8/20/2019 Bosna u O.C.

1/23

Bosna pod Osmanlijama

Literatura:

Behija Zlatar, O nekim muslimanskim feudalnim porodicama u Bosni u XV i XVI stoljeću (8 ! "stranica, #rilo$i, %araje&o ' 8)

*a$im +a ano&ić, Bosanski pa-aluk

*amdija .re-e&ljako&ić, I$a rana djela I (.apetanije)

/ustafa Imamo&ić, *istorija Bo-njaka

Bosna i *erce0o&ina od najstarih &remena do 1ru0o0 s&jetsko0 rata

2&do %ućeska, 2jani

*&i$ija *asandedić, 3i&ot i djelo

*i&$ija *asandedić, %id4il mostarsko0 kadije

*i&$ija *asandedić, 5enealo-ka istra4i&anja

*i&$ija *asandedić, %pomenici kulture 6ursko0 do a u /ostaru

2dem *and4ić, %tudij o Bosni

Behija Zlatar, Zlatno do a %araje&a

2dem *and4ić, 6u$la i njena okolina

*amdija .re-e&ljako&ić ! 7snafi i o rti u Bi* " 9! 8 8

*a$im +a ano&ić, .nji4e&nost muslimana Bi* na orijentalnim je$icima

8/20/2019 Bosna u O.C.

2/23

1) O nekim muslimanskim feudalnim porodicama u XV i XVI stoljeću - (Behija Zlatar)

- #itanje nastanka i ra$&itka muslimanskih feudalnih porodica je &eoma slo4eno i malo i$u a&ano; I saBehija Zlatar je na&ela da njen rad nema preten$ije da da potpuno od0o&or na pitanje nastanka i ra$&itmuslimansko0 plemst&a u Bosni; Za to ila i potre nija mno0o &eća arhi&ska istra4i&anja; Ona je naosno&u raspolo4i&ih i$&ora, prije s&e0a deftera o radila to porijklo; 6o su u0la&nom porodice domać porijekla, ali ima i onih koji su do-li sa strane i ostali u Bosni; arst&a, oko edrdeset ih je &r-ilo du4nost sand4ak e0a po ra$nim pro&incijama, nekoliko ih je &r-ilo du4nosti admirala flote; Ostali su ili kapetani, spahije, muta&elije,kadije; Od pada Bosne " 9; 0odine, pa do kraja ; stoljeća, Osmansko >arst&o, u ijem se ok&irunala$ila i Bosna, do4i&lja&a stalni uspon; Vr-e se pohodi sa teritorija Bosne na kojem $na ajno u e-ćeu$imaju ljudi domaće0 porijekla; Oni koji su se isticali do i&ali su $a s&oje $aslu0e posjede (timare i$ajamete); Već po etkom ; stoljeća, u Bosni je u&edena praksa da se timari i $ijamiti dodjeljujuu0la&nom domaćim spahijama; 6a injenica je $natno uticala na u &r- i&anje domaće0 muslimansko0 plemst&a u Bosni; /uslimanski feudalci su dr4ali naj&eći dio posjeda u s&ojim rukama, a &eliki roj ihsa u&ao s&oje posjede jo- i$ predosmansko0 perioda; Osmanlije su u s&oje redo&e u&r-ta&ali pripadndomaće &lastele i &ojni kih redo&a, te su mno0e spahije u po etku predsta&ljali direktne potomkesrednjo&jeko&no0 osansko0 plemst&a; ?koliko su te spahije prih&atili islam, do i&ali su titulu e0 i

esto su se u$di$ali do polo4aja sand4ak e0a, e0ler e0a i &e$ira; 6i ljudi su sa inja&ali do ar diodomaće feudalne klase i ili su 0la&ni oslonac #orte u Bosni; #ored odred e kanun!name ( osanske) datimari i $ijameti dodjeluju samo domaćim ljudima, na ja anje muslimansko0 plemst&a u Bosni uticalo juspota&ljanje t$&; od4aluk timara (pra&o nasljedst&a timara u jednoj porodici); Od4aluk timari suusposta&ljeni neposredno nakon &eliko0 pora$a Osmanlijske &ojske pod %iskom @'9; 0odine, eratotada-nje0 osansko0 e0ler e0a, /ustafe!pa-e 2jaspa-ića; ? nekim osmanlijskim dokumentima pojedinespahije t&rde $a se e i s&oje pretke da s&oje posjede dr4e jo- od os&ajanja Bosne; ? st&aranju

8/20/2019 Bosna u O.C.

3/23

muslimansko0 plemst&a u Bosni $na ajnu ulo0u odi0rao je i proces islami$acije; #r&i podaci o prelaskna islam datiraju jo- od "9@; 0odine, kada Osmanlije sti u pr&e, iako ne jo- trajne po$icije u Vrh osn pr&i slu aje&i islami$acije odnose se na lano&e istaknutih srednjo&jeko&nih porodica; Već u do a/ehmeda Os&aja a ja&ljaju se &oj&ode i politi ari porijeklom i$ Bosne: 2li! e0 A0ospodar $emlje#a&lo&ića , 2li! e0 Vlaho&ić i nje0o& rat Ismail Vlaho&ić, %inan!pa-a Boro&nić i mno0i dru0i; ?

najranijim katastarskim popisima &idi se das u &ećina posjednika timara i i $ijameta ili sino&i hri- ansu u srodst&u sa hri- anima; Cedan primjer je 2hmed! e0, sin

8/20/2019 Bosna u O.C.

4/23

Branko&ići, $a njih je po$nato das u potomci domaće &lastele; 3i&jeli su u okolini

8/20/2019 Bosna u O.C.

5/23

2kind4ije prodrle s&e do doline Feret&e; Bio je to po etak reali$iranja plana o os&ajanju ju4nosla&ens$emalja, koji se sastajao od nekoliko dijelo&a; .ao pr&o i se na teritoriju uduće 4rt&e slali akind4ije pi$0o&orom osmansko0 carst&a da ih ne mo0u kontrolisati, a tako i akind4ije s &i-e pohoda u tuEu $em prikupljali neophodno $nanje o unutra-njem stanju napadnute $emlje, $atim i slali jani are koji su na po$i& $a&aEenih feudalaca stupali na njiho&u slu4 u, tako i -titili interese feudalca u ijoj su slu4 i

rato&ali proti& njiho&ih neprijatelja, a u toku s&o0 ora&ka u feudal e&oj slu4 i osmansko &ojnici sispiti&ali konfi0uraciju tla i prikljupljali informacije o s&emu korisnom -to i im mo0lo u narednom periodu poslu4iti; Fakon sakupljenih podataka osmanlije i st&arali dodatni haos meEu $a&aEenim&lastelinima i$ koje0 su se i$&la ili 0lumeći neutralnost; #oslije to0a pono&o i se poslale akind4ije ispahije koje su tre ali st&arati proosmanske elemente meEu domaćim stano&ni-t&om, ula$eću u konafa$u os&ajanja; #ri os&ajanju no&ih podru ja po olj-ala i se ekonomska i socijalna slika, -to je &eom&a4no jer prisust&o Osmanlija ne i i$a$&ao &eći otpor; 988; 0odine 2kind4ije se pono&o ja&ljaju nteritorij osanske kralje&ine, koja je u to do a pro4i&lja&ala period s&o0 &rhunca; O&aj upad pred&oLala +ahin, koji je sa s&ojim trupama uspio doći do Bileće 0dje je ;8; 988; 0odine do4i&io pora$ od osansko0 &oj&ode Vlatka Vuko&ića; ? narednoj 0odini, 98', nema akind4ijskih prodora jer je sultan/urat I, spremajući se $a itku na .oso&u i$&r-io opću mo ili$aciju na cjelokupnom teritoriju s&ojedr4a&e; Bosanski kralj 6&rtko .otromanić na .oso&o polje poslao je odred &ojske pod &odst&om VlatkVuko&ića jer je osmanska opasnost prijetila i Bosni, ali na Vido&dan @; juna ; 98' 0odine do4i&jeli s pora$, ali ni ta po jede nije podstakla no&o0 sultana Baje$ita na r$o os&ajanje Balkana; #ra&o os&ajBalkana po elo je 9' ; 0odine, kada su Osmanlije os&ajaju %koplje koje je postalo &a4no upori-te $adalje napade Osmanlija; 6ada je u %koplju ora&io #a-a Li0it, hra ri &ojsko&oEa na ijem upra&nom prostoru sultran osni&a skopsko kraji-te; Vremenom, daljim os&ajanjima %koplje 0u i s&oj $na aj, teOsmanlije kod Z&e ana, li$u .oso&ske /itro&ice osni&aju no&o &ojno kraji-te; ?pra&o tu je 9' ;0odine usposta&ljen sud na elu sa kadijom; #r&i $apo&jednik u Z&e anima io je Diru$! e0, on je o5luho&ić kod Fo&o0 #a$ara, 0dje takoEer osni&a sud; %&a o&a os&ajanja omo0uća&aju osmanlijamas&akodne&no upadaju u Bosnu u @; stoljeću; 1&a su osno&na ra$lo0a $a to ila; Osmanlije su preko

dou-nika $nali $a meEuso ne tr$a&ice u osanskom kraljest&u; 1ru0i ra$lo0 je io taj -to su Osmanlijehtjele da kontroliraju naj&a4nije pute&e u re0ionu, -to je podra$umlje&alo da su morali &ladati i Bosno?pado Osmanske &ojske su s&e e-ći, pa ak dola$e i u $imskom periodu, jedna tak&a akcije je ila 90odine, kada su se ipak akind4ije $ o0 te-ke $ime &ratile i$ Bosne; #o etkom @; stoljeća, nije ilo upakind4ijskih odreda u Bosnu, ali to nije $na i da su i$0u ili interes $a Bosnu;

8/20/2019 Bosna u O.C.

6/23

pri$nati indirektnu sultano&u &last; I sam %andalj je " 8; 0odine pri$naje neku &rstu &a$alno0 odno prema Osmanskom carst&u; ?pra&o tada je skopski kraji-nik Ishak e0 Isako&ić istim jedinicama koje u est&o&ale u ratu #a&lo&ića protio& .osa a naredio da se sta&e u %andalje&u slu4 u; 6o je %andaljohra rilo , te je $apo eo dru0i rat proti& #a&lo&ića u kojem je uspio $au$eti cijelo .ona&lje; Već tada sosmanlije osjećaju kao domaći element u Bosni, oni &i-e ne ekaju da ih neko po$o&e i da im plati slu4

ne0o i sami u s&om interesu u est&uju u ra$nim akcijama; do "9@; 0odine dola$i do mirnije fa$e jer Osmanlije ile $au$ete na dru0im rati-tima; ? no&em ru, te iste 0odine Osmanlije or0ani$irano kreću prema *odidjedu 0dje su postali &ojno akti&ni pripremajući se $a sljedeće do0aEaje; "98; 0odineosmanlije se ja&ljaju u li$ini Cajca ;? toku "9'J"=, prisust&o se nije skoro ni osjećalo jer su tad ili$au$eti os&ajanjem srpske despoto&ine i rato&anjem proti& Canjo-a *unGadija, ali i skopski kraji-nikIshak! e0i Isako&ić sa sino&ima Barakom i Isanom, ili su konstantno o a&je-teni o stanju u Bosni; O

""8; 0odine stalno prisust&o Osmanlija u Bosni ila je realnost; #o mi-ljenju nekih histori ara (*amdij.re-e&ljako&ića), na&edene 0odine Osmanlije ora&e na teritoriju dana-nje0 %araje&a 0dje su podi0li pr&u d4amiju; %matra se da je u tom periodu ( ""8! "@9) formiran i posjedu koji se se neposrednonala$io pod osmanskom &la-ću, t$&; osansko kraji-te; 2li dok o osanskom kraji-tu konkretno 0o&ore

"@9; 0odine, 0dje je punu &last imao Isa! e0 Isako&ić, Isa! e0 je na mjestu dana-nje0 Bistrika u%araje&u podi0ao konak!%araG, po kojem je cijelo naselje koje je nastalo do nje0a do ilo ime %araGo6ada je kralj io %tjepan 6oma-, kasnije %tjepan 6oma-e&ić; .ralj 6oma- je io pripadnik crk&e osanska ""@; 0odine prih&ata katoli anst&o i to je io u&od da &ećina krstjana, pripadnika crk&e osanskemilom ili silom na kr- anst&o i to $natno osla ilo osansko kralje&st&o; 1o tada su Osmanlije ra$nimi$nuEi&anjem no&ca i dankom do "@ ; 0odine ekonomski iscrpili Bosnu; .ada se sultan /ehmed IIspremao $a Beo0rad, koje0 nije os&ojio, %tjepan Vuk ić .osaća ponudio mu je pomoć u or i proti&?0ara; Veliku ulo0u u s&emu tome imala je i /leta ka repu lika, koja je dr4ala 1almaciju i iji su posjed ili napadnuti od strane Osmanlija; .ralj

8/20/2019 Bosna u O.C.

7/23

II se odlu io uputiti prema Bo o&cu i Cajcu; Bo o&ac, 0la&ni 0rad osansko0 kralje&st&a i njena prijestolnica, io je jako do ro ut&rEen, da se smatralo da je nemo0uće os&ojiti 0a, ali =;@; " 9; 0odte-ka Osmanska artiljerija uspjela je ra$&aliti &rste $idine; Zau$imanjem Bo o&ca $au$et je samo jedod &ećih 0rado&a; %ultan /ehmed II Datih io je o a&je-ten da se osanski kralj sklonio u Cajce, ali n$nao da je potom po je0ao u .lju ; Feko im je dao informaciju 0dje se kralj nala$i i oni su munje&ito

krenuli prema .lju u; Fakon nekoliko dana te-ke or e, kralj se odlu io predati i nakon -to mu je/ahmed pa-a 2nEelo&ić o ećao po-tediti mu 4i&ot; /ahmud pa-a je potom krenuo sa $aro ljenimkraljem u Cajcu, 0dje ih je ekao /urat II; 6amo je 6oma-e&ić potpisao pro0las da se sultanu predaju iostali 0rado&i koji nisu ili os&ojeni; Fakon o&o0 potpisa sultanu se predalo oko = t&rEa&a; %ultan da se kralju odru i 0la&a; po -erijatskom pra&u, kralj os&ojene $emlje se mora po0u iti sje enjem 0la%ultan se nije $ado&oljio samo sa po0u ljenim kraljem, ne0o je nastojao napasti i $emlje herce0a %tjepVuk ića .osa e, ali Osmanlije su nai-le na odlu an i &eliki otpor u *erce0o&ini; *erce0 je s&oje la0odepono&ao u 1u ro&nik, a s&e s&oje or e je usmjerio proti& sultana; %ultan je do4i&io pora$ kodBla0aja, naredio je po&laćanje istim putem kojem su i do-li;

8/20/2019 Bosna u O.C.

8/23

koji su $a njih Osmanlijama plaćali 0odi-nji tri ut; 2 u dru0om dijelu naselja je ila potpuna omanska&last i osmanski feudalni poredak; 2 ilo je i pojedinih sela sa d&o&la-ću; Većina naselja koja su ila u&lasti #a&lo&ića nala$ila su se u maloj 4upi 6ila&i; O&a 4upa (nahija) imala je "= sela; 5odi-nji tri ut su #a&lo&ići plaćali Osmanlijama spadao je u has Isak! e0a Ishako&ića; 2 -to je ilo pod osmanskom&la-ću u osanskom kraji-tu ilo je 9 naseljenih sela, i " puste me$re; Fa osno&u njiho&im imena &id

da osansko kraji-te tada o uh&atalo cijelo saraje&sko polje i s&e okolne planinske predjele i i$ $apisa"@@; 0odine i&idmo da je u &ilajetu *adidjedu postala i pose na nahija 6ila&a; %istem d&o&la-ća k postojao u o&om &ilajetu "@@; 0odine odr4ao se mo4da s&e do " 9; 0odine; Osmanska &last u Bo po ela se na0lo -iriti i$0leda tek nakon pada despoto&ine "@'; 0odine, kada su Osmanlije ili ot&orens&i pute&i unutar Bosne; %a padom despoto&ine, Osmanske ete su i$ Vrh osne po ele pro&alji&ati o lasti osansko0 kralja i $emlje *erce0o&ine; Bosanskim kraji-tem upra&ljali su &oj&ode skopsko0kraji-ta Isa! e0 Ishako&ić; #r&i put se &oj&oda u Vrh osnu spominje "@@; 0odine, sa sjedi-tem u*adidjedu; .o je io pr&i &oj&oda u Vrh osni ne $na se, ali sas&im si0urno da to nije io Isa! e0; On jod "9'! " 9; 0odine sa malim prekidom ""9! """ io krajin-nik skopsko0 kraji-ta kome je pripadalo i osansko kraji-te; ""@; 0odine, na istom polo4aju se spominje u popisu &elike o lasti koja se tad prote$ala od %koplja do Vrh osne; ""@; 0odine u jednom i$&oru spominje se "; ; ""@; 0odina%kender! e0, &oj&oda u Vrh osni; 6o je pr&i po imenu po$nat &oj&oda osansko0 kraji-ta; Bosanskokraji-te pripadao do " 9; 0odine %kopskom kraji-tu; Bosanskim kraji-tom upra&ljali su ljudi i$ skopskkraji-ta i oni su se na$i&ali &oj&ode; %jedi-te im je pr&o ilo u *odidjedu, a $atim Vrh osni, odnosno%araje&u, a ne u Do i kako je ilo mi-ljenje .laiću jer je Do a tek " @; 0odine pala u ruke Osmanlijadok se = 0odina ranije spominje %kedner &oj&oda u Vrh osni; Feposredna upra&a nad pojedinim&ilajetima s&o0 kraji-ta, pa i osanskom po&jera&ano je pojedinim ljudima, &oj&odima ili su a-ama su upra&ljali haso&ima i &r-ili su neposrednu &ojnu!politi ku i adminisrati&nu!policijsku slu4 u u timdijelo&ima; Fjiho&a &last nije ila du0otrajna (naj&i-e 0odinu dana); #r&i po imenu po$nati &oj&oda osansko0 kraji-ta je io onaj %kender! e0 koji se spominje ""@; 0odine kao &oj&oda Vrh osne;

) O,ra*o'ni sistem u Bosni do usposta'e sultano'e 'lasti - (Ismet asumo'ić)

Bosansko -kolst&o, o ra$o&anje nu4no se &e4e $a osmanski sistem o ra$o&anja koji je io jedinst&ecijelom prostoru carst&a, a koji se naslanjao na o ra$o&anje u islamskom kulturnom s&ijetu prijeosni&anje osmanskedr4a&e; #ismenost i o ra$o&anje na tlu dana-nje Bi* ilo je du0o &remena u $nak politi ko0 prisust&a rimsko0 carst&a, postojanje ilira kao $ase no0 etni ko0 elementa, pa0anst&asla&enskih plemena koja se potom kristijani$iraju, te djelo&anje kr- anst&a i puteranst&a koje se u osanskom kralje&st&u ja&lja kao dr4a&na reli0ija koja se du0o &remena opirala utjecajima i pritiscim$apadne i isto ne crk&e; #r&o dominira latinska pismenst, o emu s&jedo e materijalni ostaci duho&nkulture u kojima dominira latinsko pismo, natpis de elo rdo kod %araje&a; Fakon to0a, kao posljedicadoseljenja sla&ena na -item alkanskom prostoru se ja&lja 0la0oljica i irilica, a taj ra$&oj pismenosti i

kulture jo- će &i-e u &rstiti samostalnosti Bosne, 1uklje i Zahumlja; #ot&rda tome je i kamea plo a nanadnad&ratnikom crk&e .ulina ana pronaEena u selu /uha-ino&ima kod Visko0, po&elja .ulina ana;Od ; stoljeća pismenost se ra$&ijala kro$ djelo&anje crk&enih &elikodostojnika, osanski krstjani! o0umil, pra&osla&ci su u0la&nom koristili irilicu, dok katolici, naj&ećoj mjeri su ili pod &odst&omuticajem franje&aca koristili je latinsko pismo; %to0a, mo4emo 0o&oriti o $ate enom stanju u -kolst&uo ra$o&anju predosmanske Bosne kao period ra$&oja pismenosti i kulture, ali ne i ra$&ijenom -kolskosistemu ko0a do dolaska Osmanlija nije ilo; .ako osanski pa-aluk nije st&oren odmah nakon pada osansko0 kralje&st&a ( " 9), ne0o je usljedio du0otrajan proces od " 9! @8= 0odine, tako ni se0m

8/20/2019 Bosna u O.C.

9/23

o ra$o&anja nije odjednom uspota&ljen; 6o se od&ijala postepeno; ?poredno sa -irenjem islama iusposta&ljanja osmanske &lasti mijenja se i sociokulturna slika o&ih kraje&a; #ose nu ulo0u u o&omei osmasko!islamski sistem -kolst&a, koji je po e&od od dru0e polo&ine @ stoljeća $a4i&io pr&o posredst&om i$0radnje d4amija i tekija u pojedinim naseljima, a $atim i$0radnjom mekte a i medresa

ime je postepeno u&oEen o&aj -kolski sistem; 6ime je o uh&aćen samo dio muslimansko0 stano&ni-t

dok su sredine sa kr- anskim i 0o0umilskim stano&ni-t&om, koje nije odmah primilo islam, ostalo podutjecajem dotada-nje crk&ene or0ani$acije u kojoj je pismenost u0la&nom ostala o0rani ena na crk&en&jerodostojnike; ? periodu usposta&e osmanske &lasti, -kolst&o, i o ra$o&anje ra$&ija se u tri smjera je osmanskom!islamskom koji je pred&odio muslimansko stano&ni-t&o, pra&osla&no koje je ra$&ilo pra&osla&no, te franje&a ko!katoli ko koja se od&ijalo u sredinama sa katoli kim stano&ni-t&om;.atoli ka se ra$&ijala pod utjecajem katoli ke crk&e i$

8/20/2019 Bosna u O.C.

10/23

8/20/2019 Bosna u O.C.

11/23

%araje&u; %and4ak e0a je posta&ljao carski di&an, odnosno &eliki &e$ir u ime sultana, na prijedlo0 e0ler e0a pa-aluka; #rednost su imali sand4ak e0o&i iji je has io &eći, a e0ler e0o&i iji je e0ler&eruk prije osno&an; Bosanski sand4ak je du0o &remena io i$ra$ito akind4ijski, a ti sand4aci simali $natno &eću slo odu akcija i djelo&anja od ostalih; %pahije su ili najja i dio armije osmansko0carst&a uop-te i predsta&ljali su 0la&nu &ojsku u e&ropskim pro&incijama; 6aj red &ojske i$0raEen je

sistemu timara; #rema tom sistemu dr4a&na $emlja ila je podjeljena na &ojni a lena, da&ana su ratnici oni ratnici u iru &i-ak proi$&odnje od tih $emljama u &idu pore$a i taksi a $a u$&rat &r-e &ojni ke dru0e du4nosti; ?stano&a timara ila je $asno&ana na sistemskom popisu naselja, stano&ni-t&a i s&ih prihoda koje su oni mo0li dati; 6i popisi na$i&ani su tahrir defteri; Bili su osno&ni element oadministraciji; 1efteri su slu4ili $a ut&rEi&anje prihoda i $a njiho&u raspodjelu spahijama; 1ru-t&o sedijelilo u d&ije 0rupe, raja i askeri! tako i da su popisi sasta&ljeni u d&a ra$li ita deftera: pr&i je iomufassal defteri!op-irni detaljni defteri, tj; popis naselja, poreskih o a&e$nika, popis odraslih i $a radsposo nih ljudi; 1ru0i je io id4mal defteri! tj; popis &ojni kih i ostalih lena i njiho&ih posjednika; u do puno0 ra$&oja timarsko0 sistema, s&a &ojni a lena dijelila su se na tri &rste: timar, $ijamet i has; #osjetimara $&ao se timarnik ili spahija; 1a i do-ao u o&aj &ojni ki red, ila je potre na &ojni ka $aslu0a&olja sultana; ? taj red mo0ao se uklju iti s&aki sultano& podanik, hri- anin ili musliman, tako da su uo&u klasu ula$ili pripadnici stare &lastele i &ojni kih redo&a u os&ojenim $emljama; Z o0 to0a je $n roj spahija u XV stoljeću inili direktni potomci predosmanskih lokalnih &ojni kih redo&a; 6imari su predsta&ljali &ojni ka lena koja su posjedo&ali o i no spahije, &ojni i administrati&ni funkcioneri ni4&ilajetsko0 su a-e, dok su haso&e koji u&ijek predsta&ljali krupna lena, do usposta&e $ijameta posjed&i-i &ojni funkcioneri od ran0a &ilajetsko0 su a-e do &eliko0 &e$ira, $atim sultani i lano&i carske porodice; Zijameti su ili i$meEu haso&a i timara i oni su ili re$er&isani $a &ilajetske su a-e i &i-e predsta&nike administrati&no0 aparata u pro&incijama do sand4ak e0a, koji je u&ijek posjedo&ao hasOsmanlije su po eli o ra$o&ati spahijsku &ojsku u $aposjednutom dijelu Bosne i prije " 9; 0podine;#r&e spahije u Bosnu, Osmanlije su do&eli i$ skopsko0 kraji-ta; Faj&eći roj spahija pooticao je odskopskih kraji-nika; #rimili su dosta domaćih hri-ćana; 5odine "@', u Bosni je ilo 9@ spahijskih

timara, od to0a u rukama hri-ćana; " =; 0odine osno&ano je nekoliko $ijameta, u0la&nom na rancarskim haso&ima; "8@;0odine ilo je " $arma, ' spahija muslimana, 9@ hri-ćana; .rajem XVstoljeća Bosna je imala preko === ljudi spahijske &ojske; ? s&akom pa-aluku postojao je ured koji jeupra&ljao &ojni kim lenom, taj ured na$i&ao se timar defterhana, tu su &oEene ra$ne knji0e i protoko&e$i sa re0ulisanjem s&ih odnosa sa timarima i $ijametima; 1o osni&anja osansko0 ejaleta @8=; 0odupra&a osanskih lena nala$ila se dijelom pri re$idenciji rumelijsko0, a dijelom pri udimsko0 e0ler eluka; /i-ljenje da je Bosna imala s&oju defterhanu jo- od moha ke itke ( @ ) nema osno&ai$&orima; Fajstariji po$nati i$&or u kome se spominje osanka timar!defterdan jeste &akufnama Derha pa-e %okolo&ića $a nje0o&e $adu4 ine u Banjaluci @8 ; 0odine; Fa osno&u to0a mo4emo sa si0urnt&rditi da je defterdar nastao kad i osanski pa-aluk (ejalet) @8=; 0odine; 5rado&i i njiho&e posade!musahfi$i, prilikom po&laćenja i$ $emlje koju su os&ojili, Osmanlieje osta&ljaju i$a se e manje0armi$one u strate-ki &a4nim t&rEa&ama; 6o su radili da i i$ je0li potre u odr4a&anja &ećih &ojnihu tim 0rado&ima i onemo0ućili da postanu centri otpora pokorenih naroda; ? najranije &rijeme t&rEa&ese dijelile na d&ije &rste, hisar i kala; *isar je ut&rEenje sa0raEeno od t&rdo0 materijala, kamena i ci0l jednom ili e$ jedne kule, ali s&akako e$ edema; .ala je ila &eća t&rEa&a sa0raEena od t&rdo0materijala, kamena, ci0le, snad je&ana ku ama i opasana edemima; .ada su osmanlije okupirale Bosn$atekli su ita& ni$ &ećih i manjih 0rado&a, ali su s&oje 0armi$one osta&ili samo u relati&no malom 0rado&a; Faj&a4niji &ojni red u osmanskim 0armi$onima ili su mustahfi$i, oni su predsta&ljali 0oto&

8/20/2019 Bosna u O.C.

12/23

jedinu &ojnu sna0u u s&im t&rEa&ama u unutra-njosti dr4a&e i naj&a4niji dio stalnih posada u 0ranit&rEa&ama;

) ano'i i kara'ansaraji ( amdija re e'ljako'ić)

#r&e ceste u na-im kraje&ima 0radili su

8/20/2019 Bosna u O.C.

13/23

$ o0 &anrednih situacija (snije0) i du4e; 6r0o&a ki hano&i, o&ak&ih hano&a je ilo u &ećim tr0o&acentrima; O i no su se tr0o&ci $adr4a&ali &i-e dana, pa i koji mjesec; #o$nato je da su neki tr0o&ci porodice stalno ora&ili u hanu;%e$onski hano&i, hano&i na Ilid4i u .iseljaku, putnici su dola$ili da selije e ili da teferi e; Osim hano&a ili su i musafirhane, to su do rot&orne ustano&e u kojima je putniknala$io konak, pa i hrane $a se e i konja, potpuno esplatno; Oso lje hana, s&aki han je imao *and4iju

ar jedno0 slu0u; ? &ećim hano&ima io je pored hand4ije i kah&end4ija, odad4ija, podrumd4ija;*and4ija je $akupnik hana i &lasnik namje-taja u hanu; ?$ima han pod najam i plaća najamnicu; Onupo-lja&a , plaća i otpu-ta; Faj e-će je i la0ajnik; ? kafani se $na nje0o&o mjesto; On je u pr&om reduod0o&aran $a s&e -to putnik donese i osta&i u han; .od nje0a putnici naru uju ru ak i &e eru; .afend4 je pekao kah&u i pripalji&ao i ake; ? han na kah&u dola$ili su i mje-tani; ? njih su dola$ili ljudi nara$o0o∨ #o &elikim hano&ima $a $imskih noći pje&ali su pje&a iu$ tam ure i 0usle; .afend4ije sura$nosili kah&u po so ama ukoliko su to putnici tra4ili; Odad4ija je io ono -to je danas so arica; On jelo4io peći po so ama, rinuo se o ras&jetljenju hodnika i so a; Fje0o& posao io je i da naEe 4enu kojoprati posteljinu i ru lje 0ostiju; #odrumd4ija se rinuo o konjima i njiho&oj prehrani; 1u4nost i-ćenjad&ori-ta ot&aranje i $at&aranje kapije; %lu0e su o a&ljali ra$ne poslo&e hand4ije i 0ostiju i$&an hana i putnik do-ao u han, do ekao i 0a neko od poslu0e; .ad i do-ao putnik oso lje 0a je po$dra&ljalo sado rodo-ao, a odla$io sa sretno; 2ko se neko od poslu0e ru4no pona-ao prema 0ostima, hand4ija i 0asmjesta otpustio;

) 3astanak i ulo$a kapetanija u XV stoljeću ( amdija re e'ljako'ić)

.apetanije su ile manji, ta no o0rani eni teritorij, u pr&o do a su se nala$ili samo du4 0ranica osanskherce0o&a kih, koje su dijelile osmansko carst&o od dru0ih $emalja koje su ili pod &la-ću e ko0 cei mleta ko0 du4da; Od XVII I stoljeća ilo ih je i u unutra-njosti i to u$ 0la&ne drumo&e -to su &odili periferije u srednju Bosnu; Oni su ile &ojni ki or0ani$irane; Vojskom kapetanije $apo&jedao je kapeta%&e slu4 e u kapetaniji ile su nasljednje i s&ako je do io plaću; ? s&akoj je kapetaniji io jedan 0rad jedna kula; u&ati 0ranicu od neprijatelja danju i noću, te pute&e od hajduka i ra$ ojnika ila je 0la&n$adaća posade u kapetanijama; O&a institucija od polo&ine XVI stoljeca do 89@; 0odine; Ime kapetankapetanije su se slu4 eno $&ale imenom 0la&no0 0rada (ut&rde); .apetanija u kojoj je ilo 0la&no nase%tolac $&ala se slu4 eno &ido-ka po srednjo&jeko&nom 0radu Vido-ki, a ne stola ka kapetanija; Brojkapetanija, do sada se nije $nao ni pra&i roj kapetanija, jedni na&ode kako je ilo 9 , a dru0i "8kapetana, a prema tome i kapetanija; /eEutim se i$ si0urnih i$&ora $na da ih je 8 ';0odine ilo 9'; #r&kapetanije, doprije&-i do %a&e i ?ne upo$na-e se tu s o&om institucijom pa i oni po e-e po po0rani nimjestima osni&ati kapetanije; #os&e si0urno $namo da su krajem XVI stoljeća sjedili kapetani u 5radi-k(Ber iru), .rupi, Bihaću, .lisu i 5a eli; Za .rupu i Bihać $namo da su i prije osmanlija imale s&ojekapetane; Fajstariji spomen o kapetanu potjeće i$ @@8; te 0odine postojala je 0radi-ka kapetanija; Fjekapetan io je 14afer! e0, sin kli-ko0 sand4ak e0a; ?reEenje kapetanija, s&aka je kapetanija (turski !

kapundanl k) imala je s&oj ta no o0rani en teritorij ar s jednom ja om ut&rdom i s&ojom &ojskom;6eritorij kapetanije nije nikad prela$io 0ranicu sand4aka, ali je ilo kapetanija koje su se stjerale nateritoriju d&aju kadiluka; Bilo je opet kadiluka na ijem su se teritoriju stjerale d&ije, tri, a i etirikapetanije; ?t&rde su ile tro&rsne, i to: kule, 0rado&i i ardaci; #o materijalu od ko0a su 0raEeni dijelisu se na pra&e 0rado&e i palanke; #r&i su $idani od kamena, a dru0i su pra&ljeni od dr&eta i $emlje; O14isri ! 6arsie i 14isri ! %anske kapetanije u s&im ostalim io je ar po jedan 0rad (t&rEa&a); 2li je ilokapetanija i s &ise 0rado&a, naro ito u kapetanijama oko ?ne; ? o&aj red su spadali #rusac, 6ra&nik,%araje&o, *odidjed, Vi-e0rad, %amo or, %re renica itd; #alanke, to su ila manja i &eća naselja s

8/20/2019 Bosna u O.C.

14/23

ut&rEenjem od dr&a ili od jako0 kolja opletena -epenom i donekle nasuta s &anjake strane $emljom; .uiako su kule pos&uda 0raEene na isti na in, nisu s&uda slu4ile istoj s&rsi; ? sjedi-tu kapetana oni su unjima uredo&ali, dok su i$&an tih sjedi-ta u njima stano&ali &ojnici kapetanije kao stra4a na putu 0dje prola$ io opasan; ? sjedi-tu kapetana ila je u$ kulu po&eća $0rada, od4ak, u kojoj je stano&ao kapetasa s&ojom porodicom; Hardaci su slu4ili $a stano&anje &ojnika; Bilo je tak&ih ije je pri$emlje ilo

o$adino od kamena, a 0ornji kat od hrasto&ine; Vojska i plaće, &ojska se sastojala od ra$nih rodo&a; % ili plaćeni i stalni, a slu4 e nasljednje;

8/20/2019 Bosna u O.C.

15/23

domaće, kr- ansko, a a&ilo se $anatst&om, rudarst&om, poljopri&redom, tr0o&inom; ? pri&redi tih &&eliku ulo0u su imali 1u ro& ani koji su o i no ili $akupnici rudnika, cesta i prometa;

8/20/2019 Bosna u O.C.

16/23

i$ri it podatak o osni&anju takoEer je " ; 0odina i &akufnama Isa! e0 Isako&ića, 0dje je osno&ao $kao &akuf; Zatim postanak kasa e

8/20/2019 Bosna u O.C.

17/23

dr4a&nih sredsta&a; Isa! e0 je sa0radio i d&or saraG koji se nala$io u li$ini .onaka (posljednjere$idencije osansko0 &e$ira), po kome je 0rad i do io ime; Fekada se cijeli taj kraj na$i&ao po Be0luksaraGu! e0luk; Fa$i& saraG!o&asi (polje oko d&ora) ja&lja se pr&i put "@@; 0odine u popis Isa! e0Isahko&ića; 6o upućuje da je d&or io &eć tada podi0nut; O&a o&a o jekta i saraG i d4amija nastali su

" ; 0odine, kada je i napisana &akufnama Isa! e0a, o osni&anju nje0o&ih $adud4 ina, kojima je

$apra&o po elo ur ano formiranje 0rada; Iako je o&dje ilo naselje i prije dolaska Osmanlija, o&a 0od" se u$ima kao osni&anje o&o0 0rada; Fa o&om se prostoru u srednjem &ijeku nala$ilo malo nasel6r0o&i-e; ? njemu se tr0o&alo utrkom, pa se po tome na$i&alo ?tornik; ? pr&om popisu osansko0sand4aka o&aj tr0 upisan je kao staro tr0o&i-te, dok se u &akufnami isa! e0a na$i&a stara &aro-; O&ose u najstariji osmanskim i$&orima $adr4alo do "8@; 0odine 0dje se o defteru i$ te 0odine upisuje #a$tr0o&i-te, po$nat kao %araG; %matrajući $emlji-te srednjo&jeko&no0 sela Brodca, koje se nala$ilo naBem a-i, a prote$alo se do Ba- ar-ije po0odnim da na njemu $asnuje no&i 0rad, Isa! e0 je to $emlji-teodu$eo ranijim &lasnicima a u $amjenu im dao $emlju u selu Vran ić u *rasnici; .ao poklon der&i-a tu jsa0radio tekiju, koja se nala$ila na mjestu dana-nje pumpe na Bend a-i, $atim han (kolo ara), most prek/iljacke, haman, i$&jestan roj dućana, mlino&e na /iljacski; Iako je Isa! e0 podi0ao &i-e $adud4 ina-irom osmansko0 carst&a, on je ostao $apamćen po s&ojim o jektima u o lasti /iljacke, kao utemeljitel jedno0 od najljep-ih 0rado&a koje0 su na$i&ali c&ijet meEu 0rado&ima; .ao osanski sand4ak e0 odr4 je do re odnose sa 1u ro& anima, esto su mu slali poklone, a i on je io &eoma korektan premadu ro&a kim tr0o&cima; I$ nje0o&e &akufname &idimo da je imao tri sina: /uhameda, /ehmed! e0 i2li! e0a; Fe $na se ta an datum nje0o&e smrti, a ukopan je naj&jero&atnije u haremu >are&e d4amije; Fajraniji i naj$na ajini i$&or $a prou a&anje nastanka %araje&a je nje0o&a &akufnama i$ " ; 0odtom dokumentu %araje&o se na$i&a kasa om; 6a 0odina se u$ima kao osni&anje 0rada; 1a i neko nas ila kasa a ilo je potre no da ima d4amiju i naselje do te d4amije, tr0 da i se odr4ao sedmi ni pa$ar

" "! " ' io je osanski sand4ak e0;

12) 8erhat-pa a 9okolo'ić

Cedna od naj$na ajnih muslimanskih feudalnih porodica iji su lano&i odi0rali $na aju ulo0u u historBosne je, s&akako, porodica %okolo&ića; I$ o&o0 roda poteklo je nekoliko dr4a&nika i $na ajnih li nOsmanskom >arst&u; %ama porodica &odi porijeklo od sitno0 seosko0 plemst&a koje je naselja&alo pi$meEu 5lasinca i Lima; Cedan od lano&a te porodice io je upra&o Derhat!pa-a %okolo&ić; On je pr io osanski sand4ak e0, a kasnije i pr&i osanski e0ler e0; @ ; 0odine imeno&an je $a kli-ko0sand4ak e0a; On je ratujući proti& /le ana os&ojio Zemunik, Brodin, Bijelu %tijenu i O$ren; @ =;0odjne os&ojio je i t&rEa&u Vespolje&ac i dao mu ime %eddi!ismam ( edem Islama); %&oje sposo n poka$ao je i u kiparskom ratu 8 @ ! @ "); % &ojskom je napao i opusto-io -i enski kraj i $adarski Zatim je pro-irio teritorijkli-ko0 sand4aka; .ada su se or e u 1u ro&niku sti-ale, Derhad! e0 jeo a&je-ten da se sprema &eća &ojna inter&encija $a upad u Bosnu; #okreta je $a0re a ki kanonik DDilipo&ić; 6ako da je Derhad! e0 $ajedno sa herce0o&a kim sand4ak e0om %inan! e0om Boljanićemsuprosta&io se neprijatelju i pora$io Dilipo&ića; Fje0a je $aro ljeno0 poslao u >ari0rad, 0dje je pre-ao nislam (/ehmed! e0); Z o0 &elikih $aslu0a na &ojnom polju Derhad! e0 je @ "; 0odine imeno&an $a osansko0 sand4ak e0a i od tada po inje nje0o&o rato&anje po *r&atskoj i %la&oniji; 6ada prijestolni osansko0 sand4ak e0a ila Banja Luka (jo- @@9); ? 0radu na Vr asu podi0ao je o jekata ja&nod kojih je naj$na ajnija d4amija Derhadija; ? neposrednoj li$ini Derhadije, dao je da se podi0ne ==

8/20/2019 Bosna u O.C.

18/23

dućana, $atim kara&an!saraG, anja, saraG!d∨ tokom s&oje pr&e 0odine upra&e u Bosni $apo eo j pohod prema Bihaću; Vijest o dolasku te sile, &rhocni kapetan ha $ ur-ke krajine *er ert okupio je&ojsku kod Buda ko0; 1o itke je to-lo @; '; @ @; 0odine; .apetanje u ijen, a nje0o&a &ojska je pora4ena; Derhd je @ ; 0odine sa === &ojnika do-ao pod *rasto&icu; #utem su upadali u ne$a-tićesela, tom prilikom je $au$et Bu4im, a kasnije i >a$in; Fje0o& cilj je io Bihać, ali u meEu&remenu je

upadao na teritorije mleta ke i ha $ ur-ke teritorije, tako je dola$io do o0ato0 plijena; 6okom cijelo0 proljeća @ ; 0odine nisu prestali upadi osansko0 sand4ak e0a; #o etkom @ ; 0odine do-lo je dmira koji je s #ortom sklopio 1a&id ?n0nad; 6ra4io je od osmanske dr4a&e da &rati >a$in i Bu4im u$naknadu od @=;=== cekina; mehmed!pa-a je to od io i to je io po&od da Derhad pa-a nasta&i sa daljios&ajanjima, tako da je $au$eo skoro s&a mjesta oko ?ne i$u$e& Bihaća; .renuo je i dalje ali kod .orane presreo 0a je I&an Daran er0 i morao se po&ući; 6o je ohra rilo &e ke 0enerale i pripremali su pohod prema Derhadu; ?spjeli su os&ojiti >a$in, Zrin i Bu4im @ 8; 0odine, ali iste 0odine Derhad &raćai$0u ljene teritorije i os&aja 1re4nik; Od no&oos&ojenih teritorija osno&an je no&i sand4ak sa sredi-teOstro-cu, $ o0 &elikih &ojnih uspjeha do io je na$i& 5a$i (po jednik); 5odine @8=, osno&an je osejalet, a $a pr&o0 e0ler e0a je posta&ljen Derhad! e0 koji je do io titulu pa-e; Fa tom polo4aju io je0odina sa sjedi-tem u Banjaluci, koja je postala 0la&ni 0rad ejaleta i to ostaje s&e do 9'; 0odine; 6okocijele upra&e u Bosni, Derhad je do&io ratne pohode proti& Be a i Venecije, dok je odr4a&ao prijateljsodnose sa 1u ro& anima; 2 $au$&rat od njih je do ijao daro&e; Zadnje " 0odine nje0o&e upra&e i nis a- uspje-ne -to se ti e ratnih pohoda; @8@; 0odine je e$uspje-no napao Bihać, @88; 0odine imen je $a udimsko0 e0ler e0a 0dje je pro&eo samo 0odine, a nje0o&i posmrtni ostaci preneseni su uBanjaluci 0dje je i ukupan u tur etu d4amiej Derhadije koju je $a 4i&ota podi0ao; Ono -to je 5a$i *usre e0 io $a %araje&o, to je Derhad!pa-a io $a Banja Luku; ? io 0a je neko no4em kao i /ehmed!pa-u

@'=; 0odine; O Derhad! e0u se do sada $na samo u fra0mentima; *istori ari su po pra&ilu na&odili dne $na 0odina nje0o&o0 roEenja, te da je @'=; 0odine u ijen u punoj mu4e&noj do i; 2ko se to $na, ose mo4e reći da se rodio i$meEu 9 i " decenije ; stoljeća; Otac mu je rano primio islam i kao rat mu1imitrije u$eo ime ilj te

&ojne akcije io je da se i$a$o&e suku &ećih ra$mjera, te da se car /aksimilijan II primori da stupi usa&e$ sa %&etom li0om; On se tada nala$io pod carskom &la-ću i predsta&ljao je jednu od najja ih t&u po0rani nom dijelu; Iako je sultan /urat III @ @; 0odine sa Be om produ4io miro&ne u0o&ore, De e0 je i dalje rato&ao; 6u je imao pomoć od s&o0 $a-titnika i amid4ića, &eliko0 &e$ira carst&a /ehmed pa-e %okolo&ića;? to &rijeme na o&im prostorima dola$i do &ećih administrati&no!upra&nih promjen8=!tih 0odina XVi stoljeća, s&e na-e $emlje koje su ile pod &la-ću, ile su uklju ene u jedan od 9 ejale&ropsko0 dijela carst&a,

8/20/2019 Bosna u O.C.

19/23

/eEu najistaknutijim li nostima XVI; stoljeća u Osmanskom carst&u, jesu d&ojica &elikih &e$ira,

8/20/2019 Bosna u O.C.

20/23

8/20/2019 Bosna u O.C.

21/23

0odine io pod neposrednom &la-ću osanskih kralje&a; O uh&atalo je " '; 0odine porje je Bosne injenih pritoka; Fa proostoru kralje&e $emlje je Vranduk, 6ra&nik i /a0laj; #ojam kralje&a $emlja je potkraj XV stoljeća i- e$la i$ osmanske administrati&ne terminolo0ije; 6ako r$oj lik&idaciji o&o0&ilajeta doprinjela je injenica -to je centralni dio te $emlje u porje ju Bosne i njeinih pritoka pripala jednom, a posjedi u porje ju Feret&e i

8/20/2019 Bosna u O.C.

22/23

osanski sand4ak e0 neprikidno -to je ila prija-nja teorija; Faime, niko nije mo0ao ostati du4e na istoj po$iciji, pa ni sam *usref! e0; 6ako da je pr&a fa$a nje0o&o0 namjesniko&anja od @ ! @ @, dru

@ ! @9", treća @9 pa s&e do s&oje smrti @" ; 0odine; 5a$i *usre&! e0 naro ito se intereso&upo$na&anje ekonomske i &ojke situacije u osanskom sand4aku, koji se tada nala$io u sklopurumelijsko0 ejaleta; 5a$ija je $a 0la&ni cilj se i posta&io os&ajanje Cajca, jer $ o0 prisust&a jaja ke

ano&ine u&ijek je postojala mo0ućnost u0arsko0 kontranapada; ? pr&om poku-aju nije uspio, ali kadsteće o0romno iskust&o u rato&ima sa 2l ancima, napu-ta prioretni $adatak os&ajanja Cajca, te se okredru0u stranu i os&aja Ostro&icu; Z o0 nje0o&a odanosti i sposo nosti, %ulejman 0a po$i&a da u est&nje0o&oj or i proti& ?0arsko0 kralje&st&a na /oha u, 0dje je io $adu4en $a &rlo &a4ne re$er&ne t.ada je do io dru0i mandat $a upra&ljanje osansko0 sand4aka @ ; 0odine, on je rato&ao na prostoim%la&onije, Like i 1almacije; 6u je do-ao pored ratne sla&e i do &eliko0 ratno0 plijena; Iako je imao @=0odina, *usref nije imao o a&e$a prema s&ojoj porodici s pr&om -enom +ahdidar, &eoma o ra$o&ano4enom, imao je skladan rak, ali ne i djece, pa je stje eno la0o, umjesto da 0a je predao s&ojim potomcima, naumio iskoristiti u opće do ro; Za ilje4eno je da je u %ere$u jo- i prije dolaska u Bosnuu&akufio rojne o jekte, ali su od pose no0 $na aja nje0o&i &akufi koje je formirao, a kasnije i predaupotre u dru0ima u %araje&u, te u &i-e sla&enskih i dalmatinskih mjesta; O tome 0o&ore i nje0o&e&akufname i$ @9 i @9 ; 0odine; Feprocjenji& $na aj je fa$i *usre&! e0 imao u i$0radnji dana-n%araje&a, .ada je pr&i put posta&ljen $a sand4ak e0a %araje&o nije ilo ni -eher, ni &ele0rad ne0o kai to $ah&aljujući Isa! e0u Ishako&iću i dru0i namjesnici koji su i$0radili d4amija, musafirhane,medresu, ja&ne anje, nekoliko mekte a i apoteku; ? toku du4e upra&e, s kraćim prekidima do s&ojesmrti 0a$i *usre&! e0 je i$ s&ojih li nih sredsta&a u %araje&u podi0ao &eći roj o jekata koji je taj 0u&rstio u red -ehera; ? %araje&u je podi0ao pr&u d4amiju imaret, e$istan, mekte , musafirhanu, anj&eliki han, &i-e kuća, a u&eo je i kanali$aciju i &odo&od ( km); Zah&aljujući tim o jetima %araje&o postao &a4an administrati&no i upra&ni centar u re0ionu; 6akoEer je poka$ao &eliku tolerantnost premnemuslimanima, jer u nje0o&o do a i&a o no&ljen franje&a ki samostan u Dojnici i Visokom, podi0 je i katoli ka crk&a u Latinluku, a neki 0o&ore da je i u nje0o&o do a nastala stara pra&osla&na crk&

centru %araje&a (*amdija .re-e&ljako&ić); Faj$na ajniji o jekat 5a$i *usre& e0o&a &akufa je u&e5a$i *usre&o&a e0o&a d4amija, jedna od naj&ećih d4amija na podru ju alkana ( @9=); @9 ; 0odi$0raEena je $0rada hanikaha u kojoj se i$u a&ala filo$ofija, teolo0ija ali i dru0e dru-t&ene nauke jer je ilo mjesto sakupljanja ljudi $aintereso&anih $a u enje; Fedaleko od o&e 0raEe&ine 5a$i *usre&! e0 podi0ao i medresu pro$&anu %eld4uka, na$&ana po imenu nje0o&e majke; ?pra&o o&a medresa postacentar intektualno0 i kulturno0 djelo&anja u sand4aku jer su profesori te ustano&e ili do ri i &rijedni$nanst&eni radnici; Fa $apadnoj stranic Be0o&e d4amije podi0ao je imaret, kako $a siroma-ne tako i $a$aposlene u &akufu; Imaret je podi0nut kad i d4amija, @9=; 0odine, a u$ nje0a je ila i musafirhana ukojoj su ora&ili oni koji ora&ak nisu mo0li platiti; Fedaleko od imareta sa0raEena je i sahat kula, te5a$i *usre&! e0o&o e$istan du0 = metara sa @ dućana; Fakon @" ; 0odine i$0raEen je i hama ja&no kupatilo; #r&i mute&elija &akufa u $&anju ehaje io je /urat! e0 6ardić, rodom i$ +i enika; Fje0o&a &ojna akti&nost na podru ju *erce0o&ine u ratu sa /le anima, poka$uje da on nikad nije io$ado&oljan posti0nutim, te pro-iruje dr4a&u i po&eća&a njeno o0atst&o; %&oju &ojnu djelatnost pos je usmjerio prema strate-ko &a4nom 0radu .lisu; I on je os&ojen @9 ; 0odine; Fa prijedlo0 5a$i *usre e0a osmanska je &lada je prostoru os&ojene teritorije oformila .li-ki sand4ak 0dje je $a sand4ak e0a posta&ljen /urat! e0 6ardić; #oslije sjedi-ta o&o0 sand4ak e0a u Li&nu, a sam sand4ak je io urumelijskom ejaletu s&e do @8= 0odine kada dola$i u osanski ejalet; %matrajući da su ost&arili $na&ojne uspjehe na prostoru 1almacije, Osmanlije nasta&ljaju s&oje akcije prema %la&oniji; @98; 0od

8/20/2019 Bosna u O.C.

23/23

osmanska &ojska i$ osansko0 sand4ak e0a os&aja sla&onsku 1u icu; %a njenim $au$imanjem Osmauklanjaju &eliku prepreku $a os&ajanje ostatka sla&onsko0 teritorija; Osmanska dr4a&a je @98; na toteritoriju osno&ala i #o4e-ki sand4ak; Za pr&o0 sand4ak e0a imeno&an je 2rslan! e0, sin smedere&sksand4ak e0a /ehmeda Cahjapa-ića; Za ra$liku od .i-ko0, #o4e-ki sand4ak priklju en je no&omBudimskom ejaletu, a nakon @8=; postaje dio Bosansko0; %&e do s&oje smrti 5a$i *usre&! e0 je i

dosta akti&an u -irenju sultano&e &lasti, -to mu je donosilo i odreEenu materijalnu korist; ? jednom&ojnom pohodu koje0 je &eliki 5a$ija &odio proti& plemena .u a @" ; 0odine, on je do4i&io s&oju /jesto nje0o&e po0i ije pro$a&no je 1ro njaci, a sam e0 je io odnesen i pokopan u %araje&u; Fakonsmrti *usre&! e0o&e, na mjesto osansko0 snd4ak e0a do-ao je ?lema! e0;