Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1

7/25/2019 Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1

1/28

1

IZAZOVI INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA - DEJANA BOUILLET

UVOD

Osiguravanje jednakih obrazovnih ansi i poticajnih odg.-obr. okruenja bitan je preduvjet socijalne

integracije onih koji su zbog razliitih etiolokih imbenika suoeni s mnogim tekoama

Bitno sudjelovanje cjelokupne drutvene zajednice, no ponajprije strunjaka edukacijsko- rehabilitacijskih

znanosti (rehabilitatori, logopedi, socijalni pedagozi) te psihologa, pedagoga i socijalnih radnika u edukaciji

i svakodnevnoj pomoi u radu s takvim uenicima i djecom

ODGOJNO- OBRAZOVNA INTEGRACIJA (dio ire socijalne integracije)je proces, cilj i organizacijski sustav

koji PODRAZUMIJEVA kreiranje uvjeta za djecu s tekoama u razvoju koji e u svakom konkretnom

sluaju osigurati najmanje restriktivnu okolinu za njihov razvoj. OPRAVDANA JE samo ako se uz njenu

pomo ve u ranoj dobi poboljava socijalni status te djece, a USMJERENA JE iroj socijalnoj integraciji

osoba sa posebnim potrebama na slabljenje i nestajanje segregacijskih mehanizama

Odg.-obr. integracija pretpostavlja i trai individualizirani pristup svakom djetetu, ona znai oblikovanje

raznolikih odg.-obr.alternativa, podrazumijeva osiguranje povoljnih subjektivnih i objektivnih pretpostavki

za psihosocijalni razvoj i obrazovni napredak djeteta s razvojnom smetnjom u redovitim uvjetima,

ukljuuje individualni i grupni rad prema dodatnim obrazovnim ili rehabilitacijskim programima,

omoguuje protonost odg.-obr. sustava..

PRETPOSTAVKE SOCIJALNE INTEGRACIJE : su osiguravanje jednakih obrazovnih ansi i poticajnih odg.-

obr.okruenja za svu djecu, posebni programi potpore uiteljima i odgojiteljima te sudjelovanje ukupne

drutvene zajednice.

1.

KONCEPTUALNI OKVIR INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

OSNOVNA PARADIGMA: osobe su shvaene kao bioloko- psihosocijalni sustavi, to znai da se oteenje

(tekoa, posebna potreba) javlja kao jedan od mnogih elemenata strukture, pa je njegovo znaenje za

socijalnu okolinu odreeno time u kakvim je relacijama i interakcijama s ostalim elementima strukture

Razvoj odnosa drutva prema osobama s organski uvjetovanim tekoama socijalne integracije dijeli se na etiri

povijesna pristupa (razdoblja)- razdoblje potpunog iskljuivanja iz drutva, medicinski model (19.st.), model

deficita(kraj 19. I po.20.st.) i socijalni model- 80.-te g 20.st do danas (institucionalizacija, deinstitucionalizacija i

ivot u zajednici). Ovaj odnos drutva uvjetovan je dominantnim filozofskim pravcima i pogledima na uenje idrutvenim okolnostima(ratovi, epidemije, potreba za radnom snagom)


2/28

2

KOMPONENTE

REHABILITACIJE

MEDICINSKI MODEL MODEL DEFICITA SOCIJALNI MODEL

PREDMET Tekoa, nesposobnost

osobe

Posebna potreba osobe Sposobnosti, interesi,

potrebe i prava osobe

CILJ Promjena osobe radi

uklapanja u koncept

normalnosti

Smanjenje ili otklanjanje

initelja koji pridonose

tekoama socijalne

integracije

Izjednaavanje prava

osoba s tekoama s

pravima veinske

populacije

SVRHA Zatita, skrb, izbjegavanje

rizika

Normalizacija ivota tih

osoba

Ukljuivanje osobe s

tekoama u zajednicu

ULOGA DRUTVA Uspostava specijalnih

slubi za uklanjanje i /ili

ublaavanje tekoa

Otvaranje specijaliziranih

ustanova za edukaciju i

rehabilitaciju

Uklanjanje svih prepreka u

okruenju i izjednaavanje

mogunosti

OSNOVNI PROCESI Dijagnosticiranje,

institucionalizacija

Dijagnosticiranje,

institucionalizacija

Procjena,

deinstitucionalizacija

DUGORONE POSLJEDICE Nia razina socijalne

kompetentnosti,

infantilizacija

Segregacija, djelomina

socijalna integracija

inkluzija

TERMINI od invalidnosti, invaliditeta, hendikepa, bolesti ili poremeaja, oteenja do osoba s invaliditetom, djece s

tekoama u razvoju, osoba s posebnim potrebama..UKLJUUJU osobe kojima se zbog bolesti, nesree ili loih

ivotnih uvjeta ivot tako izmijenio da se bez pomoi vie ne mogu ukljuiti u sve oblike svakidanjeg ivota.

DJECA S TEKOAMA U RAZVOJU- djeca koja manifestiraju tekoe u razvoju, a koja vjerojatno nee moi

dosegnuti ili odrati zadovoljavajuu razinu zdravlja ili razvoja, tj. ije e zdravlje ili razvoj vjerojatno biti ozbiljno

oteeni ili pogorani bez dodatne potpore ili posebnih usluga u podruju zdravstvene njege i zatite, rehabilitacije,

odg.i obr. i socijalne zatite.

KONCEPT LJUDSKIH PRAVA

-DOKUMENTI-mnogobrojne deklaracije, povelje i konvencije meunarodnih organizacija (UN, Vijee Europe,

Europska komisija), nacionalne politike, strategije, programi i zakoni koji se kreiraju u cilju osiguravanja prava iizjednaavanja mogunosti svih osoba s invaliditetom.

-SVRHA I SADRAJ- upozoravanje na potrebu potovanja i afirmacije prava osoba s invaliditetom na jednake

mogunosti kakve imaju ostali graani te na ravnopravno sudjelovanje u poboljanjima ivotnih uvjeta, koja su

rezultat ekonomskog i socijalnog napretka


3/28

3

TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE odnose se na sve osobe koje zbog razliitih razloga nisu ukljuene ili

manifestiraju tekoe ukljuivanja u uobiajenu drutvenu sredinu i /ili u specifina podruja drutvenih aktivnosti.

Wnkel tekoe socijalne integracije dijeli na organske (tekoe kretanja, sluanja, gledanja, miljenja, govora,

socijalnog ponaanja, emocionalnosti i nagona), smetnje u ponaanju (parcijalne, manje teke i prolazne) te

ugroena stanja(izloenost opasnostima).

TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE:

Eksternalizirana (vidljiva, ometajua) ponaanja

Internalizirana (povuena) ponaanja

Kognitivni (spoznajni) poremeaji i oteenja

Drutveno uvjetovane tekoe (npr.etnike manjine, daroviti..)

Razvojni problemi

Tekoe socijalne integracije su uvjetovane:

ENDOGENIM IMBENICIMA: psihiki i tjelesni razvoj djeteta, mogu biti odreeni naslijeem, a razvoj

mogu omesti i naknadno, u bilo kojem razdoblju ivota, ILI:

EGZOGENIM IMBENICIMA: proizlaze iz obiljeja okruenja u kojem dijete odrasta, ui i razvija se

, a manifestiraju se kroz tekoe u uenju.

2.

TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE KAO ODG.-OBR. HENDIKEP

ELEMENTI ODG.-OBR. PROCESA:

Psihiko-socijalno zadovoljstvo djeteta

Mogua obrazovna postignua djeteta

Dobrobit razrednog odjela/odgojne skupine

Provedba normiranih procedura

IMBENICI PRAKTINIH ODLUKA U ODG.-OBR. PROCESU

1.

ODLUKE UITELJA/ODGOJITELJA (Postoji li problem?to je problem?Koje su intervencije dostupne?Koje

intervencije najbolje odgovaraju potrebama djeteta?Je li odabrana intervencija pomogla u rjeavanju

problema?)

2. OSOBNOST UITELJA/ODGOJITELJA (Sustav vrijednosti i filozofija o ivotu, odg. I obr., potrebe, odgojni stil,

standardi organizacije odg.i obr.)


4/28

4

3. KONCEPCIJSKI MODELI RAZUMIJEVANJA TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE-TEORIJSKI KONSTRUKT:

Psihodinamski: uloga uitelja je prepoznavanje simbolinog znaenja ponaanja djeteta i

razumijevanje tog ponaanja kao poziva u pomo

Bioloki: ponaanja su u biti bioloki uvjetovana pa su otporna na modifikacije odgojem

Bihevioralni: najvanije je razumijevanje naela i procesa uenja ponaanja(klasino,instrumentalno uvjetovanje i uenje opaanjem)

Socioloki: potreba stalnog procjenjivanja postojeih drutvenih pravila i potreba kreiranja

pravila u suradnji s djecom

Kulturoloki: kultura kole/djejegvrtia pridonosi tome kako doivljavamo djecu s tekoama,

odg.-obr. oekivanjima i pristupima djeci, postoje prokulturne i kontrakulturne intervencije

Ekoloki: nadovezuje se na paradigmu o osobama koje su shvaene kao bioloko -psihosocijalni

sustavi, naglaava interakciju individue i okoline, a tekoe mogu biti reducirane ili svladane

promjenama na razini osobe i na razini okoline

EKOLOKI SUSTAV: dijete u sreditu, okrueno pojedincima i drutvenim skupinama koje tvore njegov

mikrosustav, mezosustav, egzosustav i makrosustav. Ontogenetsku razinu sustava ine kognitivne,

afektivne, konativne i duhovne komponente te sustav ponaanja, mikrosustav ukljuuje obitelj (roditelje,

brau i sestre) i ostale osobe koje u razvoju djeteta imaju vanu ulogu (odgojitelje, uitelje, skrbnike,

prijatelje), mezosustav i egzosustav ukljuuju susjedstvo, vrnjake odnose te dostupnost slubi za brigu o

djetetu (socijalne slube, zdravstvene ustanove, kvalitetu vrtia..) koje su vane za socijalizaciju i

dugoroan razvoj djeteta te olakavaju ili oteavaju djelovanje mikrosustava. Mikro, mezo i egzo sustavi

okrueni su makrosustavom koji ukljuuje kulturne i socijalne vrijednosti, globalne promjene u drutvu,

norme, zakone i prava.Svaki se element sustava moe analizirati kaosvojevrstan ekoloki prostor.

EKOLOKI SUSTAV je skup ivih i neivih elemenata koji postoje u odreenom vremenu i prostoru,

meusobno ovise jedni o drugima,a istodobno su ovisni o vremenu i prostoru.

Tri skupine ekolokih intervencija ( koje vode rehabilitatori i ostali strunjaci): intervencije u

specijaliziranim institucijama, intervencije u prirodnim ivotnim okruenjima i intervencije u javnim

ustanovama.

POLAZNE TEZE U INTEGRIRANOM ODGOJU I OBRAZOVANJU:

Ponaanje djeteta nije usmjereno protiv uitelja/odgojitelja.

Uobiajeno postoji dobar razlog za loe ponaanje.

Pravila su vana, ali vrijednosti su vanije.

Ima mjesta za optimizam- pozitivni pomaci su mogui.

Za tretiranje tekoa nuna je suradnja.

Svako je dijete jedinstveno.


5/28

5

3. DIDAKTIKO-METODIKI ASPEKTI INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Bioloki uvjetovane tekoe koje ometaju sposobnost funkcioniranja djece u odg-obraz. okruenju:

Tekoe u senzorikoj reaktivnosti (tekoe u moduliranju informacija koje dijete putem osjetilavida,

sluha, dodira, njuha, okusa i svjesnosti prima iz okoline)

Tekoe u obradi (tekoe u osmiljavanju senzorikih podataka)

Tekoe u stvaranju i nizanju ili planiranju odgovora (odnose se na probleme s voljnim kretanjem svog

tijela)

POLAZNE TEZE

- Djeca s tekoama, u odnosu na vrnjake, ponajprije se prepoznaju u meusobnim slinostima

bioloko-psihosocijalnog razvoja, a tek zatim u njihovim razlikama

- Djeca s istom tekoom mogu se vie razlikovati negoli biti slina, a djeca s razliitim tekoama mogu

imati vie slinosti nego razlika

Razvojni aspekt tekoe!

Kompenzacijske mogunosti cjelokupnog psihikog funkcioniranja djeteta

Pronalaenje naina kojim moemo pridonijeti njegovu napretku, razvoju i psihosocijalnoj

dobrobiti

POLAZITA INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Pri odabiru primjerenih didaktiko-metodikih pristupa potrebno je procijeniti djeje sposobnosti, znanja,

interese i posebne potrebe. Ivani i Stani (2002:142) naglaavaju da je osobito vano procijeniti sljedee

sposobnosti djeteta: sluanje, usmeno izraavanje, prostorno i vremensko snalaenje, rukovanje sredstvima za rad,

stjecanje radnih navika, itanje, pismeno izraavanje, raunanje i geometrijsko predoavanje.

Kada odgojitelj ili uitelj utvrdi da neko dijete manifestira odstupanja u stupnju razvoja u odnosu na veinu

njihovih vrnjaka, didaktiko-metodiki pristup djetete mogue je prilagoditi na razini:

- percepcije: prilagoavanje sredstava za predoavanje, tiska, prostora za itanje/pisanje, isticanja u

tekstu...

- spoznaje: uvoenje u postupak, planiranje, saimanje, pojednostavljivanje teksta, shematski prikazi...

- govora: prilagoavanje izraajnosti, razgovijetnosti, razumljivosti, govorno usmjeravanje pozornosti...

-zahtjeva: samostalnost, vrijeme i nain rada, aktivnost,provjeravanje...

INDIVIDUALIZIRANI PROGRAM

prilagoen sposobnostima (jakim stranama) i ogranienjima (slabim stranama) djeteta

oznaava prilagodbu didaktiko-metodikog pristupa

ovisno o posebnim odg-obraz. potrebama djeteta, moe predstavljati smanjenje dubine i irine odg-

obraz. sadraja


6/28

6

! Mogue je individualizirati:

odg-obraz. predmete i sadraje

razinu usvajanja pojedinih odg-obraz- sadraja

vremenske dimenzije za usvajanje pojedinih odg-obraz. sadraja

nastavne oblike, metode i sredstva rada

DIDAKTIKO-METODIKI POSTUPCI

Didaktiko-metodiki postupci koje valja primjeniti kod djece koja imaju tekoe slunog i vidnog perceptivnog

podruja, tekoe u mogunostima pamenja, zadravanja pozornosti i misaonim procesima.

SLUNA PERCEPCIJA(smetnje koncentriranog sluanja, razlikovanja i pamenja glasova, rijei i govornih cjelina)

D-M. postupci:

upotreba jasnih, razgovjetnih, kraih reenica s poznatim rijeima

ponavljanje izreenog

provjera razumijevanja i koritenje perceptivnog potkrepljenja

VIDNA PERCEPCIJA (tekoe vidno-prostorne orijentacije, diskriminacije oblika prema izgledu, poloaju i smjeru,

tekoe u percipiranju vidno-motorike koordinacije, vidno-motorike brzine uenja...)

D-M. postupci:

jednostavna i pregledna nastavna sredstva bez suvinih detalja, usmjerena na zadatak; prilagoavanje

tiska (poveani razmaci meu rijeima, uveanje tiska, saimanje teksta..)

primjereno ukljuivanje u rad (itanje na poetku teksta, na poetku odlomka)

upuivanje na koritenje orijentira pri itanju (itanje prstom, povlaenje crta pri itanju),

usmjeravanje na preglednost i itkost napisanog

ZAPAMIVANJE I PAMENJE (problemi memoriranja slunih, italnih, gledalnih i ostalih osjetilnih podataka u

odnosu na njihov broj, tijek i povezanost)

D-M. postupci:

dugotrajnije vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz usmenu provjeru njihova razumijevanja

primjena individualiziranih nastavnih listia za utvrivanje, ponavljanje i vjebanje sadraja

ZADRAVANJE POZORNOSTI (promjenjivost pozornosti ili smanjena sposobnost prijelaza iz jedne situacije

podraaja u drugu)

D-M. postupci:

jasno davanje uputa, doziranje informacija, provjera praenja rada, usmjeravanje aktivnosti, ea

primjena usmenih oblika rada

primjena ciljanih, jednostavnih, djetetu zanimljivih didaktikih materijala, bez suvinih detalja

MILJENJE (tekoe u izvoenju razliitih misaonih operacija kao to su: asociranje, konkretiziranje, povezivanje,

apstrahiranje, zakljuivanje i sl.)


7/28

7

D-M. postupci:

isticanje bitnog razliitim tipovima obiljeavanja i/ili slikovnog predoavanja

saimanje teksta izdvajanjem vanih odrednica sadraja

planiranje reenica uz pomo razliitih dispozicija (slike, reenice, pitanja, rijei)

primjena shematskih prikaza radi bolje preglednosti analitiko-sintetikog predstavljanja sadraja

VANO!

- Razinu i sadraj prilagodbe ne odreuje vrsta i stupanj tekoa u razvoju, ve mogunosti i potrebe

svakog djeteta

- Djeca s tekoama mogu napredovati (u svim ili nekim podrujima) kao i njihovi vrnjaci; dio moe

napredovati samo do odreene granice, ali nema djeteta koje se ne moe odgajati i obrazovati u

skladu sa svojim sposobnostima

-

4. SUDIONICI INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Djeca s tekoama socijalne integracije

o bez obzira je li rije o organskim ili socijalno uvjetovanim tekoama, one nisu imanentno obiljeje djece

koja ih manifestiraju

o u ranom se djetinjstvu tekoe socijalne integracije javljaju prvi put, ali mnoge od njih e nestati bez

intervencija, posebno ako se radi o razvojnim tekoama

o ponaanje ini dijete vie ili manje socijalno integriranim; odreuje razinu socijalne integracije

1. internalizirani problemi ponaanjadjeca s tim problemima pokazuju socijalnu povuenost, strah, anksioznost i

somatske problemedijete ima probleme samo sa sobom

2. eksternalizirani problemi ponaanja pretjerana razdraljivost, agresivno i delikventno ponaanje dijete

svojim ponaanjem stvara probleme drugima iz okoline

- nedjelotvorna ponaanja/problemi u ponaanju- djeca s organski uvjetovanim tekoama u razvoju manifestiraju

razne oblike problema u ponaanju koja odstupaju od normi koje vrijede za odreeni uzrast i koje okruenje

smatra tetnima i opasnima za dijete pa zato ta ponaanja zahtijevaju poseban tretman

- npr. djeca oteena sluha takva ponaanja manifestiraju 14 44 % ee nego djeca bez oteenja

- mnogi problemi u ponaanju su posljedica nezadovoljenih potreba djeteta (potreba za sigurnou, pripadanjem,ljubavlju), a ne biolokih obiljeja

- kriteriji za utvrivanje problema u ponaanju: trajnost, ozbiljnost i odupiranje takvog ponaanjapromjeni

- ponaanje u teoriji izbora (William Glasser) svako ponaanje se moe definirati kao pokuaj zadovoljavanja

osnovnih ivotnih potreba (preivljavanje, ljubav, mo, zabava, sloboda) ono je svrhovito i temelji se na

unutarnjoj motivaciji


8/28

8

ponekad da bismo zadovoljili te potrebe biramo neuinkovita ponaanja, koja nisu u skladu s oekivanjima

4 komponente ponaanja: djelovanje, miljenje, osjeanje i fiziologija one djeluju zajedno, nedjeljive su

miljenje podupire svaki postupak, dok je postupak u tijeku u organizmu se dogaaju fizioloke promjene,

a taj odnos fiziologije i miljenja raa osjeaje

nad djelovanjem imamo potpunu kontrolu to je aktivna komponenta; miljenje moemo umjerenokontrolirati; osjeaje i fiziologiju djelomino

esto se prema djeci koju odgajamo i educiramo ponaamo kao da ih moemo prisiliti da uine to elimo

(teorija podraaja - odraaja), iako ponaanje odreuje unutarnja motivacija

to je odnos temeljen na strahu od kazne i ovisnosti o nagradi takvi odnosi ne pridonose istinskim

promjenama ponaanja

- smisao discipliniranja djecedisciplina vs kazna

disciplina (nametnuta izvana ili samodisciplina) je poeljna, ona znai uenje, no pretvorili smo je u neto

to jedan ini drugome kako bi se ovaj prilagodio

kazna (tjelesna, sarkazam, poniavanje, emocionalno zlostavljanje, utnja i izoliranje) nije poeljna,

sadrava elemente tjelesne i emocionalne povrede

razlike:

DISCIPLINA KAZNA

- oekivana pravila se istiu i svi ih poznaju - neoekivana, ak rezultat hirovitog

raspoloenja

- dovodi dijete do naknade tete preuzimanje

posljedice

- usmjerena na problem, ne na rjeenje (nema

mogunosti ispravljanja pogreke)

- cilj: nauiti boljem ponaanju i izbjei

problem ubudue

- kanjeno dijete zbog straha ili povrijeenosti

poinje skrivati istinu

- zavrava boljim odnosom odraslih i djece - katkad ukljuuje poznate posljedice, no one

mogu biti prestroge

- dijete naui granice odraslih i shvaa svoj

udio u problemu

- sadrava elemente tjelesne i emocionalne

povrede, sarkazam, nelogine zabrane...

- nametnuta izvana ili samodisciplina

- kad pogrijei dijete zna to e se dogoditi

- razumna i umjerenaprovodi se smireno,

bez negativnih emocija i kritiziranja

o dijete s tekoama tijekom kolovanja postaje odvojeno od uenja, nedostaje mu motivacije, u

komunikaciji s odraslima nailaze na jezik neprihvaanja zapovijed, prijetnja, moraliziranje, savjet,

pouavanje, kritiziranje..., zato im je osim spoznajnog potreban i motivacijskite emocionalni pomak


9/28

9

o s druge strane,jezik prihvaanja- meusobno potovanje, povjerenje, otvorenost, ista komunikacija, ja

poruke, aktivno sluanje, feed back...

o u pokuaju kontroliranja djetetova ponaanja moemo imati 5 polazita:

KAZNITELJ OKRIVITELJ PRIJATELJ PROMATRA VODITELJ

to radi uitelj? vie i proziva Propovijeda, uti Trai izgovore Zbraja i mjeri Postavlja pitanja

to kae uitelj? Ako to ne napravi,

ja u...

Trebao si to znati

bolje.

Napravi to za

mene.

Koje je pravilo? U to vjerujemo

Na emu se

temelji?

krivnja, odbacivanje Skrivanje, laganje ovisnost prilagodba Jaanje, snaga

to kae dijete? Nije me briga! ao mi je. Mislio sam da

smo prijatelji.

Koliko teko, koliko

dugo?

Kako to mo

popraviti?

Izlazni rezultat Ponavljanje tete Loe miljenje o

sebi

slabost Usmjereno na

posljedicu

samorestitucija

voditeljski pristup nazivamo restitucija pomae djetetu u unutarnjoj procjeni onoga to moe uiniti

kako bi ispravilo svoje pogreke; suradniki proces u kojem djeca ue traiti rjeenja problema, ue o

pravima i obvezama; proces koji vodi ka razvoju socijalnih vjetina i socijalne kompetencije (poznavanje i

razumijevanje normi i pravila, vrijednosti, ovladavanje umijeima nunim za djelotvornu interakciju u

zajednici)

pretpostavke uspjeha u korigiranju djetetova ponaanja:

a) uoavanje problema

b) ulaganje dodatnih napora u pruanju pomoi djetetu, uz postojanje svijesti da neka djeca trebaju vie panje

zbog objektivnih okolnosti

u cilju: a) razumijevanja djeteta i njegova ponaanja

b) pruanja pomoi djetetu da bolje razumije sebe i svoje ponaanje

c) pruanja pomoi djetetu da promijeni svoje ponaanje

no, samo jedan kvalitetan odnos djeteta s npr. uiteljem nee biti dovoljan ve je potrebno ukljuiti cijelu

zajednicu!


10/28

10

Roditelji djece s tekoama socijalne integracije

o proces socijalizacije u obitelji je proces koji ima snagu povratnog djelovanja jer se uz njegovu pomo

oblikovane osobe trebaju ukljuiti u okruenje kako bi u njemu djelovale podupirui ili mijenjajui

drutvene odnose

o

procesi koji oblikuju lanove obitelji, dvije razine socijalizacijskog utjecaja obitelji:

1. DRUTVO (kultura, vrijednosti, struktura) cjelina obiteljske organizacije u konkretnom drutvenom okruenju

2. POJEDINAC/DIJETE(tenje, motivacija, potrebe) - neposredno odgojno djelovanje roditelja

to su 2 kruga uzajamnih uvjetovanja i povezanosti ija je toka presjeka obitelj

- ekoloka teorija djeci koja nisu socijalizirana na poeljan nain moemo pomoi jedino u kontekstu intimnih

drutvenih sustava kojih su oni dio

- obitelj je prva etapa, prva drutvena skupina koju dijete spoznaje

- lanovi obitelji su povezani snanim osjeajima, imaju jedni prema drugima prava i obveze koji se mogu

razumjeti kroz obiteljske funkcije: bioloko-reproduktivna, emocionalna, ekonomska, komunikacijska, zatitnika,

odgojna, obrazovna, socijalizacijska

Obiljeja obitelji relevantna za odgojno-obrazovni i socijalizacijski kontekst

1. kad govorimo o nepoeljnoj socijalizaciji, odnos izmeu obitelji i ponaanja je u fokusu mnogih istraivanja

posebno se orijentira na strukturalna (veliina obitelji, redoslijed roenja djeteta, strukturalna necjelovitost,

zaposlenost roditelja - majke) i funkcionalna obiljeja (roditeljsko prihvaanje djeteta, stupanj privrenosti,

obiteljski odnosi, razina kontroliranja i discipliniranja)

2. dimenzije unutarnje obiteljske atmosfere kohezija (veze izmeu lanova, od pretjerane angairanosti do

potpune neukljuenosti) i adaptibilnost (sposobnost lanova da, kada je to potrebno, promijene uloge i pravila)

3. dimenzije obiteljske komunikacije konverzacijska (lanovi se ohrabruju za sudjelovanje u interakciji o

neogranienom broju tema) i konformistika (obitelji inzistiraju na ujednaenosti i homogenosti stajalita) 4

tipa obitelji: koncenzualne, pluralistike, protektivne i laisez-faire

4. roditeljski stiloviautoritarni, permisivni, indiferentni i autoritativni roditelji

5. kljune dimenzije roditeljstva: emocionalna toplina i razumijevanje te nadzor i zabrane

- funkcionalne i nefunkcionalne obitelji:

- funkcionalne: podupiranje zdravih odnosa, usuglaena odgojna stajalita roditelja, privrenost i potpora,

dogovorena pravila, induktivni odgojni postupci (dijete samo shvaa posljedice svog ponaanja i nunost pravila)

- nefunkcionalne: manje sposobnosti u rjeavanju problema, obrambena komunikacija, disfunkcionalna

stajalita, prezatiivanje popustljivostodbacivanje


11/28

11

- niz je objektivnih okolnosti koje odreuju svakidanji ivot obitelji djece sa smetnjama u razvoju i 3 su skupine

mehanizama suoavanja s tekoama djeteta:

1. usmjerenost na procjenu analiza problema i pronalaenje koraka za njegovo rjeenje, otkrivanje pozitivnih

obiljeja u situaciji ili kognitivno poricanje radi umanjivanja ozbiljnosti situacije

2. usmjerenost na problem traenje informacija i potpore, poduzimanje aktivnosti za rjeavanje problema iprepoznavanje alternativnih rjeenja

3. usmjerenost na emocije kontrola emocija, emocionalni izljevi i rezignirano prihvaanje mirenje sa

situacijom

- svrha rada s roditeljima: jaanje kompetentnosti za roditeljsku ulogu, razumijevanje vlastite odgovornosti u

nastajanju problema, poboljanje razumijevanja problema, usvajanje novih naina djelovanja...

Vrnjaci i vrnjake skupine

vrnjake skupina skupina osoba ujednaene dobi, socijalnog statusa i interesa, viestruko vana u

razvijanju odnosa, komunikacije i socijalizacije

nedostatna privrenost vrnjakoj skupini u djetinjstvu vaan je initelj tekoa socijalne integracije u

kasnijoj dobi

mogu biti: dijade najboljih prijatelja, male grupe bliskih prijatelja ili parova te skupine u kojima nema

prijateljskih odnosa

roditelji utjeu na odabir prijatelja/vrnjaka: izravno (odabirom mjesta stanovanja, vrtia, kole,

obiteljskih prijatelja), neizravno(razvoj linosti, oblika ponaanja, vrijednosti, normi)

u vrnjakim skupinama poeljnija su socijalno kompetentna djeca!

najvaniji i najintenzivniji vrnjaki odnos je prijateljstvo (pomaganje, dijeljenje, uspjeno rjeavanje

sukoba...)

tijekom ranijeg djetinjstva karakteristina su istospolna prijateljstva

muka djeca sklonija su druiti se s veim skupinama, a djevojice s jednom ili dvije osobe

u adolescenciji prijateljstva jaaju i stabilna su

stabilnosti prijateljstva pridonose: dob, fizika bliskost, sposobnost komuniciranja, empatinost, vjetina

konstruktivnog rjeavanja sukoba, status u skupini, vrijednosni sustav, interesi...

-razine prihvaenosti u vrnjakoj skupini: dvije su krajnosti odbaenost i omiljenost, a postoji i

zanemarenost, kontroverzan status...

nasilnitvo prema Olweusu je poseban oblik agresivnosti kod kojeg se dominantni pojedinac (nasilnik)

ponavljano ponaa agresivno prema manje dominantnom pojedincu (rtvi)

- moe biti izravnootvoreni napad na rtvu i neizravnodrutvena izolacija, namjerno iskljuivanje iz

skupine

- moe biti fiziko, verbalno isocijalno


12/28

12

prevencija vrnjakog nasilja je vaan imbenik uspjene odgojno-obrazovne integracije djece s

tekoama socijalne integracije jer su ta djeca esto meu onima koji su skloni nasilnikom ponaanju i

koji trpe takvo ponaanje

moe se vriti putem razvoja pozitivnih vrnjakih interakcija, vrnjakom pomoi (planirana i

strukturirana upotreba znanja, vjetina djece kako bi razumjela i pomogla drugima u razvoju vjetina tekako bi sudjelovala u razvoju samopouzdanja djece kojoj je pomo potrebna)

vrnjako se sudjelovanje u integriranom odgoju i obrazovanju temelji na iskustvenom uenju, a najea

tehnika iskustvenog uenja je radioniki grupni rad suradniko uenje

odgovornost uitelja je da svojim odgojnim nastojanjima kod djece razviju suradnike odnose koji se mogu

razvijati od 4. godine ivota, trebaju ih usmjeravati na usvajanje kooperativnih socijalnih vjetina koje

imaju 4 razine:formiranje, funkcioniranje, formuliranje i fermentiranje

te razine ostvarujemo kroz poticanje slijedeih ponaanja:

FORMIRANJE FUNKCIONIRANJE

- tihi govor, tihi rad

- oslovljavanje po imenu

- gledanje i sluanje osobe koja govori

- izbjegavanje nepotrebne buke

- davanje prijedloga, poticanje na aktivnost

- potovanje rokova

- traenje i nuenje objanjenja

- parafraziranje

FORMULIRANJE FERMENTIRANJE

- sumiranje izgovorenih ideja

- strukturiranje novih informacija

- glasno razmiljanje, verbaliziranje

- otvorenost za rasprave

- kritika problema, a ne osoba

- prihvaanje i analiziranje razliitih ideja

- vjetina postavljanja pitanja

- alternativnodivergentnoslojevito miljenje

Struni suradnici i strune slube

o za integrirani odgoj i obrazovanje presudan je timski rad razliitih profesija tj. rad malih skupina

meusobno ovisnih osoba, kompetentnih strunjaka koji dijele odgovornost za uspjeno obavljanje nekih

zadaa

o preduvjeti timskog rada: intenzivna komunikacija, razmjena ideja, pregovori o razliitim rjeenjima

problema, sposobnost suradnikog uenja

o vrste timova: 1. savjetodavni i/ili rukovodei timovi

o timovi specijaliziranih strunjaka

o timovi uitelja, odnosno odgojitelja

o dimenzije uspjenosti timova: 1. neuspjeni ili subsumativni postignue je manje od zbroja znanja,

vjetine i sposobnosti pojedinih lanova


13/28

13

2. prosjeno uspjenipostignue odgovara zbroju znanja, vjetine lanova

3. uspjeni ili supersumativnipostignua nadilaze zbroj

- razina suradnje meu lanovima tima: 1. individualno usmjereni jasno prepoznatljivi doprinosi pojedinih

lanova

2. linearno usmjerenijedni utjeu na druge, a dominantan je voditelj

3. cirkularno usmjereni kreativni, voditelj je ukljuen u cirkularnu

transakcijsku suradnju s lanovima tima

o osnovnokolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama provodi se u redovitim osnovnim

kolama potpuna integracija ili djelomina te u posebnim o -o ustanovama

o u jednom razredu mogu biti najvie 3 uenika s tekoama, a s brojem uenika s tekoama smanjuje se

broj svih uenika u razredu

o -najee se u vrtiima i kolama kao struni suradnicizapoljavaju pedagozi jer imaju status osnovnih

strunih suradnika

o pedagozi planiraju i programiraju (struno usavravanje, izrada godinjeg plana i programa, plan

zdravstvene, socijalne i ekoloke zatite djece, plan kulturne i javne djelatnosti ustanove, sudjelovanje u

izradi plana rada s djecom s tekoama i plana rada s darovitom djecom); neposredan rad s djecom,

odgajateljima/uiteljima i roditeljima; suradnja s ravnateljem, uiteljima i strunim suradnicima i drugim

ustanovama u lokalnoj zajednicidom zdravlja, zavod za zapoljavanje, socijalna skrb...

o edukacijsko-rehabilitacijski strunjaci: logopedi, rehabilitatori i socijalni pedagozi

Ostali sudionici integriranog odgoja i obrazovanja

kvalitetu integriranog odgoja i obrazovanja sukladno postavkama ekoloke teorije uvjetuju brojni

imbenici na svim razinama ekolokog sustava na razinama makro i egzo prostora

makrorazina ekolokog prostora: znanstvene spoznaje u odgojno-obrazovnim, psiholokim,

pedagokim...znanostima; postojea zakonska rjeenja; stupanj razvoja socijalne politike drutva; smisao,

sadraj i ciljevi odgoja i obrazovanja; materijalni uvjeti; svijest o potivanju prava djeteta; kvaliteta

obrazovanja uitelja i drugih strunjaka

egzorazina i mezorazina ekolokog prostora: raspoloivi strunjaci u lokalnoj zajednici; dostupnost

programa nevladinih organizacija; provedba zakonskih rjeenja u praksi, angaman i razvoj zajednice...

lokalna zajednica i njezini resursi imaju veliku vanost u prevenciji i tretmanu tekoa socijalne integracije

zajednitvoje imperativ integriranog odgoja i obrazovanja to vie stanovnici zajednice mogu raunati

na uzajamnu pomo vea e biti koliina socijalnog kapitala i koristi za zajednicu


14/28

14

sustav integriranog odgoja i obrazovanja (shematski):

5.IMBENICI TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE

Odstupanja od uobiajenog (standardnog) socijalnog funkcioniranja najzornije se uoavaju u odgojnim skupinama i

razrednim odjelima, to upuuje na potrebu pravodobnog uoavanja disfunkcionalnih karakteristika djece te

osiguravanja ranih strunih edukacijsko-rehabilitacijskih i drugih psihosocijalnih intervencija.

TEKOE U PRAVODOBNOJ IDENTIFIKACIJI

nedovoljno znanstveno utemeljeni pokazatelji o odstupanjima u ranoj djejoj dobi

oekivanja da e problem nestati sam

nespremnost djetetu bliskih osoba na suoavanje s problemom

nedovoljno razvijena mrea ranih psihosocijalnih intervencija

nedovoljna ekipiranost strunih timova u predkolskim i kolskim ustanovama itd.

Svako odstupanje nije opravdano tumaiti kao znakovitu tekou socijalne integracije, ve je potrebno potovati

kriterije ozbiljnosti trajnosti i otpornosti odstupanja na promjene. Stoga odgojitelji i uitelji, prije angairanja

strunih timova, koristei se strategijama odgojno-obrazovnog i savjetodavnog rada, trebaju pokuati umanjiti

tekoe socijalnog funkcioniranja pojedine djece.

MAKROSUSTAV

- ljudska prava, socijalna prava, zakoni

o odg. i obr., standardi kvalitete

MEZOSUSTAV I EGZOSUSTAV

- dostupnost I kvaliteta medicinskih,

psihosocijalnih intervencija, ciljevi I

sadraji, profesionalne kompetencije

zaposlenika

MIKROSUSTAV

- roditelji, braa, lanovi obitelji,

uitelji, prijatelji

- dijete s tekoama socijalne

integracije: promijenjivi elementi

ponaanje; nepromijenjivi bioloke

dispozicije, psihika svojstva


15/28

15

1. USPORENI KOGNITIVNI RAZVOJ

obiljejania razina spoznajnih sposobnosti

tekoeu formiranju pojmova, u upotrebi apstraktnih pojmova, u kreativnom miljenju, u logikom rasuivanju,

u koritenju prije steenih iskustava, u pamenju, u zadravanju pozornosti

odstupanjana podruju percepcije, u svladavanju motorikih aktivnosti, u govoru (alogije i dislogije), u

emocionalnoj i ponaajnoj prilagodbi

etioloki imbeniciprenatalni, perinatalni i postnatalni, snieni bioloko-psihiki potencijal i/ili kulturoloka

depriviranost

razinegranina inteligencija

mentalna retardacijalaka, umjerena, teka, duboka

rezultat triju kljunih elemenata: sposobnosti osobe, oekivanja njezine okoline i stvarnog funkcioniranja u

socijalnom prostoru

to je tei stupanj mentalne retardacije kod djeteta, to je ono manje sposobno primjereno reagirati na norme

ponaanja uega i ireg drutvenog okruenja, to ga vodi u konfliktne situacije koje mogu uzrokovati nesigurnost,

osjeaj manje vrijednosti, osjeaj neuspjeha i sl.

ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA

Pravodobno predlaganje upuivanja djece na struno procjenjivanje sposobnosti

Sudjelovanje u procesu identifikacije sposobnosti, tekoa i posebnih potreba djeteta

Prilagodba didaktiko-metodikog pristupa djetetu

Sudjelovanje u olakavanju socijalizacijskih procesa djeteta

Podupiranje roditelja u procesu suradnje s lanovima strunog tima

CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA

Poticanje razvoja djece putem:

stjecanja osnovnih kulturnih i higijenskih navika

razvoja spoznajnih sposobnosti

razvoja govora

razvoja motorikih sposobnosti

razvoja socijaliziranih oblika ponaanja


16/28

16

SASTAVNICE ODGOJA I OBRAZOVANJA

programska potporaprilagodba programa, individualizacija zahtjeva, didaktika potpora, dodatni programi

poticanja sposobnosti i dr.

socijalna potporasenzibilitet i znanje uitelja/odgojitelja, senzibilitet obitelji i vrnjaka

prilagoen didaktiko-metodiki pristupprimjena svih komponenti prilagodbe programa, uz upotrebu pomonih

tehnologija; ukljuivanje djeteta u posebne razredne odjele/odgojne skupine

2. POREMEAJI GOVORNO GLASOVNO-JEZINE KOMUNIKACIJE

GOVORoptimalna zvuna ljudska komunikacija oblikovana ritmom reenica, rijei i slogova; sredstvo stjecanja

znanja i izvor mnogih iskustava

Zakanjeli i neadekvatan jezini razvoj jedan je od glavnih imbenika kasnijih tekoa u uenju.

etioloki imbenicipromjena u sredinjem i perifernom neuromuskulaturnom sustavu; organski i funkcionalni

kontinuumod usporenog razvoja govora: dijete razumije govor i slui se reenicom, ali ona nije primjerena

kronolokoj dobi do potpunoga gubitka govornih sposobnosti: alalije, negovorenje

POREMEAJI GOVORNO GLASOVNO-JEZINE KOMUNIKACIJE

Poremeaji glasa: neprimjerena visina glasa, glasnoa, rezonancija ili trajanje glasa

Poremeaji govora: artikulacijski poremeaji i poremeaji tenosti

Jezine tekoe: tekoe u izraavanju, ekspresiji i tekoe u razumijevanju, recepciji jezika i/ili

Problemi artikulacije, glasovni poremeaji, tekoe u tenosti govora i gubitak govornih sposobnosti

POREMEAJI IZGOVORA

Artikulacijski poremeaji, dislalije neispravan izgovor glasova. Najuestaliji poremeaji: sigmatizam, rotacizam,

lambdacizam, kapacizam, gamacizam, tetacizam, deltacizam, leksike dislalije

POREMEAJI TENOSTI GOVORA

Mucanjeprijelazni poremeaj u komunikativnoj upotrebi jezika

- razvojno, psihogeno ili neurogeno mucanje

fazerazvojne govorne netonosti, granino mucanje, poetno mucanje, prijelazno mucanje, uznapredovalo

mucanje

brzopletost (batarizam)poremeaj pripremnih misaonih procesa koji prethode govoru

- temelji se na hereditarnim predispozicijama

- oituje se u osnovnim komunikacijskim aktivnostima: razumijevanju, govoru, itanju i pisanju


17/28

17

- karakterizira ga kratak raspon pozornosti, to se odraava na socijalno funkcioniranju brzopletaa

patoloki spor govor (bradilalija)produljivanje svih glasova, a posebno samoglasnika

- posljedica organskih bolesti sredinjeg ivanog sustava (najee endokrinih bolesti)

-uestaliji je kod mentalno retardirane djece

AFAZIJE / DISFAZIJE

Primarnenastaju prije nego se govor poeo razvijati

Sekundarnenastaju nakon to je baza govora ve razvijena

Razlikujemonominalne, motorne, senzorne afazije i potpunu afaziju

POSEBNE JEZINE TEKOE

Jezine su vjetine zbog nepoznatih uzroka disproporcionalno siromanije u odnosu na dob djeteta i njegove

neverbalne sposobnosti u bilo kojem (jednom ili vie) dijelu jezinog razvoja. Utjeu na tekoe u itanju i pisanju.


poticanje socijalne integracije djece u skupini vrnjaka uz pomo nedvosmislenih reakcija na ruganja

pruanje pravilnoga govornog modela

upotreba djetetu najprimjerenijeg oblika komunikacije

ponuda aktivnosti u kojima nije potreban govor

pisane provjere znanja i jasnije strukturiranje pojedinih aktivnosti

planiranje i dogovaranje govornih nastupa pred razredom/odgojnom skupinom

prilagoavanje vremenskih dimenzija za pojedine odgojno-obrazovne sadraje te nastavnih metoda,

oblika i sredstava rada

svaka sumnja o postojanju tekoe odgojiteljima i uiteljima treba biti signal da je potrebno

savjetovanje s logopedom

VANO- Specifina obiljeja djetetova govornog izraavanja odgojitelji i uitelji ne trebaju ispravljati i osvjetavati,

osim ako je rije o brzopletau, jer s njim treba raditi na govornom osvjeivanju.

3.

TEKOE ITANJA I PISANJA

Posebne jezine tekoe, disleksija, disgrafija, diskalkulija

posljedica razliitih unutarnjih i vanjskih imbenika

mogu imati razliit intenzitet, simptome i trajanje

to su neki od najaktualnijih problema kolskog odgoja i obrazovanja


18/28

18

postoje: fenomenoloke ili deskriptivne i funkcionalne ili interpretativne klasifikacije tekoa

DISLEKSIJA

Sklop kroninih tekoa u postizanju vjetine itanja primjerena za dob, unato dostupnosti odgovarajuih

obrazovnih uvjeta i uvjeta u okolini

nemogunost tumaenja prostornih odnosa ili integracije vidnih i slunih informacija

posljedica deficita slune obrade, tekoa s fonolokim osvjeivanjem, poremeaja u radu vidnog sustava

i drugih organskih imbenika

varira od blagog poremeaja, koji se odraava u poremeenom razumijevanju proitanoga, do potpune i

pervazivne nemogunosti itanja unato odgovarajuoj inteligenciji

postoje: duboka disleksija, povrinska disleksija, aleksija, disleksija zbog zanemarivanja, disleksija vezana

uz poremeaj panje i pamenja

DISGRAFIJA

Stabilna nesposobnost djeteta da svlada vjetinu pisanja (prema pravopisnim naelima odreenog jezika),

koja se iskazuje kroz mnogobrojne, trajne i tipine pogrjeke

Manifestira se kroz: - tekoe u percipiranju dijelova u odnosu na cjelinu i/ili

tekoe u usvajanju motorike formule slova, znamenki i drugih simbola

o Dovodi do pogrjeaka:

na razini slova i sloga

na razini rijei

na razini reenice

Razlikujemo:

- fonoloke disgrafije ( artikulatorno- akustika disgrafija i fonemska, akustika disgrafija)

- jezine disgrafije( disgrafija jezine analize i sinteze i disgramatina disgrafija)

- vizualnu disgrafiju

- motoriku disgrafiju

DISKALKULIJA

Djetetove sposobnosti raunanja slabije su od oekivanih za dob, inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi, a

ne mogu se objasniti senzorikim oteenjem. Moe biti jedina djetetova tekoa, a moe se pojaviti i u

kombinaciji s nekom drugom tekoom, primjerice disleksijom

Oblici: verbalna, praktognostika, leksika, grafika, ideognostika, operacijska


19/28

19

PREDUVJET RAZVOJA VJETINE ITANJA I PISANJA

o fonoloka svjesnost: svjesnost fonolokih segmenata govora, koji su uglavnom predstavljeni

abecednom ortografijom

o pravilan i razvijen govor

o pravilno razumijevanje proitanoga

o pravilno vienje napisanoga

o pravilno povezivanje pisane i izgovorene rijei


o razvoj govora, mentalnih funkcija (funkcije sinteze i analize, posebno sukcesivne analize)

o razvoj vizualne i prostorne percepcije, pozornosti, memorije i grafomotorike

o

razvoj emergentne pismenosti

o obraanje pozornosti na obiljeja jezinog razvoja i jezinog znanja djece ( npr. postojanje vizualnog

rjenika, vjetine glasovne analize i sinteze, radno pamenje i slino) tena obiljeja itanja i pisanja

(ponajprije na tehnike itanja i pisanja te na razumijevanje proitanoga)

o savjetovanje s logopedom i ukljuivanje djeteta u logopedski tretman (najbolje ve u predkolskoj

dobi)

o prilagoavanje vremenskih dimenzija za pojedine odgojno-obrazovne sadraje te nastavnih metoda,

oblika i sredstava rada

o

razinu usvojenih znanja potrebno je provjeravati usmenim putem

o osiguravanje individualne pomoi u uenju

VANO- Osnovni kriterij za razlikovanje specifinog poremeaja u pisanju i itanju od prirodnih pogrjeaka jest

uestalost i stabilnost pogrjeaka kod pojedine djece.

4. TEKOE U SENZORIKOJ REAKTIVNOSTI

Tekoe u senzorikoj reaktivnosti obuhvaaju tekoe u moduliranju informacija koje se iz okoline primaju putem

osjetila vida, sluha, dodira, njuha, okusa i svjesnosti tijela. Sve to dijete uje, vidi, okusi, pomirie i osjeti svojevrsni

je temelj njegova modela spoznavanja okoline, njegova znanja i odnosa prema sredini i svijetu koji ga okruuje.

Poremeaji u pojedinim osjetilnim organima uzrokuju razliite perceptivne tekoe.

OTEENJE VIDA

Senzoriko oteenje koje uzrokuje slabovidnost ili sljepou,odreuje se ostatkom vidne otrine i irinom vidnog

polja

Vizualno funkcioniranjenain na koji se osobe koriste preostalim vidnim sposobnostima, ukljuuje: otrinu vida,

irinu vidnog polja, pokretnost oka, funkcije mozga, percepciju svjetla i boje, osobitosti materijala i okoline koju


20/28

20

osoba gleda te ostala individualna obiljeja osobe (ostale tekoe, intelektualne sposobnosti, kompeticijske

mogunosti i dr.)

SPECIFINOSTI DJECE OTEENA VIDA

onemogueno ili ogranieno uenje putem vizualne imitacije i identifikacije

problemi u usvajanju modela ponaanja

problemi u usvajanju svakodnevnih vjetina

problemi u stvaranju realne slike o svijetu

kanjenje ranoga senzomotorikog razvoja

nedostatni perceptivni podaci uzrokuju stvaranje drugaije predodbe

trebaju vie vremena za obradu percipiranih informacija

SPECIFINI SADRAJ ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

svladavanje svakodnevnih vjetina

osiguravanje potrebnih tiflotehnikih pomagala

taktilne, motorike, auditivne, olfaktorne, gustativne stimulacije

vizualne stimulacije slabovidne djece

poticanje komunikacije s drugom djecom

individualiziran metodiko-didaktiki pristup (metoda usmenog izraavanja i demonstracije)

OTEENJE SLUHA

Sve vrste ozljeda vanjskoga ili srednjeg uha koje uzrokuju slabljenje sposobnosti voenja zvuka do vanjskog

uha. Oteenje sluha mogu uzrokovati mnoga stanja i bolesti (prenatalni, perinatalni i postnatalni imbenici).

Neka se oteenja sluha mogu ublaiti, a katkad i ukloniti prevencijom, lijekovima ili operativnim postupcima.

STUPANJ OTEENJA SLUHA

Nagluhe osobe: lako nagluhe, umjereno nagluhe, umjereno-teko nagluhe i teko nagluhe auditivne

informacije dopunjavaju vizualnom percepcijom (uz pomo slunog aparata ili kohlearnog aparata)

Gluhe osobe: ni uz pomo slunog aparata ne mogu cjelovito percipirati govor, dominantno vizualna

komunikacija (znakovni jezik)

Prelingvalno oteenje sluha: oteenje koje je nastupilo prije usvajanja jezika, utjee na cjelokupni razvoj i

psihosocijalno sazrijevanje osobe

Postlingvalno oteenje sluha: govor i jezik usvojeni su prije oteenja


21/28

21

MOGUE POSLJEDICE OTEENJA SLUHA

Razvoj govora osoba oteena sluha obuhvaa: od jedva uoljivih oteenja do potpunog izostanka govora,

tekoe u standardnoj komunikaciji, odstupanja u emocionalnom i socijalnom razvoju, odstupanja u

obrazovnim postignuima djeteta oviseo interakciji stupnja i vremena nastanka oteenja, dodatnim

tekoama, stajalitima i potpori okoline (roditelja, lanova obitelji, suuenika, uitelja), pravodobnosti

postavljanja tone dijagnoze, tome imaju li roditelji djeteta oteenje sluha ili dijete raste meu osobama koje

uju

TEKOE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM UVJETIMA

o tekoe uenja govora

o zaostajanje u usvajanju govornoga i pisanoga jezika

o problemi u pisanom izraavanju

o oskudniji rjenik

o

agramatizam

o oteano razumijevanje pisanog teksta

o tekoe u usvajanju obrazovnih sadraja

VANO- Razlike meu osobama oteena sluha se velike i znatno utjeu na modalitete komuniciranja te na odabir

primjerenih rehabilitacijskih i edukacijskih metoda rada s njima. Pri odreivanju primjerenog modela obrazovanja

najvanije je potovatinain komuniciranja konkretnog pojedinca.

PRETPOSTAVKE INKLUZIJE DJECE OTEENA SLUHA

Raspoloivost razliitih vrsta potpora s obzirom na individualne potrebe djeteta i preporuke

strunjaka

Omoguena povremena ili stalna edukacijsko-rehabilitacijska potpora (surdoaudiologa)

Omoguen produljeni struni postupak u sklopu cjelodnevne nastave

Potpora edukacijskog tumaa, odnosno prevoditelja za znakovni jezik

Primjena specifinih didaktiko-metodikih postupaka (osobito primjena naela zornosti radi

omoguavanja razumijevanja odgojno-obrazovnih sadraja)

Cilj odgoja i obrazovanja: ukljuivanje djeteta u cjelovit obrazovni program koji je primjeren njegovoj dobi; kada je

mogue, poticanje razvoja govora


22/28

22

GLUHOSLJEPOA

Istodobno oteenje vida i sluha

Stanje koje pojedincu ograniava ili onemoguava optimalnu percepciju putem vida i sluha zahtijeva odreene

prilagodbe i posebnosti u komunikaciji, orijentaciji i pristupu informacijama. Gluhoslijepa se osoba u

svakodnevnom ivotu koristi raznim modificiranim tehnikama. Veina gluhoslijepih osoba ima znatne ostatke ili

vida ili sluha, uz tee oteenje drugog osjetila. U odgoju i obrazovanju gluhoslijepa djeca zahtijevaju

kontinuirani edukacijsko-rehabilitacijski tretman.

5. OSTALI IMBENICI TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE (HIPERAKTIVNOST I POMANJKANJE PANJE,

PERVAZIVNI RAZVOJNI POREMEAJ: AUTIZAM, MOTORIKI POREMEAJI I KRONINE BOLESTI, DAROVITOST)

HIPERAKTIVNOST

Razvojno neodgovarajui stupanj pozornosti, pretjerana aktivnost i hiperaktivnost

- oteava samousmjeravanje i organizaciju ponaanja u odnosu na budunost

- tekoe u inhibiciji (koenju) reakcija

Posljedica blagoga mozgovnog oteenja koje uzrokuje neuroloke disfunkcije mozga.

POMANJKANJE PANJE

- impulzivnost i neorijentiranost u vremenu

- poveana ili smanjenarazdraljivost

ADHD

Pomanjkanje panje i hiperaktivnost

SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA

Ciljevi: uenje samokontrole ponaanja, poticanje samopouzdanja djeteta putemdosljednoga i vrstoga, ali toplog

i osjeajnog odnosa uzusmjeravanje pozornosti na vana ponaanja, dogovaranje eljenog ponaanja, prihvaanje

unaprijed dogovorene posljedice za odreeno ponaanje, pruanje rutine, strukture i predvidivosti, jasnu

komunikaciju, didaktiko-metodiku prilagodbu (razbijanje odgojno-obrazovnih sadraja, planiranje procesa

uenja, este promjene aktivnosti, mnogo fizike aktivnosti).


23/28

23

AUTIZAM

Kompleksan (pervazivan) razvojni poremeaj multikauzalne etiologije

Sveobuhvatni razvojni poremeaj zahvaeni su svi aspekti djetetove osobnosti: govor, motorika, ponaanje i

uenje

Osnovni problemi: nekomunikativnost, nemogunost uspostavljanja socijalnih odnosa, sklonost osamljivanju i

povlaenju u sebe

Nadareni autistosoba s autizmom koja ima iznimno razvijenu izoliranu sposobnost


o Rutina, struktura, predvidivost

o

kolovanje prema individualiziranom, prilagoenom programuo Stalno poticanje na aktivno sudjelovanje

o stalno voenje i upuivanje

o svaki zadatak treba rastaviti na jasne i jednostavne dijelove (faze), s jasno definiranim ciljem

o najvie tri uenika na jednog uitelja

o za ukljuivanje takve djece nuan je dovoljan broj strunjaka koji e im moi pruiti primjeren tretman i

pozornost

MOTORIKI POREMEAJI I KRONINE BOLESTI

- oteenja lokomotornog sustava

- oteenja sredinjeg ivanog sustava

- oteenja perifernoga ivanog sustava

- oteenja koja su posljedica kroninih bolesti drugih sustava

motoriki poremeaji(tjelesna invalidnost)ispodprosjeno tjelesno funkcioniranje u podruju grube i/ili

fine motorike zbog kojih je osobama potrebna struna pomo u odgoju i obrazovanju te u osposobljavanju

za rad i ivot, uz uvjete koji su im primjereni

kronine bolesti trajanje bolesti promjenjive teine, to obuhvaa razdoblja poboljanja i pogoranja

zdravstvenog stanja, zahtijevaju razliita lijeenja te edukacijske i rehabilitacijske intervencije


24/28

24

EPILEPSIJA

Povremeni poremeaj ivanog sustava koji nastaje zbog prekomjernog ili nepravilnog izbijanja ivanih impulsa

u mozgu

Epileptini napadajpovremena, stereotipna epizoda poremeaja svijesti i/ili ponaanja, i/ili emocionalnih

reakcija, i/ili motorike, i/ili osjetilnih funkcija

Razlikujemo primarno generalizirane epileptike napadaje i epileptike napadaje sa arinim poetkom ; veliki i

mali epileptiki napadaji

CEREBRALNA PARALIZA

Skupina poremeaja pokreta i poloaja uzrokovana oteenjem nezrelog mozga. Stanje nastaje prije, tijekom ili

neposredno nakon roenja.

Znakovislaba kontrola glave poslije dobi od tri mjeseca, prekomjerna napetost ili mlohavost miia,

nesposobnost sjedenja bez potpore od osmog mjeseca nadalje, upotreba samo jedne strane tijela, tekoe u

hranjenju, jaka iritabilnost, odsutnost smijeha i dr.

Djeca s cerebralnom paralizom sve se ee ukljuuju u redovite odgojno-obrazovne ustanove, prema

posebnim programima i uz struno voenje rehabilitatora.


-pristupanost odgojno-obrazovne ustanove, bez arhitektonskih barijera

- osiguran prijevoz, i prema potrebi, osobni asistent

- didaktiko-metodike prilagodbe (pisane informacije i upute, tempo rada, pomagala)

- dogovor i suradnja sa strunom slubom, roditeljima i djetetovim lijenikom

DAROVITOST

Iznimna darovitost, mogua su iznimno visoka postignua u odnosu na vrnjake, iskustvo ili okruenje. Potrebno

je posebno obrazovanje koje e djeci omoguiti da razviju natprosjene sposobnosti.

Mogui socijalizacijski problemi:

- razlike izmeu pojedinih aspekata razvoja (npr. motorne i intelektualne razvijenosti) djeteta

- dosada i s njom povezana nedisciplinarnost; neusklaenost oekivanja i mogunosti


25/28

25

postoje:

manifestirana i potencijalna darovitost

bistra i darovita djeca

darovita djeca mogu manifestirati ponaanja slina ADHD-u

dvostruko etiketirana djecakombinacija visokih potencijala i razvojnih tekoa

Znakovi darovitosti mogu se uoiti ve u predkolskoj dobi. Ako obiteljska i obrazovna sredina, uzajamno

se podupirui, ne mogu osigurati primjereno zadovoljavanje posebnih potreba darovite djece, postoji

opasnost od trajnog zanemarivanja, zatomljivanja i neiskoritavanja djetetovih potencijala. Odgojno-

obrazovne ustanove trebale bi imati razraene i prihvaene programe kad je rije o sposobnoj djeci, ija bi

provedba znatno smanjila broj nerealiziranih talenata u opoj populaciji.


o pravodobno prepoznavanje i upuivanje na identifikacijske postupke

o ukljuivanje djeteta u edukacijske sadraje i oblike u kojima se moe intenzivnije razvijati

o primjena nastavnih strategija za darovitu i vrlo sposobnu djecu

o dvostruko etiketirana djeca zahtijevaju posebne oblike identifikacije i posebne oblike potpore u vrtiu i

koli; osobito izvan sustava, kroz alternativne izvankolske obrazovne i terapijske programe

6. POREMEAJI U PONAANJU: FENOMENOLOKI KOMPLEKS TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE

poremeaji u ponaanju su ponaanja koja odstupaju od uobiajenih standarda ili normi koji vrijede za

odreenu dob djeteta u odreenomsocijalnom okruenju, a koje to okruenje, zbog moguih posljedica

na dijete i/ili okolinu, smatra tetnima i opasnima pa stoga trebaju poseban tretman

razliiti oblici poremeaja u ponaanju isprepleu se na razliite naine i bez jasne granice

utvruju se prema kriterijima tetnosti, trajanja i otpornosti na promjenu, to znai da su potrebne

strune intervencije

U ODG-OBRAZ. OKRUENJIMA MOGU SE UOITI:

plaljivost, povuenost, potitenost, nemarnost, lijenost, nametljivost, nediscipliniranost, prkos, laganje,

bjeanje, agresivno te delikventno ponaanje


26/28

26

PLALJIVOST

- pretjeran strah od odreene situacije ili niza situacija

- s jedne strane rije je o poremeaju adaptacije, a s druge strane o pretjeranoj reakciji na prethodne

konflikte

- karakterizira ga: uznemirenost, bljedilo, pojaano znojenje, napetost, zbunjenost, koenje

- plaljivost se manifestira u svakoj situaciji u kojoj se moe doivjeti neuspjeh, prigovor ili podsmjeh drugih

osoba

POVUENOST

o ponaanje djeteta koje je preteno tiho, mirno, osamljeno, igru esto naputa nezadovoljno, nema stalne

prijatelje, ee bira drutvo starijih ili mnogo mlaih osoba

o rije je o manjku zadovoljavajuih socijalnih odnosa, koji rezultiraju neugodnim emocionalnim stanjem

o

budui da se povuenost oituje u krugu vrnjaka, povuena djeca esto postaju rtve nasilnikog

ponaanja svojih vrnjaka

POTITENOST

o poremeaj u ponaanju koji prethodi depresiji; jedan je od simptoma reakcije na ugroavajue ivotne

promjene kojima se osoba ne uspijeva prilagoditi, umanjuje sposobnost koncentracije, itanja, pisanja,

komunikacije, a odraava se i na ukupno socijalo funkcioniranje

o

strunu pomo je potrebnopotraiti ako se kod djece i mladih pojavi neka iznenadna promjena ponaanja

koja traje dulje od dva tjedna i ukljuuje neki od ovih simptoma: promjena apetita, promjena ritma

spavanja i budnosti, neopravdano samooptuivanje, negativno miljenje o sebi, osjeaj tuge i stalne

zabrinutosti...

NEMARNOST

o oznaava ga pasivno ponaanje i nedovoljno odgovoran odnos prema radnim zadaama, u emu se

prepoznaje nedostatak radnih navika, to, prema pravilu, prate razliiti vjeti izgovori

o takva su djeca troma, lijena, bez inicijative, spontano ne prihvaaju nikakve aktivnosti, sve rade preko

volje, povrno i neuredno...

o nemarnost ne podrazumijeva potpunu nekativnost i pasivnost, ve samo izbjegavanje rada kao prisilne i

modelima odreene korisne djelatnosti


27/28

27

LIJENOST

o najee se definira kao nedostatak elje za bilo kakvom aktivnou ili radom

o izrazito lijene osobe, koje se odbijaju baviti bilo kakvim aktivnostima, ne uspijevaju nita nauiti ni razviti

neku vjetinu ili talent, a njihovo samopouzdanje postaje sve slabije

NAMETLJIVOST

o cilj: privui pozornost okoline, zabaviti ljude oko sebe, upasti ljudima u oi, biti osobito zanimljiv, predmet

tueg divljenja i zavisti, a opaa se kod djece koja se katkad osjeaju usamljena, koja imaju osjeaj da se

roditelji nedovoljno bave njima i da za njih nemaju vremena

o karakteristike: uestalo upadanje u rije drugima, neprestano zapitkivanje, hvalisanje, prenemaganje i

slina ponaanja

o nametljivost treba ignorirati, dosljedno i mirno provoditi zahtjeve, ne obazirui se na djetetovo izazivanje

NEDISCIPLINIRANO PONAANJE

ponaanja povezana uz nepriznavanje odgojnog autoriteta ili uz aktivno suprotstavljanje autoritetu

karakteristike: tvrdoglavost, nediscplinirano ponaanje, nespremnost na kompromis, ispitivanje granica do

kojih moe ii i sl.

dijelimo ju na dva stupnja:

o nefiksirana nedisciplina (bez dugog razvoja, bez rigidnih oblika, s razmjerno dobrom prognozom)

o fiksirana nedisciplina (s rigidnim oblicima i ozbiljnim drutvenim posljedicama)

PRKOS

poremeaj prkoenja i suprotstavljanja (tei oblik nediscipliniranog ponaanja)

dijelimo ga u dvije skupine:

o

otvoreni prkos- prepoznajemo ga u nizu ponaanja kao to su: otvoreno odbijanje udovoljavanja

zahtjeva, galama, uporan pla bez opravdanog razloga, napadaji bijesa, lupanje akom po stolu,

udaranje nogama o pod, valjanje po podu i sl.

o prikriveni prkos- preteno je prisutan u ponaanju koje opaamo kao povrno obavljanje zadaa

ili njihovo izbjagavanje, nekontrolirano mokrenje, regresivno ponaanje, zaputanje kolskih i

obiteljskih obveza, indiferentnost na kazne i sl.

LAGANJE

o laganje radi postizanja eljenog cilja (preuivanje ili iskrivljavanje istine koja je djetetu poznata,

dopunjavanje djelomino poznate istine ili izmiljanje pojedinosti koje ne postoje)

o vano je znati da dijete nije sposobno uoiti razliku u drutvenoj tetnosti i (ne)moralnosti pojedinih lai, a

dugorono je odgojno pogubno ako odrasli ne razlikuju matu i laganje


28/28

BJEANJE

o individualno bjeanje- uenik koji bjei sam oslanja se na vlastite snage i time nastoji rijeiti, ublaiti ili

izbjei neki osobni problem, konflikt i sl.

o bjeanje u skupini- najee je motivirano postizanjem nekog grupnog cilja, pri emu manji broj vrnjaka

preuzima vodstvo, a ostali se preputaju njihovu vodstvu i podreenju ciljevima skupine

o bjeanje kao posljedica tzv. kolske fobije- djelomina ili potpuna nesposobnost pohaanja kole koja

nastaje kao posljedica neobjanjivog straha od moguih kolskih situacija

AGRESIVNO PONAANJE

o 3 vrste agresije: fizika, verbalna i socijalna

o fiziko agresivno ponaanje ukljuuje sve vrste udaraca, guranja, razbijanja i sl.

o verbalno agresivno ponaanje ukljuuje uvrede, dobacivanje, poniavanje pred drugima, prijetnje, ucjene,

odbacivanje i sl.

o socijalna ili neizravna agresivnost- teta ili ozljeda rtvi se nanosi posredno, najee ugroavanjem

njezinih socijalnih odnosa, nastojanjem da se ti odnosi ugroze ili prijetnjom takvim ugroavanjem

DELIKVENTNO PONAANJE

o upuuje na postojanje mnogobrojnih nepovoljnih socijalnih okolnosti u kojima djeca odrastaju te zahtijeva

nedvosmislenu i kompleksnu intervenciju usmjerenu na saniranje imbenika koji su pridonijeli takvom

ponaanju

o kad se kaznena djela ponu initi ve u ranoj ivotnoj dobi, rije je o tzv. nesocijalniziranim delikventima

koji potiu iz nefunkcionalnih obitelji


osigurati osjeaje pripadanja i povezanosti, koje djeca nisu mogla doivjeti u drugim sredinama

provedba empirijski provjerenih intervencija koje e djeci koja manifestiraju rizina ponaanja i/ili

poremeaje u ponaanju omoguiti zadovoljavanje obrazovnihi drugih socijalnih potreba

suradnja sa slubama specijaliziranim za prevenciju i tretman poremeaja u ponaanju

Documents

Bouillet, D. - Izazovi Integriranog Odgoja i Obrazovanja - Skripta 1