, zamjena, obnavljanje, popravljanje vertikalne i horizontalne signalizacije, čišćenje, zamjena i

manji popravci otvorenog sustava za oborinsku odvodnju, zaštita pokosa nasipa, usjeka i zasjeka,

uništavanje nepoželjne vegetacije (košenja trave na zemljištu što pripada ulici i drugoj nerazvrstanoj

javnoj površini te uklanjanje granja, grmlja i drugog raslinja iz profila ceste), održavanje prohodnosti u

zimskim uvjetima (zimska služba), uklanjanje snijega i leda te drugi slični radovi.

Popravci udarnih jama, oštećenja i drugih izrazito opasnih mjesta na nerazvrstanoj cesti i javno-

prometnoj površini moraju se obaviti u najkraćem roku uporabom materijala koji kvalitetom odgovara

prometno-tehničkim karakteristikama nerazvrstane ceste i javnoprometne površine.

Pod radovima održavanja nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima razumijevaju se: pripremni radovi

prije nastupanja zimskih uvjeta, zaštitne mjere protiv stvaranja poledice, snježnih nanosa i zapuha,

čišćenje snijega s kolnika i pločnika te održavanje prometne signalizacije sukladno programu,




Mrežu nerazvrstanih cesta na području Općine čine: ulice, ceste u naselju ili ceste koje spajaju dva

naselja, a nisu razvrstane po posebnim propisima te druge nerazvrstane javne prometne površine na

kojima se odvija promet, a upisane su u registar nerazvrstanih cesta.

Nerazvrstane ceste koriste se na način koji omogućuje uredno odvijanje prometa, ne ugrožava

sigurnost sudionika u prometu i ne oštećuje cestu.

Poslove korištenja, održavanja, zaštite, rekonstrukcije, izgradnje i nadzora nad nerazvrstanim cestama

obavlja Upravni odjel za opće, pravne, komunalne i društvene poslove Općine Brdovec (u daljnjem

tekstu: Odjel). Odjel sustavno prati stanje na nerazvrstanim cestama, odobrava, predlaže i provodi

mjere koje unapređuju sustav prometne infrastrukture te vodi odgovarajuću evidenciju nerazvrstanih

cesta.

Radovi na održavanju nerazvrstanih cesta su:

- Radovi redovnog održavanja koji obuhvaćaju i zimsku službu,

- Radovi pojačanog održavanja cesta i cestovnih objekata.

Radovi redovnog održavanja nerazvrstanih cesta, u smislu ove odluke, su radovi koji obuhvaćaju skup

mjera i aktivnosti koje se obavljaju tijekom godine na nerazvrstanim cestama i javno-prometnim

površinama, uključujući sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke

ispravnosti tih površina i sigurnosti prometa na njima. Za održavanje ceste upotrebljava se u pravilu

ista vrsta materijala od kojeg je cesta izgrađena.

Poslovi redovnog održavanja na nerazvrstanim cestama su: ophodnja i redovno praćenje stanja

nerazvrstanih cesta, mjestimični popravci završnog sloja kolničke konstrukcije izgrađenog od asfalta,

betona, betonskih elemenata, kamena, te izrada nosivog sloja kolničke konstrukcije i posteljice, izrada

asfaltnog tepiha, mjestimični popravci dijelova cestovne građevine, čišćenje tj. uklanjanje odronjenih i

drugih materijala sa prometnih površina, bankina, rigola i jaraka, manji popravci elemenata cestovnih

objekata, zamjena, obnavljanje, popravljanje vertikalne i horizontalne signalizacije, čišćenje, zamjena i

manji popravci otvorenog sustava za oborinsku odvodnju, zaštita pokosa nasipa, usjeka i zasjeka,

uništavanje nepoželjne vegetacije (košenja trave na zemljištu što pripada ulici i drugoj nerazvrstanoj

javnoj površini te uklanjanje granja, grmlja i drugog raslinja iz profila ceste), održavanje prohodnosti u

zimskim uvjetima (zimska služba), uklanjanje snijega i leda te drugi slični radovi.

Popravci udarnih jama, oštećenja i drugih izrazito opasnih mjesta na nerazvrstanoj cesti i javno-

prometnoj površini moraju se obaviti u najkraćem roku uporabom materijala koji kvalitetom odgovara

prometno-tehničkim karakteristikama nerazvrstane ceste i javnoprometne površine.

Pod radovima održavanja nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima razumijevaju se: pripremni radovi

prije nastupanja zimskih uvjeta, zaštitne mjere protiv stvaranja poledice, snježnih nanosa i zapuha,

čišćenje snijega s kolnika i pločnika te održavanje prometne signalizacije sukladno programu,



uklanjanje posutog pijeska, obilježavanje rubova kolnika, osiguravanje odvodnje kolnika, uklanjanje

vozila s kolnika ceste, postavljanje posebne prometne signalizacije u slučajevima posebnog režima

prometa ili zatvaranja dijela ceste.

Pojačano održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća radove kojima je osnovni cilj sačuvati prvobitno

stanje nerazvrstane ceste s njenim prometnim elementima, te radove na korekcijama elemenata ceste

u smislu poboljšanja odvijanja prometa. Pojačano održavanje obuhvaća radnje: obnavljanje, zamjena i

ojačanje donjeg stroja kolnika i kolničke konstrukcije većeg opsega, dogradnja nogostupa, parkirnih

mjesta i sl., obnavljanje i zamjena objekata i uređaja za oborinsku odvodnju, obnavljanje i zamjena

završnog sloja kolničke konstrukcije većeg opsega, sanacija odrona, potpornih i obložnih zidova i

klizišta, zamjena i veći popravak dijelova cestovne građevine (most, podvožnjak, nadvožnjak, propust,

pothodnik, tunel i sl.), ublažavanje nagiba pokosa i ostali radovi na zaštiti kosina od erozije, dopuna

prometne signalizacije, uređaja i opreme ceste kojima se mijenja osnova postojeće regulacije

prometa, korekcija prometno-tehničkih elemenata i manja proširenja u svrhu povećanja sigurnosti i

propusne moći.

Ukupna duljina nerazvrstanih cesta, sukladno Izvješću o stanju u prostoru iz 2015. godine, na

području Općine Brdovec iznosi 21,878 km.

Izvođenje radova na redovnom i izvanrednom održavanju nerazvrstanih prometnica povjereno je

vlastitom komunalnom pogonu, a u realizaciji sudjeluje i veći broj vanjskih dobavljača usluga.

Ugovor održavanju nerazvrstanih makadamskih cesta na području općine Brdovec sklopljen je s

obrtom za autoprijevozništvo, zemljane radove i cestogradnju, vl. BRUNO KOVAČIĆ za višegodišnje

razdoblje od 19.11.2014.-19.11.2018. godine. Izvoditelj preuzima izvođenje radova, na poziv, u

opsegu i u količini sukladno potrebama naručitelja.

Jedinična cijena radova određena je prihvaćenom ponudom od strane Općinskog vijeća odnosno:

Tablica 23: Cijene radova – nerazvrstane makadamske ceste

U jediničnu cijenu uračunati su svi eventualni dodatni troškovi i sav potreban rad i pomoćne radnje, i

sve ostalo što je potrebno za izvršenje posla.

Ugovor o zimskom održavanju nerazvrstanih cesta na području općine Brdovec sklopljen je s obrtom

za autoprijevozništvo, zemljane radove i cestogradnju, vl. BRUNO KOVAČIĆ za višegodišnje

Red. Broj OPIS RADOVA JM JED. CIJENA

BEZ PDV-a JED. CIJENA S

PDV-om 1 Strojno profiliranje ceste grederom m2 1,00 HRK 1,25 HRK

2 Strojni utovar i prijevoz tamponskog materijala 0-30 mm sa deponija Općine Brdovec na makadam ceste (materijal nabavlja naručitelj)

m3 25,00 HRK 31,25 HRK

3 Strojno razastiranje kamenog materijala i poravnavanje m3 10,00 HRK 12,50 HRK 4 Strojno zbijanje poravnate ceste vibrovaljkom m2 1,00 HRK 1,25 HRK




razdoblje od 27.11.2014.-27.11.2018. godine. Predmet Ugovora je zimsko održavanje nerazvrstanih

cesta na području Općine Brdovec, a koje obuhvaća čišćenje snijega i leda s cesta i njihovo

posipavanje.

Izvoditelj preuzima izvođenje radova, na poziv, u opsegu i u količini sukladno potrebama naručitelja i

vremenskim uvjetima.


Tablica 24: Cijene radova – nerazvrstane ceste – zimsko održavanje



Ugovor o održavanju nerazvrstanih asfaltnih cesta sklopljen je sa društvom ŽUPANIJSKE CESTE

ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o. od 19.5.2015. godine na rok od četiri godine. Usluga obuhvaća

poslove održavanja nerazvrstanih asfaltnih cesta pod kojima se podrazumijevaju radovi neophodni za

održavanje prohodnosti nerazvrstanih asfaltnih cesta i sigurnog odvijanja prometa (pod održavanjem

nerazvrstanih asfaltnih cesta podrazumijeva se svako održavanje asfaltnih cesta koje su pristupačne

većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa.

Cijena radova određena je prihvaćenom ponudom od strane Općinskog vijeća broj 076-11 koja je

sastavni dio ugovora, odnosno:

Tablica 25: Cijene radova – nerazvrstane asfaltne ceste

Tijekom 2016. godine izvršen je Program održavanja komunalne infrastrukture, a vezano za

održavanje nerazvrstanih cesta, kako slijedi:



PDV-om

1 Čišćenje asfaltnih cesta ralicom po standardu s istovremenim posipavanjem m2 0,15 HRK 0,188 HRK

2 Čišćenje asfaltnih cesta ralicom po standardu bez posipavanja m3 0,12 HRK 0,15 HRK

3 Posipavanje cesta sa soli i sipinom bez raljenja m3 0,10 HRK 0,125 HRK 4 Čišćenje makadamskih cesta ralicom po standardu m2 0,12 HRK 0,15 HRK


BEZ PDV-a

1

Sanacija udarnih rupa na asfaltnom kolniku s pripremom, ugradnjom asfalta BNHS 0/16 mm, d= 5 cm i odvozom viška materijala na deponiju. Ugradnja se vrši ručno uz nabijanje ručnim nabijačima i valjanjem vibracijskim valjkom

m2 66,50 HRK

2 Dobava i ugradnja asfalta BNHS 0/8 mm d= 5 cm na postojeći oštečeni asfalt (denivelacija ceste). Ugradnja se vrši ručno uz valjanje vibracijskim valjkom

m2 64,60 HRK

3 Dobava i ugradnja asfalta BNHS 0/16 mm d= 5 cm na pripremljenu makadam podlogu. Ugradnja se vrši strojno uz valjanje vibracijskim valjkom m2 45,60 HRK




razdoblje od 27.11.2014.-27.11.2018. godine. Predmet Ugovora je zimsko održavanje nerazvrstanih

cesta na području Općine Brdovec, a koje obuhvaća čišćenje snijega i leda s cesta i njihovo

posipavanje.

Izvoditelj preuzima izvođenje radova, na poziv, u opsegu i u količini sukladno potrebama naručitelja i

vremenskim uvjetima.


Tablica 24: Cijene radova – nerazvrstane ceste – zimsko održavanje



Ugovor o održavanju nerazvrstanih asfaltnih cesta sklopljen je sa društvom ŽUPANIJSKE CESTE

ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o. od 19.5.2015. godine na rok od četiri godine. Usluga obuhvaća

poslove održavanja nerazvrstanih asfaltnih cesta pod kojima se podrazumijevaju radovi neophodni za

održavanje prohodnosti nerazvrstanih asfaltnih cesta i sigurnog odvijanja prometa (pod održavanjem

nerazvrstanih asfaltnih cesta podrazumijeva se svako održavanje asfaltnih cesta koje su pristupačne

većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa.

Cijena radova određena je prihvaćenom ponudom od strane Općinskog vijeća broj 076-11 koja je

sastavni dio ugovora, odnosno:

Tablica 25: Cijene radova – nerazvrstane asfaltne ceste

Tijekom 2016. godine izvršen je Program održavanja komunalne infrastrukture, a vezano za

održavanje nerazvrstanih cesta, kako slijedi:



PDV-om

1 Čišćenje asfaltnih cesta ralicom po standardu s istovremenim posipavanjem m2 0,15 HRK 0,188 HRK

2 Čišćenje asfaltnih cesta ralicom po standardu bez posipavanja m3 0,12 HRK 0,15 HRK

3 Posipavanje cesta sa soli i sipinom bez raljenja m3 0,10 HRK 0,125 HRK 4 Čišćenje makadamskih cesta ralicom po standardu m2 0,12 HRK 0,15 HRK


BEZ PDV-a

1

Sanacija udarnih rupa na asfaltnom kolniku s pripremom, ugradnjom asfalta BNHS 0/16 mm, d= 5 cm i odvozom viška materijala na deponiju. Ugradnja se vrši ručno uz nabijanje ručnim nabijačima i valjanjem vibracijskim valjkom

m2 66,50 HRK

2 Dobava i ugradnja asfalta BNHS 0/8 mm d= 5 cm na postojeći oštečeni asfalt (denivelacija ceste). Ugradnja se vrši ručno uz valjanje vibracijskim valjkom

m2 64,60 HRK

3 Dobava i ugradnja asfalta BNHS 0/16 mm d= 5 cm na pripremljenu makadam podlogu. Ugradnja se vrši strojno uz valjanje vibracijskim valjkom m2 45,60 HRK



Za zimsku službu po proračunu predviđena su sredstva u iznosu od 360.000,00 kn, a

utrošeno je 124.466,75 kn.

Održavanje i popravak nerazvrstanih šljunčanih i asfaltnih cesta po proračunu predviđena su

sredstva u iznosu od 809.775,57 kn, a utrošeno je:

a. Za sanaciju cesta nasipavanjem kamenim materijalom, na području općine Brdovec,

prema zahtjevima i potrebama utrošeno je 347.824,81 kn.

b. Za pojačano održavanje – stavljanjem novog asfaltnog sloja i sanaciju postojećeg

utrošeno je 243.883,87 kn.

Za kupnju i postavljanje prometne signalizacije predviđena su prema proračunu sredstva u

iznosu od 155.000,00 kn, a utrošeno je 104.482,94,00 kn.

3.3.7. Tržnice na malo

Na području Općine Brdovec ne obavlja se navedena komunalna djelatnost.

3.3.8. Održavanje groblja

Na području općine Brdovec postoje groblja:

Laduč

Javorje.

Groblja na području Općine Brdovec su komunalni objekti u vlasništvu Općine Brdovec.

Grobljima na području Općine Brdovec upravljaju Općina Brdovec putem Vlastitog komunalnog

pogona Općine Brdovec i komunalna tvrtka „Zaprešić“ d.o.o., osnovana kao javna služba i za

obavljanje ovakve komunalne djelatnosti svaki u svojem dijelu, kako je to regulirano u Odluci

Općinskog vijeća i u zajedničkom ugovoru između Općine Brdovec i komunalne tvrtke „Zaprešić“

d.o.o.

Poslovi komunalne djelatnosti upravljanja grobljima koje obavlja komunalna tvrtka „Zaprešić“ d.o.o. su

sljedeći;

pogrebni poslovi,

uređivanje groblja; košnja travnatih površina i zakorovljenih površina, čišćenje staza (dva puta

godišnje i to: prvi puta između 15.5. do 15.6., i drugi puta između 1.10. i 1.11. svake godine),

uklanjanje otpada s groblja iz za to predviđenih sabirnih mjesta (po pozivu Općine Brdovec),

ažuriranje prema Općini Brdovec svih podataka koji će se ispostaviti u okviru poslova koje će

obavljati a bitni su za Općinu Brdovec, u svrhu što kvalitetnijeg vođenja registra umrlih i

grobnih očevidnika od strane Općine Brdovec,

ostali poslovi u dogovoru s Općinom Brdovec.

Na grobljima Laduč i Javorje, u pravilu, ukapaju se umrli koji su za života imali prebivalište na području

općine Brdovec, odnosno na području naselja koja povijesno gravitiraju pojedinim grobljima na

području općine Brdovec.




Naplaćivanje naknade za dodijeljeno grobno mjesto i naknade za korištenje grobnog mjesta na groblju

obavlja Općina Brdovec.

Visinu naknade za dodjelu grobnog mjesta na korištenje i visinu godišnje grobne naknade donosi

Općinsko vijeće i ona iznosi:

Tablica 26: Grobna naknada za dodjelu grobnih mjesta

VRSTA GROBNOG MJESTA OPIS OBRAČUNSKA JEDINICA

UKUPAN IZNOS NAKNADE PO GROBNOM MJESTU (kn)

Jednostruko grobno mjesto grobni okvir u zemlji broj mjesta 10.000,00

Dvostruko grobno mjesto grobni okvir u zemlji broj mjesta 14.000,00

Odlukom o visini naknade za korištenje grobnih usluga na grobljima u Javorju i Laduču utvrđuje se

visina naknade za korištenje grobnih usluga na grobljima u Javorju i Laduču koja su na području i pod

upravom Općine Brdovec.

Iskop klasične grobne jame, organizacija sahrane (uređenje odra, uporaba kolica za lijes i za

cvijeće, pratnja pokojnika, postava vijenaca na grob, uporaba razglasa i zvona) zatrpavanje

grobne jame i formiranje zemljanog humka poslije sahrane sa odvozom viška zemlje -

1.000,00 kuna.

Iskop grobne jame za urnu (postava donje i gornje ploče te uloška), organizacija sahrane

(uređenje odra, uporaba kolica za urnu i za cvijeće, pratnja pokojnika, postava vijenaca na

grob, uporaba razglasa i zvona) zatrpavanje grobne jame i formiranje zemljanog humka

poslije sahrane sa odvozom viška zemlje - 500,00 kuna.

Ukop, bez skidanja i montaže pokrovne ploče poslije sahrane u izgrađenu klasičnu grobnicu ili

grobnicu za urnu, organizacija sahrane (uređenje odra, uporaba kolica za lijes i za cvijeće,

pratnja pokojnika, postava vijenaca na grob, uporaba razglasa i zvona) - 400,00 kuna.

Općinska pristojba za ishođenje odobrenja za uređenje grobnog mjesta – 150,00 kuna.

Naknada za korištenje mrtvačnice u Laduču (24 sata):

s hladnjakom – 90,00 kuna,

bez hladnjaka – 70,00 kuna.

Naknada za korištenje ispraćajnog mjesta u Javorju – 70 kuna.

Općinska pristojba za ishođenje dozvole za ukop – 60,00 kuna.

Pod održavanjem groblja smatra se održavanje i čišćenje zemljišta i putova na groblju, održavanje

prostora i građevina za smještaj umrlih do ukopa i za ispraćaj umrlih, te uzgoj i održavanje zelenila.




Naplaćivanje naknade za dodijeljeno grobno mjesto i naknade za korištenje grobnog mjesta na groblju

obavlja Općina Brdovec.

Visinu naknade za dodjelu grobnog mjesta na korištenje i visinu godišnje grobne naknade donosi

Općinsko vijeće i ona iznosi:

Tablica 26: Grobna naknada za dodjelu grobnih mjesta

VRSTA GROBNOG MJESTA OPIS OBRAČUNSKA JEDINICA

UKUPAN IZNOS NAKNADE PO GROBNOM MJESTU (kn)

Jednostruko grobno mjesto grobni okvir u zemlji broj mjesta 10.000,00

Dvostruko grobno mjesto grobni okvir u zemlji broj mjesta 14.000,00

Odlukom o visini naknade za korištenje grobnih usluga na grobljima u Javorju i Laduču utvrđuje se

visina naknade za korištenje grobnih usluga na grobljima u Javorju i Laduču koja su na području i pod

upravom Općine Brdovec.

Iskop klasične grobne jame, organizacija sahrane (uređenje odra, uporaba kolica za lijes i za

cvijeće, pratnja pokojnika, postava vijenaca na grob, uporaba razglasa i zvona) zatrpavanje

grobne jame i formiranje zemljanog humka poslije sahrane sa odvozom viška zemlje -

1.000,00 kuna.

Iskop grobne jame za urnu (postava donje i gornje ploče te uloška), organizacija sahrane

(uređenje odra, uporaba kolica za urnu i za cvijeće, pratnja pokojnika, postava vijenaca na

grob, uporaba razglasa i zvona) zatrpavanje grobne jame i formiranje zemljanog humka

poslije sahrane sa odvozom viška zemlje - 500,00 kuna.

Ukop, bez skidanja i montaže pokrovne ploče poslije sahrane u izgrađenu klasičnu grobnicu ili

grobnicu za urnu, organizacija sahrane (uređenje odra, uporaba kolica za lijes i za cvijeće,

pratnja pokojnika, postava vijenaca na grob, uporaba razglasa i zvona) - 400,00 kuna.

Općinska pristojba za ishođenje odobrenja za uređenje grobnog mjesta – 150,00 kuna.

Naknada za korištenje mrtvačnice u Laduču (24 sata):

s hladnjakom – 90,00 kuna,

bez hladnjaka – 70,00 kuna.

Naknada za korištenje ispraćajnog mjesta u Javorju – 70 kuna.

Općinska pristojba za ishođenje dozvole za ukop – 60,00 kuna.

Pod održavanjem groblja smatra se održavanje i čišćenje zemljišta i putova na groblju, održavanje

prostora i građevina za smještaj umrlih do ukopa i za ispraćaj umrlih, te uzgoj i održavanje zelenila.



Redovno održavanje groblja obavlja se u skladu s godišnjim programom, a naročito obuhvaća

sljedeće:

održavanje građevina,

održavanje glavnog križa,

obrezivanje stabala i ukrasnog grmlja, kao i dosađivanje novim nasadima,

košnja travnatih površina,

košnja i uređenje zakorovljenih površina,

održavanje putova, staza i prostora ispred mrtvačnice i ispraćajnog mjesta,

čišćenje staza, putova i prostora ispred mrtvačnice od snijega,

održavanje električnih instalacija, vodovodne mreže i drugih uređaja,

skupljanje, odlaganje i organizacija odvoza otpada,

po potrebi i zaštita od požara.

Redovno održavanje, uređenje i gradnja koje provodi Općina Brdovec financira se iz sredstava

godišnje naknade za korištenje grobnih mjesta i po potrebi iz proračuna Općine Brdovec.

Održavanje groblja podrazumijeva izdatke i troškove upravljanja grobljem, troškove električne

energije, troškove tekućeg i investicijskog održavanja, komunalne usluge, održavanje betonskih staza

i slobodnih površina, održavanje čistoće na stazama, slobodnim površinama, te na pješčanim,

opločenim i betonskim površinama, obnova završnog sloja podloge s rizlom prema potrebi i hitne

intervencije uslijed elementarnih nepogoda. Održavanje groblja provodi vlastiti komunalni pogon

općine Brdovec čiji su toškovi obrađeni u sklopu točke 3.3.5. ove Studije.

Naknada za korištenje grobnog mjesta plaća se prilikom dodjele grobnog mjesta korisniku. Osnova za

obračun naknade za grobno mjesto je Odluka Općinskog vijeća Općine Brdovec.

Svi korisnici grobnih mjesta dužni su plaćati godišnju naknadu za korištenje grobnih mjesta. Odluku o

visini godišnje grobne naknade donosi Općinsko vijeće Općine Brdovec. Visina godišnje grobne

naknade svakog pojedinog grobnog mjesta utvrđuje se ovisno o njegovoj površini, a na bazi procjene

troškova upravljanja te redovnog održavanja groblja.

Pod pogrebnim poslovima podrazumijeva se organiziranje i obavljanje ukopa pokojnika.

Poslovima organiziranja i obavljanja ukopa smatraju se poslovi smještaja pokojnika u mrtvačnicu ili na

ispraćajno mjesto, pripreme grobnog mjesta (iskop groba, otvaranje i zatvaranje grobnice),

organiziranje pogreba, prijevoz pokojnika od mrtvačnice ili ispraćajnog mjesta do grobnog mjesta,

ukop pokojnika te uređenje grobnog mjesta nakon ukopa.

Obavljanje pogrebnih poslova ispraćaja i ukopa obavlja Zaprešić d.o.o.

Troškovi pogrebnih poslova naplaćuju se od naručitelja ukopa isključivo prema cjeniku trgovačkog

društva „Zaprešić“ d.o.o. kao ovlaštenog pogrebnika.




U nastavku se daje pregled ostalih troškova održavanja groblja (izuzev onog održavanja koje provodi

vlastiti komunalni pogon):

Tablica 27: Troškovi održavanja groblja za 2016. i 2017. godinu (s uključenim PDV-om)

TROŠKOVI 2016. 2017.

ODRŽAVANJE GROBLJA 91.000 100.000


- voda 5.500 5.500

- tekuće i investicijsko održavanje * 80.000 90.000

IZGRADNJA GROBLJA 285.000 410.000

SVEUKUPNO 376.000 510.000 * uključuje vodoinstalaterske, bravarske, elektroinstalaterske usluge, održavanje staza i slobodnih površina, održavanje čistoće na stazama, slobodnim površinama, te na pješčanim, opločenim i betonskim površinama, obnova završnog sloja podloge s rizlom prema potrebi, hitne intervencije uslijed elementarnih nepogoda te održavanje zelenila Sredstva groblja su:

redovna godišnja naknada za korištenje grobnog mjesta (grobarina), komunalna naknada, naknada za dodjelu grobnog mjesta, komunalni doprinos, ostala sredstva.

Sredstva iz prethodnog stavka mogu se koristiti za održavanje, izgradnju, proširenje i rekonstrukciju

groblja, pratećih građevina i komunalne infrastrukture groblja.

3.3.9. Obavljanje dimnjačarskih poslova

Koncesionarske usluge čišćenja dimnjaka na području Općine Brdovec provodi tvrtka

DIMNJAČARSKI OBRT ŠANTIĆ VL. ANĐELKO ŠANTIĆ koja posjeduje koncesiju za razdoblje

2014.-2019. godine.

Obavljanje dimnjačarskih poslova podrazumijeva:

provjeru ispravnosti i funkcioniranja dimovodnih objekata i uređaja za loženje,

redoviti i izvanredni pregled dimovodnih objekata i uređaja za loženje,

redoviti pregled dimnjaka uključuje vizualni pregled u kojeg je uključeno utvrđivanje

položaja i veličine pukotina te drugih oštećenja bitnih za očuvanje tehničkih svojstva

dimnjaka, tlačnu probu u slučaju sumnje te usklađenost uređaja za loženje i dimnjaka,

pregled dimnjaka prije prve upotrebe uređaja za loženje, odnosno prije ponovne

uporabe ako dimnjak nije bio u uporabi dulje od godine dana. Prilikom pregleda

dimnjaka, dimnjak se obavezno čisti na način koji je primjeren vrsti dimnjaka

izvanredni pregled dimnjaka provodi se prije svake promjene uređaja za loženje ili

promjene goriva, nakon svakog izvanrednog događaja koji može utjecati na tehnička




U nastavku se daje pregled ostalih troškova održavanja groblja (izuzev onog održavanja koje provodi

vlastiti komunalni pogon):

Tablica 27: Troškovi održavanja groblja za 2016. i 2017. godinu (s uključenim PDV-om)

TROŠKOVI 2016. 2017.

ODRŽAVANJE GROBLJA 91.000 100.000


- voda 5.500 5.500

- tekuće i investicijsko održavanje * 80.000 90.000

IZGRADNJA GROBLJA 285.000 410.000

SVEUKUPNO 376.000 510.000 * uključuje vodoinstalaterske, bravarske, elektroinstalaterske usluge, održavanje staza i slobodnih površina, održavanje čistoće na stazama, slobodnim površinama, te na pješčanim, opločenim i betonskim površinama, obnova završnog sloja podloge s rizlom prema potrebi, hitne intervencije uslijed elementarnih nepogoda te održavanje zelenila Sredstva groblja su:

redovna godišnja naknada za korištenje grobnog mjesta (grobarina), komunalna naknada, naknada za dodjelu grobnog mjesta, komunalni doprinos, ostala sredstva.

Sredstva iz prethodnog stavka mogu se koristiti za održavanje, izgradnju, proširenje i rekonstrukciju

groblja, pratećih građevina i komunalne infrastrukture groblja.


Koncesionarske usluge čišćenja dimnjaka na području Općine Brdovec provodi tvrtka

DIMNJAČARSKI OBRT ŠANTIĆ VL. ANĐELKO ŠANTIĆ koja posjeduje koncesiju za razdoblje

2014.-2019. godine.

Obavljanje dimnjačarskih poslova podrazumijeva:

provjeru ispravnosti i funkcioniranja dimovodnih objekata i uređaja za loženje,

redoviti i izvanredni pregled dimovodnih objekata i uređaja za loženje,

redoviti pregled dimnjaka uključuje vizualni pregled u kojeg je uključeno utvrđivanje

položaja i veličine pukotina te drugih oštećenja bitnih za očuvanje tehničkih svojstva

dimnjaka, tlačnu probu u slučaju sumnje te usklađenost uređaja za loženje i dimnjaka,

pregled dimnjaka prije prve upotrebe uređaja za loženje, odnosno prije ponovne

uporabe ako dimnjak nije bio u uporabi dulje od godine dana. Prilikom pregleda

dimnjaka, dimnjak se obavezno čisti na način koji je primjeren vrsti dimnjaka

izvanredni pregled dimnjaka provodi se prije svake promjene uređaja za loženje ili

promjene goriva, nakon svakog izvanrednog događaja koji može utjecati na tehnička



svojstva dimnjaka ili izaziva sumnju u uporabljivost dimnjaka, te po inspekcijskom

nadzoru

kontrolu i čišćenje dimovodnih objekata,

spaljivanje i vađenje čađe iz dimovodnih objekata,

pregled dimovodnih objekata tijekom gradnje,

čišćenje ložnih uređaja,

termotehnička mjerenja (učinkovitost ložišta, analiza dimnih plinova).

Čišćenje dimnjaka za domaćinstva koja uporabljaju kruto i tekuće gorivo dimnjake i dimovodne objekte

koji su u stalnoj uporabi čiste dva puta godišnje, a dimnjake i dimovodne objekte koji nisu u stalnoj

uporabi čiste jednom godišnje. Domaćinstva koja uporabljaju plinska goriva dimnjake i dimovodne

objekte na koje su priključene sobne peći na plinska goriva, te peći centralnog i etažnog grijanja čiste

jednom godišnje, a termotehničko mjerenje za plinska trošila vrste C (učinkovitost ložišta, analiza

dimnih plinova) obavlja se najmanje jedanput godišnje.

Gospodarski subjekti redovite preglede u svrhu održavanja dimnjaka provode na način određen

projektom i namjenom građevine, tehničkim propisima te pozitivnim propisima koji reguliraju

predmetnu materiju, a najmanje dvaput godišnje. Termotehničko mjerenje (učinkovitost ložišta, analiza

dimnih plinova) obavlja se najmanje jedanputa godišnje.

Sabirališta čađe u dimovodnim objektima čiste se prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje.

Kemijsko čišćenje obavlja se na dimovodnom kanalu kad nije moguće isti očistiti klasičnim

dimnjačarskim alatom.

Prilikom čišćenja dimovodnih objekata obavlja se kontrola njihove ispravnosti.

Visina naknade za koncesiju za obavljanje dimnjačarskih poslova utvrđuje se u visini od 12.000,00 kn

godišnje sukladno ponuđenom iznosu godišnje novčane naknade, koja se plaća tromjesečno do 15. u

mjesecu u korist proračuna Davatelja koncesije.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine na području Općine Brdovec postoji

sveukupno 4.526 stanova, od čega 3.466 nastanjenih i 330 nenastanjenih te 165 napuštena,

povremeno se koristi 585 stanova, a ne postoje stanovi koji su u gospodarskoj funkciji.

Pretpostavka je da samo dio kućanstava koristi fosilne energente ili drvo za dobivanje toplinske

energije i da dio kućanstava ne provodi redovno čišćenje dimnjaka te da nisu spremna platiti za tu

uslugu. Prema procjenama, na području Općine Brdovec postoji oko 3.500 dimnjaka, od čega je.

prema procjeni, samo 1.000 dimnjaka u sustavu stalnog održavanja.




3.3.10. Javna rasvjeta

Komunalna djelatnost javne rasvjete obuhvaća komunalne poslove upravljanja i održavanja objekata i

uređaja javne rasvjete za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i

nerazvrstanih cesta, a osobito tekuće održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, zamjenu dotrajalih

stupova, rasvjetnih armatura, bojanje rasvjetnih stupova, prigodne blagdanske dekoracije i drugo, te

stručni nadzor radova i utroška energije.

Javna rasvjeta u vlasništvu Općine Brdovec namijenjena je uglavnom rasvjeti prometnica ali i za

rasvjetu pješačkih staza, parkova, crkvi i sportskih terena. Svjetiljke su montirane većinom na

armiranobetonske stupove niskonaponske mreže visine 8 m pomoću krakova duljine 0,2 do 1,5 m. Dio

rasvjete je montiran na drvene stupove niskonaponske mreže i čelične stupove javne rasvjete

većinom visine 8 m.

Na području Općine Brdovec postavljeno je 1.867 rasvjetnih tijela i to starosti svjetiljki od 0 do 5

godina – 315, starosti od 6 do 10 godina – 1.505 i starosti više od 10 godina – 47.

Održavanje javne rasvjete u Općini Brdovec provodi društvo ELEKTROWAT d.o.o. Šibice, u

četverogodišnjem razdoblju 22.12.2015.-22.12.2019. god.

Troškovi javne rasvjete u 2016. godini najvećim dijelom odnose se na troškove električne energije u

iznosu 870.000 kn, dok se ostatak iznosa odnosi na troškove održavanja javne rasvjete u ukupnom

godišnjem iznosu od 495.865,81 kn. Troškovi održavanja javne rasvjete odnose se na pregled javne

rasvjete, građevinske radove, elektromonterske radove, opremu, materijal i rezervne dijelove te

postavljanje prigodne dekoracije.

Za popravak i redovito održavanje javne rasvjete na području općine Brdovec, te redovnu zamjenu

rasvjetnih tijela, prema Ugovoru o četverogodišnjem obavljanju poslova održavanja javne rasvjete u

općini Brdovec, u 2016. godini utrošeno je 495.865,81 kn (proračunom predviđen iznos od 500.000,00

kn).





Komunalna djelatnost javne rasvjete obuhvaća komunalne poslove upravljanja i održavanja objekata i

uređaja javne rasvjete za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i

nerazvrstanih cesta, a osobito tekuće održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, zamjenu dotrajalih

stupova, rasvjetnih armatura, bojanje rasvjetnih stupova, prigodne blagdanske dekoracije i drugo, te

stručni nadzor radova i utroška energije.

Javna rasvjeta u vlasništvu Općine Brdovec namijenjena je uglavnom rasvjeti prometnica ali i za

rasvjetu pješačkih staza, parkova, crkvi i sportskih terena. Svjetiljke su montirane većinom na

armiranobetonske stupove niskonaponske mreže visine 8 m pomoću krakova duljine 0,2 do 1,5 m. Dio

rasvjete je montiran na drvene stupove niskonaponske mreže i čelične stupove javne rasvjete

većinom visine 8 m.

Na području Općine Brdovec postavljeno je 1.867 rasvjetnih tijela i to starosti svjetiljki od 0 do 5

godina – 315, starosti od 6 do 10 godina – 1.505 i starosti više od 10 godina – 47.

Održavanje javne rasvjete u Općini Brdovec provodi društvo ELEKTROWAT d.o.o. Šibice, u

četverogodišnjem razdoblju 22.12.2015.-22.12.2019. god.

Troškovi javne rasvjete u 2016. godini najvećim dijelom odnose se na troškove električne energije u

iznosu 870.000 kn, dok se ostatak iznosa odnosi na troškove održavanja javne rasvjete u ukupnom

godišnjem iznosu od 495.865,81 kn. Troškovi održavanja javne rasvjete odnose se na pregled javne

rasvjete, građevinske radove, elektromonterske radove, opremu, materijal i rezervne dijelove te

postavljanje prigodne dekoracije.

Za popravak i redovito održavanje javne rasvjete na području općine Brdovec, te redovnu zamjenu

rasvjetnih tijela, prema Ugovoru o četverogodišnjem obavljanju poslova održavanja javne rasvjete u

općini Brdovec, u 2016. godini utrošeno je 495.865,81 kn (proračunom predviđen iznos od 500.000,00

kn).


| 4 IDENTIFIKACIJA PROJEKTA 81

4 IDENTIFIKACIJA PROJEKTA

4.1. Uvodne napomene

Tvrtka Medicom d.o.o. angažirana je od strane Općine Brdovec za uslugu izrade studije opravdanosti

otvaranja vlastitog komunalnog društva s aspekta važećih zakonskih propisa i ekonomske isplativosti.

Studija obuhvaća sve Zakonom o komunalnom gospodarstvu definirane komunalne djelatnosti, a to su

opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu,

odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na

malo, održavanje groblja, obavljanje dimnjačarskih poslova te javna rasvjeta.

Općina nema vlastito komunalno društvo već djelatnosti obavlja putem vlastitog komunalnog pogona,

ugovora s vanjskim dobavljačima ili daje koncesije.

Ciljevi Općine su pokušaj racionalizacije vlastitog poslovanja na način da, ukoliko je isplativo,

obavljanje komunalnih djelatnosti preuzme u vlastito komunalno društvo. Sukladno navedenom, svrha

ove analize je da pomogne Općini da donese odluku vezano uz opravdanost (isplativost) obavljanja

navedenih komunalnih djelatnosti koje su ugovorene s vanjskim dobavljačima – u vlastitom

komunalnom društvu.

Vlastiti komunalni pogon prerastao je po svom opsegu adova i opremi zakonske odredbe o

komunalnim djelatnostima.

Osim ranije navedenih, ciljevi su i povećanje kvalitete komunalne usluge bez ulaganja dodatnih

sredstava, odnosno uz određene uštede, te veća transparentnost pri trošenju sredstava uz uvjet da se

poslovanje u eventualno novoosnovanom komunalnom društvu provodi racionalno i da postoji

kontinuirani nadzor vlasnika – Općine Brdovec nad poslovanjem tog društva.

4.2. Obuhvat angažmana, primjenjena metodologija i odgovornost

Medicom d.o.o. koristio je podatke i dokumentaciju Općine Brdovec kao i njezine planove i projekcije.

Osim toga, korišteni su dostupni podaci iz ostalih izvora kao što su zakoni i pravilnici, podaci iz stručne

literature o normativima u obavljanju komunalnih djelatnosti, dostupni podaci i normativi ostalih

komunalnih društava, podaci drugih gradova i općina vezano uz sredstva koja se izdvajaju i druge

dostupne izvore koje zbog tajnosti podataka nećemo pojedinačno imenovati.

Metodologija koja je primjenjena temelji se na različitim analitičkim postupcima, horizontalnoj i

vertikalnoj analizi, a manjim dijelom primjenjeni su i drugi postupci kao što su inspekcijski,

promatranje, potvrđivanje, metoda upita itd.



82 4 IDENTIFIKACIJA PROJEKTA |

Odgovornost Medicom d.o.o. je da temeljem prikupljenih i dostupnih informacija izradi neovisnu i

stručnu analizu. Medicom d.o.o. zadržava pravo tumačenja podataka i informacija drugačije nego

korisnici ove Studije, kao što i zaključci mogu biti drugačiji od eventualnih zaključaka korisnika

izvještaja. Zaključci do kojih je Medicom d.o.o. došao rezultat su i dojmova koje smo stekli pri provedbi

svih postupaka.

Ova analiza će se koristiti isključivo za potrebe Naručitelja u svrhu vodiča za donošenje poslovnih

odluka vezano uz mogućnost obavljanja komunalnih djelatnosti putem vlastitog komunalnog društva.

Korištenje za druge potrebe je dopušteno, a Naručitelj je upoznat s činjenicom da korištenje za druge

potrebe može dovesti do pogrešnih tumačenja i interpretacija.

4.3. Što je projekt?










4.4. Indirektni i mrežni efekti projekta
















Odgovornost Medicom d.o.o. je da temeljem prikupljenih i dostupnih informacija izradi neovisnu i

stručnu analizu. Medicom d.o.o. zadržava pravo tumačenja podataka i informacija drugačije nego

korisnici ove Studije, kao što i zaključci mogu biti drugačiji od eventualnih zaključaka korisnika

izvještaja. Zaključci do kojih je Medicom d.o.o. došao rezultat su i dojmova koje smo stekli pri provedbi

svih postupaka.

Ova analiza će se koristiti isključivo za potrebe Naručitelja u svrhu vodiča za donošenje poslovnih

odluka vezano uz mogućnost obavljanja komunalnih djelatnosti putem vlastitog komunalnog društva.

Korištenje za druge potrebe je dopušteno, a Naručitelj je upoznat s činjenicom da korištenje za druge

potrebe može dovesti do pogrešnih tumačenja i interpretacija.

4.3. Što je projekt?










4.4. Indirektni i mrežni efekti projekta














| 4 IDENTIFIKACIJA PROJEKTA 83










4.5. Tko su korisnici/ciljna skupina?

Korisnici i ciljna skupina na koje ova studija ima efekt, a na temelju kriterija obuhvata uslugama koje

se obrađuju na generalnoj razini mogu se svrstati u sljedeće skupine:

Općina Brdovec;

stanovnici Općine Brdovec

osobe na privremenom boravku ili prolaznici kroz područje Općine Brdovec;

lokalni poduzetnici;

ostali na koje utječe projekt (regionalni poduzetnici, institucije i građani);

Naručitelj Studije je Općina Brdovec. Ona je najvažniji subjekt za provođenje lokalnog razvoja, stvara i

prati lokalne demografske i gospodarske trendove te im prilagođava razvojnu strategiju.

Općina ima kapacitet za ovakav projekt (financijski i ljudski resursi, suradnja s organizacijama).

Općina će voditi projekt do punog operativnog početka rada komunalnog društva, organizirati sve

aktivnosti, provoditi javne nabave i natječaje, nadzirati nabavke opreme, promovirati osnivanje

komunalnog društva, odrađivati i pripremati potrebnu dokumentaciju, ali i nadzirati rad komunalnog

društva po početku njegova rada.

Stanovnicima Općine kroz nalaze studije želi se pružiti novu razinu komunalnog standarda. Potrebe

stanovnika su brže i efikasnije obrađivanje i odrađivanje pritužbi na dosadašnji komunalni standard, a

što je bio problem kroz dosadašnju razgranatu mrežu dobavljača usluga. Stanovnici žele sudjelovati u

kreiranju komunalne politike, davanjem prijedloga i osmišljavanjem projekata. Otvaranje komunalnog

društva otvara nove prilike za zapošljavanje, daje potporu samoinicijativnim projektima te pruža

pravovremene informacije o mogućnostima korištenja izvora financiranja projekata iz domene

energetske efikasnosti i zaštite okoliša. Stanovnici mogu po povoljnijim uvjetima koristiti usluge

komunalnog društva za vlastite potrebe.




Potrebe prolaznika i osoba na privremenom boravku u Općini Brdovec ogledaju se u želji za

uživanjem u višem komunalnom standardu od postojećeg što bi za posljedicu moglo imati pozitivne

efekte na turizam Općine te jednodnevne boravke izletnika. Komunalno društvo može biti promotor

održivog razvoja, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti koje će prenijeti i u vlastitu sredinu.

Očekuje se pozitivan utjecaj projekta na razvoj poduzetničke ideje i tržišta, kreiranjem novog

trgovinskog partnera za poduzetnike. Poduzetnici mogu koristiti informacije koje komunalno društvo

posjeduje za vlastiti angažman pri privlačenju bespovratnih sredstava, razvoj i osnivanje

komplementarnih poduzetničkih ideja, mogu koristiti kapacitete komunalnog društva te mogućnost

zajedničkog nastupanja u akcijama/projektima.




Potrebe prolaznika i osoba na privremenom boravku u Općini Brdovec ogledaju se u želji za

uživanjem u višem komunalnom standardu od postojećeg što bi za posljedicu moglo imati pozitivne

efekte na turizam Općine te jednodnevne boravke izletnika. Komunalno društvo može biti promotor

održivog razvoja, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti koje će prenijeti i u vlastitu sredinu.

Očekuje se pozitivan utjecaj projekta na razvoj poduzetničke ideje i tržišta, kreiranjem novog

trgovinskog partnera za poduzetnike. Poduzetnici mogu koristiti informacije koje komunalno društvo

posjeduje za vlastiti angažman pri privlačenju bespovratnih sredstava, razvoj i osnivanje

komplementarnih poduzetničkih ideja, mogu koristiti kapacitete komunalnog društva te mogućnost

zajedničkog nastupanja u akcijama/projektima.


| 5 ANALIZA OPRAVDANOSTI I OPCIJA 85

5 ANALIZA OPRAVDANOSTI I OPCIJA

Ovo poglavlje proučava potrebe koje projekt ispunjava unutar određenog vremenskog roka, opisuje

ciljne skupine uz definiciju potreba i očekivanja tih ciljnih skupina te analizira neposredne rezultate

analize isplativosti preuzimanja komunalnih djelatnosti i uspoređuje rezultate u vezi s definiranim

potrebama ciljnih skupina.

Poglavlje se također bavi identifikacijom i analizom projektnih alternativa.

5.1. Identifikacija alternativa

Općina Brdovec je područje s ruralnim koji se pomalo gubi, što zbog razvoja gospodarstva, što zbog

urbanizacije i pojačanog naseljevanja te se Općina Brdovec razvila u urbanu cjelinu na rubu grada

Zaprešića s prometno gospodarskim funkcijama.

Općina Brdovec danas je po broju stanovnika jedna od najvećih općina u Republici Hrvatskoj te jedna

od financijski najbogatijih sa snažnim poduzetništvom u trgovačkim i prerađivačkim granama.

Povećanje broja stanovnika te razvoj poduzetništva pratile su i negativne posljedice kao što su

povećanje prometa, urbanizacija, devastacija prostora te povećane potrebe za održavanjem i

izgradnjom komunalne infrastrukture i održavanje komunalnog standarda koje će zadovoljavati

stanovništvo, ali i prolaznike i posjetitelje Općine Brdovec.

Komparativno gledajući, općine sličnih karakteristika odlučile su potrebe za održavanjem i povećanjem

komunalnog standarda rješavati putem vlastitog komunalnog društva koje je preuzimalo dio djelatnosti

koje su u domeni općina i gradova, a sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Općina Brdovec

svoje potrebe rješavala je putem komunalnih društava u kojima ima manjinsko vlasništvo,

angažmanom vanjskih dobavljača usluga ili dodijeljivanjem koncesija te, u konačnici, i putem vlastitog

komunalnog pogona.

Općina Brdovec odlučila je istražiti mogućnosti obavljanja dijela komunalnih usluga putem vlastitog

komunalnog društva, a kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi razvoja, pružila bolja komunalna usluga

stanovnicima Općine, potencijalno ostvarile financijske uštede te stvorila jaka baza putem koje Općina

može sudjelovati u natječajima za bespovratna sredstva na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Indirektni efekti očekuju se na turistički element razvoja, koji bi trebao imati koristi od poboljšanja

komunalnog standarda.

Odlučeno je da će Općina uložiti značajne napore kako bi se stvorili uvjeti koji podupiru sveukupni

razvoj, a u skladu s razvojnim planovima Općine Brdovec. Ovim projektom doprinijelo bi se

ostvarivanju strateških ciljeva sukladno lokalnim, regionalnim, nacionalnim te strategijom Europa

2020.



86 5 ANALIZA OPRAVDANOSTI I OPCIJA |

5.1.1. Koje su alternative?

Iako je odluka o osnivanju vlastitog komunalnog društva te opremanje suvremenim vozilima,

opremom, alatima i strojevima odabrana kao najbolje rješenje, sagledano je i nekoliko različitih

tehničkih rješenja kao i ekonomičnost nastavka održavanja komunalnog standarda u nepromjenjenom

obliku. Kako bi se stvorili potrebni uvjeti za poslovanje komunalnog društva, sagledana su sljedeća

rješenja:

5.1.1.1. Nema promjena (eng. BAU, Business As Usual)

Općina Brdovec bi nastavila koristiti usluge vanjskih dobavljača usluga ili davati koncesije na

obavljanje komunalnih usluga te koristiti vlastiti komunalni pogon koji djeluje u sklopu Općine. Ipak,

ovo rješenje ne može osigurati ispunjenje projektnih ciljeva zbog nekoliko razlika:

1) Trenutna veličina komunalnog pogona nadilazi zakonske okvire

2) Angažiranjem vanjskih dobavljača usluga i koncesionara Općina ima smanjenu mogućnosti planiranja i osiguravanja najmodernijih tehnika i tehnologija za podizanje komunalnog standarda. Strategije moraju biti prilagođene dobavljačima i koncesionarima čime se gubi dio samostalnosti Općine kod kreiranja vlastite politike razvoja.

3) S obzirom na relativno mali broj zaposlenika Općine koji mogu kontrolirati kvalitetu i obujam izvršenih usluga postoje mogućnosti da se iste ne ispunjavaju u potpunosti ili da utrošci nisu racionalni.

4) Obavljanje usluga pomoću vlastitog komunalnog društva omogućava Općini racionalizaciju troškova i prijavljivanje na razne poticajne izvore financiranja pomoću kojih bi se mogla povući dodatna sredstva za podizanje komunalnog standarda. Kroz vlastito komunalno društvo Općina ima mogućnost samostalnog i bržeg uklapanja u strateške razvojne ciljeve na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

5.1.1.2. Učini minimalno (eng. do minimum)

Ovo rješenje uključuje opciju racionalizacije postojećih izdataka putem pojačane kontrole izvršenja

radova održavanja komunalne infrastrukture. Svakako da bi Općina imala više koristi od ovog rješenja

nego od opcije da nema nikakvih promjena. No, ovo rješenje ne riješava sva postavljena pitanja u

prethodnom odlomku. Ulaganje u jedan dio projekta, doveo bi do ušteda i djelomičnog povećanja

standarda, međutim otkrivene su mnoge slabosti ovih rješenja:

1) Navednim zahvatima ne bi se značajno povećala razina komunalnog standarda Općine. Pojačana kontrola izvršenja radova uzrokovali bi dodatna direktna financijska izdvajanja i povećanje obujma posla za sve pogone Općine što bi utjecalo na radnu atmosferu i usporavanje donošenja odluka.

2) Obavljanje poslova u vlastitom pogonu ne daje mogućnost povrata poreza na dodanu vrijednost na eventualna značajna ulaganja u opremu potrebnu za obavljanje preuzetih djelatnosti.

3) Stanovnici Općine neće prepoznati napore koji su uloženi u povećanje komunalnog standarda zbog smanjene mogućnosti prezentacije postignutih rezultata.




5.1.1. Koje su alternative?

Iako je odluka o osnivanju vlastitog komunalnog društva te opremanje suvremenim vozilima,

opremom, alatima i strojevima odabrana kao najbolje rješenje, sagledano je i nekoliko različitih

tehničkih rješenja kao i ekonomičnost nastavka održavanja komunalnog standarda u nepromjenjenom

obliku. Kako bi se stvorili potrebni uvjeti za poslovanje komunalnog društva, sagledana su sljedeća

rješenja:

5.1.1.1. Nema promjena (eng. BAU, Business As Usual)

Općina Brdovec bi nastavila koristiti usluge vanjskih dobavljača usluga ili davati koncesije na

obavljanje komunalnih usluga te koristiti vlastiti komunalni pogon koji djeluje u sklopu Općine. Ipak,

ovo rješenje ne može osigurati ispunjenje projektnih ciljeva zbog nekoliko razlika:

1) Trenutna veličina komunalnog pogona nadilazi zakonske okvire

2) Angažiranjem vanjskih dobavljača usluga i koncesionara Općina ima smanjenu mogućnosti planiranja i osiguravanja najmodernijih tehnika i tehnologija za podizanje komunalnog standarda. Strategije moraju biti prilagođene dobavljačima i koncesionarima čime se gubi dio samostalnosti Općine kod kreiranja vlastite politike razvoja.

3) S obzirom na relativno mali broj zaposlenika Općine koji mogu kontrolirati kvalitetu i obujam izvršenih usluga postoje mogućnosti da se iste ne ispunjavaju u potpunosti ili da utrošci nisu racionalni.

4) Obavljanje usluga pomoću vlastitog komunalnog društva omogućava Općini racionalizaciju troškova i prijavljivanje na razne poticajne izvore financiranja pomoću kojih bi se mogla povući dodatna sredstva za podizanje komunalnog standarda. Kroz vlastito komunalno društvo Općina ima mogućnost samostalnog i bržeg uklapanja u strateške razvojne ciljeve na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

5.1.1.2. Učini minimalno (eng. do minimum)

Ovo rješenje uključuje opciju racionalizacije postojećih izdataka putem pojačane kontrole izvršenja

radova održavanja komunalne infrastrukture. Svakako da bi Općina imala više koristi od ovog rješenja

nego od opcije da nema nikakvih promjena. No, ovo rješenje ne riješava sva postavljena pitanja u

prethodnom odlomku. Ulaganje u jedan dio projekta, doveo bi do ušteda i djelomičnog povećanja

standarda, međutim otkrivene su mnoge slabosti ovih rješenja:

1) Navednim zahvatima ne bi se značajno povećala razina komunalnog standarda Općine. Pojačana kontrola izvršenja radova uzrokovali bi dodatna direktna financijska izdvajanja i povećanje obujma posla za sve pogone Općine što bi utjecalo na radnu atmosferu i usporavanje donošenja odluka.

2) Obavljanje poslova u vlastitom pogonu ne daje mogućnost povrata poreza na dodanu vrijednost na eventualna značajna ulaganja u opremu potrebnu za obavljanje preuzetih djelatnosti.

3) Stanovnici Općine neće prepoznati napore koji su uloženi u povećanje komunalnog standarda zbog smanjene mogućnosti prezentacije postignutih rezultata.



4) Odgovornosti za planiranje, realizaciju, kontrolu i praćenje ostaju na Općini te ista ne može koristiti resurse komunalnog društva za usklađivanje i praćenje najnovijih propisa i standarda u komunalnoj djelatnosti.

5) Ovakva ulaganja ne otvaraju značajan broj novih radnih mjesta na području Općine te nema direktnih efekata na gospodarstvo Općine.

5.1.1.3. Učini nešto drugo (eng. do something else)


postizanje indirektnih efekata na gospodarstvo Općine kao što su povećana zaposlenost. Pri

razmatranju alternativa promatrane su sve komunalne djelatnosti zasebno te na razini potencijalnog

komunalnog društva te su se nastojale pronaći preklapajuće usluge za postizanje što većih

racionalizacija. Komunalno društvo trebalo bi slijediti moderne koncepte upravljanja, s najmodernijom

tehnologijom koja će omogućiti višu razinu pružanja usluga.

Pri razmatranju alternativa proučavana je opcija preuzimanja svih djelatnosti ili samo pojedinih

djelatnosti uz izgradnju ili najam prostora za novo komunalno društvo. Također su promatrani i

postojeći ugovorni odnosi s postojećim dobavljačima i koncesionarima kako bi se pronašao najbolji

model koji ne uključuje raskide ili ostale nepovoljne okolnosti koje mogu nastati nakon promjene

smjera poslovanja Općine.

Preuzimanje djelatnosti analizirano je iz aspekta nužnih investicija potrebnih kako bi se se djelatnosti

uopće mogle preuzeti, iz aspekta godišnjih operativnih troškova da bi se takav pogon mogao održavati

te mogućnosti kombiniranja s ostalim poslovima koje društvo može potencijalno obavljati. Uočene su

mnoge prednosti ovog rješenja:

1) Rješenje omogućuje planiranje razvoja Općine Brdovec te daljni gospodarski razvoj;

2) Ulaganjem u vlastito komunalno društvo Općina bi postigla uštede;

3) Otvaranje novih pogona dovodi i do novog zapošljavanja;

4) Vlastito komunalno društvo podiglo bi komunalni standard u Općini;

5) Povećanje komunalnog standarda pridonosi povećanju zadovoljstva među stanovnicima Općine te Općina postaje ugodnije i atraktivnije okružje za stanovanje;

6) Komunalno društvo postaje dodatni mehanizam edukacije i informiranja stanovništva;

7) Vlastito komunalno društvo može brže i efikasnije reagirati na uočene komunalne probleme i propuste;

8) Kroz vlastito komunalno društvo mogu se pojačati kontrole nad potrošnjom proračunskog novca putem Nadzornog odbora;

9) Usluge vlastitog komunalnog društva na raspolaganju su stanovništvu Općine i za komercijalnu djelatnost, odnosno ono može sudjelovati na tržištu kao ponuđač usluga;

10) Komunalno društvo može sudjelovati na natječajima za dodjelu kako domaćih tako i inozemnih poticajnih sredstava čime može doći do dodatnih ušteda i povećanja komunalnog standarda;




11) Ovakvo rješenje pokazuje najoptimalnije ekonomske pokazatelje;

5.2. Analiza isplativosti po komunalnim djelatnostima

U nastavku se daje analiza isplativnosti preuzimanja komunalnih djelatnosti u vlastiti pogon ili

komunalno društvo s obzirom na potrebe za ulaganjem sredstava u početnu investiciju te buduće

operativne troškove u usporedbi s dosadašnjim izdvajanjima po djelatnostima. Opravdanost se

analizira i s pogleda zakonskih okvira koje reguliraju pojedinu djelatnost te očekivane buduće

potražnje za uslugama.


Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, obveze o provedbi Direktive o kakvoći vode

namijenjenoj za ljudsku potrošnju i Direktive o obradi komunalnih otpadnih voda zahtijeva reformu

vodno komunalnog sektora. Reforma obuhvaća okrupnjavanje pružatelja komunalnih usluga na razini

koja omogućuje da novi pružatelji budu spremni za zadatke koji predstoje.

Kao posljedica najavljenih reformi, na temelju članka 199. stavka 3. Zakona o vodama (NN 153/09,

130/11, 56/13 i 14/14) Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o uslužnim područjima po kojoj

Općina Brdovec spada pod uslužno područje 6 koje obuhvaća sve gradove i općine u Krapinsko-

zagorskoj županiji, Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica,

Pušća iz Zagrebačke županije.

Slika 5: Uslužna područja sukladno Uredbi o uslužnim područjima

Republika Hrvatska navedenom

Uredbom podijeljena je na ukupno 20

uslužnih područja. Principi prema kojima

je izrađena Uredba o uslužnim

područjima su tehničko i tehnološko

jedinstvo građevina javne vodoopskrbe

od izvorišta do krajnjega korisnika,

tehničko i tehnološko jedinstvo

građevina javne odvodnje od mjesta

ispuštanja do prirodnoga prijamnika,

isporuka vode namijenjene ljudskoj

potrošnji od najmanje 3 milijuna prostornih metara godišnje, veći stupanj učinkovitosti, ekonomičnosti

poslovanja i socijalne prihvatljivosti cijena vodnih usluga te udruživanje djelatnosti javne vodoopskrbe i

odvodnje.




11) Ovakvo rješenje pokazuje najoptimalnije ekonomske pokazatelje;

5.2. Analiza isplativosti po komunalnim djelatnostima

U nastavku se daje analiza isplativnosti preuzimanja komunalnih djelatnosti u vlastiti pogon ili

komunalno društvo s obzirom na potrebe za ulaganjem sredstava u početnu investiciju te buduće

operativne troškove u usporedbi s dosadašnjim izdvajanjima po djelatnostima. Opravdanost se

analizira i s pogleda zakonskih okvira koje reguliraju pojedinu djelatnost te očekivane buduće

potražnje za uslugama.


Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, obveze o provedbi Direktive o kakvoći vode

namijenjenoj za ljudsku potrošnju i Direktive o obradi komunalnih otpadnih voda zahtijeva reformu

vodno komunalnog sektora. Reforma obuhvaća okrupnjavanje pružatelja komunalnih usluga na razini

koja omogućuje da novi pružatelji budu spremni za zadatke koji predstoje.

Kao posljedica najavljenih reformi, na temelju članka 199. stavka 3. Zakona o vodama (NN 153/09,

130/11, 56/13 i 14/14) Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o uslužnim područjima po kojoj

Općina Brdovec spada pod uslužno područje 6 koje obuhvaća sve gradove i općine u Krapinsko-

zagorskoj županiji, Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica,

Pušća iz Zagrebačke županije.

Slika 5: Uslužna područja sukladno Uredbi o uslužnim područjima

Republika Hrvatska navedenom

Uredbom podijeljena je na ukupno 20

uslužnih područja. Principi prema kojima

je izrađena Uredba o uslužnim

područjima su tehničko i tehnološko

jedinstvo građevina javne vodoopskrbe

od izvorišta do krajnjega korisnika,

tehničko i tehnološko jedinstvo

građevina javne odvodnje od mjesta

ispuštanja do prirodnoga prijamnika,

isporuka vode namijenjene ljudskoj

potrošnji od najmanje 3 milijuna prostornih metara godišnje, veći stupanj učinkovitosti, ekonomičnosti

poslovanja i socijalne prihvatljivosti cijena vodnih usluga te udruživanje djelatnosti javne vodoopskrbe i

odvodnje.



Namjera je okrupnjavanje komunalnih društava koja se bave opskrbom pitkom vodom te odvodnjom te

riješavanje problema neefikasnosti u pripremi i provedbi razvojnih projekata, smanjenja velikih

gubitaka i loše usluge prema građanima u nekim dijelovima zemlje, a kao posljedica bolje usluge i

povećanja efikasnosti sustava doći će do pravičnijih cijena vode, odnosno cijene će biti regionalno

uravnotežene.

Uvođenje novog vodovodnog sustava važno je i za privlačenje novca iz europskih fondova.

Iako navedena reforma još nije zaživjela, jasno je da će do iste doći u bližoj budućnosti te će samim

time biti apsolutno onemogućeno otvaranje manjih komunalnih društava koja se bave opskrbom

pitkom vodom i odvodnjom te pročišćavanjem otpadnih voda. U skladu s time, ne preporučujemo

poduzimanje daljnjih koraka kako bi se preuzela ova djelatnost, već bi energiju trebalo usmjeriti na

pripremu projekata podobnih za financiranje iz fondova EU u koordinaciji s lokalnim društvom koje već

pruža uslugu vodoopskrbe i odvodnje.

5.2.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Za ovu komunalnu djelatnost vrijede isti zaključci kao i za opskrbu pitkom vodom, osim u segmentu

crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama za koje na području Općine

Brdovec postoji koncesija – odnosno ovlašeno je društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. Zaprešić.

Temeljem Odluje o ispumpavanju i odvozu otpadnih voda iz sabirnih (septičkih) jama, temeljem

ugovora potpisanih po Programu izgradnje sustava fekalne kanalizacije – 2004, Općina Brdovec će

obuhvaćenim kućanstvima sufinancirati trošak s iznosom od 100,00 kn

Godišnji troškovi Općine Brdovec po ovoj stavci u prosjeku iznose 62.000 kn, što znači da se u

prosjeku godišnje obavi do 620 pražnjenja septičkih i sabirnih jama, odnosno 2,5 pražnjenja dnevno

ako se u obzir uzme prosječno 250 radnih dana godišnje. Prosječan intenzitet pražnjenja iznosio bi 3

dnevno.

Ulaganja koja bi se trebala provesti kako bi se preuzela navedena djelatnost odnose se prije svega na

nabavku specijalnog komunalnog vozila za čišćenje septičkih jama kapaciteta 6m³ te zapošljavanje 2

djelatnika koja je potrebno educirati na polju zaštite na radu i opremiti adekvatnom zaštitnom

opremom.

Tablica 28: Potrebna investicijska ulaganja za obavljanje usluge crpljenja i odvoza otpadnih voda OPIS TROŠKOVA IZNOS - 1 specijalno komunalno vozilo za čišćenje septičkih jama 750.000

- opremanje djelatnika 4.000

- obuka djelatnika 4.000

- opremanje vozila sa GSP sustavom 3.500

UKUPNO 761.500




Crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama treba obavljati sukladno propisanim

odredbama o zaštiti okoliša, zaštiti na radu i svim ostalim propisima koji će osigurati najveću moguću

profesionalnost rada. Također, otpadne vode potrebno je ispuštati na stanici za prihvat sadržaja

otpadnih voda na lokaciji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Zaprešić) te voditi

evidenciju čišćenja septičkih i sabirnih jama na području na kojem se pruža navedena usluga.

U nastavku se daje pregled prosječnih godišnjih troškova pogona crpljenja i odvoda otpadnih voda iz

septičkih i sabirnih jama.

Tablica 29: Godišnji troškovi usluge crpljenja i odvoza otpadnih voda OPIS TROŠKOVA IZNOS

TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 52.000 - gorivo i mazivo 30.000 - investicijsko i tekuće održavanje, rezervni dijelovi 10.000 - sitni inventar, gume i akumulatori 4.000 - HTZ oprema, zaštitna sredstva 4.000 - ostali troškovi 4.000 TROŠKOVI PLAĆA 180.000 - 2 djelatnika 180.000 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 27.000 - premije osiguranja 6.000 - registaracija vozila 3.000 - materijalna prava zaposlenika 10.000 - liječnički pregledi zaposlenika 3.000 - ostali troškovi 5.000

UKUPNO 259.000

Temeljem Zakona o vodama i Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje

cijena vodnih usluga pokriva, Vodovod i kanalizacija d.o.o Zaprešić donijelo je odluku o minimalnim

cijenama vodnih usluga koja za crpljenje septičkih jama na području Općine Brdovec iznosi prosječno

381,25 kn za jedno pražnjenje. Procjena prihoda na godišnjoj razini iznosi kako slijedi:

Tablica 30: Procijenjeni prihodi od djelatnosti crpljenja i odvoza otpadnih voda PRIHODI IZNOS - crpljenje septičkih jama (procijenjeno prosječno 620 crpljenja godišnje x 6 m³ po prosječnoj cijeni usluge od 381,25 kn) 236.375

- umanjenje za postojeće subvencije koje daje Općina i za koji bi se morala korigirati cijena da se zadrži isti standard građana -62.000

UKUPNO 174.375

Dakle, iz prezentiranog izračuna, vidiljvo je da je preuzimanje navedene djelatnosti u dijelu u kojem je

to zakonski moguće, neisplativo.




Crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama treba obavljati sukladno propisanim

odredbama o zaštiti okoliša, zaštiti na radu i svim ostalim propisima koji će osigurati najveću moguću

profesionalnost rada. Također, otpadne vode potrebno je ispuštati na stanici za prihvat sadržaja

otpadnih voda na lokaciji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Zaprešić) te voditi

evidenciju čišćenja septičkih i sabirnih jama na području na kojem se pruža navedena usluga.

U nastavku se daje pregled prosječnih godišnjih troškova pogona crpljenja i odvoda otpadnih voda iz

septičkih i sabirnih jama.

Tablica 29: Godišnji troškovi usluge crpljenja i odvoza otpadnih voda OPIS TROŠKOVA IZNOS

TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 52.000 - gorivo i mazivo 30.000 - investicijsko i tekuće održavanje, rezervni dijelovi 10.000 - sitni inventar, gume i akumulatori 4.000 - HTZ oprema, zaštitna sredstva 4.000 - ostali troškovi 4.000 TROŠKOVI PLAĆA 180.000 - 2 djelatnika 180.000 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 27.000 - premije osiguranja 6.000 - registaracija vozila 3.000 - materijalna prava zaposlenika 10.000 - liječnički pregledi zaposlenika 3.000 - ostali troškovi 5.000

UKUPNO 259.000

Temeljem Zakona o vodama i Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje

cijena vodnih usluga pokriva, Vodovod i kanalizacija d.o.o Zaprešić donijelo je odluku o minimalnim

cijenama vodnih usluga koja za crpljenje septičkih jama na području Općine Brdovec iznosi prosječno

381,25 kn za jedno pražnjenje. Procjena prihoda na godišnjoj razini iznosi kako slijedi:

Tablica 30: Procijenjeni prihodi od djelatnosti crpljenja i odvoza otpadnih voda PRIHODI IZNOS - crpljenje septičkih jama (procijenjeno prosječno 620 crpljenja godišnje x 6 m³ po prosječnoj cijeni usluge od 381,25 kn) 236.375

- umanjenje za postojeće subvencije koje daje Općina i za koji bi se morala korigirati cijena da se zadrži isti standard građana -62.000

UKUPNO 174.375

Dakle, iz prezentiranog izračuna, vidiljvo je da je preuzimanje navedene djelatnosti u dijelu u kojem je

to zakonski moguće, neisplativo.




Preuzimanje djelatnosti javnog prijevoza predstavlja značajan inicijalni financijski izdatak u vidu

nabavke najmanje 2 autobusa, opremanje garažnog prostora za autobuse te opremanje servisa.

Također bi trebalo izvršiti otkup zemljišta i intervencije na izgradnji terminala na kojima bi se putnici

prekrcavali na autobuse isključivo namjenjene vožnji sa naseljima u okolici Općine, a koja ne

pripadaju samoj Općini. Potreban je barem jedan terminal.

Tablica 31: Potrebna investicijska ulaganja za obavljanje usluge javnog prijevoza OPIS TROŠKOVA IZNOS - 2 autobusa 2.400.000 - uređenje terminala 1.500.000 - uređenje i opremanje garaže 1.000.000 - softver 50.000 - opremanje vozača 10.000 - obuka vozača 20.000 - opremanje vozila sa GSP sustavom 5.000

UKUPNO 4.985.000

U skladu sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, dozvolu za obavljanje javnog prijevoza

putnika potrebno je pribaviti od upravnog tijela Županije. Zahtjevu je potrebno priložiti sljedeće:

usklađeni vozni red,

dokaz o prijevoznim kapacitetima i najmanje jednom zaposlenom vozaču po autobusu,

itinerer u odgovarajućem mjerilu,

pisani ugovor o zajedničkom obavljanju prijevoza, ako prijevoz obavljaju dva ili više

prijevoznika.

Pretpostavka je da bi Općina Brdovec mogla ishoditi potrebne dozvole.

Pretpostavljeni godišnji troškovi funkcioniranja sustava izračunati su temeljem analitičkih postupaka i

uvidom u potrošnju ostalih društava koja se bave prijevozom te procjenom potrebnog broja

zaposlenih, prijeđenih kilometara te prosječnih troškova održavanja ovakvog tipa vozila. U troškovnik

nisu uvršteni troškovi amortizacije vozila budući da je kalkulacija rađena pod pretpostavkom 100%-

nog sufinanciranja početne investicije od strane Općine. U nastavku se daje ukupni pregled godišnjih

operativnih troškova sustava javnog prijevoza:

Tablica 32: Godišnji troškovi usluge javnog prijevoza OPIS TROŠKOVA IZNOS TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 600.000 - gorivo i mazivo 400.000 - investicijsko i tekuće održavanje, rezervni dijelovi 120.000 - sitni inventar, gume i akumulatori 40.000 - ostali troškovi 40.000

TROŠKOVI PLAĆA 1.220.000




OPIS TROŠKOVA IZNOS - 6 vozača 720.000 - 1 prometnik 120.000 - 1 radnik na održavanju 180.000 - 1 kontrolor 100.000 - 1 administrativni djelatnik 100.000

OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 150.000 - premije osiguranja 40.000 - registaracija vozila 20.000 - materijalna prava zaposlenika 50.000 - ostali troškovi 40.000 POVEĆANJE ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA 150.000

UKUPNO 2.120.000

Procjena potencijalnih prihoda kreće od pregleda korisnika usluga po različitim kategorijama na

godišnjoj razini. Razvidno je da vrlo mali postotak građana koristi usluge javnog autobusnog prijevoza

budući da je dostupak i vrlo frekventan željeznički prijevoz pa su se postoci potencijalnih i stvarnih

korisnika primijenili i na demografske pokazatelje za Općinu Brdovec. Kao cijena usluga na području

Općine Brdovec uzeta je sadašnja cijena 1. zonu koju obavlja Meštrović prijevoz. Prema proračunu,

vjerojatni korisnici usluga u Općini Brdovec na prosječnoj mjesečnoj razini bili bi 100 pokaznih karata

za osnovne škole, 50 za srednje škole, 50 za fakultete, 200 radničkih pokaznih karata, 200

umirovljeničkih te do 500 dnevnih karata koje su kupuju unutar ili van autobusa. Razliku do pokrivanja

troškova funkcioniranja sustava popunjavala bi Općina Brdovec kroz subvencije.

Tablica 33: Procijenjeni prihodi djelatnosti javnog prijevoza

PROCJENJENI PRIHODI IZNOS

- prihodi od redovne djelatnosti (procijenjena vrijednost) 1.584.000 - subvencije 536.000

UKUPNO POTREBNA SREDSTVA ZA REDOVNO OBAVLJANJE DJELATNOSTI 2.120.000

Treba napomenuti da bi i dalje postojala potreba za subvencioniranje ostalih prijevoznika u pogledu

subvencija za prijevoz u ostalim zonama po raznim socijalnim kategorijama (studenti, prijevoz

učenika, prijevoz korisnika socijalne skrbi, prijevoz umirovljenika...). Ukupna izdvajanja za subvencije

time bi premašivala današnja izdvajanja što se kosi s temeljnom pretpostavkom Studije o

racionalizaciji troškova.

Iz iznesenih podataka vidljivo je da će u ovom trenutku teško biti osigurati funkcioniranje javnog

prijevoza bez izdvajanja dodatnih proračunskih sredstava. Ako uzmemo u obzir i cijenu početne

investicije možemo zaključiti da je iz financijskog pogleda takvo izdvajanje iz postojećeg sustava

neracionalno.




OPIS TROŠKOVA IZNOS - 6 vozača 720.000 - 1 prometnik 120.000 - 1 radnik na održavanju 180.000 - 1 kontrolor 100.000 - 1 administrativni djelatnik 100.000

OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 150.000 - premije osiguranja 40.000 - registaracija vozila 20.000 - materijalna prava zaposlenika 50.000 - ostali troškovi 40.000 POVEĆANJE ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA 150.000

UKUPNO 2.120.000

Procjena potencijalnih prihoda kreće od pregleda korisnika usluga po različitim kategorijama na

godišnjoj razini. Razvidno je da vrlo mali postotak građana koristi usluge javnog autobusnog prijevoza

budući da je dostupak i vrlo frekventan željeznički prijevoz pa su se postoci potencijalnih i stvarnih

korisnika primijenili i na demografske pokazatelje za Općinu Brdovec. Kao cijena usluga na području

Općine Brdovec uzeta je sadašnja cijena 1. zonu koju obavlja Meštrović prijevoz. Prema proračunu,

vjerojatni korisnici usluga u Općini Brdovec na prosječnoj mjesečnoj razini bili bi 100 pokaznih karata

za osnovne škole, 50 za srednje škole, 50 za fakultete, 200 radničkih pokaznih karata, 200

umirovljeničkih te do 500 dnevnih karata koje su kupuju unutar ili van autobusa. Razliku do pokrivanja

troškova funkcioniranja sustava popunjavala bi Općina Brdovec kroz subvencije.

Tablica 33: Procijenjeni prihodi djelatnosti javnog prijevoza

PROCJENJENI PRIHODI IZNOS

- prihodi od redovne djelatnosti (procijenjena vrijednost) 1.584.000 - subvencije 536.000

UKUPNO POTREBNA SREDSTVA ZA REDOVNO OBAVLJANJE DJELATNOSTI 2.120.000

Treba napomenuti da bi i dalje postojala potreba za subvencioniranje ostalih prijevoznika u pogledu

subvencija za prijevoz u ostalim zonama po raznim socijalnim kategorijama (studenti, prijevoz

učenika, prijevoz korisnika socijalne skrbi, prijevoz umirovljenika...). Ukupna izdvajanja za subvencije

time bi premašivala današnja izdvajanja što se kosi s temeljnom pretpostavkom Studije o

racionalizaciji troškova.

Iz iznesenih podataka vidljivo je da će u ovom trenutku teško biti osigurati funkcioniranje javnog

prijevoza bez izdvajanja dodatnih proračunskih sredstava. Ako uzmemo u obzir i cijenu početne

investicije možemo zaključiti da je iz financijskog pogleda takvo izdvajanje iz postojećeg sustava

neracionalno.



Nadalje, čl.4., st.4 Zakona o komunalnom gospodarstvu propisuje da ako se sustav komunalne

infrastrukture proteže na području više jedinica lokalne samouprave unutar jedne ili više županija, te

čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, jedinice lokalne samouprave obvezne su organizirati

zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti putem trgovačkih društava. S obzirom da Općinom

Brdovec prolaze autobusne linije prema ostalim Općinama i Gradovima očito je da bi izdvajanje

prijevoza isključivo za potrebe Općine Brdovec značajno utjecalo na organizaciju prijevoza ka

susjednoj Općini čime bi se izložili negativnoj percepciji javnosti i riziku tužbi zbog direktnog kršenja

ranije navedenog članka Zakona.

Osim navedenoga, zbog reorganizacije prijevoza vjerojatno bi došlo do zakrčenja ostalih linija koje

prometuju do novih terminala budući bi se istima vozili redovni korisnici ostalih prijevoznika, ali i svi

putnici koji presjedaju na Općinskim linijama. Zbog navedene činjenice postoji mogućnost da bi ostali

prijevoznici zahtijevali kompenzaciju zbog potreba pojačavanja linija koje su usmjerene prema Općini

Brdovec.

Također, zbog potrebe presjedanja dolazilo bi do čekanja i dekomodiranja putnika čime bi pao trenutni

komunalni standard, a što se kosi s temeljnim pretpostavkama ove studije koje govore da je krajnji cilj

projekta poboljšanje komunalnog standarda. Putnici bi morali biti korisnici pokaznih i dnevnih karata

do granica ostalih zona, a zatim i za novoformirane zone unutar Općine Brdovec što povećava

troškove izdavanja i izrade karata.

Uzevši sve navedeno u obzir, preuzimanje komunalne djelatnosti javnog prijevoza putnika ocjenjuje se

kao neisplativo. Preporuke idu prema inzistiranju na racionalizaciji trenutnih troškova poslovanja javnih

prijevoznika kako bi se smanjila godišnja participacija JLS u subvencijama.

5.2.4. Odlaganje i sortiranje komunalnog otpada na kućnom pragu

Odlaganje komunalnog otpada promatra se u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom

pa će se tako odvojeno promatrati odvoz komunalog otpada i reciklažna dvorišta.

5.2.4.1. Odvoz komunalnog otpada

Na području Općine Brdovec prikupljanje miješanog komunalnog otpada provodi se jednom tjedno i

organizirano je od vrata do vrata te se temelji na sustavu prikupljanja komunalnog otpada putem

posuda standardnih veličina, ovisno o potrebama kućanstva ili gospodarstva.

U Općini Brdovec ukupno je postavljeno 3.359 posuda za prikupljnaje otpada za kućanstava te 117 za

gospodarske subjekte. Za kućanstva prevladavaju posude za prikupljanje otpada od 120 l (ukupno

3.142 posude), dok se za gospodarske subjekte češće koriste posude od 240 l (ukupno 59 posuda).

Na području Općine Brdovec postavljeno je i 12 zelenih otoka koji se prazne gotovo svakodnevno.




Konačni Nacrt Uredbe o komunalnom otpadu, vjerojatno će po prihvaćanju utjecati na to da će odvoz

komunalnog otpada većini građana poskupjeti. U prilog tome ide i činjenica da će se otvaranjem

županijskih centara za upravljanje otpadom plaćati deponiranje otpada koje do sada nije bilo uključeno

u cijenu usluge. Ne postoji javno poznata informacija i procjena koliko će koštati to deponiranje.

Izvjesno je i da će se računi sastojati od minimalnog fiksnog iznosa kojeg će se odrediti sukladno

troškovima društva koje obavlja uslugu odvoza komunalnog otpada na obuhvaćenom području te

varijabilnog dijela koji će ovisiti o tome koliko svako kućanstvo proizvede smeća i to nerazvrstanog.

Navedeno će posebice utjecati na odnose u stambenim zgradama s obzirom da iste postaju

pojedinačni korisnik. Zgrade će preko svog predstavnika stanara s komunalnim društvom morati

sklopiti ugovor koji će definirati volumen kontejnera koji stanari zgrade koriste i koliko će se puta oni

tjedno prazniti. Posljedično, računi za stanare zgrada ovisit će o zajedničkom naporu pri odvajanju

otpada. Također, stanari će sami morati kontrolirati tko od njih i koliko smeća baca i koliko ga odvaja

te da li njihove kontejnere puni netko drugi.

Krajnji cilj novog sustava bit će da se što više otpada odvaja i da smeća u kontejnerima za komunalni

otpad bude što manje.

Na području Općine Brdovec, već su zadovoljene odredbe koje će zahtijevati nova Uredba po

donošenju. U ovoj studiji radit će se proračuni na temelju trenutno dostupnih informacija i sustava

prikupljanja i zbrinjavanja otpada te trenutno važećih cjenika od strane komunalnog društva.

Kako bi Općina preuzela prikupljanje komunalnog otpada potrebno je prije svega izvršiti nabavke

vozila za prikupljanje otpada (1 malo vozilo s nadogradnjom kapaciteta 7 m³ te vozilo s nadogradnjom

kapaciteta 11/16 m³ s opremom za pranje kanti/kontejnera, namjensko vozilo – manji kamion s

ograđenim teretnim prostorom te malo gospodarsko vozilo za intervencije) te izvršiti izdvajanja za

softversku podršku, odnosno kreiranje baze podataka korisnika usluga te opremanje GIS sustavom.

Pretpostavka je kako bi komunalno društvo preuzelo postojeće kontejnere u vlasništvu komunalnog

društva Zaprešić d.o.o., ali bi trebalo izvršiti ugradnju sustava na vozila i pribaviti centralni softver.

Osim navedenih troškova, nužna su i ulaganja u obuku i opremanje djelatnika.

Tablica 34: Potrebna investicijska ulaganja u sektor odlaganja komunalnog otpada OPIS TROŠKOVA IZNOS - vozilo s nadogradnjom kapaciteta 7m³ 570.000 - vozilo s nadogradnjom zapremnine 11/16m³ za pranje kanti/kontejnera 1.500.000 - namjensko vozilo (manji kamion s ograđenim teretnim prostorom) 250.000 - malo gospodarsko vozilo 140.000 - opremanje djelatnika 11.000 - edukacija zaposlenika 22.000 - softverska podrška (GIS, stvaranje baze podataka kupaca usluge) 150.000 - softver za sustav čipiranja 150.000 - sustava čipiranja na vozilima 180.000




Konačni Nacrt Uredbe o komunalnom otpadu, vjerojatno će po prihvaćanju utjecati na to da će odvoz

komunalnog otpada većini građana poskupjeti. U prilog tome ide i činjenica da će se otvaranjem

županijskih centara za upravljanje otpadom plaćati deponiranje otpada koje do sada nije bilo uključeno

u cijenu usluge. Ne postoji javno poznata informacija i procjena koliko će koštati to deponiranje.

Izvjesno je i da će se računi sastojati od minimalnog fiksnog iznosa kojeg će se odrediti sukladno

troškovima društva koje obavlja uslugu odvoza komunalnog otpada na obuhvaćenom području te

varijabilnog dijela koji će ovisiti o tome koliko svako kućanstvo proizvede smeća i to nerazvrstanog.

Navedeno će posebice utjecati na odnose u stambenim zgradama s obzirom da iste postaju

pojedinačni korisnik. Zgrade će preko svog predstavnika stanara s komunalnim društvom morati

sklopiti ugovor koji će definirati volumen kontejnera koji stanari zgrade koriste i koliko će se puta oni

tjedno prazniti. Posljedično, računi za stanare zgrada ovisit će o zajedničkom naporu pri odvajanju

otpada. Također, stanari će sami morati kontrolirati tko od njih i koliko smeća baca i koliko ga odvaja

te da li njihove kontejnere puni netko drugi.

Krajnji cilj novog sustava bit će da se što više otpada odvaja i da smeća u kontejnerima za komunalni

otpad bude što manje.

Na području Općine Brdovec, već su zadovoljene odredbe koje će zahtijevati nova Uredba po

donošenju. U ovoj studiji radit će se proračuni na temelju trenutno dostupnih informacija i sustava

prikupljanja i zbrinjavanja otpada te trenutno važećih cjenika od strane komunalnog društva.

Kako bi Općina preuzela prikupljanje komunalnog otpada potrebno je prije svega izvršiti nabavke

vozila za prikupljanje otpada (1 malo vozilo s nadogradnjom kapaciteta 7 m³ te vozilo s nadogradnjom

kapaciteta 11/16 m³ s opremom za pranje kanti/kontejnera, namjensko vozilo – manji kamion s

ograđenim teretnim prostorom te malo gospodarsko vozilo za intervencije) te izvršiti izdvajanja za

softversku podršku, odnosno kreiranje baze podataka korisnika usluga te opremanje GIS sustavom.

Pretpostavka je kako bi komunalno društvo preuzelo postojeće kontejnere u vlasništvu komunalnog

društva Zaprešić d.o.o., ali bi trebalo izvršiti ugradnju sustava na vozila i pribaviti centralni softver.

Osim navedenih troškova, nužna su i ulaganja u obuku i opremanje djelatnika.

Tablica 34: Potrebna investicijska ulaganja u sektor odlaganja komunalnog otpada OPIS TROŠKOVA IZNOS - vozilo s nadogradnjom kapaciteta 7m³ 570.000 - vozilo s nadogradnjom zapremnine 11/16m³ za pranje kanti/kontejnera 1.500.000 - namjensko vozilo (manji kamion s ograđenim teretnim prostorom) 250.000 - malo gospodarsko vozilo 140.000 - opremanje djelatnika 11.000 - edukacija zaposlenika 22.000 - softverska podrška (GIS, stvaranje baze podataka kupaca usluge) 150.000 - softver za sustav čipiranja 150.000 - sustava čipiranja na vozilima 180.000



OPIS TROŠKOVA IZNOS - opremanje vozila sa GPS sustavom 11.000

UKUPNO 2.984.000

Procjena potrebnih kapaciteta i količine vozila izvršena je na temelju postavljenog broja kontejnera za

komunalni otpad (3.359 posuda za prikupljanje otpada za kućanstava te 117 za gospodarske subjekte

te 12 zelenih otoka sa po 4 velika kontejnera) te broja lokacija na kojima su postavljeni. Osim

navedenog, u obzir su uzeti i ukupni brojevi korisnika usluga odvoza komunalnog otpada (kućanstva i

gospodarstvo). U obzir je uzeto i zadovoljavanje zahtjeva za održavanjem kontejnera pranjem i

čišćenjem barem jednom godišnje. Proračun se temelji na 1 pražnjenje tjedno za kante komunalnog

otpada te svakodnevno za pražnjenje zelenih otoka.

Slika 6: Kamion za sakupljanje otpada Broj djelatnika po kamionu iznosi 3 čovjeka

za veliki kamion, odnosno 2 za manji, a za

osiguranje kontinuirane usluge tijekom 6

dana u tjednu potrebno je osigurati ukupno 3

tima (2 tima po 2 djelatnika i 1 tim s 3

djelatnika) i 4 dodatna djelatnika za ostala

vozila, rotaciju i godišnje odmore te za

slučajeve bolovanja. Djelatnici su

raspoređeni u dvije smjene, jutarnju i

popodnevnu, kako bi se maksimalno

iskoristio kapacitet vozila i održao potrebni komunalni standard. Ostali najznačajniji direktni troškovi

odnose se na utroške goriva i maziva, investicijsko i tekuće održavanje, rezervne dijelove za vozila,

sredstva za obnovu i zamjenu oštećenih i dotrajalih kontejnera, sitni inventar i autogume, troškove

zimske pripreme vozila, premije osiguranja vozila i djelatnika, troškove registracije, materijalna prava

zaposlenika te ostale troškove. Osim direktnih troškova u obzir treba uzeti i dodatne administrativne

troškove koje donosi djelatnost, a očituju se u povećanom obujmu uredskog materijala, telefonskih

troškova, prijevoznih usluga, angažmana djelatnika u financijsko-administrativnom dijelu te povećanih

davanja za porezne i parafiskalne namete. U troškovniku je predviđen i iznos vrijednosnih usklađenja

za potraživanja za koja se pretpostavlja da se neće moći redovito naplatiti i za koja će biti potrebno

aktivirati sredstva prisilne naplate ili pokrenuti tužbene sporove.

Tablica 35: Godišnji troškovi sektora odlaganja komunalnog otpada OPIS TROŠKOVA IZNOS

TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 267.000 - gorivo i mazivo 110.000 - investicijsko i tekuće održavanje, rezervni dijelovi, kontejneri 60.000 - sitni inventar, autogume i akumulatori 25.000




OPIS TROŠKOVA IZNOS

- HTZ oprema, zaštitna sredstva 22.000 - ostali materijalni troškovi (uključuje troškove zimske pripreme vozila) 50.000

TROŠKOVI PLAĆA 1.190.000 - 11 djelatnika - odvoz komunalnog otpada (uključuje vozače komunalnih vozila i sakupljače otpada) 990.000

- 2 djelatnika u administraciji 200.000 VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE KRATKOTRAJNE IMOVINE 50.000 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 185.000 - premije osiguranja 40.000 - registracija vozila 12.000 - materijalna prava zaposlenika 60.000 - liječnički pregledi zaposlenika 13.000 - ostali troškovi 60.000 POVEĆANJE ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA 120.000

UKUPNO 1.812.000

Nije poznato koliko će iznositi financijska participacija komunalnog društva u budućim razdobljima

nakon što se izgradi i započne s radom novi ŽCGO niti da li i koliko će iznositi participacija u

troškovima prijevoza otpada s pretovarnih stanica do ŽCGO. Djelatnost odlaganja komunalnog

otpada, odnosno obrađivanja i trajnog odlaganja komunalnog otpada na odlagališta komunalnog

otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa Općina nije u mogućnosti

preuzeti na sebe, stoga se navedeni troškovi ne uzimaju u obzir u sklopu promatranja djelatnosti

prikupljanja otpada i postojat će bez obzira na rezultate ove analize i Odluke koje po njoj slijede.

Kako bi se osiguralo da društvo može sakupljati i prevoziti miješani i biorazgradivi komunalni otpad

mora ishoditi dozvolu te se upisati u Očevidnik prijevoznika otpada za koju su uvjeti da je:

pravna ili fizička osoba – obrtnik

registriran za obavljanje djelatnosti prijevoza

posjeduje važeći dokument kojim se odobrava prijevoz sukladno propisu kojim su uređuje

prijevoz

raspolaže vozilom i vozačem koji udovoljavaju uvjetima propisanim propisima kojima se

uređuje prijevoz

otpad predaje na županijski centar za gospodarenje otpadom ili u reciklažna dvorišta

direktor, odnosno fizička osoba koja upravlja davateljem usluga, mora posjedovati stručna

znanja i sposobnosti u vezi obavljanja poslova gospodarenja otpadom i propisa o

gospodarenja otpadom, odgovorna je za stručno i učinkovito obavljanje poslova i s tim u vezi

provedbu propisa koji uređuju gospodarenje otpadom te mora posjedovati važeću potvrdu o

obavljenoj izobrazbi iz članka 52. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Povjerenik za

otpad).





- HTZ oprema, zaštitna sredstva 22.000 - ostali materijalni troškovi (uključuje troškove zimske pripreme vozila) 50.000

TROŠKOVI PLAĆA 1.190.000 - 11 djelatnika - odvoz komunalnog otpada (uključuje vozače komunalnih vozila i sakupljače otpada) 990.000

- 2 djelatnika u administraciji 200.000 VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE KRATKOTRAJNE IMOVINE 50.000 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 185.000 - premije osiguranja 40.000 - registracija vozila 12.000 - materijalna prava zaposlenika 60.000 - liječnički pregledi zaposlenika 13.000 - ostali troškovi 60.000 POVEĆANJE ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA 120.000

UKUPNO 1.812.000

Nije poznato koliko će iznositi financijska participacija komunalnog društva u budućim razdobljima

nakon što se izgradi i započne s radom novi ŽCGO niti da li i koliko će iznositi participacija u

troškovima prijevoza otpada s pretovarnih stanica do ŽCGO. Djelatnost odlaganja komunalnog

otpada, odnosno obrađivanja i trajnog odlaganja komunalnog otpada na odlagališta komunalnog

otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa Općina nije u mogućnosti

preuzeti na sebe, stoga se navedeni troškovi ne uzimaju u obzir u sklopu promatranja djelatnosti

prikupljanja otpada i postojat će bez obzira na rezultate ove analize i Odluke koje po njoj slijede.

Kako bi se osiguralo da društvo može sakupljati i prevoziti miješani i biorazgradivi komunalni otpad

mora ishoditi dozvolu te se upisati u Očevidnik prijevoznika otpada za koju su uvjeti da je:

pravna ili fizička osoba – obrtnik

registriran za obavljanje djelatnosti prijevoza

posjeduje važeći dokument kojim se odobrava prijevoz sukladno propisu kojim su uređuje

prijevoz

raspolaže vozilom i vozačem koji udovoljavaju uvjetima propisanim propisima kojima se

uređuje prijevoz

otpad predaje na županijski centar za gospodarenje otpadom ili u reciklažna dvorišta

direktor, odnosno fizička osoba koja upravlja davateljem usluga, mora posjedovati stručna

znanja i sposobnosti u vezi obavljanja poslova gospodarenja otpadom i propisa o

gospodarenja otpadom, odgovorna je za stručno i učinkovito obavljanje poslova i s tim u vezi

provedbu propisa koji uređuju gospodarenje otpadom te mora posjedovati važeću potvrdu o

obavljenoj izobrazbi iz članka 52. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Povjerenik za

otpad).



Također, prilikom prijevoza otpada potrebno je imati propisanu dokumentaciju o otpadu kojeg se

prevozi.

Vezano za potencijalne prihode od djelatnosti prikupljanja otpada, ne postoje cjeloviti podaci o

prihodima koje komunalno društvo Zaprešić d.o.o. ostvaruje na području Općine Brdovec stoga su oni

izračunani na temelju postojećeg cijenika i broja spremnina za otpad na području Općine.

Tablica 36: Procjenjeni prihodi djelatnosti odlaganja komunalnog otpada OPIS PRIHODA IZNOS

- 3.142 posuda od 120L za kućanstva * 4 prikupljanja mjesečno (53,20 kn mjesečno) * 12 mjeseci 2.005.853

- 217 posuda od 240L za kućanstva * 4 prikupljanja mjesečno (79,80 kn mjesečno) * 12 mjeseci 207.799

- 58 posuda od 120L za gospodarstvo * 4 prikupljanja mjesečno (63,84 kn mjesečno) * 12 mjeseci 44.433

- 59 posuda od 240L za gospodarstvo * 4 prikupljanja mjesečno (95,76 kn mjesečno) * 12 mjeseci 67.798

UKUPNO 2.325.883

Prikupljanje sekundarnih sirovina obavlja se bez naknade te bi ih komunalno društvo trebalo koristiti

za tržišnu prodaju, međutim kako su potrebna znatna ulaganja u sortirnicu, zaposlenike i opremu za

takvu djelatnost, a trenutne tržišne cijene sekundardnih sirovina ne bi niti približno osigurale

rentabilnost takvog poslovanja predlaže se sklapanje ugovora sa skupljačima sekundarnih sirovina

koji bi bez naknade preuzimali nesortirane sekundarne sirovine.

Također, u kalkulaciju nisu uzeti očekivani troškovi deponiranja otpada budući da još ne postoji javno

dostupni cjenik od strane ŽCGO. U nastavku se daje procjena očekivanih financijskih rezultata odjela:

Tablica 37: Potencijalni financijski rezultati odjela odlaganja komunalnog otpada

OPIS IZNOS PO TRENUTNIM UVJETIMA

POTENCIJALNI PRIHODI 2.325.883 TROŠKOVI ODRŽAVANJA SUSTAVA -1.812.000 FINANCIJSKI REZULTAT 513.883

TROŠKOVI INICIJALNIH ULAGANJA 2.984.000

Dakle, prema trenutnim pokazateljima, bilo bi moguće osigurati financijsku održivost ove djelatnosti u

vlastitom komunalnom društvu. Međutim, ukoliko se u obzir uzmu i troškovi financiranja nabavke

potrebne opreme i troškovi amortizacije takve opreme, dolazimo do graničnih pokazatelja isplativnosti.

Također, nepoznato je koliko bi komunalno društvo Zaprešić d.o.o. naplaćivalo deponiranje otpada na

vlastitom odlagalištu i za koliko bi to povećalo cijenu same usluge. Pretpostavka studije je da će se

povećanje cijene za krajnjeg korisnika maksimalno prevaliti na komunalno društvo iako isto nije realno

budući da komunalno društvo mora ostvarivati određeni profit za daljnje investiranje i financiranje

reciklažnog dvorišta.




S obzirom na udio koji Općina Brdovec drži u KD Zaprešić, a u skladu s Odlukama Općinskog Vijeća,

Općini nije u interese doticati se i remetiti rad postojećeg komunalnog društva Zaprešić d.o.o.

preuzimajući ovu djelatnost.

Pozitivne strane očituju se u mogućnosti upravljanja vlastitom politikom sakupljanja i odvajanja otpada

pri čemu se mogu postići značajni pozitivni rezultati s obzirom da je Općina Brdovec površinom

relativno malo i vrlo gusto naseljeno područje s potencijalom rasta u narednim godinama. Na takvom

području je lako prenositi zamisli komunalnog društva putem medija dostupnih Općini kako bi se

pobudila svijest stanovnika o potrebi razdvajanja otpada. Osim navedenih prednosti, u financijskom

smislu dio izdvajanja za zaposlene ostajao bi u Općinskom proračunu, a mogu se očekivati i indirektni

efekti na gospodarstvo Općine s obzirom na nastanak značajnog nove značajne gospodarske

djelatnosti.

Negativne strane očituju se u neizvjesnosti s obzirom na promjene koje će donijeti novi zakonski

propisi. U ovom trenutku nije moguće predvidjeti tržišnu cijenu usluge nakon plaćanja naknade za

zbrinjavanje otpada, ulaganja su relativno visoka kao i troškovi održavanja. Preuzimanje ove

djelatnosti podrazumijeva i preuzimanje djelatnosti reciklažnog dvorišta koje je apsolutno neisplativno

budući da ne ostvaruje prihode i ima značajne troškove ulaganja. Također, za sekundarne sirovine

koje bi se trebale prodavati i tako stvarati dodatni prihod za komunalno društvo, ne postoji aktivno

tržište na području RH te su upitni financijski efekti koje mogu proizvesti.

Mogu se očekivati i problemi političke i organizacijske prirode s obzirom da bi eventualni izlazak iz

sustava KD Zaprešić značajno umanjio prihode KD i stavio veći teret na ostale suvlasnike koji bi mogli

pritom stvarati pritisak na Općinu. S obzirom na nedostatak iskustva koji Općina u ovom trenutku ima

u organizaciji ovakve komunalne djelatnosti u vlastitom angažmanu, za očekivati je da će trebati

određeno vrijeme da se sustav uhoda.

U daljnjim fazama, kako bi se dodatno uvećao postotak odvajanja otpada, bit će potrebno i izvršiti

ulaganja u sortirnicu otpada te zaposliti dodatne djelatnike. Takva investicija procjenjuje se na

2.000.000 kn i nije predmet ove studije.

S obzirom na prethodno navedene faktore i poštujući političku Odluku Općinskog Vijeća, u ovom

trenutku se ne preporuča preuzimanje djelatnosti prikupljanja komunalnog otpada. Prema tome, može

se preporučiti da se odvoz i spremanje komunalnog otpada i dalje povjerekomunalnom društvu

Zaprešić d.o.o..

5.2.4.2. Reciklažno dvorište

Općina Brdovec već je poduzela prethodne radnje kako bi se stvorili uvjeti na izgradnji reciklažnog

dvorišta kako bi zadovoljila Zakonske odredbe te ga po izgradnji planira dati na upravljanje KD




S obzirom na udio koji Općina Brdovec drži u KD Zaprešić, a u skladu s Odlukama Općinskog Vijeća,

Općini nije u interese doticati se i remetiti rad postojećeg komunalnog društva Zaprešić d.o.o.

preuzimajući ovu djelatnost.

Pozitivne strane očituju se u mogućnosti upravljanja vlastitom politikom sakupljanja i odvajanja otpada

pri čemu se mogu postići značajni pozitivni rezultati s obzirom da je Općina Brdovec površinom

relativno malo i vrlo gusto naseljeno područje s potencijalom rasta u narednim godinama. Na takvom

području je lako prenositi zamisli komunalnog društva putem medija dostupnih Općini kako bi se

pobudila svijest stanovnika o potrebi razdvajanja otpada. Osim navedenih prednosti, u financijskom

smislu dio izdvajanja za zaposlene ostajao bi u Općinskom proračunu, a mogu se očekivati i indirektni

efekti na gospodarstvo Općine s obzirom na nastanak značajnog nove značajne gospodarske

djelatnosti.

Negativne strane očituju se u neizvjesnosti s obzirom na promjene koje će donijeti novi zakonski

propisi. U ovom trenutku nije moguće predvidjeti tržišnu cijenu usluge nakon plaćanja naknade za

zbrinjavanje otpada, ulaganja su relativno visoka kao i troškovi održavanja. Preuzimanje ove

djelatnosti podrazumijeva i preuzimanje djelatnosti reciklažnog dvorišta koje je apsolutno neisplativno

budući da ne ostvaruje prihode i ima značajne troškove ulaganja. Također, za sekundarne sirovine

koje bi se trebale prodavati i tako stvarati dodatni prihod za komunalno društvo, ne postoji aktivno

tržište na području RH te su upitni financijski efekti koje mogu proizvesti.

Mogu se očekivati i problemi političke i organizacijske prirode s obzirom da bi eventualni izlazak iz

sustava KD Zaprešić značajno umanjio prihode KD i stavio veći teret na ostale suvlasnike koji bi mogli

pritom stvarati pritisak na Općinu. S obzirom na nedostatak iskustva koji Općina u ovom trenutku ima

u organizaciji ovakve komunalne djelatnosti u vlastitom angažmanu, za očekivati je da će trebati

određeno vrijeme da se sustav uhoda.

U daljnjim fazama, kako bi se dodatno uvećao postotak odvajanja otpada, bit će potrebno i izvršiti

ulaganja u sortirnicu otpada te zaposliti dodatne djelatnike. Takva investicija procjenjuje se na

2.000.000 kn i nije predmet ove studije.

S obzirom na prethodno navedene faktore i poštujući političku Odluku Općinskog Vijeća, u ovom

trenutku se ne preporuča preuzimanje djelatnosti prikupljanja komunalnog otpada. Prema tome, može

se preporučiti da se odvoz i spremanje komunalnog otpada i dalje povjerekomunalnom društvu

Zaprešić d.o.o..

5.2.4.2. Reciklažno dvorište

Općina Brdovec već je poduzela prethodne radnje kako bi se stvorili uvjeti na izgradnji reciklažnog

dvorišta kako bi zadovoljila Zakonske odredbe te ga po izgradnji planira dati na upravljanje KD



Zaprešić. Trenutno se koristi mobilno reciklažno dvorište koje po utvrđenom rasporedu obilazi

podrućja Općine, a kojim upravlja komunalno društvo Zaprešić d.o.o.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, JLS izvršava obvezu odvojenog prikupljanja

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog)

komunalnog otpada, između ostalog, na način da osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih

dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području. Sukladno kriterijima JLS koja ima više od 1.500

stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na

svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području.

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada dužna je:

zaprimati bez naknade i voditi evidenciju o zaprimljenom sljedećem komunalnom otpadu

nastalom u kućanstvu na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je

uspostavljeno to reciklažno dvorište: problematični otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo,

plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad,

odvojeno skladištiti otpad u odgovarajućim spremnicima,

predati otpad osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada,

sudjelovati u sustavima gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan

propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada,

u suradnji s tijelima JLS utvrditi pravo korištenja usluga reciklažnog dvorišta bez naknade,

dužna je zatražiti na uvid osobni identifikacijski dokument od osobe koja predaje otpad,

može zaprimati i otpad koji nije nastao na odgovarajućem području JLS za koje je

uspostavljeno to reciklažno dvorište kao i otpad koji nije nastao u kućanstvu. Osoba koja

predaje otpad tada snosi sve troškove gospodarenja tim otpadom.

Troškovi investicije u izgradnju reciklažnog dvorišta procjenjuju se na 2.500.000,00 kn.

S obzirom da se ne očekuju značajni prihodi od upravljanja reciklažnim dvorištem ukoliko bi

komunalno društvo u vlasništvu Općine preuzelo djelatnost odvoza komunalnog otpada, a prema

ranije navedenim uvjetima, reciklažno dvorište bi predstavljalo financijsko opterećenje za komunalno

društvo. U nastavku se daje procjena potrebnih troškova, u koje nisu uključeni troškovi deponiranja

već uključeni prilikom promatranja odvoza komunalnog otpada, za godišnje održavanje:

Tablica 38: Godišnji troškovi reciklažnog dvorišta OPIS TROŠKOVA IZNOS

TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 28.000 - komunalni troškovi (struja, voda) 3.000 - investicijsko i tekuće održavanje, rezervni dijelovi, kontejneri 10.000 - sitni inventar 5.000 - HTZ oprema, zaštitna sredstva 5.000





- ostali materijalni troškovi 5.000 TROŠKOVI PLAĆA 270.000 - 3 djelatnika 270.000

OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 23.000 - premije osiguranja 6.000 - materijalna prava zaposlenika 6.000 - liječnički pregledi zaposlenika 1.000 - ostali troškovi 10.000 POVEĆANJE ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA 10.000

UKUPNO 331.000

Kako je preuzimanje upravljanja reciklažnim dvorištem usko vezano za preuzimanje djelatnosti

prikupljanja otpada tako će se za ostale potrebe reciklažnog dvorišta koristiti sredstva i kapaciteti iz

prethodno opisane djelatnosti odvoza komunalnog otpada bez značajnih dodatnih troškova.

Kako bi pravna osoba obavljala postupak sakupljanja otpada u reciklažnom dvorištu mora biti upisana

u Očevidnik reciklažnih dvorišta. U Očevidnik reciklažnih dvorišta upisat će se osoba ako uz zahtjev

dostavi dokaze o ispunjavanju sljedećih uvjeta:

da je registrirana za djelatnost sakupljanja otpada,

da raspolaže reciklažnim dvorištem u smislu Zakona,

da je reciklažno dvorište označeno sukladno pravilniku iz članka 86. stavka 4. Zakona,

da raspolaže odgovarajućim brojem spremnika za odvojeno prikupljanje otpada,

da je imenovala osobu odgovornu za gospodarenje otpadom.

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem smatra se vlasnikom otpada kojeg je prikupila radom

reciklažnog dvorišta te s njim može upravljati. Nije za očekivati da će reciklažno dvorište moći

ostvarivati značajne prihode od prodaje.


Kao što je ranije navedeno, vlastiti komunalni pogon obavlja slijedeće komunalne djelatnosti:

održavanje, uređenje i gradnja javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih

odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta, groblja, objekata, javnih prometnih površina i

prometne signalizacije, održavanje natpisnih oznaka ulica i trgova, radove na hortikulturnom uređenju

parkova i nasada, održavanje zelenila, košnja trave, prekopi javnih površina i stručni nadzor nad tim

radovima, u obimu koliko to dozvoljavaju vremenski, ljudski i tehnički kapaciteti vlastitog komunalnog

pogona.

Novoformirano komunalno društvo u potpunosti bi preuzelo djelatnosti koje je do sada obavljalo

vlasititi komunalni pogon, uključujući zaposlenike i cjelokupnu opremu.





- ostali materijalni troškovi 5.000 TROŠKOVI PLAĆA 270.000 - 3 djelatnika 270.000

OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 23.000 - premije osiguranja 6.000 - materijalna prava zaposlenika 6.000 - liječnički pregledi zaposlenika 1.000 - ostali troškovi 10.000 POVEĆANJE ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA 10.000

UKUPNO 331.000

Kako je preuzimanje upravljanja reciklažnim dvorištem usko vezano za preuzimanje djelatnosti

prikupljanja otpada tako će se za ostale potrebe reciklažnog dvorišta koristiti sredstva i kapaciteti iz

prethodno opisane djelatnosti odvoza komunalnog otpada bez značajnih dodatnih troškova.

Kako bi pravna osoba obavljala postupak sakupljanja otpada u reciklažnom dvorištu mora biti upisana

u Očevidnik reciklažnih dvorišta. U Očevidnik reciklažnih dvorišta upisat će se osoba ako uz zahtjev

dostavi dokaze o ispunjavanju sljedećih uvjeta:

da je registrirana za djelatnost sakupljanja otpada,

da raspolaže reciklažnim dvorištem u smislu Zakona,

da je reciklažno dvorište označeno sukladno pravilniku iz članka 86. stavka 4. Zakona,

da raspolaže odgovarajućim brojem spremnika za odvojeno prikupljanje otpada,

da je imenovala osobu odgovornu za gospodarenje otpadom.

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem smatra se vlasnikom otpada kojeg je prikupila radom

reciklažnog dvorišta te s njim može upravljati. Nije za očekivati da će reciklažno dvorište moći

ostvarivati značajne prihode od prodaje.


Kao što je ranije navedeno, vlastiti komunalni pogon obavlja slijedeće komunalne djelatnosti:

održavanje, uređenje i gradnja javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih

odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta, groblja, objekata, javnih prometnih površina i

prometne signalizacije, održavanje natpisnih oznaka ulica i trgova, radove na hortikulturnom uređenju

parkova i nasada, održavanje zelenila, košnja trave, prekopi javnih površina i stručni nadzor nad tim

radovima, u obimu koliko to dozvoljavaju vremenski, ljudski i tehnički kapaciteti vlastitog komunalnog

pogona.

Novoformirano komunalno društvo u potpunosti bi preuzelo djelatnosti koje je do sada obavljalo

vlasititi komunalni pogon, uključujući zaposlenike i cjelokupnu opremu.



Pri obradi komunalne djelatnosti održavanja javnih površina odvojeno su se promatrale djelatnosti

održavanja zelenih površina, održavanje javnih površina te građevinsko i obrtničko održavanje javnih

površina i dječjih igrališta, a vodeći se opremom i uslugama koje treba za svaku od navedenih

djelatnosti

Utvrđeno je da je održavanje zelenih površina djelatnost koju novoosnovano komunalno društvo može

preuzeti bez dodatnih ulaganja i zapošljavanja te koristeći opremu koju posjeduje vlastiti komulani

pogon.

Komunalno društvo imat će mogućnost koristiti ulazni PDV i time postići određene uštede kod

nabavke sirovina, materijala i usluga. Međutim, budući da će obavljati oporezive usluge za Općinu

Brdovec, biti će obvezno na svoje usluge obračunati PDV koji nije povrativ u proračunu Općine.

U segmentu održavanja javnih površina sagledavana su i potencijalna ulaganja u opremu i ljudske

potencijale kako bi se razina usluge potigla ili proširio spektar usluga koje se nude.

Razmatrana je nabavka čistilice za čišćenje kolnika zapremnine 2 m³ s nadogradnjom treće četke,

sistemom recikliranja prljave vode, cijevi za usisavanje šahti, opremom za zimsku službu - ralica,

četka i posipačem. Nabavka takve čistilice iznosi, u prosjeku, 1.050.000 kn (bez PDV-a) što ne

opravdava nabavku budući da komunalni pogon već sada obavlja usluge čišćenja i pometanja u

sklopu postojećeg pogona te djelomično i zimsku službu, a nova skupa oprema zahtijeva angažman

dodatnih djelatnika i visoke troškove održavanja što poskupljuje uslugu bez značajnijeg povećanja

komunalnog standarda.

Područjem Općine prolazi državna cesta duljine 7,66 km, 3 županijske ceste duljine 11,83 km, kolalne

ceste duljine 5,15 km te nerazvrstane ceste duljine 21,88 km. Osim postojećih prometnica, u

budućnosti je planirana i državna cesta duljine 11,95 km.

Slika 7: Kamion čistilica Uzevši u obzir standarde za

državne, županijske i lokalne

ceste, procjena je da njihove

površine iznose maksimalno

147.840 m² dok je procjena za

nerazvrstane ceste otežana zbog

njihove promjenjive širine i

nepostojećeg standarda. U svrhu

ove studije uzet će se u obzir da im

je širina 4 m što daje ukupno

87.520 m². Dakle, sveukupno

235.360 m². S obzirom da




standardi za čistilice navode površinu obrade i po 30.000 m²/h što daje 8 radnih sati za obradu

cjelokupne mreže prometnica na području Općine.

Za potpunu iskoristivost čistilice potrebno je osigurati prisutnost pometača koji prati čistilicu te se

samim time širi područje obrade i na nogostupe. Prisutnost pometača smanjuje dnevni domet zbog

fizičkih ograničenja, odnosno dnevnog dosega kojeg pometač može prijeći. Međutim, zaključno je da

bi se uz kupnju jedne čistilice osigurala 100%-tna obrada prometnica više puta na godinu.

Nadogradnja čistilice s usisnom cijevi omogućava i održavanje sustava za odvodnju (čišćenje šahti)

čime se preuzima i dio poslova održavanja prometnica.

Nabavka čistilice može se razmatrati kao opcija ukoliko bi uslugu iste koristile i okolne jedinice lokalne

samouprave čime bi se njen kapacitet maksimalni iskoristio i samim time ista učinila isplativom.

Trenutne potrebe i minimalna iskoristivost kapaciteta ne opravdavaju ovu investiciju.

Osim čistilice, razmatrana je i nabavka kamiona samopodizača sa teleskopskom nadogradnjom

(grajfer), procijenjene nabavne vrijednosti 850.000 kn (bez PDV-a) koji bi se koristio za prijevoz

kontejnera za krupni otpad ili press kontejnera kapaciteta 5 m³ te ostale poslove za koje bi se koristila

teleskopska nadogradnja kao što je obavljanje poslova sanacije ilegalnih odlagališta otpada. Međutim,

takva investicija nije opravdana bez preuzimanja djelatnosti sakupljanja komunalnog otpada već se za

povremenu potrebu za korištenjem ovakvog specijalnog tipa vozila preporuča unajmljivanje ili

angažman vanjskih dobavljača, odnosno komunalnog društva koje se bavi sakupljanjem komunalnog

otpada.

Ishođenje dozvola jedan je od dodatnih minusa, a kako bi se osiguralo da društvo može sakupljati i

prevoziti miješani i biorazgradivi komunalni otpad mora ishoditi dozvolu te se upisati u Očevidnik

prijevoznika otpada za koju su uvjeti da je:

- pravna ili fizička osoba – obrtnik

- registriran za obavljanje djelatnosti prijevoza

Slika 8: Kamion samopodizač posjeduje važeći dokument kojim se

odobrava prijevoz sukladno propisu kojim se

uređuje prijevoz

raspolaže vozilom i vozačem koji

udovoljavaju uvjetima propisanim

propisima kojima se uređuje prijevoz

otpad predaje na županijski centar za

gospodarenje otpadom ili u reciklažna

dvorišta

direktor, odnosno fizička osoba koja




standardi za čistilice navode površinu obrade i po 30.000 m²/h što daje 8 radnih sati za obradu

cjelokupne mreže prometnica na području Općine.

Za potpunu iskoristivost čistilice potrebno je osigurati prisutnost pometača koji prati čistilicu te se

samim time širi područje obrade i na nogostupe. Prisutnost pometača smanjuje dnevni domet zbog

fizičkih ograničenja, odnosno dnevnog dosega kojeg pometač može prijeći. Međutim, zaključno je da

bi se uz kupnju jedne čistilice osigurala 100%-tna obrada prometnica više puta na godinu.

Nadogradnja čistilice s usisnom cijevi omogućava i održavanje sustava za odvodnju (čišćenje šahti)

čime se preuzima i dio poslova održavanja prometnica.

Nabavka čistilice može se razmatrati kao opcija ukoliko bi uslugu iste koristile i okolne jedinice lokalne

samouprave čime bi se njen kapacitet maksimalni iskoristio i samim time ista učinila isplativom.

Trenutne potrebe i minimalna iskoristivost kapaciteta ne opravdavaju ovu investiciju.

Osim čistilice, razmatrana je i nabavka kamiona samopodizača sa teleskopskom nadogradnjom

(grajfer), procijenjene nabavne vrijednosti 850.000 kn (bez PDV-a) koji bi se koristio za prijevoz

kontejnera za krupni otpad ili press kontejnera kapaciteta 5 m³ te ostale poslove za koje bi se koristila

teleskopska nadogradnja kao što je obavljanje poslova sanacije ilegalnih odlagališta otpada. Međutim,

takva investicija nije opravdana bez preuzimanja djelatnosti sakupljanja komunalnog otpada već se za

povremenu potrebu za korištenjem ovakvog specijalnog tipa vozila preporuča unajmljivanje ili

angažman vanjskih dobavljača, odnosno komunalnog društva koje se bavi sakupljanjem komunalnog

otpada.

Ishođenje dozvola jedan je od dodatnih minusa, a kako bi se osiguralo da društvo može sakupljati i

prevoziti miješani i biorazgradivi komunalni otpad mora ishoditi dozvolu te se upisati u Očevidnik

prijevoznika otpada za koju su uvjeti da je:

- pravna ili fizička osoba – obrtnik

- registriran za obavljanje djelatnosti prijevoza

Slika 8: Kamion samopodizač posjeduje važeći dokument kojim se

odobrava prijevoz sukladno propisu kojim se

uređuje prijevoz

raspolaže vozilom i vozačem koji

udovoljavaju uvjetima propisanim

propisima kojima se uređuje prijevoz

otpad predaje na županijski centar za

gospodarenje otpadom ili u reciklažna

dvorišta

direktor, odnosno fizička osoba koja



upravlja davateljem usluga, mora posjedovati stručna znanja i sposobnosti u vezi obavljanja

poslova gospodarenja otpadom i propisa o gospodarenja otpadom, odgovorna je za stručno i

učinkovito obavljanje poslova i s tim u vezi provedbu propisa koji uređuju gospodarenje otpadom

te mora posjedovati važeću potvrdu o obavljenoj izobrazbi iz članka 52. Zakona o održivom

gospodarenju otpadom (Povjerenik za otpad).

Također, prilikom prijevoza otpada potrebno je imati propisanu dokumentaciju o otpadu kojeg se

prevozi.

Građevinsko-obrtničko održavanje obradit će se u sklopu održavanja nerazvrstanih prometnica s

obzirom da je za navedene poslove potrebnija oprema i strojevi iz te komunalne djelatnosti te isti profil

zaposlenika.

Tekuće održavanje pogona održavanja javnih površina uključuje troškove goriva i maziva za vozila i

opremu, investicijsko i tekuće održavanje te rezervne dijelove za vozila i opremu, HTZ opremu za

djelatnike, sitni inventar, plaće za djelatnike, premije osiguranja i registraciju vozila te materijalna

prava zaposlenika (prijevoz na posao i ostali neoporezivi primici).

Tablica 39: Godišnji troškovi sektora održavanja javnih površina


TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 468.800 - gorivo i mazivo 116.000 - investicijsko i tekuće održavanje, rezervni dijelovi, oprema za vozila 172.000 - htz oprema, zaštitna sredstva 24.000 - sitni inventar i auto gume 72.000 - ostali troškovi (potrošni materijali) 24.000 - ostali vanjski troškovi (uredski materijal, telefon, el. energija, voda, plin) 60.800

TROŠKOVI PLAĆA 979.750 - komunalni djelatnici (5 djelatnika) 623.000 - strojar 125.600 - voditelj komunalnih poslova 231.150 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 190.000 - registaracija vozila 28.000 - materijalna prava zaposlenika 150.000 - ostali troškovi 12.000

UKUPNO 1.638.550

Usluge koje bi se preuzele angažmanom prethodno navedene opreme i ljudskih resursa prije svega

su održavanje javnih površina, ali i održavanje groblja.

Kako bi osiguralo samoodrživost, ali i zakonitost rada, komunalno društvo morat će fakturirati svoje

usluge prema Općini prema cijeni koštanja usluga koje obavlja, a to znači da će na godišnjoj razini

baza biti najmanje prethodno navedeni troškovi funkcioniranja pogona održavanja javnih površina.




Kako za Općinu PDV nije povrativ, jasno je da će trošak biti veći. Detaljno i sveobuhvatno, ukupni

troškovi funkcioniranja komunalnog društva obradit će se kroz točku 6. Studije.

Također, opremu koju sada koristi općinski komunalni pogon, potrebno je prebaciti u komunalno

društvo. Međutim, potrebno je odabrati dogovarajuću metodu prebacivanja – dobitni ili kapitalni

pristup. Preporuka konzultanta je da se koristi dobitni pristup budući da bi kapitalni pristup

podrazumijevao obračun amortizacije na prebačenu imovinu u komunalno društvo što bi predstavljalo

značajni godišnji trošak za društvo te bi isto iskazivalo gubitke, iako bi bilo financijski održivo. Dobitni

pristup istovremeno s obračunom amortizacije podrazumijeva i knjiženje prihoda s temelja subvencija

zbog čega obračun amortizacije ima neutralan učinak na račun dobiti i gubitka društva, odnosno

društvo iskazuje prihoda koliko i troška po osnovi amortizacije.


Za obavljanje građevinskih djelatnosti osigurati preduvjete sukladno Zakonu o poslovima i

djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) i Zakona o komori arhitekata i komorama

inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15).

Prema navedenim Zakonima, graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička

osoba obrtnik, registrirana za te poslove, ali izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog

voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Kao odgovornu osobu za vođenje građenja,

odnosno vođenje radova, izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili

voditelja radova.

Ovlašteni voditelji građenja i/ili radova moraju ispunjavati uvjete u pogledu:

struke (zanimanja),

razine obrazovanja,

položen stručni ispit, i

biti upisan u odgovarajući imenik odgovarajuće strukovne komore (Hrvatska komora

arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojarstva

ili Hrvatska komora inženjera elektrotehnike).

Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova može se u okviru zadaća

njegove struke imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke

koja ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru. Za

voditelja radova može se imenovati i fizička osoba koja je stekla akademski naziv magistar inženjer

neke druge odgovarajuće struke ako je nastavni program prema kojem je završila studij primjeren

obavljanju poslova vođenja tih radova.

Pravo na upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja Komore ima fizička osoba koja kumulativno

ispunjava sljedeće uvjete:




Kako za Općinu PDV nije povrativ, jasno je da će trošak biti veći. Detaljno i sveobuhvatno, ukupni

troškovi funkcioniranja komunalnog društva obradit će se kroz točku 6. Studije.

Također, opremu koju sada koristi općinski komunalni pogon, potrebno je prebaciti u komunalno

društvo. Međutim, potrebno je odabrati dogovarajuću metodu prebacivanja – dobitni ili kapitalni

pristup. Preporuka konzultanta je da se koristi dobitni pristup budući da bi kapitalni pristup

podrazumijevao obračun amortizacije na prebačenu imovinu u komunalno društvo što bi predstavljalo

značajni godišnji trošak za društvo te bi isto iskazivalo gubitke, iako bi bilo financijski održivo. Dobitni

pristup istovremeno s obračunom amortizacije podrazumijeva i knjiženje prihoda s temelja subvencija

zbog čega obračun amortizacije ima neutralan učinak na račun dobiti i gubitka društva, odnosno

društvo iskazuje prihoda koliko i troška po osnovi amortizacije.


Za obavljanje građevinskih djelatnosti osigurati preduvjete sukladno Zakonu o poslovima i

djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) i Zakona o komori arhitekata i komorama

inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15).

Prema navedenim Zakonima, graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička

osoba obrtnik, registrirana za te poslove, ali izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog

voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Kao odgovornu osobu za vođenje građenja,

odnosno vođenje radova, izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili

voditelja radova.

Ovlašteni voditelji građenja i/ili radova moraju ispunjavati uvjete u pogledu:

struke (zanimanja),

razine obrazovanja,

položen stručni ispit, i

biti upisan u odgovarajući imenik odgovarajuće strukovne komore (Hrvatska komora

arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojarstva

ili Hrvatska komora inženjera elektrotehnike).

Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova može se u okviru zadaća

njegove struke imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke

koja ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru. Za

voditelja radova može se imenovati i fizička osoba koja je stekla akademski naziv magistar inženjer

neke druge odgovarajuće struke ako je nastavni program prema kojem je završila studij primjeren

obavljanju poslova vođenja tih radova.

Pravo na upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja Komore ima fizička osoba koja kumulativno




1) uvjet stručne spreme

da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani

preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer,

ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni

naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300

ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla

odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine

radnog iskustva u struci (VSS + 3 godine radnog iskustva), ili

da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili

akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke,

odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući

stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva

u struci (VŠS + 4 godine radnog iskustva), ili

da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke,


stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i da ima najmanje pet godina radnog

iskustva u struci (stručni studij kraći od 3 godine + 5 godina radnog iskustva)

2) da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog

ispita.

Ovlašteni voditelj radova može, u okviru zadaća svoje struke, voditi izvođenje građevinskih i drugih

radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih

proizvoda, opreme ili postrojenja.

Pravo na upis u imenik ovlaštenih voditelja radova Komore ima fizička osoba koja kumulativno


1) uvjet stručne spreme

da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani

preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer,

ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se

stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla

najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim

propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje

dvije godine radnog iskustva u struci (VSS + 2 godine radnog iskustva), ili







stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u

struci (VŠS + 3 godine radnog iskustva), ili




u struci (stručni studij kraći od 3 godine + 4 godina radnog iskustva)


ispita.

Za voditelja manje složenih radova može se imenovati osoba koja je završila srednju školu po

programu za tehničara odgovarajuće struke i ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i

položen stručni ispit.

Pravo na upis imaju voditelji radova – tehničari odgovarajuće struke koji te poslove obavljaju u skladu

s posebnim propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.

Stručne ispite provodi Ministarstvo graditeljstva.

Nakon položenog stručnog ispita ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova nastavljaju

stručno usavršavanje koje obuhvaća različite oblike usavršavanja stjecanjem i unapređivanjem

stručnog znanja.

Stručno usavršavanje provode komore te strukovne organizacije, sveučilišta, veleučilišta i druge

pravne osobe. Komora vodi evidencije stručnog usavršavanja svojih članova i izdaje potvrde, odnosno

certifikate o završenom stručnom usavršavanju i osposobljavanju. Program, uvjete i način provođenja

te praćenja stručnog usavršavanja svojih članova Komora propisuje općim aktom, koji se donosi uz

prethodnu suglasnost Ministarstva.

Navedenim zakonima regulirani su uvjeti i za druge stručne poslove u prostornom uređenju i gradnji

(projektiranje, nadzor građenja, vođenje projekta gradnje…).

Sukladno potpisanim ugovorima sa dobavljačima usluga, preuzimanje djelatnosti održavanja

nerazvrstanih cesta nije moguće prije 2019. godine (ugovor održavanju nerazvrstanih makadamskih

cesta na području općine Brdovec sklopljen je s obrtom za autoprijevozništvo, zemljane radove i

cestogradnju, vl. BRUNO KOVAČIĆ za višegodišnje razdoblje od 19.11.2014.-19.11.2018. godine.,









stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u

struci (VŠS + 3 godine radnog iskustva), ili




u struci (stručni studij kraći od 3 godine + 4 godina radnog iskustva)


ispita.

Za voditelja manje složenih radova može se imenovati osoba koja je završila srednju školu po

programu za tehničara odgovarajuće struke i ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i

položen stručni ispit.

Pravo na upis imaju voditelji radova – tehničari odgovarajuće struke koji te poslove obavljaju u skladu

s posebnim propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.

Stručne ispite provodi Ministarstvo graditeljstva.

Nakon položenog stručnog ispita ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova nastavljaju

stručno usavršavanje koje obuhvaća različite oblike usavršavanja stjecanjem i unapređivanjem

stručnog znanja.

Stručno usavršavanje provode komore te strukovne organizacije, sveučilišta, veleučilišta i druge

pravne osobe. Komora vodi evidencije stručnog usavršavanja svojih članova i izdaje potvrde, odnosno

certifikate o završenom stručnom usavršavanju i osposobljavanju. Program, uvjete i način provođenja

te praćenja stručnog usavršavanja svojih članova Komora propisuje općim aktom, koji se donosi uz

prethodnu suglasnost Ministarstva.

Navedenim zakonima regulirani su uvjeti i za druge stručne poslove u prostornom uređenju i gradnji

(projektiranje, nadzor građenja, vođenje projekta gradnje…).

Sukladno potpisanim ugovorima sa dobavljačima usluga, preuzimanje djelatnosti održavanja

nerazvrstanih cesta nije moguće prije 2019. godine (ugovor održavanju nerazvrstanih makadamskih

cesta na području općine Brdovec sklopljen je s obrtom za autoprijevozništvo, zemljane radove i

cestogradnju, vl. BRUNO KOVAČIĆ za višegodišnje razdoblje od 19.11.2014.-19.11.2018. godine.,





razdoblje od 27.11.2014.-27.11.2018. godine, Ugovor o održavanju nerazvrstanih asfaltnih cesta

sklopljen je sa društvom ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o. od 19.5.2015.

godine na rok od četiri godine) ili se može preuzeti u djelomičnom obliku.

Uvidom u troškovnike vanjskih dobavljača usluga održavanja nerazvrstanih cesta, uočeno je da za

određene usluge nema ekonomske računice u nabavci opreme putem komunalnog društva, a koja bi

zamijenila potrebu za upotrebom vanjskih dobavljača. Jedna od primjera je greder čija je nabavna

vrijednost (za novi stroj) znatno viša od opravdanosti takve nabavke u smislu potreba za uporabom

istog na godišnjoj razini. Također, asfaltiranje većih površina ili dionica cesta ne smatra se isplativim

zbog vrlo skupe opreme koja se koristi samo u određenim uvjetima te je iskoristivost takve opreme

minimalna ukoliko se koristi samo na razini Općinskih potreba.

Opcija za eventualno novoosnovano komunalno društvo je preuzeti dio poslova, kao što su djelomično

održavanje nerazvrstanih cesta i zimsko održavanje te sanacija udarnih jama dok ostatak poslova

može preuzeti na sebe uz korištenje istih vanjskih dobavljača koje je koristio i komunalni pogon.

Procijenjuje se da je potrebna sljedeća oprema za obavljanje djelatnosti:

Tablica 40: Potrebna investicijska ulaganja u održavanje nerazvrstanih prometnica: OPIS TROŠKOVA IZNOS

- kamion s duplom kabinom nosivosti do 3,5t 300.000 - oprema za zimsku službu (nadogradnje za kamion) - posipač , četka + ralica 75.000 - nadogradnja za kamion - dizalica 50.000 - malo carmix vozilo 100.000 - agregat 5.000 - nabijač (žaba) 10.000 - male ručne freze 10.000 - razna građevinska oprema i alati (mješalica, hiltica, rezačica, bušilice, brusilice, pile, čekići, karjole, škare, škale, garniture alata, oplate (teške i obične), metar itd.) 50.000

UKUPNO 600.000

S obzirom da je navedena oprema potrebna i za građevinsko održavanja javnih površina i groblja

(zemljani, asfalterski radovi i rušenja, betonski, tesarski i zidarski radovi, bravarski radovi, ličenje, razni

radovi), u nastavku će se objedinjeno promatrati s održavanjem prometnica u vidu angažmana

potrebnih zaposlenika i godišnjih operativnih troškova.

Zakonske odredbe i godišnji obujam poslova zahtijevaju angažman glavnog inženjera gradilišta,

inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s višegodišnjim iskustvom te 4 ostala djelatnika (zidari, tesari,

pomoćni radnici) i vozača. Godišnji operativni troškovi uključuju gorivo i mazivo za vozila i strojeve,

investicijsko i tekuće održavanje vozila i strojeva, ulaganja u HTZ opremu i sitni inventar, premije

osiguranja, troškove registracije, materijalna prava zaposlenika, zimsku pripremu vozila i ostale

troškove. Značajan dio troškova čine materijali i sirovine potrebni za djelatnost (pijesak, sol, željezo,

daske, rubnjaci, tlakovci itd.) i usluge kooperanata na poslovima koje društvo ne može obavljati, a koje




uključuju i usluge asfaltiranja zajedno s nabavkom sirovine. Na temelju javno dostupnih informacija o

plaćama te tržišnim cijenama za usluge, materijale i sirovine, troškovi su procijenjeni kako slijedi:

Tablica 41: Godišnji troškovi održavanja nerazvrstanih prometnica OPIS TROŠKOVA IZNOS

TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 490.000 - gorivo i mazivo 40.000 - investicijsko i tekuće održavanje, rezervni dijelovi 40.000 - htz oprema 20.000 - sitni inventar 20.000 - materijali i sirovine (pijesak, sol, željezo, daske, rubnjaci, tlakovci, prometna signalizacija itd) 70.000

- usluge kooperanata (podizvođači, asfaltiranje, usluge prijevoza, vodoinstalter i sl.) 240.000

- odlaganje građevinskog otpada 30.000 - ostali troškovi (uključuju troškove zimske pripreme vozila) 30.000 TROŠKOVI PLAĆA 620.000 - 1 građevinski poslovođa (voditelj gradnje) 140.000 - 2 zidara 160.000 - 1 tesar 80.000 - 2 pomoćni radnik 150.000 - 1 vozač 90.000 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 100.000 - premije osiguranja 20.000 - registaracija vozila 10.000 - materijalna prava zaposlenika 30.000 - ostali troškovi 40.000

UKUPNO 1.210.000

Navedenim ulaganjima i godišnjim troškovima operativnog poslovanja pokriveni su poslovi redovnog i

izvanrednog održavanja prometnica, održavanje javnih površina i groblja, rad zimske službe,

održavanje dječjih igrala te održavanje vertikalne prometne signalizacije. Dosadašnja godišnja

izdvajanja (na primjeru 2016. godine) za te djelatnosti iznosila su kako slijedi:

Tablica 42: Trenutna izdvajanja za komunalnu djelatnost održavanja nerazvrstanih prometnica i građevinske usluge

OPIS IZNOS (bez PDV-a)

- redovno i izvanredno održavanje prometnica 648.000 - zimska služba 288.000 - održavanje općinske zgrade, sportskih objekata, kino dvorane 136.000

- održavanje prometne signalizacije 124.000

- sprječavanje i sanacija divljih deponija 96.000 - uređenje park.odv.kan.,zelenih otoka, dj.igr.i sl. 176.000

UKUPNO 1.468.000




uključuju i usluge asfaltiranja zajedno s nabavkom sirovine. Na temelju javno dostupnih informacija o

plaćama te tržišnim cijenama za usluge, materijale i sirovine, troškovi su procijenjeni kako slijedi:

Tablica 41: Godišnji troškovi održavanja nerazvrstanih prometnica OPIS TROŠKOVA IZNOS

TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 490.000 - gorivo i mazivo 40.000 - investicijsko i tekuće održavanje, rezervni dijelovi 40.000 - htz oprema 20.000 - sitni inventar 20.000 - materijali i sirovine (pijesak, sol, željezo, daske, rubnjaci, tlakovci, prometna signalizacija itd) 70.000

- usluge kooperanata (podizvođači, asfaltiranje, usluge prijevoza, vodoinstalter i sl.) 240.000

- odlaganje građevinskog otpada 30.000 - ostali troškovi (uključuju troškove zimske pripreme vozila) 30.000 TROŠKOVI PLAĆA 620.000 - 1 građevinski poslovođa (voditelj gradnje) 140.000 - 2 zidara 160.000 - 1 tesar 80.000 - 2 pomoćni radnik 150.000 - 1 vozač 90.000 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 100.000 - premije osiguranja 20.000 - registaracija vozila 10.000 - materijalna prava zaposlenika 30.000 - ostali troškovi 40.000

UKUPNO 1.210.000

Navedenim ulaganjima i godišnjim troškovima operativnog poslovanja pokriveni su poslovi redovnog i

izvanrednog održavanja prometnica, održavanje javnih površina i groblja, rad zimske službe,

održavanje dječjih igrala te održavanje vertikalne prometne signalizacije. Dosadašnja godišnja

izdvajanja (na primjeru 2016. godine) za te djelatnosti iznosila su kako slijedi:

Tablica 42: Trenutna izdvajanja za komunalnu djelatnost održavanja nerazvrstanih prometnica i građevinske usluge

OPIS IZNOS (bez PDV-a)

- redovno i izvanredno održavanje prometnica 648.000 - zimska služba 288.000 - održavanje općinske zgrade, sportskih objekata, kino dvorane 136.000

- održavanje prometne signalizacije 124.000

- sprječavanje i sanacija divljih deponija 96.000 - uređenje park.odv.kan.,zelenih otoka, dj.igr.i sl. 176.000

UKUPNO 1.468.000



Usporedbom s operativnim troškovima dolazimo do kalkulacije da se na godišnjoj razini radi o uštedi.

Višak kapaciteta (radnih sati) koje će postojati mogu se iskoristiti i za manja ulaganja u komunalnu

infrastrukturu koje će Općina imati te se mogu ponuditi i na tržištu.

Sve navedeno upućuje da je preuzimanje komunalne djelatnosti održavanja prometnica koje

obuhvaća i dio djelatnosti iz komunalne djelatnosti održavanja javnih površina i groblja isplativo.

5.2.7. Tržnice na malo

Na području Općine Brdovec ne obavlja se predmetna djelatnost stoga ona nije predmet studije.

5.2.8. Održavanje groblja

Za potrebe studije, odvojeno će se promatrati segment održavanja groblja te ukop.

5.2.8.1. Održavanje groblja

Segment održavanja groblja treba sagledati kroz opcije korištenja resursa iz sektora održavanja javnih

površina, odnosno održavanja zelenila i prometnica. Korištenje resursa tih komunalnih djelatnosti

može se kombinirati za komunalnu djelatnost održavanja groblja te je iz tog razloga, održavanje već

pokriveno vlastitim komunalnim pogonom te se neće zasebno razmatrati.

Poslovi održavanja groblja ne zahtijevaju dodatna ulaganja u opremu budući da će se koristiti oprema

iz sektora održavanja javnih površina i održavanja zelenih površina.

5.2.8.2. Ukop

Sukladno čl.11., st.1. Zakona o komunalnom gospodarstvu, ukop pokojnika nije jedna od djelatnosti

koja se može prenijeti na koncesionara te je stoga Općina Brdovec dužna navedenu djelatnost

osigurati u vlastitom angažmanu ili putem komunalnog društva. Trenutno djelatnost ukopa za Općinu

obavlja komunalno društvo Zaprešić d.o.o. u kojem Općina ima suvlasnički dio te je istome dodijeljena

djelatnost za narednih 8 godina.

Za organizaciju ukopa nije potrebno osigurati značajna dodatna ulaganja, a najveći troškovi odnose se

na angažman 2 ukopnika na pola radnog vremena kako bi se osiguralo prisustvo zaposlenika

komunalnog društva pri organizaciji ukopa te vanjskih suradnika (ukopnika) koji će se angažirati po

potrebi, odnosno do razlike od min. 4 potrebna ukopnika po sprovodu. Na godišnjoj razini očekivani

troškovi iznose kako slijedi:




Tablica 43: Godišnji troškovi ukopa OPIS TROŠKOVA IZNOS

TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 10.000 - svečana odjeća i obuća za ukopnike 8.000 - HTZ oprema 2.000 TROŠKOVI PLAĆA 90.000 - 2 ukopnika (na pola radnog vremena) 90.000 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 33.000 - premije osiguranja 1.000 - ugovori o djelu (angažirani ukopnici pri ispraćaju i sahrani) 20.000 - materijalna prava zaposlenika 10.000 - ostali troškovi 2.000

UKUPNO 133.000

S obzirom na relativno mali godišnji broj ukopa, djelatnost nije isplativa te se ne preporuča da ju

komunalno društvo preuzme. U nastavku se daje procjena prihoda djelatnosti na temelju očekivane

količine ukopa i prosječne tržišne cijene ukopa. Prosječan broj ukopa izračunaj je na temelju

prosječnog mortaliteta za RH i umanjen za pretpostavljeni udio ukopa na drugim grobljima ili drugi

tipovi sahrane:

Tablica 44: Očekivani prihodi od poslova ukopa i grobne naknade

OPIS PRIHODA IZNOS

- prosječno 100 ukopa godišnje po 400 kn (priprema pogrebne opreme, iskop grobne jame, ukop pokojnika, otvaranje i zatvaranje groba, korištenje mrtvačnice)

40.000

UKUPNO 40.000


Za stabilnost obavljanja dimnjačarskih poslova potrebno je zaposliti kvalificiranog dimnjačara.

Trenutno stanje na tržištu rada je takvo da postoji deficit radnika navedenog profila. Iz toga razloga

otežana je mogućnost zapošljavanja istih te taj deficit tražene radne snage podrazumijeva uvećanu

naknadu koju bi radnik navedenog profila mogao ugovoriti na tržištu rada ili bi takvog radnika trebalo

stipendirati prilikom školovanja, odnosno po zapošljavanju što iziskuje dodatne troškove i

neizvjesnost.

S obzirom da na području Općine Brdovec, prema ranije iznesenim podacima, redovno održavanje

dimnjaka provodi tek oko 1.000 korisnika, unatoč znatno većem broju potencijalnih korisnika, odnosno

kućanstava. Očiti je zaključak da se fosilni energenti ili drvo za dobivanje toplinske energije koriste u

malom postotku ili postoji dio kućanstava koja, unatoč zakonskoj obvezi, ne provode redovno čišćenje

dimnjaka ili nisu spremna platiti za navedenu uslugu.




Tablica 43: Godišnji troškovi ukopa OPIS TROŠKOVA IZNOS

TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 10.000 - svečana odjeća i obuća za ukopnike 8.000 - HTZ oprema 2.000 TROŠKOVI PLAĆA 90.000 - 2 ukopnika (na pola radnog vremena) 90.000 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 33.000 - premije osiguranja 1.000 - ugovori o djelu (angažirani ukopnici pri ispraćaju i sahrani) 20.000 - materijalna prava zaposlenika 10.000 - ostali troškovi 2.000

UKUPNO 133.000

S obzirom na relativno mali godišnji broj ukopa, djelatnost nije isplativa te se ne preporuča da ju

komunalno društvo preuzme. U nastavku se daje procjena prihoda djelatnosti na temelju očekivane

količine ukopa i prosječne tržišne cijene ukopa. Prosječan broj ukopa izračunaj je na temelju

prosječnog mortaliteta za RH i umanjen za pretpostavljeni udio ukopa na drugim grobljima ili drugi

tipovi sahrane:

Tablica 44: Očekivani prihodi od poslova ukopa i grobne naknade

OPIS PRIHODA IZNOS

- prosječno 100 ukopa godišnje po 400 kn (priprema pogrebne opreme, iskop grobne jame, ukop pokojnika, otvaranje i zatvaranje groba, korištenje mrtvačnice)

40.000

UKUPNO 40.000


Za stabilnost obavljanja dimnjačarskih poslova potrebno je zaposliti kvalificiranog dimnjačara.

Trenutno stanje na tržištu rada je takvo da postoji deficit radnika navedenog profila. Iz toga razloga

otežana je mogućnost zapošljavanja istih te taj deficit tražene radne snage podrazumijeva uvećanu

naknadu koju bi radnik navedenog profila mogao ugovoriti na tržištu rada ili bi takvog radnika trebalo

stipendirati prilikom školovanja, odnosno po zapošljavanju što iziskuje dodatne troškove i

neizvjesnost.

S obzirom da na području Općine Brdovec, prema ranije iznesenim podacima, redovno održavanje

dimnjaka provodi tek oko 1.000 korisnika, unatoč znatno većem broju potencijalnih korisnika, odnosno

kućanstava. Očiti je zaključak da se fosilni energenti ili drvo za dobivanje toplinske energije koriste u

malom postotku ili postoji dio kućanstava koja, unatoč zakonskoj obvezi, ne provode redovno čišćenje

dimnjaka ili nisu spremna platiti za navedenu uslugu.



Tržišna cijena od prosječno 100 kn za čišćenje po dimnjaku ne opravdava obavljanje ove djelatnosti

ukoliko će biti ograničena samo na područje općine Brdovec, a u obzir treba uzeti i da bi

preuzimanjem djelatnosti Općina ostala uskraćena za godišnji prihod od koncesije u iznosu prosječno

12.000 kn godišnje.


Održavanje javne rasvjete predstavlja tekuće i investicijsko održavanje rasvjetnih tijela na području

Općine Brdovec kojih ima 1.867 komada s tendencijom rasta u narednim godinama te nabavu,

postavljanje i skidanje novogodišnje i prigodne dekoracije.

U slučaju prebacivanja djelatnosti na vlastito komunalno društvo potrebna je nabavka vozila s

košarom i alata te zapošljavanje dva električara te njihovu obuku.

Tablica 45: Potrebna investicijska ulaganja u komunalnu djelatnost javne rasvjete OPIS TROŠKOVA IZNOS - vozilo s košarom 350.000 - oprema 20.000 - HTZ oprema za djelatnike 2.000 - obuka djelatnika 4.000

UKUPNO 376.000

Slika 9: Kamion sa košarom

S obzirom da bi postojao višak kapaciteta

djelatnika razumno je da se preuzmu i elektro

održavanja i radovi na objektima u vlasništvu

Općine Brdovec te sportske dvorane. U nastavku

se daje procjena godišnjih troškova:

Tablica 46: Godišnji troškovi održavanja javne rasvjete OPIS TROŠKOVA IZNOS

TROŠKOVI SIROVINA, MATERIJALA I USLUGA 184.000 - gorivo i mazivo 12.000 - investicijsko i tekuće održavanje vozila, rezervni dijelovi 4.000 - građevinski radovi, oprema, materijal i rezervni dijelovi za održavanje javne rasvjete 140.000

- građevinski radovi, oprema, materijal i rezervni dijelovi za ostala održavanja 15.000

- sitni inventar, gume i akumulatori 5.000 - ostali troškovi 8.000




OPIS TROŠKOVA IZNOS TROŠKOVI PLAĆA 190.000 - 2 električara 190.000 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 30.500 - premije osiguranja 6.000 - registaracija vozila 2.500 - materijalna prava zaposlenika 12.000 - ostali troškovi 10.000

UKUPNO 404.500

Trenutni izdaci za tekuće i investicijsko održavanje objekata i uređaja javne rasvjete za rasvjetljavanje

javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta, troškove postave

prigodne iluminacije i dekoracije te elektro radovi na održavanju objekata u vlasništvu Općine i na

groblju iznosi kako slijedi:

Tablica 47: Trenutna izdvajanja za komunalnu djelatnost održavanja javne rasvjete

TRENUTNA IZDAVANJA (BEZ PDV-a) IZNOS

- godišnji trošak usluga za održavanje javne rasvjete 400.000 - elektro radovi na održavanju objekata u vlasništvu Općine Brdovec (procjena) 20.000

UKUPNO 420.000

Isplativost preuzimanja ove komunalne djelatnosti nije velika, međutim, s obzirom da se očekuje

povećanje broja rasvjetnih tijela na području Općine Brdovec preporuča se preuzimanje ove

djelatnosti.

5.3. Potrebna infrastruktura

Ovo poglavlje istražuje potrebe za infrastrukturnim okvirima koje bi osnivanje vlastitog komunalnog

društva zahtijevalo s obzirom na zapošljavanje većeg broja djelatnika te potrebe za garažnim i

parkirališnim prostorima. Također, razmatraju se i troškovi opremanja takvog prostora kako bi se isti

mogao staviti u funkciju. S obzirom na manjak poslovnih prostora za sam pogon Općine istražene su

mogućnosti zajedničkog korištenja prostorija.

Konačni odabir adekvatnih prostornih i tehnologijskih inputa koji bi omogućili pružanje planiranih

usluga, odgovornost je rukovodstva Općine. Pretpostavka je da će komunalno društvo koristiti

prostore koje trenutno koristi komunalni pogon.

Izbor adekvatnog prostora i nabava opreme koja je preduvjet stavljanja u funkciju sadržaja, jedan je

od temeljnih uvjeta kvalitetnog obavljanja usluga i predstavlja glavnu podršku radu komunalnog

društva.

U nastavku se daju osnovne smjernice temeljnih prostornih i ostalih pretpostavki potrebnog objekta:




OPIS TROŠKOVA IZNOS TROŠKOVI PLAĆA 190.000 - 2 električara 190.000 OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 30.500 - premije osiguranja 6.000 - registaracija vozila 2.500 - materijalna prava zaposlenika 12.000 - ostali troškovi 10.000

UKUPNO 404.500

Trenutni izdaci za tekuće i investicijsko održavanje objekata i uređaja javne rasvjete za rasvjetljavanje

javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta, troškove postave

prigodne iluminacije i dekoracije te elektro radovi na održavanju objekata u vlasništvu Općine i na

groblju iznosi kako slijedi:

Tablica 47: Trenutna izdvajanja za komunalnu djelatnost održavanja javne rasvjete

TRENUTNA IZDAVANJA (BEZ PDV-a) IZNOS

- godišnji trošak usluga za održavanje javne rasvjete 400.000 - elektro radovi na održavanju objekata u vlasništvu Općine Brdovec (procjena) 20.000

UKUPNO 420.000

Isplativost preuzimanja ove komunalne djelatnosti nije velika, međutim, s obzirom da se očekuje

povećanje broja rasvjetnih tijela na području Općine Brdovec preporuča se preuzimanje ove

djelatnosti.

5.3. Potrebna infrastruktura

Ovo poglavlje istražuje potrebe za infrastrukturnim okvirima koje bi osnivanje vlastitog komunalnog

društva zahtijevalo s obzirom na zapošljavanje većeg broja djelatnika te potrebe za garažnim i

parkirališnim prostorima. Također, razmatraju se i troškovi opremanja takvog prostora kako bi se isti

mogao staviti u funkciju. S obzirom na manjak poslovnih prostora za sam pogon Općine istražene su

mogućnosti zajedničkog korištenja prostorija.

Konačni odabir adekvatnih prostornih i tehnologijskih inputa koji bi omogućili pružanje planiranih

usluga, odgovornost je rukovodstva Općine. Pretpostavka je da će komunalno društvo koristiti

prostore koje trenutno koristi komunalni pogon.

Izbor adekvatnog prostora i nabava opreme koja je preduvjet stavljanja u funkciju sadržaja, jedan je

od temeljnih uvjeta kvalitetnog obavljanja usluga i predstavlja glavnu podršku radu komunalnog

društva.

U nastavku se daju osnovne smjernice temeljnih prostornih i ostalih pretpostavki potrebnog objekta:



1. NAMJENA GRAĐEVINE

Namjena cjelokupne građevine jei poslovna, s uredskim i skladišnim prostorima te osiguranim

parkingom.

2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINE

Poželjno je da građevina ima natkriveni skladišno-parkirni prostor od minimalno 50 m² koji služi

smještaju vozila, strojeva i alata te skladištenju nužnih operativnih zaliha. Potrebne su uredske

prostorije od 30 m² za smještaj administrativnog osoblja i arhivske građe te sanitarne prostorije, čajna

kuhinja i salon za sastanke. Vanjske manipulativne i parkirališne površine trebale bi iznositi 400 m²

kako bi zadovoljile potrebne standarde komunalnog društva. Radi se o okvirnim procjenama, a

konačne dimenzije prostora ovisiti će o procjeni komunalnog društva, dinamici preuzimanja

komunalnih djelatnosti i dostupnosti nekretnina na području Općine.

3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE

Građevina mora biti smještena na frekventnoj lokaciji, u blizini najznačajnih površina koje će

obuhvaćati komunalne djelatnosti.

4. UREĐENJE ČESTICE

Čestica mora biti ograđena, parking asfaltiran, uređena hortikultura i osigurana vanjska rasvjeta.

5. NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA PARCELE

Čestica mora imati neposredan pristup priključenjem na postojeću prometnu površinu, komunalnu i

drugu infrastrukturu.

Otpadne vode-sanitarne moraju imati osigurani odvod u postojeću nepropusnu septičku taložnicu, dok

se oborinske vode moraju preko upojnih bunara upuštati u teren.

6. INSTALACIJE

Građevina mora biti opremljena s instalacijama i to: grijanje i hlađenje, elektroinstalacije, telefonska

instalacija, instalacija dovoda i odvoda vode.

7. TRAJNOST, OSIGURAVANJE KVALITETE I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

Građevina mora biti projektirana na način da tijekom proračunskog radnog vijeka (za uobičajene

konstrukcije zidanih zgrada radni vijek iznosi 50 godina, ali bez potrebe za većim popravcima) ostane

sposobna za uporabu uz odgovarajuće održavanje. Konstrukcija mora biti projektirana na način da se

u periodu između uzastopnih pregleda značajno ne pogorša njena uporabljivost i ne ugrozi njezina

trajnost.




Troškovi opremanja novonabavljene nekretnine (uredski namještaj, informatička oprema, softveri, sitni

građevinski radovi na prilagodbi prostora, sustav nadzora, fotokopirni uređaj opremanje kuhinje i ostali

izdaci) iznose maksimalno do 50.000 kn (s PDV-om). Osim navedenoga, potrebno je nabaviti mali

ručni paletar vrijednosti do 10.000 kn i u kasnijoj fazi klasični viličar nabavne vrijednosti do 240.000 kn

koji će se koristiti u skladištu komunalnog društva.

5.4. Ljudski resursi

Općina je u 2016. godini imala 20 zaposlenika. Doneseni su Statut, Poslovnik o radu Općinskog

vijeća, Pravilnik o unutarnjem redu, Pravilnik o radu i drugi akti. Općinsko vijeće ima 17 članova.

Odgovorna osoba za izvršavanje proračuna tijekom 2017. i u vrijeme obavljanja usluge je načelnik

Alen Prelec.

Upravni odjel za opće, pravne, komunalne i društvene poslove preko vlastitog komunalnog pogona

priprema i vodi projekte vezane za komunalnu infrastrukturu i standard. Kadar je visokoobrazovan,

različitih struka i zanimanja, ovisno o prirodi samih projekata.

Iako Općina do sada nije imala prilike upravljati komunalnim društvom u svom 100%-tnom vlasništvu,

djelatnici posjeduju vještine i znanja potrebna za upravljanje projektima, provođenje složene javne

nabave, izgradnju, prepoznavanje resursa u svrhu gospodarskog razvoja, upravljanje komunalnom

infrastrukturom, izradu planova, razvoja ljudskih resursa i sl. Također su stvorena partnerstva s raznim

udrugama, ustanovama i poduzetnicima.

Sljedeće poglavlje analizira uloge ljudskih potencijala koje su potrebne za preuzimanje komunalnih

djelatnosti u vlastito komunalno društvo.

5.4.1. Plan zapošljavanja

Osim procjene potreba direktno zaposlenih djelatnika potrebnih za obavljanje komunalnih djelatnosti

ranije obrađenih u sklopu studije, potrebno je zapošljavanje i upravno-administrativnih djelatnika

komunalnog društva. U fazi otvaranja komunalnog društva, Općina treba imenovati projektni tim koji

će usmjeravati i nadzirati sve aktivnosti pripreme potrebne dokumentacije. Potrebna je uključenost

voditelja projekta (sudjeluje i nadzire provedbu svih aktivnosti i outputa), stručnjaka za financije i javnu

nabavu (vodi računa o pravilnom i ekonomičnom trošenju proračuna kao i poštivanju Zakona o javnoj

nabavi, priprema i provodi sve nabavke i sudjeluje u izradi svih outputa), te administrativni službenik

(operativno podupire izradu svih outputa).

Nakon otvaranja društva, potrebno je zapošljavanje direktora društva. Osim navedenog ključnog

osoblja, potrebno je zaposliti administrativnog službenika koji će se baviti kadrovskim i

administrativnim poslovima. S obzirom da se očekuje povećanje djelokruga komunalnog društva u

budućnosti, javit će se potreba za dodatnim administrativnim osobljem. U inicijalnoj fazi nisu potreba




Troškovi opremanja novonabavljene nekretnine (uredski namještaj, informatička oprema, softveri, sitni

građevinski radovi na prilagodbi prostora, sustav nadzora, fotokopirni uređaj opremanje kuhinje i ostali

izdaci) iznose maksimalno do 50.000 kn (s PDV-om). Osim navedenoga, potrebno je nabaviti mali

ručni paletar vrijednosti do 10.000 kn i u kasnijoj fazi klasični viličar nabavne vrijednosti do 240.000 kn

koji će se koristiti u skladištu komunalnog društva.

5.4. Ljudski resursi

Općina je u 2016. godini imala 20 zaposlenika. Doneseni su Statut, Poslovnik o radu Općinskog

vijeća, Pravilnik o unutarnjem redu, Pravilnik o radu i drugi akti. Općinsko vijeće ima 17 članova.

Odgovorna osoba za izvršavanje proračuna tijekom 2017. i u vrijeme obavljanja usluge je načelnik

Alen Prelec.

Upravni odjel za opće, pravne, komunalne i društvene poslove preko vlastitog komunalnog pogona

priprema i vodi projekte vezane za komunalnu infrastrukturu i standard. Kadar je visokoobrazovan,

različitih struka i zanimanja, ovisno o prirodi samih projekata.

Iako Općina do sada nije imala prilike upravljati komunalnim društvom u svom 100%-tnom vlasništvu,

djelatnici posjeduju vještine i znanja potrebna za upravljanje projektima, provođenje složene javne

nabave, izgradnju, prepoznavanje resursa u svrhu gospodarskog razvoja, upravljanje komunalnom

infrastrukturom, izradu planova, razvoja ljudskih resursa i sl. Također su stvorena partnerstva s raznim

udrugama, ustanovama i poduzetnicima.

Sljedeće poglavlje analizira uloge ljudskih potencijala koje su potrebne za preuzimanje komunalnih

djelatnosti u vlastito komunalno društvo.

5.4.1. Plan zapošljavanja

Osim procjene potreba direktno zaposlenih djelatnika potrebnih za obavljanje komunalnih djelatnosti

ranije obrađenih u sklopu studije, potrebno je zapošljavanje i upravno-administrativnih djelatnika

komunalnog društva. U fazi otvaranja komunalnog društva, Općina treba imenovati projektni tim koji

će usmjeravati i nadzirati sve aktivnosti pripreme potrebne dokumentacije. Potrebna je uključenost

voditelja projekta (sudjeluje i nadzire provedbu svih aktivnosti i outputa), stručnjaka za financije i javnu

nabavu (vodi računa o pravilnom i ekonomičnom trošenju proračuna kao i poštivanju Zakona o javnoj

nabavi, priprema i provodi sve nabavke i sudjeluje u izradi svih outputa), te administrativni službenik

(operativno podupire izradu svih outputa).

Nakon otvaranja društva, potrebno je zapošljavanje direktora društva. Osim navedenog ključnog

osoblja, potrebno je zaposliti administrativnog službenika koji će se baviti kadrovskim i

administrativnim poslovima. S obzirom da se očekuje povećanje djelokruga komunalnog društva u

budućnosti, javit će se potreba za dodatnim administrativnim osobljem. U inicijalnoj fazi nisu potreba



daljnja zapošljavanja (osim direktno zaposlenih osoba na komunalnim djelatnostima), a eventualne

potrebe za dodatnom radnom snagom rješavat će se angažiranjem vanjskih suradnika.

U svrhu zapošljavanja imenovat će se evaluacijsko povjerenstvo koje će biti sastavljeno od tri člana

(predstavnici Općine) koje će provesti intervju sa prihvatljivim kandidatima, sukladno unaprijed

određenim pitanjima.

U daljnjem tekstu navodimo moguće potrebne kvalifikacije sa opisima radnih mjesta koje mogu

poslužiti kao orijentaciona kategorija pri kadroviranju u komunalnom društvu. Radi se o preporukama,

a konačan odabir i struktura zaposlenika stvar je poslovne odluke uprave i trenutnih potreba društva.

Tablica 48: Opis radnih mjesta Direktora/ice i stručnih suradnika

Radno mjesto Potrebne kvalifikacije Opis radnog mjesta

Direktor/ica komunalnog društva

- stručni prvostupnik ili VŠS strojarskog, građevinskog ili društvenog smjera- najmanje 3 godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima- položen državni stručni ispit- inicijativnost u rješavanju problema i spremnost preuzimanja odgovornosti- sposobnost brzog učenja, komunikativnost, sklonost suradnji i timskom radu- izražene organizacijske sposobnosti- aktivno poznavanje rada na računalu (MS Office aplikacije, Internet, e-mail)- poznavanje jednog stranog jezika- nekažnjavanost

Osim navedenih uvjeta kandidati moraju ispunjavati opće i zakonom propisane uvjete.

- upravlja komunalnim društvom i odgovoran je za njegov rad;- neposredno primjenjuje i kontrolira primjenu Odluke okomunalnom redu i ostalih akata iz područja komunalnihdjelatnosti, predlaže izdavanje upozorenja i opomena, izlazi nateren te o tome po potrebi sastavlja zapisnik;- donosi rješenja iz oblasti komunalnog reda i upravljanjagrobljima, izriče mandatne kazne, predlaže pokretanjeprekršajnog postupka kao komunalni redar- predlaže plan komunalnih akcija i mjere za njegovo

provođenje;- surađuje sa županijskim uredom za komunalne poslove,komunalnim poduzećem i tvrtkama koje obavljaju komunalnedjelatnost na području općine- nadzire redovno i zimsko održavanje cesta- vodi tehnički dio svih investicija- obavlja i druge poslove po nalogu osnivača- predlaganje programa rada- predlaganje financijskog plana- podnošenje godišnjih financijska izvješća- podnošenje izvješća osnivaču i nadležnim tijelima sukladnorelevantnim Zakonima i Statutu najmanje jedanput godišnje- donošenje drugih općih akata koji nisu u nadležnostiNadzornog tijela- izvršavanje odluka osnivača i Nadzornog tijela- imenovanje i razrješavanje djelatnika s posebnimovlaštenjima i odgovornostima- odlučivanje o pravima i obvezama djelatnika- u granicama svojih ovlasti potpisuje svu financijsku i drugudokumentaciju- zastupa u svim postupcima pred sudovima, upravnim idrugim državnim tijelima, te pravnim osobama s javnimovlastima- odgovara za zakonitost rada- vodi stručni rad- poduzima mjere potrebne za izvršenje programa rada iplanira razvoj- odlučuje o ulaganjima i nabavi opreme te osnovnih sredstavauz suglasnost Nadzornog tijela, ukoliko je takva suglasnost sobzirom na vrijednost nabave potrebna- donosi odluke o zasnivanju radnog odnosa sukladno Zakonuo radu, Statutu i drugim općim aktima- priprema i osigurava stručnu obradu svih materijala koji serazmatraju na sjednicama Nadzornog tijela- organizira rad i obavlja raspored djelatnika na radna mjesta- izdaje naloge djelatnicima o izvršavanju pojedinih poslova- odobrava službena putovanja i odsustvovanja s rada





djelatnicima - organizira i prati provođenje svih sigurnosnih mjera zaštite - obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, odlukom osnivača, Statutom i drugim općim aktima.

Administartivni djelatnik/ica

- završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij - najmanje tri godine iskustva ekonomskog usmjerenja - poznavanje najmanje jednog stranog jezika ili pasivno poznavanje najmanje dva svjetska jezika. - poznavanje rada na računalu - radne, stručne i organizacijske sposobnosti

- operativno vođenje rada i poslovanja - provođenje poslovne politike - sudjeluje u predlaganju programa rada - u granicama svojih ovlasti potpisuje svu financijsku i drugu dokumentaciju - vodi stručni rad - poduzima mjere potrebne za izvršenje programa rada i planira razvoj - daje prijedloge o ulaganjima i nabavi opreme, te osnovnih sredstava - vodi administrativno poslovanje - obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, odlukom osnivača, Statutom i drugim općim aktima.

Namještenik u komunalnom pogonu

- SSS ili niže - poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima - vozačka dozvola B kategorije - spremnost na smjenski i noćni rad te rad vikendom po potrebi

- radi poslove na održavanju, uređenju ili gradnji; javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina, objekata, prometne signalizacije, označavanje naselja i ulica i groblja - brine o čistoći vozila i uređaja - obavlja i druge poslove po nalogu direktora

Vozač - strojar

- SSS, -vozač motornog vozila i rukovatelj samohodnim građevinskim strojem - - položene A, B, C i E kategorije vozila -5 godina radnog iskustva, završeni programi osposobljavanja - spremnost na smjenski i noćni rad te rad vikendom po potrebi - uredno psihofizočko stanje (posebice vid, sluh i emocionalna stabilnost) - znanja iz pružanja prve pomoći

- upravljanje teretnim i specijalnim vozilima u vlasništvu komunalnog društva - svi ostali komunalni poslovi po potrebi - upravlja prometnim i specijalnim prometnim sredstvima - upravlja i rukuje građevinskim strojem na iskopu, utovaru, zatrpavanju, čišćenju snijega, na rezanju hidrauličkim škarama i kosilici, te malčiranju korova - radi poslove na održavanju svih cesta, kanala i javnih površina, te kao ispomoć zimskoj službi - obavlja nadzor i provodi Zakon i Odluke koje se odnose na promet i prometno redarstvo na području Općine kao prometni redar - brine za čistoću vozila, tehničko stanje vozila, opremu i uređaje, urednost te sigurno odvijanje prometnog procesa - obavlja i druge poslove po nalogu upravitelja pogona, načelnika i pročelnika

Električar

- SSS električar - 3 godine iskustva na istim ili sličnim poslovima - poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu - razvijene vještine rada na računalu- MS Office paket - spremnost na smjenski i noćni rad te rad vikendom po potrebi

- poslovi održavanja javne rasvjete - održavanje elektroničkih, električnih, pneumatskih i hidrauličkih uređaja i opreme - defektaža kvarova i popravak neispravnih uređaja i opreme - kontrola i održavanje kontinuirane ispravnosti sukladno tehničkoj dokumentaciji i internim planovima održavanja - svi ostali komunalni poslovi po potrebi

Građevinski poslovođa

- ing. ili dipl. ing.građevinskog smjera ili građevinski tehničar - stručni ispit (nije uvjet) - poznavanje rada na računalu (MS Office, autoCAD) - snalažljivost, odgovornost, kreativnost, komunikativnost, - minimalno 2 godine radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima

- samostalno vođenje gradilišta - vođenje gradilišne dokumentacije (građ.dnevnik, građ. knjiga, dokaznice, izrada situacija, atesti) - praćenje realizacije - organizacija gradilišta - organiziranje nabave - organiziranje i praćenje kooperanata - analiza i izrada izvještaja poslovanja - po potrebi terenski rad - svi ostali komunalni poslovi po potrebi

Zidar

- KV - radno iskustvo poželjno - vozačka dozvola B kategorije

- poslovi zidanja - svi ostali komunalni poslovi po potrebi





djelatnicima - organizira i prati provođenje svih sigurnosnih mjera zaštite - obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, odlukom osnivača, Statutom i drugim općim aktima.

Administartivni djelatnik/ica

- završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij - najmanje tri godine iskustva ekonomskog usmjerenja - poznavanje najmanje jednog stranog jezika ili pasivno poznavanje najmanje dva svjetska jezika. - poznavanje rada na računalu - radne, stručne i organizacijske sposobnosti

- operativno vođenje rada i poslovanja - provođenje poslovne politike - sudjeluje u predlaganju programa rada - u granicama svojih ovlasti potpisuje svu financijsku i drugu dokumentaciju - vodi stručni rad - poduzima mjere potrebne za izvršenje programa rada i planira razvoj - daje prijedloge o ulaganjima i nabavi opreme, te osnovnih sredstava - vodi administrativno poslovanje - obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, odlukom osnivača, Statutom i drugim općim aktima.

Namještenik u komunalnom pogonu

- SSS ili niže - poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima - vozačka dozvola B kategorije - spremnost na smjenski i noćni rad te rad vikendom po potrebi

- radi poslove na održavanju, uređenju ili gradnji; javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina, objekata, prometne signalizacije, označavanje naselja i ulica i groblja - brine o čistoći vozila i uređaja - obavlja i druge poslove po nalogu direktora

Vozač - strojar

- SSS, -vozač motornog vozila i rukovatelj samohodnim građevinskim strojem - - položene A, B, C i E kategorije vozila -5 godina radnog iskustva, završeni programi osposobljavanja - spremnost na smjenski i noćni rad te rad vikendom po potrebi - uredno psihofizočko stanje (posebice vid, sluh i emocionalna stabilnost) - znanja iz pružanja prve pomoći

- upravljanje teretnim i specijalnim vozilima u vlasništvu komunalnog društva - svi ostali komunalni poslovi po potrebi - upravlja prometnim i specijalnim prometnim sredstvima - upravlja i rukuje građevinskim strojem na iskopu, utovaru, zatrpavanju, čišćenju snijega, na rezanju hidrauličkim škarama i kosilici, te malčiranju korova - radi poslove na održavanju svih cesta, kanala i javnih površina, te kao ispomoć zimskoj službi - obavlja nadzor i provodi Zakon i Odluke koje se odnose na promet i prometno redarstvo na području Općine kao prometni redar - brine za čistoću vozila, tehničko stanje vozila, opremu i uređaje, urednost te sigurno odvijanje prometnog procesa - obavlja i druge poslove po nalogu upravitelja pogona, načelnika i pročelnika

Električar

- SSS električar - 3 godine iskustva na istim ili sličnim poslovima - poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu - razvijene vještine rada na računalu- MS Office paket - spremnost na smjenski i noćni rad te rad vikendom po potrebi

- poslovi održavanja javne rasvjete - održavanje elektroničkih, električnih, pneumatskih i hidrauličkih uređaja i opreme - defektaža kvarova i popravak neispravnih uređaja i opreme - kontrola i održavanje kontinuirane ispravnosti sukladno tehničkoj dokumentaciji i internim planovima održavanja - svi ostali komunalni poslovi po potrebi

Građevinski poslovođa

- ing. ili dipl. ing.građevinskog smjera ili građevinski tehničar - stručni ispit (nije uvjet) - poznavanje rada na računalu (MS Office, autoCAD) - snalažljivost, odgovornost, kreativnost, komunikativnost, - minimalno 2 godine radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima

- samostalno vođenje gradilišta - vođenje gradilišne dokumentacije (građ.dnevnik, građ. knjiga, dokaznice, izrada situacija, atesti) - praćenje realizacije - organizacija gradilišta - organiziranje nabave - organiziranje i praćenje kooperanata - analiza i izrada izvještaja poslovanja - po potrebi terenski rad - svi ostali komunalni poslovi po potrebi

Zidar

- KV - radno iskustvo poželjno - vozačka dozvola B kategorije





- liječnička potvrda

Tesar

- KV - radno iskustvo poželjno - vozačka dozvola B kategorije - liječnička potvrda

- tesarski poslovi - svi ostali komunalni poslovi po potrebi

Pomoćni radnik u zidarstvu

- KV - radno iskustvo poželjno - vozačka dozvola B kategorije - liječnička potvrda


Napomena: Pojedine odgovornosti i obveze kao i potrebne kvalifikacije budućih zaposlenika samo su prijedlog konzultantske tvrtke i podložne su promjeni

Zapošljavanje i obuku svih djelatnika potrebno je završiti do početka obavljanja, odnosno preuzimanja

djelatnosti. Za provedbu natječaja za zapošljavanje i samo zapošljavanje predviđeno je 3 mjeseca

prije operativnog početka rada kako bi se osoblje pravovremeno osposobilo i prošlo obuku prije

početka rada. Ovim putem će se osigurati kvaliteta usluge. U nastavku se daje okvirni plan

zapošljavanja koji ovisi o procjeni direktora komunalnog društva o stvarnim potrebama za kadrovima i

dinamici preuzimanja komunalnih djelatnosti.

Tablica 49: Plan zapošljavanja (radno vrijeme)

Radno mjesto Godine SVEUKUPNO

DJELATNIKA 2017 2018 2019

Direktor/ica komunalnog društva 1 0 0 1 Administrativni djelatnik/ica 1 0 0 1 Djelatnici prebačeni iz komunalnog pogona 6 0 0 6 Vozač 0 1 0 1 Električar 0 0 2 2 Građevinski poslovođa/tehničar (voditelj gradnje) 0 1 0 1 Zidar 0 2 0 2 Tesar 0 1 0 1 Pomoćni radnik 0 2 0 2

UKUPNO BROJ NOVOZAPOSLENIH DJELATNIKA 8 7 2 17

5.4.2. Usluge vanjskog savjetovanja

U pripremi institucionalne i osnove ljudskih resursa za funkcioniranje komunalnog društva koristit će

se i usluge pravnih i marketinških stručnjaka.

Po početku rada, komunalno društvo će koristiti vanjske savjetodavne, računovodstvene, pravne te

sve ostale usluge vanjskog savjetovanja za koje nema ekonomske računice u zapošljavanju stalnog

osoblja. Razrada navedenih troškova nalazi se u financijskoj analizi.

Svi navedeni ljudski resursi dostupni su na području Zagrebačke županije.




5.4.3. Troškovi za usavršavanje djelatnika

Usavršavanje djelatnika i dionika je predviđeno kroz pojedine faze pokretanja poslovanja komunalnog

društva te za potrebe korištenja i održavanja nabavljene opreme. Dodatno će se usavršavanje

omogućiti za zaposlenike nakon početka rada, a detalji o planiranim sredstvima nalaze se u

financijskoj analizi projekta.

5.5. Obujam projekta

a) Lokacija Komunalno društvo bit će locirano na području Općine Brdovec, neposredno uz glavne prometnice na

čestici i građevini veličine i karakteristika ranije opisanim u studiji.

b) Materijalni ulazi Materijalni ulazi u smislu količine potrebnih ulaganja u alate i strojeve te zahvate potrebne za

osposobljavanje građevine za obavljanje komunalne djelatnosti obrađeni su u analizi isplativosti svake

od komunalnih djelatnosti. Dinamika nabavki ovisi o dinamici preuzimanja komunalnih djelatnosti.

Opremanje prostora izvršit će se odmah po osnivanju društva.

Dovršetak obje faze predviđa se u roku od 12 mjeseci od osnivanja komunalnog društva.

Nakon stavljanja objekta u funkciju nisu potrebni dodatni materijalni ulazi budući da se radi o uslužnoj,

komunalnoj djelatnosti, a ne proizvođačkoj.




5.4.3. Troškovi za usavršavanje djelatnika

Usavršavanje djelatnika i dionika je predviđeno kroz pojedine faze pokretanja poslovanja komunalnog

društva te za potrebe korištenja i održavanja nabavljene opreme. Dodatno će se usavršavanje

omogućiti za zaposlenike nakon početka rada, a detalji o planiranim sredstvima nalaze se u

financijskoj analizi projekta.

5.5. Obujam projekta

a) Lokacija Komunalno društvo bit će locirano na području Općine Brdovec, neposredno uz glavne prometnice na

čestici i građevini veličine i karakteristika ranije opisanim u studiji.

b) Materijalni ulazi Materijalni ulazi u smislu količine potrebnih ulaganja u alate i strojeve te zahvate potrebne za

osposobljavanje građevine za obavljanje komunalne djelatnosti obrađeni su u analizi isplativosti svake

od komunalnih djelatnosti. Dinamika nabavki ovisi o dinamici preuzimanja komunalnih djelatnosti.

Opremanje prostora izvršit će se odmah po osnivanju društva.

Dovršetak obje faze predviđa se u roku od 12 mjeseci od osnivanja komunalnog društva.

Nakon stavljanja objekta u funkciju nisu potrebni dodatni materijalni ulazi budući da se radi o uslužnoj,

komunalnoj djelatnosti, a ne proizvođačkoj.

STU

DIJ

A O

PRA

VDA

NO

STI O

TVA

RA

NJA

VLA

STIT

OG

KO

MU

NA

LNO

G D

RU

ŠTVA

| 5

A

NAL

IZA

OPR

AVD

ANO

STI I

OPC

IJA

119

c) V

rem

ensk

i pla

n s

impl

emen

taci

jom

Raz

vojn

i i im

plem

enta

cijs

ki p

roje

ktni

pla

n je

prik

azan

u s

ljede

ćoj t

ablic

i:

FAZE

Odg

ovor

nost

za

pro

vedb

u

God

ina

Br.

Akt

ivno

st

2017

. 20

18

2019

20

20.

6 7

8 9

10

11

12

1 2

3 4

5 6

7 8

9 10

11

12

1

2 3

4 5

6 7

8 9

10

11

12

1 2

I FO

RM

ULA

CIJ

SKA

FA

ZA

1 O

svrt

na s

tudi

ju iz

vodl

jivos

ti, a

naliz

u trž

išta

i po

trebn

u op

rem

u In

vest

itor

2

Fina

ncijs

ke o

dluk

e/do

govo

ri In

vest

itor

B

II FA

ZA P

RO

VED

BE

3

Prip

rem

a do

kum

enta

cije

In

vest

itor

A

4 O

sniv

anje

kom

unal

nog

druš

tva

Inve

stito

r

5 Za

pošl

java

nje

dire

ktor

a dr

uštv

a In

vest

itor

6

Prip

rem

a in

stitu

cion

alne

i ka

drov

ske

osno

ve z

a fu

nkci

onira

nje

kom

unal

nog

druš

tva

KD

7

Nab

avka

voz

ila, o

prem

e i s

troje

va

KD

C

8 O

braz

ovan

je d

jela

tnik

a

KD

9

Prom

idžb

a i v

idlji

vost

KD

10

Upr

avlja

nje

kom

unal

nim

dru

štvo

m

KD

III

EX-

POST

EVA

LUA

CIJ

A

11

Ex-p

ost e

valu

acija

In

vest

itor

M

ILJO

KAZ

I:

A

D

ovrš

etak

prip

rem

e do

kum

enta

cije

B

O

dluk

a o

osni

vanj

u ko

mun

anog

dru

štva

C

D

ovrš

etak

opr

eman

ja




d) Faze širenja i financijski plan

Vezano uz strojeve i opremu, faze širenja predviđene su u financijskom planu te prate i dodatne

potrebe za zapošljavanjem i povećanim administrativnim troškovima. Za vrijeme trajanja projekta

vjerojatne su i nužne investicije u nabavku novih strojeva i opreme koji će zamijeniti dotrajalu.

Daljnje aktivnosti komunalnog društva, koje će ovisiti o viziji direktora ili za koje će u budućnosti

postojati Odluke Općinskog vijeća, a u ovom trenutku nisu poznate i dostupne u pregledanim

planovima razvoja i ostaloj dokumentaciji, nisu obuhvaćene ovom studijom. Komunalno društvo

prihvatljiv je korisnik sredstava resornih institucija (jedinice lokalne samouprave, Zagrebačka županija,

resorna ministarstva) kao i potpora iz proračuna EU za razne programske aktivnosti, marketinške

aktivnosti, projekte suradnje, nabavke opreme i sl.

Ne postoje prepreke takvim potporama - sukladno Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o

funkcioniranju Europske unije (2010/C 83/01) čl. 107 t. 3., sljedeće se vrste potpora mogu smatrati

spojivima s unutarnjim tržištem:

a) potpore za promicanje provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ili za

otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice;

b) potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih

područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo

suprotno zajedničkom interesu;

Zakon o državnim potporama (NN 47/14) RH usklađen je s navedenim Ugovorom o EU.

Eventualna sufinanciranja novih programskih aktivnosti neutralnog su faktora na funkcioniranje

komunalnog društva (prihodi od sufinanciranja se namjenski troše) te nisu obuhvaćena ovom

studijom.

Nakon osposobljavanja nekretnine za rad, opremanja, nabavke alata i strojeva te zapošljavanja

potrebnih ljudskih resursa te početka operativnog poslovanja komunalno društvo će generirati vlastite

prihode iz osnovnih komunalnih djelatnosti te sufinanciranja od strane resornih institucija što će

priskrbiti dovoljnu razinu prihoda za pokrivanje operativnih troškova poslovanja. Funkcioniranje

komunalnog društva nije zamišljeno da generira poslovnu dobit već će se sav eventualni višak

sredstava investirati u održavanje i nove aktivnosti na poboljšanju komunalnog standarda. Detaljna

razrada financijskog plana nalazi se u poglavlju 6 – Financijska analiza.

5.6. Utjecaj na okoliš







d) Faze širenja i financijski plan

Vezano uz strojeve i opremu, faze širenja predviđene su u financijskom planu te prate i dodatne

potrebe za zapošljavanjem i povećanim administrativnim troškovima. Za vrijeme trajanja projekta

vjerojatne su i nužne investicije u nabavku novih strojeva i opreme koji će zamijeniti dotrajalu.

Daljnje aktivnosti komunalnog društva, koje će ovisiti o viziji direktora ili za koje će u budućnosti

postojati Odluke Općinskog vijeća, a u ovom trenutku nisu poznate i dostupne u pregledanim

planovima razvoja i ostaloj dokumentaciji, nisu obuhvaćene ovom studijom. Komunalno društvo

prihvatljiv je korisnik sredstava resornih institucija (jedinice lokalne samouprave, Zagrebačka županija,

resorna ministarstva) kao i potpora iz proračuna EU za razne programske aktivnosti, marketinške

aktivnosti, projekte suradnje, nabavke opreme i sl.

Ne postoje prepreke takvim potporama - sukladno Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o

funkcioniranju Europske unije (2010/C 83/01) čl. 107 t. 3., sljedeće se vrste potpora mogu smatrati

spojivima s unutarnjim tržištem:

a) potpore za promicanje provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ili za

otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice;

b) potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih

područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo

suprotno zajedničkom interesu;

Zakon o državnim potporama (NN 47/14) RH usklađen je s navedenim Ugovorom o EU.

Eventualna sufinanciranja novih programskih aktivnosti neutralnog su faktora na funkcioniranje

komunalnog društva (prihodi od sufinanciranja se namjenski troše) te nisu obuhvaćena ovom

studijom.

Nakon osposobljavanja nekretnine za rad, opremanja, nabavke alata i strojeva te zapošljavanja

potrebnih ljudskih resursa te početka operativnog poslovanja komunalno društvo će generirati vlastite

prihode iz osnovnih komunalnih djelatnosti te sufinanciranja od strane resornih institucija što će

priskrbiti dovoljnu razinu prihoda za pokrivanje operativnih troškova poslovanja. Funkcioniranje

komunalnog društva nije zamišljeno da generira poslovnu dobit već će se sav eventualni višak

sredstava investirati u održavanje i nove aktivnosti na poboljšanju komunalnog standarda. Detaljna

razrada financijskog plana nalazi se u poglavlju 6 – Financijska analiza.

5.6. Utjecaj na okoliš






promoviranje održivog gospodarenja okolišem i resursima te resursima koje je napravio čovjek. U tom će smislu komunalno društvo poduprijeti primjenu tehnologije i protokola s malim

utjecajem na okoliš te standardiziranim gospodarenjem otpadom.

Hrvatsko su zakonodavstvo i pravne odredbe o zaštiti okoliša u skladu s acquis communaire EU i

definirane su unutar horizontalnih mjera za optimalno gospodarenje otpadom koje uključuju

centralizirano sakupljanje otpada i uklanjanje istog. Izgradnja ŽCGO osigurava primjenu navedenih

mjera, a komunalno društvo u svom poslovanju poštovat će zakonske regulative prikupljanja,

manipulacije i prijevoza otpada te primjenjivati najbolju praksu.











5.7. Izbor opcije

Pri razmatranju alternativa razmatrano je nekoliko smjerova:

- nastavak angažmana vanjskih dobavljača, davanje koncesija i angažman KD u kojima je

Općina manjinski vlasnik te upotreba vlastitog komunalnog pogona u neizmjenjenom obliku;

- racionalizacija postojećih izdvajanja za komunalni standard;

- preuzimanje ekonomski isplativih komunalnih djelatnosti u vlastiti pogon ili novoosnovano

komunalno društvo;

- nabavka suvremene opreme, vozila, alata i strojeva;

- nabavka polovne opreme, alata i strojeva;

- najam, nadogradnja ili kupovina novog objekta;

Sve alternative analizirane su sa zakonske, tehničke i financijske strane skraćenom Cost benefit

analizom (CBA) i uspoređene su sa scenarijem "nema promjena" (nastavak angažmana vanjskih

dobavljača, davanje koncesija i angažman KD u kojima je Općina manjinski vlasnik u neizmjenjenom

obliku te upotreba vlastitog komunalnog pogona). Preuzimanje određenih djelatnosti, nabavka nove

opreme, vozila, alata i strojeva pod povoljnim financijskim uvjetima pokazala se kao ekonomski

najisplativiji projekt, koji zadovoljava sve postavljene ciljeve. Prednost komunalnog društva pred




vlastitim pogonom je u mogućnosti priznavanja poreza na dodanu vrijednost na ulaznim računima

čime se ostvaruju značajne uštede kod inicijalnih visokih ulaganja u opremanje.

Potrebna kapitalna ulaganja uključuju nabavku specijalnih komunalnih vozila, opreme, strojeva i alata

te ostala ulaganja u opremu potrebnu za započinjanje djelatnosti. Navedena ulaganja osigurat će

potrebnu infrastrukturu kako bi komunalno društvo moglo uspješno obavljati svoju djelatnost.

Na generalnoj razini, dionici projekta se mogu svrstati u nekoliko grupa:

Općina Brdovec;

stanovnici Općine Brdovec;




Analiza utjecaja pojedinih dionika što se tiče razvoja i implementacije projekta te njihove dobiti po

osnovanju komunalnog društva u vlasništvu Općine Brdovec vidljiva je u dolje navedenoj tablici:

Tablica 50: Utjecaji i dobiti dionika kao rezultat projekta

Dionici Utjecaji Dobit

Općina Brdovec Najvažniji subjekt za provođenje lokalnog razvoja. Stvara i prati lokalne demografske i gospodarske trendove te im prilagođava razvojnu strategiju.

Općina ima kapacitet za ovakav projekt (financijski i ljudski resursi, suradnja s organizacijama). Općina će voditi projekt do punog operativnog početka rada komunalnog društva, organizirati sve aktivnosti, provoditi javne nabave i natječaje, nadzirati nabavke opreme, promovirati osnutak komunalnog društva, odrađivati i pripremati potrebnu dokumentaciju, ali i nadzirati rad komunalnog društva po početku njegova rada

Zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva za visokim komunalnim standardom, stvaranje jake baze za privlačenje bespovratnih sredstava i suradnju s poduzetnicima, otvaranje novih radnih mjesta na području Općine Brdovec, educiranje stanovništva Općine o racionalnom raspolaganju prirodnim resursima i potrebama za zaštitom okoliša

Stanovnici Općine Brdovec

Davanje povratne informacije o radu komunalnog društva, davanje prijedloga za unaprijeđenje rada i razine usluge, osmišljavanje projekata/akcija u kojima može sudjelovati komunalno društvo, korištenje kapaciteta i usluga komunalnog društva

Komunalno društvo pružit će stanovnicima Općine novu dimenziju komunalnog standarda, komunalno društvo moći će zaprimati, obrađivati i odrađivati pritužbe građana brže i efikasnije od dosadašnje razgranate mreže dobavljača usluga, komunalno društvo može pružati komercijalne usluge stanovnicima Općine, komunalno društvo partner je građanima u osmišljavanju projekata i akcija usmjerenih ka poboljšanju komunalnog standarda, stanovnici Općine imaju priliku zaposliti se u novoosnovanom komunalnom društvu, stanovnici općine imati će pravovremene informacije o mogućnostima korištenja izvora financiranja projekata iz domene energetske efikasnosti i zaštite okoliša

Osobe na privremenom boravku ili prolaznici kroz područje Općine Brdovec

Potrebe za boravkom u čistoj, održavanoj i otvorenoj sredini, davanje povratnih informacija o radu komunalnog društva

Prolaznicima i osobama na privremenom boravku u Općini Brdovec omogućit će se uživanje u višem komunalnom standardu od postojećeg što bi za posljedicu moglo imati pozitivne efekte na turizam Općine te jednodnevne boravke izletnika. Komunalno društvo može biti promotor održivog razvoja, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti koje će dionici prenijeti i u vlastitu sredinu




vlastitim pogonom je u mogućnosti priznavanja poreza na dodanu vrijednost na ulaznim računima

čime se ostvaruju značajne uštede kod inicijalnih visokih ulaganja u opremanje.

Potrebna kapitalna ulaganja uključuju nabavku specijalnih komunalnih vozila, opreme, strojeva i alata

te ostala ulaganja u opremu potrebnu za započinjanje djelatnosti. Navedena ulaganja osigurat će

potrebnu infrastrukturu kako bi komunalno društvo moglo uspješno obavljati svoju djelatnost.

Na generalnoj razini, dionici projekta se mogu svrstati u nekoliko grupa:

Općina Brdovec;

stanovnici Općine Brdovec;




Analiza utjecaja pojedinih dionika što se tiče razvoja i implementacije projekta te njihove dobiti po

osnovanju komunalnog društva u vlasništvu Općine Brdovec vidljiva je u dolje navedenoj tablici:

Tablica 50: Utjecaji i dobiti dionika kao rezultat projekta


Općina Brdovec Najvažniji subjekt za provođenje lokalnog razvoja. Stvara i prati lokalne demografske i gospodarske trendove te im prilagođava razvojnu strategiju.

Općina ima kapacitet za ovakav projekt (financijski i ljudski resursi, suradnja s organizacijama). Općina će voditi projekt do punog operativnog početka rada komunalnog društva, organizirati sve aktivnosti, provoditi javne nabave i natječaje, nadzirati nabavke opreme, promovirati osnutak komunalnog društva, odrađivati i pripremati potrebnu dokumentaciju, ali i nadzirati rad komunalnog društva po početku njegova rada

Zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva za visokim komunalnim standardom, stvaranje jake baze za privlačenje bespovratnih sredstava i suradnju s poduzetnicima, otvaranje novih radnih mjesta na području Općine Brdovec, educiranje stanovništva Općine o racionalnom raspolaganju prirodnim resursima i potrebama za zaštitom okoliša

Stanovnici Općine Brdovec

Davanje povratne informacije o radu komunalnog društva, davanje prijedloga za unaprijeđenje rada i razine usluge, osmišljavanje projekata/akcija u kojima može sudjelovati komunalno društvo, korištenje kapaciteta i usluga komunalnog društva

Komunalno društvo pružit će stanovnicima Općine novu dimenziju komunalnog standarda, komunalno društvo moći će zaprimati, obrađivati i odrađivati pritužbe građana brže i efikasnije od dosadašnje razgranate mreže dobavljača usluga, komunalno društvo može pružati komercijalne usluge stanovnicima Općine, komunalno društvo partner je građanima u osmišljavanju projekata i akcija usmjerenih ka poboljšanju komunalnog standarda, stanovnici Općine imaju priliku zaposliti se u novoosnovanom komunalnom društvu, stanovnici općine imati će pravovremene informacije o mogućnostima korištenja izvora financiranja projekata iz domene energetske efikasnosti i zaštite okoliša

Osobe na privremenom boravku ili prolaznici kroz područje Općine Brdovec

Potrebe za boravkom u čistoj, održavanoj i otvorenoj sredini, davanje povratnih informacija o radu komunalnog društva

Prolaznicima i osobama na privremenom boravku u Općini Brdovec omogućit će se uživanje u višem komunalnom standardu od postojećeg što bi za posljedicu moglo imati pozitivne efekte na turizam Općine te jednodnevne boravke izletnika. Komunalno društvo može biti promotor održivog razvoja, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti koje će dionici prenijeti i u vlastitu sredinu




Lokalni poduzetnici Poduzetnička ideja i kreiranje tržišta, kreiranje ponude i dodatnih sadržaja, mogućnosti suradnje s komunalnim društvom u poduzetničkim projektima/akcijama, davanje prijedloga za unaprijeđenje rada i razine usluge, osmišljavanje projekata/akcija u kojima može sudjelovati komunalno društvo, korištenje kapaciteta i usluga komunalnog društva

Razvoj poduzetničke ideje i tržišta, kreiranje novog trgovinskog partnera, korištenje informacija koja komunalno društvo posjeduje za vlastiti angažman pri privlačenju bespovratnih sredstava, razvoj i osnivanje komplementarnih poduzetničkih ideja, mogućnost korištenja kapaciteta komunalnog društva, mogućnost zajedničkog nastupanja u akcijama/projektima

Ostali na koje utječe projekt (regionalni poduzetnici, institucije i građani)

Jednaki kao i prethodne tri kategorije, ali u smanjenom obujmu

Jednaki kao i prethodne tri kategorije, ali u smanjenom obujmu

Ispunjenje programa razvoja vlastitog komunalnog društva u Općini Brdovec imat će značajan utjecaj

na razne ciljne skupine, prije svega poboljšanjem komunalnog standarda i ponude, zaštitom lokalne

baštine, racionalnijim korištenjem resursa proračuna, stvaranjem jakog partnera i novog generatora

zapošljavanja, ali i utjecajem na razvoj poduzetničke ideje i tržišta.

Indirektni efekti očituju se u povećanju atraktivnosti Općine Brdovec kao poželjnog mjesta za život,

povećanju turističkih dolazaka i jednodnevnih izleta, kao i u otvaranju novih radnih mjesta u sektoru

poduzetništva.



124 6 FINANCIJSKA ANALIZA |

6 FINANCIJSKA ANALIZA

6.1. Pretpostavke financijske analize

6.1.1. Valuta – cijene koje su korištene u analizi

Sve su cijene izražene u HRK s isključenim porezom na dodanu vrijednost (PDV) te su određene

tržišnim cijenama u vrijeme osmišljavanja projekta. Sve su cijene stabilne. Opća inflacija i relativna

promjena cijena su uzete u obzir tijekom izračuna.

6.1.2. Razdoblje financijske analize

Predviđeno je implementacijsko razdoblje od 48 mjeseci koje se proteže kroz 2017. i 2018. godinu,

dok je trajanje proizvodnog razdoblja predviđeno na 15 godina (2018.-2023.). Predviđa se trajanje

opreme u razdoblju od 4-10 godina.

6.1.3. Procjena prihoda i rashoda

Sav protok novca temeljen je na prirastu. U obzir su uzimani samo stvarni tokovi prihoda i rashoda

(deprecijacija, rezerviranja, novčane zalihe i slični računovodstveni elementi koji ne odgovaraju

stvarnim tokovima eliminirani su u analizi).

6.1.4. Diskontna stopa

Metodologija korištena u ovoj studiji, kojom je određena financijska dobit, temeljena je na pristupu

financijske diskontne stope. Financijska diskontna stopa ustaljena je na 4.00%.

6.1.5. Metodologija investicijskog projekta

Analiza je rađena po uzoru na smjernice Europske komisije te se temelji na:

Vodič za izradu analiza troškova i koristi za investicijske projekte EK 2014-2020, verzija iz

2014. godine, Directorate-General for Regional and Urban policy.

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf

Iz smjernica su korištene samo odredbe koje su primjenjive na ovakav tip studije. Podaci temeljeni na

posebnim pretpostavkama su dostupni za svaki dio analize projekta.

6.2. Visina investicije

Investicijski troškovi uključuju troškove opremanja poslovnih prostora te troškove vozila, alata, opreme

i strojeva nužne za obavljanje djelatnosti. Nisu planirani značajni dodatni troškovi u uređenje objekta,

parkirališta i okoliša.




6 FINANCIJSKA ANALIZA

6.1. Pretpostavke financijske analize

6.1.1. Valuta – cijene koje su korištene u analizi

Sve su cijene izražene u HRK s isključenim porezom na dodanu vrijednost (PDV) te su određene

tržišnim cijenama u vrijeme osmišljavanja projekta. Sve su cijene stabilne. Opća inflacija i relativna

promjena cijena su uzete u obzir tijekom izračuna.

6.1.2. Razdoblje financijske analize

Predviđeno je implementacijsko razdoblje od 48 mjeseci koje se proteže kroz 2017. i 2018. godinu,

dok je trajanje proizvodnog razdoblja predviđeno na 15 godina (2018.-2023.). Predviđa se trajanje

opreme u razdoblju od 4-10 godina.

6.1.3. Procjena prihoda i rashoda

Sav protok novca temeljen je na prirastu. U obzir su uzimani samo stvarni tokovi prihoda i rashoda

(deprecijacija, rezerviranja, novčane zalihe i slični računovodstveni elementi koji ne odgovaraju

stvarnim tokovima eliminirani su u analizi).

6.1.4. Diskontna stopa


financijske diskontne stope. Financijska diskontna stopa ustaljena je na 4.00%.

6.1.5. Metodologija investicijskog projekta

Analiza je rađena po uzoru na smjernice Europske komisije te se temelji na:

Vodič za izradu analiza troškova i koristi za investicijske projekte EK 2014-2020, verzija iz

2014. godine, Directorate-General for Regional and Urban policy.

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf

Iz smjernica su korištene samo odredbe koje su primjenjive na ovakav tip studije. Podaci temeljeni na

posebnim pretpostavkama su dostupni za svaki dio analize projekta.

6.2. Visina investicije

Investicijski troškovi uključuju troškove opremanja poslovnih prostora te troškove vozila, alata, opreme

i strojeva nužne za obavljanje djelatnosti. Nisu planirani značajni dodatni troškovi u uređenje objekta,

parkirališta i okoliša.


| 6 FINANCIJSKA ANALIZA 125

Osiguranje radnog prostora i nabavka vozila, alata, opreme i strojeva osiguravaju sva potrebna

sredstva za preuzimanje komunalnih djelatnosti i početak rada.

Ukupni prihvatljivi investicijski troškovi su procijenjeni na 976.000 kn bez PDV-a. Popis potrebne

opreme je okviran i ovisi o stvarnim potrebama koje će utvrditi direktor komunalnog društva, a ovisno

o dinamici preuzimanja komunalnih djelatnosti. Naveden cijene rezultat su procjene nakon istraživanja

tržišta, a stvarne cijene ovise o rezultatima javnih nabava i natječajnim postupcima te specifikacijama

same opreme i vozila koje utvrdi komunalno društvo i osnivač. Osnivanje komunalnog društva nema

značajnih troškova pripreme projekta budući da nije potrebna izrada idejnih i izvedbenih projekata

gradnje i opremanja niti angažman dodatnih zaposlenika u Općini.

6.2.1. Materijalni i nematerijalni troškovi

Sažetak investicijskih materijalnih i nematerijalnih troškova naveden je u tablici ispod, a temelji se na

analizi tehnologija i tržišta provedenoj kroz poglavlje 5 – Analiza opravdanosti i opcija.

Pregled ne navodi opremu koja će se iz komunalnog pogona prebacit u komunalno društvo.

Tablica 51: Sažetak investicijskih troškova

OPIS Investicijski troškovi (kn)

Održavanje nerazvrstanih cesta, građevinsko održavanje javnih površina i groblja 600.000 - kamion s duplom kabinom nosivosti do 3,5t 300.000 - oprema za zimsku službu (nadogradnje za kamion) - posipač , četka + ralica 75.000 - nadogradnja za kamion - dizalica 50.000 - malo carmix vozilo 100.000 - agregat 5.000 - nabijač (žaba) 10.000 - male ručne freze 10.000 - razna građevinska oprema i alati (mješalica, hiltica, rezačica, bušilice, brusilice, pile, čekići, karjole, škare, škale, garniture alata, oplate (teške i obične), metar itd.) 50.000

Javna rasvjeta 376.000 - vozilo s košarom 350.000 - oprema 20.000 - HTZ oprema za djelatnike 2.000 - obuka djelatnika 4.000

UKUPNO 976.000

PDV 244.000

UKUPNO; S PDV-om 1.220.000

Ukupni investicijski troškovi iznose 1.220.000 kn uključujući pripadajući PDV.

6.2.2. Troškovi pripreme projekta

Razvoj i priprema projekta je započeta od strane djelatnika Općine Brdovec koji nisu primili nikakvu

dodatnu naknadu za svoj rad. Pomoć vanjskih suradnika je pružena u pripremi studije opravdanosti.

Ukupni troškovi pripreme projekta iznose 40.000 kn. Ne postoji mogućnost pojave značajnih dodatnih

pripremnih troškova u sklopu ovog projekta.




6.2.3. Opći troškovi

Opći troškovi obuhvaćaju troškove po pojedinim aktivnostima provedbe projekta, koji su opisani u točki

2.5.2. Administrativne i proceduralne obveze te obuhvaćaju:

- pripremu institucionalne i kadrovske osnove za funkcioniranje komunalnog društva

Tablica 52: Opći troškovi (bez PDV-a)

Naziv aktivnosti Količina Predviđena cijena (kn)

Ukupni trošak (kn)

Priprema institucionalne i kadrovske osnove za funkcioniranje komunalnog društva 18.615

Pravni stručnjak 6 sati 500 3.000 Registracija pravne osobe - javnobilježnička ovjera 1 kom 2.500 2.500 Upis pravne osobe u registar 1 kom 300 300 Upis djelatnosti u registar 10 kom 150 1.500 Objava u registracije u NN 1 kom 810 810 Objava registracije u dnevnom tisku 1 kom 450 450 Upravna pristojba za dobivanje matičnog broja 1 kom 55 55

Oglašavanje radnih mjesta Više oglasa 4.000 4.000

Izrada internih akata društva 1 kom 6.000 6.000

SVEUKUPNO 18.615

S obzirom da će odmah po osnutku komunalnog društva doći i do zapošljavanja odgovornih osoba i

rukovodećih kadrova u kalkulaciju nije potrebno uzimati angažman djelatnika Općine koji će

sudjelovati u pripremi osnivanja komunalnog društva. Također, nije potreban dodatni angažman oko

obrazovanja lokalnog stanovništva i poduzetnika o valorizaciji projekta budući da će se isto obaviti

putem promotivnih aktivnosti, a inicijalno preuzete komunalne djelatnosti nemaju značajan utjecaj na

gospodarski razvoj i konkurentnost samih poduzetnika.

6.2.4. Troškovi promidžbe

Promocijom će se šira javnost osvijestiti o značaju otvaranja komunalnog društva i informirati javnost o

ponudi usluga, a rezultat toga bit će osvještenost stanovnika i poduzetnika o potrebama zaštite

okoliša, održavanju komunalnog standarda, održivom razvoju i energetskoj učinkovitosti te o

uslugama koje komunalno društvo može pružati na komercijalnoj razini što može dodatno povećati

prihode društva.

Aktivnost uključuje osmišljavanje vizualnog identiteta projekta (logo) koji će biti zastupljen u svim

medijiskim oblicima izražavanja, memorandumima te sažecima za novinare te izradu web stranice

društva.




6.2.3. Opći troškovi

Opći troškovi obuhvaćaju troškove po pojedinim aktivnostima provedbe projekta, koji su opisani u točki

2.5.2. Administrativne i proceduralne obveze te obuhvaćaju:

- pripremu institucionalne i kadrovske osnove za funkcioniranje komunalnog društva

Tablica 52: Opći troškovi (bez PDV-a)


Ukupni trošak (kn)

Priprema institucionalne i kadrovske osnove za funkcioniranje komunalnog društva 18.615

Pravni stručnjak 6 sati 500 3.000 Registracija pravne osobe - javnobilježnička ovjera 1 kom 2.500 2.500 Upis pravne osobe u registar 1 kom 300 300 Upis djelatnosti u registar 10 kom 150 1.500 Objava u registracije u NN 1 kom 810 810 Objava registracije u dnevnom tisku 1 kom 450 450 Upravna pristojba za dobivanje matičnog broja 1 kom 55 55

Oglašavanje radnih mjesta Više oglasa 4.000 4.000

Izrada internih akata društva 1 kom 6.000 6.000

SVEUKUPNO 18.615

S obzirom da će odmah po osnutku komunalnog društva doći i do zapošljavanja odgovornih osoba i

rukovodećih kadrova u kalkulaciju nije potrebno uzimati angažman djelatnika Općine koji će

sudjelovati u pripremi osnivanja komunalnog društva. Također, nije potreban dodatni angažman oko

obrazovanja lokalnog stanovništva i poduzetnika o valorizaciji projekta budući da će se isto obaviti

putem promotivnih aktivnosti, a inicijalno preuzete komunalne djelatnosti nemaju značajan utjecaj na

gospodarski razvoj i konkurentnost samih poduzetnika.

6.2.4. Troškovi promidžbe

Promocijom će se šira javnost osvijestiti o značaju otvaranja komunalnog društva i informirati javnost o

ponudi usluga, a rezultat toga bit će osvještenost stanovnika i poduzetnika o potrebama zaštite

okoliša, održavanju komunalnog standarda, održivom razvoju i energetskoj učinkovitosti te o

uslugama koje komunalno društvo može pružati na komercijalnoj razini što može dodatno povećati

prihode društva.

Aktivnost uključuje osmišljavanje vizualnog identiteta projekta (logo) koji će biti zastupljen u svim

medijiskim oblicima izražavanja, memorandumima te sažecima za novinare te izradu web stranice

društva.



Tablica 53: Troškovi promidžbe (bez PDV-a)


Ukupni trošak (kn)

Promidžba i vidljivost 108.000

Izrada vizualnog identiteta i logo-a 1 ugovor 10.000 10.000

Izrada web stranice 1 ugovor 10.000 10.000

Informativna ploča 1 kom 5.000 5.000

SVEUKUPNO 25.000

6.2.5. Troškovi investicije po godinama

Sva ulaganja u imovinu ne rade se u jednoj godini, stoga je potrebno napraviti pregled investicija

prema godinama kako se planiraju preuzimati komunalne djelatnosti. U nastavku se daje pregled

troškova po godinama i opis kupovina koje se planiraju izvršiti u godini:

Tablica 54: Pregled investicija po godinama

Godina

2018 Iznos 2019 Iznos

- kamion s duplom kabinom nosivosti do 3,5t 300.000 - vozilo s košarom 350.000 - oprema za zimsku službu (nadogradnje za kamion) - posipač , četka + ralica 75.000 - oprema 20.000

- nadogradnja za kamion - dizalica 50.000 - HTZ oprema za djelatnike 2.000 - malo carmix vozilo 100.000 - obuka djelatnika 4.000 - agregat 5.000 - nabijač (žaba) 10.000 - male ručne freze 10.000 - razna građevinska oprema i alati (mješalica, hiltica, rezačica, bušilice, brusilice, pile, čekići, karjole, škare, škale, garniture alata, oplate (teške i obične), metar itd.)

50.000

UKUPNO 600.000 376.000

SVEUKUPNO (bez PDV-a) 976.000

6.2.6. Promjene u obrtnom kapitalu u promatranom vremenskom razdoblju

S obzirom da se radi o projektu iz uslužnog sektora koji ima značajne mjesečne operativne troškove i

nema značajan imperativ ostvarivanja dobiti, potrebna je investicija u radni kapital. Nakon što se

završe investicije te zaposli potreban kadar, komunalno društvo spremno je generirati prihode s

odgodom naplate od 30 dana. Daljnje značajne investicije u opremu, zalihe ili ostale stavke potrebne

za pokretanje usluge novih usluga ili proširenje postojećih sufinancirat će se iz općinskog proračuna ili

alternativnih izvora financiranja (bespovratna sredstva na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini).

Zbog nove ponude na području Općine očekuje se ostvarenje i dodatnih prihoda na tržištu, iako se ne

može očekivati da će isti biti značajni. Zbog svega navedenog, nije potrebno planirati investicije u

dodatna obrtna sredstva u kasnijim periodima.




S obzirom na kompleksnost rada komunalnog društva preporuča se osigurati do 250.000 kn obrtnih

sredstava na računu društva prije početka ostvarivanja prihoda od temeljnih djelatnosti, odnosno

preporuča se isto osigurati dijelom uplatom temeljnog kapitala, a dijelom subvencijama ili

pozajmicama.

6.2.7. Proračun ostatka vrijednosti, troškovi amortizacije i troškovi reinvesticije

Procjena ostatka vrijednosti je izvršena temeljem procijenjenih stopa amortizacije pri čemu su

korištene najpreciznije moguće vrijednosti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima.

Pri određivanju amortizacijskih stopa tehničke opreme, vozila, alata i strojeva korištene su preporuke

stručnjaka, a sve poštujući tehničko-tehnološke norme trajanja pojedine opreme. U obzir nisu uzeti

eventualni troškovi reinvesticije.

Ostatak vrijednosti projekta, na kraju vijeka projekta, iznosi 0 kn.

Troškovi amortizacije neće biti financijsko opterećenje za društvo s obzirom da se očekuje

sufinanciranje svih nabavki iz lokalnih i nacionalnih izvora.

U sljedećoj tablici može se pratiti proračun ostatka vrijednosti projekta i amortizacije te vrijednosti

reinvesticije.




S obzirom na kompleksnost rada komunalnog društva preporuča se osigurati do 250.000 kn obrtnih

sredstava na računu društva prije početka ostvarivanja prihoda od temeljnih djelatnosti, odnosno

preporuča se isto osigurati dijelom uplatom temeljnog kapitala, a dijelom subvencijama ili

pozajmicama.

6.2.7. Proračun ostatka vrijednosti, troškovi amortizacije i troškovi reinvesticije

Procjena ostatka vrijednosti je izvršena temeljem procijenjenih stopa amortizacije pri čemu su

korištene najpreciznije moguće vrijednosti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima.

Pri određivanju amortizacijskih stopa tehničke opreme, vozila, alata i strojeva korištene su preporuke

stručnjaka, a sve poštujući tehničko-tehnološke norme trajanja pojedine opreme. U obzir nisu uzeti

eventualni troškovi reinvesticije.

Ostatak vrijednosti projekta, na kraju vijeka projekta, iznosi 0 kn.

Troškovi amortizacije neće biti financijsko opterećenje za društvo s obzirom da se očekuje

sufinanciranje svih nabavki iz lokalnih i nacionalnih izvora.

U sljedećoj tablici može se pratiti proračun ostatka vrijednosti projekta i amortizacije te vrijednosti

reinvesticije.

STU

DIJ

A O

PRA

VDA

NO

STI O

TVA

RA

NJA

VLA

STIT

OG

KO

MU

NA

LNO

G D

RU

ŠTVA

|

6

FIN

ANC

IJSK

A AN

ALIZ

A 12

9

Tabl

ica

55: P

rora

čun

osta

tka

vrije

dnos

ti

Opi

s Da

tum

po

četk

a ob

raču

na

amor

t. Vi

jek

Naba

vna

vrije

dnos

t St

opa

otpi

sa

1 2

3 4

5 6

7 8

9 O

stat

ak

vrije

dnos

ti

Ka

mio

n sa

dup

lom

ka

bino

m

01.1

2.20

18.

5 30

0.00

0 20

%

5.00

0 60

.000

60

.000

60

.000

60

.000

55

.000

0

Opr

ema

za z

imsk

u sl

užbu

01

.12.

2018

. 5

75.0

00

20%

1.

250

15.0

00

15.0

00

15.0

00

15.0

00

13.7

50

0

Nad

ogra

dnja

za

kam

ion

- diz

alic

a 01

.12.

2018

. 5

50.0

00

20%

83

3 10

.000

10

.000

10

.000

10

.000

9.

167

0

Car

mix

voz

ilo

01.1

2.20

18.

8 10

0.00

0 13

%

1.04

2 12

.500

12

.500

12

.500

12

.500

12

.500

12

.500

12

.500

11

.458

0

Agre

gat

01.1

2.20

18.

4 5.

000

25%

10

4 1.

250

1.25

0 1.

250

1.14

6 1.

042

0

Nab

ijač

(žab

a)

01.1

2.20

18.

4 10

.000

25

%

208

2.50

0 2.

500

2.50

0 2.

292

0 V

ozilo

sa

koša

rom

01

.01.

2020

. 5

350.

000

20%

70

.000

70

.000

70

.000

70

.000

70

.000

0

Opr

ema

kom

unal

nog

pogo

na

01.0

1.20

18.

5 90

0.00

0 20

%

180.

000

180.

000

180.

000

180.

000

180.

000

0

Sve

kupn

o 0

Nap

omen

a: A

mor

tizac

ijske

sto

pe s

ukla

dno

prim

jenj

enoj

raču

novo

dstv

enoj

pra

ksi u

RH

, a k

oja

se ra

zlik

uje

od p

orez

no p

ropi

sani

h st

opa

koje

su

najč

ešće

kor

ište

ne




6.3. Operativni prihodi i rashodi

U nastavku se daje pregled procjene operativnih prihoda i rashoda projekta koji su određeni prema

tržišnim cijenama u vrijeme osmišljavanja projekta. Stvarna visina ostvarenih troškova i prihoda ovisiti

će o tržišnim uvjetima i stvarnim potrebama u radu komunalnog društva. Sve su cijene stabilne. Opća

inflacija i relativna promijena cijena su uzete u obzir tijekom izračuna.

Iznosi se odnose na cjelogodišnje poslovanje kroz 15 godina, a s obzirom da se predviđa da će

proces otvaranja komunalnog društva potrajati 6 mjeseci u tom periodu se ne očekuju operativni

prihodi i značajni rashodi.

S obzirom da će komunalno društvo postepeno preuzimati komunalne djelatnosti, u prvim godinama

projekta treba uzeti u obzir samo dio operativnih troškova. Navedeno će biti uzeto u obzir pri izračunu

ukupnih prihoda i rashoda te proračunu financijskog povrata investicije, izvora financiranja, financijske

održivosti, financijskog povrata kapitala kao i kasnije ekonomske analize dok se u nastavku donose

vrijednosti bez prethodno navedenih uvjeta. Navedeni pristup primjenjen je kako bi se olakšalo

praćenje logike prezentiranih izračuna.

6.3.1. Direktni troškovi proizvodnje

Djelatnost komunalnog društva nije proizvođačkog tipa, ali zbog značajnih troškova koji se odnose na

samo obavljanje usluga, a direktno su povezane s njima u direktne troškove klasificirat će se troškovi

građevinskih radova, materijala, rezervnih dijelova, gnojiva, sredstava za tretiranje te biljnih materijala

koji će se utrošiti na komunalne djelatnosti. U nastavku se daje pregled takvih troškova:

Tablica 56: Godišnji direktni troškovi proizvodnje

Direktni troškovi Godišnji iznos (kn)

Građevinski radovi, oprema, materijal i rezervni dijelovi 225.000

Biljni materijali 24.000

Ukupno 249.000

6.3.2. Opći i administrativni troškovi

Opći i administrativni troškovi raspodijelit će se u nekoliko kategorija radi lakšeg razumijevanja istih.

Također, odvojeno će se iskazivati troškovi pojedinih komunalnih pogona i troškovi zajedničkih službi

(administracije).

6.3.2.1. Troškovi osoblja

Procjene troškova osoblja, temeljene su na parametrima i potrebama predstavljenim u poglavlju 5.4. Ljudski resursi te formirane na temelju dostupnih informacija o visini plaća djelatnika zaposlenih na




6.3. Operativni prihodi i rashodi

U nastavku se daje pregled procjene operativnih prihoda i rashoda projekta koji su određeni prema

tržišnim cijenama u vrijeme osmišljavanja projekta. Stvarna visina ostvarenih troškova i prihoda ovisiti

će o tržišnim uvjetima i stvarnim potrebama u radu komunalnog društva. Sve su cijene stabilne. Opća

inflacija i relativna promijena cijena su uzete u obzir tijekom izračuna.

Iznosi se odnose na cjelogodišnje poslovanje kroz 15 godina, a s obzirom da se predviđa da će

proces otvaranja komunalnog društva potrajati 6 mjeseci u tom periodu se ne očekuju operativni

prihodi i značajni rashodi.

S obzirom da će komunalno društvo postepeno preuzimati komunalne djelatnosti, u prvim godinama

projekta treba uzeti u obzir samo dio operativnih troškova. Navedeno će biti uzeto u obzir pri izračunu

ukupnih prihoda i rashoda te proračunu financijskog povrata investicije, izvora financiranja, financijske

održivosti, financijskog povrata kapitala kao i kasnije ekonomske analize dok se u nastavku donose

vrijednosti bez prethodno navedenih uvjeta. Navedeni pristup primjenjen je kako bi se olakšalo

praćenje logike prezentiranih izračuna.

6.3.1. Direktni troškovi proizvodnje

Djelatnost komunalnog društva nije proizvođačkog tipa, ali zbog značajnih troškova koji se odnose na

samo obavljanje usluga, a direktno su povezane s njima u direktne troškove klasificirat će se troškovi

građevinskih radova, materijala, rezervnih dijelova, gnojiva, sredstava za tretiranje te biljnih materijala

koji će se utrošiti na komunalne djelatnosti. U nastavku se daje pregled takvih troškova:

Tablica 56: Godišnji direktni troškovi proizvodnje

Direktni troškovi Godišnji iznos (kn)

Građevinski radovi, oprema, materijal i rezervni dijelovi 225.000

Biljni materijali 24.000

Ukupno 249.000

6.3.2. Opći i administrativni troškovi

Opći i administrativni troškovi raspodijelit će se u nekoliko kategorija radi lakšeg razumijevanja istih.

Također, odvojeno će se iskazivati troškovi pojedinih komunalnih pogona i troškovi zajedničkih službi

(administracije).

6.3.2.1. Troškovi osoblja

Procjene troškova osoblja, temeljene su na parametrima i potrebama predstavljenim u poglavlju 5.4. Ljudski resursi te formirane na temelju dostupnih informacija o visini plaća djelatnika zaposlenih na



sličnim radnim mjestima i sa sličnim specifikacijama, a u suradnji i po informacijama osoba zaposlenih

u komunalnim društvima. Pregled godišnjih troškova naveden je u sljedećoj tablici:

Tablica 57: Godišnji trošak osoblja

Radno mjesto Godine

2018 2019 2020 2021 i dalje

Direktor/ica komunalnog društva (1) 231.500 231.500 231.500 231.500 Administrativni djelatnik/ica (1) 100.000 100.000 100.000 100.000 Komunalni djelatnici (5) 623.000 623.000 623.000 623.000 Strojar (1) 125.000 125.000 125.000 125.000 Vozač (1) 90.000 90.000 90.000 Električar (2) 190.000 190.000 Ukopnik (2 - oba na pola radnog vremena) 90.000 90.000 90.000 90.000 Građevinski poslovođa/tehničar (voditelj gradnje) (1) 140.000 140.000 140.000 Zidar (2) 160.000 160.000 160.000 Tesar (2) 80.000 80.000 80.000 Pomoćni radnik (2) 150.000 150.000 150.000

UKUPNO 1.079.500 1.699.500 1.889.500 1.889.500 *u zagradi brojevi pri punom kapacitetu

Godišnji su troškovi osoblja procijenjeni na 1.889.500 kn nakon što društvo preuzme sve djelatnosti.

Najveći porast troškova poslovanja društvo bilježi u prve tri godine poslovanja kada bilježi intenzivan

rast.

Nakon osnivanja, komunalno društvo će zapošljavati 8 zaposlenika – direktora/icu i administratora te

djelatnke preuzete iz komunalnog pogona. Do preuzimanja ostalih djelatnosti, a koje sada Općina

obavlja putem vanjskih dobavljača, potrebno je zaposliti sve potrebne kadrove, a što će biti u domeni i

ovlastima direktora i njegovih stručnih suradnika. S obzirom da se predviđa da će obujam poslova koje

komunalno društvo obavlja na godišnjoj razini rasti, predviđa se da će biti potrebna i dodatna

zapošljavanja u budućnosti. Privremene potrebe za zaposlenicima za djelatnosti koje su sezonskog

karaktera ili samo trenutno iskazuju dodatne potrebe, mogu se riješavati i s angažiranjem vanjskih

suradnika, ali i korištenjem opcija sezonskog zapošljavanja koje se potiče od strane Hrvatskog zavoda

za zapošljavanje. Navedene brojke i dinamika zapošljavanja te visina plaća ne predstavljaju obvezu te nisu optimalna brojka, već predstavljaju samo okvirnu procjenu konzultanta.

Sukladno procjeni Uprave komunalnog društva moguće je preklapanje kadrova za više komunalnih

poslova čime bi se postigle dodatne uštede u ovim, najvećim troškovima za društvo.

Procjena procesa zapošljavanja, vremenski okvir i potrebne stručne kvalifikacije budućih zaposlenika

opisane su u poglavlju 5.4. Ljudski resursi.




6.3.2.2. Troškovi za usluge

Pod troškovima usluga, navode se troškovi za koje će buduće komunalno društvo morati angažirati

vanjske kapacitete zbog nemogućnosti i ekonomske neopravdanosti zapošljavanja vlastiith kadrova.

Troškovi su izračunati na temelju trenutno vrijedećih tržišnih cijena za navedene usluge.

Tablica 58: Troškovi usluga (mjesečni)

Troškovi usluga Prosječan mjesečni iznos u kn

Zaštita (tehnička i tjelesna zaštita imovine i osoba, sustav tehničke zaštite i vatrodojave) 500

Intelektualne i osobne usluge (usluge vanjskog računovodstva, pravne usluge i ostale intelektualne usluge po potrebi) 4.000

UKUPNO 4.500

Sukladno izračunatim vrijednostima, godišnji troškovi procijenjeni su na 54.000 kn.

6.3.2.3. Održavanje infrastrukture

Troškovi održavanja novih vozila, opreme, alata i strojeva obrađeni su pri analizi opravdanosti svake

od komunalnih djelatnosti. Izdvajanja za održavanje povećavat će se progresivno s korištenjem

nekretnine i s radnim satima vozila, opreme, alata i strojeva. Paralelno sa zastarjevanjem iste, postojat

će sve veća potreba za zamjenama dotrajale opreme.

Troškovi održavanja vozila, opreme i alata procijenjeni su na temelju dostupnih informacija o cijenama

godišnjih servisa promatranih vozila, opreme i alata uz predviđena izdvajanja za izvanredna

održavanja

Tablica 59: Održavanje infrastrukture i opreme

Opis Godina

2018. 2019. 2020. 2021. i dalje Održavanja vozila, oprema i alata koji se direktno koriste u djelatnostima 172.000 212.000 216.000 216.000

6.3.2.4. Administrativni i opći troškovi

Pod kategorijom administrativnih i općih troškova svrstani su troškovi redovitog funkcioniranja

komunalnog društva, a uključuju režijske troškove, utroške uredskog materijala i sitnog inventara,

usluge telefona, pošte i prijevoza, stručno usavršavanje, naknade troškova zaposlenicima, premije

osiguranja te ostale troškove. Troškovi su izračunati uzimajući u obzir nekoliko faktora: procijenjenu

kvadraturu prostora, prosječne tržišne cijene za usluge te usporedbom s troškovima sličnih društava i

poslovnih prostora jednake veličine.

Troškovi odjela zasebno su iskazani, a procijenjeni prema predviđenoj razini korištenja vozila, opreme,

strojeva te informacijama o broju djelatnika i prosječnoj potrošnji komunalnih društava u široj regiji.




6.3.2.2. Troškovi za usluge

Pod troškovima usluga, navode se troškovi za koje će buduće komunalno društvo morati angažirati

vanjske kapacitete zbog nemogućnosti i ekonomske neopravdanosti zapošljavanja vlastiith kadrova.

Troškovi su izračunati na temelju trenutno vrijedećih tržišnih cijena za navedene usluge.

Tablica 58: Troškovi usluga (mjesečni)

Troškovi usluga Prosječan mjesečni iznos u kn

Zaštita (tehnička i tjelesna zaštita imovine i osoba, sustav tehničke zaštite i vatrodojave) 500

Intelektualne i osobne usluge (usluge vanjskog računovodstva, pravne usluge i ostale intelektualne usluge po potrebi) 4.000

UKUPNO 4.500

Sukladno izračunatim vrijednostima, godišnji troškovi procijenjeni su na 54.000 kn.

6.3.2.3. Održavanje infrastrukture

Troškovi održavanja novih vozila, opreme, alata i strojeva obrađeni su pri analizi opravdanosti svake

od komunalnih djelatnosti. Izdvajanja za održavanje povećavat će se progresivno s korištenjem

nekretnine i s radnim satima vozila, opreme, alata i strojeva. Paralelno sa zastarjevanjem iste, postojat

će sve veća potreba za zamjenama dotrajale opreme.

Troškovi održavanja vozila, opreme i alata procijenjeni su na temelju dostupnih informacija o cijenama

godišnjih servisa promatranih vozila, opreme i alata uz predviđena izdvajanja za izvanredna

održavanja

Tablica 59: Održavanje infrastrukture i opreme

Opis Godina

2018. 2019. 2020. 2021. i dalje Održavanja vozila, oprema i alata koji se direktno koriste u djelatnostima 172.000 212.000 216.000 216.000

6.3.2.4. Administrativni i opći troškovi

Pod kategorijom administrativnih i općih troškova svrstani su troškovi redovitog funkcioniranja

komunalnog društva, a uključuju režijske troškove, utroške uredskog materijala i sitnog inventara,

usluge telefona, pošte i prijevoza, stručno usavršavanje, naknade troškova zaposlenicima, premije

osiguranja te ostale troškove. Troškovi su izračunati uzimajući u obzir nekoliko faktora: procijenjenu

kvadraturu prostora, prosječne tržišne cijene za usluge te usporedbom s troškovima sličnih društava i

poslovnih prostora jednake veličine.

Troškovi odjela zasebno su iskazani, a procijenjeni prema predviđenoj razini korištenja vozila, opreme,

strojeva te informacijama o broju djelatnika i prosječnoj potrošnji komunalnih društava u široj regiji.



U nastavku se daje pregled takvih troškova prema godinama kako nastaju novi momenti i značajne

izmjene, odnosno sukladno dinamici preuzimanja komunalnih djelatnosti.

Tablica 60: Administrativni i opći troškovi

Administrativni i opći troškovi Zajednički poslovi (godišnji

troškovi) Odjeli (godišnji troškovi) Ukupno troškovi pri

punom kapacitetu 2018 2019 2020 2018 2019 2020

Gorivo i mazivo 0 0 0 116.000 156.000 168.000 168.000 Komunalna naknada 2.000 2.000 2.000 0 0 0 2.000 Komunalni otpad 1.000 1.000 1.000 0 0 0 1.000 Grijanje i hlađenje 12.000 12.000 12.000 0 0 0 12.000 Električna energija 6.000 6.000 6.000 0 0 0 6.000 Voda 4.000 4.500 5.000 0 0 0 5.000 HTZ oprema 0 0 0 24.000 44.000 44.000 44.000 Troškovi uredskog materijala materijala 16.000 20.000 22.000 0 0 0 22.000 Troškovi sitnog inventara, autoguma i akumulatora 10.000 10.000 10.000 62.000 82.000 87.000 97.000 Pretplate na stručnu literaturu, seminari 4.000 4.000 5.000 0 0 0 5.000 Objave oglasa 2.000 3.000 3.000 0 0 0 3.000 Usluge kooperanata 0 0 0 0 240.000 240.000 240.000 Usluge telefona, pošte i prijevoza 24.000 26.000 28.000 0 0 0 28.000 Stručno usavršavanje zaposlenika 4.000 4.000 5.000 0 0 0 5.000 Dnevnice za službena putovanja 3.000 3.000 3.000 0 0 0 3.000 Materijalna prava zaposlenika (neoporezivi primici) 5.000 5.000 5.000 150.000 180.000 192.000 197.000 Premije osiguranja 3.000 3.000 3.000 0 20.000 26.000 29.000 Registracija vozila 0 0 0 28.000 38.000 40.500 40.500 Platni promet i bankovne usluge 2.000 2.000 2.000 0 0 0 2.000 Ostali troškovi i vanjske usluge 5.000 5.000 5.000 12.000 112.000 130.000 135.000

UKUPNO 103.000 110.500 117.000 392.000 872.000 927.500 1.044.500

Administrativni i opći troškovi nakon 2020. godine nepromijenjeni su za cijeli period trajanja projekta.

6.3.3. Troškovi prodaje i distibucije

Pod kategorijom troškova prodaje i distribucije navode se direktni troškovi koje će komunalno društvo

imati u svrhu marketinške promidžbe, održavanja web stranice, informiranja javnosti, organizacije

akcija i slično. U troškove su uključeni usluga tiskanja promotivnih materijala i troškovi reprezentacije.

Tablica 61: Troškovi prodaje i distribucije u prvoj godini poslovanja

Troškovi prodaje i distribucije Godišnji troškovi (kn)

Marketing (promidžba, informiranje javnosti, ekološke akcije, održavanje web stranice) 10.000

Usluge tiska i grafičke pripreme 2.000 Reprezentacija 4.000

UKUPNO 16.000

Troškovi marketinga i usluga tiska predstavljaju pretpostavljeni godišnji proračun marketinškog

djelovanja društva.




Operativni troškovi eventualnih zasebnih projekata koje će komunalno društvo provoditi nisu uzeti u

obzir pri izradi ove računice budući da u ovom trenutku nije moguće procijeniti obujam i operativni

kapacitet za takve aktivnosti.

6.3.4 Operativni troškovi komunalnog društva

Inkrementalni pristup financijskoj analizi operativnih troškova komunalog društva nije moguć s obzirom

da ne postoje relevantni pokazatelji koliko sadašnja izdvajanja Općine za komunalne djelatnosti

sadrže elemenata po kojima je rađena analiza troškova komunalnog društva već su plaćanja izvršena

na temelju faktura za usluge.

Iz toga razloga, u nastavku se navode samo troškovi budućeg komunalnog društva.

Također, budući da se preuzimanje komunalnih djelatnosti kroz projekt provodi kroz više godina,

vrijednosti troškova značajno variraju u prvim godinama poslovanja. Varijacije nastaju i zbog različitih

utjecaja obračuna amortizacije.

Pregled predviđenih operativnih troškova, naveden je u donjoj tablici.

Tablica 62: Operativni troškovi komunalnog društva

Godina

OPERATIVNI TROŠKOVI Ukupni operativni troškovi

(kn) Direktni troškovi

proizvodnje Troškovi osoblja

Troškovi usluga Održavanje

Admin. i opći

troškovi

Troškovi prodaje i

distribucije Troškovi

amortizacije

2018 249.000 1.079.500 54.000 172.000 495.000 16.000 188.438 2.253.938 2019 249.000 1.699.500 54.000 212.000 982.500 16.000 281.250 3.494.250 2020 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 351.250 3.820.250 2021 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 351.250 3.820.250 2022 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 350.938 3.819.938 2023 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 161.458 3.630.458 2024 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 82.500 3.551.500 2025 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 12.500 3.481.500 2026 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 11.458 3.480.458 2027 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000 2028 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000 2029 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000 2030 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000 2031 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000 2032 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000

Pri punom kapacitetu, očekuju se prosječni godišnji operativni troškovi od 3.469.000 kn. Troškovi

reinvesticije u vozila, strojeve, opremu i alate nisu sagledavani u sklopu ovog dijela studije.

Ipak, važno je naglasiti da uobičajene računovodstvene deprecijacijske stope opreme nisu usklađene

sa stvarnim trajanjem opreme tako da nije moguće procjeniti koliko će opreme biti potrebno zamijeniti.

Promjena određene opreme nužna je i kako bi se održala operabilnost komunalnih djelatnosti i

zadovoljile stroge ekološke norme.




Operativni troškovi eventualnih zasebnih projekata koje će komunalno društvo provoditi nisu uzeti u

obzir pri izradi ove računice budući da u ovom trenutku nije moguće procijeniti obujam i operativni

kapacitet za takve aktivnosti.

6.3.4 Operativni troškovi komunalnog društva

Inkrementalni pristup financijskoj analizi operativnih troškova komunalog društva nije moguć s obzirom

da ne postoje relevantni pokazatelji koliko sadašnja izdvajanja Općine za komunalne djelatnosti

sadrže elemenata po kojima je rađena analiza troškova komunalnog društva već su plaćanja izvršena

na temelju faktura za usluge.

Iz toga razloga, u nastavku se navode samo troškovi budućeg komunalnog društva.

Također, budući da se preuzimanje komunalnih djelatnosti kroz projekt provodi kroz više godina,

vrijednosti troškova značajno variraju u prvim godinama poslovanja. Varijacije nastaju i zbog različitih

utjecaja obračuna amortizacije.

Pregled predviđenih operativnih troškova, naveden je u donjoj tablici.

Tablica 62: Operativni troškovi komunalnog društva

Godina

OPERATIVNI TROŠKOVI Ukupni operativni troškovi

(kn) Direktni troškovi

proizvodnje Troškovi osoblja

Troškovi usluga Održavanje

Admin. i opći

troškovi

Troškovi prodaje i

distribucije Troškovi

amortizacije

2018 249.000 1.079.500 54.000 172.000 495.000 16.000 188.438 2.253.938 2019 249.000 1.699.500 54.000 212.000 982.500 16.000 281.250 3.494.250 2020 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 351.250 3.820.250 2021 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 351.250 3.820.250 2022 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 350.938 3.819.938 2023 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 161.458 3.630.458 2024 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 82.500 3.551.500 2025 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 12.500 3.481.500 2026 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 11.458 3.480.458 2027 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000 2028 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000 2029 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000 2030 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000 2031 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000 2032 249.000 1.889.500 54.000 216.000 1.044.500 16.000 0 3.469.000

Pri punom kapacitetu, očekuju se prosječni godišnji operativni troškovi od 3.469.000 kn. Troškovi

reinvesticije u vozila, strojeve, opremu i alate nisu sagledavani u sklopu ovog dijela studije.

Ipak, važno je naglasiti da uobičajene računovodstvene deprecijacijske stope opreme nisu usklađene

sa stvarnim trajanjem opreme tako da nije moguće procjeniti koliko će opreme biti potrebno zamijeniti.

Promjena određene opreme nužna je i kako bi se održala operabilnost komunalnih djelatnosti i

zadovoljile stroge ekološke norme.



Reinvesticijski troškovi vozila, strojeva, alata i opreme zasigurno će nastati, međutim ovisiti će o stanju

osnovnih sredstava, satima rada i redovitosti održavanja. Kao posljedica toga, rukovodstvo

komunalnog društva mora punu pažnju usmjeriti primjerenom održavanju opreme i infrastukture, zbog

čega su i predviđena relativno značajna godišnja izdvajanja u te svrhe te će time povećati trajnost i

opreme i prostora.

Sredstva za planirano značajno investicijsko održavanje osigurat će se iz kumuliranih zarada ranijih

razdoblja, a eventualne razlike do punog troška pokrit će se iz lokalnih i nacionalnih izvora koji će biti

na raspolaganju društvu. Također, postoje i opcije dugoročnih izvora (kreditnih) koji će se vraćati iz

zarada budućih razdoblja.

6.3.5. Prihodi

Operativni prihodi uključuju novčane priljeve koje izravno plaćaju korisnici usluga koje se pružaju u

sklopu komunalnog društva. U ovom slučaju, operativnim prihodima primarno, mogu se smatrati

prihodi od komunalnih usluga koje će društvo obavljati za Općinu Brdovec, prihodi po subvencijama

za nabavku opreme koje se računovodstveno vode po dobitnom principu te komercijalne usluge koje

društvo obavi za stanovnike i poduzetnike.

Ostali novčani priljevi uključuju prihode od eventualno ostvarenih dodatnih oblika sufinanciranja za

programe i akcije u organizaciji komunalnog društva, no isti se neće razmatrati u sklopu studije zbog

neizvjesnosti istih te činjenice da imaju neutralan utjecaj na poslovanje društva s obzirom na činjenicu

da se radi o namjenskim sredstvima koja će se namjenski i utrošiti te time neće ostvarivati

dobit/gubitak.

Prihodi od komunalnih usluga za Općinu Brdovec

Prihodi od komunalnih usluga za Općinu Brdovec temelje se na preuzetim komunalnim djelatnostima

koje sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, komunalno društvo obavlja za Općinu. Cijene

usluga nisu tržišne (ekonomske), već se temelje na troškovima koje komunalno društvo ostvaruje za

obavljanje djelatnosti. Godišnji prihodi od komunalnih usluga za Općinu Brdovec moraju biti dovoljni

za pokrivanje operativnih troškova poslovanja društva, bez ostvarivanja ekstra profita. Komunalno

društvo nije osnovano s ciljem ostvarivanja zarade već kako bi se stanovnicima Općine i

poduzetnicima pružila kvalitetnija, organiziranija i pravovremena komunalna usluga.

Za potrebe ove studije navodit će se iznosi koje Općina Brdovec trenutno izdvaja za preuzete

djelatnosti kako bi se jasnije vidjele razlike u dva modela upravljanja, a eventualne korekcije kasnijih

cijena prepuštene su rukovodstvu komunalnog društva u koordinaciji s predstavnicima Općine.

Troškovi održavanja javnih površina koje Općina sada ostvaruje umanjeni su za 25% PDV-a kako bi




troškovi ostali na istoj razini kao da su nabavljeni iz vanjskih izvora. odnosno kako nebi predstavljaji

veći trošak nego postojeći model te kako bi izračun mogao biti usporediv.

U nastavku se daje pregled prihoda po godinama s preuzetim djelatnostima. Podaci se nadovezuju na

nalaze iskazane u sklopu poglavlja 5 – Analiza opravdanosti i opcija, a izvedene sukladno nalazima

iz točke 3.3. – Trenutni standard komunalne djelatnosti.

Tablica 63: Prihodi od komunalnih usluga po godinama

Godina

2018. Iznos 2019. Iznos 2020. i dalje Iznos

Održavanje javnih površina 1.412.600 Sve djelatnosti iz 2018.

godine 1.412.600 Sve djelatnosti iz 2019. godine 2.880.600

Održavanja nerazvrstanih prometnica i građevinske usluge

1.468.000 Održavanje javne rasvjete 420.000

UKUPNO 1.412.600 2.880.600 3.300.600

Prihodi po subvencijama

Nasuprot primljenim novčanim sredstvima kao naknadi za usluge koje su obavljene ili će se tek

obaviti, postoje i transferi za investicijsku namjenu koji su usmjereni na financiranje izgradnje ili

nabavu dugotrajne imovine koja će biti u vlasništvu komunalnog društva i evidentirat će se u njegovim

poslovnim knjigama. Jedinica lokalne samouprave donosi odluku o transferu sredstava komunalnom

društvu i određuje koja im je namjena. Primljena sredstva ne podliježu obračunu PDV-a jer nije riječ o

naknadi za obavljene usluge i isporučena dobra jer će nabavljena dobra korištenjem tih sredstava biti

u vlasništvu komunalnog društva, a ne jedinice lokalne samouprave.

Primjenom dobitnog pristupa prilikom početnog priznavanja potpora, primljena sredstva iskazuju se

kao odgođeni prihod na računu 294 – Odgođeno priznavanje prihoda iz državnih potpora (analitički za

svaku investicijsku nabavu).

Kada se ugovorom komunalno društvo obveže da će graditi za potrebe jedinice lokalne samouprave,

nastaju oporezive isporuke jer nastala imovina neće biti u poslovnim knjigama komunalnog društva

nego jedinice lokalne samouprave. Navedeno proizlazi iz stajališta Ministarstva financija (MF Kl.: 410–

19/01–01/505. od 9. siječnja 2003.) koje se i dalje primjenjuje. Jedinica lokalne samouprave može

cjelokupnu izgradnju prepustiti komunalnom društvu te se tada navedena investicija evidentira u

poslovnim knjigama komunalnog društva. Komunalno društvo može naručiti izgradnju nekretnina od

uslužnog graditelja koji će onda, u skladu s Zakonom o PDV-u, primijeniti tuzemni prijenos porezne

obveze.

Kada komunalno društvo prima sredstva iz državnog ili lokalnog proračuna za izgradnju objekata

komunalne infrastrukture koja će se nalaziti u njegovoj imovini, primljena sredstva nisu naknada za

isporučena dobra ili obavljene usluge te stoga nije potrebno obračunati PDV. Međutim, kada




troškovi ostali na istoj razini kao da su nabavljeni iz vanjskih izvora. odnosno kako nebi predstavljaji

veći trošak nego postojeći model te kako bi izračun mogao biti usporediv.

U nastavku se daje pregled prihoda po godinama s preuzetim djelatnostima. Podaci se nadovezuju na

nalaze iskazane u sklopu poglavlja 5 – Analiza opravdanosti i opcija, a izvedene sukladno nalazima

iz točke 3.3. – Trenutni standard komunalne djelatnosti.

Tablica 63: Prihodi od komunalnih usluga po godinama

Godina

2018. Iznos 2019. Iznos 2020. i dalje Iznos

Održavanje javnih površina 1.412.600 Sve djelatnosti iz 2018.

godine 1.412.600 Sve djelatnosti iz 2019. godine 2.880.600

Održavanja nerazvrstanih prometnica i građevinske usluge

1.468.000 Održavanje javne rasvjete 420.000

UKUPNO 1.412.600 2.880.600 3.300.600

Prihodi po subvencijama

Nasuprot primljenim novčanim sredstvima kao naknadi za usluge koje su obavljene ili će se tek

obaviti, postoje i transferi za investicijsku namjenu koji su usmjereni na financiranje izgradnje ili

nabavu dugotrajne imovine koja će biti u vlasništvu komunalnog društva i evidentirat će se u njegovim

poslovnim knjigama. Jedinica lokalne samouprave donosi odluku o transferu sredstava komunalnom

društvu i određuje koja im je namjena. Primljena sredstva ne podliježu obračunu PDV-a jer nije riječ o

naknadi za obavljene usluge i isporučena dobra jer će nabavljena dobra korištenjem tih sredstava biti

u vlasništvu komunalnog društva, a ne jedinice lokalne samouprave.

Primjenom dobitnog pristupa prilikom početnog priznavanja potpora, primljena sredstva iskazuju se

kao odgođeni prihod na računu 294 – Odgođeno priznavanje prihoda iz državnih potpora (analitički za

svaku investicijsku nabavu).

Kada se ugovorom komunalno društvo obveže da će graditi za potrebe jedinice lokalne samouprave,

nastaju oporezive isporuke jer nastala imovina neće biti u poslovnim knjigama komunalnog društva

nego jedinice lokalne samouprave. Navedeno proizlazi iz stajališta Ministarstva financija (MF Kl.: 410–

19/01–01/505. od 9. siječnja 2003.) koje se i dalje primjenjuje. Jedinica lokalne samouprave može

cjelokupnu izgradnju prepustiti komunalnom društvu te se tada navedena investicija evidentira u

poslovnim knjigama komunalnog društva. Komunalno društvo može naručiti izgradnju nekretnina od

uslužnog graditelja koji će onda, u skladu s Zakonom o PDV-u, primijeniti tuzemni prijenos porezne

obveze.

Kada komunalno društvo prima sredstva iz državnog ili lokalnog proračuna za izgradnju objekata

komunalne infrastrukture koja će se nalaziti u njegovoj imovini, primljena sredstva nisu naknada za

isporučena dobra ili obavljene usluge te stoga nije potrebno obračunati PDV. Međutim, kada



komunalno društvo prenosi na jedinicu lokalne samouprave objekte koji su bili u njegovoj imovini, riječ

je o oporezivim isporukama gdje je potrebno obračunati PDV. Navedeno proizlazi i iz stajališta

Ministarstva financija koja su objavljena u više navrata.

Dakle, značajan dio državnih potpora koje primaju komunalna društva, povezan je s imovinom

odnosno primljene potpore treba društvo iskoristiti za izgradnju javne infrastrukture ili nabavu

postrojenja i opreme. Takve potpore koje su povezane s imovinom, uključujući nenovčane potpore po

fer vrijednosti, trebaju se prezentirati u izvještaju o financijskom položaju iskazivanjem odgođenog

prihoda kako bi se sučelili s odgovarajućim rashodima. Ako komunalno društvo primljenu potporu

koristi za nabavu dugotrajne imovine, pri čemu je primljena potpora jednaka nabavnoj vrijednosti

imovine, priznavanje prihoda treba biti u visini amortizacije nabavljene imovine. Time se postiže

sučeljavanje prihoda s rashodima vezanim za imovinu koja je nabavljena iz primljene potpore, a

utjecaj primljene potpore na iskazivanje financijskog rezultata poslovanja je neutralan. Kada primljena

potpora pokriva samo dio vrijednosti nabavljene dugotrajne imovine, odgođene prihode potrebno je

priznati samo u vrijednosti amortizacije koja se odnosi na dio vrijednosti dugotrajne imovine koja je

financirana iz sredstava primljene potpore.

S obzirom na to da komunalna društva pružaju usluge po cijenama koje ponekad nisu tržišne, često

se pojavljuje nedostatak sredstava za pokriće tekućih troškova. U tom slučaju društvo može primiti

sredstva kako bi trenutačno pokrilo svoje financijske potrebe odnosno troškove. Takva potpora nema

unaprijed određenu namjenu ili svrhu nego joj je jedini cilj pomoći primatelju potpore da pokrije

trenutačni nedostatak sredstava.

Potpora ovakvog obilježja priznaje se kao prihod razdoblja u kojem je potraživanje nastalo, a na

temelju odluke lokalne samouprave o dodjeli proračunskih sredstava za pokriće troškova određenog

obračunskog razdoblja. Takvo je stjecanje prihoda u skladu s t. 15.38. HSFI 15 prema kojoj

potraživanja za državne potpore za nadoknadu nastalih rashoda ili nastalog gubitka ili kao

potraživanje u svrhu pružanja trenutne financijske podrške poduzetnika, ali bez budućih povezanih

troškova, treba priznati kao prihod razdoblja u kojem je potraživanje nastalo. Jednako postupanje

nalazimo i u t. 20. MRS-a 20.

Potpora navedenih obilježja može biti ograničena na pojedini subjekt i ne mora biti dostupna c ijeloj

kategoriji korisnika, ali davatelj potpore mora osigurati da se davanjem ovakve potpore ne stavlja

pojedine subjekte u povoljniji položaj u odnosu na druge.

Čest je slučaj da se komunalno društvo zadužuje kod banaka kako bi financiralo izgradnju

infrastrukture, a da nema dovoljno sredstava za otplatu rata kredita. Društvo tada može od jedinice

lokalne samouprave primiti sredstva koja će iskoristiti za otplatu kredita, pod uvjetom da je kredit uzelo

za izgradnju objekata komunalne infrastrukture. Navedena potpora može biti bespovratna ili povratna,




što znači da je društvo mora vratiti po unaprijed određenim uvjetima. Za komunalno društvo primitkom

ovakve potpore ne nastaje obveza za PDV jer nije došlo do isporuke ili obavljanja usluge.

Društvo također može primiti potporu za otplatu kamata u vezi s dugotrajnom materijalnom imovinom.

Takva je potpora primitak koji se sučeljava s troškom kamata, a priznaje se kao odgođeni prihod u

razdoblju kada je potpora primljena.

U slučaju komunalnog društva u vlasništvu Općine Brdovec navedeni prihodi na godišnjoj razini bit će

adekvatni iznosima primljenih potpora za nabavku dugotrajne imovine koja je potrebna za obavljanje

djelatnosti društva, u visini godišnje amortizacije za dugotrajnu imovinu čija je nabavka financirana

putem potpore. Na godišnjoj razini, radi se o sljedećim iznosima:

Tablica 64: Prihodi po subvencijama Godina Prihodi od subvencija

2018 188.438 2019 281.250 2020 351.250 2021 351.250 2022 350.938 2023 161.458 2024 82.500 2025 12.500 2026 11.458

Komercijalne usluge

Komercijalne usluge odnose se na usluge koje će komunalno društvo obavljati na tržišnoj osnovi,

odnosno za stanovnike i poduzetnike Općine i izvan Općine.

Usporedbom s ostalim komunalnim društvima i strukturom njihovih prihoda, uočeno je da društva ne

ostvaruju značajne prihode izvan osnovne funkcije, održavanja komunalnog standarda u ime općine ili

grada. Sve djelatnosti komunalnog društva nisu pogodne za tržišnu djelatnost, kao što su pometanje ili

pražnjenje košarica, a značajniji potencijal vidi se u održavanju zelenih površina i održavanju objekata,

prije svega za ostale korisnike proračuna i organizacije koje se djelomično ili u potpunosti financiraju iz

proračuna Općine.

Ukupni prihodi od komercijalnih usluga procjenjuju se na 5% prihoda od obavljanja redovne

djelatnosti.

U nastavku se daje financijska analiza operativnih prihoda. Financijska se analiza ne temelji na

inkrementalnom pristupu s obzirom da isto nije moguće budući da je komunalno društvo tek u

nastajanju. Iz toga razloga, navode se samo prihodi budućeg komunalnog društva.




što znači da je društvo mora vratiti po unaprijed određenim uvjetima. Za komunalno društvo primitkom

ovakve potpore ne nastaje obveza za PDV jer nije došlo do isporuke ili obavljanja usluge.

Društvo također može primiti potporu za otplatu kamata u vezi s dugotrajnom materijalnom imovinom.

Takva je potpora primitak koji se sučeljava s troškom kamata, a priznaje se kao odgođeni prihod u

razdoblju kada je potpora primljena.

U slučaju komunalnog društva u vlasništvu Općine Brdovec navedeni prihodi na godišnjoj razini bit će

adekvatni iznosima primljenih potpora za nabavku dugotrajne imovine koja je potrebna za obavljanje

djelatnosti društva, u visini godišnje amortizacije za dugotrajnu imovinu čija je nabavka financirana

putem potpore. Na godišnjoj razini, radi se o sljedećim iznosima:

Tablica 64: Prihodi po subvencijama Godina Prihodi od subvencija

2018 188.438 2019 281.250 2020 351.250 2021 351.250 2022 350.938 2023 161.458 2024 82.500 2025 12.500 2026 11.458

Komercijalne usluge

Komercijalne usluge odnose se na usluge koje će komunalno društvo obavljati na tržišnoj osnovi,

odnosno za stanovnike i poduzetnike Općine i izvan Općine.

Usporedbom s ostalim komunalnim društvima i strukturom njihovih prihoda, uočeno je da društva ne

ostvaruju značajne prihode izvan osnovne funkcije, održavanja komunalnog standarda u ime općine ili

grada. Sve djelatnosti komunalnog društva nisu pogodne za tržišnu djelatnost, kao što su pometanje ili

pražnjenje košarica, a značajniji potencijal vidi se u održavanju zelenih površina i održavanju objekata,

prije svega za ostale korisnike proračuna i organizacije koje se djelomično ili u potpunosti financiraju iz

proračuna Općine.

Ukupni prihodi od komercijalnih usluga procjenjuju se na 5% prihoda od obavljanja redovne

djelatnosti.

U nastavku se daje financijska analiza operativnih prihoda. Financijska se analiza ne temelji na

inkrementalnom pristupu s obzirom da isto nije moguće budući da je komunalno društvo tek u

nastajanju. Iz toga razloga, navode se samo prihodi budućeg komunalnog društva.



Tablica 65: Prihodi komunalnog društva

Godina

OPERATIVNI PRIHODI Ukupnni

operativni prihodi (kn)

Prihodi od komunalnih

usluga Prihodi po

subvencijama Komercijalne

usluge

2018 1.412.600 188.438 70.630 1.671.668

2019 2.880.600 281.250 144.030 3.305.880

2020 3.300.600 351.250 165.030 3.816.880

2021 3.300.600 351.250 165.030 3.816.880

2022 3.300.600 350.938 165.030 3.816.568

2023 3.300.600 161.458 165.030 3.627.088

2024 3.300.600 82.500 165.030 3.548.130

2025 3.300.600 12.500 165.030 3.478.130

2026 3.300.600 11.458 165.030 3.477.088

2027 3.300.600 0 165.030 3.465.630

2028 3.300.600 0 165.030 3.465.630

2029 3.300.600 0 165.030 3.465.630

2030 3.300.600 0 165.030 3.465.630

2031 3.300.600 0 165.030 3.465.630

2032 3.300.600 0 165.030 3.465.630

U kasnijim godinama, prihodi rastu kako se preuzimaju pojedine komunalne ili nove djelatnosti, ali i

ovisno o obračunatoj amortizaciji za subvencionirane nabavke vozila, opreme, strojeva i alata.

Prihodi maksimum doživljavaju u 2020. godini kada su preuzete sve potencijalne komunalne

djelatnosti. Eventualni efekti dodatnih projekata ili novih djelatnosti koje će društvo sukladno vlastitim

upravljačkim idejama razviti, nisu predviđene u sklopu ove studije.

6.4. Financijski povrat investicije

Financijski povrat na investiciju izračunava financijske rezultate projekta oslanjajući se na dva

pokazatelja: (1) neto sadašnju financijsku vrijednost projekta (FNPV "C") i (2) financijsku internu stopu

povrata (FRR "C"). Neto se sadašnja financijska vrijednost projekta definira kao suma rezultata nakon

što su se očekivani investicijski i operativni troškovi projekta oduzeli od diskontne vrijednosti

predviđenih prinosa. Financijska stopa povrata je diskontna vrijednost koja proizvodi nultu stopu FNPV

"C"-a.

Neto sadašnja financijska vrijednost projekta (FNPV "C") i financijska stopa povrata (FRR "C") mjere

učinak investicije neovisno o izvorima i metodama financiranja.

Rezultati izračuna FNPV (C) i FRR (C) su detaljnije objašnjeni u tablici ispod, a ovdje se navode sažeti

rezultati analize:




neto sadašnja financijska vrijednost projekta: -2.007.291 kn

financijska stopa povrata: negativna.

Rezultati pokazuju da projekt nije financijski profitabilan bez dodatnog sufinanciranja iz vanjskih

izvora.




neto sadašnja financijska vrijednost projekta: -2.007.291 kn

financijska stopa povrata: negativna.

Rezultati pokazuju da projekt nije financijski profitabilan bez dodatnog sufinanciranja iz vanjskih

izvora.

STU

DIJ

A O

PRA

VDA

NO

STI O

TVA

RA

NJA

VLA

STIT

OG

KO

MU

NA

LNO

G D

RU

ŠTVA

| 6

F

INAN

CIJ

SKA

ANAL

IZA

141

Tabl

ica

66: F

inan

cijs

ki p

ovra

t inv

estic

ije

God

ina

Ope

rativ

na

dobi

t O

stat

ak

vrije

dnos

ti U

kupn

i pr

iljev

i In

vest

icijs

ki

troš

kovi

Upl

ata

obrt

nog

kapi

tala

(te

mel

jni

kapi

tal)

Ope

rativ

ni

troš

kovi

U

kupa

n od

ljevi

Net

o no

včan

i pr

inos

i (k

n)

Dis

kont

ni

fakt

or

Dis

kont

ni

novč

ani

prilj

ev

(kn)

2018

1.

671.

668

0 1.

671.

668

600.

000

250.

000

2.25

3.93

8 3.

103.

938

-1.4

32.2

70

1 -1

.432

.270

2019

3.

305.

880

0 3.

305.

880

376.

000

3.

494.

250

3.87

0.25

0 -5

64.3

70

0,96

1538

462

-542

.663

2020

3.

816.

880

0 3.

816.

880

0

3.82

0.25

0 3.

820.

250

-3.3

70

0,92

4556

213

-3.1

16

2021

3.

816.

880

0 3.

816.

880

0

3.82

0.25

0 3.

820.

250

-3.3

70

0,88

8996

359

-2.9

96

2022

3.

816.

568

0 3.

816.

568

0

3.81

9.93

8 3.

819.

938

-3.3

70

0,85

4804

191

-2.8

81

2023

3.

627.

088

0 3.

627.

088

0

3.63

0.45

8 3.

630.

458

-3.3

70

0,82

1927

107

-2.7

70

2024

3.

548.

130

0 3.

548.

130

0

3.55

1.50

0 3.

551.

500

-3.3

70

0,79

0314

526

-2.6

63

2025

3.

478.

130

0 3.

478.

130

0

3.48

1.50

0 3.

481.

500

-3.3

70

0,75

9917

813

-2.5

61

2026

3.

477.

088

0 3.

477.

088

0

3.48

0.45

8 3.

480.

458

-3.3

70

0,73

0690

205

-2.4

62

2027

3.

465.

630

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,70

2586

736

-2.3

68

2028

3.

465.

630

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,67

5564

169

-2.2

77

2029

3.

465.

630

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,64

9580

932

-2.1

89

2030

3.

465.

630

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,62

4597

05

-2.1

05

2031

3.

465.

630

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,60

0574

086

-2.0

24

2032

3.

465.

630

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,57

7475

083

-1.9

46

Fina

ncijs

ka v

rijed

nost

pov

rata

inve

stic

ije

nega

tivna

Net

o sa

dašn

ja fi

nanc

ijska

vrij

edno

st p

roje

kta

-2

.007

.291

kn




6.5. Izvori financiranja

Osnivanje komunalnog društva te njegovo opremanje vozilima, opremom, alatima i strojevima uklapa

se u postavljene ciljeve i prioritete Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 koji

daje glavne smjernice razvoja i područja koja će se financirati u sklopu europskih regionalnih i

kohezijskih fondova i to u okviru prioritetne osi 6 te ciljeve i programe Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost.

U 2015. godini, otvoreni su i zatvoreni natječaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za

neposredno financiranje nabave komunalnih vozila, za sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih te

hibridnih vozila za trgovačka društva. Iako se očekivao nastavak otvaranja takvih natječaja, isto se nije

dogodilo niti postoje najave da će do nastavka doći.

Pretpostavka koja je uzeta u obzir je sljedeća – novoosnovano komunalno društvo nije u mogućnosti

koristiti sredstva iz europskih fondova za pokretanje poslovanja i opremanje pojedinih komunalnih

odjela, ali je pogodan kandidat za sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ukoliko

dođe do otvaranja natječaja. Međutim, za sada se kao izvor financiranja navodi samo proračun

Općine Brdovec.

Dakle, sufinanciranje nabavke potrebnih vozila, opreme, alata i strojeva ostvarit će se putem

bespovratnih sredstava iz Općinskog proračuna bilo putem izravnih dotacija bilo putem

subvencioniranja otplate kredita koje u svoje ime uzme komunalno društvo.

Dinamika subvencija ovisi o više faktora - odlukama o nabavci opreme, vozila, alata i strojeva,

provedenim javnim natječajima, isporukama, zahtjevima dobavljača te dinamici koje odredi nacionalno

tijelo koje u svom dijelu subvencionira nabavke.

Općina Brdovec ima dovoljan proračun za komunalne djelatnosti koji će omogućiti financiranje

komunalnog društva, kako u opremanju, tako i na godišnjoj razini – plaćanjima usluga koje komunalno

društvo izvrši. Također, Općina će morati uplatiti i temeljni kapital budućeg komunalnog društva.

Studija ne predviđa financijske troškove temeljem kamata, no nema temelja za zaključak da se ta

opcija, koja nije uzeta u obzir u ovoj studiji, neće realizirati, te će sukladno tome, postojati trošak za

kamate. Kako će se kamate morati financirati subvencioniranjem iz sredstava Općine, one će ponovno

imati neutralan učinak na poslovanje društva, stoga njihovo neiskazivanje nema značajan učinak na

opće rezultate studije, osim u visini prihoda i rashoda.

S obzirom da nabavka opreme neće ići putem europskih sredstava te ne postoje uvjeti za stopu

sufinanciranja projekta od strane Fonda ili JLS, odnosno ona nije varijabilna ovisno o prihodima koje

će komunalno društvo ostvarivati, neće se izračunavati financijski jaz.




6.5. Izvori financiranja

Osnivanje komunalnog društva te njegovo opremanje vozilima, opremom, alatima i strojevima uklapa

se u postavljene ciljeve i prioritete Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 koji

daje glavne smjernice razvoja i područja koja će se financirati u sklopu europskih regionalnih i

kohezijskih fondova i to u okviru prioritetne osi 6 te ciljeve i programe Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost.

U 2015. godini, otvoreni su i zatvoreni natječaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za

neposredno financiranje nabave komunalnih vozila, za sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih te

hibridnih vozila za trgovačka društva. Iako se očekivao nastavak otvaranja takvih natječaja, isto se nije

dogodilo niti postoje najave da će do nastavka doći.

Pretpostavka koja je uzeta u obzir je sljedeća – novoosnovano komunalno društvo nije u mogućnosti

koristiti sredstva iz europskih fondova za pokretanje poslovanja i opremanje pojedinih komunalnih

odjela, ali je pogodan kandidat za sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ukoliko

dođe do otvaranja natječaja. Međutim, za sada se kao izvor financiranja navodi samo proračun

Općine Brdovec.

Dakle, sufinanciranje nabavke potrebnih vozila, opreme, alata i strojeva ostvarit će se putem

bespovratnih sredstava iz Općinskog proračuna bilo putem izravnih dotacija bilo putem

subvencioniranja otplate kredita koje u svoje ime uzme komunalno društvo.

Dinamika subvencija ovisi o više faktora - odlukama o nabavci opreme, vozila, alata i strojeva,

provedenim javnim natječajima, isporukama, zahtjevima dobavljača te dinamici koje odredi nacionalno

tijelo koje u svom dijelu subvencionira nabavke.

Općina Brdovec ima dovoljan proračun za komunalne djelatnosti koji će omogućiti financiranje

komunalnog društva, kako u opremanju, tako i na godišnjoj razini – plaćanjima usluga koje komunalno

društvo izvrši. Također, Općina će morati uplatiti i temeljni kapital budućeg komunalnog društva.

Studija ne predviđa financijske troškove temeljem kamata, no nema temelja za zaključak da se ta

opcija, koja nije uzeta u obzir u ovoj studiji, neće realizirati, te će sukladno tome, postojati trošak za

kamate. Kako će se kamate morati financirati subvencioniranjem iz sredstava Općine, one će ponovno

imati neutralan učinak na poslovanje društva, stoga njihovo neiskazivanje nema značajan učinak na

opće rezultate studije, osim u visini prihoda i rashoda.

S obzirom da nabavka opreme neće ići putem europskih sredstava te ne postoje uvjeti za stopu

sufinanciranja projekta od strane Fonda ili JLS, odnosno ona nije varijabilna ovisno o prihodima koje

će komunalno društvo ostvarivati, neće se izračunavati financijski jaz.



Za potrebe određivanja izvora prihoda za financiranje investicijskog plana projekta, pripremljen je

pojednostavljen financijski plan. Svi investicijski troškovi nastali prije prije prijave projekta ne uzimaju

se u obzir. Pojednostavljen financijski plan, u kojem su navedene samo godine u kojima se događaju

značajne investicije, je naveden u donjoj tablici:

Tablica 67: Pojednostavljeni financijski plan

Troškovi 2018. 2019. Ukupno (kn)

Neprihvatljivi troškovi 0 0 0

Prihvatljivi troškovi 850.000 376.000 1.226.000

EU doprinosi 0 Lokalna razina 850.000 376.000 1.226.000 Regionalna razina 0 Razina središnje države 0 Privatni kapital 0 Zajam Europske banke 0 Ostali zajmovi 0 Ostali izvori 0

Ukupan izvor sredstava (kn) 850.000 376.000 1.226.000


STU

DIJ

A O

PRA

VDA

NO

STI O

TVA

RA

NJA

VLA

STIT

OG

KO

MU

NA

LNO

G D

RU

ŠTVA

144

6

FIN

ANC

IJSK

A AN

ALIZ

A |

6.6.

Fin

anci

jska

odr

živo

st

Tabl

ica

68: F

inan

cijs

ka o

drži

vost

God

ina

Loka

lni

dopr

inos

i Na

cion

alni

do

prin

osi

Ukup

an

izvo

r sr

edst

ava

Ope

rativ

ni

prih

odi

Ukup

ni

prilj

evi

Inve

stic

ijski

tr

oško

vi

Obr

tni

(tem

eljn

i ka

pita

l) O

pera

tivni

tr

oško

vi

Ukup

ni

odlje

v Ne

to

novč

ani

prilj

ev (k

n)

Dis

kont

ni

fakt

or

Dis

kont

ni

novč

ani

prilj

ev

Kum

ulira

ni

novč

ani

prilj

ev (k

n)

2018

85

0.00

0 0

850.

000

1.67

1.66

8 2.

521.

668

600.

000

250.

000

2.25

3.93

8 3.

103.

938

-582

.270

1

-582

.270

-5

82.2

70

2019

37

6.00

0 0

376.

000

3.30

5.88

0 3.

681.

880

376.

000

3.

494.

250

3.87

0.25

0 -1

88.3

70

0,96

1538

46

-181

.125

-7

70.6

40

2020

0

0 0

3.81

6.88

0 3.

816.

880

0

3.82

0.25

0 3.

820.

250

-3.3

70

0,92

4556

21

-3.1

16

-774

.010

2021

0

0 0

3.81

6.88

0 3.

816.

880

0

3.82

0.25

0 3.

820.

250

-3.3

70

0,88

8996

36

-2.9

96

-777

.380

2022

0

0 0

3.81

6.56

8 3.

816.

568

0

3.81

9.93

8 3.

819.

938

-3.3

70

0,85

4804

19

-2.8

81

-780

.750

2023

0

0 0

3.62

7.08

8 3.

627.

088

0

3.63

0.45

8 3.

630.

458

-3.3

70

0,82

1927

11

-2.7

70

-784

.120

2024

0

0 0

3.54

8.13

0 3.

548.

130

0

3.55

1.50

0 3.

551.

500

-3.3

70

0,79

0314

53

-2.6

63

-787

.490

2025

0

0 0

3.47

8.13

0 3.

478.

130

0

3.48

1.50

0 3.

481.

500

-3.3

70

0,75

9917

81

-2.5

61

-790

.860

2026

0

0 0

3.47

7.08

8 3.

477.

088

0

3.48

0.45

8 3.

480.

458

-3.3

70

0,73

0690

21

-2.4

62

-794

.230

2027

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,70

2586

74

-2.3

68

-797

.600

2028

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,67

5564

17

-2.2

77

-800

.970

2029

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,64

9580

93

-2.1

89

-804

.340

2030

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,62

4597

05

-2.1

05

-807

.710

2031

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,60

0574

09

-2.0

24

-811

.080

2032

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,57

7475

08

-1.9

46

-814

.450


STU

DIJ

A O

PRA

VDA

NO

STI O

TVA

RA

NJA

VLA

STIT

OG

KO

MU

NA

LNO

G D

RU

ŠTVA

144

6

FIN

ANC

IJSK

A AN

ALIZ

A |

6.6.

Fin

anci

jska

odr

živo

st

Tabl

ica

68: F

inan

cijs

ka o

drži

vost

God

ina

Loka

lni

dopr

inos

i Na

cion

alni

do

prin

osi

Ukup

an

izvo

r sr

edst

ava

Ope

rativ

ni

prih

odi

Ukup

ni

prilj

evi

Inve

stic

ijski

tr

oško

vi

Obr

tni

(tem

eljn

i ka

pita

l) O

pera

tivni

tr

oško

vi

Ukup

ni

odlje

v Ne

to

novč

ani

prilj

ev (k

n)

Dis

kont

ni

fakt

or

Dis

kont

ni

novč

ani

prilj

ev

Kum

ulira

ni

novč

ani

prilj

ev (k

n)

2018

85

0.00

0 0

850.

000

1.67

1.66

8 2.

521.

668

600.

000

250.

000

2.25

3.93

8 3.

103.

938

-582

.270

1

-582

.270

-5

82.2

70

2019

37

6.00

0 0

376.

000

3.30

5.88

0 3.

681.

880

376.

000

3.

494.

250

3.87

0.25

0 -1

88.3

70

0,96

1538

46

-181

.125

-7

70.6

40

2020

0

0 0

3.81

6.88

0 3.

816.

880

0

3.82

0.25

0 3.

820.

250

-3.3

70

0,92

4556

21

-3.1

16

-774

.010

2021

0

0 0

3.81

6.88

0 3.

816.

880

0

3.82

0.25

0 3.

820.

250

-3.3

70

0,88

8996

36

-2.9

96

-777

.380

2022

0

0 0

3.81

6.56

8 3.

816.

568

0

3.81

9.93

8 3.

819.

938

-3.3

70

0,85

4804

19

-2.8

81

-780

.750

2023

0

0 0

3.62

7.08

8 3.

627.

088

0

3.63

0.45

8 3.

630.

458

-3.3

70

0,82

1927

11

-2.7

70

-784

.120

2024

0

0 0

3.54

8.13

0 3.

548.

130

0

3.55

1.50

0 3.

551.

500

-3.3

70

0,79

0314

53

-2.6

63

-787

.490

2025

0

0 0

3.47

8.13

0 3.

478.

130

0

3.48

1.50

0 3.

481.

500

-3.3

70

0,75

9917

81

-2.5

61

-790

.860

2026

0

0 0

3.47

7.08

8 3.

477.

088

0

3.48

0.45

8 3.

480.

458

-3.3

70

0,73

0690

21

-2.4

62

-794

.230

2027

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,70

2586

74

-2.3

68

-797

.600

2028

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,67

5564

17

-2.2

77

-800

.970

2029

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,64

9580

93

-2.1

89

-804

.340

2030

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,62

4597

05

-2.1

05

-807

.710

2031

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,60

0574

09

-2.0

24

-811

.080

2032

0

0 0

3.46

5.63

0 3.

465.

630

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

-3.3

70

0,57

7475

08

-1.9

46

-814

.450



Kao što je vidljivo iz tablice, uz zadržavanje trenutne potrošnje Općine, te otvaranja komunalnog

društva koje će preuzeti komunalne poslove, ukupan će iznos novčanih priljeva biti manji nego

potrošnja. Investicije u dugotrajnu imovinu predviđaju se financirati uz subvencioniranje iz izvora

jedinice lokalne samouprave. Takva sufinanciranja nabavki najisplativija su za Općinu Brdovec i

komunalno društvo iz financijskog i poreznog gledišta. Vijek trajanja dugotrajne imovine najvjerojatnije

će biti duži od predviđenog s obzirom na budžetirane stavke održavanja i uz pažljivo i odgovorno

korištenje te se može predvidjeti da će troškovi biti manji ili drugačije raspoređeni.

Ovi rezultati komunalnog društva pokazuju da će financijska stabilnost komunalnog društva biti

zadovoljavajuća jedino uz uvjet povećanja izdvajanja Općine za komunalne usluge. Naime, glavni

razlog potrebe za povećanjem troškova Općine je činjenica da će komunalno društvo morati

obračunavati PDV na svoje usluge, a značajan udio u cijeni usluge komunalnog društva čine troškovi

zaposlenika koji kroz komunalni pogon nisu imali potrebu biti uvećani za PDV. Dio utjecaja na

negativni novčani priljev ima i preuzimanje neprofitne komunalne usluge ukopa na komunalno društvo.

No, kako je vidljivo iz tablice financijske održivosti, s preuzimanjem dodatnih djelatnosti, manjak u

komunalnom društvu se smanjuje te se svodi na prihvatljivu razinu.

Komunalno društvo nije zamišljeno kao profitni projekt nego primarno kao projekt kojim će se

poboljšati komunalni standard na području Općine, no očito je da ne postoji prostor za smanjenje

cijena usluge komunalnog društva prema Općini Brdovec, a za komunalne djelatnosti koje za istu

obavlja.

6.7. Financijski povrat kapitala

Neto sadašnja financijska vrijednost kapitala je zbroj neto diskontnog novčanog priljeva koji akumulira

promotor investicije (Općina Brdovec) zbog implementacije investicijskog projekta. Financijska

vrijednost povrata kapitala određuje povrat korisniku. Važno je naglasiti da kalkulacije uzimaju u obzir

sve financijske izvore osim nacionalnih doprinosa. Kako u ovom slučaju nemamo sufinanciranja osim

izvora lokalne samouprave, financijski povrtak kapitala identičan je financijskom povratu investicije.



146 7 EKONOMSKA ANALIZA |

7 EKONOMSKA ANALIZA

Regulacija Regionalne politike EU zahtjeva analizu dobiti za sve glavne investicijske projekte koji

potražuju dodatno financiranje. S obzirom da su doprinosi projekta samo mali aspekt dobiti, analiza

dobiti bi trebala predočiti socio-ekonomsku održivost projekta.

Iako osnivanje komunalnog društva nije potencijalni kandidat za EU fondove u inicijalnoj fazi,

ekonomska analiza će se provesti kako bi se kvantificirale sve povoljne okolnosti koje upravljanje

vlastitim komunalnim društvom donosi, prije svega jer se ne radi o projektu čija se isplativost ne mjeri

isključivo financijskim efektima već poboljšanjem standarda za sve stanovnike Općine.

7.1. Konverzija tržišnih u ekonomske cijene

7.1.1. Primjenjeni konverzijski faktori

Općina Brdovec kao dio Republike Hrvatske djeluje na tržištu EU te njena visoka ekonomska

uključenost u nacionalne i EU tokove i mehanizme tržišnog upravljanja čini tržište kompatibilnim s EU i

nacionalnim u mjeri da se posebni korelacijski faktori radi otklanjanja tržišnih distorzija ne javljaju.

Cijene opreme i uređenja su nastale pod utjecajem konkurentnih otvorenih tržišta. Korišteni materijali

će poticati iz Hrvatske i zemalja EU. Operativni troškovi su nastali bez narušavanja cijena.

Sukladno navedenome, faktor konverzije je 1.

7.1.2. Iskrivljenost plaća u sjeni

Zaposlenici Općine koji će upravljati osnivanjem komunalnog društva kao i budući zaposlenici

komunalnog društva bit će kvalificirani i dobivat će plaće sukladno tržišnim iznosima plaća za

navedene poslove. Troškovi nekvalificirane radne snage nisu uvršteni u investicijske troškove budući

da se nabavljaju već izgrađene nekretnine te gotovi strojevi, vozila, oprema i alati.

Navedeno, uključujući veličinu lokalnog tržišta rada koje se bitno ne razlikuje od prosječnih hrvatskih

prilika, je nedovoljno da bi se opravdalo uključivanje ove analize u razmatranja.

7.1.3. Fiskalne korekcije

Ne postoje značajni fiskalni aspekti društvenih troškova proizišli iz ovog projekta, osim navedenog:

komunalno društvo je u sustavu PDV-a te je PDV isključen iz analize, a kad je riječ o troškovima

djelatnika, od iznosa bruto 2 plaća isključen je dio poreza na dohodak koji se vraća u proračun Općine

Brdovec. Korišten je okvirni faktor konverzije za rad u iznosu od 0,98. Razliku do faktora 1 čine prihodi

od poreza na dohodak koji će se vraćati u proračun Općine Brdovec.




7 EKONOMSKA ANALIZA

Regulacija Regionalne politike EU zahtjeva analizu dobiti za sve glavne investicijske projekte koji

potražuju dodatno financiranje. S obzirom da su doprinosi projekta samo mali aspekt dobiti, analiza

dobiti bi trebala predočiti socio-ekonomsku održivost projekta.

Iako osnivanje komunalnog društva nije potencijalni kandidat za EU fondove u inicijalnoj fazi,

ekonomska analiza će se provesti kako bi se kvantificirale sve povoljne okolnosti koje upravljanje

vlastitim komunalnim društvom donosi, prije svega jer se ne radi o projektu čija se isplativost ne mjeri

isključivo financijskim efektima već poboljšanjem standarda za sve stanovnike Općine.

7.1. Konverzija tržišnih u ekonomske cijene

7.1.1. Primjenjeni konverzijski faktori

Općina Brdovec kao dio Republike Hrvatske djeluje na tržištu EU te njena visoka ekonomska

uključenost u nacionalne i EU tokove i mehanizme tržišnog upravljanja čini tržište kompatibilnim s EU i

nacionalnim u mjeri da se posebni korelacijski faktori radi otklanjanja tržišnih distorzija ne javljaju.

Cijene opreme i uređenja su nastale pod utjecajem konkurentnih otvorenih tržišta. Korišteni materijali

će poticati iz Hrvatske i zemalja EU. Operativni troškovi su nastali bez narušavanja cijena.

Sukladno navedenome, faktor konverzije je 1.

7.1.2. Iskrivljenost plaća u sjeni

Zaposlenici Općine koji će upravljati osnivanjem komunalnog društva kao i budući zaposlenici

komunalnog društva bit će kvalificirani i dobivat će plaće sukladno tržišnim iznosima plaća za

navedene poslove. Troškovi nekvalificirane radne snage nisu uvršteni u investicijske troškove budući

da se nabavljaju već izgrađene nekretnine te gotovi strojevi, vozila, oprema i alati.

Navedeno, uključujući veličinu lokalnog tržišta rada koje se bitno ne razlikuje od prosječnih hrvatskih

prilika, je nedovoljno da bi se opravdalo uključivanje ove analize u razmatranja.

7.1.3. Fiskalne korekcije

Ne postoje značajni fiskalni aspekti društvenih troškova proizišli iz ovog projekta, osim navedenog:

komunalno društvo je u sustavu PDV-a te je PDV isključen iz analize, a kad je riječ o troškovima

djelatnika, od iznosa bruto 2 plaća isključen je dio poreza na dohodak koji se vraća u proračun Općine

Brdovec. Korišten je okvirni faktor konverzije za rad u iznosu od 0,98. Razliku do faktora 1 čine prihodi

od poreza na dohodak koji će se vraćati u proračun Općine Brdovec.


| 7 EKONOMSKA ANALIZA 147

7.2. Kvantifikacija društvenih koristi

Društvene koristi projekata u zaštiti okoliša i održavanju komunalnog standarda vezuju se na sljedeće

osnovne parametre:

- koristi od osnivanja komunalnog društva:

o financijske koristi od osnivanja komunalnog društva: navedene stavke obuhvaćene su

financijskom analizom, a odnose se na prihode komunalnog društva

o tzv. „consumer surplus“ ili potrošačev višak – standardna metodologija koja se koristi

kod CBA – odnosi se na područje između cijene koju plaćaju potrošači i one koju su

spremni platiti („willingness-to-pay“) – dakle, predstavlja razliku između iznosa koji bi

potrošač bio spreman platiti za neko dobro i stvarno plaćenog iznosa: u slučaju

projekata koji imaju ekološki karakter mjeri se koliko su spremni stanovnici platiti za

bolju kakvoću okoliša, odnosno kakvu naknadu traže za aktivnost (obično

gospodarske) koje će pogoršati kakvoću okoliša. Takva se metoda naziva metoda

mogućeg vrednovanja okoliša ili uvjetna procjena vrijednosti okoliša. S obzirom da ne

postoji istraživanje koje pokazuje koliki bi to bio iznos za RH, za navedeni pokazatelj

koristit će se podatak o prosječnoj spremnosti da se plati zelena gradnja iz istraživanja

koje je proveo Colliers International Southeast Europe u 2009. godini na području

jugoistočne Europe, a koji kaže da su stanovnici regije spremni platiti od 5% do 9%

više kako bi ostvarili „zelenu gradnju“. S obzirom da komunalno društvo ima iste

ciljeve – energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša smatramo da se radi o dobrom

pokazatelju. Također, uobičajeno je da stanovnici ili ne žele ili žele minimalno ekstra

platiti za viši komunalni standard i smatraju da trebaju dobiti viši standard za one

novce koje daju. Stoga će se kao relevantni pokazatelj uzeti srednja vrijednost od 7%

kao mjerljiva, a na iznose koje će komunalno društvo uprihodovati za novo preuzete

komunalne djelatnosti (bez djelatnosti održavanja javnih površina koje već obavlja

komunalni pogon) .

Pokazatelj se može izračunati i temeljem provedene opsežne statističke ankete na

cijelom području Općine, no ova studija se zbog racionalnosti zadržala na prethodno

navedenoj metodologiji

o povećani obujam usluga – novoosnovano komunalno društvo nabavit će najnoviju

komunalnu opremu te zaposliti dovoljan broj ljudi da može pružiti višu razinu

standarda od trenutno dostupnog. Povećana razina komunalnog standarda

podrazumijeva i dodatne površine koje će se moći obrađivati, prije svega, u segmentu

održavanja javnih površina i nerazvrstanih cesta te održavanja objekata.




- neupotrebne koristi (non-use values) – nisu obuhvaćene ovom studijom, a odnose se na

sredstva koja su potrošači spremni izdvojiti da bi imali komunalno društvo na svom području,

iako ne moraju biti i korisnici istoga

- eksternalije, odnosno dodatni/vanjski učinci – odnose se na procjenu ekonomskih učinaka,

uglavnom se u CBA uključuje dodatna potrošnja posjetitelja na lokaciji ili povećana turistička

potrošnja. Od ekonomskih učinaka procjenjuje se utjecaj investicije na lokalnu, regionalnu i

nacionalnu ekonomiju. Ekonomski učinci mogu biti također direktni i indirektni. Kreiranje novih

radnih mjesta što rezultira povećanjem prihoda od zapošljavanja, poreza i sl., dok se indirektni

učinci novozapošljavanja odnose na povećanu potrošnju temeljem novog zapošljavanja,

povećanog prihoda lokalnih dobavljača, koristi od obrazovnih programa, nove vrijednosti koje su

stanovnici usvojili i sl. U ovoj studiji su navedeni učinci prethodno navedeni kvalitativno i nije se

išlo u kvantitativnu procjenu. Temeljni razlog zbog kojeg nije bilo moguće obaviti kvantitativnu

procjenu je da ne postoje relevantni pokazatelji i primjerene metode kojima bi se mjerilo kolika

je međusobna povezanost povećanja komunalnog standarda i povećanja broja turista pa bi

procjena bila nagađanje bez statističke podloge. S obzirom da se ne može predvidjeti da će svi

zaposleni u komunalnom društvu biti ujedno i stanovnici Općine niti da će biti novozaposleni

(prvo zaposlenje ili nezaposleni) nije se išlo na proračun dodatne potrošnje.

7.2.1. Potrošačev višak

Kako bi se mogla procijeniti vrijednost potrošačevog viška na spomenuti način, iz operativne dobiti

prikazane u točki 6.3.5. studije izostavljeni su prihodi iz sufinanciranja te prihodi od održavanja javnih

površina te su u obzir uzeti samo prihodi od obavljanja novih komunalnih djelatnosti. Sljedeća tablica

prikazuje godišnje iznose potrošačevog viška.

Tablica 69: Potrošačev višak po godinama

Godina Operativna dobit

Potrošačev višak (%)

Potrošačev višak (iznos)

2018 0 7 0

2019 1.468.000 7 102.760

2020 i dalje 1.888.000 7 132.160

7.2.2. Povećani obujam usluga

Kao što je ranije navedeno, komunalno društvo imat će kapacitete da u održavanje preuzme dodatne

površine i lokacije. Preuzimanje dodatnih komercijalnih površina obuhvaćeno je ranije navedenim

procjenama prihoda, stoga je potrebno za ekonomsku analizu izvršiti procjenu kolika je u ovom

trenutku vrijednost dodatnih radova za Općinu. Za procjenu će se koristiti trenutne cijene koje Općina




- neupotrebne koristi (non-use values) – nisu obuhvaćene ovom studijom, a odnose se na

sredstva koja su potrošači spremni izdvojiti da bi imali komunalno društvo na svom području,

iako ne moraju biti i korisnici istoga

- eksternalije, odnosno dodatni/vanjski učinci – odnose se na procjenu ekonomskih učinaka,

uglavnom se u CBA uključuje dodatna potrošnja posjetitelja na lokaciji ili povećana turistička

potrošnja. Od ekonomskih učinaka procjenjuje se utjecaj investicije na lokalnu, regionalnu i

nacionalnu ekonomiju. Ekonomski učinci mogu biti također direktni i indirektni. Kreiranje novih

radnih mjesta što rezultira povećanjem prihoda od zapošljavanja, poreza i sl., dok se indirektni

učinci novozapošljavanja odnose na povećanu potrošnju temeljem novog zapošljavanja,

povećanog prihoda lokalnih dobavljača, koristi od obrazovnih programa, nove vrijednosti koje su

stanovnici usvojili i sl. U ovoj studiji su navedeni učinci prethodno navedeni kvalitativno i nije se

išlo u kvantitativnu procjenu. Temeljni razlog zbog kojeg nije bilo moguće obaviti kvantitativnu

procjenu je da ne postoje relevantni pokazatelji i primjerene metode kojima bi se mjerilo kolika

je međusobna povezanost povećanja komunalnog standarda i povećanja broja turista pa bi

procjena bila nagađanje bez statističke podloge. S obzirom da se ne može predvidjeti da će svi

zaposleni u komunalnom društvu biti ujedno i stanovnici Općine niti da će biti novozaposleni

(prvo zaposlenje ili nezaposleni) nije se išlo na proračun dodatne potrošnje.

7.2.1. Potrošačev višak

Kako bi se mogla procijeniti vrijednost potrošačevog viška na spomenuti način, iz operativne dobiti

prikazane u točki 6.3.5. studije izostavljeni su prihodi iz sufinanciranja te prihodi od održavanja javnih

površina te su u obzir uzeti samo prihodi od obavljanja novih komunalnih djelatnosti. Sljedeća tablica

prikazuje godišnje iznose potrošačevog viška.

Tablica 69: Potrošačev višak po godinama

Godina Operativna dobit

Potrošačev višak (%)

Potrošačev višak (iznos)

2018 0 7 0

2019 1.468.000 7 102.760

2020 i dalje 1.888.000 7 132.160

7.2.2. Povećani obujam usluga

Kao što je ranije navedeno, komunalno društvo imat će kapacitete da u održavanje preuzme dodatne

površine i lokacije. Preuzimanje dodatnih komercijalnih površina obuhvaćeno je ranije navedenim

procjenama prihoda, stoga je potrebno za ekonomsku analizu izvršiti procjenu kolika je u ovom

trenutku vrijednost dodatnih radova za Općinu. Za procjenu će se koristiti trenutne cijene koje Općina



Brdovec plaća za nerazvrstane ceste i održavanje javnih površina, a koje možemo smatrati tržišnima

budući su postignute putem provedenog javnog natječaja.

Procjenom kapaciteta komunalnog društva, zaključeno je da će ono moći pružati do 10% veći obujam

usluga održavanja zelenih površina i 10% veći kapacitet održavanja javnih površina bez uvećanja

troškova, prije svega zahvaljujući zapošljavanju dodatnih djelatnika u sektoru održavanja

nerazvrstanih cesta kojom će se moći preuzeti održavanje svih nerazvrstanih cesta na području

Općine.

U nastavku se daje proračun vrijednosti navedenih usluga:

Tablica 70: Prihodi od povećanog obujma usluga

Godina Prihodi od održavanja

javnih površina

Uvećanje Održavanje

nerazvrstavnih cesta

Uvećanje Prihod od

povećanog obujma usluga

2018 1.412.600 0% 0 0% 0

2019 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2020 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2021 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2022 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2023 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2024 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2025 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2026 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2027 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2028 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2029 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2030 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2031 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

2032 1.412.600 10% 1.468.000 10% 288.060

7.2.3. Operativni prihodi

Prihodi koje će direktno ostvarivati komunalno društvo detaljnije su objašnjeni u poglavlju 6.3.5. Prihodi. Koristi koje će imati cijelo okruženje komunalnog društva su navedene u nastavku.

Projekcije u ovoj studiji su kalkulirane s oprezom, naročito financijske projekcije operativnih prihoda,

kako bi se procijenilo poslovanje pri otežanim uvjetima.

7.3. Ostali indirektni učinci

Dodatne koristi koje se javljaju kao posljedica razvoja i poslovanja komunalnog društva uključuju:












Navedene dodatne koristi kao posljedica razvoja i poslovanja komunalnog društva nisu uključene u

izračun ekonomske dobiti jer se ne mogu precizno izračunati, ali imaju relativno značajne učinke kad

je riječ o Općini Brdovec.

Učinke je potrebno razdvojiti na jednokratne, koji se odnose na vrijeme potrebno za opremanje

komunalnog društva – nabavka opreme, alata, strojeva i vozila, kao i stalne, godišnje učinke temeljem


Koristi će imati i postojeći objekti u okolici komunalnog društva ili širem području Općine Brdovec,

poput benzinskih crpki, kioska, trgovina, ugostiteljskih objekata, prodavaonica alata, željezarije,

građevinskog materijala, itd. koji mogu poslovno surađivati s komunalnim društvom. Komunalno

društvo bit će novi veći poslovni subjekt na području Općine što će doprinijeti stabilnosti ekonomije i

pružiti poduzetnicima snažnog partnera za suradnju.

Očekuje se da će pojačano održavanje i briga o okolišu imati efekte i na porast broja ljudi koji

posjećuju Općinu što ujedno vodi i do povećanja potrošnje. Ekonomski gledano, povećana potrošnja

dovodi do poticanja proizvodnje, trgovine i zapošljavanja kao i pozitivne efekte na povećanje prihoda

proračuna - prihodi od dodatnih poreza na državnom, regionalnom i lokalnom nivou vlasti i to putem

usluga smještaja, ugostiteljstva, prijevoznih usluga, trgovine, prihodi od poreza na dohodak radi novog

zapošljavanja (direktni – zaposlenici komunalnog društva i indirektni – novo zapošljavanje vezano uz

učinke osnivanja komunalnog društva). Nije moguće procijeniti koliko novih indirektnih radnih mjesta

može kreirati osnivanje komunalnog društva zbog nedostatka znanstvenih istraživanja i nedovoljnih

statističkih pokazatelja vezanih uz vrijednost pojedinog radnog mjesta te iz tog razloga ovi efekti nisu

kvantificirani u ekonomskoj analizi.

Razvoj komunalnog društva utjecat će na diverzifikaciju i stabilnost lokalne ekonomije - razvoj

poslovanja indirektno će utjecati na kreiranje novih radnih mjesta i poduzetničkih prilika te na razvoj

kvalitetnih sadržaja u Općini Brdovec.


utjecaje. Ovi se utjecaji podrobnije objašnjavaju u daljnjem tekstu.

Projekt implicira utjecaj na obrazovanje domaćeg stanovništa o nužnosti održivog razvoja, energetskoj

učinkovitosti i zaštiti prirode. Osim stanovnika, i sami zaposlenici biti će dokvalificirani i biti u

postupcima obrazovanja kako bi mogli preuzeti predviđene komunalne djelatnosti. U planu je da











Navedene dodatne koristi kao posljedica razvoja i poslovanja komunalnog društva nisu uključene u

izračun ekonomske dobiti jer se ne mogu precizno izračunati, ali imaju relativno značajne učinke kad

je riječ o Općini Brdovec.

Učinke je potrebno razdvojiti na jednokratne, koji se odnose na vrijeme potrebno za opremanje

komunalnog društva – nabavka opreme, alata, strojeva i vozila, kao i stalne, godišnje učinke temeljem


Koristi će imati i postojeći objekti u okolici komunalnog društva ili širem području Općine Brdovec,

poput benzinskih crpki, kioska, trgovina, ugostiteljskih objekata, prodavaonica alata, željezarije,

građevinskog materijala, itd. koji mogu poslovno surađivati s komunalnim društvom. Komunalno

društvo bit će novi veći poslovni subjekt na području Općine što će doprinijeti stabilnosti ekonomije i

pružiti poduzetnicima snažnog partnera za suradnju.

Očekuje se da će pojačano održavanje i briga o okolišu imati efekte i na porast broja ljudi koji

posjećuju Općinu što ujedno vodi i do povećanja potrošnje. Ekonomski gledano, povećana potrošnja

dovodi do poticanja proizvodnje, trgovine i zapošljavanja kao i pozitivne efekte na povećanje prihoda

proračuna - prihodi od dodatnih poreza na državnom, regionalnom i lokalnom nivou vlasti i to putem

usluga smještaja, ugostiteljstva, prijevoznih usluga, trgovine, prihodi od poreza na dohodak radi novog

zapošljavanja (direktni – zaposlenici komunalnog društva i indirektni – novo zapošljavanje vezano uz

učinke osnivanja komunalnog društva). Nije moguće procijeniti koliko novih indirektnih radnih mjesta

može kreirati osnivanje komunalnog društva zbog nedostatka znanstvenih istraživanja i nedovoljnih

statističkih pokazatelja vezanih uz vrijednost pojedinog radnog mjesta te iz tog razloga ovi efekti nisu

kvantificirani u ekonomskoj analizi.

Razvoj komunalnog društva utjecat će na diverzifikaciju i stabilnost lokalne ekonomije - razvoj

poslovanja indirektno će utjecati na kreiranje novih radnih mjesta i poduzetničkih prilika te na razvoj

kvalitetnih sadržaja u Općini Brdovec.


utjecaje. Ovi se utjecaji podrobnije objašnjavaju u daljnjem tekstu.

Projekt implicira utjecaj na obrazovanje domaćeg stanovništa o nužnosti održivog razvoja, energetskoj

učinkovitosti i zaštiti prirode. Osim stanovnika, i sami zaposlenici biti će dokvalificirani i biti u

postupcima obrazovanja kako bi mogli preuzeti predviđene komunalne djelatnosti. U planu je da



komunalno društvo nakon što se uhoda poslovanje sudjeluje na nacionalnim i europskim natječajima

kojima bi se dugoročno doprinijelo da se podigne svijest građana o komunalnim obvezama i

potrebama te pruže prilike sudjelovanja u zajedničkom kreiranju akcija i programa koji za cilj imaju

održivi razvoj, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost te podizanje svijesti stanovništva. Podizanje

svijesti stanovništva na području Općine Brdovec stvorit će učinak prelijevanja (spillover) na

stanovnike regije, lokalne i regionalne tvrtke i institucije koji će surađivati s komunalnim društvom.

Sve će navedene činjenice pozitivno utjecati na dionike i lokalno gospodarstvo.

Novi prostor komunalnog društva s osiguranim parkingom i adekvatnim radnim prostorima pružit će

siguran, dostupan prostor za prikupljanje informacija, rješavanje problema, interakciju sa stanovnicima

Općine i interakciju s poduzetnicima i udrugama.

Implementacija ovog projekta doprinijet će ugledu Općine Brdovec kao području koje ulaže i njeguje

svoj komunalni standard.


politikama jednakih mogućnosti, informacijskog društva te održivog razvoja. Projekt osnivanja

komunalnog društva ne sadržava diskriminatorne elemente u odnosu na spol, stavove, spolnu

orijentaciju, rasnu ili etničku pripadnost, a zahtjev da se poštuje jednakost mogućnosti bit će ugrađen

u ugovore s budućim korisnicima usluga te će tijekom provedbe osnivanja biti provjeravan kao dio

postupaka praćenja i izvješćivanja.

Potrebna infrastruktura (objekt komunalnog društva sa skladišnim, garažnim i parkirnim mjestima)

imat će osigurani pristup osobama s invaliditetom.

No, kad se analiziraju projekti u području razvoja komunalnog standarda i infrastrukture, svakako se

najvažniji društveni učinak odnosi na povećanje kvalitete života ljudi u obuhvatnom području.

7.4. Diskontiranje procijenjenih troškova i koristi


socijalne diskontne stope. Socijalna diskontna stopa sukladno preporukama EK, ustaljena je na 3%.

7.5. Indikatori ekonomskih učinaka (ekonomska stopa povrata ili neto sadašnja vrijednost projekta u novčanom smislu)

Gospodarska se vrijednosti projekta izračunava korištenjem sljedećih pokazatelja:

Neto sadašnja vrijednost - razlika između ukupnog diskontnog društvenog dobitka i troška;

Ekonomska stopa povrata - stopa koja tvori nultu vrijednost neto sadašnjoj vrijednosti;

Omjer dobiti/troškova - omjer između diskontne ekonomske dobiti i troška.




Rezultati gospodarske djelatnosti projekta su sljedeći:

Neto sadašnja vrijednost ENPV : 2.703.294 kn

Ekonomska stopa povrata ERR: 16,47%

Omjer dobiti/troškova B/C: 1.07

Otvaranje komunalnog društva te preuzimanje komunalnih djelatnosti stvara veću ekonomsku

dobit nego trošak, a neto sadašnja vrijednost doseže 2.703.294 kn. Rezultati analize dokazuju

da je osnivanje vlastitog komunalnog društva izvediv i održiv projekt, u širem smislu

postojanja takvog društva

Rezultati ekonomske analize detaljnije su navedeni u donjoj tablici:




Rezultati gospodarske djelatnosti projekta su sljedeći:

Neto sadašnja vrijednost ENPV : 2.703.294 kn

Ekonomska stopa povrata ERR: 16,47%

Omjer dobiti/troškova B/C: 1.07

Otvaranje komunalnog društva te preuzimanje komunalnih djelatnosti stvara veću ekonomsku

dobit nego trošak, a neto sadašnja vrijednost doseže 2.703.294 kn. Rezultati analize dokazuju

da je osnivanje vlastitog komunalnog društva izvediv i održiv projekt, u širem smislu

postojanja takvog društva

Rezultati ekonomske analize detaljnije su navedeni u donjoj tablici:

STU

DIJ

A O

PRAV

DAN

OST

I OTV

AR

ANJA

VLA

STIT

OG

KO

MU

NA

LNO

G D

RU

ŠTVA

| EK

ON

OM

SKA

ANAL

IZA

153

Tabl

ica

71: E

kono

msk

a an

aliz

a

God

ina

Ope

rativ

na

dobi

t Po

troš

ačev

vi

šak

Prih

od o

d po

veća

nog

obuj

ma

uslu

ga

Ost

atak

vr

ijedn

osti

Uku

pni

prilj

evi

Inve

stic

ijski

tr

oško

vi

Upl

ata

obrt

nog

kapi

tala

(te

mel

jni

kapi

tal)

Ope

rativ

ni

troš

kovi

U

kupa

n od

ljevi

Net

o no

včan

i pr

inos

i (k

n)

Dis

kont

ni

fakt

or

Dis

kont

ni

novč

ani

prilj

ev (k

n)

2018

1.

671.

668

0 0

0 1.

671.

668

600.

000

250.

000

2.25

3.93

8 3.

103.

938

-1.4

32.2

70

1 -1

.432

.270

20

19

3.30

5.88

0 10

2.76

0 28

8.06

0 0

3.69

6.70

0 37

6.00

0

3.49

4.25

0 3.

870.

250

-173

.550

0,

9708

7379

-1

68.4

95

2020

3.

816.

880

132.

160

288.

060

0 4.

237.

100

0

3.82

0.25

0 3.

820.

250

416.

850

0,94

2595

91

392.

921

2021

3.

816.

880

132.

160

288.

060

0 4.

237.

100

0

3.82

0.25

0 3.

820.

250

416.

850

0,91

5141

66

381.

477

2022

3.

816.

568

132.

160

288.

060

0 4.

236.

788

0

3.81

9.93

8 3.

819.

938

416.

850

0,88

8487

05

370.

366

2023

3.

627.

088

132.

160

288.

060

0 4.

047.

308

0

3.63

0.45

8 3.

630.

458

416.

850

0,86

2608

78

359.

578

2024

3.

548.

130

132.

160

288.

060

0 3.

968.

350

0

3.55

1.50

0 3.

551.

500

416.

850

0,83

7484

26

349.

105

2025

3.

478.

130

132.

160

288.

060

0 3.

898.

350

0

3.48

1.50

0 3.

481.

500

416.

850

0,81

3091

51

338.

937

2026

3.

477.

088

132.

160

288.

060

0 3.

897.

308

0

3.48

0.45

8 3.

480.

458

416.

850

0,78

9409

23

329.

065

2027

3.

465.

630

132.

160

288.

060

0 3.

885.

850

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

416.

850

0,76

6416

73

319.

481

2028

3.

465.

630

132.

160

288.

060

0 3.

885.

850

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

416.

850

0,74

4093

91

310.

176

2029

3.

465.

630

132.

160

288.

060

0 3.

885.

850

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

416.

850

0,72

2421

28

301.

141

2030

3.

465.

630

132.

160

288.

060

0 3.

885.

850

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

416.

850

0,70

1379

88

292.

370

2031

3.

465.

630

132.

160

288.

060

0 3.

885.

850

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

416.

850

0,68

0951

34

283.

855

2032

3.

465.

630

132.

160

288.

060

0 3.

885.

850

0

3.46

9.00

0 3.

469.

000

416.

850

0,66

1117

81

275.

587

Net

o sa

dašn

ja v

rijed

nost

2.

703.

294

Ekon

omsk

a st

opa

povr

ata

16

,47

%

Om

jer d

obiti

/ tr

oško

va

1,07



154 8 PROCJENA RIZIKA |

8 PROCJENA RIZIKA

Osnovne metode procjene financijske i ekonomske analize su navedene u prijašnjim poglavljima.

Temeljne analize su predočile "procjenu", ali je u kvantitativnom pogledu potrebno sagledati i sljedeće

aspekte:

"Koliko je dobra procjena?" - Prepoznavanje nepouzdanosti osnovne analize.

"Koji je raspon mogućih varijacija?" - Kvantificiranje nesigurnosti.

"Koji je raspon mogućih rezultata?" - Prepoznavanje potecijalnih utjecaja na različite varijacije

pretpostavki i ulazne varijacije ključnih izlaznih pokazatelja.

Kako je navedeno u sljedećem tekstu, preporučeni koraci u analizi rizika su:

Analiza osjetljivosti,

Distribucija vjerojatnosti za kritične varijable,

Analiza rizika,

Procjena prihvatljivog rizika,

Sprječavanje rizika.

8.1. Definiranje kritičnih varijabli primjenom analize osjetljivosti

U ovom su poglavlju određene kritične varijable čije varijacije (pozitivne ili negativne) ponajviše utječu

na izvedbu projekta u financijskom i ekonomskom smislu.

Varijable ponude/potražnje Sposobnosti rukovodstva komunalnog društva u razvoju društva i ostvarivanju zarada nije presudna

varijabla, već uspješno upravljanje troškovima, koji su kritična varijabla koju je potrebno uključiti u

analizu osjetljivosti. Naime, kako financijska, tako i ekonomska učinkovitost komunalnog društva

ponajviše ovisi o obavljenim poslovima za Općinu Brdovec, a sve ostvarene zarade izvan osnovne

djelatnosti projekta samo će se koristiti na ostvarenje višeg komunalnog standarda. Osnovni cilj

osnivanja komunalnog društva nije ostvarivanje zarade. Utjecaj varijacije prihoda komunalnog društva

na neto sadašnju vrijednost jedna je od kritičnih varijabli, stoga je potrebno posebnu pozornost

posvetiti pravovremenoj naplati i osiguranju dodatnih poslova izvan osnovnog usmjerenja na

obavljanje komunalnih djelatnosti.

Ljudski potencijali Poslovnost i izvedba ključnog osoblja važan su dio uspješnosti komunalnog društva. Zaposlit će se

primjereni kadrovi, obrazovani i motivirani za postizanje ciljeva. Možemo pretpostaviti da se varijable

ljudskih potencijala mogu nadzirati kvalitetnom implementacijom i mjerama smanjenja rizika.




8 PROCJENA RIZIKA

Osnovne metode procjene financijske i ekonomske analize su navedene u prijašnjim poglavljima.

Temeljne analize su predočile "procjenu", ali je u kvantitativnom pogledu potrebno sagledati i sljedeće

aspekte:

"Koliko je dobra procjena?" - Prepoznavanje nepouzdanosti osnovne analize.

"Koji je raspon mogućih varijacija?" - Kvantificiranje nesigurnosti.

"Koji je raspon mogućih rezultata?" - Prepoznavanje potecijalnih utjecaja na različite varijacije

pretpostavki i ulazne varijacije ključnih izlaznih pokazatelja.

Kako je navedeno u sljedećem tekstu, preporučeni koraci u analizi rizika su:

Analiza osjetljivosti,

Distribucija vjerojatnosti za kritične varijable,

Analiza rizika,

Procjena prihvatljivog rizika,

Sprječavanje rizika.

8.1. Definiranje kritičnih varijabli primjenom analize osjetljivosti

U ovom su poglavlju određene kritične varijable čije varijacije (pozitivne ili negativne) ponajviše utječu

na izvedbu projekta u financijskom i ekonomskom smislu.

Varijable ponude/potražnje Sposobnosti rukovodstva komunalnog društva u razvoju društva i ostvarivanju zarada nije presudna

varijabla, već uspješno upravljanje troškovima, koji su kritična varijabla koju je potrebno uključiti u

analizu osjetljivosti. Naime, kako financijska, tako i ekonomska učinkovitost komunalnog društva

ponajviše ovisi o obavljenim poslovima za Općinu Brdovec, a sve ostvarene zarade izvan osnovne

djelatnosti projekta samo će se koristiti na ostvarenje višeg komunalnog standarda. Osnovni cilj

osnivanja komunalnog društva nije ostvarivanje zarade. Utjecaj varijacije prihoda komunalnog društva

na neto sadašnju vrijednost jedna je od kritičnih varijabli, stoga je potrebno posebnu pozornost

posvetiti pravovremenoj naplati i osiguranju dodatnih poslova izvan osnovnog usmjerenja na

obavljanje komunalnih djelatnosti.

Ljudski potencijali Poslovnost i izvedba ključnog osoblja važan su dio uspješnosti komunalnog društva. Zaposlit će se

primjereni kadrovi, obrazovani i motivirani za postizanje ciljeva. Možemo pretpostaviti da se varijable

ljudskih potencijala mogu nadzirati kvalitetnom implementacijom i mjerama smanjenja rizika.


| 8 PROCJENA RIZIKA 155

Vremenske i implementacijske varijable

Implementacija projekta je višegodišnja, što bi varijable povezane s implementacijom (vrijeme,

troškovi, funkcionalna sposobnost opreme, ishodovanje potrebnih dozvola) moglo pretočiti u kritične

varijable. Uspješna provedba plana rezultirat će nadzorom troškova, pridržavanju vremenskih rokova i

standarda funkcionalnosti.

Financijske varijable

Osnivanje komunalnog društva ne uključuje financiranje putem zajmova što znači da troškovi

financiranja ne predstavljaju dodatni rizik. Općina Brdovec financirat će osnivanje komunalnog društva

iz svojih redovitih prihoda. Ključne financijske varijable su, stoga, vezane uz investicijske i operativne

troškove. Troškovi su u najznačajnijoj mjeri fiksni te pozamašni. Prihodi su s druge stane fiksna

vrijednost.

Ekonomske varijable

Komunalno društvo je posredno osjetljivo na makroekonomske varijable (rast BDP-a, inflaciju) koje

utječu na cijenu i potrebu za uslugama. Ipak, ni smjer ni veličina ovog utjecaja se ne mogu sa

sigurnošću procijeniti. Oslanjajući se na izgledne makroekonomske scenarije koji previđaju postupan

oporavak gospodarstva nakon trenutne globalne krize, razumno je pretpostaviti da će

makroekonomske varijable ostati unutar granice koje neće u značajnoj mjeri utjecati na izvedivost


Politički faktori

Osnivanje vlastitog komunalnog društva bit će pod posebnim povećalom javnosti stoga je nužno

osigurati transparentnost, funkcionalnu javnu nabavu i dovoljnu informiranost javnosti kroz čitavo

vrijeme trajanja osnivanja i pokretanja poslovanja komunalnog društva.

Pozitivne eksternalije

S obzirom da je neto sadašnja vrijednost osnivanja komunalnog društva (financijski povrat investicije)

negativna, izvedivost ovisi o dostatnim pozitivnim eksternalijama (temeljenim na društvenim koristima i

ne-monetarnim povlasticama). Pozitivne eksternalije samo djelomično ovise o učinkovitoj suradnji s

dionicima i nisu vezane za zaradu, stvorenu kroz aktivnosti komunalnog društva. Sukladno tome,

navedene bi trebalo analizirati unutar scenarija vezanog uz zarade komunalnog društva i operativnih

troškova, a ne kao nezavisne varijable.

Navedene su varijable korištene u analizi osjetljivosti:

a) Promjena diskontne stope

Za potrebe analiza korištene su promjene diskontne stope za +/-1%




b) Promjena vrijednosti investicije

Za potrebe analiza korištene su promjene vrijednosti investicije +20%. Promjena vrijednosti

ukupne investicije utječe i na promjenu ostatka vrijednosti te je isto uzimano u obzir pri analizi

osjetljivosti.

c) Promjena neto prihoda

Za potrebe analiza korištena je promjena neto prihoda od -20%

d) Kombinirana promjena vrijednosti investicije i neto prihoda

Za potrebe analiza korištene su promjene vrijednosti investicije od +20% i neto prihoda za -

20%. Kako je i navedeno u prethodnim točkama, promjene vrijednosti investicija i promjene

neto prihoda direktno utječe i na ostale varijable te je isto uzeto u obzir pri izradi analize

osjetljivosti.

Promjene se sagledavaju nakon izračuna sljedećih pokazatelja:

Neto sadašnja vrijednost FNPV/C

ENPV

Važno je naglasiti da je za potrebe analize osjetljivosti vrijednost izračunate financijske stope fiksna.

Glavni je razlog taj što ova analiza istražuje promjene u tehničkom razvoju varijabli, bez utjecaja na

parametre koji će utjecati na razvoj prije operativne faze projekta.

Rezultati analize osjetljivosti navedeni su u tekstu koji slijedi.


Tablica 72: Efekti promjene diskontne stope

-1% Originalni podaci +1%

FNPV (C) negativna negativna negativna

ENPV 17,62% 16,47% 15,35%

Analiza osjetljivosti s obzirom na promjene diskontne stope pokazuje da promjena ne utječe značajno

na FNPV (C) dok ENPV opada, ali ne dostiže negativnu vrijednost.


Tablica 73: Efekti promjene vrijednosti investicije

Originalni podaci +20%

FNPV (C) negativna negativna

ENPV 16,47% 14,24%





Za potrebe analiza korištene su promjene vrijednosti investicije +20%. Promjena vrijednosti

ukupne investicije utječe i na promjenu ostatka vrijednosti te je isto uzimano u obzir pri analizi

osjetljivosti.


Za potrebe analiza korištena je promjena neto prihoda od -20%

d) Kombinirana promjena vrijednosti investicije i neto prihoda

Za potrebe analiza korištene su promjene vrijednosti investicije od +20% i neto prihoda za -

20%. Kako je i navedeno u prethodnim točkama, promjene vrijednosti investicija i promjene

neto prihoda direktno utječe i na ostale varijable te je isto uzeto u obzir pri izradi analize

osjetljivosti.

Promjene se sagledavaju nakon izračuna sljedećih pokazatelja:

Neto sadašnja vrijednost FNPV/C

ENPV

Važno je naglasiti da je za potrebe analize osjetljivosti vrijednost izračunate financijske stope fiksna.

Glavni je razlog taj što ova analiza istražuje promjene u tehničkom razvoju varijabli, bez utjecaja na

parametre koji će utjecati na razvoj prije operativne faze projekta.

Rezultati analize osjetljivosti navedeni su u tekstu koji slijedi.


Tablica 72: Efekti promjene diskontne stope

-1% Originalni podaci +1%

FNPV (C) negativna negativna negativna

ENPV 17,62% 16,47% 15,35%

Analiza osjetljivosti s obzirom na promjene diskontne stope pokazuje da promjena ne utječe značajno

na FNPV (C) dok ENPV opada, ali ne dostiže negativnu vrijednost.


Tablica 73: Efekti promjene vrijednosti investicije

Originalni podaci +20%


ENPV 16,47% 14,24%



Uzimajući u obzir pretpostavku povećanja vrijednosti investicije od 20%, analiza osjetljivosti pokazuje

da je ne postoji značajna osjetljivost pokazatelja pa je ENPV i pri maksimalnom povećanju investicije

ona je i dalje pozitivna.


Tablica 74: Efekti promjene neto prihoda

Originalni podaci -20%


ENPV 16,47% negativna

Indikatori ekonomskih učinaka pokazuju neprihvatljive vrijednosti (FNPV<0; ENPV< diskontne stope)

pretpostavkom smanjenja ukupnih prihoda do visokih 20%.

d) Kombinirana promjena vrijednosti investicije +20% i neto prihoda -20%

Tablica 75: Efekti kombinirane promjene vrijednosti investicije i neto prihoda

Originalni podaci +/-20%


ENPV 16,47% negativna

Kao zadnji pokazatelj analize osjetljivosti uzeta je pretpostavka povećanja investicijskih troškova od

20% te smanjenja ukupnih prihoda od 20%. Ekonomska neto sadašnja vrijednost u tom slučaju

pokazuje negativne vrijednosti što pokazuje rizik.

Analiza osjetljivosti pokazala je da je projekt najosjetljivi na kombiniranu promjenu investicijskih

troškova i operativnih prihoda.

8.2. Simulacija najboljeg i najgoreg scenarija

Prvi korak u provođenju analize rizika jest određivanje funkcije distribucije za svaku od utjecajnih

varijabli. Redovito se odabir funkcija vjerojatnosti temelji na statističkim obradama stvarnih podataka,

međutim, kako se ne raspolaže s potrebnim podacima, odnosno kako nije bilo relevantnih istraživanja

provedenih u Hrvatskoj na temelju kojih bi se mogle utvrditi funkcije distribucije vjerojatnosti, primijenit

će se iskustveni podaci dobiveni iz literature i istraživanja obavljenih u SAD-u i Europskoj uniji.

Kada se ne raspolaže s relevantnim podacimate se stvarna distribucija ne može sa sigurnošću

odrediti, najčešće se rabe 3 vrste funkcije distribucije vjerojatnosti:

• normalna distribucija

• uniformna distribucija

• trokutasta distribucija




Za potrebe proračuna usvojena je trokutasta distribucija, što u potpunosti zadovoljava traženu točnost

proračuna i simulacija. Određivanje točnih funkcija distribucije vjerojatnosti izlazi izvan okvira ove

studije, ali isto tako otvara mogućnost za daljnja dodatna istraživanja u tom smjeru.

Za svaku od kritičnih varijabli, određeni su parametri trokutnih funkcija distribucije vjerojatnosti koji su

prikazani u tablici koja slijedi:

Tablica 76: Distribucije vjerojatnosti FNPV varijable Min. Max. Distribucija

Operativni prihodi 0.95 1.10 Trokutasta Operativni troškovi 0.90 1.10 Trokutasta Investicijski troškovi 0.90 1.10 Trokutasta

ENPV varijable min max

Ekonomski investicijski troškovi 0.95 1.10 Trokutasta Ekonomski operativni troškovi 0.90 1.10 Trokutasta Ekonomske koristi 0.90 1.10 Trokutasta

U nastavku se daje procjena najboljeg i najgoreg scenarija korištenjem gore navedenih distribucija

vjerojatnosti i ulaznih faktora – investicijskih troškova, operativnih prihoda i operativnih rashoda.

Tablica 77: Simulacija najboljeg i najgoreg scenarija Najbolji scenarij Procijenjeni scenarij Najgori scenarij

Investicijski troškovi KN 878.400 976.000 1.073.600 Operativni prihodi % promjene +10% 0 -5% Operativni rashodi % promjene -10% 0 +10% Investicijski troškovi % promjene -10% 0 +10% FRR (C) 48,65% negativna negativna ERR 82,47% 16,47% negativna

8.3. Procjena rizika

Temeljem odabranih kritičkih varijabli, kvantitativna procjena rizika obrađena je stvaranjem

jednostavnog Monte Carlo modela. Varijable korištene u predstavljanju završnih rezultata su

financijska i ekonomska neto sadašnja vrijednost (FNPV i ENPV).

Uneseni podaci za Monte Carlo simulaciju su navedeni su u Tablici 77: Distribucije vjerojatnosti.

Ukupno je izvedeno 1.000 probnih ciklusa. Statistički su rezultati za dva različita iznosa varijabli

navedeni u tablici koja slijedi.




Za potrebe proračuna usvojena je trokutasta distribucija, što u potpunosti zadovoljava traženu točnost

proračuna i simulacija. Određivanje točnih funkcija distribucije vjerojatnosti izlazi izvan okvira ove

studije, ali isto tako otvara mogućnost za daljnja dodatna istraživanja u tom smjeru.

Za svaku od kritičnih varijabli, određeni su parametri trokutnih funkcija distribucije vjerojatnosti koji su

prikazani u tablici koja slijedi:

Tablica 76: Distribucije vjerojatnosti FNPV varijable Min. Max. Distribucija

Operativni prihodi 0.95 1.10 Trokutasta Operativni troškovi 0.90 1.10 Trokutasta Investicijski troškovi 0.90 1.10 Trokutasta

ENPV varijable min max

Ekonomski investicijski troškovi 0.95 1.10 Trokutasta Ekonomski operativni troškovi 0.90 1.10 Trokutasta Ekonomske koristi 0.90 1.10 Trokutasta

U nastavku se daje procjena najboljeg i najgoreg scenarija korištenjem gore navedenih distribucija

vjerojatnosti i ulaznih faktora – investicijskih troškova, operativnih prihoda i operativnih rashoda.

Tablica 77: Simulacija najboljeg i najgoreg scenarija Najbolji scenarij Procijenjeni scenarij Najgori scenarij

Investicijski troškovi KN 878.400 976.000 1.073.600 Operativni prihodi % promjene +10% 0 -5% Operativni rashodi % promjene -10% 0 +10% Investicijski troškovi % promjene -10% 0 +10% FRR (C) 48,65% negativna negativna ERR 82,47% 16,47% negativna

8.3. Procjena rizika

Temeljem odabranih kritičkih varijabli, kvantitativna procjena rizika obrađena je stvaranjem

jednostavnog Monte Carlo modela. Varijable korištene u predstavljanju završnih rezultata su

financijska i ekonomska neto sadašnja vrijednost (FNPV i ENPV).

Uneseni podaci za Monte Carlo simulaciju su navedeni su u Tablici 77: Distribucije vjerojatnosti.

Ukupno je izvedeno 1.000 probnih ciklusa. Statistički su rezultati za dva različita iznosa varijabli

navedeni u tablici koja slijedi.



Tablica 78: Statistički rezultati Monte Carlo analize

Jedinica KN

FNPV ENPV

Srednja vrijednost -1.453.821 3.373.779

Standardna devijacija 553.351 553.162

Minimum -2.978.747 1.930.891

Maksimum 327.402 5.476.971

Raspon -3.306.149 3.546.080

Donji kvartil -1.810.592 2.996.191

Gonji kvartil -1.106.873 3.734.694

5. percentila -2.338.880 2.417.709

95. percentila -493.251 4.330.748

Vrijednost> 0 (%) 1% 100,00%

Slika 10: Distribucija vjerojatnosti – FNPV




Slika 11: Kumulativna vjerojatnost – FNPV

Slika 12: Distribucija vjerojatnosti – ENPV




Slika 11: Kumulativna vjerojatnost – FNPV

Slika 12: Distribucija vjerojatnosti – ENPV



Slika 13: Kumulativna vjerojatnost – ENPV

Monte Carlo analiza rizika pokazuje da ne mogućnost da će ekonomska neto sadašnja vrijednost

postati negativna što bi značilo da projekt neće generirati pozitivne efekte. Financijska je neto

sadašnja vrijednost ostala negativna u svim provedenim simulacijama što pokazuje da projekt iziskuje

dodatno sufinanciranje od strane Općine i ostalih lokalnih i nacionalnih izvora kako bi bio održiv.

Uslijed provedbe projekta moguća je pojava neočekivanih situacija koje bi mogle djelovati na

pravovremenu realizaciju projekta ili je u potpunosti odgoditi. U nastavku je dan pregled predviđenih

najvjerojatnijih rizika te je procjena njihova vjerojatnost pojave kao njihov utjecaj na realizaciju

projekta.

Tablica 79: Procjena rizika Rizik

(Varijable) Vjerojatnost

niska/srednja/visoka Utjecaj

nizak/srednji/visok Varijable ponude/ potražnje niska srednji Vrijeme trajanja projekta, cijene i kapaciteti opreme i infrastrukture niska srednji

Dostupnost i izvedba djelatnika na projektu niska nizak

Stopa korištenja opreme niska nizak

Financijske varijable niska srednji

Ekonomske varijable niska srednji

Operativni troškovi niska srednji

Politički faktori niska nizak

Pozitivne eksternalije niska srednji




8.4. Upravljanje i smanjenje rizika

Kako bi se ostvarile pozitivne eksternalije koje utječu na izvedivost projekta, moguće je odrediti

temeljne postupke za smanjenje rizika te odrediti njihov utjecaj. Mjere se umanjivanja rizika

implementiraju kako bi se smanjila mogućnost rizika, nadgledali troškovi te osigurala dobit od projekta.

Mjere umanjivanja rizika pokrivaju:

Varijable ponude/potražnje;

Vrijeme trajanja, cijena i kapaciteti opreme;

Dostupnost i izvedba djelatnika na projektu;

Stopa korištenja opreme;

Financijske varijable;

Ekonomske varijable;

Politički faktori;

Operativni troškovi;

Pozitivne eksternalije.

Više detalja se nalazi u tablici ispod.

Tablica 80: Mjere sprječavanja rizika

Varijable Mjere sprječavanja rizika Utjecaj mjera

Varijable ponude/ potražnje

Jaka promocija Briga o prilagođenosti sadržaja za

komercijalno, tržišno natjecanje Preuzimanje svih tržišno isplativih komunalnih

djelatnosti Suradnja s poduzetnicima u kreiranju

zajedničke ponude Informiranje javnosti o uslugama koje društvo

pruža Usko planiranje i osmišljavanje komunalnih

sadržaja s Općinom Organizacija dodatnih projekata Obrazovanje zaposlenika

Financijska i ekonomska učinkovitost i održivost

Dovoljna razina zaposlenosti i iskoristivosti vozila, opreme, alata i strojeva

Očuvanje okoliša Obrazovanje širokog kruga

dionika – stanovnika i poduzetnika

Vrijeme trajanja projekta, cijene i kapaciteti opreme i infrastrukture

Učinkovito preuzimanje komunalnih djelatnosti u skladu s važećim procedurama i primjenjivim standardima

Planirano vrijeme za opremanje duže od realno potrebnog

Planirano vrijeme za javnu nabavu veće od realno potrebnog

Odabir vozila, opreme, alata i strojeva primjerene kvalitete i kapaciteta kako bi se izbjegla slaba iskoristivost

Pažljiva priprema natječajne dokumentacije Pažljivo planiranje garantnih rokova prilikom

izrade natječajne dokumentacije Konzultiranje stučnjaka vezano uz nabavku

Sprječavanje kašnjenja Sprječavanje prekoračenja

troškova Istraživanje predviđenih

kapaciteta opreme Funkcionalnost Visoka stopa iskoristivosti Ekonomičnost svih nabavki Sprječavanje zloupotrebe




8.4. Upravljanje i smanjenje rizika

Kako bi se ostvarile pozitivne eksternalije koje utječu na izvedivost projekta, moguće je odrediti

temeljne postupke za smanjenje rizika te odrediti njihov utjecaj. Mjere se umanjivanja rizika

implementiraju kako bi se smanjila mogućnost rizika, nadgledali troškovi te osigurala dobit od projekta.

Mjere umanjivanja rizika pokrivaju:

Varijable ponude/potražnje;

Vrijeme trajanja, cijena i kapaciteti opreme;

Dostupnost i izvedba djelatnika na projektu;

Stopa korištenja opreme;

Financijske varijable;

Ekonomske varijable;

Politički faktori;

Operativni troškovi;

Pozitivne eksternalije.

Više detalja se nalazi u tablici ispod.

Tablica 80: Mjere sprječavanja rizika


Varijable ponude/ potražnje

Jaka promocija Briga o prilagođenosti sadržaja za

komercijalno, tržišno natjecanje Preuzimanje svih tržišno isplativih komunalnih

djelatnosti Suradnja s poduzetnicima u kreiranju

zajedničke ponude Informiranje javnosti o uslugama koje društvo

pruža Usko planiranje i osmišljavanje komunalnih

sadržaja s Općinom Organizacija dodatnih projekata Obrazovanje zaposlenika

Financijska i ekonomska učinkovitost i održivost


Očuvanje okoliša Obrazovanje širokog kruga

dionika – stanovnika i poduzetnika

Vrijeme trajanja projekta, cijene i kapaciteti opreme i infrastrukture

Učinkovito preuzimanje komunalnih djelatnosti u skladu s važećim procedurama i primjenjivim standardima

Planirano vrijeme za opremanje duže od realno potrebnog

Planirano vrijeme za javnu nabavu veće od realno potrebnog

Odabir vozila, opreme, alata i strojeva primjerene kvalitete i kapaciteta kako bi se izbjegla slaba iskoristivost

Pažljiva priprema natječajne dokumentacije Pažljivo planiranje garantnih rokova prilikom

izrade natječajne dokumentacije Konzultiranje stučnjaka vezano uz nabavku

Sprječavanje kašnjenja Sprječavanje prekoračenja

troškova Istraživanje predviđenih

kapaciteta opreme Funkcionalnost Visoka stopa iskoristivosti Ekonomičnost svih nabavki Sprječavanje zloupotrebe




adekvatne i kvalitetne opreme Angažman stručnjaka u fazi nabavke opreme i

nadzora opremanja infrastrukture Ugrađene kontrolne mjere u administraciji

Dostupnost i izvedba djelatnika komunalnog društva

Privlačni opisi poslova i plaće temeljene na tržišnim vrijednostima

Objava transparentnog i kvalitetnog javnog natječaja za zapošljavanje

Definiranje ciljanih karakternih i formalno-obrazovnih karakteristika budućih zaposlenika

Učinkovito rukovođenje izvedbom i planirano razvijanje karijere

Kontinuirano osposobljavanje osoblja

Zapošljavanje i zadržavanje visoko-kvalificirane radne snage

Visoka učinkovitost zaposlenika Zadovoljstvo poslom

Stopa korištenja opreme

Nadgledanje korištenja opreme Aktivni izvori novih projekata Visoka stopa korištenja opreme

Financijske varijable

Planiranje godišnjeg proračuna i novčanog toka

Osiguranje dodatnih, zamjenskih izvora financiranja

Redovito povlačenje sredstava koje osigurava EU, nacionalni ili lokalni izvori

Učinkovita implementacija

Financijska i ekonomska održivost

Sprječavanje kašnjenja s implementacijom

Ekonomske varijable

Konzervativno planiranje prihoda Poslovno planiranje Izrada operativnih i marketing planova Jaka promocija

Financijska i ekonomska održivost komunalnog društva


Operativni troškovi

Učinkovito rukovođenje odgovorno Nadzornom odboru

Implementacija sustava kontrole kako bi se potpomogli implementacija strategije i smanjene troškova

Prikupljanje više ponuda kako bi se postigla minimizacija troškova i potaknula konkurentnost

Sklapanje godišnjih ugovora putem javne nabave za nabavku najkritičnijih roba i usluga

Planiranje troškova na godišnjoj razini Osiguranje vozila, strojeva, opreme, alata i

infrastrukture Planiranje značajnijih investicija u dogovoru s

vlasnikom Sudjelovanje na javnim natječajima za

bespovratna sredstva

Kontrola troškova Financijske uštede pri nabavi Učinkovito rukovođenje Smanjenje rizika značajnih

kvarova i izvanrednih troškova Osiguranje likvidnosti Transparentnost

Politički faktori

Transparentnost u provedbi Kontinuirano informiranje javnosti Učinkovita implementacija Nadgledanje i vanjska evaluacija Pažljiva priprema natječajne dokumentacije

Transparentnost Sprječavanje negativnog

publiciteta Sprječavanje političkih sukoba

Pozitivne eksternalije

Učinkovitost i visoka kvaliteta usluge Učinkovita suradnja s dionicima Jaka promocija Plan angažmana ciljnih skupina Analiza stvaranja novih poslova Potpora poduzetnicima Daljnja ulaganja u komunalnu djelatnost Koordinacija s turističkim sektorom

Ostvarenje pozitivnih trendova Otvaranje novih radnih mjesta Potpora stvaranju novih

poduzetničkih ideja Pozitivni efekti na punjenje

Općinskog proračuna Ostvarenje ciljeva komunalnog

društva




U planiranju provedbe osnivanja komunalnog društva ugrađeni su mehanizmi i mjere sprječavanja

rizika te su zasebno planirane proračunske stavke koje osiguravaju transparentnost, pravovremenu

provedbu projekta te ekonomičnosti i financijsku održivost projekta.

Opremanje komunalnog društva, osiguranje ljudskih resursa i suradnja s dionicima temeljni je

doprinos planiranoj razini komunalnog standarda koja je nužna za ostvarenje ciljeva osnivanja





U planiranju provedbe osnivanja komunalnog društva ugrađeni su mehanizmi i mjere sprječavanja

rizika te su zasebno planirane proračunske stavke koje osiguravaju transparentnost, pravovremenu

provedbu projekta te ekonomičnosti i financijsku održivost projekta.

Opremanje komunalnog društva, osiguranje ljudskih resursa i suradnja s dionicima temeljni je

doprinos planiranoj razini komunalnog standarda koja je nužna za ostvarenje ciljeva osnivanja



| BIBLIOGRAFIJA 165

BIBLIOGRAFIJA

Europska komisija (2010), Europe 2020: A European Strategy forSmart, Sustainable, and Inclusive

Growth, Bruxelles

Colliers RISE International, Southeast Europe (2009): Regional initiative for sustainability & the

enviroment – Truths and myths about green building, Tenant and Builder Surveys on

Perceptions of Green Building in Southeast

Colliers RISE Research (2009), Davis Langdon (2007), Kats (2008): How much premium are you

willing to pay?

Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu (2014): Općina Brdovec izvješće o stanju u

prostoru, Zagreb

DLS d.o.o. (2015): Revizija Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2012. do 2019. godine,

srpanj 2015., Općina Brdovec

DZS. (2013) Županije, površina, stanovništvo, gradovi, općine i naselja, popis 2011, Zagreb: Državni

zavod za statistiku. web stranica: www.dzs.hr

DZS. (2013) Stanovništvo u najvećim gradovima i općinama, popis 2011, Zagreb: Državni zavod za

statistiku. web stranica: www.dzs.hr

DZS. (2013) Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011, Zagreb: Državni zavod za


DZS. (2013) Stanovništvo prema pohađanju škole i spolu, popis 2011, Zagreb: Državni zavod za


DZS. (2013) Stanovništvo prema migacijskim obilježjima i spolu, popis 2011, Zagreb: Državni zavod

za statistiku. web stranica: www.dzs.hr

DZS. (2013) Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, popis 2011, Zagreb:

Državni zavod za statistiku. web stranica: www.dzs.hr

DZS. (2013) Stan. staro 15 i više godina prema trenutnoj aktivnosti, starosti i spolu, popis 2011,

Zagreb: Državni zavod za statistiku. web stranica: www.dzs.hr

DZS. (2013) Stan. staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu, popis 2011,


DZS. (2013) Stan. staro 10 i više godina prema spolu, a nepismeni i prema starosti, popis 2011,




166 BIBLIOGRAFIJA |

DZS. (2013) Stan. staro 10 i više godina prema inf. pismenosti, starosti i spolu, popis 2011, Zagreb:


DZS. (2013) Općine prema broju stanovnika, popis 2011, Zagreb: Državni zavod za statistiku. web

stranica: www.dzs.hr

DZS. (2013) Kontingenti stanovništa po gradovima-općinama, popis 2011, Zagreb: Državni zavod za


DZS. (2016) Statističke informacije 2016, Zagreb: Državni zavod za statistiku. web stranica:

www.dzs.hr

DZS. (2016) Hrvatska u brojkama 2016, Zagreb: Državni zavod za statistiku. web stranica:

www.dzs.hr

FINA (2015): Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2014. godini

po gradovima/općinama, Zagreb, web stranica: http://www.fina.hr/Default.aspx

FINA (2016): Registar godišnjih financijskih izvještaja; Osnovni financijski rezultati poslovanja

poduzetnika po županijama za 2015. godinu, Zagreb, web stranica:

http://www.fina.hr/Default.aspx

Glasnik Općine Brdovec br. 01, siječanj 2015: Program gradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture za 2015. godinu, autor PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE

BRDOVEC, Damir Slavnović, dipl.ing.,v.r.

Glasnik Općine Brdovec br. 01, siječanj 2015: Program održavanja komunalne infrastrukture za 2015.

godinu, PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BRDOVEC, Damir Slavnović,

dipl.ing.,v.r.

Gradsko Vijeće Grada Zaprešića (2016): Proračun Grada Zaprešića za 2017. i Projekcije za 2018-

2019.g.; KLASA: 400-06/16-01/05, URBROJ: 238/33-01-16-3, 21.12.2016., Zaprešić

Hrvatska gospodarska komora, (2016): Županije – velike gospodarske razlike na malom prostoru,

Zagreb, web stranica: http://www.hgk.hr/

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Regionalni ured Zagreb (2016): Registirana nezaposlenost i

zapošljavanje u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji u siječnju 2016., Zagreb

Lutring, Dejan, univ. bacc. ing. (2015): Utvrđivanje prijevozne potražnje na relaciji Zagreb – Kumrovec,

Zagreb

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Republika Hrvatska (2010):

Strategija regionalnog razvoja RH 2011-2013., Zagreb



166 BIBLIOGRAFIJA |

DZS. (2013) Stan. staro 10 i više godina prema inf. pismenosti, starosti i spolu, popis 2011, Zagreb:


DZS. (2013) Općine prema broju stanovnika, popis 2011, Zagreb: Državni zavod za statistiku. web

stranica: www.dzs.hr

DZS. (2013) Kontingenti stanovništa po gradovima-općinama, popis 2011, Zagreb: Državni zavod za


DZS. (2016) Statističke informacije 2016, Zagreb: Državni zavod za statistiku. web stranica:

www.dzs.hr

DZS. (2016) Hrvatska u brojkama 2016, Zagreb: Državni zavod za statistiku. web stranica:

www.dzs.hr

FINA (2015): Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2014. godini

po gradovima/općinama, Zagreb, web stranica: http://www.fina.hr/Default.aspx

FINA (2016): Registar godišnjih financijskih izvještaja; Osnovni financijski rezultati poslovanja

poduzetnika po županijama za 2015. godinu, Zagreb, web stranica:

http://www.fina.hr/Default.aspx

Glasnik Općine Brdovec br. 01, siječanj 2015: Program gradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture za 2015. godinu, autor PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE

BRDOVEC, Damir Slavnović, dipl.ing.,v.r.

Glasnik Općine Brdovec br. 01, siječanj 2015: Program održavanja komunalne infrastrukture za 2015.

godinu, PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BRDOVEC, Damir Slavnović,

dipl.ing.,v.r.

Gradsko Vijeće Grada Zaprešića (2016): Proračun Grada Zaprešića za 2017. i Projekcije za 2018-

2019.g.; KLASA: 400-06/16-01/05, URBROJ: 238/33-01-16-3, 21.12.2016., Zaprešić

Hrvatska gospodarska komora, (2016): Županije – velike gospodarske razlike na malom prostoru,

Zagreb, web stranica: http://www.hgk.hr/

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Regionalni ured Zagreb (2016): Registirana nezaposlenost i

zapošljavanje u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji u siječnju 2016., Zagreb

Lutring, Dejan, univ. bacc. ing. (2015): Utvrđivanje prijevozne potražnje na relaciji Zagreb – Kumrovec,

Zagreb

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Republika Hrvatska (2010):

Strategija regionalnog razvoja RH 2011-2013., Zagreb


| BIBLIOGRAFIJA 167

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (2015): Program izobrazbe o gospodarenju otpadom; KLASA:

351-01/15-30/01, URBROJ: 517-01-15-2, 29. siječnja 2015., Zagrebu

Općina Brdovec (2010): Strategija razvoja Općine Brdovec 2010. – 2020., glasnik Općine Brdovec br.

7, godina VII, 11. studenoga 2010., Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2016): Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Brdovec za 2017.g.,

KLASA: 400-04/01-16-1., URBROJ: 238/03-04/01-16-1., 22. studenoga 2016. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2016): PROGRAM gradnje objekata i uređaja komunalne i druge

infrastrukture, KLASA: 021-05/16-10/08-34, URBROJ: 238/03-03/07-16-4, 27. prosinac 2016.

godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2016): PROGRAM održavanja komunalne infrastrukture, KLASA:

021-05/16-10/08-34, URBROJ: 238/03-03/07-16-6, 27. prosinac 2016. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2016): Odluka o 2. Izmjenama i dopunama proračuna Općine

Brdovec za 2016.g., KLASA 400-05/16-50/04., URBROJ: 238/03-04/01-16-1., 27. prosinca

2016. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2016): Odluka o 2. Izmjenama i dopunama Programa održavanja

komunalne infrastrukture za 2016.g., KLASA 400-05/16-50/04., URBROJ: 238/03-04/01-16-8.,

27. prosinca 2016. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2016): Odluka o 2. Izmjenama i dopunama Programa kapitalnih

ulaganja u komunalnu infrastrukturu za 2016.g., KLASA 400-05/16-50/04., URBROJ: 238/03-

04/01-16-7., 27. prosinca 2016. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2014): Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2015.g.,

KLASA 400-08/14-80/01., URBROJ: 238/03-04/01-14-8., 16. prosinca 2014. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2014): Program kapitalnih ulaganja u komunalnu infrastrukturu za

2015.g., KLASA 400-08/14-80/01., URBROJ: 238/03-04/01-14-9., 16. prosinca 2016. godine,

Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2014): PROGRAM održavanja objekata i uređaja komunalne


godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2014): PROGRAM gradnje objekata i uređaja komunalne i druge


godine, Brdovec



168 BIBLIOGRAFIJA |

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2011): Odluka o komunalnom redu, KLASA: 021-05/11-10/06-26,

URBROJ: 238/03-01/01-11/02, 01. prosinca 2011. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2010): Odluka o načinu obračuna troškova gospodarenja

komunalnim otpadom iz kućanstva na području Općine Brdovec, KLASA: 021-05/10-,

URBROJ: 238/034-01/01-, 2010. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2012): Odluka o nerazvrstanim cestama, KLASA: 021-05/12-10/01-

28, URBROJ: 238/03-01/01-12/04, 28. veljače 2012. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2013): Odluka o upravljanju grobljima na području općine Brdovec,

KLASA: 021-05/13-20/05-5, URBROJ: 238/03-03/07-13-6, 19. studenoga 2013. godine,

Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2010): Odluka o o visini naknade za korištenje grobnih usluga na

grobljima u Javorju i Laduču, KLASA: 021-05/10-10/04-14, URBROJ: 238/034-01/01-10/4, 08.

lipnja 2010. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Marija Gorica (2016): Odluka o Proračunu Općine Marija Gorica za 2017.

godinu., KLASA: 021-05/16-01/05, URBROJ: 238/19-01-16-12, 07. prosinac 2016. godine,

Marija Gorica

Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić (2015): Odluka o cijeni vodnih usluga, 19. ožujak 2015.g., Zaprešić

Zagrebačka županija (2011): Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije 2011.- 2013..,

Zagreb

Zagrebačka županija (2003): Program zaštite okoliša Zagrebačke županije, Zagreb

Zagrebačka županija (2011): Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, Zagreb

Zavod za urbanizam i izgradnju (2016): Izvješće o detaljnom energetskom pregledu javne rasvjete

Općine Brdovec, Osijek, 2016.

Republika Hrvatska (2013): Nacionalni strateški referentni okvir 2013., Zagreb

Republika Hrvatska (2013): Operativni program regionalna konkurentnost 2007.-2013., Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova EU, Zagreb

Republika Hrvatska (2014): Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Ministarstvo


Republika Hrvatska (2013): Operativni program Okoliš 2007.-2013., Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode, Zagreb



168 BIBLIOGRAFIJA |

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2011): Odluka o komunalnom redu, KLASA: 021-05/11-10/06-26,

URBROJ: 238/03-01/01-11/02, 01. prosinca 2011. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2010): Odluka o načinu obračuna troškova gospodarenja

komunalnim otpadom iz kućanstva na području Općine Brdovec, KLASA: 021-05/10-,

URBROJ: 238/034-01/01-, 2010. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2012): Odluka o nerazvrstanim cestama, KLASA: 021-05/12-10/01-

28, URBROJ: 238/03-01/01-12/04, 28. veljače 2012. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2013): Odluka o upravljanju grobljima na području općine Brdovec,

KLASA: 021-05/13-20/05-5, URBROJ: 238/03-03/07-13-6, 19. studenoga 2013. godine,

Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Brdovec (2010): Odluka o o visini naknade za korištenje grobnih usluga na

grobljima u Javorju i Laduču, KLASA: 021-05/10-10/04-14, URBROJ: 238/034-01/01-10/4, 08.

lipnja 2010. godine, Brdovec

Općinsko Vijeće Općine Marija Gorica (2016): Odluka o Proračunu Općine Marija Gorica za 2017.

godinu., KLASA: 021-05/16-01/05, URBROJ: 238/19-01-16-12, 07. prosinac 2016. godine,

Marija Gorica

Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić (2015): Odluka o cijeni vodnih usluga, 19. ožujak 2015.g., Zaprešić

Zagrebačka županija (2011): Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije 2011.- 2013..,

Zagreb

Zagrebačka županija (2003): Program zaštite okoliša Zagrebačke županije, Zagreb

Zagrebačka županija (2011): Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, Zagreb

Zavod za urbanizam i izgradnju (2016): Izvješće o detaljnom energetskom pregledu javne rasvjete

Općine Brdovec, Osijek, 2016.

Republika Hrvatska (2013): Nacionalni strateški referentni okvir 2013., Zagreb

Republika Hrvatska (2013): Operativni program regionalna konkurentnost 2007.-2013., Ministarstvo


Republika Hrvatska (2014): Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Ministarstvo


Republika Hrvatska (2013): Operativni program Okoliš 2007.-2013., Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode, Zagreb


| BIBLIOGRAFIJA 169

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (2017): Akcijski plan rekonstrukcije,

modernizacije i upravljanja sustavom javne rasvjete Općine Brdovec, Zagreb, 2017.

Vlada Republike Hrvatske (2013): Nacrt prijedloga - Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do

2020. godine, web stranica: www.vlada.hr

Vlada Republike Hrvatske (2014): Nacrt prijedloga – Uredba o uslužnim područjima, web stranica:

www.vlada.hr

Vuk, Jasna, dipl. oec i ovl. rač. (2014): Posebnosti u godišnjem obračunu komunalnih društava i

drugih korisnika državnih potpora za 2013. godinu, RRIF br 02/14, Zagreb

Zakon o komunalnom gospodarstvu (2015), pročišćeni tekst zakona, Narodne novine br. 36/95, 70/97,

128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11,

84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15

Zakon o grobljima (2012), pročišćeni tekst zakona, Narodne novine br. 19/98, 50/12

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (2013), Narodne novine br. 94/13

Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji

(2013), pročišćeni tekst zakona, Narodne novine br. 152/08, 124/09, 49/11, 25/13

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (2015), pročišćeni tekst zakona, Narodne

novine br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15

Zakon o vodama (2014), pročišćeni tekst zakona, Narodne novine br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13,

14/14

Žunić Kovačević, dr. sc. Nataša (2012): Potpore komunalnom društvu za izgradnju komunalne

infrastrukture i primjena poreza na dodanu vrijednost, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Osim navedene literature korišteni su i dokumenti koje je Općina Brdovec izradila na zahtjev

konzultanta, pregled ugovora za 2016. godinu, ugovori s dobavljačima komunalnih usluga, interni

dokumenti i programi rada komunalnih društava, godišnji planovi poslovanja komunalnih društava u

kojima Općina Brdovec ima vlasničke udjele, izvještaji o poslovanju komunalnih društava u kojima

Općina Brdovec ima vlasničke udjele, ugovori o koncesiji, troškovnici dobavljača komunalnih usluga,

okončane situacije, računi za usluge i izvještaji o obavljenim uslugama dobavljača usluga, obavljeni su

razgovori s osobama zaposlenima u Općini Brdovec, a koje su direktno vezane za komunalno

poslovanje, izvršeno je istraživanje tržišta i tržišnih cijena, obavljeni su sastanci s dobavljačima

komunalnih vozila i opreme.



170 BIBLIOGRAFIJA |

Zbog poštivanja načela tajnosti podataka, neće se navoditi imena osoba, društava niti se pojedinačno

nabrajati svi analizirani dokumenti, a koje jedna od ugovornih stranaka može smatrati štetnima za

svoju tvrtku.



170 BIBLIOGRAFIJA |

Zbog poštivanja načela tajnosti podataka, neće se navoditi imena osoba, društava niti se pojedinačno

nabrajati svi analizirani dokumenti, a koje jedna od ugovornih stranaka može smatrati štetnima za

svoju tvrtku.


Na temelju članka 32. Statuta Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec broj 03/13), Općinsko vijeće Općine Brdovec na svojoj 2. sjednici održanoj 05.9.2017. donosi

O D L U K Uo prihvaćanju

Izvješća o radu općinskog načelnika Općine Brdovecza razdoblje siječanj - lipanj 2017.

I.

Prihvaća se Izvješće o radu općinskog načelnika Općine Brdovec za razdoblje siječanj - lipanj 2017.

II.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Glasniku Općine Brdovec.

KLASA: 021-05/17-10/04-2URBROJ: 238/03-03/06-17-4 PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BRDOVEC Damir Slavnović, dipl.ing., v.r.


Temeljem članka 32. Statuta Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec br. 03/13) Općinsko vijeće Općine Brdovec na svojoj 2. sjednici održanoj dana 05.9.2017. donosi:

ODLUKUo prodaji vozila

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uvjeti i način prodaje vozila marke FORD FIESTA 1,3 AMBIENTE (osobni automobil), broj šasije: WF0BXXGAJBXE27419, godina proizvodnje: 1999., broj motora i gorivo: BENZIN EURO 2, snaga motora: 44kw/1299ccm, u vlasništvu Općine Brdovec.

Članak 2.

Prodaje se vozilo iz članka 1. ove Odluke.Prodaja vozila iz članka 1. ove Odluke će se izvršiti putem usmenog javnog nadmetanja.

Članak 3.


Početna prodajna cijena vozila iznosi: 3.000,00 kn (tritisuće kuna), temeljena na procjeni ovlaštenog sudskog vještaka.

Članak 4.

Oglas o prodaji vozila raspisat će načelnik Općine i isti objaviti na oglasnoj ploči i službenoj web stranici Općine Brdovec.

Članak 5.

Za provođenje prodaje i sve poslove oko istog iz ove Odluke odgovoran je i zadužuje se općinski načelnik.

Članak 6.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Glasniku Općine Brdovec. KLASA: 021-05/17-10/04-2URBROJ: 238/03-03/06-17-5



Na temelju članka 35. točke 2. i članka 31. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15) i članka 32. Statuta Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec br. 03/13), Općinsko vijeće Općine Brdovec na 2. sjednici održanoj 5.9.2017. donosi

O D L U K U o naknadama u mandatu 2017.-2021.

I Utvrđivanje prava na naknaduČlanak 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se pravo, visina i isplata naknade; za rad na sjednicama predsjedniku općinskog vijeća, članovima općinskog vijeća, članovima radnih tijela ili stručnih grupa općinskog vijeća ili načelnika kao i osobama koje je za proučavanje određenih stručnih pitanja, pripremu materijala za sjednice, obavljanje protokolarnih zadaća ili organiziranje manifestacija ili prisustvovanje manifestacijama osnovalo, imenovalo angažiralo ili uputilo Općinsko vijeće ili Načelnik.

II Novčane naknadeČlanak 2.

1. Predsjednik Općinskog vijeća ima pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 3.000,00 kuna mjesečno. Stalnom novčanom naknadom za rad predsjedniku Općinskog vijeća podmiruju se troškovi koji se odnose na pripreme sjednice Općinskog vijeća, vijećničku naknadu, naknadu za rad u radnim tijelima, materijalne troškove, te na protokolarne i druge obveze predsjednika Općinskog vijeća.

2. Član Općinskog vijeća ima pravo na naknadu po sjednici Općinskog vijeća na kojoj je nazočan u iznosu


od 300,00 kn (vijećnička naknada).3. Član radnog tijela ili stručne grupe kao i osoba koja je angažirana za proučavanje određenih

stručnih pitanja, pripremu materijala za sjednice, obavljanje protokolarnih zadaća, prisustvovanje manifestacijama ili organiziranje manifestacija ima pravo na naknadu u iznosu od 200,00 kn.

4. Pravo na naknadu iz točke 2. i 3. imaju i službenici općinske uprave.

Članak 3. Angažirane osobe ostvaruju pravo samo na jednu naknadu bez obzira što su u istom danu ostvarili pravo na više naknada temeljem točaka 2., 3. i 4. iz prethodnog članka.

Članak 4. Naknade iz ove Odluke izražene su u neto iznosu, isplaćuju se mjesečno na račun korisnika naknade, a sredstva se osiguravaju u proračunu Općine Brdovec.

III Završne odredbeČlanak 5.

Donošenjem ove Odluke stavlja se van snage i prestaje važiti dosadašnja Odluka Općinskog vijeća o naknadama od 10.9.2013. i Odluka o smanjenju naknada od 30.12.2014. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, primjenjuje se u novom mandatu Općinskog vijeća i načelnika, a objavit će se u Glasniku Općine Brdovec.


O P Ć I N SK O V I J E Ć E

Na temelju članka 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 28/10) i članka 32. Statuta Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec broj 3/13) Općinsko vijeće Općine Brdovec, na svojoj 2. sjednici održanoj 05.9.2017. donijelo je

O D L U K Uo određivanju plaće, naknade i drugih prava načelnika

Općine Brdovec

Članak 1. Ovom se Odlukom određuje plaća, naknada i druga prava načelnika Općine Brdovec ovisno o njegovoj odluci hoće li dužnost na koju je izabran obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa.

Članak 2. Plaću dužnosnika iz članka 1. ove Odluke koji svoju dužnost obavlja profesionalno, čini umnožak koeficijenta i Zakonske osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20%.

Članak 3.1. Koeficijent za obračun plaće načelnika Općine Brdovec iznosi 5,27,

2. Naknada za rad načelnika Općine Brdovec, koji dužnost obnaša bez zasnivanja radnog odnosa, iznosi 50% umnoška koeficijenta za obračun plaće načelnika Općine Brdovec koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće.


Članak 4. Osnovica za obračun plaće dužnosnika utvrđuje se u visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika prema propisima kojima se uređuju prava i obveze državnih dužnosnika.

Članak 5. Osim prava na plaću ili naknadu iz ove Odluke, dužnosnik ostvaruje pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih u vezi s obnašanjem dužnosti, kao što su putni troškovi, dnevnice za službeno putovanje i slično. Za vrijeme obnašanja dužnosti neovisno o tome da li dužnost obavlja sa ili bez zasnivanja radnog odnosa, dužnosnik ne podliježe obvezi evidencije prisutnosti na radu.

Članak 6. Pojedinačno rješenje o visini plaće, naknade i drugih prava dužnosnika iz čl. 5. ove Odluke donosi pročelnik Upravnog odjela za opće, pravne, komunalne i društvene poslove.

Članak 7.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, primjenjuje se u novom mandatu Općinskog načelnika

i njegovih zamjenika, a objavit će se u Glasniku Općine Brdovec.Stupanjem na snagu ove Odluke, stavlja se van snage i prestaje važiti Odluka o određivanju plaće,

naknade i drugih prava načelnika Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec broj 09/15).

KLASA: 021-05/17-10/04-2URBROJ: 238/03-03/06-17-7

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BRDOVEC

Damir Slavnović, dipl.ing., v.r.

O P Ć I N SK O V I J E Ć E

Na temelju članka 5. i članka 6. stavka 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 28/10) i članka 32. Statuta Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec broj 03/13) Općinsko vijeće Općine Brdovec, na svojoj 2. sjednici 05.9.2017. donijelo je

O D L U K Uo visini plaće i naknade za rad

zamjenika načelnika Općine Brdovec

Članak 1. Ovom se Odlukom određuje visina plaće i naknade za rad zamjenicima Načelnika Općine Brdovec ovisno o njihovoj odluci hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa.

Članak 2. Koeficijenti za obračun plaće zamjenika načelnika iznosi 85% koeficijenta načelnika Općine Brdovec. Plaću dužnosnika iz članka 1. ove Odluke koji svoju dužnost obavlja profesionalno, čini umnožak koeficijenta i Zakonske osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20%.

Članak 3. Dužnosnici iz članka 1. ove Odluke koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa imaju pravo na mjesečnu naknadu za svoj rad u visini od 50% umnoška koeficijenta za obračun plaće utvrđenog za zamjenika


Načelnika Općine koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće.

Članak 4. Osim prava na plaću ili naknadu iz ove Odluke, dužnosnik ostvaruje pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih u vezi s obnašanjem dužnosti, kao što su putni troškovi, dnevnice za službeno putovanje i slično. Za vrijeme obnašanja dužnosti neovisno o tome da li dužnost obavlja sa ili bez zasnivanja radnog odnosa, dužnosnik ne podliježe obvezi evidencije prisutnosti na radu.

Članak 5. Pojedinačno rješenje o određivanju visine plaće, naknade i drugih prava dužnosnika iz čl. 4. ove Odluke, donosi pročelnik Upravnog odjela za opće, pravne, komunalne i društvene poslove

Članak 6. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, primjenjuje se u novom mandatu Općinskog načelnika i njegovih zamjenika, a objavit će se u Glasniku Općine Brdovec. Stupanjem na snagu ove Odluke, stavlja se van snage i prestaje važiti Odluka o visini plaće i naknade za rad zamjenika načelnika Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec broj 09/15).



Na temelju članka 7. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (Narodne novine broj 24/11, 61/11, 27/13, 02/14, 96/16 i 70/17) i članka 32. Statuta Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec broj 03/13) Općinsko vijeće Općine Brdovec na 2. sjednici, održanoj 05.9.2017. donosi

O D L U K Uo raspoređivanju sredstava proračuna Općine Brdovec za financiranje političkih stranaka Općinskog

vijeća Općine Brdovec u mandatu 2017.-2021.

Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuje se iznos sredstava koja se u proračunu Općine Brdovec osiguravaju za redovno godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih članova/ica Općinskog vijeća izabranih sa liste grupe birača i njihova raspodjela u proračunskoj godini.

Temelj za obračun sredstava iz stavka 1. ovoga članka su prihodi poslovanja Općine Brdovec ostvareni u prethodnoj godini, umanjeni za: dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije, pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, vlastite prihode i namjenske prihode.

Članak 2.Pravo na redovito godišnje financiranje imaju političke stranke koje imaju vijećnike/ce u Općinskom

vijeću Općine Brdovec.Svakoj vijećnici u Općinskom vijeću, kao pripadnici podzastupljenog spola, pripada pravo na uvećanu

naknadu u visini od 10%.Sredstva iz članka 1. ove Odluke raspoređuju se razmjerno broju članova svake političke stranke

zastupljene u Općinskom vijeću i to za svakog vijećnika u iznosu od 900,00 kn, odnosno za svaku vijećnicu Općinskog vijeća u iznosu od 990,00 kn godišnje.


Članak 3.Sukladno članku 2. ove Odluke, sredstva se doznačavaju političkim strankama na njihove račune.

Isplaćuje se tromjesečno, u jednakim iznosima i to:

Redbr. Politička stranka i nezavisni vijećnici

Broj vijećnica/ka Godišnji iznos

žene muškarci žene muškarci

1.SDP-HSUSDP HSU

321

642

1.980,00 kn990,00 kn

3.600,00 kn1.800,00 kn

2.HDZ-HSP ASHDZHSP AS

110

330

990,00 kn 0 kn

2.700,00 kn 0 kn

3. HSS 0 2 0 kn 1.800,00 kn4. BANDIĆ MILAN 365 0 1 0 kn 900,00 kn5. ŽIVI ZID 0 1 0 kn 900,00 kn6. UKUPNO: 4 13 3.960,00 kn 11.700,00 kn

7. Sveukupno: 15.660,00 kn

Članak 4.Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti dosadašnja Odluka o financiranju rada političkih

stranaka i nezavisnih vijećnika u Općinskom vijeću Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec broj 05/17).

Članak 5.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Glasniku Općine Brdovec.

KLASA: 021-05/17-10/04-2URBROJ: 238/03-03/06-17-9



Na temelju članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15) i članka 32. Statuta Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec broj 03/13), Općinsko vijeće Općine Brdovec na svojoj 3. sjednici održanoj 14.9.2017.g. donosi;

ODLUKUo izradi Strategije razvoja turizma Općine Brdovec

Članak l .

Općinsko vijeće Općine Brdovec daje suglasnost za izradu planskog dokumenta - Strategija razvoja


turizma Općine Brdovec, kao temeljnog akta za ulaganja potencijalnih investitora na području turizma čime bi se stvorili preduvjeti za razvoj dodatne ponude i ukupnog razvoja turizma područja.

Članak 2.

Za potrebe izrade Strategije imenovat će se partnersko vijeće u koje će biti uključeni predstavnici civilnog, javnog i privatnog sektora, a po potrebi i radne skupine koje će okupljati uže interesne skupine.U partnerskom vijeću će sudjelovati Povjerenstvo za turizam ovog Općinskog vijeća, a načelnik se ovlašćuje za imenovanje i drugih radnih tijela iz prethodnog stavka te se zadužuje za provođenje svih potrebnih aktivnosti vezanih za izradu Strategije.

Članak 3.

Strategijom razvoja turizma utvrdit će se razvojni ciljevi usmjereni prema turističkom razvoju Općine Brdovec te definirati razvojni prioriteti, mjere i projekti koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva Strategije.

Članak 4.

Strategiju razvoja turizma Općine Brdovec će po gotovosti donijeti ovo Općinsko vijeće.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Glasniku Općine Brdovec.

KLASA: 021-05/17-10/05-3URBROJ: 238/03-03/06-17-3

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆAOPĆINE BRDOVEC



Na temelju članka 32. Statuta Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec broj 03/13), Općinsko vijeće Općine Brdovec na svojoj 3. sjednici održanoj 14.9.2017. donosi

O D L U K Uo pokretanju projekta „NEWLIGHT“

Članak 1.

Akcijski plan rekonstrukcije, modernizacije i upravljanja sustavom javne rasvjete donosi se sukladno Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) te predstavlja strateški dokument Općine Brdovec u smislu razvoja sustava javne rasvjete za razdoblje od 2017. do 2027. godine. Akcijski plan donosi se i sukladno obavezi definiranoj Operativnim programom konkurentnost i kohezija (OPKK 2014-2020) u kojemu se u sklopu Specifičnog cilja 4c4 kao jedino prihvatljiva ulaganja smatraju onima koja su definirana u sklopu Akcijskog plana. Akcijskim planom obuhvaćen je ukupni opis sustava javne rasvjete JLS, izrađen na temelju energetskog pregleda izrađen od strane Zavoda za urbanizam i izgradnju d.d. (prosinac, 2016. godina), odnosno Izvješća o provedenom energetskom pregledu. Akcijskim planom obuhvaćena je ukupna analiza potencijala modernizacije sustava javne rasvjete, analiza operativnih troškova te definiran obuhvat modernizacije u ovisnosti o isplativosti investicije i izvorima financijskih sredstava.

Članak 2.


Ovom se Odlukom prihvaća i donosi Akcijski plan rekonstrukcije, modernizacije i upravljanja sustavom javne rasvjete na području općine Brdovec, kao i donosi odluka da se temeljem tog Akcijskog plana rekonstrukcija i modernizacija pokrene i realizira putem tradicionalnog načina financiranja uz stručnu i tehničku pomoć Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, za koju se cjelokupnu provedbu i određivanje obuhvata (dijela rekonstrukcije i modernizacije obzirom na akcijski plan) zadužuje načelnik Općine Brdovec.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Glasniku Općine Brdovec.

KLASA: 021-05/17-10/05-3URBROJ: 238/03-03/06-17-4

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BRDOVEC



Na temelju članka 38. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 i 137/15 – pročišćeni tekst), članka 42. Statuta Općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec br. 03/13), i članka 17. Poslovnika Općinskog vijeća (Glasnik Općine Brdovec br. 03/13), Općinsko vijeće Općine Brdovec na 3. sjednici održanoj 14.9.2017. donijelo je

O D L U K U

o izboru članova Odbora za proračun i financije

Članak 1.

U Odbor za proračun i financije imenuju se:

1. NIKŠA CRLJEN – predsjednik, 2. PAULA HORVATIĆ – članica, 3. ZLATKO ŠOŠTARIĆ – član.

Članak 2.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Glasniku Općine Brdovec.


Glasnik Općine Brdovec službeno je glasilo Općine Brdovec koja u njemu objavljuje svoje opće akte.

Odlukom Općinskog načelnika Općine Brdovec ovaj list je besplatan.Uredništvo: Alen Prelec, načelnik općine Brdovec,

Maja Coner i Daniel Bukovinski, pročelnici upravnih odjela tel. 01 / 33 10 350, fax. 33 10 322

Nakladnik: Općina Brdovec, Brdovec, Trg dr Franje Tuđmana 1.

Documents

Brdovec, Trg dr Franje Tuđmana 1 e-mail: brdovec@brdovec ...GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj: 09 / 20.09.2017.) 3 O P Ć I N S K O V I J E Ć E Na temelju članka 32. Statuta Općine