Isus se ponovno očitova učenicima na Tiberijadskome moru. Očitova se ovako: Bijahu zajedno Šimun Petar, Toma zvani Blizanac, Natanael iz Kane Galilejske, zatim Zebedejevi i još druga dva njegova učenika. Kaže im Šimun Petar: »Idem ribariti.« Rekoše: »Idemo i mi s tobom.« Izađoše i uđoše u lađu, ali te noći ne uloviše ništa. Kad je već svanulo, stade Isus na kraju, ali učenici nisu znali da je to Isus. Kaže im Isus: »Dječice, imate li što za prismok?« Odgovoriše mu: »Nemamo.« A on im reče: »Bacite mrežu na desnu stranu lađe i naći ćete.« Baciše oni i više je ne mogoše izvući od mnoštva ribe. Tada onaj učenik kojega je Isus ljubio kaže Petru: »Gospodin je!« Kad je Šimun Petar čuo da je to Gospodin, pripaše si gornju haljinu, jer bijaše gol, te se baci u more. Ostali učenici dođoše s lađicom vukući mrežu s ribom jer ne bijahu daleko od kraja, samo kojih dvjesta lakata. Kad iziđu na kraj, ugledaju pripravljenu žeravicu i na njoj pristavljenu ribu i kruh. Kaže im Isus: »Donesite ribâ što ih sada uloviste.« Nato se Šimun Petar popne i izvuče na kraj mrežu punu velikih riba, sto pedeset i tri. I premda ih je bilo toliko, mreža se ne raskinu. Kaže im Isus: »Hajde, doručkujte!« I nitko se od učenika ne usudi upitati ga: »Tko si ti?« Znali su da je Gospodin. Isus pristupi, uzme kruh i dade im, a tako i ribu. To se već treći put očitova Isus učenicima pošto uskrsnu od mrtvih. Nakon doručka upita Isus Šimuna Petra: »Šimune Ivanov, ljubiš li me više nego ovi?« Odgovori mu: »Da, Gospodine, ti znaš da te volim.« Kaže mu: »Pasi jaganjce moje!« Upita ga po drugi put: »Šimune Ivanov, ljubiš li me?« Odgovori mu: »Da, Gospodine, ti znaš da te volim!« Kaže mu: »Pasi ovce moje!« Upita ga treći put: »Šimune Ivanov, voliš li me?« Ražalosti se Petar što ga upita treći put: »Voliš li me?« pa mu odgovori: »Gospodine, ti sve znaš! Tebi je poznato da te volim.« Kaže mu Isus: »Pasi ovce moje!« »Zaista, zaista kažem ti: Dok si bio mlađi, sam si se opasivao i hodio kamo si htio; ali kad ostariš, raširit ćeš ruke i drugi će te opasivati i voditi kamo nećeš.« A to mu reče nagovješćujući kakvom će smrću proslaviti Boga. Rekavši to doda: »Idi za mnom!«

EVANĐELJE

Slavni sveti Josipe, uzore svih radnika, izmoli mi milost obavljati svoje poslove u duhu pokore, te tako zadovoljiti za svoje mnogobrojne grijehe; da ih obavljam savjesno, ne obazirući se na svoje sklonosti, već jedino na dužnost; da ih izvršim sa zahvalnošću i radošću smatrajući velikom čašću što mogu naravne darove, koje mi je Bog dao, uporabiti i usavršiti u poslu; da ih obavljam uredno i mirno, umjereno i strpljivo i nikada ne uzmaknem pored umornošću i poteškoćama; da ih obavljam osobito u čistoj nakani odričući se sama sebe; sve to u sjećanju na smrt i na račun koji ću morati polagati o svakom izgubljenom času, o neiskorištenim darovima, o propuštenim dobrim djelima i o taštoj samodopadnosti kod uspjeha, što tako nagrđuje djela učinjena Bogu za ljubav. Sve Isusu i Mariji za ljubav i po tvom uzoru sveti Josipe! To neka mi bude misao vodilja u životu i na samrti. Amen Sv. Josip zaručnik je Blažene Djevice Marije i Isusov zemaljski otac i hranitelj. Riječ "„Josip“ hebrejskog je podrijetla i znači „neka Bog pridoda“. Te je riječi zapisane u Starom zavjetu, izgovorila Rahela, žena praoca Jakova, rodivši dijete nakon duge neplodnosti, sina koji je poslije postao poznat kao Josip Egipatski. Prema Evanđeljima, bio je iz Davidove kraljevske dinastije, te je po njemu i Isus postao Davidov potomak. Sv. Josipa nazivaju i šutljivim svecem, jer evanđelja ne prenose ni jednu jedinu riječ koju je on izgovorio. Ipak, to ne umanjuje ulogu koju mu je Bog povjerio u djelu spašavanja čovjeka i u odgoju Njegova Sina. Stoga se za sv. Josipa može reći da je upoznao vrijednost šutnje i da nije bio čovjek velikih riječi, nego čovjek djela i rada. Upravo zato Crkva slavi sv. Josipa Radnika, 1. svibnja. Takav Josip uzor je i poticaj svim ljudima i danas da i sami nauče cijeniti šutnju i da ne budu tek ljudi govora, jeftinih riječi, nego ljudi djela i rada.

MOLITVA SVETOM JOSIPU RADNIKU

(II. polovina 20. stoljeća ̶ danas) U ovome broju listića govorit ćemo o povijesti naše župe od druge polovine 20. stoljeća do danas. Godine 1967. grade se ispovjedaonice, a godinu poslije uređuje se i crkva izvana kako bi se sve pripremilo za 200. godišnjicu posvećenja crkve Uznesenja Marijina

u Stenjevcu (1769. ̶ 1969.). Godine 1972. sagrađen je i oltar prema narodu od suhe hrastovine, dar župljana. Zatim su počeli radovi na obnovi crkve te je u rujnu nadbiskup Kuharić posvetio novi oltar i blagoslovio obnovljenu crkvu. U župi je osnovan i glazbeni sastav za čije su potrebe kupljene električna i drvena gitara, a nabavljen je i novi lijevani križni put koji je izradio majstor iz Stenjevca Rudolf Birač. Šest godina poslije popravljeno je krovište crkve, crkva je obojena i time je bila u potpunosti obnovljena, a uskoro je bila i u potpunosti ozvučena. Sve se ovo zbivalo za vrijeme župnikovanja Stjepana Birača i Ivana Buhina. Župnik Birač, osim rada na duhovnome uzdizanju župe, učinio je dosta na obnavljanju sakralnih objekata i uređenju groblja. Župnik Buhin uveo je vjeronauk za studente i radničku mladež, obnovio i uredio župu i župni dvor, osnovao župni Caritas, dječji zbor i vokalno-instrumentalni sastav „Radost“. Uredio je i dvije dvorane za vjeronauk te župnu knjižnicu, uveo grijanje u crkvu i osnovao Župu sv. Josipa Radnika u Gajnicama. Nakon umirovljenja župnika Buhina, koji je vodio župu gotovo 30 godina, dolaze župnici Vladimir Cvetnić i Zvonimir Vuković. Godine 2006. župnikom postaje Robert Šreter, koji je sagradio i uredio Gospin park. Park je uz crkvu simbol stenjevečke, hodočasničke župe. Osim toga, pokrenuo je misu mladih u 12:30 i osnovao Zbor mladih Totus Tuus. Četiri godine poslije za župnika je postavljen Vjekoslav Meštrić, koji će dogodine obilježiti cijelo desetljeće župnikovanja u Stenjevcu. Danas u župi uz župnika djeluje i kapelan Matija Novački te sestre Družbe Služavki Maloga Isusa. Župa broji oko 10 000 vjernika te u njoj postoje mješoviti župni zbor, dječji zbor, Zbor mladih Totus Tuus te Zbor Desiderium – Čežnja.

POVIJEST NAŠE ŽUPE – II. dio

Svima nam je poznata Isusova prispodoba o talentima, odnosno darovima Duha Svetog koji su nam povjereni kako bismo ih množili na sve veću slavu Božju. U toj prispodobi, najbolje je postupio prvi sluga, koji je umnožio svojih pet talenata i time „ušao u radost svoga Gospodara“.

Primjer jednog takvog sluge koji je svojim djelovanjem zadužio razna područja ljudskog života jest G. K. Chesterton. On je bio engleski književnik, pjesnik, filozof, dramatičar, novinar, govornik, književni i likovni kritičar, biograf i kršćanski apologet. Rođen je 1874. u Campden Hillu kao sin Marie Louise i Edwarda Chestertona. Obrazovao se u Školi „St. Paul“. Pohađao je školu umjetnosti „Slade School of Art“ kako bi postao ilustrator, te satove književnosti na Londonskom sveučilišnom kolegiju, no nije završio nijedan fakultet. 1896. godine počeo je raditi za Londonskog izdavača Redway i T. Fisher Unwin, gdje je ostao sve do 1902. Tijekom ovog perioda započeo je i svoja prva honorarna djela kao novinar i književni kritičar. Godine 1901. oženio se za Frances Blogg i s njom ostao do kraja života. „Daily News“ dodijelio mu je tjednu kolumnu 1902., zatim 1905. dobiva tjednu kolumnu u „The Illustrated London News“, koju će pisati sljedećih trideset godina.

Iako je kršten u Engleskoj Crkvi, u mladosti se zainteresirao za okultno, no daljnjim sazrijevanjem počeo je razmatrati svoje kršćanske temelje te je rastao u vjeri, što je u konačnici dovelo do njegova obraćenja na katoličanstvo 1922. godine.

Njegov bogat i raznolik stvaralački opus uključuje novinarstvo, poeziju, biografiju, religiozna djela, fantaziju i detektivsku fikciju. Napisao je oko 80 knjiga, nekoliko stotina pjesama, 200-tinjak kratkih priča, 4000 eseja i nekoliko scenarija. Bio je književni i društveni kritičar, povjesničar, scenarist, teolog i branitelj Katoličke Crkve, debatirao je i pisao misterije. Često se, komentirajući svijet, vladu, politiku, ekonomiju, filozofiju i teologiju, koristio paradoksom, zbog čega je i prozvan „princom paradoksa“. Jedan je od rijetkih kršćanskih mislilaca kojemu se podjednako dive liberalni i konzervativni kršćani, a i mnogi nekršćani. Chestertonovi vlastiti teološki i politički stavovi bili su prerafinirani da bi se mogli jednostavno ocijeniti „liberalnima“ ili „konzervativnima“. Obožavao je debate i često se u njih upuštao s poznatim suvremenicima, npr. s Georgeom Bernardom Shawom, Herbertom Georgeom Wellsom ili Bertrandom Russellom.

APOSTOL ZDRAVOG RAZUMA

I vizualno je Chesterton bio dojmljiv i prepoznatljiv sa 194 cm i 134 kg, hodajući u ogrtaču, sa zgužvanim šeširom, štapom i cigarom.

Preminuo je 1936. godine od zatajenja srca, a pred kraj života papa Pio XI. odlikovao ga je ordenom sv. Grgura Velikog, koji se dodjeljuje za zasluge Svetoj Stolici. Preporuke za čitanje:

U svijetu djeluje više čestertonijanskih klubova, ljudi okupljenih oko njegova lika i djela. Tako i u Hrvatskoj postoji Hrvatski čestertonijanski klub, u kojem se mladi druže, debatiraju i analiziraju njegova djela i ideje te razmatraju kako bi ostvarili njegovu filozofiju u svakodnevnom životu.

Ujedno, organiziraju razne projekte, a od skorih valja istaknuti:

ChestFest - Festival posvećen Gilbertu Keithu Chestertonu od 14. do 16. lipnja 2019. u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog čestertonijanskog kluba, Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, udruženja The Society of Gilbert Keith Chesterton, Laudato TV-a i JUR-a.

Detalji programa moći će se pratiti na Facebook stranici „Gilbert Keith Chesterton“, a istaknutiji događaji festivala su sljedeći:

predavanje Johna Kanua, predsjednika Chestertonova centra u Sijera Leoneu, koji se vratio sa studija u Oxfordu 2002. kako bi pomogao obnoviti svoju, građanskim ratom pogođenu, domovinu. Chestertonov centar bori se protiv siromaštva i društvene nejednakosti organizacijom zajednica pogođenih siromaštvom i prekomjernim rudarenjem dijamanata, zlata i drugih minerala kako bi sami proizvodili vlastita sredstva za život dijeleći pritom zajedničke prirodne resurse i talente u svrhu življenja dostojanstvenog života (14. lipnja, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, 17 h)

Međunarodni kongres s raznim gostima predavačima (15. lipnja, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, od 9 h)

„Doručak u prirodi“, čiji je cilj beskućnike, osobe s intelektualnim i drugim poteškoćama staviti u središte života grada Zagreba te ih u druženju povezati sa svim građanima (16. lipnja, park Zrinjevac, od 9 h)

Pravovjerje Katolička Crkva i obraćenje Vječni čovjek Čovjek koji je bio četvrtak Napoleon od Notting Hilla Velečasni Brown – Nevinost velečasnog Browna

1. Barkovich Ella

2. Benčina Lorena

3. Benko Mihovil

4. Blagec Ema

5. Bošnjak Mihael

6. Canjuga David

7. Crnjac Ivan

8. Cvek Kuzmić Bruna

9. Cvitanić Luka

10. Čule Luka

11. Dakić David

12. Devaj Patrčević Dorija

13. Dominković Maja

14. Drožđek Iva

15. Erdelja Fran

16. Erlback Dominik

17. Galić Stipe

18. Galović Matej

19. Glavaš Ana

20. Golubić Sara

21. Grahovac-Fedešin David

22. Grbac Gabrijela

23. Greganić Ana

24. Grgić Leon

25. Grgić Maria

26. Grgurić Željko

27. Guberina Karlo

28. Habrun Evan

29. Hikec Filip

30. Hmelina Ena

31. Horvat Petar

32. Hršak Lucija

33. Hrvojević Ivan

34. Ileković Alan

35. Jantoljak Daniel

36. Jelavić Andrija

37. Jelić Dorotea

38. Jelović Jakov

39. Judi Petra

40. Jukić Ana

41. Juričić Vlado Roko

42. Jurlina Stjepan

43. Kahlina Antonio

44. Kapetanović Lovro

45. Karapetrić Niko

46. Kaurić Tia

47. Kekelj Karlo

48. Kerstner Tamara

49. Klarić Eli

50. Knez Mihael

51. Knežević Nikola

52. Knežević Karlo

53. Komesar Jakov

54. Krajina Ivan

55. Kramarić Mario

56. Kranjčec Greta

57. Krišto Petar Krešimir

58. Kufner Noa

59. Lugović Mate

60. Marić Ena - Lucija

61. Marković Teo

62. Marn Dora

63. Martinić Sara

64. Martinović Jan

65. Matijašić Tristan

66. Matijević Jana

67. Miković Dominik

68. Mikulić Luka

69. Milas Kata

70. Milošević Iva

71. Mioč Andreja

72. Mioč Luka

73. Mlinar Lucija

74. Mohr Mia Antonija

75. Mošmondor Emili

PRVOPRIČESNICI 2019.

76. Mošmondor Korina

77. Nikić Mihael

78. Nikšić Maja

79. Nišević Adrian

80. Novosel Gabrijela

81. Ožbolt Lucija

82. Palašti Lota

83. Paradžik Petra

84. Pavić Nika

85. Pavić Leon

86. Pavić Katarina

87. Pavlica Leon

88. Pavličić Anja

89. Pavliško Tin

90. Penavić Magdalena

91. Petrovečki Sven

92. Plantaš Leona

93. Prekrat Manda

94. Ptiček Irena

95. Radoš Martina

96. Radošević Nola

97. Ribičić Ante

98. Richter Karlo

99. Rieger Noa

100. Rudnički Leon

101. Rudnički Tin

102. Rukavina Matej

103. Rumen Ivano

104. Rusan Luka

105. Sabljak Stjepan

106. Samac Fran

107. Senjaj Dino

108. Smrček Mateo

109. Sopta Dinko

110. Stanić Katarina

111. Stipanović Emanuel

112. Stipetić Matea

113. Stipetić Monika

114. Šegina Noa

115. Šešljaga Josip

116. Šimunić Petra

117. Tomić Klara

118. Toša Dora

119. Trogrlić Petar

120. Tudjman Fran

121. Ucović Katja

122. Ucović Tina

123. Ukalović Ana

124. Unukić Lovro

125. Valečić Gabriela

126. Verović Frane

127. Vidović Filip

128. Vincek Lara

129. Vrljić Lucija

130. Vukić Mario

131. Vunuk Aurora

132. Zagorec Karlo

133. Zahirović Lana

134. Zdolc Karla

135. Zeba Stjepan

136. Zemljić Marta

137. Zorić Nina

138. Žagrić Ana

139. Žanić Matej

140. Živko Ema

141. Živković Leon

Kako je lijepo vidjeti, dobri Bože, našu djecu u bjelini na svetoj misi. Odmah nam navru drage uspomene kada smo ih prvi put gledali u bijeloj krsnoj haljini. Oni se tog dana ne sjećaju. Bili su još sitni i nisu znali govoriti. Mi smo ih – roditelji i kumovi – donijeli u crkvu pred oltar i Tebi prikazali. Tada smo u njihovo ime obećali da ćemo ih još jednom dovesti pred oltar u bjelini. I to smo obećanje danas ispunili.

Na njima vidimo da su sretni. I mi smo sretni gledajući ih u bjelini. Danas ih nismo donijeli u naručju, nego doveli u crkvu. Doveli smo ih pred oltar okrepe kršćanske da ih Tvoj Sin, Isus Krist, nahrani kruhom života, kako je obećao. Hvala Ti, dragi Bože, na daru života i vjere. Neka naši prvopričesnici blistaju u radosti roditeljskoj, cvjetaju u bjelini kršćanskoj!

1. Barković Megi 2. Bartek Vito

3. Berišić Nika

4. Bežen Tin

5. Bijelić Petar

6. Bilić Dora

7. Bjelčić Roko

8. Borovac Tena

9. Brajko Toni

10. Budimir Kruno

11. Cvitanić Nikolina

12. Čerkez Andrej

13. Čule Matija

14. Ćorić Lorena

15. Ćurković Bruno

16. Denić Marko

17. Dozan Karlo

18. Draženović Lorena

19. Duvančić Veronika

20. Erenda Tihana

21. Frančić Leon

22. Franjić Jan

23. Franjić Niko

24. Galić Ivan

25. Gilja Ana

26. Golem Ema

27. Grdić Laura

28. Greganić Ivan

29. Grgetić Josip

30. Grgić Karla

31. Grkavec Laura

32. Groš Rea

33. Gudac-Matijević Mauro

34. Hartman Petra

35. Horvatin Lorena

36. Jakovljević Tiana

37. Jozak Marin

38. Jozić Sara

39. Jozinović Lorna

40. Jukić Dora

41. Jurić Rafaela

42. Kapetanović Sara

43. Karačić Ema

44. Kasalo Marlena

45. Kazić Laura

46. Klišmanić Bruno

47. Kodelli Iva

48. Koprivnjak Nika

49. Kožul Karla

50. Krajinović Ana

51. Kraljević Matko

52. Krizmanić Antonio

53. Kuzmanović Leon

54. Kuzmanović Luka

55. Lavrenčak Lovro

56. Lubina Lucija

57. Majača Iva

58. Mandić Mia

59. Martinić Nika

60. Matijević Maja

61. Matoš Mihael

62. Mećava Dorian

63. Milašin Dorotea

64. Miličić Borna

65. Miličević Ema

66. Miličević Lucija

67. Mioč Andrej

68. Mlinar Anja

69. Mlinarević Adrian

70. Mršo Mia

71. Nikoliš Mario

72. Novokmet Nika

73. Orsag Bruna

74. Pajić Nino

75. Paljar Filip

76. Pavlović Lana

77. Perić Lovro

78. Periša Ivan

79. Popović Patrik

80. Prebeg Patrik

81. Raković Luka

82. Ramljak Josipa

83. Raženj Domagoj

84. Raženj Dorian

85. Rubinić Noa

86. Ružić Dorija

87. Sabljak Anita

88. Schenner Tin

89. Seidl Nika

90. Sekulić Nika

91. Skendrović Andrija

92. Stipanović Jan

KRIZMANICI 2019.

93. Šančić Karla

94. Šestan Tea

95. Šimić Matej

96. Škorić Marija Sanja

97. Škreblin Andre

98. Tadić Iva

99. Tušek Ida

100. Tušek Ira

101. Ucović Mia

102. Valjak Marko

103. Vlahović Nika

104. Vrdoljak Matija

105. Vrhovski Marko

106. Vugrić Fran

107. Vukorepa Anita

108. Vulje Marta

109. Zbiljski Ivana

110. Zovko Mihovil

111.Zupanc Leonarda

Dragi Bože, u kršćanskoj zajednici pripremali smo se za sakramenat potvrde. Otac

biskup pomazat će naše čelo svetim uljem. Naš kum će nam staviti desnicu na rame.

Primit ćemo pečat Dara Duha Svetoga. Želimo ispovijedati vjeru koju su nam predali

Sveti Oci i tako biti svjedoci evanđelja Kristova.

Dragi župljani i ljubitelji duhovne glazbe! Pozivamo vas na 13. susret zborova Kustošijskog dekanata pod nazivom "Evo me, Bože". U večeri dobre duhovne glazbe već tradicionalno nastupaju zborovi naše župe i zborovi susjednih župa. Svake godine uživamo u zajedničkom slavljenju Boga i druženju poslije koncerta. Dođite u subotu, 25. svibnja 2019. i ispunite svoju dušu te razveselite svoje srce. Program počinje svetom misom u 18:30 sati koju će uzveličati zbor iz Župe sv. Josipa Radnika iz Gajnica.

„Pozvani su baš svi željni proslaviti Gospodina u pjesmi i zajedništu te tako biti živo svjedočanstvo Uskrsloga."

Radujemo se vašem dolasku!

POZIV NA SUSRET ZBOROVA

13. SUSRET ZBOROVA DEKANATA

od utorka do petka: 9-11; 17-19 h

nedjeljom u 7:30, 9:30, 11, 12:30, 18:30

radnim danom u 7:30 i 18:30 (ponedjeljkom nema svete mise u 7:30)

svakoga četvrtka nakon večernje svete mise

tijekom večernje svete mise utorkom i petkom

radnim danom pola sata prije svete mise

te svake nedjelje tijekom svetih misa

ponedjeljkom iza večernje svete mise

utorkom prije svete mise u 17h

srijedom prije mise u 17:30

svakog 25.-og u mjesecu iza

večernje svete mise u Crkvi.

subotom u 10:30

-----------------------------------------------------------------------------------

ŽUPNE INFORMACIJE

Sve vas pozivamo na svibanjske pobožnosti Majci Božjoj, svaki dan pola sata prije večernje svete mise.

Crkva će biti otvorena od 7:30 do 20:00 sati.

http://www.gospastenjevecka.hr/