BIODIZEL STUDIJA O OKOLISU

SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ

IZGRADNJA KOMPLEKS

ZA PROIZVODNJU BIODIZELA

U KOPRIVNICI

Sveučilište u ZagrebuFakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Veljača 2009.

Naručitelj: BIONA d.o.o.Danica 8, 48 000 Koprivnica

Objekt: KOMPLEKS ZA PROIZVODNJU BIODIZELA


za zahvat:

IZGRADNJA KOMPLEKSA ZA

PROIZVODNJU BIODIZELA

U KOPRIVNICI

Zagreb, veljača 2009.

Sažetak SUO – Kompleks za proizvodnju biodizela u Koprivnici, Industrijska zona Danica

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE

2

Naručitelj: BIONA d.o.o.Danica 848 000 Koprivnica

Izrađivač: FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJEMarulićev trg 1910 000 Zagreb


za zahvat:

IZGRADNJA KOMPLEKSA ZA

PROIZVODNJU BIODIZELA

U KOPRIVNICI



3

SADRŽAJ:

strana

UVOD 3

6. 1. OPIS ZAHVATA 7

6. 2. TVARI KOJE ULAZE I OSTAJU U PROCESU 15

6. 3. OPIS IDEJNOG RJEŠENJA ZAHVATA 16

6. 4. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA 19

6. 5. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU 21

6. 6. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 26

6. 7. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJASTANJA OKOLIŠA TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA

35

6. 8. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 42

6. 9. PROGRAM PLANA PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA 44

6. 10. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 53



4

UVOD

Potreba za energijom u svijetu iz godine u godinu raste, a zalihe fosilnih goriva su naprotiv

ograničene. Kada se ta problematika poveže sa raspravama o klimatskim promjenama,

onda u prvi plan dolazi energija iz drugih izvora kao što su energija sunca, vode, vjetra, a u

novije vrijeme energija obnovljivih izvora među koje spadaju i biogoriva, pa i biodizel.

Na konferenciji UN na Baliju (prosinac 2007. godine) koja je bila posvećena klimatskim

promjenama, raspravljalo se kako treba pratiti Kyoto protokol nakon isteka u 2012.

godini, s ciljem ograničenja emisije stakleničkih plinova.

U strategiji i akcijskom planu za ublažavanje klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj

među ciljevima sprečavanja porasta emisije stakleničkih plinova među ostalima navodi se

i korištenje BIODIZELA i ostalih vrsta biogoriva u transportu.

Nagli porast prometa motornim vozilima dodatno je usmjerio pažnju na obnovljive izvore

energije s naglaskom na biogoriva (biodizel, bioetanol, bioplin, biometanol, sintetička

goriva). Europska Unija je direktivom 2003/30/EC obvezala članice da do 31. prosinca

2005. godine moraju osigurati najmanje 2% udjela biogoriva i drugih obnovljivih goriva u

transportu, a do 31. prosinca 2010. godine taj udio treba iznositi 5,75%. Pored toga

Europska komisija prvi put u povijesti planira smanjenje potrošnje energije u budućnosti

kroz povećanje energetske učinkovitosti od 20%, čime bi se potrošnja do 2020. godine

smanjila za 13%. Od tako smanjene potrošnje predviđa se da se onih 20% energije

podmiruje iz obnovljivih izvora energije. Svjetska proizvodnja biogoriva iz godine u godinu

radikalno raste. Sigurno da biogoriva neće postati krajnji supstitut za naftu i naftne

derivate, nego će u dogledno vrijeme poslužiti kao stabilizator cijene nafte i ekološki

prihvatljiviji energent. Veliki interes i poticaj za proizvodnju biogoriva javlja se početkom

novog tisućljeća, kada su istraživanja i projekcije ukazale da se prema sadašnjoj stopi rasta

od cestovnog prometa (transporta) do 2020. godine očekuje tri puta veća emisija

stakleničkih plinova nego od bilo koje druge industrijske proizvodnje. Koristi od uvođenja

biodizelskog goriva su višestruke, a najviše se očituju kroz:

- smanjenje emisije stakleničkih plinova

- smanjenje potrošnje fosilnih goriva i veća učinkovitost zaštite okoliša

- činjenicu da je biodizel biorazgradiv i neotrovan

- znatno manja opasnost od zapaljenja kod transporta, skladištenja i upotrebe

- produljenje vijeka rada motora



5

- korištenje kao samostalnog goriva ili u mješavini s dizelskim gorivom

- poboljšavanje kakvoće zraka na lokalnoj razini, a time i zaštita zdravlja ljudi.

Kvaliteta biodizela koji se koristi u obliku čistog biogoriva ili je umiješan u visokom

postotku u tekuće naftno gorivo definirana je graničnim vrijednostima kakvoće prema

zahtjevu norme HRN EN 14214.

Podršku za proizvodnju biodizela u našoj zemlji dala je i Vlada RH unutar nacionalnog

programa BIOEN. Vlada je Uredbom o kakvoći biogoriva (NN 141/05) postavila

nacionalni cilj da se do kraja 2010. godine koristi 5,75% biogoriva u ukupnoj potrošnji

goriva u transportu. Iz procjene o povećanju transportnih vozila pa i rasta potrošnje goriva

u RH, predviđa se da bi potrošnja biodizela iznosila preko 160.000 tone godišnje. Za sada

su u RH u funkciji dva postrojenja za proizvodnju biodizela ukupnog kapaciteta oko

26.000 t godišnje, a u planu je izgradnja još oko 150.000 t što nije dostatno za pokriće

ukupnih potreba za biodizelom.

Temeljem Uredbe o kakvoći biogoriva (NN 141/05) također su uređena pitanja stavljanja

na tržište i prodaju biodizela u Hrvatskoj.

Biodizel kao gorivo u Republici Hrvatskoj može se prodavati u dva oblika:

- kroz eurodizel koji sadrži najviše 5% (v/v) biodizela i koji udovoljava

propisanim graničnim vrijednostima značajki kakvoće prema zahtjevu

norme HRN EN 590.

- kao biodizel koji dolazi u obliku čistog biogoriva ili je u njega umiješano u

malom postotku tekuće naftno gorivo i koji udovoljava propisanim

graničnim vrijednostima značajki kakvoće prema zahtjevu norme HRN

EN 14214.

Sagledavajući potrebe za biodizelom na domaćem tržištu (u skladu s Nacionalnim

indikativnim ciljem koji je donijela Vlada RH, da do 31. prosinca 2010.godine udio

biogoriva u ukupnom udjelu goriva treba doseći 5,75%) kao i mogućnosti izvoza u zemlje

EU, tvrtka Biona d.o.o. odlučila je izgraditi pogon za proizvodnju biodizela u Koprivnici na

lokaciji postojeće industrijske zone Danica u prostoru bivše Tvornice kvasca,

prenamjenom prostora i djelatnosti, na slijedećim katastarskim česticama, kč.br. 3605/9,

3605/17 u k.o. Koprivnica te kč.br. 1130/3, k.o. Koprivnički Ivanec.

Na navedenoj lokaciji trenutno se nalaze objekti koji su u bili u funkciji obavljanja

djelatnosti prethodnih vlasnika tj. proizvodnje kvasca. Prikaz rasporeda objekata i

prostorija u proizvodnoj hali prije zahvata na lokaciji dan je u privitku br. 1 iz SUO.



6

Sukladno novim gospodarskim okolnostima, a na postojećim građevinskim česticama,

planira se prenamjena prostora i gradnja postrojenja za proizvodnju biodizela kapaciteta

100.000 tona/god.

Na predmetnoj lokaciji, ukupne površine 25.682,00 m2 izgradilo bi se postrojenje za

proizvodnju biodizela iz biljnih ulja i koristili postojeći pomoćni objekti:

- spremnici za biljno jestivo ulje

- spremnici za metanol

- spremnici za biodizel

- spremnici za glicerol

- spremnici za fosfornu kiselinu

- kotlovnica

- uređaj za obradu otpadnih voda

te skladišni prostori za ostale sirovine (kiseline, lužine i katalizator).

Prikaz smještaja pojedinih objekata po realizaciji zahvata vidi se u privitku br. 2 iz SUO.

Procjenom utjecaja zahvata na okoliš, Studijom, prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na

prikladan način, utjecaj zahvata na okoliš tako da se utvrđuju mogući izravni i neizravni

utjecaji zahvata na tlo, vodu, zrak, šumu, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz,

materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove međuodnose. Procjenom

utjecaja zahvata na okoliš nastoji se osigurati ostvarenje načela predostrožnosti u ranoj

fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i

postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, što se postiže usklađivanjem i

prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na

određenom području.

Obveza izrade studije o utjecaju na okoliš, postoji temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN

110/07) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08).

Naime, obveza procjene utjecaja na okoliš za proizvodne građevine za proizvodnju

biogoriva kapaciteta 10.000 tona/god i većeg, postoji temeljem Popisa zahvata za koje se

provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno

ministarstvo (prilog II Uredbe).

Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na

okoliš (NN 64/08) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva provelo

je propisanu proceduru i donijelo Uputu za izradu studije o utjecaju na okoliš klasa: 251-

03/08-09/3; ur.broj: 531-08-3-2-2-08-10 od 27. listopada 2008. kojom je odredio sadržaj

Studije utjecaja na okoliš za ovaj planirani zahvat.



7

Realizacijom zahvata prenamjene postojećeg prostora u pogon za proizvodnju biodizela

kapaciteta 100.000 tona/god. u Koprivnici, tvrtka Biona d.o.o. iz Varaždina, želi stvoriti

platformu za kontinuirano opskrbljivanje biodizelom, kako domaćeg tržišta tako i

inozemnog odnosno europskog tržišta.

Time će se omogućiti bolja snabdjevenost tržišta biodizelom i brže ispunjenje direktive

EU, koja je svoje članice i kandidate za prijem u EU, obvezala da do kraja 2010.godine

osiguraju 5,75% biogoriva u transportu.

Povećanjem udjela biodizela smanjuje se opterećenje okoliša emisijom štetnih plinova

motornih vozila što direktno doprinosi poboljšanju zdravlja stanovništva.

Zahvat proizvodnje biodizela na predmetnoj lokaciji ima za cilj realizaciju proizvodnje

predviđenih količina biodizela definirane kakvoće prema zahtjevu norme HRN EN 14214.

Tom proizvodnjom ostvaruju se i pozitivni efekti na gospodarstvo (smanjenje ovisnosti o

uvozu i potrošnji konvencionalnih energenata, poticanje poduzetništva i otvaranje

perspektive za proizvodnju uljane repice) te niz drugih aktivnosti što doprinosi otvaranju

novih radnih mjesta.

Povećanjem udjela biodizela smanjuje se opterećenje okoliša emisijom štetnih plinova

motornih vozila što direktno doprinosi znatno boljoj mikroklimi življenja i poboljšanju

zdravlja stanovništva.

6. 1. OPIS ZAHVATA

Opis zahvata temelji se na stanju postojećih objekata i infrastrukture te na projektnim

podlogama za izgradnju ostale infrastrukture kao i na procesnim podlogama opreme za

proizvodnju biodizela.

Na predmetnoj lokaciji zahvata koristit će se svi postojeći objekti na kojima će se izvesti

prilagodbe potrebne za realizaciju planiranog zahvata. Postojeći objekti u građevinskom

smislu u potpunosti odgovaraju osnovnoj budućoj namjeni. Kao novi objekt izgradit će se

ukopano skladište metanola.

Prikaz rasporeda objekata i prostorija u proizvodnoj hali prije zahvata na lokaciji dan je u

privitku br.1 iz SUO.

Na predmetnoj lokaciji zahvata koristit će se svi postojeći objekti na kojima će se izvesti

prilagodbe potrebne za realizaciju planiranog zahvata. Kao novi objekt izgradit će se

ukopano skladište metanola.



8

Postrojenje za proizvodnju biodizela biti će smješteno u postojeće objekte na lokaciji

zahvata. Lokacija zahvata odnosno krug tvornice rasprostire se na površini od 25.682 m2 ,

a postojeći objekti na lokaciji zahvata imaju tlocrtnu površinu od 10.027 m2 .

Prostor i postojeći objekti predviđeni za smještaj postrojenja za proizvodnju biodizela u

potpunosti zadovoljavaju sve tehničke, tehnološke i sigurnosne zahtjeve za njegovim

smještajem.

Tekuće sirovina biti će skladištene u nadzemne ili podzemne spremnike koji se nalaze

pored proizvodne zgrade dok će krute sirovina biti smješten u prostorijama unutar

proizvodne zgrade.

U prostoru izvan proizvodne zgrade u nadzemnim spremnicima skladištiti će se sirovo

biljno ulje, i fosforna kiselina, dok se unutar proizvodne zgrade skladišti kruti katalizator.

Podzemno skladište metanola biti će ukopano i nalaziti će se na prostoru odvojenom od

ostalih objekata na lokaciji zahvata.

Raspored objekata na prostoru proizvodnog kompleksa po završetku izgradnje dan je u

privitku br.2 iz SUO.

Postrojenje za proizvodnju biodizela u svom projektnom zadatku uključuje

potrebnu energetsku i procesnu infrastrukturu sa brigom o zaštiti okoliša te obradom

tehnoloških i oborinskih voda, zbrinjavanja krutog otpada, kao i osiguravanje toplinsko-

energetske samostalnosti za potrebe procesa proizvodnje biodizela.

Postrojenje za proizvodnju biodizela kapaciteta 100.000 tona na godinu (8.000 radnih

sati odnosno 333 radna dana) nalaziti će se unutar tvorničkog kruga koji se rasprostire na

katastarskoj čestici br. kč. 3605/9 i 3605/17 k.o. Koprivnica i k.č. 1130/3 k.o. Koprivnički

Ivanec, a što je vidljivo i iz kopija katastarskog plana koje su dane u privitku br.3 iz SUO.

Opis glavnih obilježja tehnoloških procesa

Tehnološki postupak proizvodnje biodizela planiranog kapaciteta od 100.000 tona

na godinu, kvalitete proizvoda sukladno normi HRN EN 14214 zahtjeva složeno u

potpunosti automatizirano postrojenje s kontinuiranim procesom proizvodnje, radi

ostvarenja što bolje ekonomičnosti proizvodnje. Postrojenje čini proizvodno zatvorenu

cjelinu u kojoj se prerađuje sirovo biljno ulje proizvodeći željene proizvode, biodizel i

glicerol. Mogući otpad iz procesa proizvodnje sveden je na najmanju moguću mjeru.

Proizvodnja biodizela sastoji se od slijedećih tehnoloških cjelina:

1. Skladištenje sirovina

2. Degumacija sirovog biljnog ulja



9

3. Proizvodnja biodizela

4. Skladištenje gotovih proizvoda

5. Kotlovnica

6. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

Skladištenje sirovina

Za potrebe proizvodnje biodizela koristit će se prije izgrađeni prostori za skladištenje

sirovina koji će se adaptirati i dodatno prilagoditi potrebama proizvodnje. Spremnici za

skladištenje tekućih sirovina i proizvoda su nadzemni i podzemni. Smješteni su na

vanjskom prostoru pored proizvodne zgrade te uređeni sukladno svim propisima o

sigurnosti skladištenja tvari za koje su namijenjeni i propisima o zaštiti okoliša.

Skladištenje sirovog biljnog ulja

Skladište sirovog biljnog ulja čini jedan nadzemni metalni dvoplošni spremnik kapaciteta

od 2.000 m³, promjera 14,5 metara i visine 12,0 metara. Spremnik nije smješteni u

betonskom nepropusnom sabirnom bazenu (tankvani) jer izvedba spremnika s

dvostrukom stjenkom otklanja potrebu za izgradnjom vodonepropusnog sabirnog bazena

(tankvane). Uskladišteno biljno ulje se iz spremnika pomoću pumpe koja je smještena u

prostoru prepumpne stanice transportira u proces proizvodnje.

Skladištenje metanola

Skladište za metanol čine tri metalna dvoplošna spremnika svaki kapaciteta 100 m³,

promjera 2,9 metara i duljine 16,0 metara, te je ukupni skladišni kapacitet za metanol 300

m3. Spremnici su podzemni i smješteni na propisanoj udaljenosti od ostalih objekata u

prostoru tvorničkog kruga. Ovakvi metalni spremnici s dvostrukom stjenkom

zadovoljavaju sve propise o zaštiti okoliša za skladištenje metanola. Opremljeni su

potrebnom opremom za punjenje i pražnjenje, kontinuiranim praćenjem nivoa u

spremniku te sistemom za inertizaciju dušikom. Također su opremljeni sistemom kontrole

proboja stjenke spremnika.

Skladištenje fosforne kiseline

Nadzemni skladišni spremnik nalazi se pored proizvodne hale u svojoj vodonepropusnoj

tankvani izrađenoj od materijala otpornih na djelovanje fosforne kiseline. Kapacitet

skladištenja je 30 m3.



10

Skladištenje krutih sirovina

Skladište čini zatvoreni prostor unutar postojeće proizvodne zgrade sa adekvatnom

rasvjetom u kojem se skladišti kruti katalizator (NaOH). Prostor je suh i dobro ventiliran.

Uskladištena sirovina je pakirana u plastične vreće i složena na drvenim paletama u

odgovarajućim redovima.

Degumacija sirovog biljnog ulja

Za proizvodnju biodizela mogu se koristiti različite vrste sirovog biljnog ulja, ulje od uljane

repice, soje, suncokreta, palmino ulje ili ulje jatrophe, ali sva ta ulja da bi ušla u proces

izrade metilestera viših masnih kiselina moraju, ovisno o svojoj trenutnoj kvaliteti, proći

postupak čišćenja i dorade, odnosno dovođenja na stupanj željene kvalitete.

Kada se u proizvodnji biodizela upotrebljava nerafinirano biljno ulje ono u sebi sadrži

povećanu količinu slobodnih masnih kiselina, guma (ljepljivih tvari), fosfolipida i drugih

organskih spojeva koji čine smetnju u procesu proizvodnje biodizela. Stoga je nužno

potrebno provesti postupak obrade i degumacije takvog ulja. Tim postupcima dobiva se

ulje koje svojom kvalitetom odgovara zahtjevima poroizvodnje i može biti prerađeno u

biodizel.

Vodeno rafiniranje u proizvodnji biljnih ulja uobičajeno se naziva „Degumiranje“, a

obuhvaća tretman sirovog biljnog ulja s malim količinama vode uz dodatak fosforne ili

klorovodične kiseline nakon kojeg slijedi centrifugalno odvajanje. Postupkom se iz ulja

uklanjaju fosfolipidi, ljepljive tvari (gume), smole, proteini, voskovi. Odnosno svi oni

spojevi koji stvaraju smetnju u proizvodnji biodizela

Iz procesa degumacije sirovog biljnog ulja odvaja se 440,60 kg/h otpadne vode koja se

odvodi u sustav obrade otpadnih voda na uređaju za obradu otpadnih voda .

Proizvodnja Biodizela

Biodizel je najčešći komercijalni naziv za spojeve koji su po sastavu metilni esteri masnih

kiselina (FAME – Fatty Acid Methyl Esters) koji se u velikoj većini slučajeva proizvode iz

sirovog repičinog ulja. Postupak proizvodnje zasniva se na reakciji transesterifikacije u

kojoj kemijski reagiraju biljna ulja i metanol uz prisutnost odgovarajućeg katalizatora.



11

Postrojenje za proizvodnju biodizela nalaziti će se u objektu koji osigurava kvalitetan

tehničko – tehnološki prostor za rad postrojenja koje se sastoji od sljedećih elemenata:

§ linija za pripremu katalizatora

§ linija za transesterifikaciju

§ linija za čišćenje biodizela

§ linija za aditiviranje

Objekt i prostor u kojem se nalaze proizvodne linije uređeni su prema svim pravilima

struke s ciljem sprječavanja zagađenja okoliša i osiguravanje uvjeta za siguran rad te život

i zdravlje djelatnika.

Postrojenje za proizvodnju biodizela koje je potpuno automatizirano tehnološki

funkcionira u zasebnim tehnološkim linijama, koje zajedno čine cjelinu koja kao rezultat

daje željene proizvode, biodizel i glicerol.

Tehnološke linije funkcioniraju na sljedeći način:

Linija za pripremu katalizatora

Kemijski postupak uvođenja metilnog alkohola u triglicerid je relativno

jednostavan i reakcija se počinje odvijati na sobnoj temperaturi pri atmosferskom tlaku.

Brzina reakcije je relativno mala te se za povećanje brzine reakcije a time i konverzije

koristi odgovarajući alkalni katalizator.

Katalizator za proizvodnju biodizela pripravlja se na posebnoj liniji otapanjem

granuliranog katalizatora (natrij hidroksid) u bezvodnom metanolu i proizvodi se

odgovarajući metilat pogodan za katalizu reakcije i nastanak metilestera.

Metanol Natrij hidroksid Natrij metilat voda

Kao katalizator za postupak proizvodnje biodizela u ovom tehnološkom procesu koristiti

će se natrijev hidroksid otopljen u bezvodnom metanolu.



12

Linija za transesterifikaciju

Nakon provedenog degumiranja i dobivanja ulja pogodnog za nastavak tehnološkog

procesa, provodi se postupak transesterifikacije u dva koraka s metanolom uz

odgovarajući katalizator. Postupak proizvodnje biodizela u planiranom zahvatu odvija se

na temperaturi nešto nižoj od temperature vrenja metanola (< 64,50C) i na atmosferskom

tlaku.

Kemijske komponente koje se koriste i nastaju u procesu proizvodnje nisu

korozivne i nema posebnih zahtjeva za vrstama i kvalitetom materijala iz kojih je izrađeno

postrojenje. Postrojenje je izgrađeno od uobičajenih materijala (čelika) koji se koriste u

kemijskoj industriji.

U liniju za izradu metilnih estera masnih kiselina (biodizela) ulazi svježe ili obrađeno

biljno ulje ili mješavina ulja te se provodi transesterifikacijski postupak u dva koraka uz

odgovarajući katalizator. Kemijskim reakcijama nastaju metil esteri masnih kiselina

zajedno s ostalim sporednim spojevima i manje poželjnim proizvodom: sirovim glicerolom

u kojem su otopljeni sapuni masnih kiselina, voda, metanol i dio metil estera viših masnih

kiselina. Količina sporednih proizvoda ovisi o kvaliteti i čistoći osnovnih sirovina kao i o

tehnološkim uvjetima provođenja kemijske reakcije.

Trigliceridi masnih kiselina iz biljnih ulja, sirovine za proizvodnju, u prisutnosti

katalizatora kemijski reagiraju s prisutnim metanolom i stvaraju estere masnih kiselina.

Ovaj tijek kemijske reakcije i proces nastajanja estera masnih kiselina naziva se

transesterifikacija i može se prikazati sljedećom jednadžbom:

Dobiveni sirovi biodizel odvodi se na čišćenje biodizela u instaliranu liniju za

pročišćavanje biodizela.



13

Linija za čišćenje biodizela

Metilni esteri repičinog ulja (FAME) po izlasku iz procesa transesterifikacije u sebi

sadrži suvišak metanola, vode i drugih procesnih onečišćenja iz reakcijskog ciklusa stoga je

potrebno provesti postupak čišćenja proizvedenog

Postupak čišćenja sirovog biodizela provodi se u tri koraka postupcima neutralizacije,

ionske izmjene i poliranja.

Blok ionskog izmjenjivača sastoji se od četiri cilindra svaki po 7 m3 koji su punjeni

ionskom smolom trgovačkog naziva Purabio.

Takav očišćeni sirovi biodizel ide na završni postupak poliranja provođenjem kroz filtersko

sredstvo veličine otvora od 50 µm.

U postupku čišćenja, koji se sastoji od ionske izmjene i poliranja odvajaju se onečišćenja

od čistog biodizela i dobiva se biodizel željene čistoće i kvalitete sukladno normi HRN EN

14214.

Linija za aditiviranje

Prema propisima o kvaliteti goriva kao i vrsti upotrijebljenih sirovina u procesu

proizvodnje te godišnjem dobu potrebno je provesti aditiviranje proizvedenog biodizela

odgovarajućim aditivima. Kao aditivi koriste se kemijske tvari koje djeluju kao

antioksidansi, baktericidi i snižavaju točku tečenja biodizela (flow improver).

Aditivirani biodizel u potpunosti zadovoljava sve zahtjeve za kvalitetom i moguće je

njegovo stavljanje na tržište. Postupak aditiviranja se provodi na liniji za aditivaciju koja

se sastoji od opreme koja omogućava dodavanje točno određene količine i određene vrste

aditiva u biodizel. Homogenizacijom smjese biodizela i aditiva dobiva se gotov proizvod -

biodizel.

Skladištenje proizvoda

Skladištenje biodizela

Skladište biodizela čini jedan nadzemni metalni dvoplošni spremnika kapaciteta od 2.000

m³ promjera 14,5 metara i visine 12,0 metara. Spremnik je izgrađen s dvostrukom

stjenkom, i nije smješteni u betonskom nepropusnom sabirnom bazenu (tankvani) jer

izvedba spremnika s dvostrukom stjenkom otklanja potrebu za izgradnjom

vodonepropusnog sabirnog bazena (tankvane).



14

Skladištenje glicerola

Spremnici glicerola su dva čelična vertikalna spremnika smještena u prostoru proizvodnog

pogona kapaciteta 65 m3 promjera 2,9 metara i visine 10,0 i 35 m³ promjera 2,5 metara i

visine 7,0 metara . Ukupni volumen skladištenja je 100 m3. Spremnici su smješteni u

posebnoj prostoriji unutar proizvodne zgrade.

Kotlovnica

Kotlovnica se nalazi u postojećem objektu koji je smješten pored zgrade proizvodnog

pogona i koristila se za potrebe prijašnje proizvodnje kvasca na prostoru proizvodnog

kompleksa.

Toplinska energija za potrebe rada proizvodnih linija u procesu proizvodnje biodizela

dobiva se korištenjem postojećeg kotla snage 1.335 kW. Kotao je paketne izvedbe i sa

svom pomoćnim uređajima smješten je na zajedničkom postolju i kao takav predstavlja

jednu transportnu cijelinu. Na postolju su smješteni: kotao, dimne komore, gorač

pričvršćen na šamotirana vrata ložišta i komandni ormar. Kao gorivo u kotlu koristi se

zemni plin. Kotao ima zasebnu dimovodnu cijev visine 12 metara.

Kotao je izgrađen 2001 godine i ima kapacitet proizvodnje suhozasićene pare od 2000

kg/h, tlaka pare od 10 bara i temperature pare od 1840C.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

Prema podacima danim u točki 3.2.6. Klimatska obilježja okoliša (SUO strana …..) na

području predmetne lokacije zabilježena je srednja godišnja količina oborina od 782,9 mm

, što godišnje iznosi 0,7829 m3/m2 površine. Ukupna površina katastarske čestice koja je u

posjedu Biona i na kojoj će se izvesti planirani zahvat iznosi 25.682 m2. Prema planovima

izvedbe zahvata za izgradnju tehnoloških linija s pratećim prometnicama namijenjena je

površina od 10.027 m2 dok je 15.655 m2 namijenjeno zelenim površinama. Stoga se može

očekivati godišnje 7.850,14 m3 oborinskih voda koja će se obraditi u uređaju za

pročišćavanje otpadnih voda, a koje će doći s prometnih površina. Također se iz procesa

proizvodnje očekuje 3.168 m3 otpadne vode godišnje koja će se obrađivati na uređaju.

Ukupna očekivana količina otpadne vode za obradu na uređaju procjenjuje se na 11.018

m3 godišnje.



15

Vode na predmetnoj lokaciji zahvata prema projektu se obrađuju u kvalitetu vode koja se

može ispustiti u sustav javne odvodnje.

Prema projektnoj dokumentaciji provodi se odvajanje i skupljanje otpadnih voda kao

tehnološke otpadne vode iz procesa, zauljene voda sa površina pretakanja, skladištenja i

prometnica, kao i čiste oborinske vodu. Prema ovim otpadnim vodama i tehnološkim

zahtjevima pročišćavanja samo pročišćavanje otpadnih voda obavlja se preko postojećeg

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Postojeći uređaj za obradu otpadnih voda sastoji se od.

Ulazni šaht 35 m3

Retencioni bazen 170 m3

Primarna taložnica 120 m3

Predaeracioni bazen 320 m3

Aeracioni bazen 1 460 m3

Aeracioni bazen 2 460 m3

Taložnica biomase 260 m3

Međubazen za biomasu 30 m3

SUMA VOLUMENA 1855 m3

6. 2. TVARI KOJE ULAZE I OSTAJU U PROCESU

Vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Postupak proizvodnje biodizela je potpuno automatiziran te se sva doziranja obavljaju

pomoću odgovarajućih pumpi dok se recepture za rad i vođenje procesa definira unutar

procesa automatske regulacije i vođenja procesa. Prema planiranom kapacitetu

proizvodnje od 100.ooo tona / godinu biodizela predviđen je sljedeći ulaz tvari u

postrojenje:

U tehnološki proces ulaze tvari u sljedećim količinama:

- sirovo biljno ulje: 19,2 m3/h

- metanol: 3,84 m3/h

- natrij hidroksid (NaOH): 86,4 kg/h

- fosforna kiselina 85%: 59,0 l/h

Nakon provedenog tehnološkog procesa nastaju tvari u sljedećim količinama:

- biodizel: 19,19 m3/h



16

- sirovi glicerol: 2,41 m3/h

- metanol 0,63 m3/h

- smole, sapuni, onečišćenja 48 kg/h

Od emisija u okoliš moguće su samo emisije para metanola za vrijeme rada procesa u vrlo

malim količinama od o-2 ppm i to na dijelovima opreme gdje se manipulira s čistim

metanolom ili metilatom. Također u dijelu rekuperacije metanola mogu se očekivati

emisije metanola od 0-4 ppm.

Popis vrsta i količina tvari koje ostaju u tehnološkom procesu

Tijekom rada tehnoloških linija procesa proizvodnje biodizela u procesu se u svakom

trenutku u jedinici vremena nalaze sljedeće količine tvari:

- ulje 86,2 m3 = 77,58 t

- metanol 50,6 m3 = 40,07 t

- natrij hidroksih 10,0 m3 = 21,30 t

- fosforna kiselina 0,5 m3 = 0,84 t

- metoksid 14,4 m3 = 11,52 t

-glicerol 155,5 m3 = 192,82 t

-aditivi 0,2 m3 = 0,16 t

- biodizel 343,4 m3 = 303,56 t

Što ukupno iznosi 660,8 m3 odnosno 647,85 tona tvari odnosno reaktanata i produkata te

pomoćnih tvari u procesu proizvodnje biodizela.

6. 3. OPIS IDEJNOG RJEŠENJA ZAHVATA

Investitor, tvrtka Biona d.o.o. iz Varaždina sagledavajući energetske tokove u europskim i

svjetskim okvirima, a posebno promatrajući događanja oko tekućih naftnih goriva i

potrebe za biodizelom na domaćem tržištu kao i mogućnost izvoza biodizela u zemlje EU

odlučila je krenuti u investiciju izgradnje pogona za proizvodnju biodizela kvalitete

sukladno normi HRN EN 14214. Izgradnja postrojenja planira se u industrijskoj zoni

Danica u Koprivnici na lokaciji i u objektima bivše Tvornice kvasca uz odgovarajuću

prenamjenu prostora i njihovu prilagodbu za smještaj i rad postrojenja za proizvodnju



17

biodizela. Lokacija zahvata odnosno krug tvornice rasprostire se na površini od 25.682 m2

dok postojeći objekti na lokaciji zahvata imaju tlocrtnu površinu od 10.027 m2 .

Analizom stanja postojećih objekata i infrastrukture došlo se do spoznaje da je moguće u

postojećim prostorima smjestiti postrojenje kapaciteta 100.000 tona/godinu i pri tome se

neće utjecati na promjenu okoliša ili na narušavanje postojećeg stanja okoliša na prostoru

tvornice i u njenoj užoj i široj okolini.

Na predmetnoj lokaciji uz glavni proizvodni objekt nalaze se postojeći pomoćni objekti

koji bi se koristili za sljedeće namjene:

- spremnici za biljno jestivo ulje

- spremnici za metanol

- spremnici za biodizel

- spremnici za fosfornu kiselinu

- kotlovnica

- uređaj za obradu otpadnih voda

U sklopu glavnog proizvodnog objekta nalaziti će se skladišni prostori za neke sirovine

(lužine i katalizator) i ostale pomoćne materijale.

U prostor glavnog proizvodnog objekta smješta se postrojenje za proizvodnju biodizela

koje je raspoređeno po postojećim prostorima i povezano u tehnološke linije i cjeline :

- degumacija sirovog biljnog ulja

- proizvodnja biodizela

Prostor predmetne lokacije za izgradnju i rad postrojenja za proizvodnju biodizela

posjeduje već izgrađenu svu potrebnu infrastrukturu (vodoopskrba, električna energija,

opskrba plinom, sustav odvodnje, telekomunikacijska infrastruktura, prometna

infrastruktura, ) u dovoljnim kapacitetima priključaka za potrebe planirane proizvodnje

biodizela.

Uređenje i prilagodba prostora za instalaciju tehnoloških linija unutar proizvodnog

objekta obuhvaća i planirana je djelomična rekonstrukcija i potrebna dogradnja sustava

dobave energenata (voda, električna energija, toplina) kao i sustava odvodnje otpadnih

voda i otpadnih tvari. Prostorije u kojima će biti smještena oprema za proizvodnju urediti

će se sukladno tehnološkim zahtjevima procesa uz primjenu odgovarajućih materija

otpornih na tehnološke uvjete eksploatacije prostora i rada postrojenja kao i postaviti

sustavi odvodnje i ventilacije prostora.



18

Proizvodnja se bazira na kompletno automatiziranom procesu proizvodnje u kojem se

tekuće sirovine iz prostora skladišta u proizvodni proces dobavljaju zatvorenim sistemom

cjevovoda preko dobavnih pumpi. Sustavom automatske regulacije i vođenja procesa uz

stalnu kontrolu procesnih parametara vodi se proces proizvodnje biodizela. Proizvodi

(biodizel, sirovi glicerol) iz postrojenja, a u ovoj proizvodnji svi proizvodi su tekući, vode se

putem zatvorenog sistema cjevovoda do njihovih skladišnih prostora. Otpadne tvari koje

nastaju u procesu proizvodnje, a imamo dvije grupe: otpad u otopini metanola i vodeni

otpad, tretiraju se zbog svoje specifičnosti svaki posebno.

Otpadne tvari iz procesa čišćenja ionskih izmjenjivača koje su otopljene u velikom suvišku

metanola kroz zatvoreni sistem cjevovoda odvode se u zaseban spremnik i potom

otpremaju izvan kruga tvornice na regeneraciju.

Otpadne tvari iz procesa proizvodnje koje su otopljene u vodi odvode se sustavom

tehnološke odvodnje u uređaj za obradu otpadnih voda gdje se provodi njihovo razrjeđenje

s drugim otpadnim vodama i mehanička i kemijska obrada i potom ispuštanje u sustav

odvodnje.

Također se istim sustavom tehnološke odvodnje odvode i otpadne vode od pranja radnih

prostora i podova unutar proizvodnog objekta.

Otpadne vode s prometnica se svojim sustavom odvodnje odvode do uređaja za obradu

otpadnih voda kao i oborinske otpadne vode. Sve one se zaprimaju u glavnom bazenu

uređaja za obradu otpadnih voda.

Sam uređaj za obradu otpadnih voda, a zbog svoje veličine bazena, istovremeno služi i kao

sigurnosni sistem prihvata svih tekućina iz procesa proizvodnje u slučaju havarije u

proizvodnji. Time je i u slučaju vrlo velike havarije onemogućeno nekontrolirano

ispuštanje tvari iz kruga tvornice u sustav javne odvodnje.

Planiran je dovoz sirovina željezničkim i cestovnim transportom te se na isti način planira

i odvoz proizvoda i ostalih tvari. U prostor kruga tvornice ulazi i industrijski željeznički

kolosijek, dok je industrijska zona vrlo dobro povezana cestovnom infrastrukturom s

glavnim prometnicama u svojoj okolici.

Za proizvodnju toplinske energije za potrebe postrojenja planira se koristiti postojeći

sustav kotlovnice koja kao gorivo koristi plin. Kako je potreba za toplinskom energijom

višestruko manja od prijašnje proizvodnje to postojeća kotlovnica višestruko premašuje

zahtjeve za potrebnom količinom topline.



19

6. 4. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije kao i prostornim planom grada

Koprivnice, Generalnim urbanističkim planom Grada Koprivnice i prostornog plana

općine Koprivnički Ivanec, a sukladno Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske i

Strategiji gospodarskog razvoja RH, planirana lokacija za realizaciju predviđenog zahvata

u potpunosti zadovoljava sve ekonomske i tehničke zahtjeve. Također planirani način

izvedbe zahvata kao i planirana primjena svih mjera koje će se koristiti tijekom izvedbe

zahvata i tijekom njegovog korištenja, udovoljavaju svim propisanim obvezama u cilju

zaštite prirode i okoliša, kao i radne sredine. Lokacija za izgradnju proizvodnog kompleksa

za proizvodnju biodizela nalazi se u prostoru predviđenom za gospodarske djelatnosti

odnosno u industrijskoj zoni i nije u blizini stambeno gospodarskih objekata. Tehničko –

tehnološke linije koje će biti izgrađene i stavljene u funkciju na planiranom zahvatu,

osiguravaju proizvodnju 100.000 tona/godinu biodizela kvalitetom sukladnom normi

HRN EN 14214. Tehničko – tehnološka rješenja koja se planiraju izgraditi i primijeniti na

planiranom proizvodnom kompleksu za proizvodnju biodizela, ukazuju da se radi o

modernom postrojenju koje će u svom radu koristiti sva suvremena rješenja i biti

nadzirano i vođeno automatskim sustavom vođenja procesa i nadziranja njegove

ispravnosti i kvalitete rada i proizvoda. Automatski sustav istovremeno omogućava

praćenje i vođenje svih procesa na proizvodnim linijama i onemogućava izlazak iz

procesnih linija u okoliš bilo kojih tvari ili plinova, a u slučaju neželjenih emisija

signalizira njihovo prisustvo u radnom prostoru. S obzirom da je zahvat planiran na već

postojećim objektima koji će se prilagoditi proizvodnji biodizela varijantna rješenja

zahvata u odnosu na lokaciju nisu ni razmatrana

Obrazloženje odabira određene varijante zahvata

Predmet ove Studije je procjena mogućeg utjecaja postrojenja za proizvodnju biodizela

kapaciteta 100.000 tona / godinu na okoliš u industrijskoj zoni Danica i na Grad

Koprivnicu.

Lokacija za realizaciju planiranog zahvata nalazi se na prostoru industrijske zone Danica u

Koprivnici, na adresi Danica 8 na kč. 3605/9 i 3605/17 k.o. Koprivnica i 1130/3 k.o.

Koprivnički Ivanec, u kojoj je prema Prostornom planu uređenja Grada Koprivnice

(Glasnik Grada Koprivnice 04/06) i Generalnom urbanističkom plan grada Koprivnice –

(Službeni vjesnik Grada Koprivnice 6/89, Glasnik Grada Koprivnice 7/98, 4/99, 5/00)



20

obuhvaćeno izvođenje zahvata koji imaju proizvodno – poslovnu namjenu, a prihvatljivi

su sa stanovišta zaštite okoliša.

Obzirom na postojeću izgrađenost lokacije zahvata i planirane prenamjene postojećih

objekata te uređenja potrebnih objekata uređeni su postojeći priključci na: javnu cestovnu

mrežu; elektrodistribuciju; gradski vodovod; kanalizaciju; telefon; gradsku plinsku mrežu.

Lokacija zahvata direktno je povezana preko prometnica u industrijskoj zoni Danica na

cestu Koprivnica –Varaždin i na autoput Goričan – Zagreb i dalje. Povezanost lokacije sa

značajnim prometnicama osigurava prilaz i svim transportnim sredstvima za dovoz

sirovina i odvoz biodizela.

Na predmetnoj lokaciji, sveukupne površine od 25.682 m2, koja se nalazi u gospodarskoj

zoni Danica, izgradilo bi se postrojenje za proizvodnju biodizela kapaciteta od 100.000

tona/godinu. Proizvodni kompleks sastoji se od sljedećih tehnoloških cjelina:




4. Skladištenje gotovih proizvoda

5. Kotlovnica


Za tehnološke linije i prometnice namijenjeno je 10.027 m2, dok će 15.655 m2 biti kao

neizgrađene površine koje su svojim većim dijelom zazelenjene površinama.

Tehnološki proces proizvodnje biodizela, što je najčešći komercijalni naziv za metilestere

masnih kiselina, bazira se na reakciji transesterifikacije u kojoj kemijski reagiraju biljna

ulja i metanol uz prisustvo odgovarajućih katalizatora. Kvaliteta dobivenog biodizela

sukladna je normi HRN EN 14214. Kao sporedni proizvod u tehnološkom procesu nastaje

glicerol, koji je vrlo vrijedna sirovina ili energent.

Postrojenje za proizvodnju biodizela je potpuno automatizirano, tehnološki funkcionira u

zasebnim tehnološkim linijama, a zajedno čine cjelinu koja kao rezultat daje željeni

proizvod.

Tehničko – tehnološka rješenja koja se planiraju primijeniti na proizvodnom kompleksu

su suvremene tehnologije vođene i nadzirane automatskim sustavom upravljanja, što

garantira siguran rad i kvalitetu proizvoda.



21

Pri normalnom radu i odvijanju tehnološkog procesa u svim tehnološkim procesima, vrlo

je mala mogućnost ispuštanja sirovine i radnih medija u okoliš, jer se svi radni procesi

odvijaju u zatvorenim tehnološkim cjelinama.

Tijekom korištenja pogona za proizvodnju biodizela, uz planiranu primjenu tehničkih

mjera zaštite, primjenu mjera koje proizlaze iz zakonskih propisa i normativa, primjenu

organizacijskih postupaka te provođenje planirane kontrole i praćenje stanja okoliša, neće

doći do ispuštanja otpadnih tvari (krutih, tekućih i plinovitih) koje bi negativno utjecale na

okoliš u području zahvata.

Uzimajući u obzir postavljene ciljeve i procjene mogućih utjecaja na okoliš planiranog

zahvata, procjenjuje se da je izgradnja postrojenja za proizvodnju biodizela na planiranoj

lokaciji, opravdan investicijski zahvat tvrtke Biona d.o.o u Koprivnici. Planirani zahvat je

pozitivan investicijski zahvat koji će rezultirati pozitivnim učincima za sve sudionike u

realizaciji projekta, a također i na širu društvenu zajednicu uz zadovoljavanje zahtjeva

zaštite okoliša. Ispunjavanjem tih zahtjeva očuvati će se kakvoća okoliša na području

planiranog zahvata.

6. 5. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

Prostorno planska dokumentacija

Za namjeravani zahvat u prostoru – izgradnju postrojenja za proizvodnju biodizela u

Koprivnici, kč.br. 3605/9, 3605/17 u k.o. Koprivnica te kč.br. 1130/3, k.o. Koprivnički

Ivanec referentni dokumenti prostornog uređenja su:

o Prostorni plan uređenja Grada Koprivnice (Glasnik Grada Koprivnice

04/06), informacija ureda državne uprave s kartografskim prikazom

prostornog plana lokacije zahvata

o Očitovanje za katastarske čestice br. kč. 3605/9 i 3605/17 k.o. Koprivnica i

k.č. 1130/3 k.o. Koprivnički Ivanec izdano od Ureda državne uprave

Koprivničko – križevačke županije, Službe za prostorno uređenje, zaštitu

okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Odsjek za prostorno

uređenje i imovinsko-pravne poslove od 09.08.2007. godine

o Generalni urbanistički plan grada Koprivnice – (Službeni vjesnik Grada

Koprivnice 4/08), Informacija ureda gradske uprave



22

o Prostorni plan općine Koprivnički Ivanec – (Službeni glasnik Koprivničko-

križevačke županije 9/05, 9/07)

Naime, Prostornim planom uređenja Grada Koprivnice određene su granice GUP-a, te

dani najznačajniji elementi razvoja svih naselja na području Grada, korištenje i namjena

prostora te najvažniji prometni, infrastrukturni koridori i prostori.

Također je odredbama PPUG Koprivnice određeno da se GUP-om uređuju detaljniji

elementi razvoja samog grada Koprivnice. Istovremeno je definirano i postojanje

industrijske zone Danica s namjenom izgradnje proizvodnih objekata.

Prostorni plan Koprivničko - križevačke županije – gospodarski sadržaji

Prema upravno - teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, lokacija zahvata je na

području Koprivničko – križevačke županije, Grad Koprivnica.

Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije donesen je i objavljen u Službenom

glasniku Koprivničko-križevačke županije br. 8/01, a njime su uređena pitanja i uvjeti

gradnje objekata na prostoru županije te je time dana osnovna podloga i mogućnost za

realizaciju ovog zahvata.

Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije nalaže da se uređenje i izgradnja

odgovarajućih sadržaja za gospodarsku namjenu provodi tako da se maksimalno očuva

izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući gradnju danog

područja, tj. lokalnog ambijenta. Zona gospodarske namjene sadrži industrijske građevine,

skladišta, servise, zanatsku proizvodnju odnosno građevine čiste industrije i druge

proizvodnje, te skladišta i servise koji svojim postojanjem i radom podržavaju razvitak

naselja.

Obzirom da je lokacija zahvata smještena u već postojećoj i otprije definiranoj

industrijskoj zoni Danica, na već postojećoj građevini zaključak je da su ispunjeni svi

uvjeti građenja i smještanja takvog objekta u industrijsku zonu i nisu u koliziji s

prostornim planom županije.

Prostorni plan uređenja grada Koprivnice

Namjeravani zahvat u prostoru, prenamjene postojećeg prostora bivše tvornice kvasca u

proizvodni kompleks za proizvodnju biodizela, nalazi se u sjevernom dijelu grada

Koprivnice u industrijskoj zoni «Danica» na kč.br. 3605/9, kč.br. 3605/17 u k.o.

Koprivnica te kč.br. 1130/3, k.o. Koprivnički Ivanec.

Odredbama Prostornog plana Grada Koprivnice (Glasnik Grada Koprivnice br. 04/06)

definiran je prostor u kojem se namjerava provesti planirani zahvat – prenamjene

postojećeg prostora bivše Tvornice kvasca u kompleks za proizvodnju biodizela. Taj



23

prostor pripada tzv. proizvodnoj gospodarskoj zoni, na koju se smještaju gospodarski

sadržaji prihvatljivi sa stanovišta zaštite okoliša, već formiranoj i namijenjenoj za

industriju nazvanom «Danica», te za građevine za gospodarenje otpadom u kojima se

otpad pretvara u nove proizvode ili služi za dobivanje obnovljivih izvora energije.

U provedbenim odredbama Prostornog plana Grada Koprivnice obuhvaćeno je izvođenje

zahvata koji imaju proizvodno-poslovnu namjenu, a odnose se također i na izvođenje

planiranog zahvata prenamjene postojećeg stanja bivše Tvornice kvasca u proizvodni

kompleks za proizvodnju biodizela. Tako su u provedbenim odredbama navedene i

odredbe koje se odnose na planirani zahvat a glase:

§ Prostornim planom određene su izdvojene namjene građevinskog područja

naselja za gradnju gospodarskih sadržaja:

o poslovne namjene

o proizvodne namjene.

§ Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima kao

što su trgovački i veletrgovački sadržaji, skladišta i druge djelatnosti.

§ Površine proizvodne namjene namijenjene su proizvodnoj djelatnosti kao

što je nezagađujuća i tiha industrija, skladišta, servisi, veće zanatske

radionice i druge djelatnosti.

§ Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene

razviti i drugu djelatnost – prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na

način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

§ Unutar građevina na površinama gospodarske namjene može se smjestiti i

prostor stambene namjene, najveće dopuštene površine 100m2.

§ Na površinama gospodarske namjene može se obavljati:

o Sanacija građevina - promjena stanja građevina (uklanjanje,

zamjena, rekonstrukcija, obnova, dogradnja, nova gradnja) uz

mogućnost prečesticacije,

o Nova gradnja uz mogućnost prečesticacije,

o Ozelenjivanje.

§ Proizvodna namjena – pretežito industrijska (I1) zauzima prostor već formirane

proizvodne zone Danica.



24

§ Najmanja dopuštena veličina građevne čestice poslovne i proizvodne namjene je

1.500 m2. Iznimno za građevinska područja proizvodne namjene – pretežito

zanatske najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 1000 m2.

§ Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20m.

Obzirom da se sam zahvat radi kojeg se radi ova Studija o utjecaju na okoliš nalazi u već

postojećem objektu bivše Tvornice Kvasca, u proizvodnoj industrijskoj zoni Danica, to on

u potpunosti zadovoljava sve uvjete o smještaju i gradnji industrijskih proizvodnih

gospodarskih objekata propisane Prostornim planom grada Koprivnice. Također

realizacijom ovog zahvata i prostorno planske dokumentacije nema međusobne

neusklađenosti i negativnih utjecaja.

Generalni urbanistički plana grada Koprivnice

Donesen je novi Generalno urbanistički plan grada Koprivnice objavljen u Službenom

glasniku Općine Koprivnica br. 4/08. iz novog GUP-a.

Obzirom da se lokacija zahvata nalazi unutar industrijske zone Danica koja je definirana u

postojećem GUP-u grada Koprivnice i u potpunosti zadovoljava njegove odredbe. Iz toga

proizlazi da se planirani zahvat ne nalazi u koliziji s GUP-om grada Koprivnice i nema

međusobne neusklađenosti i negativnih utjecaja.

Prostorni plan općine Koprivnički Ivenec

Planirani predmetni zahvat u prostoru nalazi se u sjevernom dijelu grada Koprivnice u

industrijskoj zoni «Danica» i obuhvaća između ostalih katastarskih čestica i kč.br. 1130/3,

k.o. Koprivnički Ivanec te time ulazi u obuhvat Prostornog plana općine Koprivnički

Ivanec.

Odredbama Prostornog plana općine Koprivnički Ivanec građevna zona na prostoru

općine obuhvaća poduzetničku zonu Koprivnički Ivanec – Danica.

Prostor planiranog zahvata pripada gospodarskoj (poduzetničkoj) zoni, na koju se

smještaju gospodarski sadržaji temeljem urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana

uređenja. Ali je do donošenja propisanih planova predviđena mogućnost izdavanja

upravnih akata za zahvate u tom prostoru od strane Ureda državne uprave u Koprivničko-

križevačkoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i

imovinsko pravne poslove.

Obzirom da se u predmetnom zahvatu radi o prenamjeni objekata bivše tvornice kvasca,

odnosno o već formiranim gospodarskim objektima na lokaciji zahvata, a unutar

industrijske zone „Danica“, to predmetni zahvat nije suprotan odredbama Prostornog

plana općine Koprivnički Ivanec.



25

Postojeće stanje okoliša

Planirani zahvat prenamjene prostora bivše tvornice kvasca u tvornicu za proizvodnju

biodizela događa se na prostoru industrijske zone Danica. Planirano stanje okoliša

namjeravanog zahvata u potpunosti ispunjava očekivanja okoliša u industrijskoj zoni,

slobodni neizgrađeni prostori su ozelenjeni bez visokog raslinja. Na prostoru industrijske

zone nema životinjskih staništa.

Sama lokacija zahvata unutar industrijske zone Danica nalazi se na njenom rubnom dijelu.

Satelitskom slikom lokacije zahvata danom u privitku br. 20 iz SUO odnosno na ortofoto

podlozi vidi se izgrađenost lokacije zahvata i ozelenjene površine. Uz sam rub industrijske

zone, a tako i lokacije zahvata prostire se poljoprivredno područje odnosno oranice na

kojima se obavlja poljoprivredna proizvodnje. Stoga su u Studiji uz infrastrukturu u

manjoj mjeri obrađene i geološke, seizmičke, pedološke, klimatske i meteorološke

značajke i njihov utjecaj na planirani zahvat i utjecaj zahvata na okolna naselja kroz

njihove vrijednosti.

Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) u članku 13. navodi

zabranu u III zoni zaštite crpilišta za: - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, -

deponiranje otpada, - građenje kemijskih industrijskih postrojenja, - građenje prometnica

bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda.

Lokacija planiranog zahvata nalazi se u prostoru III. zone sanitarne zaštite crpilišta

Ivanšćak.

Zaštitna zone vodocrpilišta i položaj lokacije zahvata prikazani su na kartografskom

prikazu u privitku br. 21 iz SUO.

Studijom o utjecaju na okoliš pokazano je da u procesu proizvodnje biodizela nema tvari

koje bi mogle onečistiti podzemne vode, zahvat (izgradnja tvornice biodizela) se može

dopustiti uz pojačani monitoring.

Potrebno je periodično (svakih ~ 5 godina) kontrolirati vodonepropusnost sustava za

odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda, rezervoara i tankvana. Također je potrebno izvesti

2 piezometra (u smjeru prema crpilištu – bunarima) na način da se periodično mogu

uzimati uzorci vode radi utvrđivanja eventualnog onečišćenja. Potrebno je izraditi i

operativni plan interventnih mjera za slučaj da se dogodi ispuštanje (razlijevanje) neke od



26

tvari u postupku (sirovine, aktivnih tvari, gotovih proizvoda) kao i za slučaj da se utvrdi

onečišćenje.

6. 6. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Tijekom građenja zahvata

Činjenica je da svaki zahvat u prostoru mijenja postojeće stanje, također izgradnja ili

proširenje svakog objekta povezana je s više ili manje izraženim utjecajima tog zahvata na

okoliš. Procjenom utjecaja te osiguravanjem provođenja odgovarajućih mjera zaštite,

mogući nepovoljni utjecaji na okoliš svode se na najmanju moguću mjeru.

Na lokaciji zahvata nalaze se izgrađeni objekti u kojem će se provesti određene pregradnje

i izmjena rasporeda prostora što zahtijeva minimalne građevinske radove unutar

postojećih objekata. Samim tim, a obzirom na uređenost lokacije zahvata i objekata

mogući utjecaj na okoliš tijekom građenja je zanemariv.

Zahvat uređenja prostorija unutar proizvodnog objekta za potrebe postrojenja za

proizvodnju biodizela obavlja se u objektu koji je smješten u industrijskoj zoni. U blizini

lokacije zahvata nema sportskih, rekreacijskih, turističkih ili drugih namjenskih objekata

niti površina čija bi uporaba bila ograničena radovima na predmetnoj lokaciji.

Tvornica za proizvodnju biodizela smještena je na području industrijske zone Danica i

koje je namijenjeno za smještaj industrijskih, skladišnih, upravnih i trgovačkih objekata,

što je utvrđeno Prostornim planom uređenja grada Koprivnice, GUP-om grada Koprivnice

i prostornim planom općine Koprivnički Ivanec.

Tvornica za proizvodnju biodizela, kako je prikazano u sastoji se od tehnoloških cjelina:




4. Skladištenje proizvoda

5. Kotlovnica




27

Utjecaj na tlo i podzemne vode

Mogući negativni utjecaji na tlo i podzemne vode mogu se pojaviti uslijed:

· Ispiranja zauljenih manipulativnih površina oborinskim vodama

· Nepravilne manipulacije gorivom, mazivima, bojama, otapalima i drugim

kemikalijama koje se koriste u postupku adaptacije objekta

Utjecaji na tlo u okolišu bit će lokalizirani za vrijeme adaptacije, privremenim

skladištenjem raznih materijala predviđenih za korištenje. Na lokaciji i oko nje bit će

pojačan promet vozila i građevinskih strojeva. Cestovna infrastruktura oko lokacije

omogućava nesmetanu dopremu opreme i potrebne mehanizacije. Materijal izdvojen

prilikom uređenja objekta bit će iskorišten uglavnom na samoj lokaciji. Onečišćenje tla

koje također može biti uzrokom onečišćenja voda, spriječiti će se organizacijom gradilišta i

provođenjem mjera kontrole na svim mjestima gdje se onečišćenje stvara i skuplja.

Skladišne prostore potencijalnih onečišćivača potrebno je izvesti na način kojim se

osigurava vodonepropusnost, ali i prihvat tvari u slučaju prolijevanja ili curenja.

Budući da je na lokaciji zahvata (industrijska zona) riješena odvodnja, ne očekuje se

utjecaj na podzemne vode tijekom izvođenja planiranih radova.

Buka

Materijal za potrebe adaptacije i oprema za pogon dopremati će se na lokaciju javnim

cestovnim prometnicama. To će u izvjesnoj mjeri povećati frekvenciju prometa na

pristupnim cestama, osobito u pojedinim fazama radova, što će utjecati na porast buke ne

samo na lokaciji zahvata, već i uz javne cestovne prometnice.

Obzirom na lokaciju industrijske zone i udaljenost stambenih objekata od lokacije zahvata

buka se pri građenju neće čuti u najbližim stambenim objektima, ali će se i zbog radnih

uvjeta voditi računa o smanjenju buke na samom izvoru (npr. primjena zvučno izolirane

opreme) ili na izvođenje radova koji uključuju buku u prikladno doba dana.

Utjecaj na zrak

Do negativnog utjecaja na zrak može doći uslijed:

· Emisije prašine uzrokovane izvođenjem zemljanih radova

· Kretanja vozila po površinama gradilišta

· Emisije ispušnih plinova iz vozila i radnih strojeva

Opterećenje navedenim emisijama je kratkotrajno pa se ne očekuju trajnije posljedice za

okoliš.



28

Otpad

Tijekom adaptacije pojavljivati će se uobičajeni građevinski otpad (ostaci betona, žbuke,

pijesak, šljunak, ostaci oplata i sl.) kao i ambalažni otpad od različitih građevinskih i

pomoćnih materijala, kao i od opreme (neopasni otpad). Moguća je također i pojava

manjih količina opasnog otpada (proliveno gorivo, ostaci boja, lakova, otapala, ambalažni

otpad od otpadnih tvari). Neispravno skupljanje i skladištenje svih vrsta otpada može

utjecati na zagađenje okoliša. Otpad nastao tijekom izgradnje pogona treba skupljati na za

to priređenim sigurnim prostorima i odvoziti preko ovlaštenog sakupljača otpada.

Utjecaj na krajobraz

Lokacija budućeg proizvodnog pogona za proizvodnju biodizela nalazi se u području

gospodarskih djelatnosti, stoga prenamjena postojećeg gospodarskog prostora i uređenje

objekta neće utjecati na promjenu krajobraza u užem smislu. Obzirom na postojeće stanje

krajobraza u industrijskoj zoni, a planovima zahvata neće doći do izgradnje novih

značajnijih objekta to se neće izmijeniti sadašnji izgled krajobraza.

Lokacija zahvata na česticama kč.br. 3605/9, kč.br. 3605/17 u k.o. Koprivnica te kč.br.

1130/3, k.o. Koprivnički Ivanec nalazi se u obuhvatu Industrijske zone Danica i

namijenjena je za izgradnju gospodarskih građevina, promjena krajobraza je planski

dozvoljena.

Tijekom korištenja zahvata

Pri normalnom radu i odvijanju tehnološkog procesa u svim fazama od prijema i

skladištenja sirovina, proizvodnih procesa do skladištenja i otpreme gotovih proizvoda,

vrlo je mala mogućnost ispuštanja sirovina i radnih medija u okoliš, jer se svi radni procesi

odvijaju u zatvorenim tehnološkim cjelinama.

Tijekom korištenja pogona za proizvodnju biodizela uz planiranu primjenu tehničkih

mjera zaštite, primjenu mjera koje proizlaze iz zakonskih propisa i normativa, primjenu

organizacijskih postupaka te provođenja planirane kontrole i praćenja stanja okoliša, neće

doći do ispuštanja otpadnih tvari (krutih, tekućih i plinovitih) koje bi negativno utjecale na

okoliš u području zahvata.

U poglavlju 1. Opis zahvata, detaljno su prikazani procesi i operacije s ulaznim

materijalima koji učestvuju u procesu proizvodnje te otpadni materijali iz procesa kao i

gotovi proizvodi.



29

Prosudbu mogućih utjecaja proizvodnje na okoliš, moguće je predvidjeti sljedećim

aktivnostima:

a) doprema i skladištenje sirovog biljnog ulja,

b) doprema i skladištenje ostalih sirovina,

c) rad proizvodnih linija za dobivanje biodizela,

d) skladištenje i otprema gotovih proizvoda (biodizela i glicerola),

e) rad kotlovnice,

f) rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

a) dopreme i skladištenja sirovog biljnog ulja

Sirovo biljno ulje spada u tvari koje nisu opasne za okoliš odnosno koje su biorazgradive.

Manipulacijom i skladištenjem tih tvari na prostoru planiranog zahvata ne očekuje se

znatniji utjecaj na okoliš.

U procesu dopreme i skladištenja sirovog biljnog ulja te otpreme nastaju otpadne vode u

nekoliko segmenata.

Na prostoru skladišta pojavljuju se oborinske otpadne vode koje su onečišćene od

prljavštine s prometnica. To onečišćenje uzrokovano je kamionskim transportom sirovina

i proizvoda, a količina otpadnih voda s prostora skladišta direktno je povezana s količinom

oborina. Kako je površina od 10.027 m2 namijenjena unutarnjim prometnicama to tu

površinu možemo smatrati potencijalno onečišćenom površinom i možemo godišnje

očekivati oko 7.850 m3 onečišćenih oborinskih voda.

Na lokaciji nastaju i čiste oborinske vode s travnatih površina koje se ne skupljaju već

odlaze u tlo i podzemne vode.

Do negativnog utjecaja na tlo i vode može doći u tijeku:

- istovara ulja iz vagon i autocisterne u skladišne spremnike za ulje

- utovara biodizela u vagon i autocisterne iz spremnika za biodizel

Tijekom rada pojavljuje se sljedeći neopasni otpad prikazan po ključnim brojevima:

· 20 01 25 jestiva ulja i masti· 02 03 99 otpad koji nije specificiran na drugi način· 02 03 04 materijali neprikladni za potrošnju i preradu



30

Dominantni izvori buke vezani za obavljanje poslovnih aktivnosti u ovom dijelu dolaziti

će od željeznice i teretnih vozila koja na lokaciju dovoze sirovine. Za transportne potrebe

koristiti će se vagon cisterne nosivosto do 50.000 kg i autocisterne nosivosti do 25.ooo kg

za transport sirovog biljnog ulja kao sirovine. Dovoz sirovina obavljati će se u 7-8

vagoncisterni tijekom dana i autocisternama koje će tijekom dana dovoziti sirovinu u 4

dolaska u prostor lokacije zahvata, a također će se otprema gotovih proizvoda obavljati u

7-8 vagoncisterni i autocisternama u 4 odlaska dnevno. Dio buke u okoliš uz željeznicu i

autocisterne emitirati će i crpke koje se koriste za pražnjenje vagon i autocisterni od

sirovog ulja.

Neželjeni utjecaj na zrak može se očekivati u slučaju:

- emisije lebdećih čestica, PAH, NOx, CO, CO2, SO2 iz ispušnih plinova

kamiona, lokomotive, autocisterni,

- emisije prašine od kretanja vozila po unutarnjim prometnicama i

manipulativnim površinama,

b) dopreme i skladištenje ostalih sirovina

Ostale sirovine koje se skladište, kao krutina je natrij hidroksid, a kao tekuće sirovine su

metanol i fosforna kiselina. Zbog svojih fizikalno kemijskih svojstava te tvari mogu imati

znatan štetni utjecaj na okoliš ako se s njima pravilno ne postupa.


- istovara metanola u skladišne spremnike za metanol,

- istovara krutih sirovina iz transportnih sredstava,

- istovara fosforne kiseline u skladišni spremnik za fosfornu kiselinu,

- nekontroliranog prosipanja tijekom prijevoza,

- prosipanja uslijed oštećenja ambalaže.

Tijekom skladištenja ne dolazi do stvaranja otpada .

Dominanti izvori buke vezani za obavljanje poslovnih aktivnosti u ovom dijelu dolaziti će

od teretnih vozila koja na lokaciju dovoze sirovine. Za transportne potrebe koristiti će se

teretni kamioni nosivosti od 10.000 kg do 15.000 kg za krute terete i autocisterne



31

nosivosti do 25.ooo kg za transport metanola i fosforne kiseline. Dinamika dolaska i

odlaska kamiona i autocisterni je relativno mala odnosno očekuje se jednom tjedno po 2

dolazak i 2 odlazak kamiona odnosno autocisterne s prostora zahvata.



kamiona, cisterni i viljuškara,

- emisije prašine usred kretanja vozila po unutarnjim prometnicama i


- «curenja» para metanola za vrijeme pražnjenja autocisterne,

- «curenja» para fosforne kiseline za vrijeme pražnjenja autocisterne,

Skladištenje metanola

Među materijalima koji se koriste u procesu linije za transesterifikaciju koristi se i

metanol. Doprema se kao čisti metanol u količinama potrebnim za proizvodnju biodizela.

Spremnici za metanol smješteni su na istočnom dijelu lokacije zahvata pored glavnog

ulaza u lokaciju zahvata. Za potrebe skladištenja izgrađena su tri spremnika svaki

volumena 100 m3 koji su ukopani i nalaze se pod zemljom.

Spremnici su izgrađeni kao dvoplašni. Svim tim mjerama izvedbe skladišnog prostora za

metanol njegov neželjeni utjecaj na okoliš je sveden na minimum. Obzirom da spremnik

za metanol ima sistem inertizacije dušikom to ne postoji opasnost od ispuštanja para

metanola u okoliš.

Posebne mjere potrebno je primjenjivati kod skladištenja metanola jer pare

metanola sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese i klasificiran je kao otrovna kemikalija.

Stoga je potrebno osigurati posebne uvjete skladištenja i manipuliranja u tehnološkom

procesu, kao i zaštitu u radnom prostoru sukladno propisima. Maksimalna dopuštena

koncentracija para metanola u zraku radne okoline je 50 mg/m3 (40ppm).

Prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) i propisima ADR i RID

metanol se ubraja među opasne tvari klase 3 – zapaljive tekućine. U cestovnom prijevozu

metanola i prijevozu željeznicom kod nadzor nad obavljanjem prijevoza primjenjuju se

odredbe Zakona o prijevozu opasnih tvari. Te su odredbe u skladu s europskim

sporazumom o međunarodnom prijevozu opasne robe u cestovnom prometu (ADR) i

Pravilnikom o prijevozu opasne robe željeznicom (RID).



32

Skladište metanola u potpunosti zadovoljava sve zakonom propisane uvjete za skladištenje

metanola te osigurava siguran radi i zaštitu okoliša i u slučaju neželjenih događanja na

prostoru tvornice bioidzela.

Skladištenje fosforne kiseline

Fosforna kiselina je bistra bezbojna sirupasta tekućina, bez mirisa, a vrelište joj je 260°C

pri normalnom tlaku. Maksimalna dopuštena koncentracija fosforne kiseline u zraku

radne okoline je 1 mg/m3.

Prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) i propisima ADR i RID

koncentrirana fosforna kiselina se ubraja među opasne tvari klase 8 – otrovne i

nagrizajuće tekućine. U cestovnom prijevozu fosforne kiseline i prijevozu željeznicom kod

nadzora nad obavljanjem prijevoza primjenjuju se odredbe Zakona o prijevozu opasnih

tvari. Te su odredbe u skladu s europskim sporazumom o međunarodnom prijevozu

opasne robe u cestovnom prometu (ADR) i Pravilnikom o prijevozu opasne robe

željeznicom (RID).

Sama kiselina i njene pare nisu zapaljivi. Djeluje korozivno na metale (npr. željezo, cink,

aluminij), a pri normalnoj temperaturi prema fosfornoj kiselini otporni su: nehrđajući

čelik, neke plastične tvari i sve boje i premazi koji su inače otporni na kiseline. Staklo i

specijalni emajl otporni su prema fosfornoj kiselini do temperature od 200°C.

Spremnik s fosfornom kiselinom nalazi se sa zapadne strane proizvodnog objekta,

volumena 30 m3 smješten u svoj vodonepropusni sabirni bazen izrađen od materijala

otpornog na djelovanje fosforne kiseline.

Ovako uređen skladišni prostor za skladištenje fosforne kiseline u potpunosti zadovoljava

sve zakonom propisne uvjete za skladištenje i manipulaciju fosfornom kiselinom, te

onemogućava djelovanje fosforne kiseline na okoliš i u slučaju havarije.

c) rada proizvodnih linija za dobivanje biodizela

Postrojenje za proizvodnju u svom sadržaju obuhvaća nekoliko tehnoloških cjelina koje

svojim djelovanjem daju i različite vrste otpadnih voda.

Iz procesa proizvodnje izlaze otpadne vode koje su rezultat potrošnje demineralizirane

vode u procesu proizvodnje. Potrošnja vode je cca 0.0352 m3/t proizvoda što na godišnjoj

razini iznosi cca 3.520 m3 otpadne vode koja će prema projektnoj dokumentaciji.

Sanitarno otpadne vode nastaju kao posljedica boravka zaposlenih na lokaciji.

Obzirom na proizvodne linije do negativnog utjecaja na tlo i vode može doći u tijeku:



33

- transportiranja sirovog ulja sa skladišta u proizvodne linije,

- transportiranja metanola sa skladišta u proizvodne linije,

- transportiranje i manipulacija katalizatorom,

- procesa transesterifikacije ulja i čišćenja sirovog biodizela,

- aditiviranje sirovog biodizela,

- transportiranja biodizela iz postrojenja u skladišne spremnike za biodizel,

- transportiranja glicerola iz postrojenja u spremnike za skladištenje,

Tijekom rada proizvodnih linija za proizvodnju biodizela nastajati će opasni i neopasni

otpad koji su razvrstani po ključnim brojevima.

Opasni otpad:

· 15 01 10 ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim

tvarima

Neopasni otpad:

· 15 01 01 ambalaža od papira i kartona

· 15 01 02 ambalaža od plastike

· 15 01 06 miješana ambalaža

· 15 01 07 staklena ambalaža

· 20 01 01 papir i karton

· 20 01 02 staklo

· 20 01 39 plastika

Izvori buke za vrijeme rada proizvodnih linija su transporteri, pumpe, ventilatori i

elektromotori koji su ugrađeni u proizvodne linije.


- kvara na sistemu hlađenja kod ukapljivanja para metanola.

d) skladištenja i otpreme biodizela i glicerola

Biodizel i glicerol svrstavaju se u tvari koje nisu opasne za okoliš odnosno koje su

biorazgradive. Manipulacijom i skladištenjem tih tvari na prostoru planiranog zahvata ne

očekuje se znatniji utjecaj na okoliš.

U procesu skladištenja i otpreme bioidzela i glicerola nastaju otpadne vode u segmentu

oborinskih boda koje su zauljene a došlo je do onečišćenja na prostorima skladišta,

vodonepropusnih sabirnih bazena, na prometnim pravcima oko spremnika i na mjestima

utovara u vagon ili autocisterne.

Na lokaciji nastaju i čiste oborinske vode s travnatih površina koje se ne skupljaju već

odlaze u tlo i podzemne vode.



34


- utovara bioidzela u vagon i autocisterne iz spremnika za biodizel

- utovara glicerola u autocisterne iz spremnika za glicerol

Tijekom rada pojavljuje se sljedeći neopasni otpad prikazan po ključnim brojevima:

· 02 03 99 otpad koji nije specificiran na drugi način

· 02 03 04 materijali neprikladni za potrošnju i preradu

Dominantni izvori buke vezani za obavljanje poslovnih aktivnosti u ovom dijelu dolaziti

će od lokomotive i teretnih vozila koja sa lokacije odvoze proizvode. Za transportne

potrebe koristiti će se vagon cisterne nosivosti do 50.000 kg, autocisterne nosivosti do

25.ooo kg za transport produkata proizvodnje biodizela i glicerola. Odvoz proizvoda

obavljati će se vagon cisternama i/ili autocisternama koje će tijekom dana odvoziti

proizvode sa prostora lokacije zahvata. Dio buke u okoliš uz lokomotivu i autocisterne

emitirati će i crpke koje se koriste za punjenje vagon i autocisterni gotovim proizvodima.



kamiona, lokomotive, cisterni i viljuškara,



e) rad kotlovnice

U kotlovnici se mogu pojaviti otpadne vode od pranja podova u kotlovnici. Ne očekuju se

bitne količine otpadnih voda od pranja podova jer se pranje podova predviđa samo u

iznimnim slučajevima.

Obzirom da se kao gorivo u kotlovnici koristi zemni plin to se tijekom rada kotlovnice ne

očekuje nastajanje opasnog ili neopasnog otpada:

Izvori buke za vrijeme rada kotlovnice su crpke, ventilatori i elektromotori koji su

ugrađeni u kotlovnici.

Za vrijeme normalnog rada kotlovnice očekuje se emisija ugljičnog dioksida (CO2),

dušikovih spojeva (iskazano kao NO2) i vodene pare (H2O) u granicama dozvoljenim

Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) i Uredba o graničnim vrijednostima

onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (21/07 i 150/08).




35

- neispravnog rada kotlovnice za vrijeme spaljivanja goriva kroz neželjeni

sastav dimnih plinova ali koji i kao takvi nemaju značajniji utjecaj na

zagađenje okoliša.

6. 7. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA

STANJA OKOLIŠA TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA

ZAHVATA

S ciljem postizanja maksimalno moguće zaštite okoliša u realizaciji proizvodnog

kompleksa za proizvodnju biodizela i njegovom radnom vijeku treba primjenjivati

tehničke mjere zaštite, organizacijske mjere, te poslove obavljati sukladno zakonskim

propisima, normama i dobroj proizvođačkoj i gospodarskoj praksi.

Kod izrade projekata za realizaciju zahvata potrebno je primijeniti stroge zahtjeve za

sigurnost rada, zaštitu okoliša, a također primjenjivati stroge zahtjeve kod građenja,

testiranja sustava i provedbe kontrole.

Analizirajući planirani zahvat prenamjene prostora i izgradnje novih prostora te rad

postrojenja za proizvodnju biodizela tvrtke Biona d.o.o. kapaciteta 100.000 tona/godinu

predlažu se sljedeće mjere zaštite okoliša.

Mjere zaštite tijekom izvođenja zahvata

Tijekom izvođenja zahvata (adaptacije postojećih i izgradnje novih objekata i montaže

postrojenja) potrebno je ispravno izvesti radove sukladno svoj projektnoj dokumentaciji,

testirati sustave i provesti kontrolu prema važećim standardima i normativima.

Mjere zaštite voda

Za vrijeme građenja potrebno je:

- osigurati primjerene sanitarne uvjete na gradilištu,

- treba omogućiti održavanje osobne higijene,

- osigurati adekvatne sanitarne prostorije,

- pripremu i/ili konzumiranje hrane omogućiti u odgovarajućim prostorima

koji imaju uredno održavanje čistoće prostorija.



36

- Za sanitarne potrebe treba se omogućiti korištenje postojećih sanitarnih

prostorija i nastale sanitarne otpadne vode odvoditi u gradsku kanalizaciju

putem postojećeg priključka na kanalizacijski sustav.

Tijekom građenja oborinske i podzemne vode koje se nakupljaju u građevinskim jamama i

radnim površinama i u sebi sadrže zagađenja od procesa gradnje, trebaju se crpiti i

ispuštati u gradsku kanalizaciju čiji priključak postoji na lokaciji zahvata, ali samo

istaložene bez krupnih organskih i anorganskih tvari.

Kod izrade projektne dokumentacije vezano za podzemne dijelove zahvata treba

predvidjeti uporabu materijala, izolacijskih premaza i drugih kemijskih tvari koje ne bi

polaganim otapanjem mogle otpustiti opasne tvari u okoliš i podzemne vode.

Sustav odvodnje na proizvodnom kompleksu za proizvodnju biodizela treba izvesti prema

hidrauličkom proračunu koristeći vodonepropusne cijevi s učinkovitim načinom spajanja i

brtvljenja.

Posebnu pažnju prilikom projektiranja i izrade treba posvetiti izradi spojeva na pojedine

proizvodne objekte te izradi slivnika i silaznih okana za potrebe proširenja kanalizacijskog

sustava.

Prije uporabe cijelu novoizgrađenu instalaciju je potrebno ispitati na vodonepropusnost

od strane ovlaštene institucije.

Prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju nije

potrebno izvoditi novi priključak na vodoopskrbni sustav, jer postojeći zadovoljava

potrebe planiranog zahvata.

Zbrinjavanje otpada

Prema planu radova na izvedbi planiranog zahvata potrebno je:

Obvezati izvođače radova, a sukladno zakonskim obvezama, na zbrinjavanje krutih

otpadnih tvari (višak materijala od iskopa, materijala kojima se obavlja gradnja), kao i

otpadnih ulja te ostalog otpada nastalog tijekom gradnje.

Sve građevinske materijale, gorivo, maziva, boje, otapala i druge kemikalije, potrebno je

skladištiti i koristiti na propisan način, a prema rješenjima danim u projektnoj

dokumentaciji kao i prema pravilima organizacije gradilišta.

Prilikom iskopa tla i građevinskih jama ne smije doći do njihova onečišćenja, kao niti

onečišćenja tla prilikom zemljanih radova.



37

U slučaju pojave onečišćenja treba provesti hitnu sanaciju tog dijela onečišćenja s ciljem

sprječavanja prodora onečišćenja u podzemne vode, onečišćeno tlo treba zbrinuti

sukladno propisima.

Svi viškovi građevinskog i ostalih materijala i tvari koje su dovezeni na gradilište ne smiju

se zatrpavati u građevinskim jamama.

Ambalažni otpad (vreće, palete, kutije, plastične folije, ambalaža od građevinskih tekućina,

kemikalija i sl.) treba se skupljati odvojeno po vrstama materijala prema zakonskim

propisima i predati ovlaštenom sakupljaču na području planiranog zahvata.

Zamjena ili dolijevanja hidrauličkih ili motornih ulja na strojevima kao i izmjena

akumulatora na građevinskim strojevima i vozilima moraju se obavljati u servisnim

radionicama, a ne na gradilištu.

Pretakanja i dolijevanja goriva na gradilištu moraju se obavljati s maksimalnom pažnjom i

uz potrebne mjere zaštite.

Humusni materijal treba privremeno odložiti na pogodnom mjestu na gradilištu ili izvan

gradilišta i ponovno koristiti kod uređenja zelenih površina proizvodnog kompleksa za

proizvodnju biodizela, a prema projektnoj dokumentaciji.

Materijal od iskopa treba upotrijebiti za nasipavanje i niveliranje zemljišta na samoj

lokaciji zahvata, a eventualni višak izvođač treba upotrijebiti na drugim gradilištima ili

zbrinuti na propisan način.

Mjere zaštite od buke

Tijekom realizacije planiranog zahvata zaštitu od buke treba primarno ostvariti kroz

organizaciju gradilišta te korištenje niskobučnih građevinskih strojeva i uređaja.

Izvođenje radova koji proizvode dosta buke treba obavljati tijekom dnevnog razdoblja, a

samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnološki proces izrade, obavljati noću.

Za kretanje teških vozila koja će služiti za potrebe realizacije planiranog zahvata treba

predvidjeti putne pravce koji imaju najmanje utjecaja na potencijalno ugrožavanje

objekata i koji su već opterećeni prometom.

Mjere zaštite zraka

Emisiju plinovitih produkata, lebdećih čestica i taložne tvari, svesti na najmanju moguću

mjeru vodeći računa o brzini kretanja vozila po površinama gradilišta, koja ne smije biti

veća od 10 km/h, te kod izvođenja pojedinih zemljanih radova.



38

Mjere zaštite tijekom korištenja zahvata

S ciljem sprječavanja utjecaja na tlo i vode potrebno je na prostoru zahvata izgraditi novi

dio odgovarajuće vodonepropusne kanalizacijske mreže i spojiti sa postojećim dijelom

kanalizacijske mreže, u cilju sprječavanja infiltracije onečišćenja u tlo.

Vodonepropusnost novoizgrađenog dijela kanalizacijske mreže treba potvrditi provedbom

ispitivanja na vodonepropusnost koju će provesti ovlaštena institucija i o tome izraditi

očevidnik.

Kanalizacijska mreža se treba sastojati od dva sistema jedan za prikupljanje i odvod

tehnološke vode do separatora i drugi za prikupljanje i odvod onečišćenih oborinskih voda

do separatora.

Sve prikupljene vode s prostora zahvata treba obraditi u separatoru za obradu otpadnih

voda i nakon toga ispustiti, prema dobivenom odobrenju u predviđeni recipijent tih voda.

Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN

94/08) propisane su granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih

i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama, koje se ispuštaju u prirodni prijemnik ili

sustav javne odvodnje otpadnih voda.

Sukladno pravilniku potrebno je kod definiranja graničnih vrijednosti pokazatelja

dopuštene koncentracije tvari u tehnološkim otpadnim vodama iz planiranog zahvata

uzeti u obzir i Odluku o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda (Glasnik grada Koprivnice

4/96), Odluku o priključenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitke vode i

odvodnju otpadnih i oborinskih voda (Glasnik grada Koprivnice 4/04) i Izmjene i dopune

Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju

otpadnih i oborinskih voda (Glasnik grada Koprivnice 9/06, 1/08) jer se otpadne vode iz

planiranog zahvata ispuštaju u sustav javne odvodnje i kroz sustav javne odvodnje odvode

i obrađuju na gradskom uređaju za obradu otpadnih voda grada Koprivnice.

Poslovnim planovima treba predvidjeti, provoditi i kontrolirati ispravno funkcioniranje i

održavanje sustava odvodnje na cijeloj lokaciji zahvata, također treba pratiti rad uređaja za

obradu otpadnih voda prije ispuštanja, a sve te poslove treba obavljati i sukladno

propisima o radu i održavanju sustava interne kanalizacije i objekata i uređaja koji su u

funkciji zaštite voda od zagađenja.

Postojeća kanalizacijska mreža i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji zahvata

projektiran je tako da može podnijeti maksimalno hidrodinamičko opterećenje i uređaj



39

može obraditi količinu otpadnih voda od 21 litre u sekundi odnosno 80 m3/h.

Maksimalno hidrodinamičko opterećenje tehnoloških otpadnih voda na lokaciji zahvata je

8,2 litre u minuti.

Vode na predmetnoj lokaciji zahvata prema projektu se obrađuju u kvalitetu vode koja se

može ispustiti u sustav javne odvodnje.

Prema projektnoj dokumentaciji provodi se odvajanje i skupljanje otpadnih voda kao

tehnološke otpadne vode iz procesa, zauljene voda sa površina pretakanja, skladištenja i

prometnica, kao i čiste oborinske vode.

Prema ovim otpadnim vodama i tehnološkim zahtjevima pročišćavanja riješilo se

pročišćavanja otpadnih voda u kompleksnom sustavu kroz korištenje postojećeg uređaja

za obradu otpadnih voda.

Ispitivanje kvalitete otpadnih voda treba obavljati na način i u rokovima kako će to biti

propisano Vodopravnom dozvolom, a ispitivanje povjeriti ovlaštenoj organizaciji.

Tijekom rada potrebno je provoditi mjere zaštite dane u sigurnosno tehničkim listovima

danim u privitcima br. 4, 6, i 7 kada se radi s pojedinim kemikalijama.

Prema odredbama Zakona o otpadu (NN 178/04; 153/05; 111/06) potrebno je sa svim

vrstama otpada gospodariti i postupati sukladno zakonskim odredbama.

Sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03), a s ciljem sprječavanja i smanjenja

emisije buke u okoliš te otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi potrebno je izraditi plan

redovnih kontrola i održavanja proizvodnih linija i mjesta emisije buke.

Mjere zaštite kod dopreme, skladištenja biljnog ulja i gotovih proizvoda (biodizela i

glicerola) te njihova otprema tijekom korištenja

Sve slivne površine na kojima se skupljaju oborine (krovovi, prometnice, parkirališta i

manipulacijski prostori) trebaju biti spojene na sustav odvodnje oborinskih voda.

Eventualno zauljene vode sa skladišnih, manipulativnih ili prometnih pravaca unutar

proizvodnog kompleksa treba sakupiti putem slivnika i odvesti na obradu u separator prije

ispuštanja s lokacije zahvata.

Sve prometne površine treba izgraditi sukladno propisima, obrubiti rubnjacima i

vodonepropusne slivnike održavati čistim i u funkciji.

Najveća količina otpada koja nastaje u proizvodnji biodizela predstavlja talog iz

proizvodnje glicerola. Količina taloga varira o kakvoći sirovog jestivog ulja i uvjetima



40

odvijanja proizvodnog procesa. Dobiveni talog spada u kategoriju neopasnog otpada i

potrebno ga je zbrinuti putem ovlaštene tvrtke.

Potrebno je provoditi mjere zaštite dane u Sigurnosno tehničkim listovima danim u

privitcima Studije.

Sukladno zakonskim obvezama potrebno je izraditi Plan gospodarenja otpadom.

Prostor i oprema za istovar i utovar treba biti projektirana i izvedena tako da ne dozvoljava

curenje na spojevima za vrijeme rada.

Spremnici smješteni u novoizgrađenoj hali kao i vanjski spremnik trebaju biti izgrađeni u

nepropusnom zaštitnom prostoru (tankvani) sa kontroliranom odvodnjom preko izlaznog

kontrolnog okna sa zapornom armaturom.

U spremnike je potrebno ugraditi opremu za kontrolu nivoa da se spriječi prepunjavanje.

Kod punjenja autocisterni kao zaštita od prepunjavanja je ugradnja automatske blokade

punjenja.

Površine na kojima se vrše manipulacije medijima ili kada postoji mogućnost od

prolijevanja treba izvesti od vodonepropusnog betona u obliku kada koje imaju spoj na

tehnološku kanalizaciju.

Svi vanjski spremnici bilo podzemni ili nadzemni trebaju biti izvedeni dvoplošno.

Za sve poslove i moguća mjesta zagađenja potrebno je izraditi procedure o načinu rada

zbog sigurnosti za djelatnike i okoliš.

Brzina kretanja unutar proizvodnog kompleksa treba se ograničiti na 10 km/h, a u

zaustavljenom stanju vozila moraju imati ugašene motore.

Mjere zaštite kod dopreme i skladištenje ostalih sirovina tijekom korištenja

O ovim aktivnostima potrebno je poduzeti identične mjere koje su navedene kod dopreme

sirovog biljnog ulja uz dodatnu pažnju prilikom rukovanja krutim sirovinama. Kod

postupanja s opasnim tvarima (metanol, fosforna kiselina, natrijev hidroksid) mjere

zaštite provesti dijelom i prema Sigurnosno tehničkim listovima za navedene kemikalije .

Mjere zaštite kod rada proizvodnih linija za proizvodnju biodizela tijekom korištenja

Tehnološke otpadne vode koje nastaju na pojedinim proizvodnim linijama unutar

planiranog zahvata treba sakupiti u tehnološku kanalizaciju i odvesti u postrojenje za

predtretman otpadnih voda.



41

Otpadne sanitarno-potrošne (fekalne) vode koje nastaju na lokaciji planiranog zahvata

odvode se putem izgrađene kanalizacije u sustav javne odvodnje.

Proizvodne linije, aparate i uređaje treba održavati, nadzirati i provjeravati njihovu

kvalitetu rada prema programu o praćenju i servisiranju opreme koji treba izraditi u

sklopu proizvodnih propisa.

Sve površine gdje može doći do izlijevanja medija i stvaranja tehnoloških otpadnih voda

treba spojiti na tehnološku kanalizaciju sa odvodom u postrojenje za obradu.

Prikupljeni otpad, nastao proizvodnim aktivnostima planiranog zahvata, potrebno je

povremeno skladištiti na prostoru zahvata odvojeno po vrstama na oformljenom skladištu

otpada. Otpad se prikuplja u za to namijenjene spremnike te se njegovo zbrinjavanje

obavlja na adekvatan i propisima dozvoljen način. S prikupljenim otpadom potrebno je

postupati prema izrađenom Planu gospodarenja otpadom.

Zbrinjavanje komunalnog otpada (prikupljanje, odvoz) tijekom korištenja treba, sukladno

zakonskim obvezama, ugovoriti s ovlaštenom institucijom s područja grada Koprivnice.

Komunalni otpad koji nastaje za vrijeme korištenja zahvata potrebno je skupljati u za to

namijenjeni spremnik koji je smješten na skladištu otpada. Zbrinjavanje svih vrsta otpada

treba riješiti ugovorno s ovlaštenim sakupljačem/obrađivačem otpada na području grada

Koprivnice i obavlja se uz vođenje propisane dokumentacije (Očevidnik o nastanku i tijeku

otpada, Prateći list, Prijavni list).

Na proizvodnim linijama za proizvodnju biodizela može se očekivati buka kao posljedica

rada crpki, filtracijske centrifuge, transportera. Izradu projektne dokumentacije i odabir

opreme i uređaja treba planirati i voditi tako da emitirana buka u okoliš ne prelazi

propisane razine.

Proizvodne linije, aparate i uređaje instalirane na planiranom zahvatu treba redovito

kontrolirati i održavati prema predviđenom planu kako ne bi došlo do povećanja

dopuštenih razina buka u vanjskom prostoru i na radnom mjestu, a sve prema Pravilniku

o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN 145/04).

Emisiju onečišćujući tvari iz pojedinih aparata i s proizvodnih linija instaliranih na

proizvodnom kompleksu za proizvodnju biodizela treba pratiti od strane ovlaštene

institucije sukladno Pravilniku o praćenju emisija onečiščujućih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN 01/06). Postoji mogućnost emisije para metanola s pojedinih

aparata u procesu proizvodnje, kao i para klorovodične i fosforne kiseline.



42

Mjere zaštite kod rada kotlovnice tijekom korištenja

Granične vrijednosti emisija onečiščujućih tvari u otpadnom plinu iz kotlovnice, a koja je

sukladno članku 107. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak

iz stacionarnih izvora (NN, broj 21/07, 150/08) definirana kao mali uređaj za loženje jer

sadrži kotao za loženje snage 1.335 kW) koji gorivo koristi zemni plin, treba održavati u

granicama propisanim člankom 111. iste Uredbe.

Treba osigurati mjerenje emisije onečiščujućih tvari u otpadnim plinovima na dimnjaku

kotlovnice. Mjerenjem treba obuhvatiti: dimni broj, ugljični monoksid, oksidi dušika,

volumni udio kisika. Mjerenje mora biti provedeno sukladno Pravilniku o praćenju emisija

onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) od ovlaštene institucije.

Potrebno je prijaviti emisije onečiščujućih tvari u zrak sukladno Pravilniku o registru

onečišćavanja okoliša (NN, broj 35/08).

Zbrinjavanje otpada iz kotlovnice potrebno je provoditi prema izrađenom Planu

gospodarenja otpadom.

U cilju zaštite zraka potrebno je u sklopu poslovnih aktivnosti striktno pratiti uvjete rada

peći i putem automatskog vođenja i regulacije rada peći osigurati precizno vođenje uvjeta

rada peći i u slučaju odstupanja od projektiranih uvjeta provesti automatsko gašenje peći.

6. 8. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Temeljem analiza i stečenih iskustava, kroz vođenje zahvata, treba izrađivati izvještaje o

stanju okoliša na lokaciji, vrednovati rezultate mjerenja i izraditi program za očuvanje,

poboljšanje i kontrolu kvalitete okoliša lokacije, a sve sukladno zakonskim propisima.

Treba osigurati mjerenje emisije onečiščujućih tvari u otpadnim plinovima na

dimnjaku kotlovnice. Mjerenje mora biti provedeno od ovlaštene institucije sukladno

Pravilniku o praćenju emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06).

Mjerenje emisije onečiščujućih tvari u otpadnim plinovima provoditi jednom u dvije

godine.

Praćenje kvalitete i kvantitete otpadne vode treba provoditi sukladno definiranim

uvjetima u Vodopravnoj dozvoli, putem ovlaštene institucije, a u skladu s Pravilnikom o

graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).



43

Mjerenje razine buke na prostoru proizvodnog kompleksa i na pojedinim proizvodnim

linijama i u radnom okolišu treba provoditi najmanje jednom u dvije godine sukladno

zakonskim odredbama tj. Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u

kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), a putem ovlaštene institucije.

Na lokaciji zahvata racionalno će se koristiti energija i sirovine i postupati s otpadom po

gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša. Trajno će se provoditi osposobljavanje

djelatnika za provođenje konkretnih mjera zaštite okoliša na predmetnoj lokaciji. Razvijat

će se svijest o zaštiti okoliša i poticati djelovanje na lokaciji rada postrojenja u skladu s

načelima zaštite okoliša.

U primjeni sustava upravljanja okolišem i njegovim kontinuiranim unapređenjem

sudjelovati će svi djelatnici tvrtke. Za vrijeme rada postrojenja za proizvodnju biodizela,

kao i ostalih tehnoloških dijelova kompleksa, provedba politike zaštite okoliša zasnivat će

se na sljedećim načelima djelovanja:

- Uključivanje zaštite okoliša u proces planiranja, donošenja odluka i aktivnosti na

lokaciji zahvata

- Sustavno smanjivanje emisije štetnih tvari u okoliš (zrak, voda, tlo), te smanjivanje

količine i štetnosti otpada i buke

- Uspostaviti kontrolu praćenja stanja okoliša i kontrolu održavanja sigurnosnih

uređaja, te objavljivati rezultate prema zahtjevima nadležnih tijela uprave

- Čuvati i unapređivati kakvoću okoliša uže i šire lokacije zahvata

- Obrazovati djelatnike u cilju postizanja odgovornosti u zaštiti okoliša

- Surađivati s nadležnim tijelima uprave, stručnim institucijama i nevladinim

organizacijama

Nositelj planiranog zahvata treba izraditi Operativni plan interventnih mjera za slučaj

iznenadnih zagađenja na prostoru Proizvodnog kompleksa za proizvodnju biodizela.

U slučaju iznenadnih zagađenja ili ekološke nesreće mora se postupati sukladno izrađenim

internim aktima odnosno Operativnom planu i sukladno Planu intervencija u zaštiti

okoliša, Državnim planom za zaštitu voda i drugim planovima županijske razine i drugim

zakonskim propisima, a sve ovisno o vrsti i intenzitetu iznenadnog zagađenja.

Unutar službe za održavanje planiranog proizvodnog kompleksa treba oformiti grupu za

hitne intervencije u slučaju pojave izvanrednog zagađenja. Grupa mora poznavati



44

postupke određene u Operativnom planu i mora u okviru svojih mogućnosti moći djelovati

na sprječavanju širenja onečišćenja.

Također treba organizirati i provoditi permanentnu edukaciju i informiranje svih

djelatnika s ciljem pravilnog korištenja, odlaganja i ispuštanja svih vrsta voda, otpada i

drugih tekućih i krutih tvari. Također treba izgraditi pozitivan pristup svih djelatnika

prema zaštiti okoliša.

Otpad nastao u izvanrednim situacijama treba dati na zbrinjavanje službi ili tvrtki

osposobljenoj i ovlaštenoj za ta zbrinjavanja. Otpad nastao iznenadnim događajem sa

negativnim posljedicama po okoliš ili neprikladnim rukovanjem ili u transportu uklanjaju

djelatnici, a u slučaju većih iznenadnih događaja sa negativnim posljedicama po okoliš

postupa se prema Planu intervencija.

6. 9. PROGRAM PLANA PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Sagledavajući kompleks za proizvodnju biodizela iz sirovog biljnog ulja, na lokaciji u

Koprivnici na postrojenju kapaciteta 100.000t/god., te uzimajući u obzir moguće utjecaje

na okoliš i moguće ekološke nesreće, predlažu se slijedeće mjere i postupci za izbjegavanje

nepovoljnih utjecaja na okoliš, u skladu s propisanim graničnim vrijednostima, normama i

kriterijima zaštite okoliša.

Plan provedbe mjera zaštite tijekom građenja

Tijekom gradnje na lokaciji i oko nje biti će pojačan promet vozila i građevinskih strojeva.

Cestovna infrastruktura oko lokacije omogućava nesmetanu dopremu opreme i potrebne

mehanizacije. Utjecaji tijekom građevinskih radova trajati će cca 3 – 6 mjeseca i ovisiti će

o brzini izvođenja. Očekuje se isključivi kamionski transport(1 – 3 kamiona tjedno) za

vrijeme trajanja radova kao i rad građevinskih strojeva na izgradnju podzemnog skladišta

metanola.

Intenzivniji promet tijekom građenja i izvođenja radova obuhvaća povećano onečišćenje:

Ø ZRAKA zbog:

- Emisije prašine uzrokovane izvođenjem zemljanih radova

- Emisija prašine i krutih čestica uslijed kretanja vozila po površinama gradilišta

- Emisije ispušnih plinova iz vozila i radnih strojeva



45

Opterećenje navedenim emisijama je kratkotrajno pa se ne očekuju trajnije posljedice za

okoliš.

Ø TLA I PODZEMNIH VODA zbog:

- neodgovarajućeg zbrinjavanja sanitarno-potrošnih (fekalnih) voda s gradilišta

- ispiranja zauljenih manipulativnih površina oborinskim vodama

- nepravilne manipulacije gorivom, mazivima, bojama, otapalima i drugim

kemikalijama koje se koriste u procesu građenja.

Ø BUKE zbog:

- povećane frekvencije prometa na pristupnim cestama, osobito u pojedinim fazama

radova, utjecat će na porast buke ne samo na lokaciji zahvata već i niz javne

cestovne prometnice.

Ø OTPADA zbog:

- pojave uobičajenih građevinskih otpadnih materijala (ostaci betona, žbuke,

pijeska, šljunka i sl.)

- ambalažnog otpada od raznih građevinskih i pomoćnih materijala

- manjih količina opasnog otpada (ostaci boja, lakova, otapala te ambalažni otpad od

opasnih tvari)

Navedeni utjecaji biti će privremeni, lokalni, a po intenzitetu promjenjivi.

Tijekom izgradnje zahvata

Ø ZAŠTITA ZRAKA

Emisije plinovitih produkata, lebdećih čestica i taložnih tvari biti će u neznatnoj mjeri

samo od transportnih sredstava i kratkog rada građevinskih strojeva. I takve vrlo male

emisije mogu se svesti na najmanju moguću mjeru:

- korištenjem ispravne i novije mehanizacije i vozila na gradilištu

- korištenjem biodizela kao goriva za pogon motora kamiona i strojeva

Ø ZAŠTITA TLA I PODZEMNIH VODA

Spriječiti onečišćenja tla i podzemnih voda na slijedeći način:

- na gradilištu osigurati primjerene sanitarno-tehničke uvjete za osoblje



46

- nastale otpadne sanitarno (fekalne) vode ispuštati će se u gradsku kanalizaciju

- sustav odvodnje planiranog kompleksa izvesti vodonepropusnim cijevima s

učinkovitim načinom spajanja i brtvljenja, a cijelu instalaciju, prije uporabe,

ispitati na vodonepropusnost u skladu s propisanim kriterijima od strane ovlaštene

tvrtke

- nakon završetka radova putem ovlaštenog poduzeća zbrinuti sav nastali

građevinski, komunalni i proizvodni (industrijski) otpad

- dolijevanje goriva u strojeve i vozila obavljati na zato uređenoj površini (omeđene

obodnim kanalom) izgrađenoj od vodonepropusnog materijala i materijala

otpornog na kemikalije. Pretakanje i dolijevanje goriva obavljati uz sve potrebne

mjere zaštite.

- kod izgradnje podzemnih dijelova pojedinih proizvodnih cjelina kompleksa,

zabranjena je uporaba materijala, izolacijskih premaza i drugih kemikalija, koji bi

polaganim otapanjem mogli otpustiti opasne tvari u vodonosnik

- humusni materijal privremeno odložiti na pogodno mjesto na gradilištu ili izvan

njega i ponovno upotrijebiti kod uređenja zelenih površina, a materijal upotrijebiti

za nasipanje i niveliranje zemljišta

- iskopano tlo i građevinske jame ne smiju se onečistiti prilikom izvođenja zemljanih

radova

- provoditi organizacijske i tehničke mjere na gradilištu u cilju smanjivanja

navedenih utjecaja, kako bi oni bili u granicama prihvatljivosti

Ø ZAŠTITA OD BUKE

Zaštitu od buke provoditi na način da se:

- poštuje predviđeno radno vrijeme

- radovi izvode isključivo u toku dnevnog razdoblja

- ukoliko se ukaže potreba za radom u noćnom periodu, poduzeti dodatne mjere za

smanjenje emisije buke u okoliš



47

Tijekom korištenja zahvata

Prosudba mogućih utjecaja na okoliš tijekom pripreme, proizvodnje, skladištenja sirovina

i gotovih proizvoda moguće je predvidjeti u slijedećim aktivnostima:

a) doprema i skladištenje biljnog ulja i gotovih proizvoda (biodizela i glicerola) te njihova

otprema

Do negativnih utjecaja na:

Ø TLO I VODE može doći u tijeku:

- istovara ulja iz autocisterni u skladište spremnika za ulje

- utovara biodizela u autocisterne

- utovara sirovog glicerola u autocisterne

Tijekom rada pojavljuje se i neopasni otpad kao: muljevi od ispiranja.

Ø BUKA uslijed:

- kamionskog dovoza sirovina i odvoza proizvoda

- rada crpki kod punjenja i pražnjenja autocisterni

Ø ZRAK uslijed:

- emisije lebdećih čestica, ispušnih plinova prilikom rada kamiona

cisterni i viljuškara


manipulativnim površinama

b) doprema i skladištenje ostalih sirovina

Do negativnog utjecaja na:


- istovara metanola u skladišne spremnike za metanol

- manipulacije kontejnerima s fosforne kiselinom

- istovara krutih sirovina iz transportnih sredstava

- nekontroliranog prosipanja tijekom prijevoza



48

- prosipanja uslijed oštećenja ambalaže

Ø BUKA uslijed:

- kamionskog dovoza sirovina

Ø ZRAK uslijed:

- emisije lebdećih čestica i ispušnih plinova iz kamiona i cisterni

- emisije prašine od kretanja vozila

- «curenja» para metanola za vrijeme pražnjenja autocisterne

c) rad proizvodnih linija za dobivanje biodizela

U proizvodnom procesu dobivanja biodizela uključeno je nekoliko tehnoloških cjelina kod

kojih tijekom rada nastaju različite vrste otpadnih voda.

Obzirom na proizvodne linije do negativnog utjecaja na:


- transportiranja sirovog ulja sa skladišta u proizvodne linije

- transportiranja metanola sa skladišta u proizvodne linije

- procesa transesterifikacije ulja i čišćenja sirovog biodizela

- transportiranja biodizela iz postrojenja u skladišne spremnike za

biodizel

- transportiranja sirovog glicerola iz postrojenja u spremnike za

skladištenje

Tijekom rada proizvodnih linija može se očekivati opasni otpad (ambalaža od opasnih

tvari) i neopasni otpad (razne vrste ambalaže od papira i kartona, stakla i plastike).

Ø BUKA uslijed:

- rada crpki, ventilatora i elektromotora koji su ugrađeni u proizvodne

linije

Ø ZRAK uslijed:

- kvara na sistemu hlađenja kod ukapljivanja para metanola



49

d) rad kotlovnice

Tijekom rada kotlovnice očekuje se nastajanje:

Ø OPASNOG OTPADA:

- otpad od pripreme kotlovske vode,

- otpad od odmuljivanja kotla

- otpad od remonta kotlovnice

- ambalažni otpad od opasnih tvari

Ø NEOPASNOG OTPADA

- razne vrsta ambalaže ( od papira i plastike)

Ø BUKA uslijed:

- rada pumpi, ventilatora i elektromotora koji su ugrađeni u kotlovnici

Ø ZRAK uslijed:

- neispravnog rada kotlovnice za vrijeme spaljivanja plina povećanjem

emisija CO i NOx,

- kod ispravnog rada kotlovnice za vrijeme spaljivanja plina očekuje se

emisija CO2, NO2, H2O, CO.

Mjere zaštite tijekom dopreme, skladištenja sirovog biljnog ulja i gotovih proizvoda(biodizela i glicerola), te njihova otprema

- sirovine (uljarice) treba na lokaciju dopremati na način da se ne ugrozi normalno

odvijanje prometa na okolnim komunikacijama

- dopremu sirovina obavljati isključivo u za to namijenjenim vozilima koja moraju

biti opremljena, korištena i održavana tako da se onemogući nekontrolirano

rasipanje sirovina i izlijevanje motornog ulja u tlo, te kako bi se izbjegla

prekomjerna emisija buke u okoliš

- eventualno zauljene oborinske vode sa skladišnih i manipulativnih površina

skupljaju se putem slivnika u separator s mastolovom i po obradi ispuštaju se s

lokacije u javnu odvodnju



50

- redovito kontrolirati ispravnost uređaja za pretakanje sirovog ulja u spremnik,

kako ne bi došlo do nekontroliranog izlijevanja u okoliš

- kod otpreme biodizela i glicerola sa lokacije, potrebno je poduzeti iste mjere kao i

kod dopreme sirovina na lokaciju

- kao zaštitu od prepunjavanja izvesti automatsku blokadu punjenja

- vozila koja dopremaju sirovine i odvoze gotove proizvode, trebaju po mogućnosti

koristiti biodizel kao pogonsko gorivo, kako uslijed povećanog prometa ne bi došlo

do onečišćenja zraka

Mjere zaštite tijekom dopreme i skladištenja ostalih sirovina

- mjere zaštite identične su mjerama kod dopreme osnovnih sirovina i otpreme

gotovih proizvoda

- posebne mjere zaštite provesti kod pretakanja lako zapaljivih tekućina – metanola i

nagrizajućih tvari – fosforna kiselina

- vozila kojima se prevoze opasne tvari (metanol, natrijeve i kalijeve lužine te

fosforna kiselina) označiti u skladu s Zakonom o prijevozu opasnih tvari (NN

79/07) i Pravilnika o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (NN

53/06) kao i odredbama Europskog sporazuma o cestovnom prijevozu opasnih

roba u međunarodnom prometu (ADR) i Pravilnika o međunarodnom prijevozu

opasnih tvari željeznicom (Pravilnik RID – Regulations Concerning the

International Carriage of Dangerous Goods by Rail).

- primjenjivati protupožarne mjere u skladu s Procjenom ugroženosti od požara i

tehnološke eksplozije, odnosno Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija

Mjere zaštite tijekom rada proizvodnih linija za dobivanje biodizela

- sačuvati okolnu vegetaciju od nepotrebnog degradiranja izvan prostora obuhvata

- tehnološke otpadne vode sakupiti u tehnološku kanalizaciju i odvesti u uređaj

za obradu otpadnih voda na obradu a potom ih ispustiti u kolektor javne odvodnje

- sustav odvodnje otpadnih voda potrebno je redovito održavati i obavljati

ispitivanje vodonepropusnosti od strane ovlaštene tvrtke



51

- granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari u

otpadnoj vodi koja se nakon pročišćavanja otpušta u sustav javne odvodnje moraju

biti u skladu s vrijednostima koje su propisane Pravilnikom o graničnim

vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN94/08)

- ispitivanje otpadnih voda obavljati na način i u rokovima kako je to propisano

Vodopravnom dozvolom

- redovito kontrolirati zapunjenost separatora ulja i masti kroz koji se propuštaju

otpadne vode prije upuštanja u javnu odvodnju

- komunalni otpad i otpad koji nastaje tijekom rada proizvodnih linija sakupiti

u predviđene spremnike i putem ovlaštenog sakupljača ih odvesti s lokacije

- za sve vrste nastalog otpada u proizvodnim linijama voditi dokumentaciju

propisanu Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/07) i Pravilnika o

onečišćavanju okoliša (NN, broj 35/08)

Sve uređaje na proizvodnim linijama redovito kontrolirati i održavati kako ne bi došlo do

povećanja dopuštenih razina buke u vanjskom prostoru i na radnim mjestima, a u

skladu s Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN 145/04)

Emisiju onečiščujućih tvari u otpadnom plinu iz kotlovnice (definirana kao veliki

uređaj za loženje snage 1.335 kW) kontrolirati prema Pravilniku o praćenju emisija

onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) i Uredbi o graničnim

vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07,150/08)

putem ovlaštene institucije i Pravilnika o onečišćavanju okoliša (NN, broj 35/08). Kakvoću

otpadnog plina treba održavati u granicama propisanim čl.111 iste uredbe.

Plan provedbe mjera zaštite u slučaju ekoloških nesreća

Na lokaciji zahvata moguća je pojava iznenadnih događaja sa negativnim posljedicama po

okoliš, kao posljedica:

- istjecanja tekućih sirovina i gotovih proizvoda i njihovo otjecanje u okolno tlo i

podzemne vode

- izbijanja požara i eksplozije



52

Iznenadni događaji sa negativnim posljedicama po okoliš, manjih razmjera, na lokaciji

mogu se dogoditi kod dopreme sirovina i otpreme gotovih proizvoda, te uslijed izlijevanja

otpadnog motornog ulja i kemikalija na okolne površine. Razmjer utjecaja ovisit će o

količini isteklih tekućina, a kao najčešći uzrok takovih događaja su neodržavanje

mehanizacije i vozila, te nepažnja djelatnika tijekom rada.

Najveću opasnost od požara predstavlja skladište metanola i glicerola koji su lako zapaljivi

i predstavljaju požarnu opasnost. Uzimajući u obzir da će skladišta zadovoljavati uvjete za

skladištenje zapaljivih tekućina (Pravilnik o zapaljivim tekućinama NN 54/99) mogućnost

iznenadnog događaja sa negativnim posljedicama po okoliš, kao posljedica zapaljenja,

svedena je na najmanju moguću mjeru.

Ostale sirovine koje se koriste u procesu proizvodnje biodizela nisu zapaljive, ali u odnosu

na zaštitu zdravlja ljudi, njima se mora rukovati s posebnim oprezom u skladu s izrađenim

uputama za rad u koje moraju biti uključeni podaci iz Sigurnosno tehničkih listova

ovjerenih od strane Hrvatskog zavoda za toksikologiju.

Iznenadni događaj sa negativnim posljedicama po okoliš pri proizvodnji biodizela može

izazvati poremećaj u tehnološkom procesu što bi uzrokovalo nekontrolirano ispuštanje

opasnih tvari i otpadnih voda na lokaciji, te nepovoljan utjecaj na okoliš. Samo postrojenje

za proizvodnju biodizela opremljeno je uređajem za upravljanje i nadziranje tehnološkog

procesa, kao i sustavom za dojavu poremećaja u procesu uključujući i pojavu požara. Time

je opasnost od ekološke nesreće izazvane požarom svedena na najmanju moguću mjeru.

Nakon puštanja u rad proizvodnog kompleksa nosilac zahvata mora izraditi potrebna

dokumenta kojima se regulira provedba preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje

požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, te obuku za osposobljavanje

djelatnika.

Mjere za sprječavanje odnosno ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća

- u slučaju izbijanja požara ili eksplozije postupati sukladno izrađenom Planu zaštite

od požara, na temelju čl. 2 i 7 Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05,

107/07) i Pravilnika o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija

(NN 35/94, 55/94).

- u slučaju onečišćenja nastalog kao posljedica izlijevanja tekućih medija (sirovina i

gotovih proizvoda) postupati sukladno direktivama Operativnog plana



53

interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja voda, a temeljeno čl. 76

Zakona o vodama (NN 107/95, 105/05), Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata

(NN 28/96) i poglavlja VII Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99).

- postupati sukladno odredbama Plana intervencija u zaštiti okoliša za lokaciju

kompleksa za proizvodnju biodizela, a izrađenog temeljem Plana i intervencija u

zaštiti okoliša (NN 82/99).

Mjere zaštite nakon prestanka korištenja zahvata

- Potrebno je ukloniti dijelove postrojenja koji su izgrađeni u postojećim

proizvodnim halama, vanjske rezervoarske prostore nije potrebno uklanjati.

- Pridržavati se propisanih mjera i standarda prilikom rušenja građevina te osigurati

nadzor nadležnih službi

6. 10. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

- O rezultatima svih ispitivanja propisanih ovim programom praćenja stanja okoliša

voditi očevidnik i podatke dostavljati u informacijski sustav zaštite okoliša u

Agenciju za zaštitu okoliša.

Program praćenja emisija u zrak

- Mjeriti emisije onečiščujućih tvari u otpadnim plinovima na ispustu iz uređaja za

loženje i to povremenim mjerenjem, najmanje jednom u dvije godine. Mjeriti

slijedeće parametre: dimni broj, toplinski gubici u otpadnim plinovima, ugljični

monoksid, oksidi dušika izraženi kao NO2, volumni udio kisika i krute čestice.

Mjerenja provoditi sukladno odredbama Pravilnika o praćenju emisija

onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN, br. 1/06) od strane ovlaštene

institucije.

Program praćenja vode

- Praćenje kvalitete otpadnih tehnoloških voda provoditi od strane ovlaštene

institucije prije ispuštanja otpadnih voda u sustav javne odvodnje, a sukladno



54

Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama

(NN, br. 94/08). Ispitivanje kvalitete otpadnih voda i dinamiku ispitivanja

regulirati vodopravnom dozvolom.

- Ispitivanje vodonepropusnosti sustava za odvodnju otpadnih voda obavljati svakih

pet godina.

Program praćenja buke

- Razinu buke mjeriti u radnom okolišu i radnim prostorima. Mjerenje provoditi

sukladno odredbama Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u

kojoj ljudi rade i borave (NN, br. 145/04) putem ovlaštene institucije.

Documents

BIODIZEL STUDIJA O OKOLISU