FRANJEVAKA TEOLOGIJA SARAJEVO

Godina XL br. 1-2 ak. god. 2012/2013.

ISSN 1330-7495

1-2Sarajevo 2013.

Bilten Franjevake teologije - Sarajevo

Nakladnik: Franjevaka teologija Aleja Bosne Srebrene 111, 71000 Sarajevo tel: +387 (0)33 45 32 66, fax: 46 05 07 e-mail: tajnteol@bih.net.ba

Za nakladnika: Vili Radman Ureuju: Vili Radman, Marko Karamati i Josip Jozi Korektura: Franjo Baraban, Denis Juri i Hrvoje Vranje

Korice: Zdenko Grgi Gra ko oblikovanje: Branko R. Ili Tisak: Grafotisak - Grude

Pred Vama je, potovani itatelji, novi broj Biltena. Nadamo se da e novi broj uz naa promiljanja, sjeanja i lanke donijeti poneto novoga i zanimljivoga iz povijesti, kultu-re, lozo je i teologije.

Prvi dio Biltena donosi Kroniku dogaaja u franjevakoj provinciji Bosni Srebrenoj, u opoj i pokrajinskoj Crk vi, u kulturnom i politikom ivotu kroz ovu godinu. Slijede informacije o predmetima i profesorima s Franjevake teologije u ak. god. 2012/2013, a potom izvjetaji naih studenata s ferijalnih teaja stranih jezika.

U rubrici Re eksije i lanci donosimo nekoliko zanimljivih prijevoda i priloga autora koji razmiljaju o ulozi papinstva u Katolikoj crk vi, djelima pojedinih papa i vanosti papinske slube. Osobit je naglasak stavljen na ulogu kardinala Ratzingera za vrijeme Drugog vatikanskog sabora, i na ponti kat Ivana Pavla II. Jedan prilog govori o crk venoj liturgiji i suvremenom nastojanju da se liturgiju shvati kao retro-moment, bjeei od stvarnosti u idilu prolih vremena, te prilog o Charlesu Darwinu kao teologu, iju sliku ponajvie iskrivljuju oni koji sebe nazivaju darvinistima.

U bloku Ljudi sjeanja dogaaji donosimo iroku paletu sjeanja na ljude uistinu razliitih karaktera, zanimanja i uloga u drutvu i povijesti. Ova godina puna je obljetnica roenja i smrti linosti koje su obiljeile povijest zadnjih desetljea prolog stoljea, ali i zadnjih stoljea. U tom pogledu spominjemo se vanih ljudi i dogaaja, a studenti su donijeli svoja razmiljanja o vojskovoama, umjetnicima, lozo ma i teolozima, papama i mirotvorcima, analizirajui njihovo znaenje za povijest svijeta, re ektirajui njihove rijei i djela, te su pokoju poruku pokuali aktualizirati i za dananje vrijeme. Tako se u ovom broju mogu nai sjeanja na davno Bosansko kraljevstvo i Stjepana Tomaevia, na vrijeme Eugena Savojskog i prilike u Bosni potkraj 17. stoljea, ili sjeanje na vrijeme, ulogu i znaaj ubijenog amerikog predsjednika J. F. Kennedyja. Tu su i razmiljanja o lozo ma D. Diderotu, S. Kierkegaardu i A. Camusu i njihovoj analizi vjere, licemjerja u vjeri te o manjku ili viku vjere u Boga, u svijet ili u samoga sebe. Tu je i analiza umjetnikog dostignua R. Wagnera, osvrt na nacistiko vrijeme i posljedice nacistike politike, opis lika francuske pjevaice dith Piaf, moda najpopularnijeg glasa prolog stoljea u Europi. Donosimo takoer i neke vane dogaaje vezane uz ljude koji su moda dali osobit peat svome vremenu kao to su papa Ivan XXIII. sazivajui Drugi vatikanski sabor, Martin Luther King svojim poznatim govorom I have a dream i njemaki kance-lar Willy Brandt gestom poklona rtvama u varavskom getu.

U rubrici Obljetnice Bosne Srebrene donosimo nekoliko obljetnica franjevaca Bosne Srebrene koji nas i nisu tako davno napustili, a istakli su se svojim znanstvenim, literar-nim ili pastoralnim radom. Rubrika Literarni pokuaji donosi promiljanja i pjesme naih studenata i prijatelja, a Dokumentirano biljei nekolicinu izvjetaja o vanim dogaajima u Provinciji i svijetu, u kojima su sudjelovali nai studenti.

U ovom broju Biltena donosimo reprodukcije likovnih djela iz umjetnikih zbirki Vje-ke Boe Jarka, dugogodinjeg profesora Franjevake teologije u Sarajevu, koje je doni-rao pojedinim ustanovama. Druei se prijateljski dugi niz godina s brojnim likovnim umjetnicima skupio je preko 3.000 umjetnikih djela od kojih je najvei dio darovao s ciljem kulturnog i duhovnog obogaenja pojedinih sredina (Plehan, Sarajevo, Mostar, Stolac, Neum, Bugojno, Varadin, apljina). Nastojao je pridobiti graditelje i obnovitelje sakralnih prostora za veu otvorenost prema stvaralakom umjetnikom izrazu i povezati ih s pomno odabranim umjetnicima predlaui im pritom teoloki osmiljene sakralne teme. Time je on pedagoki utjecao na sredinu koja je, zahvaljujui tome, poela misliti drukije (Edo Murti). Dio umjetnike kolekcije darovao je svome zaviaju, odnosno Zalobi kralja Tomislava apljina, koja je dijelom izloena u Galeriji Vjeko Boo Jarak (2010) u rodnom mjestu Potkosi, koju vodi spomenuta Zaloba iz apljine.

Josip JOZI

Kronologijadogaaja

SADRAJ KRONOLOGIJE

FRANJEVCI BOSNE SREBRENE (25. IX. 2012 25. IX. 2013) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 71. Franjevaka teologija _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 72. Kroz Bosnu Srebrenu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 13

IZ OPE I POKRAJINSKE CRKVE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 64

KULTURA UMJETNOST _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 771. Likovna umjetnost _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 772. Kulturni dogaaji, pisci, knjige _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 813. Putopisne biljeke _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 84

DRUTVO POLITIKA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 94

7Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Franjevaka teologija

Nova akademska godina Na Franje-vakoj teologiji u Sarajevu u utorak 25. rujna 2012. zapoela je nova akademska godina 2012/13. Liturgijsku slubu imao je prov. fra L. Gavran. Potom je dekan fra V. Radman kratkim izlaganjem u am teatru oznaio poetak nove akademske godine.

Dan Teologije Prigodnom sveano-u i ove je godine na spomendan bl. Iva-na Duns kota (8. 11. 2012) obiljeen Dan Franjevake teologije u Sarajevu. Nakon mise, koju je predvodio prov. L. Gavran, odrana je akademija u am teatru Teolo-gije. Bogoslovni zbor Fra Nenad Duji, pod ravnanjem fra Ante Kovaia, nastupio je s tri pjesme, Kyrie i Agnus Dei iz grego-rijanske mise Orbis factor te Panis ange-licus od C. Casciolinia. Izlaganje pod na-slovom Godina vjere: Porta Fidei i apostol Pavao odrao je fra Anto Popovi. Zatim su podijeljene diplome diplomantima (ove godine ih je bilo 20) te nagrade najuspje-nijim studentima. U zavrnici nastupio je VIS Juki izvedbom pjesme Zvona.

Predstava aka Franjevake gimnazije aci visoke Gimnazije 5. prosinca 2012. priredili su u am teatru Teologije predstavu O ljubavi i drugim neistim silama. Ov-dje nije rije o romanu kolumbijskog pisca Gabriela Garce Mrqueza, nego o kolau

pjesnikih tekstova starih grkih i rimskih pisaca. Predstavu je s acima pripremio fra Ivica Studenovi, profesor klasinih jezika odabrao je tekstove i reirao predstavu. Nakon toga su tamburai visokih aka, pod vodstvom Tome Maltara, priredili mali koncert odabranih pjesama. Bila je to ugod-na veer i druenje s gostima iz Visokog. Predstava je prvotno odrana u Visokom 13. studenoga u prisutnosti grkoga vele-poslanika u BiH, Karolosa Gadisa, koji je uenicima odrao predavanje Grki jezik vie od kulture: neizostavan u znanosti i tehnologiji. Nakon veere, veleposlanik

Marko Karamati

KRONOLOGIJA DOGAAJA (41-42)

D R U T V O C R K VA F R A N J E V C I

(25. IX. 2012 - 25. IX. 2013)

Galerija Vjeko Boo Jarak, Potkosa

8 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

je pratio predstavu O ljubavi i drugim ne-istim stvarima duhovit kola glasovitih antikih ljubavnih stihova, koje su rije-ju, pokretom i glazbom interpretirali aci Gim nazije pod vodstvom profesor fra Ivi-ce Studenovia, Ane Tomas, Melise Zerdo i Tome Maltara.

Predstava Tartuffe na Boinoj pri-redbi Tradicionalna boina priredba za 2012. godinu odrana je u petak naveer 21. prosinca. Na poetku je nastupio bogoslov-ski Zbor fra Nenad Duji s gregorijanskom skladbom pod ravnanjem fra Ante Kovai-a. Nakon toga uslijedila je pozdravna rije i estitka studenta fra Silvana di Benedetta, te nastup Tamburakog orkestra Teologije sa skladbama Tiha no i Veseli se, Majko Boja (arr. Vedran iak). Sredinja to-ka priredbe bio je dramski komad Tartuffe prema istoimenoj prii ko-mediografa Jean-Baptistea Molirea (1622-1673). Lani pobonjak i varalica, Tartuffe, nametnuo se imunom glavaru obitelji Orgonu svojom tobo-njom pobono u, nesebino u, prijateljstvom i ovjekoljubivo u, toliko ga zaludivi da mu je obeao svoju ki za enu, iako to ona nikako nije eljela, a na koncu mu je pre-pisao i cijelo svoje imanje. Kada licemjer Tartuffe, radei o glavi svome dobrotvoru, pokua ko-nano preuzeti u svoje vlasnitvo kuu i izagnati Orgona i njegovu obitelj, stvar spaava kralj koji ponitava dokument o prijepisu imanja, a Tartuffea vode u zatvor. Predstava je od poetka do kraja uspjela sauvati visok intenzitet na-petosti i dramskog zapleta. Gluma-ka ekipa studenata i studentica Teo-logije pokazala je solidnu glumaku uigranost, tako da i nije bilo izrazi-to slabog mjesta. Za to treba napo-

se zahvaliti redateljici Aneli Krianac, koja je i sama imala jednu glumaku ulogu. U predstavi su sljedei likovi: Mme Pernelle, mati Orgonova (Emanuel Radi), Orgon, suprug Elmirin (Silvio Zlatarevi), Elmi-re, ena Orgonova (Jelena Mami), Damis, sin Orgonov (Marijo Plavi), Mariane, ki Orgonova (Ana Juki), Valre, Marianin prosac (Bojan Martinovi), Clante, urjak Orgonov (Nicolae Golea), Tartuffe, lani pobonjak (Matija Mileti), Dorine, Ma-rianina prijateljica (Anela Krianac), M. Loyal, sudski inovnik (Josip Peri), Po-licijski inovnik (Petar Ramljak), Flipote, slukinja ge Pernelle (Vesna Bonjak). Dramatizaciju potpisuje Ivan Nuji, reija i rad sa studentima Anela Krianac, asistenti Matija Mileti i Julijan Madar, minka Karmela urea. Glumaki rekviziti (odo-re) su pozajmljeni iz Narodnog pozori-

ta u Sarajevu. U zavrnom dijelu Boine priredbe nastu-pili su VIS Juki sa skladbama

Zvonii i Sretan Boi svako-me, te Tamburaki orkestar pu-

kom boinom pjesmom Narodi nam se Kralj nebeski. Am teatar Teologije bio je prepun publike, koja je, sudei po raspoloenju, bila vrlo zadovoljna ovom priredbom!

Kradljivci na krovu U noi uoi Bogojavljenja, 5/6. sijenja 2013, kradljivci su skinuli ca 40 dunih metara bakarne okapnice (irina 50 cm) sa ravnoga dijela krova Fra-njevake teologije, koju su potom, kako je to uobiajeno u toj brani, povoljno prodali svojim poznatima zanatlijama-metalcima. Popeli su se, usprkos senzornim re ektorima, na krov koristei gromobranske vodo-ve. To im nije prvi put. U prosincu

prole godine odnijeli su dijelove oluka u prizemlju. Prije nekoliko godina policija ih je uhvatila na djelu kada su skidali bakarni po-krov s crk ve u kompleksu zgrade BUENJE, FRANO KRINI

omad Tartuffe-

, rubo-

no u, vo u,obeao nikako e pre-Kada glaviko-

tvogovu

koji episu

zatvor.o kraja itet na-luma-ca Teo-

umaku zrazi-apo-

re) su pozatdp

Zvme,

kom nam seTeologijje, sudezadovolj

KradBogojavkradljivmetara cm) sanjevakkako je povoljnozanatlijausprkoskrov kove. To i

proleolukgodidjelkrovRINI

Kronologija dogaaja

9Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Teologije. Izgleda, sudei po medij-skim napisima o slinim kraama, teko im je stati u kraj. Na ulicama redovito skidaju poklopce sa ahto-va ime ugroavaju sigurnost u prometu, a posebnu tetu na-nesu kraom neke bronane skulpture (tako je prije 2-3 godine ispred visoke Gim-nazije ukradena portretna bista fra Grge Martia iji je autor kipar Ivan Metrovi policija ju je pronala izreza-nu u Kaknju).

Duhovna obnova Du-hovna obnova na Teologiji ove je godine bila od iste srijede 13. veljae do nedje-lje 17. veljae. Obnovu je predvodio fra Mirko Jozi s osnovnom temom ivjeti iz vjere i u vjeri odgovorno.

Diplomski ispiti U petak 8. oujka 2013. di-plomske ispite (usmeni dio) polagali su sljedei studenti Franjevake teologije Sarajevo: Ivana Banovi, Bruno ubela, Ivan Filipovi, Beatrica Jelui, Matija Kurevija, eljko Nuji, Jozo are-vi, Marinko trbac i Zlatko ivkovi. Svi su uspjeno zavrili.

Skuptina Konferencije VRPP BiH Skuptina Konferencije viih redovnikih poglavara i poglavarica Bosne i Hercego-vine (KVRPP BiH) odrana je 9. oujka 2013. u prostorijama Franjevake teologije pod predsjedanjem predsjednice Konfe-rencije s. Ivanke Mihaljevi. Na Skupti-ni su sudjelovali provincijalni poglavari i poglavarice sa sjeditem u BiH te devet predstavnika mukih i enskih redovnikih zajednica iji lanovi djeluju u Bosni i Her-cegovini s provincijalnim sjeditem izvan BiH. Na Skuptini je sudjelovao apostolski nuncij u BiH, nadbiskup Luiggi Pezzuto,

delegat Biskupske konferencije BiH vrhbosanski pomoni biskup Pero

Sudar, te predstavnica Hrvatske Konferencije viih redovni-kih poglavara i poglavarica provincijalna glavarica sesta-ra Urulinki s. Jasna Lui. Nakon uvodnih rijei s.

Ivanke Mihaljevi, izla-ganje Redovnici i nova evangelizacija imao je P. Sudar. Na koncu je za novog predsjednika Konferencije izabran fra L. Gavran, a za zamjeni-cu s. Franka Bagari.

Uskrsna priredba: predstava Pon cije

Pilat Svea-na priredba u povodu blag-dana Kristova uskrs nua, u

organizaciji Franjevake teologije, odra-na je u am teatru Teologije 23. oujka 2013. godine. Najprije je zbor bogoslova Fra Ne-nad Duji, pod ravnanjem fra A. Kovaia, izveo skladbu Adoramus Te, Christe (Gio-vanni Battista Martini), a nakon pozdrava prisutnima fra Matije Miletia, Tamburaki orkestar Teologije izveo je skladbe astimo te, Kriu sveti (arr. Vedran iak), i Pjevaj hvale, Magdaleno (arr. Pero ubi). Sre-dinja toka ove priredbe bila je dramska predstava Poncije Pilat, prema romanu Mire Gavrana, koju su izveli studenti Fra-njevake teologije. Nakon toga je VIS Juki izveo skladbe Okreni lice, Gospodine (A. B. imi) i Eli, eli (J. Oroli), nakon ega je estitku izrekao gvardijan fra Mile Babi, da bi na koncu Tamburaki orkestar izveo uskrsnu pjesmu Kraljice neba, raduj se (arr. Pero ubi).

Predstavu Poncije Pilat izveli su stu-denti Franjevake teologije, pod vodstvom

DJEVOJKA S KNJIGOM, FRANO KRINI

g

po medij-kraama,

a ulicama sa ahto-

nost una-

ane2-3im-tna je

za-

Du-giji stee-jes z

)

delegat Biskupske konfvrhbosanski pomoni

Sudar, te predstavnKonferencije vikih poglavara iprovincijalna gla

ra Urulinki s. Nakon uvodn

Ivanke Mihganje RedevangelizacP. Sudar. Nza novog KonferencijL. Gavran, acu s. Franka

Uskrpreds

Pilnapdaus

i iji F j k t

DJEVOJKA S KNJIGOM,MM FRA

10 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

redateljice i scenaristice Anele Krianac. Ona je znalaki iz romana M. Gavrana izvu-kla kljune naglaske za scenarij i stvorila uvjerljivu dramsku predstavu sa sredinjim likom Poncijem Pilatom. Njemu je u zavr-nici namijenila i ulogu obraenika koji je od monog rimskog namjesnika, zahvaljujui svojoj supruzi Lei, stradaloj u njegovu pro-gonu Isusovih sljedbenika, i sam postao sim-patizer Isusa iz Nazareta. Glumci su s dosta uvjerljivosti obavili svoje glumake zadae. Uloge: Pripovjeda (Nicolae Golea), Ponci-je Pilat (Matija Mileti), Lucije (Silvije Zla-tarevi), Jafet (Emanuel Radi), Lea (Anela Krianac), Kajfa (Josip Peri), Isus (Daniel Stani), Toranije (Mario Plavi), Rahaba (Vesna Bonjak), straari (Bojan Martino-vi, Julijan Madar). Dramatizacija i reija (Anela Krianac), asistenti (Matija Mileti i Julijan Madar), rad na sceni (Alen Duspa-ra), glazba (Silvano Di Benedetto), fotograf (elimir Gogi), snimatelj (Darko Pejano-vi). Gledatelji, koji su ispunili am tea-tar, dugotrajnim pljeskom su nagradili sve

izvoae predstave. Predstava je izvedena i u Domu kulture u Jajcu 4. svibnja 2013. u okviru VII. festivala Plivske omahe bo-sanskohercegovako vieglasje, te u Sla-vonskom Brodu 22. listopada u povodu 20. obljetnice Zlatnog cekina.

Simpozij profesora lozo je i teologije U Sarajevu je od 2. do 4. travnja 2013. godine odran XXXVII. simpozij profeso-ra lozo je i teologije iz BiH i Hrvatske. Domaini su bili Franjevaka teologija i Katoliki bogoslovni fakultet. Tijekom skupa odrano je sedam izlaganja. Prvi dan skupa bio je na Katolikom bogoslov-nom fakultetu u Sarajevu. Drugoga dana (3. travnja) sudionici su posjetili Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i Pravoslavni bogoslovski fakultet Sveti Vasilije Ostro-ki u Foi gdje su se informirali o njihovu radu. Treega su dana izlaganja bila na Fra-njevakoj teologiji. Program je potrajao do podne i time je skup zavren.

Arhitektura u totalitarnim drutvima Na Franjevakoj teologiji 19. travnja 2013. bilo je predavanje pod naslovom: Arhi-tektura u totalitarnim drutvima tridesetih godina XX. stoljea s posebnim osvrtom na III. Reich. Predava je bio Duko Ba-i, koji ivi i radi u Sarajevu, i koji je di-plomirao na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, a izlaganje je bilo iz okvira nje-gove doktorske disertacije. Kratku uvodnu rije imao je M. Karamati, koji je i po-zdravio predavaa i goste. Dva najizrazitija totalitarizma u XX. stoljeu ostvarila su se u Sovjetskom Savezu i nacionalsocijali-stikoj Njemakoj. To su sistemi koji nisu doputali nikakav pluralizam, nikakvo au-tonomno djelovanje, niti pravni drutveni poredak. Oni su terorom kontrolirali cje-lokupnu drutvenu stvarnost, sva podruja ljudskoga ivota i djelovanja. To se ticalo takoer i kulture i umjetnosti, pa tako i ar-hitekture. to se tie nacistikog razdoblja u Njemakoj tridesetih godina XX. stolje-a, arhitektura je, kako je istaknuo preda-

PLETI ME, PLETI, MAJICE, FRANO KRINI

Kronologija dogaaja

11Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

va, dobila ulogu dijela ideolokog aparata s namjerom da kao takva zamijeni religiju. Kroz simbolizam, didaktinost i teatralnost trebala je posluiti kontroli pojedinca. Gra-dei monumentalne graevine, nacisti su polazili od teorije vrijednosti ruina te su ih gradili iskljuivo od kamena, kako su to inili stari Grci i Rimljani. Fhrerova ideja je bila preoblikovanje gradova namjenjuju-i im posebne uloge, meu kojima su: Ber-lin kao prijestolnica svijeta, Hamburg kao vrata Reicha, Nrnberg kao grad partijskih sletova, Mnchen kao grad pokreta NSDP, Linz kao kulturna prijestolnica. Predava je na zanimljiv nain prezentirao sadraj izlaganja ilustrirajui ga slikama (power--point). Na koncu da spomenemo jo i to da je predava pronaao Encyclopediu Britan-nicu otuenu, iz knjinice Teologije, te ju je ovom prilikom predao knjinici.

Koncert Velianstveni Bach U petak naveer 26. travnja 2013. u 19 sati odran je na Teologiji koncert glazbe u poast Johanna Sebastiana Bacha. Nastupili su: Adnan Buljumi, violina; Hanan Hadaj-li, auta; Ivan itinski, truba; Bartolomej Stankovi, klavir i orgulje. Takoer su su-djelovali glumci dramske sekcije Franje-vake klasine gimnazije Visoko: Dajana Zlovi, Mario Alma, Fabio Badrov i An-drija Maji oni su naduhovit nain tuma-ili prie iz Bachova ivota.

Program (u am teatru): Talijanski koncert (Allegro Andante Presto): Bartolomej Stankovi; Air: Adnan Buljumi; Ba-dinerie: Hanan Hadajli; Preludij i fuga u c-molu: Bartolomej Stankovi; Bach/Gounod: Ave Maria: Ivan itinski; Jesus bleibet meine Freude: Ivan itinski, Hanan Hadajli, Adnan Buljumi, Bartolomej Stankovi; (u crk vi): Chaccona u d-molu za violinu solo: Adnan Buljumi; Partita I: Hanan Hadajli; Toccata i fuga u d-molu za orgulje BWV 565: Bartolomej Stankovi.

Dokumentarac o duhovnim zvanjima U organizaciji Povjerenstva za pastoral

zvanja pri Hrvatskoj konferenciji viih re-dovnikih poglavara i poglavarica i Kon-ferencije viih redovnikih poglavara i po-glavarica BiH, u subotu 18. svibnja 2013. na Teologiji, prikazan je dokumentarni lm za promociju duhovnih zvanja pod nazi-vom Susret darivanje Boga ovjeku. Rije je o etiri svjedoanstva redovnika i redovnica razliite redovnike pripadnosti. Promociju su predvodila dvojica karmeli-ana, od kojih o. Vinko Mami, provincijal karmelianske zajednice iz Zagreba. S nji-ma su bile i dvije redovnice.

Darovnica umjetnikih slika (20. 5. 2013) Veronika Bila, sa stanom u Saraje-vu (Trg nezavisnosti 2/V), darovala je Fra-njevakoj teologiji u Sarajevu etiri slike svoga preminuloga supruga, slikara Miro-slava Bilaa (1931-2003), raene u tehnici ulja: Memento mori (65 x 95 cm), Stari Konak (100 x 80 cm), Konji (120 x 80 cm) i Dva konja (124 x 110 cm).

VIS Juki na StudentFestu U Saraje-vu je odran drugi po redu Studentski festi-val BiH na kome su se natjecali studentski bendovi (19-23. svibnja 2013). Nakon prve veeri 19. svibnja, bend Franjevake teo-logije VIS Juki proao je u nale koje je odrano 23. svibnja u klubu Underground. Na nalnoj veeri nastupilo je pet bendo-va. Nakon svih izvedbi iri se nije mogao odluiti tko je pobjednik, pa su tri benda

ISUS PRIMA NA SE KRI, IVO DULI

12 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

prola u nale nala: mostarski bend Venus, sarajevski bend Arhitektonskog fa-kulteta te franjevaki VIS Juki. Bendovi su odsvirali jo po jednu pjesmu. Nakon toga iri je proglasio pobjednika: bend Ar-hitektonskog fakulteta. Osim proglaenja najboljeg benda, proglaeni su i najbolji pojedinci: najbolji bubnjar, gitarist, basist te najbolji vokal. lan VIS-a Juki Matija Mileti, saksofonist, dobio je nagradu za originalnost.

Godinji koncert Tradicionalni godi-nji koncert na Teologiji odran je 24. svib-nja 2013. Nastupio je pijanist Bartolomej Stankovi, klavir: Putovanje kroz glazbene epohe. Barok: George Friedrich Hndel: Passacaglia u g-molu; Johann Sebastian Bach: Preludij i fuga u B-duru WTK I; Domenico Scarlatti: Sonata u d-molu. Klasicizam (beka klasika):Joseph Haydn: Sonata u D-duru, I stavak; Wolfgang Ama-deus Mozart: Rondo Alla Turca; Ludwig van Beethoven: Sonata u C-duru, op. 2, br. 3, I stavak. Romantizam:Franz Schu-bert: Impromptu u As-duru, op.142, br. 2; Franz Liszt: Liebestrume br. 3 u As-duru; Frederic Chopin: Etida u c-molu, op.10 br.12. Kasni romantizam:Sergej Rach-maninoff: Preludij u cis-molu, op. 3 br. 2; Alexander Scriabin: Etida u dis-molu, op. 8, br. 12. Impresionizam:Maurice Ravel: Menuet sur le Nom dHaydn; Claude De-bussy: Preludij General Lavine Eccentric.

Moderna:Avdo Smailovi: Metamorfo-ze; Kreimir Seletkovi: Neurosis; Boris Papandopulo: Studija br.1.

Predavanje uz obljetnicu pada Bosne pod osmansku vlast U am teatru Teolo-gije odrao je predavanje prof. dr. D. Lo-vrenovi 27. svibnja 2013. pod naslovom Pad Bosne 1463. u svjetlu ugarsko-bosan-skih odnosa a u povodu 550. obljetnice pada Bosne pod osmansku vlast. Autor je analizirao kompleksnost odnosa izmeu Ugarske i Bosne tijekom vie desetljea koji su prethodili konanom padu Bosne. Ukazao je i na ulogu Rimske kurije u sple-tu povijesnih zbivanja toga vremena, kao i na pitanje vjerskih prilika (Crk va bosanska, dominikanci potom franjevci, odlazak bo-sanskog biskupa u akovo). Taj dogaaj iz 1463. u svjetlu ugarsko-bosanskih odno-sa treba sagledati na drugaiji nain, nego kada je rije o bosansko-turskim odnosi-ma, istaknuo je Lovrenovi. Naime, povi-jest bosansko-turskih odnosa od 1386. do 1463. uzimajui u obzir promjenjivi po-litiki i vojni aspekt ipak je pravolinijska po vijest u kojoj je tadanja vodea vojna sila regije jugoistone Europe, meu broj-nim drugim, pokorila i Bosansko kraljev-stvo. Kada je rije odnosima Bosne s Ugar-skom, oni su bili znatno sloeniji i ticali su se bosanskih politikih i konfesio nalnih prilika. Jo od sredine 13. stoljea, kada je intervencijom Rimske kurije i Ugarske dolo do izmijetanja sjedita Bosanske ka-tolike bisku pije u akovo, sve do 1463. kada je, takoer zahvaljujui i pasivnom dranju Ugarskog kraljevstva, vojno i po-litiki slabija Bosna podlegla pod vojnim pritiskom Osmanskog Carstva. Predava-nje su organizirali Franjevaka teologija i Drutvo za prouavanje srednjovjekovne bosanske historije pri Filozofskom fakul-tetu u Sarajevu. Publika je sa zanimanjem sluala izlaganje predavaa.

Zavretak akademske godine Dana 28. lipnja 2013. zavrila je akademska godina ISUSA SKIDAJU S KRIA, IVO DULI

Kronologija dogaaja

13Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

na Franjevakoj teologiji. Toga dana odra-na je sjednica Vijea Teologije, na kojoj su razmatrani rezultati rada u proteklom seme-stru, a uveer je bila i misa zahvalnica.

Prikaz Bosne franciscane (7. 7. 2013). Na portalu Stanak.org, Marjan Drma donio je prikaz asopisa Franjevake teologije Bo-sna franciscana br. 38/2013. Autor je poseb-nu pozornost svratio na priloge sa srednjo-vjekovnom tematikom budui da je i sam portal posveen bh. srednjovjekovlju.

Franjevaka ljetna kola Od 14. do 20. srpnja 2013. na Teologiji je odrana Franje-vaka ljetna kola duhovnosti. Od 33 prijav-ljenih pristiglo je 20 sudionika/ca: 8 lanova i lanica Franjevakog svjetovnog reda mje-snih bratstava iz Vukovara Zagreba i Livna, 7 brae franjevaca iz Zagreba i Sarajeva, te 5 sestara franjevki (2 Keri milosra iz Za-greba, 2 kolske sestre franjevke iz Zagreba i 1 sestra klarisa iz Zagreba). Predavanja su drali fra Anelko Barun, fra Pero Vrebac, s. Kata Karada, fra Rozo Brki, fra Mile Babi i fra Marinko Peji.

Formacija gvardijana i ekonoma Dana 4. rujna 2013. na Teologiji je odran Prvi meuprovincijski susret formacije

gvardijana i ekonoma. Tom prilikom su o slubi gvardijana i ekonoma imali izlaga-nja fra Velimir Blaevi (Sluba ekonoma i upravljanje vremenitim dobrima u Franje-vakom redu u svjetlu Generalnih konstitu-cija i Statuta) i fra Marko Mre (Praktini vidovi slube gvardijana i ekonoma). Po-tom je uslijedio rad u skupinama. Susret je zavren u popodnevnim satima.

Kroz Bosnu Srebrenu

Bojovnik na predziu nacionalnog i crk venog pravovjerja. Tijekom sedamsto-godinje prisutnosti u Bosni i Hercegovi-ni, bosanski franjevci su stekli historijsko iskustvo i umijee da unutar razliitih po-litikih sustava, esto njima nesklonih ili otvoreno neprijateljskih, pokuavaju pro-nai modus vivendi, odnosno optimalan nain preivljavanja i opstajanja u interesu svoga poslanja u katolikom puku. U tom kontekstu vidimo mjesto i ulogu Udrue-nja katolikih sveenika Dobri pastir u vri-jeme druge Jugoslavije (osnovano 1950) u kojem su vodeu ulogu imali bosanski franjevci. No, ima ih koji iz nekih svojih razloga na to drukije gledaju te Udruenje neargumentirano i naje e zlonamjerno

POSLJEDNJA VEERA, IVO DULI

14 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

kritiziraju, nazivajui njihove lanove kola-boracionistima komunistikog reima, to-vie izdajnicima, premda nitko od tih tzv. kritiara do dana dananjega nije niim do-kazao da je ono nekom naudilo ili nanijelo tetu. Udruenje uglavnom napadaju oni, u klerikalnim i njima bliskim nacionalisti-kim krugovima, koji ne podnose bosanske franjevce, jer se ovi ne uklapaju u njihove nacionalistike modele bh. hrvatstva. Jedan od korifeja harange na bosanske franjevce jest dr. Jure Krito s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba koji o franjevcima pie s puno strasti kad god mu se za to ukae prilika, ustrajui u pravilu: o njima nikad dobro! Sjetimo se samo kako je 2006. sa-rajevski Katoliki tjednik izdano dao svo-je stranice za njegove pam etske napise o Dobrom pastiru i bosanskim franjevcima. Nestrpljivo je ekao novu priliku. est go-dina kasnije ona mu se pruila, a povod je pretisak knjige I. Gavrana Lucerna lucens?, koju je on stavio na svoj privatni indeks zabranjenih knjiga! Naime, ujesen 2012. Krito se javio na portalu HRsvijet pam e-

tom u etiri nastavka (29. studenoga, te 3, 5. i 10. prosinca) pod naslovom Snalalji-va politika Dobrog Pastira. Politiko pri-lagoavanje (nekih) franjevaca Bosne Sre-brene u komunizmu i nakon njegova slo-ma (to je kasnije i ukoriio: Biljezi jedne franjevake politike u BiH, 2013). No sada vie nije u pitanju samo Dobri pastir, nego i dananji franjevci i Franjevaka teologija u Sarajevu o kojima on konstruira infantil-ne optube: oni ale za Jugoslavijom, nisu pravi Hrvati, Teologija je Kumroveka ko-la komunizma, u njoj se njeguju vrijedno-sti koje to ne mogu biti u njoj se odgajaju mrzovoljnici koji iznova objavljuju ne-ije polemike spise kako bi se podrava-lo protivljenje legitimnim predstavnicima Crk ve (!), itd. Dokle je Krito razvio te svoje udbake komunistiko-boljevike manire u nadziranju bosanskih franjevaca, govori, uostalom, i njegova tvrdnja kako on zapravo zna ak to oni misle bez obzira to i kako govore: oni su prava kopija do-bropastirskoga jugoslavenstva, koji, i kad bi zborili o domovini, nisu pomiljali na Bosnu i Hercegovinu ili Hrvatsku mi-slili su iskljuivo na Jugoslaviju. Uistinu je ovdje rije o egzotinoj i bizarnoj pojavi s obzirom na injenicu da dotini gospodin ivi metaforiki i ziki miljama dale-ko od Bosne i Bosne Srebrene.

Ovdje panoramski donosimo reakcije na Kritinu klevetniku kampanju, koje su, na portalu Prometej i u Svjetlu rijei, objavili Petar Jele, eljko Pavi, Ivan Markei, Luka Markei, Ivan Bubalo i voditelj ove Kronologije Marko Karamati.

Dr. fra Petar Jele (1), (Prometej, 10.12. 2012). Jure Krito, bivi sveenik domini-kanac i vrlo ugledni povjesnik sa zagre-bakog Katolikog sveuilita i Hrvatskog instituta za povijest uhvatio se zadnjih da-na na opskurnom portalu hrsvijet, kojeg iz-meu ostalog ureuje najvei strunjak za masone i sve mogue neprijatelje rvac-kog katolikog naroda fra Miljenko Mia Stoji dokazivati kako su franjevci Bo-

NEIZBJENI SUSRET, IVO DULI

Kronologija dogaaja

15Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

sne Srebrene, posebno oni iz sveenikog udruenja Dobri Pastir bili dobre sluge komunistikog reima. Krito sljedbenike udruenjaa pronalazi i danas, posebno meu profesorima i studentima Franjeva-ke teologije u Sarajevu. Nije to prvi put da Krito pokuava oblatiti franjevce Bosne i Srebrene i to ini redovno, svakih nekoliko godina, pridruujui se u toj neasnoj rabo-ti svom kolegi sa instituta, jo jednom ve-likom povjesniku Ivi Luiu, koji je svoj zanat ispekao u pijunskom miljeu, kojemu je oito vrlo blizak i sam Jure Krito. Bilo bi potpuno gubljenje vremena pobijati sve besmislene teze koje Krito iznosi u svome tekstu, poput one da ja ne osuujem zloi-ne koje su komunistike vlasti poinile nad mojom asnom subraom fratrima Bosne Srebrene. Ovim se Krito sasvim diskvali- cira i pokazuje kao ovjek koji je upadno sklon laganju, to ne prilii jednom bivem sveeniku i ovjeku kojemu je stalo do po-vijesne istine. Koliko je daleko spreman ii povjesnik Krito u izmiljanju, pokazuje i ova reenica iz njegova teksta objavljenog na spomenutom portalu: Susret s histo-riogra jom fra Petra Jelea bilo je razo-aranje, utoliko vee to su mi i osobna oekivanja bila vea. elio sam, kako sam mu u Rimu osobno rekao, da netko dobro proelja arhive i napie dobar, znanstveno utemeljen rad o Katolikoj Crk vi u Bosni i Hercegovini u doba NDH.

Do miljenja Jure Krite ne drim apso-lutno nita i jako mi je drago to se razoa-rao u moju doktorsku tezu, jer da je situ-acija obrnuta, iskreno bih se zapitao gdje sam to pogrijeio. Krito se u gore citiranoj reenici pokazao kao pravi klerikalac koje-mu je la jedna od glavnih osobina: dotini povjesnik, naime, tvrdi kako smo se nas dvojica sreli u Rimu i kako mi je on tamo ko biva osobno davao neke savjete. No stvar je potpuno drukija: Juru Kritu, nai-me, nisam NIKAD u ivotu ni vidio niti su-sreo. S Jurom Kritom nisam NIKAD u i-votu prozborio niti jednu jedinu rije, Jure Krito mi NIKAD nije nita osobno rekao,

posebno ne da dobro proeljam arhive i napiem dobar, znanstveno utemeljen rad o Katolikoj crk vi u Bosni i Hercegovini. Ukratko reeno: Juru Krito LAE da smo se nas dvojica ikad vidjeli, susreli i razgo-varali o bilo emu.

A da Juri Kriti oito nimalo nije stran udbaki pristup i podmetanje pokazuje jed-na druga stvar, koju on ovdje potpuno pre-uuje. Krito se, naime, itekako zanimao za moj rad i prije nego sam ga zavrio, jer je slutio da on nee biti poput njegova i ra-dova koji su do sada izali o toj tematici. Dotini je prije same obrane moje doktor-ske disertacije zaista doao u Rim i sastao

ISUS SUSREE ENE, ZDENKO GRGI

16 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

se s jednim od mojih korelatora s kojim se ve otprije zna, te je pokuao, oito po in-strukcijama iz njemu slinih i bliskih mu krugova, ocrniti i mene osobno i moj dok-torski rad. Kriti se meutim plan potpu-no izjalovio, te sam za svoj doktorat dobio ocjenu summa cum laude i nagradu Papin-skog sveuilita Gregoriana, to ovdje ne volim spominjati, no dobro je znati i taj po-datak upravo zbog ljudi poput Jure Krite.

Kao to ve rekoh, Juru Kritu nisam nikada sreo pa stoga nisam do danas imao ni prigode da mu ovim putem izrazim svo-ju iskrenu suut zbog propale mu misije u Rimu. Usput, ne bi bilo loe da dotini po-trai i strunu pomo jer laganje i izmilja-nje dogaaja i razgovora koji se nikada nisu zbili, moe izazvati velike probleme za nje-ga osobno i za njegovu najbliu okolinu. Na kraju estitam Hrvatskom institutu za povi-jest, a posebno Katolikom sveuilitu u Za-grebu to je angairalo ovakvo moralnu i

strunu osobu da im vodi odsjek za povijest i pouava mlade ljude povijesnoj znanosti. Bit e to oito dobar i kvalitetan kadar. Kad ovaj vrli znanstvenik zna ovako bestidno izmiljati o ljudima koji su jo uvijek ivi te govoriti o nekim susretima i razgovorima koji se nikada nisu dogodili, emu se onda uditi kada se dotini povjesniar krene blatom nabacivati na jednog asnog provin-cijala Bosne Srebrene Josipa Markuia i na drugu njegovu subrau koji su osvjetlali obraz Franjevakom redu i itavoj Katoli-koj crk vi za vrijeme Drugog svjetskog rata. G. Krito, ako se nekada upoznamo i sret-nemo, onda ete mi moi rei sve ono to ste mi navodno ve rekli na naem susretu koji se nikada nije dogodio i valjda ete tada moi razaznati to je san, a to java!

Dr. fra Petar Jele (2), (Prometej, 11. 12. 2012) Na brojna podmetanja i neistine o bo-sanskim franjevcima, studentima i profeso-rima Franjevake teologije u Sarajevu koje je njihov deurni povjesniar Jure Krito u etiri nastavka objavio na portalu hrsvijet, odgovorio sam mu onako kako i prilii o-vjeku koji u svojim istupima sramoti astan naziv povjesniara i koji pokazuje viego-dinji, vrlo zavidan nivo nesnoljivosti, ali i kompleksa, to ih kao bivi sveenik domi-nikanac ima prema franjevcima Bosne Sre-brene. To je pokazao u mnotvu polemika koje je vodio i prije mene s fra Ignacijem Gavranom, fra Velimirom Blaeviem, s akademikom Srekom Dajom i drugima koji su nastojali argumentirano odgovori-ti na njegove uporne klevetnike napade. Unato svoj argumentaciji, nisu mu naravno nita mogli dokazati i aliboe vremena to su ga utroili nadajui se da ljudima poput Jure Krite argumenti neto vrijede.

Kao to je itateljima ve poznato, Jure Krito je u svom etvrtom nastavku sramot-nog pam eta protiv bosanskih franjevaca na portalu hrsvijet spomenuo i na navodni osobni susret u Rimu i to kako mi je davao neke savjete glede moga znanstvenog rada. Jure Krito je to, naravno, u cijelosti izmi-

rimje u odvjnadikonibrkoGakkoti UnnisuJu

KrnonaosneJuISUS TJEI JERUZALEMSKE ENE, ZDENKO GRGI

Kronologija dogaaja

17Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

slio kao to i inae izmilja u itavom nizu svojih tekstova prema onoj narodnoj to se babi tilo, to se babi snilo. Jer, dotinog gospodina nisam nikada u ivotu ni vidio ni uo, niti od njega dobio bilo kakav savjet, a svakako ga od njega ne bih nikada ni traio ni prihvatio. U svojoj reakciji na moj tekst Krito govori da sam se u odgovoru poslu-io udarcima ispod pojasa. Ne znam zato tako misli i zato bi se radilo o bilo kakvim udarcima ispod pojasa, ako sam ukazao na to da ovjek govori potpune neistine i izmi-lja dogaaje koji se nikada nisu zbili. Ako je moje ukazivanje na njegovo isto izmi-ljanje neega to se nikad nije dogodilo udarac ispod pojasa, to je onda njegovo, ponavljam, isto izmiljanje? Valjda neka nova viteka vjetina a la Krito!

G. Jure Krito, valjda donekle i sam svjestan da je provaljen, u svojoj reakciji reterira, no u svojoj nevolji i na svoju ne-sreu dodaje i nove detalje, meni naravno sasvim nepoznate, te veli: U Rimu sam bo-ravio dva puta dok je fra Petar bio tamo na studiju. Prvi put kao lan meunarodnoga tima koji je dobio zadau da proui osobnu arhivu biskupa Aloisa Hudala kao pripremu za meunarodni simpozij o biskupu koji je spaavao Austrijance i Nijem ce poslije Drugoga svjetskog rata, a neki krugovi su

ga optuivali zbog skrivanja ratnih zloi-naca i zbog pomaganja da izbjegnu sudo-ve. Mislim da mi je upravo u vrijeme moga istraivanja u Njemako-Aus trijskom ko-ledu Santa Maria dellAnima fra Petrov dobar poznanik rekao da ima jedan bosan-ski franjevac koji pie disertaciju o Crk vi u BiH u vrijeme NDH (neto u tom smislu i zato su jednostruki navodni znaci). Da, to mi je bilo drago i htio sam se upoznati s mladim buduim povjesniarom. Dobio sam i telefonski broj i - dalje se zna. Sjea li se fra Petar toga ili ne, hoe li priznati to ili ne posve mi je svejedno.

Kako se vidi iz ove najnovije Kritine verzije, sada odjedanput vie nema ni govo-ra o naem osobnom susretu i njegovim sa-vjetima, nego je dotini dobio moj telefon-ski broj i dalje se zna. Pa to se to sad sve dalje zna, g. Krito? Ne zna se nita, jer niega nije ni bilo pa stoga se nitko toga ni ne moe sjetiti: ni ja htio ne htio pa ak ni Vi osim ako sve niste ne samo izmislili, nego si to sve jednostavno umislili?!

I da ponovimo lekciju, oito Vam to nee biti vika: Nas se dvojica, g. Krito, nikada nismo osobno vidjeli i nikada nismo razgovarali ni telefonom ni na bilo koji drugi nain. Svojom novom verzijom iz-miljotine samo ste se jo gore zapetljali u

SELJAKA BUNA, ZDENKO GRGI

18 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

kuine. Nita tu ne pomae plitki i jeftini so zam tipa i dalje se zna, nego samo pokazuje Vae podcjenjivanje zdravog razuma itatelja, kao da to oni nee prozreti ve na prvi pogled.

Ali moda od svega bude i neke koristi: moda shvatite kako je puno rizinije izmiljati o ivim ljudima, nego se nabacivati blatom na bosan-ske fratre koji vie nisu meu ivima, a to je Vama oito postala prava-pravcata opsesija. ivi ljudi, naime, znaju i odgovoriti, ba onako kako i zasluujete. Moda ak shvatite i to koliko je razorna za Vau vjero-dostojnost Vaa izmiljotina o ono-dobnoj tobonjoj radosti (!) to ima jedan bosanski franjevac koji pie disertaciju o Crk vi u BiH u vrijeme NDH. Ali, poznajui Vas radi se o jo jednoj istoj izmiljotini. Naime, nadaleko je svima poznata Vaa radost i ljubav prema bosanskim franjevcima. Izgleda da im saznate za nekog bosan-skog franjevca, odmah Vas, zbog silne radosti i ljubavi koju osjeate prema njima, uhvati velika elja da ih nazo-vete i druite se s njima, ba kao to se to uinili i sa mnom u Rimu - u Vaim snovima, naravno.

Ne namjeravam poput Sreka Daje, Ignacija Gavrana, Velimi-ra Blaevia i drugih gubiti sate i sate objanjavajui bilo to ovjeku koji je sklon ovakvom konfabuliranju. Ovakvim ponaanjem, podmetanjima i izmiljanjem sami ste sebe, g. Krito, to se mene osobno tie, potpuno diskvali cirali za bilo kakvu buduu raspravu, a nivo na koji ste pali pla-siranjem potpunih izmiljotina jako dobro pokazuje kakav ste ovjek i povjesniar.

To to Vam se ne svia moj doktorat, jako mi je drago. To to me smatrate loim povjesniarom, jo mi je drae, a najdra-e od svega je to Vama, Vaem kolegi Ivi Luiu, bh-Veernjaku, HDZ-u i Draganu

oviu, pojedinim klerikalnim kru-govima u Crk vi, portalima poput hr-svijeta i slinima i dalje jako smetaju

bosanski franjevci. Bosanski franjevci su, kako ree moj kolega fra Stjepan Lovri, bili i ostali mete puno pre-ciznijih strijelaca nego to ste Vi. A eto, jo su tu i fratri i njihova Bosna i Franjevaka provincija Bosna Sre-brena. I na Vau veliku alost ostat e i dalje! Lako emo s Vama jer kao i gore pobrojani pucate samo orcima. A ukoliko me zaista toliko elite osobno upoznati ili uti telefonom (da Vam se ispuni neostvareni dogaaj iz Rima), znate moju adresu. Moj savjet glede strune pomoi zbog izmiljanja do-gaaja koji se nisu nikada dogodili, naravno, i dalje stoji.

Dr. eljko Pavi (1), Zagreb (Prometej, 12. 12. 2012). Gledajui sa strane, ne mogu se naudit Juri Kriti i njegovim autogolovima koje sebi u zadnje vri-jeme zabija s nesmanjenom estinom. S druge me strane jo vie udi, zbog ega je toliko najaio po Dobrom

Pastiru, fra Ivanu areviu, Ivanu Lovrenoviu, a sada i po fra Petru Jeleu. Njih braniti uope mi nije namjera, budui da za tim nemaju potrebe ni oni sami njihova djela, za razliku od Kritinih, najrjeitije govore o karakteru tih ljudi. Prije bi trebalo obraniti Kritu od njegovih

nedolinih ispada u povijesnoj zna-nosti, kako bi rekao Stjepan Zimmermann.

Koliko se sjeam, Krito je doktorirao na psihologiji glasovitoga neoskolastiara Josepha Marchala. Dakle, Jure Krito nije nikakav povjesniar po struci, ve neosko-lastik. Stoga me opet udi da Krito nije nita nauio od spomenutoga Marchala koji je izvrio tzv. transpoziciju Kanta. O emu se radi? Sve do pojave Marchalova petosveanoga) djela Le point de dpart de la mtaphysique (sv. I-V, 1922-47) neo-skolastika nikako nije mogla preko Kanta

jeftini samo

vog e

kenoa,n-

ma, a-

--a e mee o me, dost ima.osan-silnemao-o u

a -i k ji j

ovigovisvijet

bosanssu, Lovcizeto,i Frbreni daljgore ukoliupozispuznatstrugaanarav

Dr. 12. 1moguautogjeme S druega

PaLJenpozagotre

d

ENA U MOLITVI, ZDENKO GRGI

Kronologija dogaaja

19Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

zbog njegova nijekanja mogunosti spo-znatljivosti onoga nadosjetilnoga. Marc-hal je prekoraio tu (samo-)postavljenu granicu i stupio u vrlo plodan dijalog s Kantovom moralnom lozo jom, ime je i samoj neoskolastici omoguio da postane dionicom aktualnih lozo jskih problema, bez ikakvih ideologijskih ostra enosti. U tom sam smislu svojedobno dva-tri puta poticao Kritu da se dalje razvija u tom smjeru. Meutim, budui da mu to oito ne dozvoljava njegov plemenski mentalitet jednako kao ni drugom raspopu Juri Zov-ku, on je krenuo u obraun sa svim nepravo-vjernim sveenicima i teolozima, pri emu njegova znanstvena argumentacija gubi svaki karakter znanstvenosti zato to je ispu-njena onim najniim strastima kojih bi se on kao raspop, dakle vjerojatno kao jo uvijek vjernik, morao stidjeti iz dna due.

Kritina namjera zbog toga i nije da bude povjesniar, ve prije svega onaj koji e poput onog nesretnog Josipa Jurevia otkrivati i dekretirati potonje istine ovoga svijeta i cviliti nad ugroeno u hrvatskoga bia. Svi ostali, koji se tomu protive, ili su komunjare ili neizljeivi jugonostalgiari. Od takve je sheme tumaenje cijelu Bosnu zaboljela a i danas neprestano boli glava. Bolest na smrt ne dolazi iz tuih, nego iz vlastitih redova u liku spomenutih koji su gori od bilo kakve ne-hrvatske rak-rane. Kada Jure Zovko u jednom svom lanku prigodom osnivanja Bonjake akademije u Sandaku kae da je to bio najbolji po-vijesni potez od Oluje, po emu se tada Kritino kvali ciranje Dobroga pastira razlikuje od spomenutih bedastoa? Ni po emu zato to i jedan i drugi i trei izvan svoje koe vide samo UDBU, KOS i sline institucije, a zaboravlja se npr. uloga Jurina strica Boe Zovka u frankfurtskoj UDB-i.

Tomu jedno za svagda treba stati na kraj, posebice to spomenute Krite svojim znanstvenim istraivanjima blate one lju-de kojima nisu do koljena, koji su svojim ivotima svjedoili vlastitu vjeru. Tragedija je to jedan Krito-vjernik toliko blati svoja

vjerska uvjerenja da su mu potpuno strane rijei poput razumijevanja, pratanja, pomi-rbe itd. Zamislimo samo kako takvi ljudi od-gajaju svoju djecu, o studentima da i ne go-vorimo. Nasluao sam se more studentskih pria o spomenutima i njihovom javnom ustaovanju, no te su prie, opet naalost, kod studenata esto pile vode, budui da su mladi ljudi kao glina, tj. kako ih obliku-je, takvi e i biti. Sramota je to, sramota do Boga, ukoliko spomenutima ta rije ita znai osim ako se ne radi o hrvatskome Bogu. Ovdje nikako ne elim teologizirati niti moralizirati, budui da sam i sm zasi-gurno mnogo gori od spomenutih u stvari-ma gdje sam i sm nakrivo nasaen, ve izriito apelirati na spomenute da se jedno za svagda okanu spomenutih budalatina, ne zbog njih samih, nego zbog brojnih genera-cija koje upropatavaju kao profesori.

Jure Krito oito ne razumije niti po-vijest niti aktualnu situaciju u BiH, njemu je kao pohercegovaenom Bosancu mr-ska svaka pomisao na cjelovitu Bosnu. Ra-stui u domi nikanskom samostanu ostao je

AUTOPORTRET, ZDENKO GRGI

20 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

potpuno sterilan prema zbiljnosti, a time i prema povijesti koju olako vrednuje sa svojih, imanentno nacionalistikih pozicija. Stoga me doista zanima koji su to bosanski franjevci koje on smatra svojim prijateljima i prema kojima se odnosi s toliko razumije-vanja i ljubavi. Nacionalizam je vrlo ozbilj-na psihika bolest i zato je najbolje lijeiti se na vrijeme. Ili to je rekao davno jedan moj prijatelj odvjetnik iz Metkovia dok smo studirali u Sarajevu: Ljudi, Isusa mi, nisam nacionalist, al volim svoju naciju! U Jure Krite nema ljubavi, ve samo mr-nja prema svemu to se ne uklapa u njegov nacionalistiki nazor o naciji. Tu e mrnju prevladati tek kada skupi barem mrvicu bez-pretpostavne ljubavi prema blinjemu koju su tijekom svoje krvave, tune i istodobno ponosne povijesti uvijek iznova iskazivali bosanski franjevci. Dok ne skupi tu hrabrost, Krito e zavijati na mjesec poput Ivana ev. aria i pisati spjevove poglavnicima bilo koje vrste bitno je da su poglavnici!

Dr. Ivan Markei, Zagreb (Prometej, 15. 12. 2013). O lijepa, o draga, o mila UDBO,/dar u kom sva blaga vinji nam Bog je do,/uzroe istini od nae sve slave,/uresu jedini od ove Rvacke,/sva srebra, sva zlata, svi ljudcki ivoti/ne mogu bit plata tvoj istoj lipoti.

Slobodi i svojoj Du-bravi, neko davno, sli-nim stihovima pjevao je Ivan Gunduli, veliki hr-vatski pjesnik. Danas o toj slobodi gornjim stihovima trebali bi u Hrvatskoj, u Bo-sni i Hercegovini, u hrvatskoj dijaspori, a posebice u HDZ-u

(razliitih usmjerenja), mnogi pjevati. Rei ete zato? Evo odgovora!

Da ne bi UDBE, rijetki bi iz Europe, Kanade, June ili Sjeverne Amerike poet-kom devedesetih doli u Zagreb, na Prvi opi sabor Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Sad se, naravno, postavlja pitanje, to je UDBA imala s tim? I ako je imala, to u tome ima loe? Naravno da nema ni-ta loe. Samo elim konstatirati kakva je bila drutvena, politika i povijesna situa-cija vremena kada se to zbilo. elim, dakle, rei da su okvir za drutveno djelovanje ak i poetkom devedesetih davale onda-nje vlasti predvoene lanovima Saveza komunista, a kamoli da okvire djelovanja nisu davale etrdeset godina ranije. Dakle, zahvaljujui UDBI moglo se bez ikakva straha sudjelovati na Prvome opem saboru HDZ-a, odranom u Dvorani Lisinski 24. i 25. veljae 1990. Dakle, tono u dan, etr-deset godina nakon utemeljivanja Dobro-ga Pastira (25. sijenja 1950). Sjetite se samo lic iz prvih redova na tome Saboru: od generala JNA, imenom Franjo Tuman, do udbaa svjetskoga kova, kakav je bio

Josip Manoli. Za njihovu partizantinu i udbatvo protiv njih nitko u novoj

Hrvatskoj nije podignuo optu-nicu. Druge sudionike udba-koga miljea na tome Saboru da i ne spominjem. Ti drugi zaci-

jelo su bdjeli da sve protee u najboljem redu.

U svojemu batrganju u laima, a sve da bi dokazao

razloge svoga bavljenja bosan-skim franjevcima, Juro Krito kaza i sljedee: Objavio sam dokument Slube dravne be-zbjednosti (SDB), nekadanje UDB-e, za BiH, u kojem se ja-

sno navodi da je Dobri Pa-stir osnovala UDB-a, da nji-

me upravlja i da lanovi toga udru-

PORTRET KIPARA IVANA

METROVIA, ZDENKO GRGI

Godina XL. broj

sva blaga vinji nam/uzroe istini od ve,/uresu jedini

cke,/sva srebra,i ljudcki ivoti/plata tvoj istoj

i svojoj Du- davno, sli-ma pjevao je

uli, veliki hr-ik. Danas o tojnjim stihovima Hrvatskoj, u Bo-ovini, u hrvatskoj posebice u HDZ-u

Josip Manoli. Za njihovui udbatvo protiv njih

Hrvatskoj nije ponicu. Druge sudkoga miljea na toi ne spominjem.

jelo su bdjeli danajboljem redu.

U svojemu laima, a sve d

razloge svoga baskim franjevcimakaza i sljedee: dokument Slubezbjednosti (SDBUDB-e, za BiH, u

snjestU

me lanov

RA

Kronologija dogaaja

21Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

enja predstavljaju najvii oblik obave-tajnog rada. Naravno da sam istaknuo da nisu svi lanovi bili voljni suradnici i da su mnogi upotrebljavali to komunistiko udruenje za bolje pastoriziranje povjere-nog im puka. Upravljaki vrh tog udrue-nja, meutim, bio je voljan i agilan surad-nik i samo je o njima rije.

Zar se ne bi moglo nai slian dokument i za Prvi opi sabor HDZ-a? Od kada su to dokumenti UDBA-e postali vjerodostoj-ni izvori podataka, ako su njihova izvje a uvijek do sada bila krivotvorba?

Dragi i vrli Juro! A kad bi sve to i bila istina za Dobri Pastir, zar ne bi danas bilo korektno zahtijevati od Franjevake provincije Bosne Srebrene da ve slje-dee godine, u dan Gospodnji, 25. sijenja 2013., uprilii u Sarajevu, u povodu 63. go-dinjice osnivanja Dobroga Pastira, jednu veliku sveanu akademiju na kojoj bi se jo uvijek agilnim agentima UDBA-e, uruilo zahvalnice, ispisane zlatnim slovima, to su u najteim poslijeratnim trenucima uteme-ljili Udruenje katolikih sveenika Dobri Pastir pomou i preko kojeg su bosanski franjevci uspjeli pastorizirati katoliki puk u Bosni i time osigurati normalan rad svo-me Sjemenitu u Visokom i Bogosloviji u Sarajevu. Osnivanje Dobroga Pastira in je za svaku pohvalu i trebalo bi uisti-nu svake godine slaviti obljetnicu njegova utemeljivanja. Naalost, svi oni sveenici u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, meu kojima naravno prednjae najvii pastiri (pastir = obanin) koji su slijepo slijedili vatikanski antikomunistiki zov divljine, gurali su vlastiti narod u uvijek sve veu provaliju. U svojoj slijepoj poslunosti Vatikanu ostali su bez ikakvih osjeaja za novonastalu poslijeratnu balkansku zbilju. A kad je Vatikanu zatrebalo ostvarivanje istone politike, svi su odjednom zabo-ravili Alojzija Stepinca i njegovu rtvu. Samo desetak godina nakon njegove smrti (1960), Tito je 1971. bio primljen u Vatika-nu na najvioj dravnikoj razini. Blaeno-me kardinalu Alojziju Stepincu kosti su se

mogle prevrtati u grobu! A te iste godine, u prosincu 1971., nakon sjednice u Karaor-evu, Hrvatsko proljee se ugasi, i muk u Crk vi hrvatskoj zavlada. Bojim se da to sve je bilo po nalogu iz Vatikana.

Meutim da itatelji ne bi bili u nedou-mici to je to uistinu bio Dobri Pastir, ov-dje donosim tekst natuknice Dobri Pastir u Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercego-vine, sv. I. (A-) (2009). Mostar, Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovi-ne, str. 585.

DOBRI PASTIR, udruenje katolikih sveenika Bosne i Hercegovine. Nakon II. svj. rata u komunistikom svijetu pa tako i u Jugoslaviji pojavila su se razna sveeni-ka udruenja: pravoslavna, muslimanska pa i katolika u Istri, Sloveniji i Bosni (25. I. 1950). Bosansko udruenje Dobri Pastir imalo je na poetku 197 lanova: od toga broja 57% bili su bosanski, 29% her-cegovaki franjevci, a 14% lanovi dije-cezanskog klera. Prije njegova osnivanja svoj pristanak na taj in dale su uprave Sa-rajevske i Banjaluke biskupije; Mostarska je to uskratila. U travnju 1950. Biskupska

SUSRET, ZDENKO GRGI

22 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

konferencija Jugoslavije izjavila je da lan-stvo u udruenjima nije probitano (non expedit), da bi ve 1952. odluila da ono nije ni doputeno (non licet). Sva tri tada-nja katolika udruenja imala su po smislu istovjetna pravila, ali nijedno od njih nije bilo zabranjeno. Prema tome, ni Udruenje Dobri Pastir u Bosni nije bilo zabranjeno, jer crk vene uprave u Sarajevu i Banjoj Luci nisu proglasile tu zabranu. Tako je Dobri Pastir nastavio svoj rad, iako su neki (osobi-to iz dijecezanskog klera) iz njega istupili.

Dobri Pastir je svojim postojanjem i ra-dom stvarao bolje ozraje izmeu katoli-kih sveenika i komunistikih vlasti; elio je pokazati da je Bosna i Hercegovina nji-hova zemlja i da je katolikim sveenici-ma stalo do obnove vlastite zemlje, to su profesori i studenti Franjevake teologije u Sarajevu i profesori i aci Franjevake kla-sine gimnazije iz Visokog pokazali vlasti-tim sudjelovanjem na radnim akcijama. Na temelju toga Dobri Pastir mogao je traiti da javne ustanove i privatnici napuste za-posjednute upne stanove i samostane, da se ne zabrani rad sjemenita, da se porez odmjerava pravedno, da se vrate matice, da se dopusti vjeronauk u crk venim pro-storija ma, da se pomogne utamnienima, da se odobre popravci i novogradnje crk-venih zgrada, da se dobije zdravstveno i mirovinsko osiguranje crk venih osoba itd. Dobri Pastir omoguio je tiskanje potreb-

nih vjerskih knjiga (npr. Katekizma, Novog zavjeta, molitvenika, pukog vjerskog ka-lendara i dr.) u vrijeme kada toga nije bilo.

Strah biskupa na poetku toga razvoja pokazao se neopravdanim: Dobri Pastir nije stvorio neku zasebnu narodnu crk vu i nije ni u emu oslabio crk venu stegu, nego je u Bo-sni omoguio koegzistenciju i blagotvorno djelovanje Crk ve. U nedostatku hrvatskih nacionalnih institucija u Bosni i Hercego-vini u tom poslijeratnom razdoblju, Dobri Pastir je svojim djelovanjem na kulturnom i vjerskom polju uvao i ouvao ne samo katoliku vjeru nego i hrvatsku nacionalnu svijest i hrvatski jezik. Njegovo je znaenje nemjerljivo za ouvanje kulturnog, vjerskog i nacionalnog identiteta bosanskohercego-vakih Hrvata. I. Gavran / I. Markei

I da zakljuim: Bosanski franjevci, ili kako tvrdi Juro Krito, UDBA, osnovae Udruenje katolikih sveenika Dobri Pa-stir. U redu! Samo bih dodao: svaka ast onome tko je to uradio fratri ili UDBA, ili oboje zajedno. Uinio je dobro djelo. Pa, moj Juro, nek su svi ti utemeljivai Do-broga Pastira i bili udbai, kakve to veze ima. Nikome nisu nanijeli zlo. Svome na-rodu uinili su dobro. I Svetoj Majci Crk-vi naoj. Kao i mnogi od onih (hrvatskih i katolikih) udbaa koji bijahu na Prvome opem saboru HDZ-a, u Lisinskom, ali sa zakanjenjem od etrdeset godina na-kon utemeljivanja Udruenja katolikih svee nika Dobri Pastir. Dakle, razlika je u samo etrdeset godina. Zamisli, Juro, ko liko su bosanski pratri bili vidoviti(ji) i napredni(ji). Aferim im bilo!

Dr. fra Luka Markei, (Prometej, 15. 12. 2012). () Bosanske franjevce on [Jure Kri-to] strogo osuuje, oni su njemu krivi jer su u duhu svoga utemeljitelja sv. Franje Asi-koga i njegova vjernog nasljedovatelja bo-sanskoga franjevca fra Anela Zvizdovia, ve u tursko doba u Bosni, traili i nalazili rjeenje problema u njihovom duhu dijaloga i ljubavi prema svakom ovjeku kao svojem blinjem, bez obzira na podrijetlo, naciju i

IMUN POMAE ISUSU NOSITI KRI, ELIMIR JANE

Kronologija dogaaja

23Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

religiju. Pritom se slui svim sredstvima bez potivanja istine i morala. Po njemu, cilj po-sveuje sva sredstva, pa se i laima moe sluiti radi postizanja svojega znanstvenoga uspjeha i poraza svoga velikog neprijatelja u bosanskim franjevcima. Sve je to ogavnije, kad se zna da je zavrio kolovanje i odgoj kod dominikanaca, redovnika koji su po sv. Dominiku bili i ostali od poetka do danas duboko povezani u bratskoj meusobnoj ljubavi s franjevcima, redovnicima po sv. Franji! To bratstvo i ljubav meu njima i njihovo bratstvo i ljubav s drugim ljudima i narodima, u svim njihovim razliitosti-ma i suprotnostima, sigurno nee pomutiti neprija teljstvo i mrnja Jure Krite prema bosanskim franjevcima. Naprotiv! ()

Dr. eljko Pavi (2), Zagreb (Prometej, 24. 12. 2012) () Svatko znade da ja nisam nikakovrsni povjesniar. No mi koji smo stu dirali lozo ju puno smo toga nauili od povjesniara, budui da bez shvaanja smisla povijesti i sam smisao bitka ostaje besmislen. Ili to bi Schleiermacher rekao sa sv. Pavlom: Slovo ubija, duh oivlja-va! Ne svjedoi li vlastitim ivotom rije objave, Sveto pismo ostaje mrtvo slo-vo na papiru. I tu sada dolazimo do kva-ke, o kojoj u svojemu odgovoru meni go-vori uvaeni gospodin Jura Krita. Nai-me, prema jednoj openito poznatoj aneg-doti, kada je G. W. F. Hegel napisao svoju doktorsku radnju De orbis planetarum te je predao komisiji, tada su ga njegovi naj-bolji prijatelji upozorili da su prirodoznan-stvenici na nebu otkrili novu zvijezdu koja mu bre ili naprosto rui sustav njegove doktorske radnje. Rekli su mu, dakle, da bi bilo dobro da taj svoj sustav malice pri-lagodi tom novom otkriu. Hegel je, tvrde zli jezici, odgovorio: Ni sluajno! Ali, gospodine Hegel, vele mu opet oni dobro-hotni prijatelji, to je nova injenica koju bezuvjetno morate uvaiti! Opet zli jezi-ci tvrde da je gospodin Genadij Grigorovi Gegelj mirne due izjavio: Utoliko gore po injenicu!

Tako se ne smije pisat ni lozo ja po-vije sti, a kamoli lozo ja prirode. Tada u oba sluaja dospijevamo u onu najcrnju vrstu naturalizma koja prijeti da uniti sve to se protivi ovoj Hegelovoj izjavi. Povijest nije opet izravno reeno protiv Hegela nikakva prizornica beskonano-ga samoozbiljenja duha, ono kroz to on samome sebe uvijek iznova i vazda govori da je on sva, sma i cjelokupna zbiljnost opet samome sebi zavija kao onaj, u mom prvom lanku spomenuti vuk.

No, gledajui s druge strane a to smo u Sarajevu nauili zahvaljujui naim pro-fesorima lozo je Hegel, ma koliko ga ja osobno mogao optuivati za totalitarne implikacije njegovih misli, dospijeva ne dodue na terminologijskoj, ve na ljuds-koj razini, do fundamentalnoga razlikovanja historije i povijesti. Hegel kada u svo-jim ranim spisima kritizira pozitivnu teolo-giju kao mrtvi kabinet prirodnjaka ispunjen mrtvim insektima (pa valjda i on mora biti mrtav ako je tako uvjetovan svojim pred-metom), Nietzsche kada govori o anti-kvarnoj povijesti i o Koristi i teti historije za ivot. Zbog ega to napominjem?

SJEANJE NA SLIKARA IVU DULIA, ELIMIR JANE

24 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

Iz vrlo jednostavnoga razloga, zato to neki ljudi, koji nikada nisu preli Savu u smjeru BiH, tako olako donose sud o ono-me to Nijemci podrazumijevaju pod svo-jom rijeju Geschichte mi u hrvatsko-me nemamo za tu rije dobroga adekvata, no imaju ga Slovenci: zgodovina. Ono to se uvijek iznova dogaa (das Gesche-hende) i to nas bilo kao povijest bilo kao historija u ozbiljno razumljenom smislu pogaa kao ono to nam je dosueno (das Geschickte, Schicksal) i pred im ne postoji nikakva mogunost uzmaka na razini osob-ne odgovornosti. Ta mogunost postoji je-dino kada se ivi s one strane Save!!!

Dalje, ono to se meni jako dopalo u povijesnoj znanosti razdoblja romantike i malice kasnije (Dilthey, Droysen, Ranke itd), ono zbog ega se uope bavim lo-zo jskom hermeneutikom, jest onaj stari zahtjev koji su jasno de nirali Edmund Husserl i njegov uenik Martin Heidegger, naime da se same stvari moraju tuma-iti po smislu iz njih samih. Zbog ega je rije smisao toliko znaajna za cje-lokupnu sferu tzv. duhovnih znanosti? (Ovdje sam namjerno pod upitnik i tzv. stavio meni omiljene duhovne znanosti /Geisteswissenschaften/ upravo zbog nave-denog ostra enog povjesniara. Jo sam davno kao student u Sarajevu shvatio da ono to su za hrvatsku povijesnu znanost u metodologijskom smislu uinili Radoslav Lopai, Nada Klai i Mirjana Gross moe

svima nama posluiti kao uzor, bez obzira na to to se i sm ne slaem s nekim njiho-vim tezama).

Opet iz vrlo jednostavnoga razloga koji je takoer prekosavske naravi!

Kako bismo imali smisao za preko-savske povijesne muke, za ono o emu su pisali toliki nai uglednici (u ovoj u svezi spomenuti samo meni vrlo dragoga fra Jaku Baltia), moramo prije svega to je i u po-vijesnoj egzegezi diktum biti taknuti, pogoeni. ime, dragi gospodine Krite?

Blinjim naprosto, njegovom osobnom i povijesnom mukom! Mi to, kad blinjega nastojimo razumjet u lozo ji, nazivamo hermeneutikom situacijom, bez ijega razumijevanja nema nikakve meusobne razumljivosti, a kamoli snoljivosti ili trpeljivosti. Upravo se u takvoj situaciji nita ne preuuje, nego se sve uobziruje. Ako toga obzira nemamo, propali smo ne samo kao znanstvenici to je jo i najma-nji problem, ve kao ljudi naprosto. Jer, to bi rekao E. Lvinas: Ovdje sam, sluga va naprosto bez tematiziranja! Samo obe-aj da vie nee ubijati Drugog!

Premda opet malice ispada iz konteksta reenoga, ovdje mi s obzirom na pitanje o metodologiji historijsko-povijesnih znano-sti g. Krita na pamet pada vrsna misao po-kojnoga Tome Verea on je u tomu zbilja bio nenadmaan i posve izvoran: Sacra doctrina sveta nauka nije istovjetna s teo-logijom teologa. (T. Vere, Iskonski misli-lac, Zagreb 1978., str. 17 i d.).

Na prvo sam se itanje ove Vereove izjave od srca nasmijao, no kasnije me oz-biljno poela boljeti glava potpuno je bio a i sada jest u pravu. Sacra doctrina je, ako sam dobro razumio pokojnoga Verea, samo za one koji su u stanju ljubiti blinje-ga, blinjega koji gospodina Krita uope ne pogaa. A ako nema blinjega, nema ni Boga, nema niega ima samo Holo-kaust, Jasenovac i sve ono ega se moemo jedino stidjeti!

Pisanje povijesti vrlo je ozbiljan i za-htjevan posao i ja se divim svakomu tko se SNIJENI PEJZA, GABRIEL JURKI

Kronologija dogaaja

25Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

poduhvati takovrsne rabote. No, jednako su tako vrlo esti, oni u mom prvom tekstu spomenuti nedolini ispadi (S. Zimmer-mann). I to se moe opravdati ukoliko nije uestalo do nepodnoljivosti, tj. do one ra-zine kad se svatko razuman zapita: Tko je to naruio?

Budui da ne mogu odgovoriti na to pita-nje, bolje da se opet usredotoimo na znanost povijesti, pod kriterijima koje sam samo malice ocrtao u ovom uvodnom dijelu.

Dobri pastir. Polazei od onoga, ne-tom i isto metodologijski navedenoga, zbi-lja mi nije jasno zbog ega je gospodin Jura najaio na Dobri pastir. Budui da sam mlai i od g. Jura, a kamoli od sudionika po-put pokojnoga fra Ignacija, komu spomenuti moe samo ljubit stope zato to nikad nije preo preko Save niti shvatio Bosnu i nje-zinu povijesnu zbilju, usudit u se samo isto metodologijski sa strane prokomen-tirati neke znakovite opaske g. Jura.

U Svjetlu rijei studenoga 2006. fra Ignacije postavlja jedno elementarno ili, bolje reeno, fundamentalno pitanje g. Kri-tu (usp. toka 1):

Zar smo svi, kad je dola komunistika vlast, trebali izginuti ili robijati. Zar smo svi, g. Krito, krivi to smo uope ivi na ovim prostorima Bosne. Po Vama, bolje bi bilo da su svi izginuli na Bleiburgu, jer tad bi g. Jura i onaj Jurevi dobili masnu apanau.

Kako moe jedan raspop, koji tendira k tomu da bude graanski povjesniar, prosu-ivati o tomu, jesu li franjevci bili nepoud-ni petrovakoj redodravi? Osobno, kada bih se usudio initi tu prosudbu, morao bih imati kompletnu dokumentaciju o tomu. A od koga da je dobijem? Tu ete me, gospo-dine Krito, morati pouiti jednako kao i o tomu kako ste doli do onoga dokumenta da je UDBA osnovala Dobri pastir.

ak i da je UDBA osnovala Dobri pa-stir, tko je gospodine Krito osnovao Va Institut za povijest? Jer kada uz vas gledam jo neke ljude koji tamo rade, esto se zbi-lja s ljudskim ogorenjem upitam: Kakva je razlika izmeu UDBE i SIS-a?, dakle

izmeu vas i onih koji ste vi upravo bili!? udno je to, posve udno

to bi rekao jedan moj dobar prijatelj, od mene podosta stariji profesor, pokoj-ni je fra Ignacije u polemici s Kritom po-kuao privesti ga europskoj, da ne kaem Aristotelovoj logici, no uzalud! Ja bih rekao daba!

G. Jura Krita i to je pokojni fra Igna-cije izvrsno primijetio nikada nije bio niti na jednoj radnoj akciji, osim gdje se kajmailo.

Poteni rad bio je poteni rad i u doba Pola Pota!

Sukladno reenomu nedolini ispadi sastoje se po mojemu sudu u sljedeem:

1. Najvie sam bio zateen i ganut reak-cijom jedne asne sestre koja je zbog mog pisanja obeala da e se od sada moliti za me. Objanjenje njezina tako velikoduna obeanja je sljedee: Moj je otac [] puno pretrpio ba radi udruenja, kao i naa itava obitelj. Kako je reagirala odmah nakon fra Ignacijeva odgovora meni, izrazila je svoje razoarenje njegovim pisanjem. Uvjeren da e ustrajati u vrenju obeanja, nadam se da mi sestra ne e zamjeriti to ovime njezine misli postaju njezino javno svjedoenje. (J. Krito, Posljedice moga lanka o sveeni-kom udruenju Dobri Pastir, u: Katoliki tjednik 40/2006., str. 30).

ad.-1. Ja doista su-utim s tom spome-nutom asnom sestrom i zbilja mislim da se treba moliti za g. Jura Krita. Obeavam da u to i sam jedno, ali samo jedno ui-nit. Takoer vjerujem da su to nai bosanski

PEJZA, GABRIEL JURKI

26 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

franjevci ve odavno uinili ili kako bih ja to rekao na svoj nain halalili. Da je ivio ikad u Bosni (pod ivotom u slu-aju g. imenovanoga ne podrazumijevam puku ziku prisutnost), g. Krito bi sva-kako shvatio dubinsko-povijesno znaenje te rijei. Jadno je s jedne, no s druge strane bijedno, to to se g. Krita kao vajni his-toriar, kako je kazao fra Luka Markei, poziva na to da njezine misli postaju jav-no svjedoenje. Dobra je sna, zbilja do-bra, i ona zacijelo svojim ivotom svjedoi svoju vjeru, no onda mi nije jasno zato to ne ini i gospodin imenovani, nego se po-ziva na nju kao na jedini argument svojih znanstvenih teza. Opet sramota Usput, ne e se pie sastavljeno. Taj Stjepan Ba-bi e potpuno unititi hrvatski jezik!

2. Taj mi sveenik pie: Pitam se tko to jo ne zna da su velika veina lanova Sve-enikoga udruenja Dobri pastir [] bili slijepe i poslune sluge UDB-e i KOS-a. Njihovi kolaboracionisti koji su kao prvi i najvaniji zadatak imali: njukati, pijuni-rati, pratiti, navoditi druge na razgovore o politiki kakljivim temama, redovito pod-nositi izvje a i uvijek donijeti neto novo

u informativnim razgovorima kao rezultat i uspjeh, kao dokaz svoje odanosti i kolabora-cionizma. [] Iskustvo toga sveenika, mora se priznati, toliko je bolno da i danas uzne-miruje. Ne treba ga, meutim, skrivati, jer izbjegavanje suoavanja sa stvarno u nikad ne moe dovesti do ozdravljenja. (Ibid.)

ad.-2. Uvaenoga g. Krita moram upo-zoriti na tvrdu injenicu da sam se ja, elj-ko Pavi, sin Marka Pavia, vodio u sara-jevskoj UDBI pod kodnim imenom Mo-dria. O emu se radi: Jedno jutro, nakon jednoga simpozija, dou po mene u sobu u studentskome domu Nedarii etvorica UDBAA, glasoviti Dragan Kijac, Devad Bejdi, eljko Puina i Zlatan Rami i pravac u UDBU. To je bila godina 1986., mjeseca svibanj, taman pred ispite. Vodili su me s pitoljem pod pazuhom na ispite to vrlo dobro znade moj profesor i dra-gi prijatelj Predrag Finci. Htjeli su ne da me uhapse, nego da ocinkam sve svoje profesore s kojima sam se ve tada obitelj-ski druio, petrovce, franjevce, moje drage prijatelje s Islamskoga teolokog fakulteta itd. Toliko sam ve tada imao prijatelja, a Bogu fala, imam ih i sada. Jedva sam se rijeio belaja Sve sam ih mogo, a moda po Vaoj metodologiji i trebao ocinkat! Mrano je, strano mrano, pozivati se na ljude koji prepoznaju kolaboracioniste, koji svugdje njue UDBU, jer kao to sam Vam napisao u drugome svojemu pi-smu: samo etnik moe prepoznati etnika ili, to je meni isto, ustaa ustau. Stoga je potpuno razumljivo to onaj kod Vas spo-menuti neimenovani mrak kae: Jedno-stavno se ovjek udi odakle i danas nekim udruenjaima takve sulude ideje da hva-le i brane Udruenje. Ovdje moram biti rigidan i izravan: princip je UDBE da se nikada ne navodi izvor princip je svake, pa i po vijesne znanosti da se argumentira po tisuu puta, sukladno aktualnim spozna-jama. To me opet, kao i u sluaju one a-sne, uvjeruje da g. Krito nije nikakav po-vjesniar. To u apsolutnome smislu nema nikakve veze sa znanstvenom argumen-

PORTRET VJEKE BOE JARKA, LJUBO LAH

Kronologija dogaaja

27Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

tacijom. Jer ovo to je napisano moe se uvijek tumaiti i ovako: ovjeka koji je to napisao mogao sam i ja izmisliti i onda vrlo lahko napraviti kompletnu konstrukciju. Ne mogu vjerovat da su bosanski franjevci toliki vampiri da spomenuta asna i spo-menuti gospodin ne smiju izai u javnost. O lijepa, o mila, o draga UDBO to je nedavno napisao Ivan Markei, okani se vie nas u obliku g. Krita.

3. Povijest se uvijek pie s odmakom od vremena zbivanja kad osobne strasti sudionitva nisu prisutne i kad dokumenta-cija postaje dostupna. I o udruenju Dobri pastir tek sada na vidjelo izlaze dokumenti koji bolje osvjetljuju njegov nastanak, in-tenciju i ulogu. Do sada se samo nagaalo sa je UDB-a iza osnivanja Dobroga Pasti-ra, a sada to potvruju i njegovi dokumen-ti. To je za historiogra ju novost kojoj se treba radovati.

ad.-3. Eh, sada se zbilja moram nasmijat elementarnom povijesnom neiskustvu. Za-to? U vrijeme tzv. NDH bilo je u Zagrebu uglednih Hrvata koji nisu bili njihove pri-stae, a u koje oni zbog njihovog ugleda nisu smjeli dirati. Takav je bio i Stjepan Zimmermann. I to se dogodilo? Kada su se povlaili iz Zagreba, ustae su tada podijelile svim tim nepoudnim Hrvatima (koji nisu bili ni ustae ne partizani) najvia ustaka odlija, ijem primanju oni narav-no uope nisu ni prisustvovali, ali su zbog toga zavrili na komunistikom sudu kao ustaki kolaboracionisti u ovaj se poto-nji termin g. Jura oito izvrsno razumije. I kada veli da se u sluaju novoga otkria novih dokumenata treba radovati, tada doista treba ovjek biti oajan: Kaine, gdje Ti je brat?

Mislim da se ovdje treba stati i prestati kako bih dometnuo jo neto o znanstve-nom karakteru historiara, g. Krita.

Bosanski franjevci i bespua povijesne zbiljnosti. U svojoj Preuenoj povijesti s tim se naslovom potpuno slaem g. ime-novani nastoji kapitalizirati svoj znanstve-ni povratak u Hrvatsku time kako e nam

protumaiti to kako je Katolika crk va na ovim prostorima vazda bila demonizira-na i preuivana. Kako, pitam se, ako su

AUTOPORTRET, LJUBO LAH

28 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

primjerice nai bosanski franjevci radili za UDBU? Onda su ne samo oni, nego i svi vjernici s franjevakim upama uivala u blagodatima udbakoga kolaboracioniz-ma!? Od njega, valjda, ive i danas, a ne od svoje povijesne muke tu-bitka, kako bi rekao M. Heidegger. Ovdje oito neto ne tima.

Ne tima zato to g. imenovani, koji oi-to nije uvaio jezini standard R. Lopaia (dodue ni J. Stadlera), stalno tvrdi da, ak i kad su u Banja Luku doli trapisti, nita nije moglo poremetiti tu suverenu domi-naciju nad katolikim stanovnitvom. (J. Krito, Preuena povijest. Katolika crk-va u hrvatskoj politici 1850.-1918., Zagreb 1994., str. 99. Na ovom se mjestu ispri-avam g. Kritu zato to ova knjiga doista predstavlja njegovu doktorsku disertaciju, no to kao to bi rekao Hegel nita ne go-vori u prilog injenici /Tat-Sache/ koja je vie nedjelo nego djelo). Kakva domina-cija, g. Krito? To se u Bosni vazda zvalo ivjeti sa svojima, dijeliti istu muku, umi-rati za blinjega u najdoslovnijem smislu rijei. I kada jedan general franjevakoga reda ne elim Vam rei koji, zato to mi je Nase voll da Vas poduavam povijesti, pie Stadleru: A gdje ste bili prije, dok su moja subraa krvarila pod turskom vla u, tada jednako tako mogu isto pitanje posta-viti i Vama. Koliko sam vidio u ovoj knji-zi, samo ste obilazili udruge naih kako biste u obranu HKP-a postali znanstvenik.

Ja ne razumijem to Vama kao znanstve-niku smeta dominacija naih ujaka. Cijelo vrijeme u spomenutoj knjizi cvilite kako su samo hercegovaki franjevci bili pravovjerni i osvijeteni Hrvati: zaboravili ste da ih je utemeljio i odcijepio ona naa nesrea fra Rafo Barii, zaboravili ste da je fra Grgo otiao u Bosnu iz Hercegovine i vie se nije htio vratit).

A i to je povijesna teta, iji ste Vi izrav-ni proizvod, budui da Duvno, naalost, odavno pripada tamo. U tu se vrst demo-kracije nikada ne bih mijeao. Nego bih htio samo jedno, zbilja dobrohotno kazat: Preuivanje povijesne muke bosanskih franjevaca jest preuivanje svakoga ono-ga koji se u Bosni uti kao zaviajnik! Vi to oito niste, a onda se opet postavlja pi-tanje vaega hermeneutikog legitimiteta da jaite po takvim stvarima. Kao to ste i sami napisali da povijesne prosudbe po-trebuju vremenski odmak i injenice, nije mi onda jasno, emu se radujete, budui da nemate niti znanstvenoga odmaka, a kamoli onih Hegelovih nesretnih injenica. ()

Dr. fra Marko Karamati, (1) (Svjetlo rije-i, 358, sijeanj 2013). Predoziranje mr-njom. Padom totalitarnog reima i ras-padom bive drave uestale su rasprave o karakteru i praksi komunistike vlasti koja je striktno kontrolirala prostor iona-ko doziranih individualnih i kolektivnih sloboda u drutvu. Promicanjem jedino valjanog miljenja, onog to ga je zastu-pala vladajua ideologija, oblikovao se sistem jednoumlja, inae tipian za sva-ko totalitarno drutvo. Za neopreznu rije kontrolori partijskog pravovjerja mogli su bilo koga optuiti da radi protiv naroda i drave i tekovina revolucije. Jo su sredi-nom 1970-ih i poetkom 1980-ih, u vre-menu oputenije reimske stege, etvorica franjevaca Bosne Srebrene i trojica herce-govake provincije robijali po nekoliko godina danas bismo rekli nizato. Te injenice dobro oslikavaju barem jedan aspekt toga totalitarnog reima. Crk veni CVIJEE, LJUBO LAH

Kronologija dogaaja

29Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

ljudi i ustanove, unutar tog okruenja, bili su pod posebnom prismotrom.

Danas je to tema za istraivanja i ana-lize. Njoj se pristupa razliito: racionalno i trijezno, s jedne, razbarueno i s ideolo-kim konstrukcijama i sumnjivim argumen-tima, s druge strane. Posebno su buni i nametljivi oni koji su u sebi osjetili nacio-nal-misionarski zov da javnosti diferenci-rano predstave crk vene ljude, jedne kao reimske suradnike jer im je prioritet bio materijalno, a druge kao patnike i mue-nike jer su se opredijelili za duhovno po projektiranom modelu novih hagiografa kakav je dr. Ivo Lui s Instituta za hrvat-sku povijest u Zagrebu. Budni nadzornici nacionalnog i crk venog pravovjerja bosan-skih franjevaca otkrivaju u njih, po tko zna koji put, sumnjive heretike tendencije te minuciozno najderski ivaju poveznice s minulim ideolokim sistemom, prokazu-jui ih, ak i u tome, da su se besplatno lijeili i primali mirovine (I. Lui) nek se zna tko su i odakle su! A kao takvo heretiko arite i danas ivahno u pro-sincu 2012. dr. Jure Krito, s Katolikog sveuilita u Zagrebu i Hrvatskog instituta za povijest, gromoglasno je prokazao ne

bilo koga ili ega, nego sadanju poratnu Franjevaku teologiju u Sarajevu, visoku lozofsko-teoloku ustanovu bosanskih franjevaca, batinicu tradicije znamenitih kolskih institucija Bosne Srebrene iz 18. stoljea tada na irokom potezu od Bu-dima i Osijeka, do ibenika i Makarske. Prokaziva dr. J. Krito, hrabar kakvog ga je ve majka priroda iznjedrila, sa sigurne vremenske distance, etvrt stoljea nakon pada komunizma, boj junaki bije s ko-munistikom stoglavom adajom da se sve prai. Ne treba se dakle uditi to mu je onda omiljena tema upravo Franjevaka teologija, kao nastavak kumroveke ko-le, koja stvara narataj ija kvazi teolo-ka ideologija naznaava ukorijenjenost u komunistikoj revolucionarnoj ideologiji. Ona je, obavjetava nas pronicljivi Kri-to, bila i ostala oazom u kojoj se njeguju vrijednosti koje to ne mogu biti i u kojoj se odgajaju mrzovoljnici koji e smatra-ti duno u perpetuirati neije polemike spise kako bi se podravalo protivljenje le-gitimnim predstavnicima Crk ve. Tu smo dakle. Neiji polemiki spisi zapravo su razorna demontaa isforsiranog mita o J. Stadleru kao lucerni lucens (svjetiljki to

DJEVOJICA SA CVIJEEM, LJUBO LAH

30 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

svijetli) iz pera dr. fra I. Gavrana, koji je kasnije na istu temu u nekoliko poteza isto-ga J. Kritu, to bi se ono reklo, rastavio na proste faktore. Groteskno je da se Kri-to, s obzirom na poznatu injenicu njego-ve bive pripadnosti dominikancima, ba u pitanjima crk vene odanosti naao nuditi kao uzor franjevcima koji su i u najteim okolnostima ostali do kraja vjerni svome zvanju! Dokle stigosmo! Groteskno je i to da J. Krito koristi prilagoeni komunisti-ki model optube u kojoj sintagma protiv naroda i drave, prerasta u njegovu protiv naroda i Crk ve! Nacionalni i katoliki he-retici, po rijeima ovog nadzornika pravo-vjerja, uope ne znaju ni tko su ni to su: oni zapravo ele rei da su sluajni Hrva-ti, te ih, kao takve, nadzornik Jure pozi-va nek se ve jednom odreknu hrvatstva i postanu Bosanci pa tako vie nee moi kriviti Stadlere, Tumane i druge katoli-ke-Hrvate i Hrvate-katolike. I tako ovaj stopostotni Hrvat a i crk veni ovjek (ne znamo u kojem procentu!), ozbiljno po-ruuje tim sluajnim Hrvatima: Neka ne zaborave da e u bosansko-hercegovako-me drutvu i dalje biti smatrani razliitima i kad postanu Bosanci-katolici; jedini im je, dakle, izlaz za ouvanje identiteta po-stati Bonjacima! Tako savjetodavac! Ne znamo, meutim, kakav je to identitet ko-jim se dotini zaogrnuo piui, na primjer, o svom ljubaznom instruktivnom susretu s franjevakim doktorandom na sveuilitu Gregoriana u Rimu, koji se nikada, ba ni-

kada, nije dogodio, a i tota drugo da ne spominjemo!? Somnambulni identitet, ili...? No, pustimo to, vano je da je on do-kazano pravi katolik-Hrvat i pravi Hr-vat-katolik!

S ovom klevetnikom, i neuveno vul-garnom, kampanjom visokog intenziteta sumanutih i somnambulnih kvali kacija ujahao je dr. Jure Krito iz podsljemenske metropole kroz irom otvorene vratnice ravno na portal HRsvijet, doekan rairenih ruku, gdje mu njegov brat-suborac fra Mi-ljenko Stoji takoer izgara u borbi protiv svih ideolokih zastranjenja, pa tako i onih na Franjevakoj teologiji u Sarajevu. Teo-logija, pak, u svojoj novijoj povijesti pamti 1947. godinu, kada su je obeskuili komu-nisti, 1992. kada su je zaposjeli i opljakali etnici, i evo, u tom neslavnom nizu, 2012. kada se vertikala Katolikog sveuilita obruila na nju s nakanom da je moralno devastira i opljaka. J. Krito, navodni an-tikomunist komunistikih manira, predozi-ran mrnjom, nije ni shvatio da se uhvatio u isto kolo s komunistima i etnicima. Ovi je nisu uspjeli unititi nee ni on zajedno sa svojim poslodavcima!

Dr. fra Marko Karamati (2), (Svjetlo rije-i, 359, veljaa 2013). Krene drumom, a on ode umom. S pravom se katkad upita-mo koji je smisao ui s nekim u raspravu o nekoj zapoetoj i posve konkretnoj temi, a druga se strana izmakne i ponudi priu kojom hoe zaobii ono bitno u sadraju rasprave. To nije rijetka pojava. Evidentne injenice koje drugoj strani ne idu u pri-log, u replici se zaobiu, a pria se o spo-rednom. Tako je i u sluaju reagiranja dr. Jure Krite na moj tekst iz prolog broja Svjetla rijei, koji raspravi pokuava dati drugi pravac i zaobii stvarnu temu, a to je njegov napad na Franjevaku teologiju u Sarajevu, pokuaj diskvali kacije njezi-na rada i ljudi. Njegova obuzetost Bosnom Srebrenom, a sada i Teologijom, u svojstvu prokazivaa (iako je ziki, i jo vie meta-foriki, stotinama milja daleko i od Bosne i

KOIJA, LJUBO LAH

Kronologija dogaaja

31Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

od Teologije!) zapoela je prije vie godina i ekao je samo pogodnu priliku da krene iznova. Ovaj put bio je to pretisak jedne kritike knjige o Josipu Stadleru. U svoj-stvu njegova zatitnika i branitelja, odmah se dao na posao te je na jednom portalu u vie nastavaka ispisao ono to je osjeao u dui. U njemu se iznova probudila zabrinu-tost za nacionalno i crk veno pravovjerje u Bosni Srebrenoj i na Teologiji, zbog ega je odaslao poruke sluajnim Hrvatima da ve jednom postanu Bosanci kako ne bi vie okrivljivali njegove politike ikone i druge svete uzore. A to je teko postii, tvrdi on, kad je Teologija ostala oazom gdje se poduavaju vrijednosti koje to ne mogu biti. ak ide tako daleko da otkriva ne samo to ine, nego i to misle oni koji ale za komunistikim sustavom i pokazu-ju spremnost braniti njegov svjetonazor te poput vidovnjaka, koji zalazi i u najskrovi-tije misli drugih, kae kako franjevci kad bi govorili o domovini nisu mislili na Bosnu i Hercegovinu ili nedaobog Hrvatsku mi-slili su iskljuivo na Jugoslaviju! Iznositi ovakve besmislene tvrdnje, bolje reeno klevete, u lanku na portalu, a u svome od-govoru na moj osvrt u Svjetlu rijei praviti se da nema pojma o tim nebuloznim i kle-vetnikim podmetanjima, samo pokazuje da je s ovakvima svaka daljnja rasprava bespredmetna i suvina.

U vezi s ovom temom Miljenko Stoji je tek usputno spomenut i u ovoj je kontroverzi imao daleko manjeg udjela ali ga je ipak imao. Neemo ovdje spominjati njegovo pi-sanje o pojedincima s Teologije (o emu se ima to rei) na opskurnom portalu, u kojem je jedan od urednika, ili pravljenje neprimje-renih foto-montaa za koje on, kao urednik, takoer snosi odgovornost. Zaustavit emo se na njegovu osvrtu na zbirku udnih tek-stova sumnjiva sadraja u franjevakoj pe-riodici, gdje se on snebiva, kako kae, nad udnim silnicama to proizlaze iz odree-nih stranica. Rije je uglavnom o odabra-nim prijevodima tekstova s njemakoga je-zika. Jedan od takvih priloga s koopernim

naslovom to je to prosvjetiteljstvo, u stvari je prijevod lanka Christopha Marti-na Wielanda, njemakog pripovjedaa iz 18. st., jednog iz kruga klasinog weimarskog etverozvijea u kojem su bili jo Goethe, Herder i Schiller. Isto tako udne ga silnice obuzimaju zbog jednog drugog prijevoda posveenog francuskom lozofu Voltaireu. Sporno mu je takoer i citiranje istaknutih javnih osoba i znanstvenika kao to su: Nel-son Mandela, Henry David Thoreau, Gustav Jung, Abraham Lincoln, Artur Freed za koje znalci [kakav je valjda i on] tvrde da su pripadali masonskim skupinama te itekako doprinijeli razaranju ovjeanstva. Franje-vaka teologija se, nasuprot autoru, ne eli ograditi zidovima i getoizirati. Navedene osobe uzima kao kulturne i povijesne inje-nice, jer su dale doprinos ne razaranju nego izgradnji ovjeanstva. Teologija se otvorila jo 1970-ih godina prema novim idejama u duhu II. vatikanskog sabora i tu otvorenost eli sauvati dokle to god bude mogue, jer to smatra svojim civilizacijskim dostignu-em. A ako netko ima tekoa u prihvaanju drugog i drugaijeg, to je njegov problem.

Dr. fra Ivan Bubalo, (intervju, Prometej 15. 2. 2013; Bosna franciscana, 38/2013). () - Nedavno se opet iznova, po tko zna

MATER DOLOROSA, LJUBO LAH

32 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

koji put, povela polemika izmeu Jure Kri-te i pojedinih profesora s Franjevake te-ologije oko sveenikog udruenja Dobri pastir. Krito to ini u redovitim vremen-skim razmacima, a svjedoci smo da se i s najvieg, ali i s niih mjesta u ovdanjoj Crk vi, u razliitim prigodama napada to udruenje i one koji su mu pripadali. Nije teko uvidjeti povezanost i sinkroniziranost tih napada te tko stoji iza svega. Moete li objasniti u emu je problem sa sveeni-kim udruenjem i zato ono i danas toliko smeta pojedinim crk veno-politikim krugo-vima u Bosni i Hercegovini?

Ponajprije ini se potrebnim ukazati na ono to lako uvia i onaj tko ba i nije po-sebno upuen u temu Dobrog pastira. I takav, kada vidi kakve se optube iznose i ime se one toboe potkrepljuju, vrlo lako prepoznaje svu njihovu neutemeljenost i na-tegnutost kao i, u najmanju ruku, sumnjivu dobronamjernost tuitelj pod platem, naravno, hinjene zabrinutosti za Crk vu i Narod. A zato se taj sluaj iz 50-ih godina prolog stoljea u zadnje vrijeme ponovno aktualizira, moe se pretpostaviti s prili-nom sigurno u: udruenje je samo prividni cilj napada, pravi cilj su bosanski franjevci koje se identi cira s tom udrugom, i netko je u kontekstu svojih interesa procijenio da je sada pravi trenutak za ofenzivniji nastup. Standardna optuba je uvijek ista: fratri su oduvijek sumnjive crk venosti i sumnjivog hrvatstva ne dakle samo danas, nego i u

doba komunizma i u tursko doba, i u vrije-me spora s prvim sarajevskim nadbiskupom i kasnije u drugim unutarcrk venim nesugla-sicama neprilagoeni svojima, ali zato udvorni papuari svih osvajaa i gospodara, od Sultana do Tite.

Da taj kriterij crk venosti i hrvatstva ne govori ba sve o onom kr anski i ljudski najbitnijem, o tome ne bih ovom prilikom. Ali ako emo i o tome, o crk venosti i hr-vatstvu, onda bih samo podsjetio na rije-i tadanjeg provincijala fra J. Markuia upuene sudionicima osnivake skuptine Dobrog pastira: Reklo bi se da se Crk va [...] besprincipijelno zaokree. Ne zaokree se, ve upravlja vremenom. Kada dakle u ovom vaem poslu sveenikog udruenja pokazujete slobodu drutvenog kretanja u ovom vremenu, kad se inilo da smo kao sveenici neim potiteni, glasnici ste vje-no ivotvorne Crk ve. Njegove, ne samo ove rijei, kao i rijei ostalih tadanjih fra-njevakih provincijala u istoj prigodi da ne spominjem jo neke crk vene uglednike svjedoe o duhovnoj snazi, razumijeva-nju povijesnog trenutka, irini vidika i vje-ri u Providnost, to emo sve danas teko sresti igdje, kod kritiara Udruenja ponaj-manje. Fratri, naravno, niti su bili niti jesu bezgreni, ali uz ovakve kritike i kritiare mogu biti prilino sigurni da nisu previe skrenuli s pravog puta.

Kad je ve ovdje rije o Crk vi i Na-rodu, ini mi se umjesnim podsjetiti i na Markuievu ispovijest vlastitog katoli-anstva i hrvatstva u opasnostima velikog vremena, koja ujedno izrie i naelni stav njegove zajednice:

Ako me tko pita: zato smo ostali tu gdje smo se nali u tolikim opasnostima, to imam rei? Ali najprije to je zapra-vo opasnost u velikom vremenu?! Jedina je opasnost, da se ne pokae ovjekom. Smrt je manja opasnost. Ostali smo zato, da i za budunost skupa sa svojim narodom vaz-da ivimo i hrvatski i katoliki, a sa svima ostalim u najljepim odnosima i stvarno bratski.A da smo se uklonili nekud, bi li MOST, LJUBO LAH

Kronologija dogaaja

33Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

bolje bilo po katolianstvo i hrvatstvo to mi pitamo?! Ostali smo, da i mi posvjedo-imo za istinu, svoje ideale i vjerovanja. Nismo bili politiari, ve jedino ispovije-daoci [confessores]. Ostali smo, jer je tako pravo, i jer smo smjeli ostati.

- Historiar J. Krito je svoje optube proirio i dalje te je optuio profesore i Fra-njevaku teologiju u Sarajevu da u njoj sta-saju ideoloki borci kakvi su se odgajali u Politikoj koli Saveza komunista Hrvatske u Kumrovcu? Zaista teke kvali kacije!?

E pa eto, takve su besmislice najbolja ilustracija onoga to je upravo reeno glede iskonstruiranih optubi na raun bosanskih franjevaca. Moda samo treba dodati kako sve to Krito radi kitei se uvaenom pro-fesijom historiara i tu onda nastaje bitni nesporazum. Jer da je to historiogra ja, on bi se prije svega drao Tacitova principa sine ira et studio [bez gnjeva i naklonosti] i prema franjevcima i prema njihovim ospo-ravateljima. On se meutim prema franjev-cima odnosi cum ira, a prema osporava-teljima, posebno njihovu Rodonaelniku, cum studio, i to u tolikoj mjeri i na takav nain da prve demonizira, a druge uzdie na oltar. Ispada na koncu da je Krito histo-riogra ju pobrkao sa svojevrsnom hagio-gra jom, u tome posebno podran od nekih crk venih krugova, pa bi uz njegove teksto-ve valjalo, po uzoru na emisije reklamnog karaktera na televiziji, staviti upozorenje: uradak pod pokroviteljstvom...

***

Kvislinzi svuda oko nas U veernjoj emisiji na radiju Mir Meugorje, koju vodi fra Mario Knezovi, gostovao je 30. kolo-voza 2013. dr. Nino Raspudi sa Sveui-lita u Zagrebu. Razgovor se vodio o uo-biajeno arolikim temama. Nakon to su sluateljstvu s pohvalom predstavili nae drage biskupa i vladiku, Ratka i Grigori-ja, voditelj je predloio da nastave o bo-sanskim franjevcima. Raspudi je to rado

prihvatio, jer su oni, po njegovu vienju, kvislinzi/izdajice i ta kvislinka nit ide od fra Anela Zvizdovia iz 15. st. preko udruenja Dobri pastir, sve do sadanjih profesora na Franjevakoj teologiji. Ovdje se radi, veli Raspudi, o jednoj alosnoj pojavi koja ima neke svoje povijesne uzro-ke. Mi imamo jedan kontinuitet kvislinke politike od Ahdname do danas i o tome treba govoriti. alosno je to, kolokvijalno ih u Hercegovini zovemo daide iako oni govore da su ujaci, da se nisu oglaavali dok se gaze politika prava najmalobroj-nijeg naroda u Bosni i Hercegovini, tovie aktivno su hvalili i podupirali pseudogra-ansku Lagumdijinu politiku. alosno je da smatraju da bi se Hrvati u veinskim podrujima trebali odrei svojih politikih prava, da bi njima bilo komotnije na Ned-ariima. Nee biti komotnije. To je jedan poseban mentalitet, oni su razvili jednu vr-stu tokholmskog sindroma, to dimije se to kae kod nas, arapska rije dimi koja ozna-ava pripadnike u islamskim zemljama ne-islamskih naroda koji razviju taj nekakav mentalitet, kako bih rekao oni se vie ljute

PORTRET MARIJAN MARI, LJUBO LAH

34 Godina XL. broj 1-2 2012/2013.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

od Bonjaka na neke hrvatske zahtjeve za svojim pravima ili ne daj Boe za vein-skom teritorijalnom jedinicom. Nalazili su se uvijek na jaoj strani, oni su miljenici ovih medija u Hrvatskoj koji imaju kultur-nu