br. 10

godina X.

Zagreb

svibanj 2019.

list učenika Osnovne škole kralja Tomislava

Naš Tomislav

2

Naš Tomislav

list učenika OŠ kralja Tomislava

svibanj 2019.

broj 10

godina izlaženja X.

Adresa uredništva:

OŠ kralja Tomislava

Nova cesta 92, 10000 Zagreb

Tel.: 01/3820-593, Fax: 01/3820-593

E-mail: os.ktomislav@gmail.com

Za nakladnika:

Novinarska skupina OŠ kralja Tomislava

Uredništvo:

Marija Kožul, Patricija Milić, Maja Kasumović, Ha-na Ivaniš, Nika Strabić, Dora Horvatin, Klara Maria

Cipek, Marko Šoljić, Vito Mehdin, Matija Lukić, Filip Bujan

Glavna urednica:

Ivana Krizmanić, 7.a

Voditeljice Novinarske skupine i prijelom:

Maja Matković, Lana Gotal

Tisak:

Offset Tisak NP GTO

Kovinska 9e , Zagreb

Naklada:

550

SADRŽAJ

Uvodna riječ 2

Moj Zagreb 3

Zdrav duh u zdravom tijelu 4

Projekti naše škole 16

Radionice u produženom boravku 28

Dogodilo se 38

Naši pisci putopisci 44

Likovni i literarni radovi 56

Filmska kritika 66

Učenica generacije 67

Naši najmlađi i najstariji 68

Zabavni kutak 70

Dragi naši mali i veliki čitatelji!

Ove smo godine za vas pripremili čak tri

teme broja: Zdrav duh u zdravom tijelu,

Projekti naše škole i Radionice u produ-

ženom boravku.

Predstavljamo vam i važnije školske do-

gađaje, putopise naših učenika i još

mnogo toga!

Nadamo se da ćete čitajući Naš Tomislav

uživati i s ponosom ga listati jer ste svi vi

dio ovogodišnje školske priče…

Uredništvo školskog lista

Naš Tomislav

3

Zagreb

Hrvatske glavni grad

u njemu živim sad,

Zagreb mu je ime

ponosim se njime.

Medvednica i Sava simboli su tvoji,

a zgrada sve više se roji i roji.

Bundek, Jarun i Maksimir volim,

tu vrijeme s prijateljima provodim.

Ulicama i trgovima tvojim

često hodam nogama svojim.

U parkovima tvojim miriše cvijeće,

osjećam da dolazi proljeće.

Tina Šplajt, 3.a

Angela Carić, 3.b

Nina Žgajner, 3.c

ŠTO JE MENI MOJ ZAGREB?

Zagreb je najveći grad u Hrvatskoj. On je također njezin glavni grad. Nalazi se na sje-

veru naše zemlje blizu Karlovca. Zagreb je grad koji nudi puno aktivnosti, događanja i za-

bave. To je grad za svakoga!

Grad nije prevelik, ali svašta krije! U Zagrebu postoje crkve, trgovi, kazališta... Za-

greb je također jako čist i zeleni grad. Moja omiljena ulica ujedno je i najduža ulica u gra-

du – Ilica. U njoj se nalazi moja omiljena slastičarnica Vincek. Najviše volim njihove sla-

dolede i Nougat tortu. Blizu Ilice glavni je zagrebački trg - Trg bana Josipa Jelačića. On o-

čara mnoge turiste baš kao i Gornji grad. Posljednjih godina naš su grad preplavili turisti.

Posebno dolaze na Advent. Tada Zagreb sja! Često mi znaju postaviti pitanje: „Zašto voliš

Zagreb?“. Na to pitanje odgovaram lako! To je grad koji ima svoje običaje, svoja pravila i

jednostavno je poseban takav kakav jest. U Zagrebu odmah možete prepoznati kajkavsko

narječje. O Zagrebu pjevaju mnogi pjesnici, pišu mnogi pisci. On je grad koji se voli na pr-

vi pogled.

Meni moj Zagreb znači puno. Znači mi sreću jer se u njemu osjećam svoja! U Zagre-

bu sam se rodila, a i ako odem, uvijek ću mu se vraćati. Rodni grad je nešto što svatko od

nas ima. Samo netko svoje rodno mjesto voli, a netko ne! Ja sam sretna što sam se rodila

upravo ovdje! Hana Ivaniš, 7.b

Naš Tomislav

4

Volite li se gibati?

Jeste li znali da se u vašem susjedstvu

nalazi klub koji je prvak Hrvatske?

Volite li hokej na travi?

Ako volite hokej na travi, slobodno se upišite u Hokejaški klub

Trešnjevka.

Tamo možete trenirati i dobro se zabavljati.

Mladi novinari, ali i učenici drugih, trećih i četvrtih razreda bili su na trenin-

gu hokeja na travi.

Bilo im je jako zanimljivo, odlično su se zabavljali, naučili kako se pravilno

drži hokejaška palica, kako mogu pravilno udariti lopticu i još mnogo toga.

Naš Tomislav

5

Koliko dugo trenirate hokejaše?

Počeo sam trenirati hokejaše 2001. godine.

Koji Vam je hokejaš favorit?

Ni jedan, ali ima nekih koji su po mojem mišljenju izdvojeni kvalitetama i osobnostima.

Što ste osvajali zadnjih godina kao klub?

Ja smatram da je svaki moj uspjeh ujedno uspjeh kluba. Kao klub, seniori su osvojili 1.

mjesto u Hrvatskoj u sezoni 2017./2018.

Koliko vam traju treninzi?

Sa seniorima sat i pol do dva sata četiri puta tjedno, a s mlađima sat vremena do sat i

pol.

Čujemo da ste igrali za hrvatsku reprezentaciju. Možete li nam reći nešto o tome?

Igrao sam za reprezentaciju od 2005. do 2011.godine.

Zašto ste se počeli baviti baš hokejom na travi, a ne na ledu?

Hokej na travi kod nas ima obiteljsku tradiciju. Tata je prvi počeo s trideset godina,

brat koji je tri godine stariji od mene krenuo je za tatom, a ja za starijim bratom.

Koliko traju treninzi u odnosu na utakmice?

Seniorska utakmica traje četiri četvrtine po petnaest minuta pa u odnosu na trening

traju kraće.

Od čega se sastoje vaši treninzi?

U početku se zagrijavamo, zatim ponavljamo tehničke elemente (vođenje loptice,

dodavanje, učenje novih tehnika) i na kraju igra, odnosno primjena naučenog.

Koliko košta profesionalna oprema hokejaša na travi?

Palice kao osnovni dio opreme koštaju 300€, a dječje palice koštaju 200-400 kuna. Kaci-

ga košta od 100 do 300€, a golmanska oprema od 6000 do 10000 kuna (golmansku

opremu u pravilu financira klub).

Koliko je igrača na terenu za vrijeme utakmice?

Na terenu može igrati deset igrača i jedan golman s beskonačnim brojem zamjena.

Intervju napravili: Filip Bujan i Marko Šoljić, 7.b

Naš Tomislav

6

Je li za ovaj sport važna samo visina?

Nije važna samo ona.

Je li važno da si visok ili da imaš dobar skok?

Ne, visina stvarno nije važna. Nije bitno jesi li malo viši ili malo niži. To nije najvažnija

stvar u ovom sportu.

Koliko puta tjedno imate treninge?

Puno, nekih desetak puta tjedno.

Idete li u teretanu?

Da, naravno. Idemo u teretanu, igramo košarku i puno trčimo.

Imate li prije utakmice neku posebnu pripremu ili režim? Imate li određeni broj sati

spavanja?

Da, ali svatko ima svoj posebni sistem, tj. pripremu.

Koji je najniži, a koji najviši igrač?

Naš Tomislav

7

Naši košarkaši

Učenici 5. i 6. razreda naše škole osvojili su

9. mjesto u Zagrebu od ukupno 156 osnov-

nih škola.

Pa, evo, najniži nam je 182 centimetara,

a najviši je 210 centimetara.

Koliko dugo traju treninzi i od čega se

sastoje?

Dva sata traju. Na početku se zagrijava-

mo i onda poslije igramo košarku i vjež-

bamo.

Kada je najbolje početi igrati košarku?

S 12 ili 13 godina.

Zašto vam je nadimak Vukovi?

To je nadimak kluba - Vukovi s Tuškanca.

Zato što je tadašnja Lokomotiva prije

izgradnje ove dvorane igrala na igralištu

u Tuškancu.

Intervju napravili: članovi Novinarske

skupine

Naš Tomislav

8

„zelena soba“

U studiju emisije IN MAGAZIN

Za deskom Dnevnika Nove TV

Naš Tomislav

9

Znate li…

...tko je Ana-Marija Vuković? Ona je sportska novinarka Nove TV.

Razgovarali smo s njom o njezinu poslu. Pročitajte intervju koji

smo napravili.

sportska novinarka Ana-Marija Vuković s članovima Novinarske skupine

Kako je biti sportski novinar?

To je stresno i zanimljivo zanimanje. Puno se putuje i upoznaje zanimljive ljude, ali se na

putu radi cijele dane i vrlo je malo slobodnog vremena. Primjerice, naš novinar koji je u

Rusiji pratio naše „srebrne“ nogometaše ovog ljeta radio je 12 sati 30 dana bez ijednog

slobodnog dana. Dinamično je, zanimljivo, ali nema slobodnog vremena za, na primjer,

turističko razgledavanje grada. Vodiš neuredan život, ne jedeš redovito, nemaš određeno

radno vrijeme…

Kad su ljetos naši nogometaši osvojili srebro, mi smo imali 15 sati „živog“ programa. 15

sati bili smo u studiju i to je bilo jako teško, i fizički i psihički. Imala sam pripremljeno šest

papira s temama jer moraš znati što ćeš govoriti sve vrijeme.

Naš Tomislav

10

Kako ste se odlučili za karijeru sportskog novinara?

Kao mala plesala sam balet i stalno bila u pokretu. Upisala sam novinarstvo te su me za-

nimali vanjska politika, kultura i sport. Čula sam za audiciju u sportskoj redakciji HRT-a.

Tada sam bila na prvoj godini fakulteta. Dobila sam posao na HRT-u kao sportska novi-

narka i već radila na drugoj godini fakulteta. Paralelno sam radila i završila fakultet. Tako

sam ostala u sportu.

Koji Vam je sport najdraži?

Volim sportove koji kod nas nisu jako zastupljeni. Na HRT-u sam komentirala klizanje i gi-

mnastiku. Volim i nogomet, ali posebno volim sportove koji zahtijevaju drugačiju vješti-

nu, poput ritmičke gimnastike ili klizanje, ali i borilačke sportove.

Imate li tremu pred kamerama?

Baš i nemam, nisam nikad ni imala preveliku tremu jer sam kao djevojčica puno nastupa-

la na pozornici. Na audiciji za televiziju već sam imala iskustvo pred kamerama. Normal-

no je da, kad počneš raditi, imaš neku tremu i to traje određeno vrijeme. Novinarstvo je

kao zanat - što dulje radiš, lakše je i sve manje razmišljaš o tome tko te gleda! Novinari-

ma na terenu je i teže nego nama u studiju jer nemaju ispred sebe blesimetar pa moraju

točno znati što govore.

Pratite li sport u svoje slobodno vrijeme?

U svojem slobodnom danu nastojim se što više isključiti iz sporta jer radim sve ostalo što

inače ne stignem. Ali, naravno da ću pogledati neku važnu utakmicu. Sad je aktualan ru-

komet.

Treba li dobro poznavati sportove ako se želi biti sportski novinar?

Da, naročito dobro moraju poznavati sportove sportski komentatori. Oni moraju znati sve

o tom sportu koji komentiraju. To je teško! Komentatori ne mogu imati toliko bilježaka

ispred sebe koliko trebaju govoriti pa im se svaka sekunda šutnje čini kao duga minuta.

Komentiranje je vrh u sportskom novinarstvu, za to se novinari pripremaju godinama i za

to treba imati puno iskustva!

Koji Vam je najuzbudljiviji trenutak u dosadašnjoj karijeri?

Osvajanje srebra na prošlogodišnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji i osvajanje

brončane medalje na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1998. godine u Francuskoj.

Osvajanje bronce bilo mi je posebno jer smo bili puno mlađa država i osjetio se nacionalni na-

boj. Te '98. utakmicu za broncu gledala sam u Moskvi prateći Olimpijske igre za mlade.

Naš Tomislav

11

Jesu li Vam putovanja besplatna?

Jesu jer te šalje tvoja tvrtka. Dobiješ dnevnicu za put, ali ne stigneš obilaziti gradove u koje pu-

tuješ. Primjerice, kao što sam rekla, naša ekipa koja je bila u Rusiji provela je 30 dana tamo bez

ijednog slobodnog dana. Svaki dan su u prosjeku radili 12 sati. Teren je obično teška „šljaka“!

Jeste li do sad upoznali neke poznate sportaše?

Naravno da jesam, puno njih. Mogu reći da većina naših nogometaša nije sklona medijima. Što

su veće zvijezde, to su svojeglaviji i manje skloni medijima. To je specifično za nogomet, ne i za

neke druge sportove.

Luku Modrića sam upoznala kao 17-godišnjaka. Izdvojila bih nogometaše Pjacu i Kramarića koji

uvijek rado daju intervjue nama novinarima.

Janicu i Ivicu upoznala sam kad su imali deset godina, još davno dok sam radila na HRT-u i dok

je malo tko za njih znao. Oni su bili zaista jedna posebna sportska priča!

Smatrate li da su neki sportovi u Hrvatskoj previše zastupljeni a neki premalo?

To se veže i za našu tradiciju. Tradicionalno se prate nogomet i rukomet, ali i to se mijenja. Ne-

kada je bila popularna odbojka, ali kada nestane rezultata – nestane i interesa. Tako, recimo,

prije Janice i Ivice nije bilo interesa za skijanje. Kod nas je dosta popularan vaterpolo, ali global-

no to nije baš popularan sport.

Ono što je uvijek svugdje isto, jest sljedeće – tek kad netko napravi rezultat, povuče za sobom i

interes! Pogotovo u nekim individualnim sportovima poput gimnastike i klizanja koji tradicio-

nalno kod nas nisu previše praćeni sportovi.

U zadnje vrijeme popularni su borilački sportovi, pogotovo taekwondo koji je kod nas postao

iznimno masovan sport.

Uvijek se uzima u obzir i koji je sport olimpijski. Recimo, karate će postati olimpijski sport od

Tokija 2020. pa se u zadnje dvije godine pojačano prati.

Kadetski i juniorski sportovi u Dnevniku u principu se ne prate, osim ako se ne postigne neki

bolji rezultat jer nema dovoljno vremena za sve, u otprilike devetominutnim sportskim vijesti-

ma. Prilog koji traje dvije minute montira se iz materijala koji traje 40-ak minuta, a iza toga sto-

ji nekoliko sati posla.

intervju vodili i izradili: članovi Novinarske skupine

Naš Tomislav

12

Sara Šulekić, 7.b Upoznajte Saru, državnu prvakinju u gimna-

stici. Najveći su joj međunarodni uspjesi

srebrna medalja na turniru u Beogradu na

dvovisinskim ručama (Sarinoj najdražoj dis-

ciplini) i brončana medalja u višeboju na

turniru u Ljubljani. Glavni joj je cilj ove se-

zone nastup na Europskom juniorskom pr-

venstvu.

Intervju sa Sarom

Što treniraš?

Sportsku gimnastiku.

Koliko godina treniraš?

Treniram već devet godina.

Koliko sati dnevno traje trening?

Četiri do pet sati.

Kako sve to stigneš?

Vrlo sam organizirana.

Zašto baš gimnastika?

Mama i tata su me upisali na sportsku gimnastiku jer sam u vrtiću bila jako živahna i penjala sam se

po svim spravama.

Kako ti se da toliko vremena provoditi u dvorani? Imaš li vremena za druge stvari?

Da mi se jer volim trenirati, a uz treninge nekako uspijevam i napraviti sve za školu.

Kamo si sve putovala do sada?

Putovala sam u Srbiju, Austriju, Sloveniju, Ukrajinu... Uglavnom na međunarodna natjecanja. Možda

ću iduće godine ići na Europsko juniorsko prvenstvo u Pariz.

Koliko natjecanja godišnje imate?

Sedam do osam.

Što misle tvoji roditelji o tome?

Roditelji su mi podrška u svakom trenutku, ali i oni se često čude kako to sve stignem.

Do kada ćeš se baviti gimnastikom?

Bavit ću se gimnastikom sve dok neću imati nekih većih problema u školi i dok mi ne dosadi. Za sad

jako volim treninge i uživam u tom sportu.

Naš Tomislav

13

Intervju napravila: Hana Ivaniš, 7.b

Naš Tomislav

14

Mia Klarić, 6.b

Intervju s Mijom

Što treniraš?

Ritmičku gimnastiku.

Koliko dugo treniraš ritmičku gimnastiku?

Treniram četiri godine.

Koje ti je najdalje putovanje s klubom?

Najdalje smo išli u Mađarsku.

Gdje imaš treninge?

U Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.

Jesi li se ikada ozlijedila?

Do sada nisam nikada.

Imaš li neka priznanja u sportu?

Imam desetak medalja i nekoliko pehara.

Koliko puta tjedno imaš trening?

Imam dva puta tjedno po dva sata.

Jesi li zadovoljna svojim uspjesima?

Da, jako sam zadovoljna.

Intervju napravio: Vito Mehdin, 7.b

Naš Tomislav

15

Intervju s Jurjom

Kada si počela trenirati skokove u vodu?

Počela sam trenirati na početku 3. razreda.

Koji ti je najteži, tj. najzahtjevniji skok?

Nema ih baš puno, ali ako baš moram birati,

bio bi salto s pola vijka i salto i pol unaprijed.

Koji ti se skok najviše sviđa?

Dva i pol salta unaprijed i dva i pol salta povratna.

Koje ti je natjecanje bilo najzabavnije?

U Aachenu, gradiću u Njemačkoj, zato što smo

špijunirali Engleze i osvojila sam 1. mjesto.

Koje ti je bilo najteže natjecanje i zašto?

Sva su natjecanja teška, ali najteži je bio Comen Cup, tj.

Mediteranski kup u Rijeci prošlo ljeto.

Je li ti teško organizirati vrijeme za školu i za treninge?

Da, je, zato što su mi treninzi svugdje po gradu i oduzme mi puno vremena da dođem do

njih.

Koje si sve medalje osvojila?

Uf, ima ih puno, ali bih se pohvalila zlatom i tri srebra na prvenstvu Hrvatske, sa srebrom

na seniorskom prvenstvu Hrvatske i s dvije bronce na Mediteranskom kupu!

I za kraj, zašto si odabrala skokove u vodu?

Malo čudno, ali išla sam gledati prijatelja iz vrtića kako se natječe i samo sam rekla da je

ovo sport kojim ću se ja baviti!

Jurja Beganović, 7.b

Intervju napravila: Klara Maria Cipek, 7.b

Naš Tomislav

16

Učenici 2.b i 6.b sudionici su projekta Čarobna Interkulturalna Mreža Prijateljstva. Taj su projekt pokrenuli učitelji kandidati za najbolje učitelje svijeta u organizaciji Global te-acher prize s ciljem povezivanja učenika različitih kultura, država i kontinenata.

U ovom projektu sudjeluje više od 400 škola iz 30 zemalja svijeta. U tom broju je i naša škola.

Tijekom devet tjedana učenici su rješavali različite zadatke pomoću kojih su upoznavali svoju i druge zemlje svijeta. Kao krunu projekta učenici su pod geslom Nečije malo ne-kome znači puno skupili humanitarnu pomoć i donirali je udruzi Humanitarci te su raz-mjenjivali pisma s učenicima širom Europe.

Naš Tomislav

17

Innovate your dream 2019. Projekt Innovate your dream 2019. međunarodni je projekt zasnovan na UNESCO-vim i UN-ovim odrednicama, a u njemu je sudjelovalo preko 80 000 učenika iz 80 zemalja svije-ta. Projekt pokreću učitelji kandidati za najbolje učitelje svijeta u organizaciji Global Teacher Prize s ciljem pomoći, razumjeti i pripremiti se za radna mjesta u budućnosti, a pritom po-pularizirati STEM tehnologiju i aktivnosti. Projekt sadrži 3 do 17 ciljeva održivog razvoja UN-a opisanih u dokumentu Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030. U projektu su sudjelovali učenici 2.b, 4.b i 6.b razreda te njiho-ve razrednice. Tijekom šest tjedana učenici su izrađivali mentalne mape, likovne uratke, prezentacije i mehanizme, koristili se aplikacijama te zajednički izložili svoje uratke u prostorima škole. U sklopu projekta učenici su posjetili i Park znanosti u Oroslavju te time još jednom po-tvrdili koliko je STEAM aktivnost sve prisutnija u našem obrazo-vanju.

Naš Tomislav

18

Kako bismo uopće započeli s financijskim osvješćivanjem učenika, potrebno je bilo povijesno se osvrnuti na same početke robne razmjene pa sve do pojave prvih kovanica te konačno virtualnog novca. Učenici 2.b razreda proučavali su obilježja hrvatskih novčanica i kovanica, detalja koji se pojavljuju na njima, otkud odabir kune i lipe za naziv naše valute te kako su se one povijesno razvijale. Učenici 6.b razreda ove su godine posjetili HNB. Nakon kratkog predavanja u-ključili su se u radionicu gdje su na konkretnim primjerima imali mogućnost proučavanja upravo takvih detalja. Uvidjeli su koliko je zahtjevan posao koji pret-hodi papirnom ili kovanom obliku novca, a koji svakodnevno koriste ne obraćaju-ći pozornost. Nakon posjeta uslijedile su prezentacije na kojima učenici viših razreda istražuju mogućnosti uštede u svakodnevnim situacijama pomoću bonova, akcija i aplika-cija, a zatim ih prezentiraju učenicima nižih razreda. U sklopu nastave matematike učenici 7. razreda upoznali su se s osnovama ka-matnog računa i uspoređivali kamatne stope banaka u Hrvatskoj. Projekt objedinjujemo Monopolyjem u kojem snage u financijskom „znanju“ od-mjeravaju kombinirane grupe učenika viših i nižih razreda.

Naš Tomislav

19

Tina Šplajt,

3.a

Treći razredi šetali su ulicama svoga grada, crtali njego-ve znamenitosti, gradili palače, učili o njegovoj slavnoj povijesti i tako ga zavoljeli još i više!

Alan Ugarković, 3.c

Fran Mihanović, 3.c

Katja Delač,

3.a

Linda Presečki, 3.b

Naš Tomislav

20

Učenici 5.a i 5.b ove su školske godine bili pravi čitači i to oni koji

su čitali naglas! U školskoj knjižnici družili u se s Charliejem Buc-

ketom i ostalom djecom iz poznatog i djeci omiljenog djela

„Charlie i tvornica čokolade“. Čitali su prvenstveno naglas s ci-

ljem poticanja čitanja te razumijevanja pročitanog. Čitali su, na-

ravno, i uz čokoladu! Nakon pročitanog djela samostalno su izra-

dili plakat predstavljajući glavne likove i njihove osobine, uspo-

ređujući njihove postupke te promišljajući o porukama djela. Iz-

radili su i strip prema tekstu, a nezaobilazni je dio bilo gledanje

istoimenog igranog filma iz 2005. u kojem je vlasnik čokoladne

tvornice svima poznati Johnny Depp. Na kraju projekta učenici

su postali vlasnici pohvalnice kojom ih se pohvaljuje za aktivno

sudjelovanje u projektu kojem je cilj poticanje kritičkog, stvara-

lačkog i problemskog čitanja.

Naš Tomislav

21

Znate li pored kojih kipova prolazite kada ste u središtu grada Zagreba? Učenici sedmih

razreda prošetali su tim dijelom grada uz hrvatske književnike. Obišli su kipove poznatih

književnika Tina Ujevića, Petra Preradovića, Marije Jurić Zagorke i Antuna Gustava Ma-

toša, kao i kipove Dore Krupićeve, iz poznatog Šenoina romana, i Petrice Kerempuha iz

djela Miroslava Krleže. Tijekom književne šetnje čitane su kratke biografije navedenih

književnika koje su pripremili učenici, ali i njihove odabrane pjesme i/ili ulomci književ-

nih djela.

Naš Tomislav

22

Učenici 5.a razreda odlučili su pretvoriti dio hodnika u prize-mlju u ugodan dnevni boravak. Ovaj veseli dnevni boravak, uz radni dio namijenjen pisanju domaćih zadaća i učenju, sasto-jao bi se i od dijela za odmor i društvene igre te stripoteke.

Učenici 4.c razreda imali su samostalni

projekt „Operacija stolac“ u kojem su u

izabranoj skupini izrađivali stolac. Stolac

su izrađivali od prirodnih materijala.

Naš Tomislav

23

„Mali prirodnjaci“ bili su jako vrijedni tijekom ove školske godine.

Otkrili su brojne zanimljivosti iz biljnog i životinjskog svijeta te su izveli razne pokuse o vodi, kristalima, vulkanima... Istraživali su Sunčev sustav, izradili planete te prisustvovali susretu s ruskim astronautom Sergejom Zaljotinom. Raspravljali su i predlagali načine očuvanja okoliša pa su tako sudjelovali u radionicama oslikavanja platnenih vrećica i re-cikliranja starog papira. Surađivali su s djelatnicima Botaničkog vrta koji su za njih pripre-mili zanimljive radionice o biljkama. Izradili su i hranilice za ptice, uzgajali kukcojedne biljke te sadili cvijeće. Na taj su način uljepšali naše školsko dvorište!

Naš Tomislav

24

PB 2.C

Projekt razvija svijest o

važnosti usvajanja na-

vika zdravog stila živo-

ta te popunjavanje slo-

bodnog vremena kvali-

tetnim sadržajima raz-

vijanjem dugoročnijeg

interesa za bavljenje

sportom.

U posjet

nam je do-

šla i trene-

rica

taekwon-

doa.

Uz pomoć serijala knjiga

Mali sportaši neke od

sportova učenici su izlagali

u paru uz pomoć plakata.

Naš Tomislav

25

Projekt Crtežima u boji do boljeg uspjeha u školi

Fraktalno crtanje

U ovom projektu sudjelovali

su učenici produženog bo-

ravka: 2.c, 3.b/d, 3.a/d i 4.a/

b/c razred.

Najdraže nam je bilo crtanje

zatvorenih očiju, a upravo

tada nastaje čarolija.

U svakom crtežu prepoznat

ćete neki element koji smo cr-

tali zatvorenih i otvorenih oči-

ju. Naučili smo i neka pravila

bojanja kako bi naši crteži bili

što ljepši. Uz svaki novi crtež s

nama je i paučić Vid te zanim-

ljiva priča o nekoj boji. Zašto

ovo radimo?

Brojne su dobrobiti

metode fraktalnog

crtanja. Razvijamo

finu motoriku,

poboljšavamo

koncentraciju i

samokontrolu,

razvijamo strpljenje,

samostalnost,

smanjujemo

napetost,

poboljšavamo

pamćenje za učenje. A

ono najvažnije, sve

ovo utječe na razvoj

našeg mozga.

Angela Carić, 3.b Filip Mehdin, 2.c

Maja Prošić, 2.c

Borna Horvat, 4.c Iva Belobrajdić, 3.a

Tina Šplajt, 3.a Luka Hodžajev, 3.b

Tia Bagić, 4.a

Naš Tomislav

26

12. travnja proglašen je Međunarodnim danom čovjekovih svemirskih letova u spomen na prvi čovjekov svemirski let koji je 1961. učinio 27-godišnji Rus i sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin. Gagarin je u svemirskoj letjelici Vostoku 1 okružio Zemlju za 1 sat i 48 minuta.

Naša škola pomoću projekta Likovne skupine postala je partner projekta, uz Klub mladih tehničara Trešnjevka sjever, Informativno pravni centar (Koordinacijski savjet udruga ru-skih sunarodnjaka RH), Knjižnicu Tina Ujevića i Tehnički muzej Nikola Tesla. Danas u reali-zaciji manifestacije obilježavanja Međunarodnog dana čovjekovih svemirskih letova učenici i djelatnici naše škole sudjeluju i u kreaciji programa. U višegodišnjem kontinuitetu u pro-jekt su uključeni učenici Likovne i Astronomske skupine (viši razredi), Mali astronomi (niži razredi), Dramska skupina (viši razredi) te Mali prirodnjaci (niži razredi).

Ove je godine našu školu posjetio kozmonaut i pilot najvišeg ranga, svemirski inže-njer, inženjer ekologije, znanstvenik i istraživač, specijalizant zračno svemirskog monito-ringa, vlasnik titule Heroja Ruske Federacije Sergej Viktorovič Zaljotin. Bio je na dvije misi-je svemirske ruske postaje MIR i na međunarodnoj svemirskoj postaji ISS. Danas radi u Zvjezdanom gradu i obučava mlade ruske kozmonaute. Prilog o projektu snimila je i Nova TV, a isto tako u nastavku projekta održana je i video konferencija sa školom iz Gagarin grada koju je pohađao Gagarin. Od ove je godine OŠ kralja Tomislava jedan od organizato-ra Likovnog natječaja „Svemir - to smo mi“, raspisanog kao dio projekta „Gagarinova nas-tava“ koja se provodi u 90 zemalja svijeta.

Naš Tomislav

27

2. razredi

Škola je ponekad teška i poželimo otputovati daleko. Tako smo zamislili da smo putnici. Da ne moramo sjedi-ti u školskim klupama, nego da putujemo i učimo. Kre-nuli smo ispred naše škole. Obišli smo Autobusni kolo-dvor, upoznali se s peronima i voznim redom. Potom smo se uputili do Željezničkog kolodvora gdje smo upo-znali njegove prostorije i slikali se kraj stare lokomotive. Peron, kolosijek, vozni red. Biti putnik nije lako! Nakon razgledavanja uputili smo se prema vlaku. Morali smo se požuriti da ne zakasnimo. Vozni red se mora pošto-vati! No, nas je čekalo jedno super iznenađenje. Išli smo u Zračnu luku dr. Franjo Tuđman. Tata našeg prija-telja radi kao pilot pa nas je ugostio u svome avionu. Bilo je jako uzbudljivo. Prošli smo pravu obuku za poli-jetanje, vezali sigurnosne pojaseve i slikali se u kokpitu.

Naš Tomislav

28

Učionice-stvaraonice djeluju u svim našim skupinama produženog boravka.

Cilj je tih radionica razviti različite kreativne sposobnosti svakog učenika u skladu s nje-

govim interesima i sposobnostima.

Što radimo?

Razgovaramo, analiziramo i stvaramo priče u pričaonicama. Razgovaramo i o pravilima

lijepog ponašanja te važnim zdravstvenim, građanskim i socijalnim temama.

U slikaonicama radimo slikarskim tehnikama (kolaž, tempere, vodene boje...), a u crta-

onicama crtačkim tehnikama (bojice, flomasteri...).

Maštu i kreativnost razvijamo u maštaonicama.

Vesele igre spretnosti i koordinacije provodimo u gibaonicama.

1.b i c IGRE NA NOVOM POLIGONU

U ŠKOLSKOM DVORIŠTU

MOZGAONICA

LUTKICE ZA IGROKAZ

Naš Tomislav

29

1.a i b

ČUDNOVATA

GEOMETRIJSKA

ŠUMA

MOZGA-

ONICA

DOLAZAK

SV. NIKOLE

UČIMO

VEZATI

VEZICE

GUSJENICE U

PROLJEĆE

Naš Tomislav

30

2.a

STABLO DOBROG PONAŠANJA

MAŠ-

KARE U

2.A

SADIMO CVIJEĆE

ZOO

VRT

PISANICE

VALENTINOVO

Naš Tomislav

31

2.b

SLIKAONICE

IZRADA INDIJANSKOG NAKITA

Naš Tomislav

32

2.c

TJEDAN SVEMIRA

SLIKAONICE I

CRTAONICE

MALI SLASTIČARI

Naš Tomislav

33

3.a i d

IZRAĐIVALI SMO ZMAJA POVODOM SV. MIHAELA.

STVARAONICA:

ROBOTIĆI

IGRE PAŽNJE I

KONCENTRACIJE

PROJEKT: RIMSKI

BOGOVI I BOŽICE

Naš Tomislav

34

MOJ ZAVIČAJ

3. b i d

SAMO JEDNA

MALA ŽUTA

TOČKA

BICIKLI OD

ŽICE

MAKETA

NASELJA PIKULANJE

Naš Tomislav

35

3. c i d

MALI JESENSKI SVIJET

U SUSRET BOŽIĆU

Naš Tomislav

36

4.a,b,c

IZRADA RAZREDNOG

ŠTITA I MAČEVA

IZRADA VATRENIH

KUGLI

IGRE DRVENIM IGRAČKAMA

IGRE RAVNOTEŽE

Naš Tomislav

37

STVARAMO PISANICE

ŠIVANJE I PLETENJE

DRUŠTVENE IGRE U

RAZREDU

Naš Tomislav

38

24.10. mi, 1. razredi, posjetili

smo Grad mladih. Tema izleta

bila je U susret jeseni. Šetali

smo, promatrali šumu

obojanu jesenskim bojama,

sakupljali žiriće s veselim ka-

picama, igrali se, plesali,....

Može li bolje? Mislimo da

ne!

Učenici 2.b ugostili su na finome čaju poznatu

književnicu Julijanu Matanović. Pričala im je kako

je biti pisac, zašto je važno čitati knjige, koje je

knjige voljela kao dijete. Učenici su i

njoj čitali svoje priče te popili čaj iz

svojih omiljenih šalica!

Večer mate-

matike u

1.b razredu.

Naš Tomislav

39

18.10.2018. učenici naše škole tradicionalno su posjetili

Međunarodnu izložbu ARCA u Sveučilišnoj nacionalnoj

knjižnici. Tom su prilikom pod vodstvom prof. Zvonimira

Vađona sudjelovali u radionici Replika telegrafa Ferdinanda

Kovačevića te izradili replike telegrafa.

Naši prvašići u prosincu su posjetili Knjižnicu Tina Ujevića. Osim

što su razgledali knjižnicu, ondje su se upoznali s pravilima po-

našanja u njoj, načinom posuđivanja i vraćanja knjiga te vrsta-

ma slikovnica. S knjižničarkama su pročitali nekoliko slikovnica.

Učenici 3.b razreda

posjetili su Knjižnicu

Tina Ujevića gdje su

prisustvovali radioni-

ci Snježna flauta.

Sklad glazbenog i li-

kovnog izražavanja

oduševio je naše

učenike. Tijekom ra-

dionice snimana je

radijska emisija koja

je emitirana na Pr-

vom programu Hr-

vatskog radija 24.

prosinca u 11:40 u

emisiji Glazbena kuti-

jica.

Naš Tomislav

40

Proslavili smo 100. dan škole.

Maškare su uvijek ludi dan!

Likovna skupina prisustvovala je radionici izrade svi-jetlećeg nakita. Učenici su od filca izrađivali cvjetove i ugrađivali svjetiljku. Na taj način dobili su svijetleći nakit.

1. b i c razred bili su na pro-mociji vodiča za djecu Rakun Riki u Tehničkom muzeju Niko-la Tesla.

Naš Tomislav

41

„Frendovska klupa“

Nađi novog prijatelja!

Utješi nekoga tko je sam!

Dan ružičastih majica - dan borbe protiv

vršnjačkog nasilja

Učenici 4.b razreda sudje-lovali su u projektu „Peace and harmony“ koji je or-ganizirao British Council. Učenici su se povezali s učenicima škole READ Foundation School Barhing iz Pakistana kako bi zajednički pomogli promicanju mira i međukultural-ne suradnje.

Proslavili smo Dan kruha

te Dan jabuka.

Učenici 1.a razreda te njihovi roditelji

sudjelovali su u božićnoj radionici.

Naš Tomislav

42

Likovna skupina bila je u Muzeju za umjetnost i obrt gdje je razgledala izložbu Ive Koci TAJNI ŽIVOT BAŠTINE. Tom prilikom održana je i radi-onica Mali restauratori 1 – Restauriranje slika. Upoznali su se s poslom konzervatora -restauratora. Učenici su saznali sve o slojevitosti slike, izradi sondi te uklanjanju nečistoća i pre-slika, a na kraju se i sami okušali u tom izazov-nom poslu.

Učenici 3.b posjetili su Knjižnicu Tina Uje-vića te sudjelovali na likovno-literarnoj ra-dionici Plavi grad, žuti grad koju su vodile autorice istoimene slikovnice Ljerka Rebro-vić (tekst) i Ivana Pipal (ilustracije). Sluša-njem priče i ilustriranjem učenici su učili o važnosti međusobnog razumijevanja i tole-rancije.

nastup naših učenika u Domu za starije i nemoćne

Naši pr-vaši u gradskoj knjižnici.

Naš Tomislav

43

Treći razredi u Školi u prirodi Sljeme. Učenici 1.a razreda uključili su se u projekt Dani me-

dijske pismenosti koji organizira Agencija za elek-troničke medije u suradnji s UNICEF-om. Cilj ovog projekta je osvještavanje javnosti o važnosti medijske pismenosti, posebice djece i mladih.

Sudjelovali su i u projektu 20 dana dobrote. Cilj projekta je osvijestiti važnost međusobnog pomaganja i razvijati osjećaj solidarnosti prema onima kojima je to potrebno. Tijekom prosinca svakodnevno su

činili dobra djela.

Terenska nastava naših četvrtaša „Maksimirski de-tektivi“.

„Berba knjiga“ - prvaši na Festivalu dječjih knjiga

Naš Tomislav

44

London – Miami – Key West – Everglades –

Orlando (Disneyland) – NBA (Miami Heat)

Kada su mi mama i tata rekli da za zimske praznike putuje-

mo u Miami, bio sam jako uzbuđen jer je Miami i put u Ameriku bila moja velika želja zbog

toga što sam lud za košarkom i NBA igračima. Putovali smo avionom preko oceana, ali smo

prije toga stali u Londonu gdje smo dočekali Novu godinu. Posjetili smo znamenitosti Lon-

dona - Buckinghamsku palaču, Big Ben, London Eye, Piccadilly Square, a onda smo otišli u

jedan egzotični restoran gdje smo jeli hranu štapićima. Bilo je neobično! Sestra i ja smo se

smijali jer je potrebna posebna tehnika da zalogaj staviš u usta. Iz Londona nas je čekao

dugi let za Miami od deset sati. Avion je bio „precool” jer smo imali filmove i igrice.

Napokon stižemo u Miami i počinje naša avantura po Floridi. U Miamiju svi žive zdravo,

vježbaju, lijepo izgledaju, zdravo se hrane, puno vremena provode na plaži. Sve je dru-

gačije nego kod nas. Grad se budi tek iza 10 sati, a do tada bismo mama i ja već obavili

trening, zajedno doručkovali i smjestili se na plažu.

Naš Tomislav

45

Sestra i ja uživali smo u pješčanoj plaži koja nema kraja, bespri-

jekorno čistom moru tirkizne boje i valovima koji su nas bacali i

valjali.

Nakon nekoliko dana tata je iznajmio auto te smo krenuli pre-

ma Key Westu. Dolazak do otočića Key West jako je zanimljiv

jer se do njega dolazi preko puno drugih malih otočića koji su

spojeni veliki mostom. Key West je najjužnija točka Sjedinjenih

Američkih Država, a poznat je i po posebno napravljenoj piti od

limete koja se jednostavno mora probati. Poznati književnik

Ernest Hemingway živio je u Key Westu!

Nakon ovog gradića naš put nastavio se prema Nacionalnom

parku Everglades gdje smo se vozili zračnim brodićem po

močvari s aligatorima koji su tamo lijepo spavali i odmarali te

nisu djelovali opasno. Osim njih u močvari živi mnogo vrsta eg-

zotičnih ptica.

Sljedeća postaja bio je Orlan-

do i popularni Disneyland

gdje smo sestra i ja uživali u vožnjama na Roller Cos-

terima, Svemirskom brodu, džungli, kući duhova, družili

smo se s Mickey Mouseom i njegovom družinom. Dan je

brzo proletio!

Nakon Disneylanda vratili smo se u Miami. Najuzbudljiviji dio bio mi je odlazak s tatom

na utakmicu Miami Heata. Uživo sam vidio svoje omiljene NBA igrače, navijao sam i

bodrio ih cijelu utakmicu, a svojim košarkaškim trenerima donio sam za suvenir Miami

Heat šilterice.

Zadnjih nekoliko dana uživali smo na suncu, valovima, šetnji i istraživanju grada.

Posljednji dan, kada smo šetali po plaži gdje se inače kupamo, prišla nam je jedna

djevojka koja nam je rekla da oni s obale promatraju četiri morska psa koji su došli

skroz blizu obale. Ona je rekla da su to Lemon Sharks (limunski morski psi) i da nisu

opasni, ali sestra i ja nismo svejedno htjeli ući u more.

Putovanje u Miami bilo mi je predivno iskustvo i nadam se da ćemo ga ponoviti!

Luka Crevar, 5.b

Naš Tomislav

46

Moja obitelj svaku Novu godinu dočekuje u nekom drugom gradu, a ove godine odluka je pala na Istanbul.

Na put smo krenuli automobilom u večernjim satima, a u Is-tanbul smo stigli drugi dan u popodnevnim satima. Na puto-vanju prema Istanbulu prošli smo kroz Srbiju i Bugarsku, a ka-ko sam ja veći dio puta prespavao, nismo se nigdje zaustavlja-li. Zato smo na povratku pauzu napravili u glavnom gradu Bu-garske - Sofiji. Za Sofiju kažu da je muzej na otvorenom, no meni se nije previše svidjela. Taj dan bilo je iznimno hladno.

Istanbul je u drugoj vremenskoj zoni pa je tako dva

sata u prednosti u odnosu na Hrvatsku. To mi se po-

sebno svidjelo na samom dočeku jer sam tako ja u

novu godinu ušao dva sata ranije nego moji prijatelji

iz Hrvatske. Sam doček za mene je bio nešto poseb-

no, nešto što ću još dugo pamtiti. U 22 sata isplovili

smo brodom prema poznatom Bosporskom mostu

koji povezuje Europu i Aziju. Točno u ponoć stigli

smo ispod mosta, između dva kontinenta i promatrali spektakularni vatromet, nebo u

stotinu boja.

Istanbul, hmmm... čaroban je to i veličanstven grad, toli-

ko velik da je teško dočarati što sve nudi, ali ono što u

Istanbulu nikako ne smijete propustiti su hrana i kupovi-

na. Iako ja nisam neki ljubitelj hrane, tamo vas ti mirisi i

izgled hrane jednostavno mame da probate. Ja ću poseb-

no izdvojiti puding. Ima ga u milijun vrsta i okusa, a pro-

bati morate onaj od čokolade i pistacija. Kao što sam već

spomenuo, u Istanbulu se sve vrti oko hrane, a neki od

najpoznatijih specijaliteta su: baklava, balik (sendvič od

ribe), kumpir (krumpir u kori punjen raznim dodacima po

vašoj želji) i, naravno, poznati kebab. Još je nešto vrlo za-

nimljivo u ovome gradu, a to je da ćete ovdje vrlo rijetko

vidjeti nekoga da pije kavu, iako smo svi mislili kako je

turska kava nacionalno piće. To nije tako, ovdje svi piju

super ukusan i mirisan čaj iz malih staklenih šalica pa su

se tako i moji roditelji

tome prilagodili. Bilo mi

je jako neobično vidjeti

ih kako piju čaj umjesto

kave!

Naš Tomislav

47

Istanbul je grad s preko petnaest milijuna stanovnika, ogromnim brojem trgovina, baza-

ra, džamija, muzeja, palača, vidikovaca i divnih parkova.

Prostire se na dva kontinenta između Crnog i Mramornog mora koje povezuje Bosporski

kanal. U Istanbulu sam proveo sedam divnih dana. Obišli smo neke od najpoznatijih

znamenitosti: Plavu džamiju, Aja Sofiju, Topkapi palaču, Galata most na kojem se nalaze

ribari i riblji restorani, popeli smo se i na Galata toranj s kojeg se pruža predivan pogled

na stari dio grada te Kapali čaršiju koja je jedan od najvećih bazara u svijetu. Na Kapali

čaršiji nalazi se preko četiri tisuće trgovina i gotovo je nemoguće obići je u cijelosti.

Ono što bih ja izdvojio i ono u čemu sam najviše uživao je vožnja brodom po Bospo-

ru, posjet popularnom restoranu Nusret, vožnja automobilom kroz tunel koji ide

ispod mora, a povezuje europski i azijski dio grada te plivanje s dupinima. Taj doživ-

ljaj pamtit ću sigurno cijeli život. Siguran sam, ako pitate moje roditelje u čemu su

oni najviše uživali, da će njihov odgovor biti drugačiji jer oni su najviše uživali na Ka-

pali čaršiji i cjenkanju. Kako oni kažu, ovdje i kupovina izgleda drugačije nego u osta-

tku svijeta, ima posebnu čar. Ono što je mene tamo najviše šokiralo su nepregledne

količine ljudi koji dolaze u Istanbul.

Zato Istanbul svatko mora posjetiti da bi ga mogao doživjeti jer svatko ga doživi na

svoj način!

Din Wagenhoffer, 5.a

Naš Tomislav

48

Put u zemlju snova, Japan, započeo je izrazito napornim putovanjem. Šesnaest sati leta avionom, no sve to zabo-ravljeno je već samim pogledom na glavni grad Tokyo. Ho-tel je bio toliko ogroman da sam se izgubila tri puta. Prvo-ga me dana baš mučio jet lag, devet sati vremenske razlike učinilo je svoje te sam prespavala skoro cijeli dan.

Drugi dan proveli smo na svjetskom prvenstvu, a dvorana u koju stane 20 000 ljudi bila je puna!

Treći dan nakon natjecanja posjetili smo najstariji hram Asakusa izgrađen 645. godine. Fascinantno! U hramu smo izvlačili poruku sudbine. Imala sam sreću i dobila dobru sudbinu. Nakon posjeta hramu pojela sam pravi japanski suši (sushi). Oduševio me! Je-dino nas je šokiralo što konobari kleknu kada naručujete hranu. Prvi put kada smo to doživjele, nismo znale trebamo li i mi kleknuti?! Kasnije smo shvatile da je to njima normalno.

Naš Tomislav

49

Četvrti dan posjetile smo Madame Tus-sauds, muzej voštanih figura, i obalu Ti-hog oceana. Sada mogu ponosno reći da sam namočila ruke u Tihom oceanu!

Petoga dana šetali smo najvećim križa-njem koje se zove Shibuya. Ponekad ga istovremeno prijeđe 3000 ljudi! Šetali smo i ulicom Harajuku, središtem japan-ske tinejdžerske kulture. Tamo mladi šeću odjeveni kao iz crtića. Pomalo su smiješni, ali i zabavni.

Šesti dan šetali smo najstarijom četvrti u Japanu koja je jedina bez visokih zgrada. Predstavlja Tokyo kakav je nekada bio. Jeli smo uličnu hranu, razgledavali male-ne dućane i uživali u atmosferi.

Sedmoga dana posjetili smo Shinjuku nacionalni park. U Japanu su svi ludi kada cvatu drva japanske trešnje. Čak izrađuju i kalendar u kojem možeš saznati gdje su i kada u Japanu trešnje u punom cvatu! Šetali smo parkom, uživali u mirnoći, stablima i suncu svjesni da već sutra moramo kući.

Japan je izrazito čist, ljudi su nestvarno pristojni i ljubazni. Svi se stalno smješkaju i kla-njaju te su dobre volje. Još uvijek ne mogu vjerovati da sam svaki dan bila u Starbucksu, na sušiju, u Aziji, na drugom kraju svijeta!

Klara Maria Cipek, 7.b

Naš Tomislav

50

Krajem listopada proveo sam nekoliko prekrasnih dana u Rumunjskoj i Bugarskoj. Put

nas je vodio zrakoplovom iz Beča do Varne u Bugarskoj. Odmah po slijetanju iznajmili

smo automobil i krenuli u nepoznato prema Constanti u Rumunjskoj. Constanta je peti

najveći grad u Rumunjskoj i najveća luka, a nastala je na mjestu rimskog grada Tomisa.

Rumunji izvoze automobile i žitarice.

Stari centar grada je jako

zapušten i čeka temeljitu ob-

novu. Ističu se zgrada kasina i

džamija.

Na putu do grada Tulcee, najvećeg u delti Dunava, prolazili smo kroz područje sa

stepskom vegetacijom, pašnjacima na kojima pasu stada ovaca. Delta Dunava druga

je najveća i najočuvanija u Europi. Veći dio je u Rumunjskoj, a manji u Ukrajini.

Stanište je preko 40 vrsta riba i 300 vrsta ptica. Na listi je Unescove svjetske baštine.

Kroz deltu smo se vozili gliserom po različitim kanalima, jezerima, rukavcima. Vidjeli

smo mnogo vrsta ptica, vozili se do ukrajinske granice, zaustavili se u ribarskom selu

Mila 23 koja je udaljena 23 milje od ušća. Do sela

se može doći jedino vodenim putem, ima osnovnu

školu i naseljena je pretežito ruskim stanov-

ništvom. Bili smo u hladnjači u kojoj je bilo 400 kg

ribe ulovljene prethodne noći. Nakon vožnje

posjetili smo prekrasan akvarij u Tulcei, a najveća

atrakcija je bio akvarij s kečigama, čija se ikra pre-

rađuje u kavijar.

Naš Tomislav

51

Iduće jutro krenuli smo u Varnu. Na putu smo se zaustavili u

Zlatnim Pjascima, najpoznatijem i vrlo mondenom bugar-

skom kupalištu. Varna je treći bugarski grad po veličini i

najveća luka. Najviše su mi se svidjeli kamena šuma, retro

muzej s različitim starim predmetima iz svih država socijaliz-

ma. “Upravljao” sam podmornicom iz balkanskog rata.

Putovanje smo završili u Beču posjetom

katedrali, vozeći se u panoramskom ko-

taču i kupnji Sacher torte.

Martin Polšek, 7.a

Naš Tomislav

52

Moje putovanje

trajalo je dva tjed-

na i ukupno sam se

vozio sedam puta

avionom. Prvo smo sletjeli u Tajland u njegov glavni

grad Bangkok. To nam je bila velika promjena

jer smo iz zime u Hrvatskoj došli na trideset

stupnjeva u Tajlandu. Prvi dan išli smo na tra-

in market. To su štandovi na tračnicama i

svaki put, kada prolazi vlak, oni moraju mak-

nuti namirnice s tračnica te nastaje neopisiva

gužva. Drugo ime za Tajland je Zemlja tisuću

osmijeha zbog neobične ljubaznosti domaći-

na koji ti se uvijek obraćaju osmijehom , a na-

kon svake kupnje zahvaljuju se uz naklon. Na-

kon train marketa išli smo na floating market

koji je zapravo plutajuća tržnica jer su svi

dućani na čamcima. Možeš kupiti palačinke,

suvenire, voće i još puno drugih stvari.

Najbolje mi je bilo na farmi slonova. Tamo

smo hranili slonove, a neki su se i kupali s nji-

ma u rijeci. Bangkok zapravo nije pravo ime

grada, nego mu je pravo ime dugačko i ima

158 slova, a ime mu je čak i ušlo u Guinnesso-

vu knjigu rekorda zbog

dužine.

Naš Tomislav

53

Svakodnevno smo išli u

puno hramova koja su po-

Sljedeći dan išli smo na farmu krokodila gdje smo ih hranili

ribicama, a mogli smo i kupiti neki suvenir od krokodilove

kože. Najtužniji dio putovanja bilo je Polje smrti gdje je po-

kopano čak tri milijuna ljudi koje je mučio Pol Pot. Sljedeći

dan išli smo u Vijetnam. Otišli smo do Cu Chi tunela koji su

izgrađeni tijekom Vijetnamskog rata. Tunelski sustav proteže

se na preko 200 km. U tunelima su smještene škole, bolnice,

kuhinje i vojne sobe. Zatim smo išli avionom na Phuket. Phuket je otok u

Tajlandu s kojeg smo išli brodom na otok James Bond

gdje je sniman film James Bond: The Man with the

Golden Gun (James Bond: Čovjek sa zlatnim pišto-

ljem). Otok je prepun kokosovih palmi, malih majmu-

na, egzotičnih ptica i neopisivo plavog mora gdje smo

se kupali i ležali na bijelom pijesku. Sunce je bilo toli-

ko jako da je cijela grupa izgorjela. Nakon izleta otišli

smo u zračnu luku i krenuli prema Zagrebu. Njihove

zračne luke izgledaju kao šoping centri gdje možeš ku-

piti stvari od najmanjih suvenira do skupih robnih

marki.

Putovanje je bilo prekrasno jer sam vidio kako ljudi s

vrlo malo novaca žive sretno!

svećeni Budi. Bilo nam je jako vruće u hramovima jer smo mo-

rali nositi trenirke jer njihovi običaji zabranjuju ulaz golih rame-

na i nogu. U blizini hramova nalazi se puno tornjeva koji se zovu

pagode, a u njima se nalaze ostaci kraljevske obitelji. Nakon

Nove godine putovali smo autobusom u Kambodžu. Kambodža

je dosta korumpirana zemlja pa smo morali potplatiti carinike

da nam daju vize za ulaz u zemlju! Kambodža je jedina država s

građevinom na zastavi, a ta građevina je Angkor Wat. Angkor

Wat jedan je od sedam svjetskih čuda i to je najveći budistič-

ki hram.

Tin Šoštarić, 7.a

Naš Tomislav

54

Za zimske praznike bila sam na Floridi s roditelji-

ma. Dugo smo letjeli avionom, čak 13 sati. U Mia-

mi smo sletjeli kasno navečer pa smo odmah išli

spavati u hotel.

Sutradan sam se probudila jako uzbuđena jer smo

išli u razgledavanje Miamija. Posvuda su bili visoki

neboderi, a u luci je bilo mnogo kruzera. Bili smo i

na Miami Beachu, poznatoj plaži koja je jako duga-

čka i lijepa.

Nakon Miamija smo išli u Naples. Vozili smo se kroz

dolinu aligatora. To je prirodni rezervat s aligatori-

ma, ali ima i mnogo drugih životinja. Brat i ja smo

prebrojili svakog aligatora kojeg smo vidjeli iz auta i

bilo ih je stvarno puno. Neki su bili jako veliki!

U Naplesu je bilo predivno. Mnogo smo razgledavali, ku-

pali se, igrali i gledali zalazak sunca. Grad je predivan! Po-

svuda su palme i mnogo vrsta ptica kojih kod nas nema.

Bili smo i u zoološkom vrtu u kojem mi se najviše svidjelo

što smo mogli hraniti žirafe.

Često smo išli na plažu na ko-

joj je bio lijepi bijeli pijesak

mekan kao brašno. Sakupila

sam mnogo velikih oceanskih

školjki koje ocean izbacuje

svaki put kada su valovi. Vi-

djela sam velike kornjače ko-

je su zaštićene i slobodno

šeću cestom i plažom.

Naš Tomislav

55

Najbolje je bilo kada sam išla u Orlando! Prvi dan smo proveli u See worldu. Tamo ima

mnogo ludih vožnji. Bila sam na ogromnom vlaku smrti. Ima još mnogo toga… Gledala sam

dupine, čak i orke kako izvode svoju predstavu.

Sljedeće dane provela sam u Disney worldu. Tamo su četiri parka. Bili smo na mnogo vož-

nji. Na jednoj koja se zove Space mountain zastali smo u pola vožnje. Neko vrijeme smo

čekali dok nisu došli po nas. Mami i tati se baš nije svidjelo pa nisu htjeli da idemo opet.

Najviše mi se svidio večernji vatromet i predivni Disney dvorac koji je bio obasjan tisućama

svjećica.

Ovo su bili najtopliji i najbolji zimski praznici ikad! Uživala

sam i mnogo se zabavljala. Nikad ih neću zaboraviti!

Sara Žižić, 3.a

Naš Tomislav

56

Meni je moj jezik

…lijep kao najljepši dan

…bogat kao rudnik punog zlata

…pjevan kao najdivniji stihovi

…slušan poput šuškanja lišća

…srčan kao srce majke

…umirujući poput zalaska sunca

…iskren kao malo dijete

…mudar kao stara sova

…snažan kao vjetar

…nježan poput latica ruža.

Luka Crevar, 5.b

Hrvatska

Jako si mala,

a srce ti je vel'ko

kao i more meko,

puno ravnica, a malo špica.

Ljudi je možda malo,

ali do tebe im je stalo.

Modrić lupa loptu sto na sat,

Elektro Rimac brzinom sve pokosi,

penkalu i kravatu čitav svijet nosi.

Zagreb velik, a Hum mali,

Slavonija ravna, a Lika strma,

Murter prepun plaža,

i skijaških staza Sljeme

kad je snježno vrijeme.

Ja volim Hrvatsku k'o da

je moja, samo moja.

Iako je možda mala,

u moje srce je jedva stala.

Ta Hrvatska, moja mala!

Marko Zajc, 3.c

Maria Krtalić, 4.a

Adriana Vrban, 2.a

Marta Masnić, 1.b

Naš Tomislav

57

Kraljev kućni ljubimac

U jednom dvorcu živio je kralj kojemu je bilo strašno dosadno. Kralj nije imao niti

kraljicu niti prijatelje, a svi ostali u dvorcu bili su previše zaposleni da bi pričali s kraljem i

govorili mu cijelo vrijeme što su vidjeli i tko je što radio.

Kralj je odlučio da, ako ne može ništa drugo, želi kućnog ljubimca kojeg će sam

pronaći u šumi. Prvo je vidio zmaja. To je dobri zmaj i nije bio velik, ali zmaj bi se, kad bi

ga kralj uzeo u dvorac, zapleo u kraljeve crvene zavjese, leteći po dvorcu. Poslije je vidio

pauna. On je bio lijep, ali je imao prevelik rep koji bi zapinjao za sve stvari u dvorcu. Vidio

je žirafu, ali je ona imala predug vrat kojim bi zapinjala za kraljev luster. Kralj je išao dalje,

još uvijek tražeći ljubimca. Najednom je naišao na grifina. Ta čudnovata životinja je kralju

izgledala predivno. Grifin se kralju svidio jer je bio spoj orla i lava. Lav je opasan i jak pa

bi mogao biti sjajan čuvar, a orao brz i okretan pa bi preplašio svakoga tko je kraljev ne-

prijatelj, a sada ima oboje u jednom! To će biti sjajno! No kada je kralj uzeo sebi grifina,

on bi kralju podmetnuo svoj dugi rep i kralj bi pao u blato. Ili dok bi kralj šetao hodnici-

ma, grifin bi došao i preplašio kralja, toliko da se skoro svaki put onesvijesti. Ali grifinu je

postalo dosadno! Počeo je raditi još gore stvari. Pregrijao bi kralju jelo pa kad bi ga kralj

išao jesti i zagrizao jelo, sav je pocrvenio i popio bi skoro pet čaša hladne vode. I tako je

bilo dok grifin nije prešao svaku mjeru te ga je kralj odveo natrag u šumu pa ga je ostavio

da tamo živi sam, kao i prije. Kralj je, čim je ostavio grifina, krenuo tražiti ostale životinje

za kućnog ljubimca. Nakon pola sata vidio je kralj jednog malog miša, koji je slučajno u-

pao u blato. Kralj se nije htio zaprljati blatom, ali posegne rukom prema mišu i izbavi ga

iz blata. Miš mu zahvali. Kralj je razmišljao da je miš malen, prljav i beskoristan, ali miš je

bio jako pristojan pa ga je kralj uzeo. Grifin je to vidio pa se naljutio. Nagovarao je ostale

grifine da napadnu kralja, ali oni su bili dobri pa nisu htjeli. Zato grifin pozove šišmiše da

predvečer napadnu kralja jer tada oni mogu izlaziti. I tako, kada je zločesti grifin sve do-

govorio, krenuli su! Miš je već prije znao što će grifin napraviti jer je čuo pa je pozvao do-

bre grifine. Zločesti šišmiši su napali, a mali miš kaže plan grifinima i pauku. Pauk napravi

mrežu, a grifini je stave tako da se šišmiši zapletu.

Miš, grifini i pauk pobijedili su šišmiše! Pitate se, tko je to sve isplanirao? Miš! Tako

je kralj zadržao miša i ostale dobre grifine, a zločestog grifina su zarobili u smrdljivoj kuli.

Lora Rončević, 4.b

Jana Horvath, 1.a

Josip Sabljić, 1.a

Naš Tomislav

58

Pismo prijatelju ružnom pačetu

Dragi moj prijatelju,

nemoj biti tužan. Ružno je od njih što ti se rugaju. Nema veze što si drugačiji. Svatko je

lijep na svoj način. Osim toga svi smo različiti. Ako ti se opet rugaju, pozovi mene. Ja

ću te obraniti i neću im dati da ti se rugaju. I reci da ne moraš biti kao oni. Puno te po-

zdravljam, bok!

Vili Kero, 2.b

Visibaba

Visibaba bijelu maramu ima,

dođe kad zima prođe.

Ona nam kaže: „Proljeće stiže!

Još je bliže!“

Kad joj dođu sestre mile

s maramama od svile,

istjerat će zimu

tmurnu i žurnu.

Paola Salopek, 2.a Angela Carić i Iva Goleš, 3.b

Pjesma Vukovaru

Svi ljudi ovoga svijeta mogu znati

da Vukovar zlatna sablja krasi.

Izborili su se naši Hrvati za slobodu

i pravdu, od rijeka i dolina, pa čak i

do nebeskih planina.

Nikada nisu odustali naši branitelji

hrabri, već su se borili do

krajeva svojih časnih.

Vukovar je pravedan i čvrst,

on brani naš hrvatski cvijet.

Ivo Vraneš, 5.a

Karlo Huzanić, 8.b

Natan Bodiš, 2.c

Naš Tomislav

59

Otputovao bih…

Kamo bih ja otputovao? To je dobro pitanje jer ima puno predivnih mjesta koje bi bilo lijepo posjetiti, ali ja sam ipak izabrao Brazil i to Rio de Janeiro.

Otputovao bih u Rio de Janeiro, ali ne bilo kad nego baš u vrijeme karnevala. Ja o-duvijek volim ples, a osobito sambu makar je ne znam plesati. Gledao bih karneval, uži-vao, plesao i, vjerujem, zabavio se kao nikada u životu. U mom koferu za Rio de Janeiro našlo bi se mjesta i za kupaće gaćice jer se u Riju de Janeiru nalazi jedna od najljepših plaža na svijetu Copacobana. Plaža je dugačka četiri kilometra, tako da bih sigurno našao mjesto za uživanje. Poznato je da ja jako volim nogomet i pratim ga, zato bi mi u Riju ne-zaobilazna stanica bila najljepši i najveći nogometni stadion Maracana. Stadion ima ka-pacitet od oko osamdeset tisuća mjesta, a puni naziv mu je Estadio Jornalista Mario Filho i dom je čak tri brazilska kluba, a to su Flamengo, Botafogu i Flumirense. U Riju bih posje-tio i planinu Corcovado na kojoj se nalazi vjerojatno najupečatljiviji znak grada - Isusov kip. Planina koja se natječe za najljepši pogled s Corcovadom je Pao de Acucar, tako da bih se i na nju sigurno popeo i rekao koji pogled je usistinu bolji. U Riju de Janeiru pogle-dao bih i favele. To su siromašna naselja. Ono što bih volio vidjeti tamo jest od čega su im napravljena skloništa i kako to sve uživo izgleda.

Ovo je bilo mjesto na koje bih otputovao i mjesta koja bih sigurno posjetio. Nadam se da će mi se želja o putu u Rio de Janeiro i ostvariti!

Marko Vitas, 7.a

Filip Pećnik, 1.c

Helena Crevar, 6.a

Stela

Duboković,

3.a

Viktor

Zadro,

4.b

Naš Tomislav

60

Vesela jesen

U jesen je grožđe slasno,

to je svima jasno.

Jabuke su rumene,

a gljivice crvene.

Medo se sprema za san

i od tada više ne ide van.

Lišće u jesen žuti,

a za to vrijeme nitko ne šuti.

Nina Žgajner, 3.c

Jesen

Jesen je blaga

i jaka je draga,

tikva je žuta

kao da je ljuta,

vjetar puše jako

i lišće ruši lako,

zimnica je kisela,

ali je jesen vesela.

Juraj Jergović, 3.c Anja Rako, 1.c

Jedan dan u školi u prirodi Sljeme

Probudila sam se sva uzbuđena što idemo na Sljeme. Prvi dan smo išli u rudnik Zrinski.

Prije toga smo šetali i zaustavili se na livadi. Tamo smo mi cure išle raditi kućicu za ptice.

Otišli smo u rudnik Zrinski i tamo smo čuli da su tunele nazvali po ženama zato što su u

to vrijeme žene donosile sreću. Naučili smo da je galenit vrsta kamena koja sjaji. Sv. Bar-

bara bila je zaštitnica rudara. Beroj Majster je bio šef rudara. Dok su rudari kopali rudnik,

čuli bi pucketanje drvenih greda i to je bio znak da se rudnik urušava. Pobjegli bi van pri-

je nego što bi se sve urušilo. Vatra im je pomogla da lakše kopaju, ali isto tako im je stva-

rala otrovne plinove. U to vrijeme nije bilo kaciga pa su rudari jako pazili da se ne bi neš-

to loše dogodilo. Kada smo se vratili u Dom Crvenog križa, svatko je otišao u svoju sobu.

Za to vrijeme smo se odmarali, a neke djevojčice otišle su na ples. Poslije smo imali di-

sko. Na kraju tog uzbudljivog dana otišla sam spavati sa svojim prijateljicama.

Lana Kreševljak, 3.c

Erika Ledić, 5.a Paul Glavaš, 3.c

Naš Tomislav

61

Zašto čuvati Zemlju?

Zemlja se čuvati mora

jer zagađivati ju nije fora.

Nikada ju ne smijemo zagađivati

jer se ne može prerađivati.

Zemlja nam je ko majka

život na njoj je ko prava bajka.

Braća kao drveće,

a sestre kao cvijeće.

Novac nije bitan, ali Zemlja je

novaca ima uvijek, no čistoće ne.

Vili Kero, 2.b

Tužna sam Zima

Zadnjeg dana vladavine moje prijateljice Jeseni, došla sam u grad i sve razveselila.

Došavši, prosula sam pahuljice iz debelih mekih oblaka i puhnula lagani hladni po-

vjetarac koji je vijugao kroz gradsku četvrt. Kad izađeš van, možeš vidjeti mojih ruku dje-

la. Bijelo inje se cakli na travi, drveće se bijeli od mraza, a uz svu tu zasljepljujuću ljepo-

tu, dok te lagani povjetarac hladi... male pahulje ti nježno slijeću na nos. Nakon mjesec

dana vidjela sam kako su se neka mila, vesela dječica prehladila i jako sam se rastužila.

Vidjela sam kako je moj brat Proljeće spreman pojaviti se, pa sam se spakirala i otišla

ranije. Na odlasku pozdravila sam svu djecu svojim tihim nježnim pahuljama. Vidjela

sam da nisam samo ja tužna. Svi su bili tužni jer odlazim. Odmah mi je bilo bolje.

Vratila sam se, gurnula brata i sve stavila na svoje mjesto: inje na travu, mraz na

drveće. Zapravo, pitam se, možda sam ipak ostala predugo?

Jakov Barišić, 4.b

Iva Roksandić, 7.b

Chiara Abramović, 6.b

Naš Tomislav

62

Moja škola iz mašte

Moja škola je prepuna životinja. Naravno, govorim o svojoj bujnoj mašti! Predmeti

bi bili likovni, hrvatski i terenska nastava, a ostalo bi bilo samo znanost. Zidovi bi bili od

slame. U kuhinji bi bilo samo zdravo i ne bi morali hodati, imali bi eko prijevoz (vukove).

Dobijemo ih na početku škole. Moj bi bio bijel sa sivim šarama. Učitelji bi imali glavu ži-

votinje i tijelo čovjeka. Učenici bi se mogli pretvoriti u životinju koju god žele. Abeceda bi

imala rep, njušku i oči i bila bi živa! Kako bismo došli u školu? U klokanovu tobolcu! Moj

bi se zvao Šutka i imao bi boksačke rukavice. Imali bismo sobu za igranje sa životinjama.

Bila bi puna loptica i užadi za povlačenje, mesnih odojaka, kobasica, bataka, krilaca i os-

talih poslastica. Na školi bi bila nacrtana žirafa i vuk. Školski pribor (olovka, gumica…) bi

se glasali poput psa! Slušali bismo moju omiljenu muziku (Super hero monster friend).

Po hodnicima su životinje metri. Ima i pet shop! Bili bi postavljeni posteri (I love animals).

Oprostite što mijenjam temu, ali za likovni bismo radili umjetnička djela (Pablo Picasso).

Na hrvatskom pišemo sastavke po 10 stranica. Na terenskoj nastavi bismo išli u šume i

upoznali se sa životinjama i otkrivali nepoznato. Opet ja mijenjam temu! Pa što ja to ble-

bećem?! Oprostite što svaki put skrenem s teme. Eh! Sada ću prestati s pričom.

Lola Jakić, 2.b

Luna Bzik, 2.b Tina Šplajt, 3.a

Naš Tomislav

63

Pjesma gradu Vukovaru

Puno ljudi kaže

da je Vukovar pao.

On je ponos svih Hrvata,

cijela mu je Hrvatska zahvalna.

O Vukovaru puno priča ima,

a te priče zanimljive su svima.

Vodotoranj još je na svom mjestu

s puno rupa po sebi.

Iako nije najbolje prošao rat,

za mene pobjednik je

GRAD VUKOVAR!

Helena Čulo, 5.b

Pjesma Vukovaru

Svi smo mislili da je sunce

tamo prestalo sjati,

ali nismo dugo čekali

da se toplina doma vrati.

Vukovar, naš junački grad

koji dao je sve svoje najbolje,

da bi u miru živjeli

i na svoje ognjište se vratili.

Golubica mira,

nek' poleti sada,

cijelom svijetu kaže:

„U Vukovaru mir vlada!“

Maša Stopić, 5.b

Mia Rozmajer 7.a

Zoe Miloš, 4.b

Nađa Gradašćević, 3.d

Nikola Trešćec, 5.c

Naš Tomislav

64

Pjesma Hrvatskoj

Hrvatska,

lijepa i jedinstvena.

Ljubav i srce gori.

Dora Raštegorac Smoljanec, 5.b

Franka Daku, 4.c

Tin Radovanović, 1.b

Norman Talajić, 6.b

Josipa Soldo,

5.b

Ena Jurkić, 3.d

Naš Tomislav

65

Pjesma Vukovara

Vukovar se zove,

ispunjava nam snove,

sjećanja nam daje

na te ružne rane.

Mislim ja na njega,

na taj junački grad

i u mislima ga vidim

upravo sad.

Palimo svijeće

na taj poseban dan

jer se žrtvovao kao pravi ban.

Ima grad, taj divan grad,

a on se zove Vukovar.

Maša Lukin, 5.b

Jura Stamać, 8.a Filip Radovanović, 8.b

Nina Žgajner, 3.c

Ema Padro, 4.c

Naš Tomislav

66

PODACI O FILMU

Film „Amelie u bijegu“ („Amelie rennt“) režirao je Tobias Wiemann. Film je snimljen

2017. Radnja se zbiva u Njemačkoj i Italiji. U filmu glume Mia Kasalo, Samuel Girardi,

Susanne Bormann, Denis Moschitto i Jasmin Tabatabai.

KRATAK SADRŽAJ

Djevojčica Amelie nikome ne dozvoljava da joj govori što da radi, a najmanje roditelji-

ma. No nakon još jednog napadaja astme roditelji je pošalju u kliniku u planinama pro-

tiv njezine volje. Amelie ubrzo bježi u planine gdje sreće Barta koji s njom kreće u pla-

nine. Ubrzo se pokaže da je i on tvrdoglav baš kao i ona. Kako bi došli do tradicionalne

ljekovite vatre, put do nje pretvara se u pravu pustolovinu.

LIKOVI

Glavni lik u filmu je Amelie.

Amelie je jako tvrdoglava djevojka. Ne dopušta nikome da joj govori što da radi, a naj-

manje svojim roditeljima. Kada upozna Barta, polako se zaljubljuje u njega. Dok su išli

prema vrhu planine, krenulo je nevrijeme i Amelie je bila toliko tvrdoglava da je ostala

vani kako bi Bartu pokazala da se ničega ne boji. Na kraju filma Amelie postaje manje

tvrdoglava.

ZAKLJUČAK I OCJENA

Film mi se svidio. Vrlo je zanimljiv jer ima dojmljivu radnju. Preporučujem ga svima!

napisala: Ivana Krizmanić, 7.a

Naš Tomislav

67

Ja sam Dijana Kolezarić, učenica 8.a. Izabrana sam za učenicu generacije što mi je velika čast. Već dugi niz godina idem na razna natjecanja. Sve je počelo od Klokana bez granica, na kojem sam prvi put sudjelovala u drugom razredu. U petom razredu pojavilo se mnogo novih predmeta, od kojih mi se najviše svidjela Geografija jer mi je bilo zanimljivo učiti o drugim zemljama, njihovim običajima i gospodarstvu te općenito o planetu Zemlji. Zbog to-ga sam išla na natjecanje, no te godine sam došla samo do županijskog. Sljedeće godine o-pet sam pokušala, a ovaj put se trud isplatio. Na državnom natjecanju bila sam treća, a sa-mo mi je pola boda nedostajalo do drugog mjesta. U sedmom razredu došla je i Kemija ko-ju sam odmah zavoljela jer sam ja oduvijek voljela nešto eksperimentirati. Tada se nisam mogla odlučiti samo za jedno pa sam otišla na oba natjecanja; iz Geografije i Kemije. Kao da mi i to nije bilo dosta komplicirano i zahtjevno, natjecanja su se preklapala pa mi se omo-gućilo da na natjecanju iz Kemije sudjelujem i na natjecanju iz Geografije. Te godine nije mi bilo lako, no na kraju se sve isplatilo jer sam na oba natjecanja bila druga u državi. Ove go-dine, isto tako bila sam na natjecanju iz Geografije i Kemije, no sada mi je to već postala rutina. Na Kemiji sam bila treća, a na Geografiji šesta. Većina učenika misli da je odlazak i priprema za neko natjecanje bespotrebno dodatno učenje i gubitak vremena, no ako ti to voliš, nije ti problem. Ono najljepše što sam ja dobila od tih natjecanja su nova prijateljstva, lijepe uspomene te neka nova znanja i iskustva i zbog toga se sve moje učenje isplatilo. Na-ravno, tu su i moji mentori koji su mi puno pomogli u pripremama za natjecanja i učenju tako da su i oni dijelom zaslužni za moje uspjehe, kao i moji roditelji koji su mi oduvijek bili velika potpora. U školi sam inače odlikašica i to velikim dijelom zbog toga što pratim nasta-vu i tada zapamtim skoro sve pa kod kuće ni ne moram puno učiti. Zato imam dosta slobod-nog vremena koje koristim za druženje s prijateljima, ples, gledanje serija i filmova te od-mor. Treniram suvremeni ples od pete godine i jako ga volim jer, kada plešem, kao da sam u nekom drugom svijetu; svi moji problemi i brige nestanu i sretna sam. Mislim da sljedeće godine neću imati toliko slobodnog vremena jer planiram upisati V. ili XV. gimnaziju. Nakon srednje škole još točno ne znam što ću, no želja mi je raditi nešto u vezi s kemijom. Iz osno-vnoškolskih dana ću se najviše sjećati svojih prijatelja i svih lijepih trenutaka provedenih s njima i profesora i profesorica koji su nas uvijek znali nasmijati i na zabavan način nešto no-vo naučiti. Moja poruka svim učenicima je da nikad ne odustaju od onog što vole bez obzira na probleme na koje će naići jer se sve na kraju isplati!

Naš Tomislav

68

1.a

1.b

1.c

Naš Tomislav

69

8.a

8.b

Naš Tomislav

70

U osmosmjerci pronađite i zaokružite sve pojmove vezane uz sport.

Na kraju će vam ostati osam nezaokruženih slova koja, čitana po vo-

doravnim redovima, daju jedan sport – kraljicu sportova.

SPORTSKA OSMOSMJERKA

T E R O L F Z

E E A D T T A

NJ NJ M B D E V

A A A O O R O

V V Č J G K J

I E D K I O S

K Č L A B K N

R A D O S T S

T M T I E K T

O E D I K A A

P L I V A NJ E

BOKS PETOBOJ

DASKA PLIVANJE

DISK POTRKIVANJE

DOČEK RADOST

FLORET SKIJANJE

MAČEVANJE ZAVOJ

NOGOMET

ODBOJKA

OKRET

Odgonetka: _______________

SUDOKU

Svaki redak, stupac i kvadrat (3x2) mora sadržavati brojeve od 1 do 6. Brojevi se ne smiju ponavljati u istom retku, stupcu ili kvadratu (3x2).

PREMETALJKA

GMO – TO NE!!! Odgonetka: _____________

mini SUDOKU

ODGONETKE: sportska osmosmjerka: ATLETIKA premetaljka: NOGOMET

Naš Tomislav

71

Autor: MLADEN

MARKOBAŠIĆ

SPORTSKI REBUSI

F

K TE

BRODOVLJE

Ispunite mrežu danim shemama brodo-va. Pritom će vam pomoći brojevi uz mrežu koji određuju koliko ima popunje-nih polja u odgovarajućem retku, odnos-no stupcu. Niti jedan brod se ne dodiruje s drugim, čak ni dijagonalno.

PIRAMIDA

Duže riječi se dobivaju premetanjem kraćih uz dodavanje po

jednog slova.

VODORAVNO: 1. Kratica za radijus, 2. Kemijski znak za renij, 3. Satovi, dobnjaci, 4. Djelo Ranka Marinkovića, 5. Splitski poduzetnik, Željko, 6. Zadnji dio debelog crijeva, 7. Sport Domagoja Duvnjaka.

ODGONETKE: sportski rebusi: GOLF KARATE piramida: R, RE, URE, RUKE, KERUM, REKTUM, RUKOMET

Rješenja:

Karlo Mikulj, Šime Rajnović i Josip

Orpolić, 4.b

Ana Vugrinec, 4.b

Josip Orpolić, 4.b

Katja Delač, 3.a

Filip Rako,

3.d

Leeloo Pušenjak,

1.c

Kozjak Iva, 1.b

Ela Sorić, 4.a

Anđela Zebec, 3.a Vito Ristić 3.d i Jan Grgurinović, 3.a

Tin Hodak 3.d i Edi Kolar, 3.a

Nikola Runjić, 3.b

Ana Kundid, 4.a