FRANJEVAKA TEOLOGIJA SARAJEVO

Godina XXXIX br. 1-2 ak. god. 2011/2012.

ISSN 1330-7495

1-2Sarajevo 2012.

Bilten Franjevake teologije - Sarajevo

Nakladnik: Franjevaka teologija Aleja Bosne Srebrene 111, 71000 Sarajevo tel: +387 (0)33 45 32 66, fax: 46 05 07 e-mail: tajnteol@bih.net.ba

Za nakladnika: Vili Radman Ureuju: Vili Radman, Marko Karamati i Josip Jozi

Korice: Zdenko Grgi Gra ko oblikovanje: Branko R. Ili Tisak: Grafotisak - Grude

Potovani itatelji, pred vama je novi broj Biltena Franjevake teologije. Sadraj Biltena rasporeen je prema uobiajenim rubrikama i nadamo se da e svaki od ovdje donesenih uradaka pobuditi zanimanje za itanje.

Prvi dio Kronologija dogaanja donosi informacije o Franjevakoj teologiji, Bosni Srebrenoj, o dogaanjima u opoj i pokrajinskoj Crk vi te o dogaanjima iz kr anskoga svijeta. Osobit je naglasak stavljen na kulturu i umjetnost te na dogaaje na drutvenoj i politikoj sceni.

Informativni dio Biltena Akademska godina i Iz ivota studentske zajednice donosi po-pis profesora, predmeta i studenata u tekuoj akademskoj godini, a studenti opisuju svoja putovanja svijetom i izvje uju o teajevima stranih jezika na Malti, u Irskoj i u Italiji.

Meu temama u dijelu Re eksije lanci mogu se pronai zanimljivi prijevodi i prilozi. lanak o napadu Turaka na Be 1683. detaljno opisuje opsadu, borbu za grad i obranu grada te govori o sudionicima vojske iz razliitih naroda koji su se borili na strani Turaka. Osobito je zanimljiv prilog o W. A. Mozartu u kojem autor opisuje ivot jednog genija i njegovu muku svakodnevnog ivota. Mozartov je talent gotovo uvijek bio metom nancijskog iskoritavanja, dok je njegova veliina i umjetniko stvaranje bilo u drugom planu. Prijevod o Franji Josipu, austrougarskom caru, donosi zanimljiv detalj o politikim borbama XIX. stoljea, u kojem mnogi narodi carstva tee za svojim nacionalnim slo-bodama. Ova rubrika nudi jo jedan teoloki lanak o identitetu i ne-identitetu Crk ve, o vatikanskom Tajnom arhivu i neistinama koje opovrgava prefekt Arhiva Sergio Pagano, jedno sjeanje na Biha, kratku povijest Bosanskog amca, tunu priu o Titanicu po-vodom stote obljetnice traginog dogaaja te jedno pismo patrijarhu Ireneju, patrijarhu Srpske Pravoslavne Crk ve.

U ovom broju Biltena reprodukcijama umjetnikih djela predstavljamo galeriju imun koja se nalazi pri Franjevakom samostanu Dubrave kraj Brkog. Galerijsku zbirku je ute-meljio i donirao fra Stjepan Pavi, dugogodinji profesor klasinih jezika u Franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visokom. Prvotno je galerija otvorena 1983. u prostorijama samo-stana. U vrijeme rata (1991-95) zbirka je spaena od unitenja. Ponovno je u samostanu otvorena 2001. Potom je za zbirku izgraena nova zgrada galerije (2008-2010) po projektu arhitekta Ivana Prtenjaka. U svom fundusu galerija ima vie od 700 umjetnina hrvatskih i bosanskohercegovakih likovnih umjetnika, poevi s konca XIX. stoljea pa do danas, od kojih je oko 190 izloeno u stalnom galerijskom postavu. Ime nosi po fra imunu Filipoviu (1732-1802), podrijetlom iz dubravskoga kraja, koji je zadnjih dvadeset godina proveo u talijanskom samostanu u Ripatransoneu ivei pokornikim ivotom.

Josip JOZI

Kronologijadogaaja

SADRAJ KRONOLOGIJE

FRANJEVCI BOSNE SREBRENE (25. IX. 2011 25. IX. 2012) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 71. Franjevaka teologija _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 72. Kroz Bosnu Srebrenu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 14

IZ OPE I POKRAJINSKE CRKVE I KRANSKOGA SVIJETA _ _ _ _ _ _ _ _ 28

KULTURA UMJETNOST _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 351. Likovna umjetnost _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 352. Kulturni dogaaji, pisci, knjige _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 393. Putopisne biljeke _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 434. Iz glazbenog ivota _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 48

DRUTVO POLITIKA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 48

7Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Franjevaka teologija

Nova akademska godina Na Franje-vakoj teologiji u Sarajevu u ponedjeljak 26. rujna 2011. zapoela je nova akadem-ska godina 2011/12. Misu je predvodio u ime Uprave Provincije fra Marijan Karaula. Potom je dekan dr. fra Mile Babi kratkim izlaganjem u am teatru sveano oznaio poetak nove akademske godine. Zimski semestar je upisalo 79 polaznika, od kojih su 40 franjevaki kandidati, a ostalo su ci-vilni studenti.

Znanstveni skup o fra Matiji Divko-viu U organizaciji Franjevake teologije u Sarajevu odran je 14-15. listopada 2011. znanstveni skup Fra Matija Divkovi i kul-tura pisane rijei. 400. obljetnica tiskanja Nauka krstjanskoga, prve tiskane knjige na narodnom jeziku u BiH (1611-2011). Skup je odran pod pokroviteljstvom Pred-sjednitva Bosne i Hercegovine. Pozdrave prisutnima su uputili dekan Mile Babi i provincijal Lovro Gavran, te Boris Tihi u ime predsjedavajueg Predsjednitva BiH eljka Komia.

Na poetku Skupa uvodnu rije imao je Marko Karamati. Glumac Mirsad Tuka je izveo dva Divkovieva monologa iz drame Devada Karahasana o Divkoviu udo u Latinluku. U daljnjem programu Skupa bile su sljedee teme: Iva Beljan (Mostar): Matija Divkovi i problem periodizacije

knjievnosti bosanskih franjevaca; Dunja Falievac Dolores Grmaa (Zagreb): Divkovieva Sveta Katarina; Amir Kapeta-novi (Zagreb): Hrvatska srednjovjekovna knjievna tradicija i Divkovievi stihovi; Ena Begovi-Sokolija (Sarajevo): Pame-nje Divkovia u savremenoj bosanskoher-cegovakoj knjievnosti; Darija Gabri--Bagari (Zagreb): Jezina raslojenost u djelima Matije Divkovia; Ivo Pranjkovi (Zagreb): Iz Divkovieve sintakse; Mateo agar (Zagreb): Bosanica Divkovievih izdanja izmeu ustava i brzopisa; Marijana Horvat Sanja Peri-Gavrani (Zagreb): Jezina i stilska svojstva Divkovieva dje-la Sto udesa; Ivana Lovri Jovi (Zagreb): Prilagodba vlastitih imena u Divkovievim djelima Sto udesa i Nauk krstjanski za narod slovinski; Lejla Naka (Sarajevo): Suodnosi literarnojezinih tradicija Hrvata i Bonjaka u 16. i 17. st.; Alisa Mahmu-tovi Rakovac: Divkoviev jezik i jezik alhamijado pjesnika (usporedba); Pavao Knezovi (Zagreb): Percepcija antike kroz Divkoviev opus; Slavko Harni (Zagreb): Topogra ja tiskara u Divkovievo doba; Lucija Rado (Zagreb): Poetak povijesti knjige na hrvatskom kulturnom prostoru; Andrija Zirdum (eravac/Derventa): Pi-sani i tiskani izvori o Bosni Srebrenoj u Divkovievo vrijeme (1563-1631); Luka Markei (Sarajevo): Teoloki uvod u Nau-ku krstjanskom; Ivo Markovi (Sarajevo): Utjecaj fra Matije Divkovia na homiletiku

Marko Karamati

KRONOLOGIJA DOGAAJA (39-40)

D R U T V O C R K VA F R A N J E V C I

(25. IX. 2011 - 25. IX. 2012)

8 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

prepoznatljivost bosanskih franjevaca; Dra-go Boji (Sarajevo): Katekizam kao medij; Ivan arevi (Sarajevo): Divkovi u doba katekizama; Mile Babi (Sarajevo): Div-kovi kao kr anski reformator; Devad Karahasan (Sarajevo): Divkovi na su-vremenik; Zavrna rije (Mile Babi).

Dan Teologije Na blagdan bl. Ivana Duns kota, franjevakog lozofa, 8. stu-denoga 2011. obiljeen je Dan Teologije. Misu je predvodio provinc. vikar M. Kara-ula. Potom je uslijedila sveana akademija. Na poetku je Zbor bogoslova Fra Nenad Duji, pod ravnanjem fra Ante Kovaia, izveo Dujievu skladbu Svetom Franji. Na-kon toga je dekan dr. fra Mile Babi odrao predavanje Sloboda kao affectio commodi i affectio justitiae kod I. D. kota. Potom su podijeljene diplome svrenim studentima (Josip Juki, Ivan arevi ml., Domagoj imi, Ilija Stipi, Tomislav Svetinovi, Jo-sip Matijani, Aleksandr Tanushi, Branimir Mlaki) te nagrade najuspjenijim studenti-ma (Bruno ubela, Silvano Di Benedetto, Robert Slikovi, Danijel Stani, Nikola

Kozina, Marijan Oroli). Meu gostima su bili dekan KBF-a Sarajevo Pavo Jurii, dekan Filozofskog fakulteta dr. Ivo Komi, akademik Abdulah arevi Popodne je odran nogometni turnir!

Predavanje I. Goldsteina Studentima Teologije odrao je predavanje 17. stude-noga 2011. profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivo Goldstein. Tema je bila Jo-sip Broz Tito. Predava je u svom izlaganju pokuao saeto predstaviti jednu od najve-ih i najkotroverznijih linosti XX. stoljea na junoslavenskom prostoru.

Biskup Slobodan tambuk Boravio je na Teologiji 11-12. prosinca 2011. Stigao je s Hvara zajedno sa fra Stipom Marin-koviem, upnikom u Suuraju. Priao je, izmeu ostalog, o tradicionalnoj hvarskoj procesiji s kriem, jedinstvenoj pojavi na naim prostorima, koja je stavljena na po-pis svjetske batine UNESCO-a.

Boina priredba Tradicionalna boi-na priredba odrana je u am teatru Teologije

Ivan Prtenjak, arhitekt, Galerija imun u Dubravama

Kronologija dogaaja

9Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

21. prosinca 2011. Na poetku je Zbor Fra Nenad Duji izveo skladbu Jesu, rex admi-rabilis (G. P. Palestrina) pod ravnanjem fra Ante Kovaia. Boini pozdrav prisutni-ma u dvorani uputio je bogoslov fra Ivan Pili, koji je proitao prigodni tekst. Nakon toga uslijedila je sredinja toka progra-ma, dramski komad Boina pria prema romanu Charlesa Dickensa. Glavni lik u drami je dobro stojei Ebenezer Scrooge, koji je iskljuivo zainteresiran za zgrtanje bogatstva, nemajui nikakva osjeaja za si-romane ljude oko sebe niti za svoje blie roake (sam je bio neoenjen), pa tako ni u vrijeme samog blagdana Boia kada se druge daruje. Tvrdokoran je ostao i onda kada su mu se javljali duhovi prolosti sa slikama njegovih prolih i sadanjih Boi-a. No kada mu se javio duh smrti, u nje-mu se dogodio preokret: doivio je duboku unutarnju promjenu i na sam dan Boia postao novi ovjek!

Sa studentima su komad za izvedbu pripremile glumice Narodnog pozorita u Sarajevu Nada urevska i Gordana Bo-ban, a u izvedbi je sudjelovala i glumica Asja Pavlovi. Autorica dramatizacije je glumica Nada urevska. Uloge: Pripovje-da (Gordana Boban), Ebenezer Scrooge (Nicolae Golea), Jacob Marley (Emanuel Josi), Pisar Robert Cratchit (Petar Ra-mljak), Neak Fred (Boidar trkalj), Tr-govci (Darko Pejanovi i Bojan Martino-vi), Duh Prolih Boia (Asja Pavlovi), Duh sadanjeg Boia (Matija Mileti), Duh smrti (Marijo Plavi), Fan (Jelena Mami), Mladi Scrooge (Mario Katui), Momak Scrooge (Josip Peri), Zaruni-ca Bella (Tanja Grabovac), Peter Cratchit (Mario Katui), Belinda Cratchit (Ana Juki), Tim Cratchit (Jure ekerija), Djeca (Leona Tomi i Darijo Markovi), Joe (Jo-sip Petrievi), Momak s puricom (Emanu-el Radi), Grobari (Davor Petrovi i Andri-ja Areina), Domaica (Nada urevska). Dramatizacija: Nada urevska, rad sa stu-dentima: Nada urevska i Gordana Boban, asistenti: Mario Katui, i Boidar trkalj, glazba: elimir Gogi, svjetlo: Alen Dus-para, scenogra ja: Mario Katui i Boidar trkalj, minka: Karmela urea, gardero-ba: Nedad Kostovi. Izvedba predstave bila je zahtjevna i uz dosta uloenog napo-ra dobro je pripremljena na izrazito zado-voljstvo gledalita koje znalo nagraditi sav uloeni trud oko ove predstave. Tako je te-atarski i glazbeni rad na Teologiji, tijekom zadnjih petnaestak godina, postao respek-tabilnim znakom ove ustanove, to, uosta-lom, potvruje i uvijek prepuna dvorana. Tome svakako na poseban nain pridonose kazaline i lmske glumice Nada urevska i Gordana Boban.

Magistarski ispit U Sarajevu na Mu-zikoj akademiji 17. veljae 2012. magi-starski ispit iz povijesti glazbe poloio je fra Anto Kovai, profesor glazbe na Fra-njevakoj teologiji. Time je stekao naslov magistra znanosti iz oblasti muzikologije. Antun Augustini, Mojsije

10 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

Tema njegova rada je Odnos muzike i reli-gije u ranom kr anstvu. Autor je analizirao podrijetlo, vanjske utjecaje i temeljne zna-ajke ranokr anskog pjevanja, te odnos ranokr anske duhovnosti i teologije prema glazbi i glazbenoj praksi. Rad je najveim dijelom zasnovan na patristikoj literaturi o glazbi, te posebno na Augustinovu djelu De musica koje je jedino iz ranokr anske literature u cijelosti posveeno glazbenoj tematici. U radu se osvjetljavaju temeljna naela razvitka kr anske glazbe u bogo-sluju, prije svega gregorijanskog pje-vanja. Mentor kandidata je bio dr. Ivan avlovi, a lanovi ispitne komisije dr. fra Slavko Topi i dr. Tamara Karada. Rad je ocijenjen najviom ocjenom.

Donacija knjiga Tridesetak knjiga s podruja teologije, lozo je i umjetnosti za knjinicu Franjevake teologije darovao Vjeko B. Jarak (2012), dugogodinji profe-

sor na ovoj ustanovi, a sada umirovljenik u Varadinu. Jarak je, inae, i ranije u vie na-vrata donirao vrijedne teoloke knjige ovoj visokokolskoj ustanovi. Osim toga, on je i donator vie stotina djela likovne umjet-nosti provinciji Bosni Srebrenoj (Plehan, Sarajevo), a ponajvie je utjecao na pro-mjenu shvaanja i odnosa prema likovnoj umjetnosti meu franjevcima Bosne Sre-brene, to je rezultiralo umjetnikim obli-kovanjem brojnih sakralnih prostora kao i stvaranjem likovnih zbirki (samostanskih, upnih i osobnih).

Duhovna obnova Ove godine od 29. veljae do 4. oujka 2012. duhovnu obno-vu na Teologiji predvodio je dr. fra Darko Petert, franjevac Hrvatske provincije Sv. irila i Metoda, profesor biblike na KBF-u Zagrebu. Cijeli tok duhovne obnove zasno-vao je na biblijskim temama.

Diplomski ispiti Dana 2. i 3. oujka 2012. na Teologiji su odrani diplomski ispiti. Pristupilo je 22 diplomanata: Tomo Ani, Josip Drmi, Tadija Hrga, Miroslav Jonji, Ivan Juri, Nikola Kozina, Branimir Luka, Suzana Lukin, Ivica Matii, Vanja Mirosavljevi, eljko Nikoli, Marijan Or-oli, Stjepan Pavlievi, Ivan Peri, Jurica Peria, Dragoljub Siaja, Robert Slikovi, Mija Tolo, Ivica Tomas, Nikica Tomas, Bo-jana Vidovi, Hrvoje Vranje.

Uskrsna priredba Tradicionalna uskrsna priredba odrana je u subotu 31. oujka 2012. Na poetku je Zbor bogoslo-va Fra Nenad Duji izveo skladbu Ecce quomodo moritur justus autora mr. fra Ante Kovaia koji je i ravnao izvedbom. Potom je fra Ivan Tui uputio pozdrav prisutnima, nakon ega je Tamburaki or-kestar Franjevake teologije izveo uskrsnu pjesmu Na nebu zora rudi u obradi Pere ubia. Nakon toga uslijedio je dramski komad nainjen prema biblijskoj knjizi o Jobu. Uloge su odigrali studenti Teologi-je: Job (Hrvoje Vranje), ena (Jelena Kruno Bonjak, Portret fra Ivana Frane Jukia

Kronologija dogaaja

11Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Mami), sin 1 (Mario Katui), sin 2 (Josip Petrievi), sin 3 (Bojan Martinovi), Eli-faz (Matija Mileti), Sofar (Marijo Plav-i), Bildad (Nicolae Golea), Elihu (Josip Peri), glasnik 1 (Emanuel Radi), glasnik 2 (Andrija Areina), glasnik 3 (Davor Pe-trovi), glasnik 4 (Petar Ramljak), Satan (Boidar trkalj), Boji glas (Emanuel Jo-si). Dramatizacija i reija (Anela Kri-anac), asistenti (Mario Katui, Boidar trkalj, Matija Mileti), minka (Karmela urea), glazba (elimir Gogi), svjetlo (Alen Duspara). Na koncu je Tambu-raki orkestar Franjevake teologije izveo uskrsnu pjesmu Kraljice neba, raduj se u obradi Pere ubia. Priredba je solid-no pripremljena kako u svom glazbenom dijelu, tako i izvedbom dramskog komada kao sredinje toke cijele priredbe. Reda-teljica Anela Krianac, koja se po prvi put javlja u ovoj ulozi na Teologiji, vjeto je uhodala glumaku ekipu, koja je ostavila vrlo dobar dojam u inae izvedbeno nima-lo lakoj dramskoj predstavi.

Kapitul Bosne Srebrene U prostorija-ma Teologije odran je od 16. do 20. trav-nja 2012. kapitul Bosne Srebrene na kojem su razmatrane teme ivota zajednice kroz proteklo trogodite kao i planovi aktivno-sti za naredno razdoblje. Izabrani su i novi de nitori lanovi uprave Provincije: fra Joso Oroli, fra Ivo Orlovac, fra Jozo Ma-rini i fra Janko uro. Za tajnika Provin-cije izabran je fra Davor Dominovi.

Ravnatelj LZMK Glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krlea iz Zagreba, Vlaho Bogii, posjetio je Te-ologiju 19. travnja 2012. Kao i do sada i ovaj put donirao je nekoliko izdanja meu kojima su: Hrvatska knjievna enciklope-dija, novi svezak Osmojezinog enciklo-pedijskog rjenika, Leksikon Ruera Bo-kovia, Slikarska batina Istre, Kiparstvo rimske Dalmacije, Estetika runoga u arhi-tekturi, Studia lexicographica, Mediteran-ski brevijar

Predstava visokih aka u srijedu na-veer 2. svibnja 2012. u am teatru Teolo-gije aci Franjevake klasine gimnazije u Visokom imali su priredbu, odnosno re-prizu predstave izvedene za Dan kole 30. travnja. Uz po jednu glazbeni toku na po-etku i na koncu pod ravnanjem fra Slavka Topia, sredinje mjesto je imao dramski komad Gostioniarka Mirandolina, pri-premljen po istoimenoj komediji Carla Goldonija napisanoj 1753. Autor scenarija i reije je prof. fra Ivan Nuji. Publika je sa simpatijom primila ovu aku izvedbu kao jedan uistinu umjetniki dogaaj.

Kako razumjeti rod U am teatru Franjevake teologije 22. svibnja 2012. predstavljena je knjiga s. dr. Jadranke Re-beke Ani Kako razumjeti rod? Povijest rasprave i razliita razumijevanja u Crk vi. O knjizi su govorili dr. fra Mile Babi, dr. Zilka Spahi-iljak i autorica dr. Jadranka Rebeka Ani, a uvodnu i zavrnu rije je imao dr. fra Drago Boji. Predstavljanje su organizirali Franjevaka teologija Sarajevo i Internacionalni multireligijski i interkul-turni centar (IMIC) Sarajevo.

Vlaho Bukovac, Zarobljenik

12 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

Koncert jazz glazbe Tradicionalni go-dinji koncert na Teologiji (26. svibnja 2012) ovaj put bio je posveen jazz glazbi. Izvoai su bili Jazz trio i Sarajevo Guitar Quartet. Najprije se posjetiteljima koncerta pozdravnom rijei obratio fra Anto Kova-i, profesor glazbe na Teologiji i organiza-tor ove glazbene veeri. Potom je Jazz trio izveo sljedee skladbe: Fly me to the moon, Just squeeze me, My baby just cares, Cry me a river, Aqua de beber. Nakon tog dijela Sarajevo Guitar Quartet izveo je skladbe: Santiago Lope: Gallito; Alan Thomas: Ho-mages: a Elliot Smith, a Django Reinhardt. Zatim je iznova nastupio Jazz trio sa slje-deim skladbama: Cheek to cheek, The boy from Ipanema, Lullaby of Birdland, Just one of those things, No more blues, I cant give you anything but love. Izvoai: Jazz trio: Dinko imunovi kontrabas, Zlatan Muj-ki klavir, Renata Bagari vokal; Sa-rajevo Guitar Quartet: Mirza Redepagi, Ornela uki, Duan Erak, Enes Ibrievi. Organizator i jazz glazbenici omoguili su publici jedinstven glazbeni ugoaj koji se ne dogaa esto. Publika je dugotrajnim plje-skom izrazila svoje zadovoljstvo nastupom ovih glazbenika.

Dva portreta Dva portreta njemakog teologa Karla Rahnera ak. slikara Ljube Laha (ulje na lesonitu: 40 x 30 cm, 50 x 40 cm, prema fotogra jama iz 1922. i 1987) da-rovao je dr. Mijo Bosanki, umirovljeni sve-enik, koji ivi u Mostaru (lipanj 2012). Bio je vie godina upnik u franjevakoj upi u Korau kod Bos. Broda, te kasnije ravnatelj biskupske klasine gimnazije u Dubrovni-ku. Karl Rahner je jedan od najveih teologa XX. stoljea. Slike su postavljene u student-skom dijelu zgrade Teologije.

Orgulje u crk vi Sv. Pavla Crk va Sv. Pa-vla u Sarajevu (Franjevaka teologija) na dar je dobila orgulje iz vicarske. Instalirali su ih specijalizirani majstori iz Zagreba (19-22. lip-nja 2012). Prvotni njihov vlasnik bio je Fritz Mnger (1902-1998), nastavnik i orgulja iz

mjesta Spietz u vicarskoj. One su bile nje-gove kune orgulje. Kao orgulja sluio je u protestantskim upama Spietz i Hilter ngen, a orgulje su mu sluile za pripravu za slu-bu Boju crk vi. Godinama je bio predsjed-nik reformirane Bernske udruge orguljaa, a neko je vrijeme vodio i reformirane vicarske udruge orguljaa. Orgulje je izgradila tvrtka Kuhn u Mnnerdorfu 1949. godine, a dispo-ziciju je izveo strunjak za orgulje iz Berna, Ernst Schiess. Figurativnu rezbariju sim-boli etvorice evanelista: lav (Marko), bik (Luka), aneo (Matej) i orao (Ivan) izradio je Christian Rubi iz Berna. F. Mnger je svo-je orgulje 1992. predao samostanu sestara u Baldeggu. Gospodin i gospoa Mnger i njihova obitelj bili su sretni, da svoje prote-stantske orgulje mogu dati u veliku katoli-ku crk vu samostana Baldegg, gdje je ivjela njihova roakinja s. Basilda Umbricht. Na orguljama se sviralo na nedjeljnim ranim mi-sama i pri manjim sveanostima. Zadnjih pet godina, meutim koritene su samo velike orgulje, tako da su Mngerove orgulje bile jo samo ukras u crk vi. Sestra iz tog samosta-na, Madeleine Schildknecht, koja od 2000. humanitarno radi u Sarajevu i stanuje kod franjevaca, zapazila je da naoj crk vi na Teo-logiji nedostaju orgulje. Tako su joj tih dana na um pale Mngerove orgulje. Gvardijan fra Slavko Topi se stoga jednim pismom obra-tio i zamolio da se orgulje daruju, izrazivi pritom elju da budu spremne za uporabu do svetkovine sv. Pavla 29. lipnja, zatitnika ove crk ve. S tim se sloila i obitelj Mnger. Po-tom je jedna specijalizirana tvrtka 31. svib-nja 2012. razmontirala orgulje koje su ubrzo transportirane u Sarajevo. Orgulje imaju dva manuala, pedal i osam registara.

Reenje Devetorica akona provincije Bosne Srebrene na Petrovdan 29. 6. 2012. u sarajevskoj katedrali zareena su za sveeni-ke: fra Miroslav Jonji, fra Nikola Kozina, fra Ivica Matii, fra eljko Nikoli, fra Stjepan Pavlievi, fra Jurica Peria, fra Robert Sli-kovi, fra Ivica Tomas i fra Nikica Tomas. Dan uoi reenja bili su na razgovoru kod

Kronologija dogaaja

13Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

kardinala Vinka Puljia, to je uobiajena praksa. Meutim, kardinal im je u razgovoru, izmeu ostalog, i ovo rekao: Meni je jako ao to vas profesori ue da vam je biskup nepri-jatelj i da mrzite biskupa. Vi trebate smoi snage i hrabrosti da se tome oduprete! Na alost, umjesto da prijateljski porazgovara s reenicima, kako to prilii tom trenutku, on im je govorio o neemu to nema nikakva te-melja u stvarnosti! Svaki komentar suvian!

Franjevaka ljetna kola duhovnosti Na Franjevakoj teologiji u Sarajevu 8. do 14. srpnja 2012. odrana je prva Fra-njevaka ljetna kola duhovnosti u Bosni Srebrenoj za zainteresirane koji ele bolje upoznati duh sv. Franje i franjevakog po-kreta. Sudjelovalo je 40 sudionika/ca kako iz civilnog ivota tako i iz razliitih redov-nikih zajednica s podruja BiH i Hrvatske. Predavai su izloili teme iz povijesti fra-njevatva (Marko Karamati), franjevakih izvora (Pero Vrebac), franjevake lozo je i teologije (Mile Babi), franjevake du-

hovnosti (Marinko Peji), a organizirane su praktine radionice i posjeti starim franje-vakim samostanima, te islamskim, pravo-slavnim i idovskim ustanovama.

Promjene u kui Ovog su ljeta, nakon proljetnog kapitula Provincije (2012), pro-vedene personalne promjene na Teologiji: gvardijan je fra Mile Babi, njegov zamje-nik fra Anto Kovai, ekonom kue fra Pe-tar Jele, dekan Teologije fra Vili Radman, tajnik fra Josip Jozi, metar bogoslova fra Danimir Pezer, njegov zamjenik fra Josip Jozi. S Teologije je otiao fra Benedikt Vujica na slubu gvardijana u samostan Sv. Ante u Beogradu, fra Slavko Topi za ispovjednika u lateranskoj bazilici Sv. Iva-na u Rimu, fra Velimir Valjan u samostan u Guu Goru, fra Miljenko Petrievi u sa-mostan u Ramu za zamjenika gvardijana i fra Stjepan Radi za upnika u Lepenicu. Na Teologiju su doli fra Joso Oroli, u svojstvu ravnatelja Kruha sv. Ante, te fra Pero Vrebac, kao duhovnik bogoslova.

Bruno Buli, Skue

14 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

Kroz Bosnu Srebrenu

Busovaa S p o r t s k i s u s r e t F r a m e U Busovai je 22. rujna 2012. odran osmi po redu Sportski susret Frame (franjevake mladei) Bosne Srebrene. Su-djelovalo je oko 700 framaa iz 25 mjesnih bratstava Frame, od kojih se 20 natjecalo u nogometu i 20 u odbojci.

Fojnica D u j i e v a o b l j e t n i c a U Franjevakom samostanu u Fojnici 22. listopada 2011. obiljeena je 100. obljetni-ca roenja fra Nenada Dujia (1911-1966), najistaknutijeg glazbenika Bosne Srebrene u prolom stoljeu. Proslava je zapoeta misom koju je predvodio fra Anto Kovai, uz pjevanje Zbora upe Fojnica, Vitekih akorda, te Zbora aka Franjevake klasi-ne gimnazije Visoko. Potom je uslijedila akademija na kojoj su izlaganja imali prof. dr. Mirna Mari: Glazbeno djelovanje bo-sanskih franjevaca od XVII. do XX. stolje-a; prof. fra Anto Kovai: Valorizacija djela fra Nenada Dujia; fra Franjo Mile-ti: ivot i djelo fra Nenada Dujia, a na koncu je nastupio interreligijski zbor Pon-tanima koji je izveo Dujiev zavrni dio iz operete Ratni ispit. Nakon toga je uslije-dio Koncert u kojem su izvoena Dujieva djela: Duo Kristova (zbor Pontanima),

Ave Maria (zbor Pontanima), etvero-glasna fuga (orgulje, mr. Milan Luci), Gudaki kvartet (studenti Muzike aka-demije Sarajevo: Sanja Tavi, Anamarija Mari, Amila Muharemovi i Adrian Ivie-vi), Troglasna fuga (Damir Ivi), Pje-sme iz Bosne (Viteki akordi), Rondo I (klavir, mr. Marija Mari), Rondo II (stu-denti Muzike akademije Sarajevo).

Na koncu programa otvorena je aukcij-ska izloba dvadeset pet slika koje je Sa-mostanu darovao autor dr. Asad D. Nuha-novi, profesor na Saobraajnom fakultetu u Sarajevu, kao znak zahvale franjevcima koji, kako je rekao, uvijek nastoje iriti mir, dobro i toleranciju. O izlobi je govo-rio fra Ivan arevi. Prihod od prodanih slika predvien je za ureenje samostanske umjetnike postavke. Na kraju je gvar-dijan, fra Nikica Vujica, zahvalio sudionici-ma i svima koji su na bilo koji nain prido-nijeli organizaciji ove obljetnike priredbe.

Jo treba spomenuti da je sva Dujieva notna djela pedantno sabrao i knjiki uvezao fra Franjo Mileti kako bi se ouvala na jed-nom mjestu u samostanskoj knjinici.

N a c i o n a l n i s p o m e n i k Ko-misija za ouvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donijela je odluku o proglaenju 14 dobara nacionalnim spome-nicima BiH (2011). Meu njima je i Pri-rodno-graditeljska cjelina franjevakog sa-mostana i crk ve Duha Svetoga u Fojnici, u to ulaze Rupnovac s kuom i vonjakom, Lastve i dio Bara, groblje Karaua s kapeli-com i kriptom, Brdo Kri sa umom i vo-njakom, mjesto Podkriem, samostanska crk va, zgrada muzeja i samostana. Ranije su nacionalnim spomenikom proglaeni Muzejsko blago i knjinica samostana.

O t v o r e n m u z e j Koncem kolo-voza 2012. za posjetitelje je otvoren Mu-zej Franjevakog samostana u Fojnici, est mjeseci od kako su poeli radovi na stru-nom postavu muzejskih izloaka u suradnji sa Zemaljskim muzejom u Sarajevu. U 48 Marijan Detoni, Osunani pejza

Kronologija dogaaja

15Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

vitrina, smjetenih u prizemlju muzejske zgrade, moe se vidjeti ono to je stoljeima skupljano i uvano u samostanu. Ureenje su nancijski potpomogli Vlada Republike Hrvatske s 31.000 KM i Federacija BiH s 20.000 KM. Za ubudue ostaju poslovi oko ureenja strunog postava Muzeja na prvom katu gdje se nalaze numizmatike zbirke, crk veno ruho, sultanov plat, zlatno i srebrno posue

P o s j e t p r e d s j e d n i k a F e d e -r a c i j e B i H Prilikom svoga posjeta Fojnici 19. rujna 2012. predsjednik Fede-racije Bosne i Hercegovine, ivko Budi-mir, posjetio je i Franjevaki samostan, gdje je razgledao Muzej i ostao s fratrima na ruku i u razgovoru s njima o aktual-nim temama.

Gorica / Livno M a n i f e s t a c i j a N a a G o r i c a Dva dana uoi sa-mostanskih zatitnika sv. Petra i Pavla, na Gorici je zapoela kulturno-vjerska mani-festacija Naa Gorica, trea po redu, koja je potrajala dva dana (27-28. lipnja 2012). Zavrila je liturgijskim slavljem na svet-kovinu sv. Petra i Pavla. Prvoga dana je u zapadnom krilu samostana otvoren stalni postav zbirke sakralne umjetnosti, koji je predstavio Josip Gelo, autor postava, a sve-ano otvorio gvardijan fra Anelko Barun. Drugi dan manifestacije, u novoj zgradi muzeja, posveen je 60-toj obljetnici smrti fra Bonifaca Vidovia. O njegovu ivotnom putu govorio je Damir Tadi, a o spisatelj-skoj djelatnosti Anelko Barun. Sveanost je pratila i likovna izloba Stipe Zoroje, uz glazbene toke Vitekih akorda.

Z a v j e t i U nedjelju 1. srpnja 2012. sedmorica svrenih novaka poloili su u samostanskoj crk vi na Gorici svoje privremene zavjete. Tako su novim la-novima provincije Bosne Srebrene posta-li sljedei zavjetovanici: Danijel anti, upa Vitez; Ivanko Martinovi, upa Pod-milaje; Nediljko ibenik, upa Livno;

Ivan Juro, upa Potoani; Silvio Zlata-revi, upa Oraje; Darko Livani, upa Nova Bila; Mario Dadi, upa Gromiljak. Misno slavlje i obrede predvodio je prov. fra L. Gavran.

I z l o b a U povodu Dana opine Livno, 27. rujna 2012. u Franjevakom muzeju i galeriji na Gorici prireena je izloba kipara Ilije Skoibuia. On pri-pada mlaoj generaciji kipara kolovanih na Akademiji likovnih umjetnosti na iro-kom Brijegu. Nekoliko njegovih djela na-lazi se u vie sakralnih prostora. Autora se predstavili Josip Gelo i Svetislav Cvetko-vi. Uenici glazbene kole Franjo Sera- n Vilhar iz Livna glazbeno su propratili ovaj dogaaj. Izlobu je otvorio naelnik Opine Ivo elan.

Gua Gora O b l a e n j e n o v a -k a U subotu 8. srpnja 2012. u crk vi Sv. Franje u Guoj Gori devetorica mladia primljena su u novicijat. Franjevaki ha-bit obukli su: fra Franjo Baraban (Rum-boci), fra Denis Juri (Vitez), fra Vinenc Kajtazi (Posuje), fra Josip Kapetanovi (Banbrdo/Lepenica), fra Tomislav Mi-loloa (Podhum), fra Nikola Neimarevi (Gua Gora), fra Nikola Pejin (Jajce), fra Robert Rao (Kiseljak), fra Darko Trbara (Novi Travnik).

Boris Dogan, Pejza

16 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

Jajce R e d o v n i k i d a n U Fra-njevakom samostanu u Jajcu 22. rujna 2012. odran je tradicionalni Redovniki dan u organizaciji Konferencije viih redov-nikih poglavara BiH. okupio se velik broj redovnica i redovnika. Tema je bila Vjera u ivotu redovnika. Izlaganja su na tu temu imali fra M. Peji i fra I. Ivanda. Euharistij-sko slavlje predvodio je M. Semren, pomo-ni biskup banjaluki. U popodnevnim sati-ma, izmeu ostalog, bilo je i upoznavanje sa znamenitostima grada Jajca.

Kiseljak N o v i k i p Kip autora Jo-sipa Marinovia Gospa s djetetom blago-slovljen je 9. listopada 2011. u upnoj crk vi u Kiseljaku na misi koju je predvodio kard. V. Pulji sa upnikom Vinkom urom. Kip je raen u bijelom kamenu, a Marinovi je je-dan od rijetkih kipara kojemu je kamen vrlo est kiparski materijal. Marinovi je diplo-mirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1960), kasnije je specijalizirao

monumentalnu plastiku kod Frana Krinia. Modelira gure, portrete i aktove. Za fra-njevce Bosne Srebrene radio na vie mjesta skulpture i reljefe u kamenu, bronci i terako-ti: Plehan, Gornja Dubica, Biha, Uskoplje, Svilaj, Olovo, Visoko, Podmilaje.

Kreevo a k o n s k o r e e n j e U drugu nedjelju Doa a 4. prosinca 2011. u upnoj crk vi u Kreevu vrhbosanski nad-biskup V. Pulji podijelio red akonata de-vetorici franjevakih bogoslova: fra Miro-slavu Jonjiu, fra Nikoli Kozini, fra Ivici Matiiu, fra eljku Nikoliu, fra Stjepanu Pavlieviu, fra Jurici Perii, fra Robertu Slikoviu, fra Ivici i fra Nikici Tomasu. Na sveanosti su takoer sudjelovali pro-vincijal L. Gavran, odgojitelji s Teologije i niz drugih franjevaca.

Oevija K o n c e r t U Oeviji, nase-lju smjetenom izmeu Varea i Olova, odr-an je 13. kolovoza koncert klasine glazbe. Nastupio je mladi pijanist iz Visokog Bar-tolomej Stankovi. Organizator je bio Lju-bomir Vinji, rodom iz Oevije, a ideju da se koncert odri upravo u Oeviji dala je Rafaela Obui iz Udruenja Eko-Viking Visoko. O fra Filipu Lastriu Oevcu, fra-njevakom piscu iz 18. stoljea, prisutnima je govorio bogoslov fra elimir Gogi.

Ovarevo u p n a s p o m e n i c a U travnju 2012. pojavila se monogra -ja upe Ovarevo autora fra V. Valjana: Ovarevo upa Sv. Mihovila Arkanela (Ovarevo Sarajevo, 2012). Objavljena u povodu 180. obljetnice upe. U Spomeni-ci je dan povijesni pregled i osnutak upe, njezina razdioba, gradnja crk ve, kulturno--umjetniko blago, stanovnitvo, etnograf-ska slika, obiaji

Plehan O b n o v l j e n a c r k v a u B r e z i c i m a U naselju Brezici ple-hanske upe obnovljena je podruna crk va (2011/12) Gospe Karmelske koja je u ratu devastirana i napola poruena. Izgraena je

Kosta Angeli Radovani, Pralja

Kronologija dogaaja

17Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

1966, proirena 1987. U ratu je ostala bez krova i zvonika, a zvono otueno. Ureen je i pristupni put do crk ve.

O b l j e t n i c a i z g n a n s t v a H r -v a t a U povodu dvadesete obljetnice progona Hrvata (1992-2012) iz dervent-sko-brodskog podruja, odrano je neko-liko prigodnih manifestacija (24-26. ko-lovoza 2012) pod geslom Dani molitve i nade. U petak (24. kolovoza) u Brusnici je odran Krini put, sljedeeg su dana u upnoj crk vi u Derventi Komorni orkestar Zagrebake lharmonije i Akademski zbor Ivan Goran Kovai iz Zagreba, zajedno s lanovima Zbora Sarajevske opere, izveli Mozartov Requiem pod ravnanjem mae-stra Sae Britvia, a zavrno obiljeavanje bilo je 26. kolovoza ispred crk ve Sv. Marka na Plehanu. Liturgijsku proslavu na Pleha-nu predvodio je kardinal Vinko Pulji, uz sudjelovanje biskup F. Komarice, T. Vuk-ia i J. Mrzljaka, provincijala L. Gavrana, gvardijana fra Ilije Kovaevia i niza sve-enika toga kraja. Doao je i znatan broj vjernika s raznih strana. Bili su prisutni i neki od predstavnka drutveno-politikog ivota: Visoki predstavnik meunarodne zajednice u BiH, Valentin Inzko, ministar za izbjeglice i raseljena lica srpskog enti-teta, Davor orda, zagrebaki i slavon-sko-brodski gradonaelnici Milan Bandi i Mirko Duspara, zamjenik predsjednika HDZ-a Republike Hrvatske dr. Drago Pr-gomet, bivi lan Predsjednitva BiH Kre-imir Zubak, predsjednik Kluba Hrvata u Vijeu naroda srpskog entiteta Josip Jer-kovi, nekoliko generala hrvatske kompo-nente Oruanih snaga BiH i drugi. Misu je izravno prenosila Hrvatska televizija dok su dogaanja popratili BHT1, FTV i druge televizije, radio-postaje i tiskani mediji iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Podmilaje I v a n j d a n 2012 Jo jedna proslava blagdana Sv. Ivana Krstite-lja u Podmilaju (24. lipnja) prola je uz tisue hodoasnika, ponajvie iz BiH, ali

takoer iz Hrvatske, Slovenije i Austrije gdje ive brojni bos.-herc. katolici u iselje-nitvu. U subotnju veer, uoi svetkovine, dolina sv. Ive bila je ispunjena, po svemu sudei, vie negoli prethodnih nekoliko go-dina. Tomu je pridonijela i injenica da je ove godine svetkovina kalendarski pala za kraj tjedna (subota-nedjelja). Nakon veer-nje mise odrana je pobonost Put kria na brdo Grabe, kako se to ve prakticira vie poratnih godina. Sutradan je dolina zaivje-la ve od ranih jutarnjih sati. Hodoasni-ki pohod vjernika zaokruen je zadnjom misom u 11 sati. Veina je hodoasnika dola s nakanom da se i ispovijedi za to im je na raspolaganju bio ovei broj ispovjed-nika. Moglo se zapaziti da velik dio hodo-asnika ispovijed razumijeva i kao mjesto za razgovor o njihovim ivotnim temama. A to bi zapravo trebali imati na umu i pro-povjednici te uiniti svoje propovijedi u tom smislu vie ivotnima kao odraz tema i problema onih koji su doli u Podmilaje, a ne nekih opih koje mogu biti izreene i na nekom drugom mjestu. S tehnike strane gledano, ozvuenje je vrlo dobro funkcio-niralo, ali se ipak ini da je preglasno to ometa razgovor s hodoasnicima u ispovi-jedi. O tome bi organizator trebao povesti vie rauna. Posebno treba, kao pozitivno, istaknuti injenicu da prisutnost tisua ho-doasnika prolazi bez ikakvog incidenta.

Ivo Duli, Tri krike limuna

18 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

Diskretna prisutnost nevelikog broja uva-ra reda svakako jami da sve tee u najbo-ljem redu.

G r a d n j a c r k v e S v . I v e u P o d m i l a j u Projekt za ovu crk vu, koja nadomjeta prethodnu, miniranu u proljee 1993, izradio je slovenski arhi-tekt Marko Mui (Ljubljana 1941), aka-demik, linost izvanrednog arhitektonskog opusa koji daleko nadilazi nacionalne gra-nice Slovenije; svojim je djelima prisutan na cijelom prostoru bive Jugoslavije, pa tako i u Bosni i Hercegovini. O ovom vr-snom arhitektu ugledni kritiari su napisali 12 likovnih monogra ja, a njegovi radovi prikazani su u oko 200 kataloga. Za svoj opus nagraivan je brojnim priznanjima kao to su Nagrada Preernove zaklade, Plenikova nagrada, Valvasorova nagrada, Borbina nagrada za arhitekturu, Savezna (jugoslavenska) nagrada 4. jul, Nagrada slovenske zbornice arhitekata Platinasta

olovka itd. Mui je izabran 2003. godine za izvanrednog, a 2007. godine za redovi-tog lana Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, gdje je od 2010. godine njezin potpredsjednik. Dopisnim lanom Hrvat-ske akademije znanosti i umjetnosti i Cr-nogorske akademije nauka i umjetnosti te Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2012. godine.

O Muievu djelu, crk vi Sv. Ivana Kr-stitelja u Podmilaju, akademik Zlatko Ugljen je u obrazloenju prijedloga da se Mui primi za inozemnog lana Akade-mije nauka i umjetnosti BiH (2012), napi-sao sljedei tekst:

Snano i vrsto utemeljena u duhu stava od dobrog starog napraviti dobro novo, uskrsnula je recentna i udotvorna slika vertikale tornja, kreendo crk ve Sv. Ivana Krstitelja u Podimilaju, maginom srodstvu sa zateenim tlom Bosne. Eho ar-hainog tornja, zigurat Samare, oivljen je kroz linost otkrivakih emocija umjetnika irokim zamahom, a sve u harmoniji poezi-je i tehnike, u obostranom potovanju i sa-zvuju duha prolosti i duha vremena. Ona, zapravo, sasvim organski izrasta iz litice Podmilaja, inei je vrlo ubjedljivim sa-stavnim dijelom arhitektonike crk ve. Tako je konverzacija razliitih kultura, znanja i vremena dalekih civilizacija, plemenitom tankoutnosti proklijala ovdje i sada na svom tlu. A, zaista, rijetko gdje tako iskre-no, opravdano i emotivno, ini se, kao na zgaritu crk ve Sv. Ivana Krstitelja u Pod-milaju. Uostalom, to je Krini put u spirali kako ga prepoznajemo, itamo, doivlja-vamo, koji se metaforino odvija snagom vertikalnog uzleta teei nebeskom.

Rim D o k t o r a t f r a D a n i m i -r a P e z e r a U petak 9. prosinca 2011. fra Danimir Pezer je na Papinskom litur-gijskom institutu Sv. Anzelma u Rimu od-linim uspjehom obranio doktorsku tezu pod naslovom Breviarium sancti Francisci (ff. 1r 186v) i time stekao naslov doktora liturgijske znanosti. Mentor na izradi dok-Ivo Duli, Portret djevojke

Kronologija dogaaja

19Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

torske radnje bio je prof. Cassian Folsom, benediktinac, prior samostana u Nursiji (mjestu gdje su roeni sv. Benedikt i sv. Skolastika). Prvi cenzor bio je don Ilde-brando Scicolone, opat benediktinskog sa-mostana u Palermu, a drugi don Pierangelo Muroni. Sva trojica su profesori na Papin-skom liturgijskom institutu. Breviarium sancti Francisci je srednjovjekovni brevijar iz vremena pape Inocenta III. (1198-1216). Napisan je na latinskom jeziku gotikim pismom. Na prvom su listu brevijara Fra-njina prva braa, Anelo i Leon, zapisala da je pripadao svetom Franji. uva se u samostanu sestara klarisa u Asizu. Brevi-arium sancti Francisci je prvi brevijar u kojem su svi dijelovi o cija objedinjeni u jednu knjigu.

D i p l o m a i z g l a z b e Fra Mar-ko Hrgota je u Rimu na Papinskom insti-tutu za glazbu u lipnju 2012. s najviom ocjenom diplomirao iz gregorijanskog pje-vanja s temom Le communioni Qui bibe-rit aquam, Lutam fecit e Videns Dominus. Unanalisi testuale, melodica e modale te je stekao akademski gradus: bakaleurat iz gregorijanskog pjevanja.

Sarajevo P o s j e t v e l e p o s l a n i -k a SAD-a Veleposlanik SAD-a, Patrick S. Moon, sa svojim pratiocem, savjetnikom za ljudska prava, posjetio je 9. prosinca 2011. Franjevaki medijski centar Svjetlo rijei, gdje je razgovarao s urednicima ove izdavake kue. Domaini su predstavili list Svjetlo rijei i druge publikacije koje izda-ju. Razgovaralo se i o aktualnim temama u drutvu, interreligijskom dijalogu i sl.

G r a d o n a e l n i k u S v j e t l u r i j e i Gradonaelnik Sarajeva prof. dr. Alija Behmen, sa suradnicima, posje-tio je 14. prosinca 2011. Franjevaki me-dijski centar Svjetlo rijei. U razgovoru s ravnateljem Svjetla rijei fra Miljenkom Petrieviem i lanovima Urednitva, gra-donaelnik je istaknuo vanost franjevake Ivo Duli, Hvalospjev vjetru

20 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

publicistike djelatnosti koja je vana kako za grad Sarajevo tako i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Kazao je, takoer, da godi-nama s velikim zanimanjem prati Svjetlo rijei, da ita mjeseni list, ali i druge pu-blikacije u izdanju ove izdavake kue bo-sanskih franjevaca.

Z i m s k e ( n e ) p r i l i k e Prvi snijeg u Sarajevu pao je na Badnju veer 2011. i zadrao se na tlu usprkos spora-dino toplijim sijeanjskim danima koji su uslijedili. Jo je pomalo padao tijekom sijenja. A onda je u etvrtak i petak 3. i 4. veljae 2012. neoekivano zasuo grad do visine od 110 cm. Jedva da itko pamti tako visok snijeg. Grad je dospio u promet-ni kolaps. Sve je stalo. Sreom uslijedio konac tjedna, mali predah za zaposlenike, dok su istai ulica radili u punom pogonu. Tramvaji su nekoliko dana bili blokirani. Tjedan kasnije opet su uslijedile snjene padavine (11. i 12. veljae). Ulice su ipak ubrzo u dobroj mjeri oi ene (najtee je bilo na padinskim dijelovima staroga gra-da, u izrazito uskim ulicama, jer se nije imalo kamo sa snijegom). Iz sredinjeg dijela grada desetci kamiona odvozili su

snijeg u rijeku Miljacku to je omoguilo normalizaciju ivota. Klizanje snijega s kro vova pokazalo se vrlo pogibeljnim: u ulici M. Spahe ogromna koliina snijega pala je na auto u pokretu, vozaa su jedva spasili sluajni prolaznici koji su vidjeli to se dogodilo. Pod snijegom se uruio krov nad ledenom dvoranom u KSC Skenderija. to je neobino, takoer su Hercegovi-na i Dalmacija bile pod snijegom (Mostar zatrpan, jednako iroki Brijeg, Neretva se zamrzla kod Konjica, Split zaleen /800 povrijeenih pri padovima na ledenim uli-cama/, u ibeniku oko 40 cm, neto manje u Dubrovniku). U Slavoniji, neoekivano, visina snijega tek oko 30 cm. Tijekom veljae bilo je jo snjenih padavina, ali se stanje nije bitno mijenjalo. Snijeg se nakon mjesec dana otopio. Uslijedio je suni pe-riod proljea. Vrijeme toplo i suho, vodeni tokovi s malo vode, akumulacijska jezera presahnula, edna zemlja trebala je kiu koja je obilnije naila u travnju. Prvi dio svibnja ugodan, pravi proljetni dani, tem-perature do 28 stupnjeva. Iznenadan obrat 13. svibnja zahladnjelo je, naila kia, a 14. svibnja osvanuo je snijeg i napadao do visine nekoliko centimetara. U prijepod-

Robert Frange Mihanovi, Ora

Kronologija dogaaja

21Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

nevnim satima padao kao u pravo zimsko vrijeme. Polomio je grane na nekim krh-kim stablima krupnog i gustog lista. Nije se dugo zadrao.

V i t r a j i u c r k v i S v . A n t e U crk vi Sv. Ante na Bistriku u Sarajevu sre-dinom oujka 2012. postavljeno je pet no-vih vitraja (ukupno 20 etvornih metara) na proelju s temom Pjesma brata Sunca (Pjesma stvorova) sv. Franje iji je autor fra Perica Vidi. To su njegovi prvi vitraji u nekoj crk vi, a do sada je uglavnom radio slike u tehnici pastela i ulja i izlagao ih na brojnim izlobama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Novi vitraji korespondiraju s vitrajima Ive Dulia, koji su postav-ljeni prije vie od etiri desetljea god. 1969/70. Izvedeni su u specijaliziranoj ra-dionici u Tolisi.

I z j a v a s K a p i t u l a B o s n e S r e b r e n e (21. travnja 2012). Franjev-ci Bosne Srebrene su se okupili od 16. do 20. travnja 2012. u samostanu Sv. Pavla u Sarajevu na Provincijskom kapitulu, gdje su analizirali prilike u zajednici kroz pro-tekle tri godine, planirali aktivnosti Pro-vincije za sljedee razdoblje te izabrali nove lanove provincijske uprave. Na kraju zasjedanja obratili su se bh. javno-sti jednom izjavom koju ovdje donosimo u cijelosti:

Potovane sugraanke i sugraani Bo-sne i Hercegovine i sunarodnjaci u domo-vini i inozemstvu! Mi, franjevci Bosne Srebrene, koji se stoljeima brinemo za dobrobit naega naroda, prije svega u Bo-sni i Hercegovini ali i drugdje po svijetu, osjeamo se pozvanima i dunima uputiti vam svoju poruku u ovom prijelomnom trenutku nae povijesti. Danas, kad Re-publika Hrvatska ulazi u Europsku Uniju, prema kojoj tei i Bosna i Hercegovina, kao i ostale zemlje naeg okruenja, mora-mo biti spremni prebroditi poremeaje koji bi tom prigodom kod nas mogli nastati. Iz Bosne i Hercegovine je, naime, ve iseljen

velik dio hrvatskog naroda i vjernika ka-tolika, a njihov povratak je dosad bio ne-znatan. Ulazak Hrvatske u EU lako bi mo-gao pokrenuti novi val iseljavanja naega naroda, to bi bilo pogubno i za nas i za Bosnu i Hercegovinu, nau jedinu domo-vinu. Zato poruujemo svim katolicima i svim Hrvatima iz BiH: ne naputajte svoje domove, ne iseljavajte u inozemstvo i ne prodajite svoje djedovine, registrirajte se i izlaskom na izbore sudjelujte u poboljanju politikog i drutvenog ivota jer i Bosna i Hercegovina e u dogledno vrijeme ui u tu istu Europsku Uniju, a tko se jednom odree svoga i tko proda svoje imanje u do-movini, teko da e se ikada vie odluiti na povratak. Mi franjevci Bosne Srebrene ne gubimo nadu u povratak onih naih obi-telji koje imaju svoje korijene u BiH i koje se nikada nisu odrekle svoje batine u ovoj prelijepoj zemlji. A da bi u ovoj od Boga nam darovanoj zemlji bilo zaista lijepo i ivjeti, oekujemo od domaih politiara i

Vilko Gecan, Portret djevojke

22 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

od meunarodne zajednice da se to prije dogovore o pravednu drutveno-politi-kom ureenju zemlje promjenom Usta-va i Izbornog zakona kako bi ova zemlja mogla zaista ivjeti i funkcionirati kao jedinstvena drava, s jednakim pravima i dunostima svih krajeva, naroda i svih svo-jih graana na cijelom svom teritoriju, bez entitetskih ili etnikih ogranienja. Od njih takoer oekujemo da e intenzivnije pora-diti na izradi i usvajanju Zakona o restitu-ciji i denacionalizaciji kako bi se, uz druge, i nepravedno oduzeta crk vena imovina to prije vratila njihovim stvarnim vlasnicima. Neka svemogui Bog blagoslovi Bosnu i Hercegovinu i sve njezine graane u do-movini i u inozemstvu! Izjavu je potpisao provincijal L. Gavran.

U p r a v a k o d k a r d i n a l a Dana 3. svibnja 2012. novoizabrani de ni-torij Provincije predstavljen je na prijemu kod kard. V. Puljia, kojemu su se pridruili i dosadanji lanovi de nitorija. Provinci-jal L. Gavran je tom prilikom, predstavivi nove de nitore, u prigodnoj rijei istaknuo da novi de nitorij, odnosno Uprava Provin-cije, eli nastaviti davati doprinos poslanju Crk ve. Kardinal je zahvalio na posjetu i izrazio svoje elje za plodonosan nastavak rada u mjesnoj Crk vi.

S u s r e t U p r a v e s p o l i t i k i m d u n o s n i c i m a U Provincijalatu Bo-sne Srebrene odran je 5. lipnja 2012. susret lanova stare i nove Uprave Provincije s politikim dunosnicima iz Sarajeva. Bili su prisutni Visoki predstavnik meuna-rodne zajednice u BiH Valentin Inzko, gradonaelnik Sarajeva Alija Behmen, naelnik Opine Novo Sarajevo Nedad Koldo, predstavnici drugih sarajevskih opina, nekoliko lanova Parlamenta BiH, predstavnici Federacije BiH, kulturni dje-latnici, predstavnici gotovo svih politi-kih stranaka BiH. Svim sudionicima su-sreta pozdravnu rije uputio je provincijal L. Gavran, koji je zaelio stvaranje zemlje BiH u kojoj e svi njezini graani ivjeti ovjeka dostojan ivot.

P r i j e m d e l e g a c i j e v e l e p o -s l a n s t v a SAD Provincijal Bosne Sre-brene, fra L. Gavran, primio je 12. rujna 2012. delegaciju veleposlanstva SAD pri Svetoj Stolici i u Bosni i Hercegovini. De-legaciju je predvodio Miguel Humberto Diaz, veleposlanik SAD-a pri Svetoj Sto-lici, u pratnji su bili Steven Gillen, opuno-moenik za ljudska prava i vjerska pitanja veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, Nicho-las Hill, zamjenik veleposlanika SAD-a u BiH, Ante Milia, politiki pomonik vele-poslanstva SAD-a u Sarajevu, te Kim Pen-land, e ca politiko-ekonomskog odjela veleposlanstva SAD-a pri Sv. Stolici. Su-sret je bio u prostorijama Franjevakog provincijalata na Kovaiima u Sarajevu.

Sarajevo / Dobrinja U v l a s t i t i m p r o s t o r i j a m a Dana 16. rujna 2012. upna zajednica Sv. Franje u sarajevskoj gradskoj etvrti Dobrinja imala je prvo bo-gosluje, koje je predvodio upnik fra P. Karajica (koncelebrirali: fra Perica Vidi, fra Janko uro i don Bosiljko Raji koji je obavio blagoslov) u prostorijama no-vog up nog centra. Ovom je prilikom bla-goslovljen privremeni liturgijski prostor, smjeten u suterenu upne kue, dok je crk-Oton Gliha, Gromae

Kronologija dogaaja

23Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

va jo u gradnji. upa je osnovana 1997. godine. upnu crk vu je projektirao ugledni sarajevski arhitekt Ivan traus. Franjevci su za vjernike Dobrinje drali bogosluje ve tijekom rata (1992-95). Dobrinja se tada nalazila na crti razdvajanja. Prvotno se, sve do 2005, bogosluje odravalo u prostorijama splitske Jugoplastike, koja je te godine vraena vlasniku, a potom se nastavilo u podzemnom prostoru atomskog sklonita, adaptiranom u tu svrhu, kao i dijelom za puku kuhinju Kruha sv. Ante. Prilikom preseljenja u nove prostorije pre-seljena je i puka kuhinja.

ikara S r e b r n i j u b i l e j u p e Na blagdan sv. Franje, 4. listopada 2011, upa ikara kraj Tuzle proslavila je 25. obljetnicu od svoga osnutka. Do godine 1986. podruje upe pripadalo je veim dije lom upi Tuzla, te jednim dijelom upi Breke. Od godine 2001. u upi djeluju i sestre Drube Keri milosra Treega sa-mostanskog reda sv. Franje. upa danas broji oko 1.800 upljana.

urkovac P o s v e t a c r k v e U upi urkovac 11. kolovoza 2012. banja-luki biskup F. Komarica obavio je posvetu novoizgraene crk ve Presvetog Srca Isu-sova. Prethodnu crk vu Srbi su minirali 3. oujka 1993, a novu je na istim temeljima podigao upnik fra Ivo Pavi. Prije rata u upi je ivjelo oko 1.100 vjernika. Srpske vlasti su ih prognale, uglavnom 1995, a vratio ih se tek simbolian broj.

Tolisa K a p i t u l n a r o g o i n a -m a Na Dan provincije Bosne Srebrene, svetkovinu Uzvienja Sv. Kria, 14. rujna 2012. odran je u Tolisi tradicionalni kapi-tul na rogoinama. Tom se prilikom okupio vei broj franjevaca Bosne Srebrene (oko 130) s podruja cijele Provincije. Izlaganja o temi vjere (u povodu proglaenja Godine vjere u Crk vi) odrali su fra Miro Jeleevi i fra Josip Mrnjavac. Nakon toga uslijedi-lo je misno bogosluje koje je predvodio

provincijal fra L. Gavran uz sudjelovanje i tolikoga puka.

Tuzla I z l o b a U Franjevakom samostanu u Tuzli otvorena je 28. listopa-da 2011. izloba slika pod nazivom Poziv iz Tuzle. Radi se od tridesetak umjetnikih djela francuskih i drugih slikara koji ive i djeluju u Francuskoj. Djela su nastala kao poticaj na dijalog meu razliitim narodi-ma i kulturama. Ideju je osmislio Grard Cardonne, umirovljeni general francuske vojske, koji je nakon rata boravio u Tuzli, zavolio grad i sprijateljio se s franjevcima. Izlobu je otvorio gradonaelnik Jasmin Imamovi. Djela su darovana samostanu.

Zdenko Grgi, Raspelo

24 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

P u t k r i a upna i samostanska crk va Sv. Petra i Pavla u Tuzli dobila je novi Put kria koji je blagoslovljen 29. sijenja 2012. Autor je Antun Babi, akademski kipar. Babi je diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjet-nosti u Zagrebu 1958. Dobitnik je vie nagrada. Prireujui izlobu u okviru programa suvremenici zagrebake mo-derne galerije, kritiarka Mladenka ol-man pozvala se na ranije pisano svjedo-anstvo o Babiu iz pera kipara Branka Ruia, te je o njegovu skulptorskom

izrazu napisala kako njegovi ljudi, izrasli iz zemaljskog i konkretnog, po-put Barlachovih, ispovijedaju temeljne istine postojanja.

P r o v a l a u k a p e l u u B u k i -n j u U noi 15. na 16. veljae 2012. pro-valjeno je u kapelu Sv. Ante u tuzlanskom naselju Bukinje. Krievi su ispremetani, misal razderan, sve razbacano po podu. Kroz proteklu godinu, prema izvje u iz samostana, kapela je provaljena 17 puta. (U tuzlanskom MUP-u tvrde da je u njihovoj evidenciji est provala, od toga dva rasvi-jetljena). Mnogo toga ukazuje na to da se ne radi tek o motivima materijalne koristi, nego s nakanom da se nanese teta. U pro-tekle tri godine i samostan je bio etiri puta meta provalnika. Tom su prilikom otueni neki vrijedni predmeti.

K o n c e r t U organizaciji Franje-vakog samostana Sv. Petra i Pavla u Tuzli i prof. Alojzija Prosolija, u crk vi Sv. Petra i Pavla odran je 11. rujna 2012. koncert ansambla Responzorium iz Zagreba, koji je izveo talijansku liturgijsku glazbu 17. stoljea. Razlog takvog repertoara jest u injenici to se hrvatska renesanska glazba temelji upravo na talijanskoj venecijanskoj renesansnoj koli. Ansambl Responzorium broji 8 lanova, a ovaj put nastupilo ih je troje: Martina Klari, sopran, Dani Bo-njak, auta, i Mario Penzar, orgulje.

Vare Nova grobljanska kapela U groblju na Vinjiima izgraena je nova kapela (2012). Predvieno je da se u njoj povremeno, u pojedinim prigodama, odr-ava bogosluje. U unutranjosti kapele, posveene Presv. Trojstvu, smjetene su 32 ploe s imenima pripadnika HVO-a poginulih u zadnjem ratu, kao i civilnih rtava, po emu kapela ima memorijal-ni karakter. Na prigodnom liturgijskom slavlju (16. rujna 2012), koje je predvo-dio vareki upnik fra Mirko Majdandi, sudjelovao je i predsjednik Federacije

Zdenko Grgi, Portret fra Julijana Jelenia

Kronologija dogaaja

25Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

BiH ivko Budimir. Kapelu je blagoslo-vio prov. fra L. Gavran.

Vijaka F r a B e r i s l a v K a l f i (1927-2012) U Vijaci je 10. travnja 2012. preminuo je fra Berislav Kal . Pokopan je na groblju u Kraljevoj Sutjesci dva dana kasnije. Fra B. Kal , sin Mije i Kate r. Pendi, rodio se u Donjoj Vijaci 18. sije-nja 1927. Gimnaziju je zavrio u Visokom (1939-45), u godinu novicijata stupio 2. kolovoza 1945. Filozofsko-teoloki studij zavrio na Franjevakoj teologiji u Saraje-vu. Sveane zavjete poloio je 8. kolovoza 1951, reen je za akona 9. rujna 1951, a za sveenika 20. travnja 1952. Slubu u-pnog vikara obnaao je u Bugojnu (195255), Tuzli (195557; 197779), Brekama (195758; 1977; 200005), Vareu (1958; 200509), Dubravama (198588) i u Vija-ci 200912). U svojstvu upnika slubo-vao je u Brekama (1958-61), imiima (1962-64), Dobretiima (1964-67), Svilaju (1967-73) i u pionici (1982-85). Slubu samostanskog i upnog vikara obnaao je u Rami (1961-62), Kr. Sutjesci (1973-77) i u Tuzli (1981-82). Bio je takoer pomonik u Hrv. katol. misiji u Innsbrucku (1979-81) i upravitelj Gospina svetita u Olovu (1988-2000). Izdao je knjigu sjeanja: Dva rata tri dnevnika (Vare 2011). U rukopisu je ostavio kratku autobiogra ju.

Visoko P r o s l a v a B o i a U povodu svetkovine Boia Franjevaka klasina gimnazija u Visokom je priredila 23. prosinca 2011. manifestaciju Svim na zemlji mir, veselje. Najprije je u podne toga dana otvoren Boini sajam (prodaja uenikih rukotvorina i domaih proizvoda samostana Plehan u dvoritu Konvikta), u 16 sati je otvorena izloba Boi na starim estitkama do sredine XX. stoljea prof. Senada J. Hodovia, a otvorio ju je fra Ivan arevi, te konano u 17 sati Boina pri-redba (Tamburaki i mjeoviti zbor FKG; Dramska sekcija: ivot sv. Franje u se-dam slika).

D a n k o l e Franjevaka gimnazi-ja u Visokom proslavila svoj Dan kole 30. travnja. Misno slavlje predvodio je don Ante Ledi, ravnatelj KC u Zenici. Program je nastavljen u holu Gimnazije, gdje je otvore-na izloba starih fotogra ja Gorana akia i Zdenka Antunovia s motivima Franjevake gimnazije i konvikta te sportskih aktivnosti na njihovim terenima. Otvorio ju je fra Mile Babi. Drugu izlobu, radovi aka na temu Kri, otvorio je fra Nikola Kozina. Sredinje mjesto u okviru proslave imala je predstava Gostioniarka Mirandolina, pripremlje-na po istoimenoj komediji Carla Goldonija (1707-1793). Scenarij je napisao i predstavu reirao prof. fra Ivan Nuji. Potom su naj-uspjenijim uenicima uruene diplome, osvojene na meunarodnom natjecanju ue-nika klasinih gimnazija iz Europe u pozna-vanju latinskog i grkog jezika. Prisutnima su se obratili ravnatelj Franjevake klasine

Krsto Hegedui, Skica za postaju krinoga puta

26 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

gimnazije u Visokom, fra Zvonko Milii, te veleposlanik Grke u BiH, Karolos Ga-dis, koji je istaknuo vanost jedne ovakve kole u BiH.

Vitez O b l j e t n i c a Prigodnom akademijom 28. listopada 2011. obiljeena je 150. obljetnica upe Vitez s dva izla-ganja iz umjetnosti i povijesti te nastupom dvoje glazbenika. Prvo izlaganje imao je fra Mirko Jozi o likovnoj umjetnosti u vitekoj crk vi, koja je tijekom 2010/11. umjetniki obnovljena po projektu arhi-tekta Zlatka Ugljena. Obnovu je vodio upnik fra Marko Kepi. Drugo izlaganje imao je fra Marko Karamati koji je govo-rio o prolosti i sadanjosti viteke upe, ukazavi na nit ivota kr anske zajednice od vremena mounjske bazilike (konac IV. st.) preko srednjeg vijeka i etiristoljet-nog osmanskog razdoblja sve do naega doba. Nekoliko starih tekstova o vitekoj upi proitao je student fra Danijel Stani.

Sveanosti su umjetniki doprinos svojim glazbenim nastupima dali: sopranistica Vedrana imi, Tuzla/Zagreb, i orgulja Pa-vao Mai, Zagreb.

Vojni P o s v e t a c r k v e U po-vodu obiljeavanja desete obljetnice upe Sv. Ante Padovanskoga u Vojniu (Repu-blika Hrvatska), sisaki biskup Vlado Ko-i posvetio je 15. listopada 2011. upnu crk vu i poloio moi bl. A. Stepinca u oltar. Tom se prilikom upnik fra Tomislav Juri, na kraju mise, zahvalio svima koji su pri-pomogli gradnju crk ve. upu od poetka vode franjevci Bosne Srebrene, budui da su taj kraj naselili izbjeglice i prognanici iz Bosne i Hercegovine.

Zagreb Boris Divkovi (1981-2011) Nakon krae i teke bolesti u Za-grebu je 19. studenoga 2011. preminuo Boris Divkovi. Pokopan je na groblju u Matiima, Gornja Lipnica kraj Tuzle, 24. studenog 2011. B. Divkovi se rodio 19. srpnja 1981. u Tisovcu kraj Tuzle. Zavrio je franjevaku klasinu gimnaziju u Viso-kom, a potom lozofsko-teoloki studij na Franjevakoj teologiji u Sarajevu. Po za-vretku studija radio je u Urednitvu Svje-tla rijei u Sarajevu u kojem se zduno i s mnogo umijea angairao i pridonosio njegovoj kvaliteti kao i promidbi u svr-hu poveanja broja itatelja. Takoer se i politiki angairao: bio je potpredsjed-nik Nae stranke ije je osnivanje inicirao lmski redatelj Danis Tanovi.

P r e m i j e r a f i l m a P u t d o -b r o t e U Histrionskom domu u Zagre-bu 9. prosinca 2011. odrana je premijera lma Put dobrote fra Miro Babi meu Kenijcima, a dva dana kasnije, 11. prosinca u irokom Brijegu u kino dvorani Borak. Rije je o dokumentarnom lmu u kome je prikazano djelovanje misionara fra Mi-roslava Babia, lana provincije Bosne Srebrene, koji obnaa slubu gvardijana samostana u Subukiju, u Keniji. Scenaristi-Oskar Herman, enski portret

Kronologija dogaaja

27Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

ca lma je Anita Malenica, snimatelj Mario Kokoti, a redatelj Jakov Sedlar.

F i l m o P o d m i l a j u U Zagre-bu je 9. prosinca 2011. u dvorani Vijenac, Pastoralnog instituta Zagrebake nadbi-skupije, u organizaciji upe Sv. Marije An-eoske Sesvetska Sopnica i Udruge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko iz Zagreba, predstavljen dokumentarni lm o Svetitu Sv. Ivana Krstitelja u Podmilaju. Predstavljanje je poelo prigodnim rijei-ma pozdrava V. Mihaljevia, predsjednika Udruge visokih aka i fra Zdravka Dadi-a, upnika u Sesvetskoj Sopnici. Redatelj lma, Vlatko Filipovi, istaknuo je kako je lm nastao iz osjeaja pripadnosti svome narodu i zaviaju. Ravnatelj Nadbiskupij-skog pastoralnog instituta, dr. Tomislav Marki, rekao je da lm predstavlja sliku duge tradicije i bogate kulture katolika u Bosni i Hercegovini. U lmu je dan pre-sjek povijesti Svetita, poevi od izgradnje prve grobljanske kapele i izgleda nekada-nje unutranjosti crk ve, do njezina ruenja u ratu i poslijeratne obnove. Svetite Sv. Ivana Krstitelja u Podmilaju je vrlo staro svetite, nadaleko poznato kao pokorniko i hodoasniko mjesto. To je posebno vid-ljivo uoi i na sam Ivanjdan kada se tamo sliju tisue i tisue hodoasnika. Na kon-cu je upnik i upravitelj svetita, fra Zoran Mandi, zahvalio svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta kao i onima koji po-mau u obnovi Svetita.

S a b o r U d r u g e v i s o k i h a k a Redoviti godinji XV. sabor Udru-ge aka Franjevake klasine gimnazije Visoko odran je 26. svibnja 2012. u upi Sesvetska Sopnica (Zagreb/Sesvete). Sa-bor je zapoeo liturgijskim slavljem, koje je predvodio fra Nikola Vukoja (Hrvatska provincija). Sudjelovalo je 110 lanova, prijatelja i dobroinitelja Udruge, koje je na poetku sabora pozdravio mjesni upnik fra Zdravko Dadi. U izdanju Udruge iza-ao je i novi Bilten (br. 14).

P r i z n a n j e Ministarstvo turizma Izraela dodijelilo je 16. lipnja 2012. srebr-nu Povelju zahvalnosti za Unapreivanje hodoa a u Svetu zemlju lanu provin-cije Bosne Srebrene fra Boi Lujiu. Po-velju mu je u Jeruzalemu predao Jehuda Shen, direktor Odjela za sredinju i junu Europu u izraelskom Ministarstvu turizma. Fra B. Luji je vie desetaka puta vodio hodoa a u Svetu zemlju.

eravac O b l j e t n i c a u p e U nedjelju 10. lipnja 2012. upnik fra Ivan uri priredio je proslavu 150. obljetnice upe eravac. upu je 1862. osnovao bi-skup fra Sebastijan Frankovi. Prva crk-va je izgraena 1887, potom nova i vea 1959-65. koju je srpska vojska minirala (1992) i prognala sve upljane kojih je bilo 2.820 (1991) a njihove domove opljaka-la i razorila. God. 2009. blagoslovljeni su temelji nove crk ve po planu arh. Zlatka i Nine Ugljen. U kolovozu 2010. sazidana je sakristija i oblikovan Trg Sv. Franje za vea okupljanja. U okviru proslave bila je i zlatna misa fra Drage Prgometa i sre-brena misa vl. Mire Tomasa.

Ljubo Ivani, Pejza

28 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

IZ OPE I POKRAJINSKE CRK VE I KR ANSKOGA SVIJETA

Obljetnica misije u Rotterdamu U nedjelju 13. studenoga 2011. misnim slav-ljem, to ga je predvodio pomoni biskup vrhbosanski Pero Sudar, obiljeena 40-ta obljetnice Hrvatske katolike misije/upe Sv. Nikole Tavelia u rotterdamskoj kate-drali Sv. Lovre i Sv. Elibazete. Dan ra-nije, u subotu 12. studenoga odran je sim-pozij Aktivni, brini i povezani: 50 godi-na Hrvata u Nizozemskoj, vezan za 50-tu obljetnicu dolaska Hrvata u Nizozemsku i 40-tu obljetnicu misije. Simpozij su otvo-rili generalni vikar rotterdamske biskupije

mons. H. A. Verbakel i Korrie (K.) Lou-wes, gradska proelnica za zapoljavanje, visoko obrazovanje, inovacije i participa-ciju opine Rotterdam. Tamonju Hrvatsku katoliku misiju vodi fra Ivica Jurii, lan provincije Bosne Srebrene.

Obljetnica misije u Giessenu Hrvat-ska katolika misija Giessen u Njemakoj proslavila je u nedjelju 13. studenoga etr-desetu obljetnicu svoga djelovanja. Misno slavlje u crk vi Sv. Bonifacija u Giessenu predvodio je pomoni biskup banjaluki Marko Semren zajedno s tamonjim u-pnikom fra Marijanom Petrieviem, de-legatom za hrvatsku pastvu u Njemakoj vl. Ivicom Komadinom, dekanom Gie-ssena vl. Ulrichom Neffom, njemakim upnikom vl. Hans-Joachimom Wahlom. Misnom slavlju pribivao je i konzul Ge-neralnog konzulata Bosne i Hercegovine iz Frankfurta, Nikica Dambo. Hrvatska katolika misija Giessen osnovana je 20. sijenja 1971. dekretom tadanjeg biskupa Mainza Hermanna. Prvi voditelj misije bio je vl. Mato Mihi. Nakon njega pastoralno su djelovali franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja: fra Ambro Budimir, fra Josip Bebi, fra Ivan Vidovi, fra Vinko Maro-vi, fra Milan Lapi i fra Tihomir Grgat. Od 21. lipnja 1997. misiju vodi fra Marijan Petrievi, lan provincije Bosne Srebrene. U misiji od 10. travnja 1985. djeluje Mato Valjan, najprije kao pastoralni suradnik, a od 1993. kao stalni akon. Na mjestu taj-nice od 1985. djeluje ana Halupa. Misna slavlja na hrvatskom jeziku u misji se slave u Giessenu, Klopenheimu, Bad Nauheimu, Niddi i Alsfeldu, a misija broji oko 4.000 vjernika.

Papina odlikovanja Papa Benedikt XVI. na prijedlog, Nuncijature u Sarajevu, imenovao je sedam novih monsinjora, dvo-jicu fratara odlikovao Kriem za Crk vu i Papu, a dvojicu angairanih laika Vitezom Reda sv. Silvestra. Odlikovanja je podijelio nuncij DErrico 15. listopada 2011. Monsi-

Oton Ivekovi, Seoce

Kronologija dogaaja

29Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

njorom prelatom imenovan je Luka Tunji, a monsinjorom kapelanom: A. Metrovi, M. Tomi, P. Jurii, F. Topi i N. Iki. Od-likovanje Kri za Crk vu i Papu dodijelje-no je fra Slavku Topiu i fra Perici Vidiu. Vitezom Reda sv. Silvestra odlikovani su Anto Ivi iz Sarajeva i Grga Vukani iz upe Borovica kod Varea.

upnik i njegov puk Za dobro funk-cioniranje svake upne zajednice vana je dobro uspostavljena komunikacija izmeu nje i upnika kao njezina voditelja. S ob-zirom da je u sreditu vjernike zajednice evanelje, oekuje se da to doista bude u evaneoskom duhu u kojem je ovjek na prvom mjestu. Stoga se kod voditelja upne zajednice pretpostavlja uvaavanje i kulti-viran odnos prema svakom lanu zajednice pa i kod posve razliitih ili oprenih milje-nja. Mogua tekoa proizlazi iz same i-njenice pozicije upnika koji govori uvijek jednosmjerno s oltara i, k tome, s povienog mjesta, to ga stalno dovodi u (ne)priliku da samo govori, pouava, kritizira, pa i gala-mi, pritom zaboravljajui kako osim jezika za govorenje, ima i ui da osluhne glasove iz svoje zajednice. Istodobno takoer da ne zaboravi da je pozvan da izdie tu istu za-jednicu ukoliko je kvali ciran za to, a ne da joj nekritiki podilazi, kako se to esto dogaa, napose kada se radi o pothvatima gdje se trai kvali cirano miljenje struke. U tiskanim i elektronskim medijima s vre-mena na vrijeme itamo ili sluamo o vrlo upitnom ili posve neprimjerenom odnosu nekih upnika prema vjernicima: stranako upuivanje, dociranje s visoka, a katkad i uvredljivi tonovi ili postupci jer on sve bolje zna, sve bolje umije a pritom mu ne pada na um kako je skromnost lijepa vrli-na. Najnelagodnije je kada se (ne)kultura ophoenja dogodi u osjetljivim trenucima napose kod ispraaja pokojnika. A kako je to neugodno, pa i uvredljivo, za rodbinu, oslikava dogaaj to ga opisuje i potpisuje jedan zagrebaki publicist u svezi s poko-pom svoje majke u Jutarnjem listu (22. 11.

2011), kojom je prilikom sveenik maltre-tirao najbliu rodbinu pitanjima kako to da se pokojnica prije infarkta nije ispovjedila! I najzad, ukoliko propovjednik evanelja polazi od toga da za svoj rad, kako to jedan ree, raune polae jedino Bogu i Crk vi (Slobodna Dalmacija, 5. 10. 2011), onda put od sluge Bojeg do samovoljnog gos-podara i nije dug!

Na oek u Africi U jesen 2011. iz ti-ska je izala knjiga Na oek u Africi dvoje hrvatskih novinara, eljka Garmaza i Maje Sajler Garmaz, koja govori o misionar-skom radu fra Ivice Peria, lana provinci-je Bosne Srebrene, u Ugandi i Ruandi, te o tim zemljama kao i o obiajima tamonjih ljudi. U njoj itatelji mogu nai dosta zani-mljivih podataka, anegdota, raznih pria i sl. Autori su odluili da sav prihod od pro-daje knjige preusmjere misiji u Kivumu, u

elimir Jane, Prvi korak

30 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

Ruandi, gdje fra Ivica radi na projektu iz-gradnje srednje kole za 1.000 uenika.

Ubojstvo . sestre u Burundiju Misi-onarka Lukrecija Mami (r. u Tomislavgra-du), voditeljica biskupijske bolnice u Bu-rundiju, i talijanski volonter, ubijeni su u napadu naoruanih pljakaa na samostan u nedjelju naveer 27. studenoga 2011. Dvojica mukaraca dvadesetih godina uhvaeni su zbog sumnje da su ubili asnu sestru i volontera. Kod njih je pronaeno etiri hiljade eura ukradenih iz samostana. Tom prilikom pretuena je i asna sestra iz Italije, koja se u bolnici bori za ivot. a-sna sestra Lukrecija vodila je u Burundiju biskupijsku bolnicu, te centre za neishra-njene i oboljele od side.

Biskupska poslanica (8.12.11). U po-vodu 130-te obljetnice preoblikovanja crk-vene hijerarhije u Bosni i Hercegovini, ko-jom je prilikom umjesto dvaju Apostolskih vikarijata (jedan u Bosni, drugi u Hercego-vini) uspostavljena Vrhbosanska nadbisku-pija sa sufraganskim biskupijama u Banjoj Luci i Mostaru, bosanskohercegovaki bi-skupi (V. Pulji, P. Sudar, F. Komarica, M. Semren, R. Peri i T. Vuki) objavili su Pastirsku poslanicu (opsega 27 kartica)

posveenu hijerarhijskoj rekonstrukciji, to je po autorima bio presudan dogaaj za Katoliku crk vu u Bosni i Hercegovini. U Poslanici su predstavljeni rezultati pasto-ralnog djelovanja u vremenu nakon uspo-stave nove hijerahije, kao i povijesni prikaz dotadanjeg duhovnog rada. Ovdje nas, s obzirom na dugu povijest katolianstva u BiH, prije svega zanima, kakvo su mjesto u Poslanici dobili bosanski i hercegovaki franjevci, koji su u viestoljetnom razdo-blju, napose kroz etiri stoljea osmanske vlasti uvali iskre kr anske vjere na le-denoj povijesnoj vjetrometini? Ve nakon letimina pogleda na sadraj Poslanice, zapaa se da su stoljea njihova djelova-nja dobrano priguena i stavljena na mar-ginu! Evo, kako potpisnici Poslanice vide prolost katolika: Prethodno, kroz vie od etiri stoljea otomanske vladavine sav je Boji narod u Bosni i Hercegovini pravim udom, uz velike rtve i stradanja, proiv-ljavao i svjedoio svoju vjernost Kristu. Obini vjernici, redovnici franjevci, sve-enici-glagoljai, drugi dijecezanski sve-enici u Trebinjsko-mrkanskoj bisku piji, te i sami biskupi-apostolski vikari poput starokr anskih ispovjedalaca vjere svje-doili su svoje katolianstvo, podnosili zbog toga patnje svakojake, riskirali vla-stiti ivot, ali ipak odolijevali i opstajali u zemlji svojih pradjedova, blagoslivljajui Gospodina Boga, koji je i njima dao da ui-vaju u svetinji i plodovima svoje oevine. Slino kao i za tadanje lanove Katolike Crk ve, moe se kazati i za tadanje crk vene ustanove: apostolske vikarijate, franjeva-ke provincije, upe, kapelanije, samostane. Dok su oni prvi bili zlostavljani, proganja-ni, brojem smanjivani, dotle su ove druge bile spaljivane, ruene, nasilno unitavane, bez mogunosti obnove. Opstanak katoli-ka i njihovih crk venih ustanova ipak je ne-kako uspijevao, zahvaljujui prvenstveno postojanoj osobnoj vjeri i vjernosti Kristu velikog broja pojedinaca i vjernika lai-ka i njihovih duhovnih pastira, te njegova-nju kr anskog morala, osobito u branim Vasilije Jordan, Skidanje s kria

Kronologija dogaaja

31Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

i obiteljskim zajednicama. Tako biskupi! est stoljea duhovnog djelovanja bosan-skih i hercegovakih franjevaca zbijeni su u tih nekoliko redaka u kojima se jedva i zamjeuju. Sve je uvijeno u ope i nejasne fraze. Tu su vjernici laici i njihovi duhovni pastiri, sveenici-glagoljai i drugi dijece-zanski sveenici Nema spomena opsene franjevake duhovne knjievnosti, ni prvih tiskanih knjiga (17-19. st.) kojima su autori franjevci kao to su Divkovi, Bandulavi, Ani, Margiti, Lastri, Babi, Filipovi, itovi, Dobreti, Mileti, Juki, Marti, Kneevi ni rijei o franjevakoj kultur-noj, umjetnikoj i duhovnoj batini Ova-kvo upadno zaobilaenje djelatnosti bosan-skih i hercegovakih franjevaca samo poka-zuje u kojem su se pravcu potpisnici Posla-nice usmjerili. Ali zato je udruenje Dobri pastir posebna je tema kako je predstavlje-no! dobilo gotovo jednako redaka koliko i franjevakih 400 godina pod osmanskom vla u! Autorima se, kako vidimo, urilo to prije stii do onog presudnog dogaaja na-kon ega je Katolika Crk va doivjela pra-vi procvat na mnogim podrujima! Pritom su zaobili stoljetne temelje toga procvata! Tako nastaju po vijesni falsi kati!

Sveenik u Saboru Na zadnjim parla-mentarnim izborima u Hrvatskoj u prosin-cu 2011. za mjesto u Saboru natjecao se i ugledni intelektualac, sociolog i teolog, dr. don Ivan Grubii (*1936), umirovljeni u-pnik Splitske nadbiskupije, kao nezavisni kandidat preko svoje udruge Savez za gra-ansku i etiku Hrvatsku. Dobio je respek-tabilnih 66 tisua glasova na osnovi kojih su mu pripala dva saborska mjesta. Uistinu zapaen uspjeh! Meutim, to nije prolo bez reakcije u Crk vi. Splitski nadbiskup Marin Barii ubrzo je obznanio (2. 1. 2012) nje-govu suspenziju od svih ina vlasti Sve-tog reda kojim mu se zabranjuje slavljenje mise, ispovijedanje, propovijedanje i noe-nje sveenikog odijela. To je posljedica, kako je reeno u slubenom priopenju, njegova aktivnog sudjelovanja u politici,

osnivanjem stranke. U istom je priopenju reeno da su njegove ideje na temelju ko-jih je postigao svoj izborni rezultat zapravo poeljne i nune ovome drutvu, ali da ne mogu biti opravdanjem njegovom aktivnom sudjelovanju u politici.

Grubii, meutim, nije prihvatio nadbi-skupovo obrazloenje da se radi o osnivanju stranke. Rije je o graanskoj inicija tivi, te i ne pomilja stranaki djelovati, a graanski vid politike jest ono to proima cijeli ivot. Sam kae da je pedeset godina sveenitva djelovao politiki, jer je politika sve to radi za ope dobro, a na idejama velikog Gotovca i Supeka formulirao je program koji bi drutvo mogao izvui iz krize.

Ako politiku uistinu razumijevamo kao rad za ope dobro te uzmemo u obzir injenicu da i u nadbiskupovu priopenju o suspenziji stoji da su Grubiieve ideje

Gabrijel Jurki, Portret fratra s ordenom

32 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

drutvu poeljne i nune, onda se pitamo, kome je bilo potrebno izricanje takve kazne ovjeku i intelektualcu koji je pet desetljea sluio narodu? Jesu li u igri samo kanon-ski propisi? Ili je u pitanju njegova kriti-nost prema crk venim strukturama? Ozraje za takav in stvaralo se ve dulje vrijeme. Zbog javnih kritikih istupa, na njega su, kako sam svjedoi, inicirani napadi iz ureda prvog hrvatskog predsjednika 1998. i tada-njeg splitskog nadbiskupa, zbog ega je po kratkom postupku maknut s etiri mjesta koja je pokrivao kao profesor i doktor zna-nosti. Aktualna nadbiskupova odluka je ja-mano samo zadnji in na tom putu.

No, ako su njegove ideje zaista poelj-ne i nune drutvu, kako kae nadbiskup, a osuen je, to je s onim pojedincima iz Crk ve kojih su ideje i praksa evidentno ne-prihvatljivi: direktno sudjelovanje u stra-nakoj promidbi tijekom zadnjih dvadese-tak godina kako u Hrvatskoj tako i u BiH, javno velianje pojedinih spornih likova iz Drugog svjetskog rata, neprimjereno javno ponaanje i postupanje protivno evaneo-skom duhu i sl.? Njih se utke mimoilazi, a

onoga koji zastupa ideje poeljne i nune ovome drutvu stiu sankcije!

Udruenje, top tema Osvrui se na stav kardinala Stepinca o sveenikom udruenju, u svojoj propovijedi na godi-njicu njegove smrti (10. 2. 2012), vrhbosan-ski kardinal V. Pulji spomenuo je kako je u jednom upnom uredu vidio dopis kojim se zabranjuje sveenicima iz udruenja da sudjeluju na Euharistijskom nacionalnom kongresu u Mariji Bistrici 1984. jer je na-vodno rije o nacionalistikom skupu. Sje-am se kada je organiziran 1984. godine, Euharistijski kongres. Tada je dola naredba svim sveenicima, udruenjima: Ne smi-jete sudjelovati jer to je nacionalistiko. I ja sam taj dopis sluajno u jednom upnom uredu proitao. I zaista ti sveenici nisu su-djelovali na Euharistijskom kongresu. Ali kad je proglaen blaenim, isti taj sveenik, kod kojeg sam naao dopis, estoko me na-pao. Kako Crk va moe taku greku praviti i proglasiti jednog Alojzija za blaenog! Ra-zumio sam. Pokoj mu dui. Sad mu je jasno na onom svijetu. Nisam mu mogao poka-zati, ni dokazati jer nije primao nita. Ali, danas moramo moliti da ne bude uruenih dua u Crk vi, uruenog morala u Crk vi. Tre-ba nam hrabrosti i vjernosti, da moemo u svim vremenima svjedoiti da smo Kristovi, da volimo svoju Crk vu, da volimo svoj na-rod. (Vrhbosna, 1/2012, 103). Ako se ve ovako neto obznanjuje, pri emu se nekog ili neto inkriminira, onda je neophodno biti konkretan, precizan i u javnost izai s uvjer-ljivim dokazima, a od toga ovdje, naalost, nieg nema, iza svega zjapi praznina. Sve je tu maglovito i mutno: sluajno vidio, sluaj-no proitao, i zna to se potom dogodilo Nije poznat autor naredbe, skriveno je ime upnika, ne znamo koji su upni uredi dobi-li pismo, kako su identi cirani oni koji nisu otili na Kongres Koliko ih je bilo? Moe li ih se imenovati? Ostaje takoer upitno za-to to tako iznosi sada 30 godina kasnije, a ne onda kada je to navodno vidio, u vrijeme komunistike vlasti? Nije bilo hrabrosti ili?

Ksenija Kantoci, Glava ene

Kronologija dogaaja

33Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

A onda povrh svega govoriti kako se treba-mo boriti da ne bude uruenih dua i uru-enog morala u Crk vi! Svemu tome, na a-lost, nedostaje ozbiljnosti i ne samo nje!

Sveenici sa Titanica Nedavno su me-diji prenijeli vijest da su prilikom katastro-fe broda Titanic prije 100 godina (1912) na njemu su bila i trojica katolikih sveenika. Ostalo je, naime, upameno je kako su po-kazali veliku portvovnost i hrabrost odbiv-i ui u amce za spaavanje prije drugih putnika. Hrabrili su ih i blagoslivljali. To su posvjedoili mnogi preivjeli, javljaju infor-mativne agencije. Sve je vie zahtjeva da ih se proglasi blaenima. Sudei po tim svje-doanstvima, nesumnjivo se radi o ljudima koji izazivaju udivljenje zbog svoga odnosa prema blinjima u nevolji gdje je ulog, ni manje ni vie, nego vlastiti ivot!

Prisilno pokrivanje glave kr anskih uenica u Egiptu Kako izvje uje Meu-narodno drutvo za ljudska prava (IGFM), u gornjoegipatskom gradu Beni Mazar eskalira spor o prisilnom pokrivanju gla-ve maramom i za kr anske uenice (ru-jan 2011). Prema spomenutom Drutvu za ljudska prava, to je presedan i znak da islamski fundamentalisti slobode nakon revolucije koriste za jau islamizaciju egi-patskog drutva. Po odredbi odgovornih, islamistiki orijentiranih, u spomenutom gradu kr anske uenice, ukoliko hoe da budu primljene u kolu, moraju na glavi imati maramu. Tako je jedna kr anska 14-go-dinjakinja, Koptkinja Ferial Sorial Habib, odbila prihvatiti tu odredbu i zaprije en joj je pristup u kolu. A kad je njezin otac otiao u kolu da se informira o sluaju suspenzije keri, uprava kole ga je prija-vila policiji. Nakon toga podnio je tubu dravnom odvjetnitvu i ministarstvu obra-zovanja, gdje je utvreno da ne postoji za-konska odredba kojom se uenicama pro-pisuje da idu u kolu s maramom na glavi. Glasnogovornik spomenutog Drutva za ljudska prava, Martin Lesenthin, urgirao je

kod njemakog ministra vanjskih poslova, Westerwellea, da nancijsku pomo koju Njemaka daje Egiptu, povee s potiva-njem ljudskih prava.

(Izvor: ZENIT.org/IGFM, 30. 9. 2011)

Napadi na Kopte U nedjelju 9. listo-pada 2011. napadnuti su Kopti u Kairu koji su demonstrirali zbog uestalih napada na njihove crk ve. Povod je bio spaljivanje jed-ne crk ve na jugu zemlje. Tom su prilikom na demonstrante krenuli militantni musli-mani. Poginulo je 25 osoba, a 329 povrije-eno. Intervenirala je policija (i vojska). Neki su pritom pregaeni oklopnim vozi-lima. Poglavar katolika u Egiptu, iskazuju-i poast poginulima koji su demonstrirali zbog nasilja, pozvao je odgovorne u dravi

Anto Kajini, Figura

34 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

da vie uine za sigurnost graana kroz za-titu zakonitosti. U slubenoj izjavi o de-monstracijama patrijarh kardinal Antonio Naguib iz Aleksandrije, poglavar 250.000 koptskih katolika, ohrabrio je kr ane da se ne daju zaplaiti nego da politikim akcija-

ma sudjeluju u stvaranju postmubarakova Egipta. U dokumentu, poslanom njema-koj karitativnoj instituciji Kirche in Not, naglaeno je da patrijarh ima puno povje-renje u privremeni vojni reim, i to tjedan dana nakon kritika upuenih vladi glede re-akcije na demonstracije. Patrijarh Naguib, izjavio je da se mirnim demonstracijama htjelo pridonijeti demokratskim procesi-ma zajedno sa stotinama drugih graana. Naalost to je zavrilo brojnim mrtvima, uglavnom Koptima.

(Izvor: ZENIT.org/KIN, 19. 10. 2012)

Vjersko nasilje u Nigeriji Nigerija je najmnogoljudnija zemlja u Africi s oko 150 milijuna stanovnika (48% su kr ani, 48% muslimani, a ostatak animisti; sada-nji predsjednik drave je kr anin). Kr-ani su preteno u junim pokrajinama, a muslimani u sjevernim. U sjevernoj po-krajini Nigerije, Borno, s veinski islam-skim stanovnitvom teror nad kr anima se intenzivira pod okriljem teroristike islamske organizacije Boko Haram u prijevodu: zapadna izobrazba je grijeh. Poetkom studenoga 2011. za samo tjedan dana je ubijeno oko 150 ljudi. Tamonji biskup Doeme kritizirao je lokalnu vlast koja ostavlja ljude na cjedilu, a politiki monici omoguuju da ekstremisti ku-puju oruje. Plan je organizacije Boko Haram protjerati kr ane iz tog dijela zemlje, gdje erijat ve vrijedi kao osno-va zakonodavstva. Ni to islamistima nije dovoljno oni bi itelje tog dijela zemlje htjeli nasilno prevesti na islam, veli biskup Doeme. Jedna od najveih crkava dijeceze je razorena prilikom jednog napada. Imala je preko tisuu mjesta, a sada se bogoslu-je odrava u upnoj kui kae biskup. Vlast bi, veli on, trebala svima osigurati da ive u sigurnosti, ali to ini nedovoljno ili nikako. U glavnom nigerijskom gra-du Abuji na Boi (2011), u bombakom napadu na crk vu u vrijeme slube Boje, ubijeno je najmanje 25 ljudi, a u nizu na-pada u drugim crk vama broj mrtvih se pe-Zlatko Keser, Skidanje s kria

Kronologija dogaaja

35Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

nje na vie desetaka. Za ove boine napa-de odgovorna je organizacija Boko Ha-ram, koju nadahnjuju sele je, pripadnici ekstremnog islamskog pokreta. Izuzev ubijati kr ane oni nemaju druge lozo- je. Tim je rijeima dr. Ernst Sagemller, iz ustanove za razvojnu pomo Nigeriji, opisao teror islamistikih sele ja u toj za-padnoafrikoj zemlji. U vrije me uskrsnih blagdana (travanj, 2012) u sjevernoj Ni-geriji, eksplodiralo je nekoliko autobombi u blizini crkava. Vie je crkava razoreno. Broj ubijenih kr ana od poetka 2012. do travnja te godine popeo se na 628. Sve akcije idu na raun teroristike organiza-cije Boko Haram, ispostave Al Qaide i Hisbolaha kae Sagemller: Njihovi poticatelji su radikalni sele je, koji u Sau-dijskoj Arabiji dobivaju svoje lozofsko usmjerenje. Potom se obrazuju u logorima u Pakistanu, Maliju ili adu da ire teror. Cilj je Boko Harama radikalna islamska drava po uzoru na afganistanske taliba-ne. Namjera im je najprije osloboditi od kr ana sjeverna podruja Nigerije. Jedan od njihovih voa je u intervjuu izjavio, prema Sagemlleru, da oni ele sve kr-ane pobiti. Sredinja vlada nema ja-snog koncepta kako se suprotstaviti tom teroru. Veina muslimanskog puanstva ne prihvaa takvo ponaanje ekstremista, tovie voljni su pomoi kr anima.

(Izvor: (ZENIT.org/KIN)KULTURA UMJETNOST

Likovna umjetnost

Izlobe fra P. Vidia 1. U Galeriji Goll u Slavonskom Brodu 5. listopada 2011. otvorena je izloba fra Perice Vidia. O njegovim slikama govorio je ak. slikar Pre-drag Goll, u ime galerije Tomislav Luki, a izlobu je otvorio upan Brodsko-posavske upanije dr. Danijel Marui. O humanitar-noj aktivnosti P. Vidia govorio je Ilija Jer-kovi. Prihod od prodanih slika namijenjen je obnovi samostana na Plehanu.

Kuzma Kovai, Franjevako raspelo

36 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

2. Mjesec dana kasnije, u Maloj Galeriji Svetog Ante u Sarajevu 7. prosinca 2011. otvorena je jo jedna njegova izloba. Rije je o najnovijem ciklusu slika o kojem li-kovni kritiar Tonko Maroevi, u katalogu koji prati izlobu, kae, da u njemu pre-vladavaju motivi slobodne interpretacije organinih oblika, varijacije na temu cvjet-nog aranmana, apstraktnog buketa, roze-te, kite ili festona od svakovrsnog raslinja. // Ne elei zlorabiti spoznaju o dvojnoj vokaciji fra Petra Perice Vidia sveeni-koj i slikarskoj ipak ne moemo mimoii injenicu kako i sam umjetnik tei vie-nju, intuiranju, kontempliranju poklona s neba, zemaljskog raja, cvjetnog raja. Utoliko je razumljivo da je i njegov likovni izraz svojevrsna himna i a rmacija posto-janja, apologija sklada ovjeka i prirode, neravnoduna gesta ljubavi za stvoreno, ali i poziv da pojavno transcendiramo u slutnji nekog vieg reda harmonije koja bi bila i estetska i ivotodajna. O izlobi su govo-rili Mile Stoji i Ivan arevi.

Izlobe iz kolekcije fra N. Bonjaka 1. Uoi Boia, 22. prosinca 2011, otvore-

na je u Franjevakom samostanu u Tolisi izloba odabranih likovnih djela iz kolek-cije fra Nikole Bonjaka s naslovom Ra-dujte se narodi, posveena svetkovini Isu-sova roenja. Jedan dio postavke vezan je za boinu tematiku u kojoj su zastupljena djela Omera Mujadia, Mirka uria, Fra-nje Likara, Ljube Laha, Ivana Lackovia Croate, Josipa Marinovia, Josipa Botterija Dinija, Ivana Krianca i dr. Osim spome-nutog tematskog bloka, izloena su i djela s drugim temama: mrtve prirode, pejsai, porterti s djelima Ivana Lovrenia, Affa-na Ramia, Marija Mikulia, Ante Kajinia i dr. Izlobu je otvorila urica Jezeri, profesorica likovne umjetnosti u srednjoj koli u Oraju.

2. Izloba po nazivom ena otvo-rena je u muzejsko-galerijskom prosto-ru Abonos u Oraju 18. veljae 2012. kao Hom mage uvaenom slikaru Mariju Mikuliu (1924. 1991.). Na izlobi je bilo vie od 60 izloaka (uljanih slika, gra ka, crtea i skulptura) niza umjetni-ka meu kojima su Z. Prica, O. Mujadi, F. imunovi, S. ohaj, I. Lovreni, Lj. Lah, P. Tijei, V. Radau, A. Augustini, M. Berber, A. Kajini, V. Blaanovi i dr. Tom je prigodom govorio Ivo Jelui, mi-nistar prosvjete, znanosti, kulture i sporta upanije Posavske. Nakon otvorenja usli-jedio je prigodni koncert.

3. U istoj galeriji u Oraju 28. travnja 2012. otvorena je Izloba portret, takoer iz fra Nikoline kolekcije. Na portretima su likovi franjevaca, redovnica i dijecezan-skih sveenika iz tolikog kraja, a izlo-ba je prireena u povodu Dobrog pastira. Izloeno je oko 60 portreta od niza slikara u razliitim tehnikama. Meu portretima je nekoliko starijih (portreti biskupa Stros-smayera, fra Martina Nedia), a ostali su nastali u novije vrijeme. Prisutnima su se ovom prigodom kratko obratili to-liki gvardijan fra Marijan ivkovi, vl. Mato Zovki, koji potjee iz tog kraja, i sam fra Nikola Bonjak. O samoj izlobi govorio je fra Marko Karamati koji ju je

Ivan Koari, Medina glava

Kronologija dogaaja

37Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

stavio u povijesni kontekst likovne tradi-cije Bosne Srebrene.

Sederova izloba u apljini U Umjet-nikoj galeriji Hrvatskog kulturnog sre-dita Zalobe kralja Tomislava u aplji-ni otvorena je 17. prosinca 2011. izloba ure Sedera Zagledani u beskraj. To je tradicionalna boina likovna manifesta-cija koju svake godine od 2006. prireuje apljinska Umjetnika galerija. Izlobu je pripremio fra Mirko Jozi. Izloeno je 25 platana koja reprezentiraju Sederov slikar-ski put zadnjih tridesetak godina. Tiskan je i prigodni katalog s predgovorom fra Mirka Jozia. Izlobu je otvorio ravnatelj Galerije Stjepan utalo, a samu sveanost otvorenja glazbeno su popratili muka klapa Trebiat, te tamburai HKUD-a Zora Struge-Gorica.

Galerija Kristian Krekovi u Tuzli Galerija, koja djeluje pri Franjevakom sa-mostanu u Tuzli, obiljeila je petu obljetni-cu svoga postojanja sveanom akademijom koju su priredili Franjevaki samostan i HKD Napredak u Tuzli 17. prosinca 2011. Galerija ve od svoga osnutka prireuje kulturne priredbe koje imaju prije svega za cilj promicanje likovne umjetnosti, ali i drugih umjetnikih dogaaja. Tijekom za-dnjih pet godina u njoj je prireeno vie de-setaka izlobi, promocija knjiga, koncerata, sveanih akademija Ime nosi po slikaru Kristianu Krekoviu (1901-1985) koji je od 1955. do 1965. ivio u Peruu. Roen je u Koprivni (na rijeci Bosni izmeu Do-boja i Modrie) u obitelji umara iz Like, odakle Krekovii potjeu. Godine djetinj-stva i mladosti proveo je u Maglaju i Tu-zli. Od 1965. ivio je u Palma de Mallorci, gdje mu je 1977. sagraen muzej u kome je pohranjena njegova likovna ostavtina.

Michielijeva izloba u apljini U Umjetnikoj galeriji Hrvatskog kulturnog sredita Zalobe kralja Tomislava u aplji-ni otvorena je 31. oujka 2012, u povodu Frano Krini, Raspelo

38 Godina XXXIX. broj 1-2 2011/2012.

Bilten Franjevake teologije Sarajevo

Uskrsa, izloba slika i skulptura obitelji Michieli iz Zagreba: Katarine ani Michi-eli, Valerija Michielija i Leile Michieli Voj-voda. Izloba je prireena pod naslovom Uprisutnjena slutnja transcedentalnog. Izlobu je otvorio Stanko poljari, povje-sniar umjetnosti iz Zagreba. Prati je dobro ureen Katalog sa poljarievim predgovo-rom, gdje on, izmeu ostalog kae: Sjajan primjer univerzalnosti umjetnikog ina zajednika je izloba suprunika Katarine ani Michieli, Valerija Michielija i njiho-ve keri Leile Michieli Vojvoda. Obitelje-sko je to okupljanje premda su Katarina i Valerije zavrili svoje ivotne i umjetnike opuse. Djela i dalje ive u spoju pojavnog i podsvjesnog,