Bilten 07 06 prelomOKstars2/bilten/2006/bilten0706.pdf · 2015. 1. 26. · BILTEN 07 / 2006 Srpanj 7 Slika 5. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra 30. srpnja 2006

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVODZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBilten

07 / 2006

GODINA XX SRPANJ 2006.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Vesna –uriËiÊ, dipl.inæ.

dr. sc. Branka Grbec**

Predrag Hercog, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Marina Mileta, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

dr. sc. Renata Peternel*

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Vlatko VukiËeviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: Ljetni ugoaj

Naklada 200 primjeraka

Tisak: Tiskara PeËat

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ............................................................................ 7Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, Vlatko VukiËeviÊ, dipl. inæ.) .................................... 11

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 13Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 13Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 17

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 19OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 19KakvoÊa zraka (Predrag Hercog, dipl. inæ.) .................................................................................. 21

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 23

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 25

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 28

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (Lidija Srnec, dipl. inæ., dr. sc. Renata Peternel) .................. 31

OBRANA OD TU»E ( Damir Peti, dipl. inæ.) .............................................................................................................. 34

PRILOZI

HRVATSKA POTPISALA UGOVOR O PUNOPRAVNOM »LANSTVU U EUMETSAT(Gordana Zuccon, dipl. oec.) .......................................................................................................................................... 38

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SRPNJU 2006. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 40

VREMENSKE PRILIKE

Od 1. do 3. srpnja u unutraπnjosti je bilo prom-jenljivo i razmjerno svjeæe.

Lokalnih neverina bilo je na Jadranu.

Preko naπih krajeva premjeπtala se hladna frontaiz sjeverozapadne Europe. Iza nje je pritjecao svjeæzrak koji je sljedeÊih dana kruæio u viπim slojevimaatmosfere. Zato je u kontinentalnim krajevima,iako je prizemno bilo polje visokog tlaka zraka, bi-lo dosta oblaka, te povremeno kiπe. Dnevna tempera-tura zraka je bila niæa od prosjeka za to doba godine.I na Jadranu je malo osvjeæilo, a zapuhala je veÊinomslaba do umjerena bura. Bilo je mjestimiËnih neve-rina, 3. srpnja izraæenijih na jugu Dalmacije.

Od 4. do 7. srpnja bilo je barem djelomicesunËano i vrlo toplo.

Na vrijeme u naπoj zemlji tih je dana utjecalopolje poviπenog tlaka zraka.

U noÊi od 7. na 8. srpnja u unutraπnjosti je bi-lo mjestimiËne kiπe i grmljavine.

Preko kontinentalnih krajeva premjeπtala se lini-ja nestabilnosti, te je bilo mjestimiËnih pljuskova igrmljavine, pa i tuËe. Kratkotrajno je osvjeæilo. NaJadranu je bilo preteæno sunËano i vruÊe.

Izmeu 9. i 15. srpnja prevladavalo je sunËanoi vrlo toplo, a na Jadranu i u unutraπnjosti Dalmacijetemperatura zraka je bila i 35 Celzijevih stupnje-va.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone kojise nalazio nad veÊim dijelom Europe. U viπim slo-jevima nad naπim podruËjem nije bilo izraæenijeg stru-janja. Samo je povremeno pritjecao malo vlaæniji zrak.Na Jadranu je prevladavalo sunËano, a u kontinental-nim predjelima djelomice sunËano s povremenomumjerenom naoblakom i lokalnim pljuskovima s grm-ljavinom. Viπe pljuskova je bilo poslijepodne.

Izmeu 15. i 20. srpnja je bilo preteæno sunËanonego prethodnih dana i manje sparno, s malo niæomtemperaturom zraka nego prethodnog dana, oso-

BILTEN 07 / 2006 Srpanj

5

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 29. srpnja 2006. u 00 UTC

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa29. srpnja 2006. u 00 UTC

je bilo i na veÊem dijelu Jadrana. Bilo je vruÊe i sparnos maksimalnom temperaturom zraka na Jadranu i uunutraπnjosti Dalmacije i do 38 Celzijevih stupnje-va. U mnogim krajevima iznadprosjeËne su bile inoÊne temperature.

Zatim je od 28. do 31. srpnja bilo mjestimicejaËeg grmljavinskog nevremena s olujnim vjetrom.

Nad podruËjem naπe zemlje tih se dana nalazi-lo polje srednjeg i malo sniæenog tlaka zraka. Premjeπtalesu se atmosferske fronte, a s njima je na pregrijanokopno prodirao vlaæan i svjeæiji zrak. To su uvjeti zanastanak olujnih oblaka-kumulonimbusa. Bilo je tuËei olujnog vjetra. Veliko nevrijeme bilo je 28. srpnjau Umagu, a sljedeÊeg dana i u sjevernoj Hrvatskoj,pa i na zagrebaËkom podruËju. Potkraj mjeseca nevre-mena je bilo ponegdje i u Dalmaciji.

bito u jutarnjim satima. Na Jadranu je zapuhalabura koja je u poËetku mjestimice bila jaka.

Naime, sa sjevera i sjeveroistoka kontinenta jepoËeo pritjecati malo svjeæiji zrak. U cijelom raz-doblju je bilo uglavnom suho i preteæno sunËano, teiako je bilo vrlo toplo, na Jadranu i vruÊe, bilo jeugodnije, upravo zbog sjeveroistoËnog strujanja upolju prizemno poviπenog tlaka zraka.

Od 21.do 27. srpnja je bilo preteæno sunËano,s iznimno visokim temperaturama zraka. Samoje ponegdje bilo pljuskova s grmljavinom.

Nad naπim podruËjem je bilo polje malo poviπenogtlaka zraka, a po visini je strujanje bilo slabo izraæeno.U naπe krajeve povremeno je pritjecao nestabilan ivlaæan zrak. Uz preteæno sunËano vrijeme, povre-meno je bilo umjerene naoblake te mjestimiËnihpljuskova s grmljavinom. Povremenih nestabilnosti

Srpanj BILTEN 07 / 2006

6

Slika 3. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra 28. srpnja 2006. u 11.46 UTC


Srpanj je u veÊini predjela bio topliji i suπi odviπegodiπnjeg prosjeka, osobito treÊa dekada, ka-da se nad Hrvatskom nalazilo polje poviπenog tla-ka zraka.

Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu i visinsku sinop-tiËku situaciju 29. srpnja 2006. godine, a slike 3, 4 i5 satelitsku snimku oblaka u vidljivom dijelu spek-tra 28., 29. i 30. srpnja.

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka su bile usrpnju 2006. viπe od viπegodiπnjeg prosjeka (1961-1990.).

Temperaturna odstupanja kretala su se od 1.2°Cu Komiæi i Dubrovniku do 4.1°C u Rijeci.

Prema raspodjeli percentila, temperaturne pri-like su u kategorijama toplo, vrlo toplo, te na naj-veÊem podruËju ekstremno toplo.

Srednje mjeseËne temperature zraka kretale suse od 14.4°C na Zaviæanu do 27.6°C u Splitu naMarjanu.

Najniæe izmjerene temperature zraka, apsolutniminimumi kretali su se od 5.9°C na Zaviæanu, slije-di 6.9°C GospiÊ, do 19.8°C u Hvaru.

Najviπe izmjerene temperature zraka, apsolutnimaksimumi, su na svim promatranim postajama, o-sim onih na viπim nadmorskim visinama (Zaviæan iPuntijarka), prelazili 30.0°C, a nerijetko na Jadranui u zaleu i 35.0°C, te dostigle na nekim lokacijamaneuobiËajene i nezabiljeæene vrijednosti u srpnju.Tako je u Rijeci temperatura zraka dostigla 37.2°Cπto je rekordni apsolutni maksimumu u srpnju. Apsolutnimaksimumi kretali su se od 25.1°C na Zaviæanu do38.2°C u Kninu. Osim u Kninu i Rijeci apsolutni mak-simumi iznad 35.0°C izmjereni su Pazinu, MalomLoπinju, Splitu, Senju i ©ibeniku.

Srednje dnevne temperature zraka gotovo suËitav mjesec bile viπe od prosjeka. Iznimno vruÊe sanajveÊim pozitivnim odstupanjima bilo je u treÊojdekadi srpnja.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatu-ra zraka napravljena je za Opservatorij Zagreb-GriËi za Split-Marjan. Za proraËun dugogodiπnjih sred-njaka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivinizovi podataka temperature, to jest razdoblje 1862- 2005., odnosno 1948 - 2005.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija srednje dnevne temperature premaπi


7


Slika 6. Najviπe maksimalne temperature zraka u Rijeci u SRPNJU u razdoblju 1948-2006.


8

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

4.1

1.2

92

2.4

2.5

>99

Osijek98

Knin

97

3.6

1.9

Komiža

>99

2.2

2.1

97

99

2.7

M. Lošinj

Rijeka>99

Varaždin99

>99Zagreb Bjelovar

Sisak>99

2.5

Sl. Brod2.4

2.0

Pazin2.6

Ogulin

Zadar99

1.2

2.2Gospić98

2.2Split

Daruvar

2.7

>99

Karlovac

1.7Hvar

97

2.0Lastovo

88

99

97

Zavižan

98

3.3

99

Poreč

Senj

Šibenik

>99

2.9

3.5

>99

2.2

99

Slika 7. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SRPNJU 2006. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

10

61

27

29

23

Ogulin29

4

36

22

Pazin12

Split

Knin

Daruvar7

27

2210

85

67

42

13

Karlovac

52

M. Lošinj

Rijeka

45Zavižan

44

Varaždin22

14Zagreb Bjelovar

50

95

Zadar

SisakOsijek

33

8

DubrovnikLastovo197

85

648

Komiža43

72Hvar

55


9

Slika 9. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)za SRPANJ 2006. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina


10

Slika 10. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961-1990. za SRPANJ 2006. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

Najsuπniji srpanj bio je i u Senju, gdje je mjeseË-na koliËina oborine iznosila 3.2 mm, te na Pargu gdjeje palo 21.3 mm oborine.

Maksimalne dnevne koliËine oborine bile su 56.4mm na Zaviæanu, 38.2 mm u Sisku, 36.5 mm u Dubrov-niku, te 29.8 mm u PoreËu.

SunËanih sati je bilo viπe od prosjeka na svimpromatranim lokacijama osim u Dubrovnika i Hvaru.Odstupanja su se kretala od +80.3 sunËanih sati uOsijeku do -33.4 sunËanih sati u Dubrovniku. Naoblakeje je bilo svugdje manje nego u prosjeËnom srpnju, aodstupanja su dostigla do -1.4 (pokrivenost nebaoblacima bila je za 1.4 desetine neba manja od pros-jeka) u Varaædinu i Sisku.

Temperatura mora

Srednje mjeseËne vrijednosti povrπinske tempera-ture mora tijekom srpnja ove godine kretale su se


11

dvije standardne devijacije, dok se izuzetno hladnimsmatra dan u kojem negativna anomalija premaπi dvi-je standardne devijacije. U Zagrebu na GriËu 23. i24. srpnja bili su izvanredno topli dani. Tih dana jena GriËu zabiljeæeno 28.5°C i 28.0°C, a anomalije suiznosile 6.5°C i 5.9°C.

Srednja dnevna temperatura zraka izmjerena 24.srpnja je rekordna, i radi se o najviπoj temperaturiizmjerenoj na taj datum u raspoloæivom nizu. U Splituna Marjanu u srpnju nije bilo izvanrednih dana.

Oborine je bilo manje od prosjeka na svim pro-matranim postajama osim Dubrovnika. KoliËineoborine kretale su se od 4% srpanjskog prosjeka uSenju do 197 % u Dubrovniku. Oborinske prilike bilesu u kategorijama normalno, suπno, vrlo suπno, teekstremno suπno (u Rijeci, Senju te na Pargu).

U Rijeci je mjeseËna koliËina oborine iznosila7.8 mm i radi se o najsuπnijem srpnju u raspoloæivomnizu mjerenja.

16

1718

1920

21

2223

2425

26

2728

2930

31

32

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 11. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË)za SRPANJ 2006. godine u usporedbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ) (1862-2004.)

18

19202122

232425

26272829

303132

3334

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 12. Srednja dnevna temperatura zraka (SplitMarjan) za SRPANJ 2006. godine u usporedbi s dugogo-

diπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ) (1948-2004.)

-t+σ

-t

-t+2σ

-t+σ

-t


12

RAB

-6-4-202468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C ZADAR

-6-4-202468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

©IBENIK

-6-4-202468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

KOMIÆA

-6-4-202468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

.

SPLIT

-6-4-202468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

HVAR

-6-4-202468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SRPANJ 2006., za meteoroloπke postaje Rab, Zadar, ©ibenik, Split,Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

od 22.9°C u ©ibeniku i Splitu do 24.5°C u Komiæi.Osim u Hvaru, srednja mjeseËna odstupanja nisuprelazila 0.5°C, dok je more oko Hvara bilo Ëak 0.9°Ctoplije od viπegodiπnjeg prosjeka. Srednje dnevnevrijednosti temperature mora tijekom mjeseca znat-nije su odstupale od viπegodiπnjih vrijednosti jedi-no na postaji ©ibenik, dok je na ostalim postajamaodstupanje bilo manje izraæeno.

Zatopljenje iz prethodnog mjeseca nastavilo setijekom srpnja uzrokujuÊi daljnji porast tempera-ture mora. NajveÊe pozitivno odstupanje zabiljeæenoje 1. srpnja na postaji Rab, gdje je izmjeren apsolut-ni maksimum temperature mora od 27.9°C, te istovre-meno na postajama Komiæa i Hvar temperatura od25.7°C. No, sredinom se mjeseca na svim mjernimpostajama srednjeg Jadrana uoËava pad temepra-

ture mora zbog prodora hladnog zraka. Izmjereni suapsolutni minimumi temperature mora: u ©ibeniku je16. srpnja izmjereno 17.5°C, a u Splitu 19.0°C. Ovajse prodor manje osjetio na postajama Hvar i Komiæagdje je more bilo za stupanj toplije nego uz obalu.

Nakon ovoga pada temperature mora uslijedioje porast temperature mora slijedeÊi procese u atmos-feri.

Analiza izuzetnosti provedena na svim postaja-ma pokazala je kako je temperatura mora premaπilaiznos od dvije standardne devijacije viπegodiπnjegprosjeka za postaju Rab 1. i 2. srpnja za Ëak 4.4°C,odnosno 3.7°C, πto te dane karakterizira kao izuzetne.

Prodor hladnog zraka sredinom mjeseca uzroko-vao je nagli pad temperature mora u ©ibeniku i Splitute razdoblje od 16. do 18. srpnja moæemo s obziromna izmjerene vrijednosti povrπinske temperature mo-

ra smatrati izuzetnim.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

Tijekom mjeseca srpnja na rijeci Savi bilo jemirno. Manji porast vodostaja zabiljeæen je jedinosredinom prve dekade mjeseca u donjem toku Save.InaËe, vodostaji su kroz mjesec imali trend opadanjai kretali su se u domeni niskih vodostaja. To je bio irazlog da je zabiljeæena vodnost bila ispod prosjeËnih


13

RAB

1617181920212223242526272829

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

©IBENIK

1617181920212223242526272829

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 14. Srednje dnevne temperature mora za Rab za SRPANJ 2006. godine u usporedbi s dugogodiπnjim sred-

njim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ)

Slika 15. Srednje dnevne temperature mora za ©ibenik zaSRPANJ 2006. godine u usporedbi s dugogodiπnjim sred-


-t+σ

-t+σ

-t+2σ

-t

-t

-t-σ

-t-σ

-t+2σ

-t-2σ

SPLIT

1617181920212223242526272829

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Slika 16. Srednje dnevne temperature mora za Split zaSRPANJ 2006. godine u usporedbi s dugogodiπnjim sred-


-t+σ-t-t-σ

-t+2σ

-t-2σ


14

-300-250-200-150-100

-500

50100150200250300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

-100-50

050

100150200250300350400450500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - BotovoDrava - Donji Miholjac Drava - Osijek Dunav -Vukovar

.

-100-80-60-40-20

020406080

100120140

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0100200300400500600700800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0102030405060708090

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka u SRPNJU 2006.

Slika 18. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SRPNJU 2006.


15

SRPANJ 2006. SRPANJ 1961-2000.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 79,8 24.07. 63,4 120 235

SavaJasenovac 164 29.07. 139 276 498

Slavonski Brod 213 29.07. 188 355 637

Županja 334 30.07. 234 418 731

KupaKamanje 8,10 30.07. 6,53 13,4 21,9

Jamnička Kiselica 44,0 01.07. 19,2 36,5 55,0

Mura Mursko Središće - - 65,9 133 247

DravaBotovo 193 30.07. 24,9 366 738

Donji Miholjac 354 31.07. 209 483 805

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 113 82,2 229 477

SavaJasenovac 205 182 467 1023

Slavonski Brod 330 213 574 1195

Županja 450 295 681 1350

KupaKamanje 11,4 10,7 31,9 86,7

Jamnička Kiselica 52,0 27,3 79,8 184

Mura Mursko Središće - 94,5 219 523

DravaBotovo 409 385 664 1392

Donji Miholjac 516 361 691 1392

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 181 01.07. 140 659 1768

Jasenovac 259 01.07. 280 844 1890

Sava Slavonski Brod 560 05.07. 296 984 1943

Županja 701 05.07. 416 1143 2316

KupaKamanje 15,3 01.07. 17,9 188 662

Jamnička Kiselica 63,7 08.07. 54,8 257 739

Mura Mursko Središće - - 180 461 1357

DravaBotovo 832 01.07. 653 1134 2652

Donji Miholjac 834 02.07. 563 1043 2288

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdobljusQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdobljusQsred = srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdobljuQmaks = maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok u razdobljuvQmaks = najveći maksimalni protok u razdoblju

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u SRPNJU 2006. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2000.


16

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

150

300

450

600

750

900

1050

1200

1350

1500

1650


Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800


Q (m3/s)

Qsred srpanj 2006. srpanj 1961-2000.

Qmin srpanj 2006. srpanj 1961-2000.

Qmaks srpanj 2006. srpanj 1961-2000.

Slika 19. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SRPNJU 2006. s primjerom pripadajuÊih karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2000.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).


17

vrijednosti za srpanj i to uglavnom sa deficitom ot-jecanja od 35 do 55%.

Na rijeci Dravi, uz neznatne dnevne oscilacije,vodostaji su imali trend opadanja tijekom cijelogmjeseca. Vodostaji su se kretali u domeni srednjeniskih i srednjih vodostaja, a zabiljeæena vodnost bi-la je ispod prosjeËnih vrijednosti za srpanj. Deficitotjecanja na Ëitavom dijelu Drave kretao se oko 30%.Na Dunavu, u njegovom gornjem toku, su poËetkommjeseca zbog visokih vodostaja joπ vrijedile mjerepripremnog stanja obrane od poplava, ali kako je iDunav imao trend opadanja tijekom cijelog mjese-ca, mjere pripremnog stanja su ukinute veÊ u prvojdekadi mjeseca. Vodostaji su se kretali u domeni sred-nje niskih i srednjih vodostaja.

Na rijeci Kupi vodostaji su bili bez oscilacija iu domeni najniæih vodostaja. Vodnost je bila znat-

no ispod prosjeËnih vrijednosti za srpanj. NeπtoveÊi deficit otjecanja bio je u gornjem dijelu Kupe,kod Kamanja oko 64%, u odnosu na donji, gdje jekod JamniËke Kiselice deficit otjecanja bio oko 35%.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u razdoblju 1961-2000.

Srednji protoci bili su manji od srednjih protokau razdoblju 1961-2000.

NajveÊi protoci bili su znatno manji od srednjih

maksimalnih protoka u razdoblju 1961-2000.

Podzemne vode

U srpnju se na podruËju rijeke Save u okoliciZagreba nastavio proπlomjeseËni trend opadanja razine

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

116.1

116.2

116.3

116.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ Gornja ©uma

105.3

105.3

105.4

105.4

105.5

105.5

105.6

105.6

105.7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

97.1

97.2

97.3

97.4

97.5

97.6

97.7

97.8

97.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

99.5100.0

100.5101.0

101.5102.0102.5

103.0103.5

104.0104.5

105.0105.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) MiËevec Borovje

Slika 20. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode u SRPNJU 2006. godine na podruËju Save-MiËevec, Borovjekod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.


18

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SRPNJU 2006.na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2002.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju


Područje Postaja NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaš 115,67 31.07.’06. 115,34 115,67 116,04

Gornja Šuma 115,98 31.07.’06. 114,97 115,77 116,06

Gornji Miholjac 105,29 31.07.’06. 103,41 104,53 105,62

Čađavica 97,14 31.07.’06. 96,35 97,11 98,09

SV SVmin SVsr SVmaks

Repaš 115,86 115,43 115,82 116,37

DRAVAGornja Šuma 116,18 115,06 115,84 116,14

Gornji Miholjac 105,46 103,47 104,60 105,65

Čađavica 97,48 96,38 97,29 98,54

VV VVmin VVsr VVmaks

Repaš 116,08 01.07.’06. 115,50 116,01 116,92

Gornja Šuma 116,32 08.07.’06. 115,17 115,91 116,26

Gornji Miholjac 105,63 01.07.’06. 103,51 104,66 105,69

Čađavica 97,77 01.07.’06. 96,41 97,50 99,52

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SRPNJU 2006.na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2002.


Područje Postaja NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,09 31.07.’06. 103,75 104,62 106,00

Zagreb-Mičevec 99,38 28.07.’06. 100,07 101,34 102,47

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,37 103,81 104,93 106,16

Zagreb-Mičevec 99,58 100,31 101,62 102,83

VV VVmin VVsr VVmaks

Zagreb-Borovje 103,72 01.07.’06. 103,89 105,29 106,49

Zagreb-Mičevec 99,90 01.07.’06. 100,62 102,05 104,01

podzemne vode. Vodostaj je relativno brzo opadaotako da su preteæno vodostaji poprimili rekordno niskevodostaje. Na obje mjerne postaje, Borovje i MiËevec,vodostaj je tijekom srpnja imao trend konstantnogpada. Najviπe mjeseËne vrijednosti su stoga bile napoËetku mjeseca, a najniæe krajem mjeseca. Svi vo-dostaji, tj. minimalni, srednji i maksimalni vodostaj,zabiljeæili su rekordno najmanje vrijednosti izmjereneu razdoblju 1982-2002.

U slivu rijeke Drave takoer se pojavio sliËantrend sniæavanja podzemne vode tijekom srpnja, aliu usporedbi s viπegodiπnjim nizom mjerenim u raz-doblju 1988-2002., vodostaji su imali dosta viπe vri-jednosti od srednjih vrijednosti. Osjetan pad razinepodzemne vode u odnosu na lipanj oËit je na svimpostajama. Na uzvodnim mjernim postajama Repaπi Gornja ©uma, vodostaj je uz neznatano mali po-rast u prvoj dekadi mjeseca biljeæio konstantno opada-nje. Nizvodne mjerne postaje Gornji Miholjac i »aavi-ca biljeæe konstantno opadanje vodostaja. Stoga, nasvim mjernim postajama dravskog podruËja, razinavode u podzemlju je krajem srpnja imala najniæe mje-seËne vrijednosti. Na svim mjernim postajama, meutim,minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemnevode u srpnju je bio iznad srednjih prosjeËnih vrijed-nosti za srpanj izmjerenih u razdoblju 1988-2002.

EKOLO©KE PRILIKE

OneËiπÊenje zraka i oborine

Tijekom srpnja su na pojedinim postajama masenekoncentracije NO2 bile malo poveÊane u odnosu nalipanj, ali kao πto je uobiËajeno za ruralna podruËja,unutar graniËnih vrijednosti (GV za NO2 je 80 μg/m

3

za 24-satni uzorak, NN br.133/2005. od 9.11.05.).Prema dnevnim podacima, srednje mjeseËne koncen-tracije su iznosile od 0 μg/m3 na visinskoj postajiZaviæan na Velebitu (1594 m n/v) do 11 μg/m3 uSlavonskom Brodu. NajveÊa 24-satna koncentracijaNO2 je ponovo izmjerena u Zadru 29/30.lipnja i iznosi-la je 26 μg/m3.

SljedeÊa najveÊa mjeseËna koncentracija duπikdioksida, 22 μg/m3, je zabiljeæena u Rijeci na Kozali5/6.srpnja, te takoer u Slavonskom Brodu 22/23. i29/30. srpnja. KoliËina kiπe je bila u opadanju, pa jena pojedinim postajama izmjerena koliËina u srpnjubila znatno manja nego u lipnju, i iznosila je od 1.5mm u Zadru do 99 mm na Puntijarki-Sljeme. Kiselihkiπa je bilo takoer manje, i bile su srednje do slabokisele.


19

Tablica 4. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SRPANJ 2006.

O B O R I N A Z R A K

RRu pH SO42--S NO3

--N NO2 NO2maxRRmj % NA

pH min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 100 12 6.19 5,94-6,92 0.44 0.29 2 7

Krapina 100 7 5.98 5,73-6,35 0.35 0.26 - -

Bilogora 99 6 6.34 6,15-7,34 1.16 0.7 - -

Ogulin 99 9 5.42 4,64-7,14 0.68 0.47 1 7

Gospić 95 8 6.48 5,98-7,12 0.73 0.74 6 12

Zavižan 97 7 5.58 5,23-7,21 0.72 0.31 0 0

Pazin 100 7 6.56 6,36-7,39 1.78 0.86 - -

Rijeka 95 5 6.76 6,61-7,25 2.29 1.47 10 22

Zadar 80 2 6.96 6,78-7,48 - - 10 26

Dubrovnik 97 7 6.13 5,58-6,46 1.28 0.65 - -

Sl. Brod 97 6 5.84 4,93-6,41 1.03 0.52 11 22

Karlovac 99 4 5.45 5,24-6,86 0.5 0.3 - -

Postaja

Ogulinu, 22% (u 15.2 mm kiπe), na Zaviæanu, 29%

(u 66.4 mm kiπe), te u Karlovcu, 50% (u 20.2 mm

kiπe). Na ostalim postajama, tijekom preteæno suπnog

i uæarenog srpnja, kisele kiπe nisu zabiljeæene. S

obzirom na koliËinu kiπe i koncentracije pojedinih

Izmjerene pH vrijednosti kiselih kiπa su iznosile

od 4.64 (Ogulin - 3/4., u 10 mm kiπe) do 5.58 (Dubrovnik

- 11/12., u 17.3 mm kiπe). Kisele kiπe su zabil-

jeæene u Dubrovniku s udjelom od 14% (u 66 mm

kiπe), u Slavonskom Brodu, 17% (u 10.5mm kiπe), u


20

Slika 21. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SRPANJ 2006.

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod Karlovac

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

0.07

sumpor

dušik

Rijeka

Gospić

Dubrovnik

0.11

ZagrebOsijek

Ogulin0.16

Zavižan0.26

Split

0.13Krapina

Puntijarka

Šibenik

Zadar

0.280.12

Bilogora

Pazin

Senj

0.50

0.21

Križevci

Daruvar

Sl. Brod0.29

0.31

Varaždin

Karlovac0.180.23

0.59

0.18

0.99

0.440.21

0.43 0.57

0.30

0.12

Slika 22. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) u Hrvatskoj za SRPANJ 2006. godine

komponenata, ukupno mjeseËno taloæenje je u us-

poredbi s prosjekom bilo manje nego u lipnju, prem-

da je na pojedinim postajama zabiljeæeno i poveÊa-

nje. Tako je na primjer, ukupno mjeseËno taloæenje

sumpora odreenog u obliku sulfata, iznosilo od 0.12

kg/ha u Karlovcu do 0.99 kg/ha u Dubrovniku. NajveÊe

taloæenje anorganskog duπika iz nitrata izmjereno

je takoer u Dubrovniku, s iznosom od 0.50 kg/ha, a

najmanje od 0.07 kg/ha u Karlovcu (slika 22). S

obzirom da je pala manja koliËina kiπe, a koliËine su

se razlikovale od postaje do postaje, taloæenje oneËiπÊu-

juÊih tvari iz oborine, uz utjecaj gravitacijskog taloæe-

nja i ostalih meteoroloπkih Ëimbenika, upuÊuje na

sustavno veÊe ili manje zakiseljavanje raznih eko-

sustava - πuma, voda, tla i dr., i tijekom srpnja.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernojpostaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom srpnja 2006. dominantni oneËiπÊivaËbio je ozon. Dnevni srednjaci koncentracija oveoneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 54.11 do max.129.97, dok je srednja mjeseËna koncentracija bila92.23, a percentil (98) 124.94 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljive su vrπnekoncentracije ozona 21. do 28. srpnja (slika 23). Uovom periodu koncentracije ozona su 6 puta preπletolerantne vrijednosti za 24 satno vrijeme usrednja-vanja. Rezultati za NO2 i benzen nisu bili dostupni.


21

0

20

40

60

80

100

120

140

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7

.11

.7.

12.7

.13

.7.

14.7

.15

.7.

16.7

.17

.7.

18.7

.19

.7.

20.7

.21

.7.

22.7

.23

.7.

24.7

.25

.7.

26.7

.27

.7.

28.7

.29

.7.

30.7

.31

.7.

Dan

PM 10 NO2 O3

Slika 23. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10, NO2 i ozona (μg/m3) za SRPANJ 2006. godine

μg/

m3

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7

.11

.7.

12.7

.13

.7.

14.7

.15

.7.

16.7

.17

.7.

18.7

.19

.7.

20.7

.21

.7.

22.7

.23

.7.

24.7

.25

.7.

26.7

.27

.7.

28.7

.29

.7.

30.7

.31

.7.

Dan

CO

Slika 24. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog monoksida (mg/m3) za SRPANJ 2006. godine

μg/

m3 ,

mg/

m3

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostiodreenom Uredbom o graniËnim vrijednostimaoneËiπÊujuÊih tvari u zraku i Uredbom o ozonu u zraku(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u srpnju ocje-njen na sljedeÊi naËin (tablica 5). Usporeene su 24satne koncentracije sa GV i TV za 24 satno vrijemeusrednjavanja za oneËiπËujuÊe tvari za koje su odreene

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka, za

postaju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec srpanj vidlji-

vo je da je zrak 3 dana bio umjerene kakvoÊe (indeks

preko 50), a sve ostale dane bio je dobre kakvoÊe (in-

deks manji od 50). (slika 25).


22

Tablica 5. StatistiËka obrada i ocjena zraka u SRPNJU 2006. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

Statistički L. ČesticeCO NO2 O3 Benzen

parametar PM 10

Min 12.78 0.16 nema podataka 54.11 nema podataka

Dana 2.7. 16.7. - 3.7. -

Max 48.39 2.35 - 129.97 -

Dana 22.7. 9.7. - 27.7. -

Sr.vrj. 29.31 0.79 - 92.23 -

Median 29.38 0.34 - 89.61 -

Percentil 98 46.63 2.06 - 124.94 -

Br. dana preko GV za 24 h 0 - - - -

Br. dana preko TV za 24 h 0 - - 6 -

Legenda:

manje od GV

veće od GV

veće od TV

nije regulirano

Skraćenice:

PM 10 Lebdeće čestice aerodinamičkog promjera 10 i manje mikrometara.

98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednosti

medijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednosti

dnevni srednjak Aritmetička sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00

GV Granična vrijednost kakvoće zraka - granična razina onečišćenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući, rizik štetnih učinaka

na ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graničnu vrijednost uvećanu za granicu tolerancije za

2006. g. (granica tolerancije je postotak granične vrijednosti za koji ona može biti

prekoračena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da

bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaštiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku

i Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku

(NN133/05).

uredbama. 24 satne koncentracije ozona su 6 putapreπle tolerantnu vrijednost (ciljnu vrijednost). Sve24 satne koncentracije ostalih oneËiπÊujuÊih tvari ko-je su mjerene u mjesecu srpnju nisu prelazile GV.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Na veÊini postaja ovogodiπnji srpanj bio je topao,a u Splitu vruÊ. Meutim, dok je u Zagrebu i SlavonskomBrodu osjet toploga na granici vruÊega, u GospiÊu jebio na granici ugodnoga. U odnosu na prosjeËne bio-meteoroloπke prilike, ovogodiπnji je srpanj u Splitubio topliji od normale, u GospiÊu znatno topliji, a uZagrebu i Slavonskom Brodu odstupanja su bilanajveÊa, pa je osjet ugode bio izvanredno iznad pros-jeËnoga za srpanj.

PoËetak srpnja u kontinentalnom dijelu Hrvatskeje bio preteæno ugodan, dok je u Splitu uz ugodna ju-tra i veËeri tijekom dana bilo toplo, vruÊe pa i vrlovruÊe. U drugom dijelu dekade je zatoplilo. U Zagrebu,Slavonskom Brodu i Splitu je uz topla i rjee ugod-na jutra i veËeri u popodnevnim satima bilo vruÊe ilivrlo vruÊe. U GospiÊu su jutra i veËeri ostali ugodni,a tijekom najtoplijeg dijela dana bilo je toplo ili vruÊe.NajveÊim dijelom ova je dekada bila u granicamanormalnih biometeoroloπkih prilika za poËetak srp-nja. Zabiljeæena su sljedeÊa odstupanja: jutra u Zagrebute veËeri u Splitu bili su topliji od normale, u Zagrebu

su veËeri bile znatno toplije, a u Splitu hladnije odprosjeËnih.

PoËetkom druge dekade nastavile su se sliËnebiometeoroloπke prilike kao krajem prethodne. Nakontoga je na kratko osvjeæilo pa je u kontinentalnim di-jelovima Hrvatske bilo ugodno ili toplo. U Splitu jeu nekoliko navrata zbog vjetra u jutarnjim i veËer-njim satima bilo svjeæe ili hladno. Krajem dekade jeponovo zatoplilo. Samo u GospiÊu jutra i veËeri joπsu bili ugodni, dok je u ostalim dijelovima istodob-no bilo toplo. U popodnevnim satima ponovo je bi-lo vruÊe i vrlo vruÊe. U Zagrebu je ova dekada bilaznatno toplija od prosjeËne, a u Slavonskom Brodutoplija. U Splitu su samo popodneva bila toplija odprosjeËnih. Jutra i veËeri u Splitu te svi dijelovidana u GospiÊu bili su u granicama normale.

Posljednja dekada je bila najtoplija srpanjskadekada. Na veÊini postaja je uz topla i joπ ÊeπÊe vruÊajutra i veËeri u popodnevnim satima bilo vrlo vruÊe.U GospiÊu je u jutarnjim satima joπ bilo ugodno,veËeri su bile tople, a tijekom dana je bilo vruÊe,povremeno i vrlo vruÊe.

SudeÊi prema podacima analiziranih postaja, ovaje dekada u Ëitavoj Hrvatskoj bila izvanredno topli-ja od normale. Samo su jutra u GospiÊu bila znatnotoplija od prosjeËnih.


23

01020304050607080

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7

.11

.7.

12.7

.13

.7.

14.7

.15

.7.

16.7

.17

.7.

18.7

.19

.7.

20.7

.21

.7.

22.7

.23

.7.

24.7

.25

.7.

26.7

.27

.7.

28.7

.29

.7.

30.7

.31

.7.

Dan

PM10OZON

Slika 25. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za SRPANJ 2006.


24

Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2006. od 1961-1990. Odstupanje 2006. od 1961-1990. Odstupanje 2006. od 1961-1990. Odstupanje 2006. od 1961-1990.

Slika 26. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za SRPANJ 2006. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan Gospić7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

Prosjek 2006. Prosjek 2006. Prosjek 2006. Prosjek 2006.

izvanredno hladno

vrlo hladno

hladno

svježe

ugodno

toplo

vruće

vrlo vruće

izvanredno vruće

izvanredno ispod normale

znatno ispod normale

ispod normale

normalno

iznad normale

znatno iznad normale

izvanredno iznad normale

1

2

3

SUN»EVO ZRA»ENJE

Globalna ozraËenost

PoteπkoÊe u mjerenju SunËevog zraËenja nastalezbog Ëestih atmosferskih praænjenja uzrokovale sunekompletnost podataka na veÊini postaja. Prekidi uradu potrajali su viπe dana, a jedino je u Rijeci i uGospiÊu zabiljeæen neprekidan rad sustava. GlobalnaozraËenost na te dvije lokacije nadmaπila je 70000J/cm2 i bila je za oko 6000 J/cm2 veÊa nego u lipnju.Najviπe energije dozraËeno je u drugoj dekadi, 37%mjeseËne ozraËenosti u Rijeci, odnosno 38% u GospiÊu.Najmanja dekadna ozraËenost je na obje postaje bi-la poËetkom mjeseca.

Srednje i maksimalne dnevne ozraËenosti su oko100 J/cm2 veÊe nego u lipnju, a i ovaj mjesec je ap-solutni dnevni maksimum zabiljeæen u GospiÊu, izno-sio je 3164.2 J/cm2. Maksimalne dnevne ozraËenos-ti nastupile su 5. srpnja na obje lokacije. Omjer mak-simalne i srednje dnevne ozraËenosti bio je 1.3 zaRijeku i 1.4 za GospiÊ.

Srednje satne ozraËenosti u rano poslijepodne(od 12 do 15 sati) su veÊe u Rijeci, dok su preostalidio dana veÊe u GospiÊu. NajveÊa srednja satnaozraËenost u Rijeci je iznosila 282.2 J/cm2, a u GospiÊu268.5 J/cm2 i pojavljivale su se u 12 sati. Maksimalnesatne vrijednosti su bile 360.5 J/cm2 u GospiÊu, 5.srpnja, u 13 sati, te malo manje, 337.1 J/cm2 u Rijeci,

3. srpnja, u 15 sati.

Difuzna ozraËenost

Nedostatak podataka onemoguÊava potpunu ana-lizu difuzne ozraËenosti. Dostupni, nepotpuni podaciosiguravaju uvid u maksimalne dnevne difuzneozraËenosti koje su gotovo identiËne (manje su za oko5 J/cm2) lipanjskim vrijednostima.

Dnevni hod satnih difuznih ozraËenosti pokazu-je najveÊe vrijednosti u 12 sati u Zagrebu, a u 14sati u Splitu.

Omjer difuzne i globalne ozraËenosti pokazujeda je, osim u ranim jutarnjim satima, cijelo vrijemedifuzna ozraËenost manja od polovice globalneozraËenosti. Sredinom dana je u Splitu taj omjer bioËak ispod 17%, s najmanjom vrijednoπÊu u 10 sati.U Zagrebu je najmanji udio difuzne ozraËenosti u


25

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 ) ZGM

PARRIJGOSSPLDUB

Slika 27. Srednja satna globalna ozraËenostu SRPNJU 2006. godine

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-Maksimir 2264,7 2993,5 710,2 58881,4 13565,6 20230,7 25085,1 132Parg 1893,9 2930,1 50,6 47347,4 14582,6 16664,5 16100,3 224Rijeka 2285,4 2855,9 1435,7 70848,9 21818,0 25906,2 23124,7 0Gospić 2328,3 3164,2 715,6 72177,3 19749,9 27443,1 24984,3 0Split 2541,1 3021,0 699,4 55903,8 699,4 27564,5 27639,9 237Dubrovnik 1940,9 2518,6 1363,2 3881,8 3881,8 0,0 0,0 692ZG-Maksimir 648,1 1041,4 286,0 16851,1 5124,9 3712,6 8013,6 132Split 527,3 864,2 266,2 11600,2 287,3 4469,3 6843,6 242

SD - Suma ozračenosti dekade NP - Nedostajući podaci u satima

Tablica 6. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - SRPANJ 2006.

na Pargu. Najviπe trajanje sijanja Sunca bilo je uSplitu, 349.2 sata. NajsunËanija je bila druga dekada(osim u Dubrovniku), u kojoj je najviπa suma zabi-ljeæena u GospiÊu, Ëak 132 sata, πto predstavlja 42%mjeseËnog trajanja sijanja Sunca. Na ostalim posta-jama udio druge dekade u ukupnoj sumi je bio izmeu37% u Spitu i 40% u Zagrebu. Najmanje sijanja Suncabilo je u prvoj dekadi, na svim postajama manje od100 sati. Najmanja dekadna suma u srpnju zabiljeæe-na je u Dubrovniku i iznosila je samo 74.7 sati.

Dnevni srednjaci ukazuju na uglavnom viπe od10 sati sijanja Sunca. ProsjeËno je najveÊe trajanje

globalnoj bio poslije podne, u 15 sati, kada je izno-sio 0.24.

Maksimalne satne difuzne ozraËenosti su na ob-je lokacije zabiljeæene u 12 sati, u Zagrebu je ozraËenostiznosila 148.6 J/cm2 i pojavila se 7. srpnja, dok je uSplitu maksimum bio 30. srpnja i iznosio je 131.6J/cm2.

Trajanje sijanja Sunca

U srpnju 2006. godine zabiljeæeno je viπe od 300sati trajanja sijanja Sunca na svim postajama, osim


26

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

Slika 28. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u SRPNJU 2006. godine

sijanja Sunca bilo u Splitu, 11.3 sata, a najmanje naPargu, 9.3 sata. Maksimalne dnevne sume su bileizmeu 12.9 sati u Dubrovniku te 14.6 sati u GospiÊu.Najviπe dnevne sume pojavile su se 5. srpnja u Splitu,Dubrovniku, Pargu i Zagrebu, s time da su se isti mak-simumi pojavili u Dubrovniku joπ 14. srpnja, a naPargu i u Zagrebu 17. srpnja. U Rijeci su maksimu-mi nastupili 17. i 18. srpnja, a u GospiÊu 20. srpnja.

Na svim postajama prosjeËno je u vremenu izmeu7 i 18 sati viπe od 6 desetina sata sijalo Sunce. U pri-

jepodnevnim satima trajanje sijanja Sunca je bilo Ëaki veÊe od 3/4 sata, a najviπe srednje satne vrijednos-ti bile su izmeu 0.82 sata u GospiÊu, te 0.96 sati uRijeci. Zanimljivo je da je najveÊa srednja satna sumau Dubrovniku bila u 18 sati, dok je na ostalimpostajama to bilo prije podne, u Splitu u 10 sati, adrugdje u 9 sati.

PromatrajuÊi usporedbu s viπegodiπnjim pros-jekom, jedino je u Dubrovniku srpanj bio mjesec smanjkom sijanja Sunca, u iznosu od 10%. NajveÊe


27

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSSPLDUB

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

ZGM PAR RIJ GOS SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 31. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnihozraËenosti u SRPNJU 2006. godine

Slika 32. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca uSRPNJU 2006. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

Slika 30. Srednje satno trajanje sijanja Sunca u SRPNJU 2006. godine

0

10

20

30

40

50

60

70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 ) ZGM

SPL

Slika 29. Srednja satna difuzna ozraËenost, u SRPNJU 2006. godine

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-Maksimir 10,4 14,1 323,1 80,7 128,1 114,3

Parg 9,3 13,5 289,3 75,5 122,8 91,0Rijeka 10,7 13,6 332,9 98,6 126,1 108,2Gospić 10,0 14,6 311,3 72,5 132,0 106,8

Split 11,3 14,3 349,2 98,6 128,7 121,9Dubrovnik 10,2 12,9 315,6 74,7 118,4 122,5

Tablica 7. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - SRPANJ 2006.

je temperatura zraka u Osijeku svakodnevno bila viπaod 30.0°C. Njene su vrijednosti narasle u Slavoniji iBaranji do 31.5°C (Osijek), u zapadnim dijelovimaHrvatske do 31.4°C (Bjelovar i Sisak), u Lici i Gorskomekotaru do 28.9°C (Ogulin), u Istri do 32.0°C (Pula),a u Dalmaciji do 34.3°C (©ibenik).

Najhladnije je bilo 5. srpnja. Minimalna se tem-peratura zraka na 5 cm od tla spustila Dalmaciji na14.4°C (PloËe), u Istri na 7.0°C (Pazin), u zapadnimdijelovima Hrvatske na 7.4 (Kriæevci), u Slavoniji iBaranji na 7.1°C (Slavonski Brod), a u Lici i Gorskome

kotaru na samo 4.6°C (GospoÊ).

Drugih deset dana

PliÊi su slojevi tla bili vrlo suhi. Biljke s kratkimkorijenovim sustavom morale su se svakodnevno na-

pozitivno odstupanje zabiljeæeno je na Pargu i iznosi-lo je 22%, zatim u Zagrebu 18%, dok je u Splitu sr-panj 2006. godine bio gotovo jednak viπegodiπnjem

prosjeku.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Prvih deset dana

Kiπe je bilo u istoËnim i zapadnim dijelovimaHrvatske samo tijekom prvih pet dana. U Osijeku jeukupno izmjereno 14 mm, a u Krapini 40 mm. Upravozato, povrtlarske kulture nije trebalo natapati. No,uvjeti za razvoj i πirenje biljnih bolesti i πtetnikabili su vrlo povoljni.

Najtoplije je bilo od 7. do 10. srpnja, pa su povrt-larske kulture doæivljavale temperaturni πok. Maksimalna


28

16182022242628303234

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

20 cm 5 cmºC

Dani

Slika 33. Srednje dnevne temperature tla u Osijeku u SRPNJU 2006. godine

16182022242628303234

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

5 cm 20 cmºC

Dani

Slika 34. Srednje dnevne temperature tla u Kriæevcima u SRPNJU 2006. godine

tapati, jer je pojave kiπe bilo uglavnom samo tijekom1 dana. Ukupno je u Krapini izmjereno 3 mm, uZagrebu 1 mm, a u Osijeku samo 0.2 mm.

Maksimalna je temperatura zraka u istoËnim izapadnim dijelovima Hrvatske tijekom 5 (Zagreb,Krapina, Kriæevci i Slavonski Brod), a ponegdje i 6dana (Osijek) bila viπa od 30.0°C. Njene su vrijed-nosti narasle u istoËnim i zapadnim dijelovima Hrvatskedo 32.5°C, u Istri do 35.9°C (Pazin), a u Dalmaciji ido 37.0°C (Knin). No, vruÊe je bilo i u Lici, te uGorskome kotaru. Maksimalna je temperatura zrakanarasla i do 33.1°C (GospiÊ). Dakle, osim πto su povrt-larske kulture trpjele od suπe, one su vrlo Ëesto doæiv-ljavale i temperaturni πok.

Pomalo iznenaujuÊe, ali i to se dogaa. Naime,u Kriæevcima se minimalna temperatura zraka na 5cm od tla 17. srpnja spustila na samo 3.2°C. Spomenutogje datuma u cijeloj Hrvatskoj bilo vrlo hladno. Minimalnase temperatura zraka na 5 cm od tla u Osijeku spusti-

la na 7.5°C, a u Krapini na 6.9°C.

Posljednjih deset dana

Pojave kiπe bilo je samo posljednja 3 dana ovogdesetodnevlja. Izmjerene koliËine bile su vrlo male.Ukupno je tijekom ove dekade izmjereno u Krapini9 mm, a u Osijeku, te u Slavonskome Brodu manjeod 1 mm. Ne samo povrtlarske, nego sad veÊ i ratarskekulture trpjele su od manjka vode u pliÊim slojevimatla.

Maksimalna je temperatura zraka tijekom 10, ana nekim postajama i 11 dana bila viπa od 30.0°C.Njene su vrijedosti narasle u istoËnim dijelovimaHrvatske do 34.2°C, u zapadnim dijelovima Hrvatskedo 34.7°C (Bjelovar), u Istri do 37.0°C (Pazin), Licii Gorskome kotaru do 33.6°C (GospiÊ), a u Dalmacijido 38.2°C (Knin).

Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tlaspustila u istoËnim i zapadnim dijelovima Hrvatskena 10.5°C (Kriæevci), a u Lici i Gorskome kotaru na8.1°C (GospiÊ).


29

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

98

PERCENTILI

Dubrovnik

Osijek

Komiža

Zagreb

Sisak

Sl. BrodPazin

Ogulin

Zadar

Gospić

Daruvar

V. Luka

Sinj

Rab

OpekeVinkovci

KriževciVaraždin

�akovoRijeka

Split

Poreč

Slika 35. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za SRPANJ 2006. godine


30

Slika 36. Bilanca vode po mjesecima

Osijek

-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 19.1 25.7 0.3 9.6 -12.2 -36.8 -151.9

Efekt. oborine 31.2 46.1 47.7 74.7 68.7 77.8 14.3

Evapotranspiracija 12.1 20.4 47.4 65.1 80.9 114.6 166.2

I II III IV V VI VII

Daruvar

-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 14.3 1.9 5.6 31.0 -7.4 -32.1 -135.3

Efekt. oborine 26.4 24.6 53.0 95.2 88.1 80.4 18.5



Varaædin

-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 25.6 8.9 -20.7 20.0 5.6 -59.8 -119.1

Efekt. oborine 37.1 32.4 37.9 83.3 104.5 57.2 44.3



GospiÊ

-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 68.3 54.3 40.6 32.7 -15.0 -53.7 -111.2

Efekt. oborine 83.8 80.1 84.3 93.3 66.8 54.3 37.9



Ogulin

-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 96.2 82.8 60.1 76.7 23.4 -36.0 -119.7

Efekt. oborine 106.4 101.0 108.1 140.6 119.5 75.6 32.8



Slavonski Brod

-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 22.8 6.5 8.4 37.8 -45.0 -46.5 -98.5

Efekt. oborine 34.9 29.7 58.6 97.8 49.9 65.1 50.6



ZagrebMaksimir

-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 19.5 13.1 -12.4 26.3 -25.7 -78.7 -137.9

Efekt. oborine 38.7 39.4 40.0 90.8 70.4 37.7 30.1



Temperature tla

Prema raspodjeli percentila (slika 35), tlo je na5 cm dubine bilo toplo u jednome dijelu Like, zaleuZadra, okolici Sinja i Dubrovnika. Vrlo toplo tlo bi-lo je u Slavoniji i Baranji, Gorskome kotaru, na Rabui u okolici Rijeke. Ekstremno toplo bilo je u sjeveroza-padnim dijelovima Hrvatske, u Istri, te u Dalmaciji.

Temperature tla na 5 i 20 cm dubine bile su od17. srpnja u laganom porastu (slike 33 i 34). Tlo jena spomenutim dubinama bilo najtoplije 25. srpnja.

Ovog se mjeseca tlo na 5 cm dubine u 14 sati za-grijalo u Osijeku do 38.1°C, u Kriæevcima do 38.9°C,u Splitu do 47.6°C, a u Rijeci i do 53.8°C. Spomenutetemperature tla treba zapamtiti, jer tako visoke tem-perature tla se ne izmjere tako Ëesto. Nakon kritiËkekontrole svih podataka temperatura tla u Hrvatskoj,vrlo je vjerojatno da Êe terminska maksimalna tem-peratura tla ovog mjeseca, na nekim postajama bitiviπa od do sada najviπe izmjerene temperature tlaposljednjih 50 godina.

Bilanca vode

Bilanca vode (slika 36) je pregled raspoloæivevode temeljen na naËelu da tijekom odreenog vre-menskog intervala ukupan viπak vode mora bitijednak zbroju ukupnog gubitka vode i netto prom-jene zaliha vode u nekon volumnom objektu.

U ovoj analizi vodna bilanca prestavlja razlikuizmeu referentne evapotranspiracije i koliËina efek-tivne oborine. Poznato nam je da biljka koristisamo jedan dio oborina - efektivnu oborinu, jer diooborina otjeËe, a jedan dio se filtrira u dublje slojevetla. Referentna evapotranspiracija (Eto) je definiranakao vrijednost evapotranspiracije s odreene povrπine8 do 15 cm jednoliËno visokog i aktivno uzgajanogtravnatog pokrivaËa, koji potpuno zasjenjuje povrπinui ne oskudjeva u vodi. Navedena evapotranspiracijaje izraËunata po metodi Penman-Monteeithu, a efek-tivne oborine metodom USBR.

Ovog je mjeseca bilanca vode u tlu na svim anali-ziranim postajama negativna. NajveÊi manjak vodeu tlu bio je u Osijeku (151.9 mm), a najmanji uSlavonskom Brodu (149.1 mm). ProsjeËno se na dan

tijekom mjeseca evapotranspiracijom gubilo u GospiÊu4.8 mm, a u Osijeku i Zagrebu 5.4 mm vode. Vrijednoje istaknuti, kako je ovog mjeseca vrijednost evapo-transpiracije u GospiÊu jednaka s vrijedoπÊu evapo-transpiracije u Slavonskom Brodu.

MJERENJE KONCENTRACIJEPELUDA U ZRAKU

Srednja mjeseËna tremperatura zraka u srpnju jena opservatoriju Zagreb Maksimir iznosila 23.8°C,πto je 3.7°C viπe od 30-godiπnjeg prosjeka. Premaraspodjeli percentila temperature podruËje gradaZagreba bilo je ekstremno toplo. Meteoroloπka mjere-nja se na opservatoriju Zagreb Maksimir obavljaju sekontinuirano od 1949. godine, a ovogodiπnji je srpanjnajtopliji u tome nizu. Toplije od 23°C bilo je joπsamo 1950. (23.2°C) i 1952. (23.1°C), a nedavne2003. godine srpanjska je temperatura zraka iznosi-la 23°C. Tijekom srpnja je palo 31.7 mm oborine πtoje svega 39% prosjeËne koliËine oborine za srpanj.Prema raspodjeli percentila oborine, podruËje gradaZagreba imalo je karakteristike suπnog mjeseca.

PoËetak srpanja bio je neznatno hladniji od pros-jeka. 2. i 3. srpnja je padala kiπa πto je registrirano 2.,3. i 4. srpnja u jutarnjem (7 h) klimatoloπkom ter-minu. Tih je dana maksimalna dnevna temperaturazraka bila znatno niæa od prosjeËne, za razliku od mi-nimalnih temperatura zraka koje su bile iznad pros-jeËnih. Posljedica ovih odstupanja su neπto niæe sred-nje dnevne temperature zraka 2. i 3. srpnja. Zahlae-nje s kiπom, u spomenutom je razdoblju uzrokovalopad koncentracije peluda u zraku. 5. srpnja je kon-centracija peluda porasla (78 peludnih zrnaca u m3

zraka), ali je nakon toga ponovo poËela opadati idnevne koncentracije do kraja mjeseca uglavnom nisuprelazile vrijednost od 55 zrnaca u m3 zraka. Izuzetaksu 15. (82 peludna zrnca u m3 zraka) i 22. srpanj (128peludnih zrnca u m3 zraka) kada je jutarnja tempera-tura zraka u odnosu na istu u prethodnom danu bilaviπa za oko 2°C i znatno viπa od prosjeËne. Iako jeposljednja dekada srpnja bila izuzetno topla, s tem-peraturama zraka znatno viπim od prosjeËnih, kon-centracije peluda u zraku nisu znatnije varirale. Manjipad koncentracije primjeÊen je na kraju mjesecakao posljedica kiπe koja je padala 29. srpnja. Ukupnoje tijekom srpnja izmjereno 1268 peludnih zrnaca u


31

u ovom mjesecu. Slijedi pelud trava (Poaceae) (215zrnaca u m3 zraka; 17%), trputca (Plantago sp.) (174zrnaca u m3 zraka; 14%), pitomog kestena (Castaneasp.) (86 zrnaca u m3 zraka; 7%). Pelud glavoËika(Asteraceae), lobode (Chenopodium sp.), ambrozije(Ambrosia sp.) i pelina (Artemisia sp.) pojavljivaose tijekom mjeseca sporadiËno (slike 38 i 41).

Mjesec srpanj je razdoblje dominacije peluda ko-priva. NajveÊe koncentracije su zabiljeæene u drugojpolovici mjeseca s vrπnom koncentracijom 22. srp-

m3 zraka πto je gotovo upola manje u odnosu naprethodni mjesec. Takoer je ukupna mjeseËna kon-centracija za ovogodiπnji srpanj manja nego li u 2005.godini, i iznosi 63% proπlogodiπnje koncentracije.NajveÊa dnevna koncentracija peluda zabiljeæena je22. srpnja i iznosila je 128 peludnih zrnaca u m3 zra-ka (slika 37).

U srpnju je prevladavao pelud kopriva (Urticaceae)s ukupnom koncentracijom od 711 peludnih zrnacau m3 zraka, odnosno 55% od ukupnog broja peluda


32

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3

zrak

a

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

Sr. t

emp

. zra

ka (º

C) i

dne

v. k

ol. o

bor

ine

(mm

)LL

Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp.(ºC)

Min. temp.(ºC) Max. temp. (ºC)

Slika 37. Ukupne dnevne koliËine peluda u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb-Jug), mjeseËni hod srednjednevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u SRPNJU 2006.

Slika 38. Ukupne koncentracije peluda pojedinog taksona (vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u SRPNJU 2006.

0

100200

300400

500600

700

800

KO

PRIV

E

TRA

VE

TRPU

TAC

P.K

ESTE

N

GLA

VO

»IK

E

LOB

OD

A

AM

BRO

ZIJA

PELI

N

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

nja (111 peludnih zrnaca u m3 zraka). Izuzevπi togdana, dnevne koncentracije peluda kopriva tijekommjeseca ne prelaze 50 peludnih zrnaca u m3 zraka(slika 39).

Za razliku od peluda kopriva, pelud trava je imaovrπnu koncentraciju na poËetku mjeseca, 4. srpnja s34 zrnca u m3 zraka. Ostale dane koncentracije subile umjerene. Pelud trputca takoer se pojavljivao uzraku tijekom cijelog mjeseca, ali uglavnom u niskimkoncentracijama (slika 40).

Alergoloπki, ovaj mjesec je bio povoljan za oso-be koje su alergiËne na pelud. Osobe alergiËne na pe-lud trava mogle su imati tegobe jedino na poËetkumjeseca, zbog umjerenih koncentracija te vrste pelu-


33

TRAVE17%

TRPUTAC14%

KOPRIVE55%

P.KESTEN7%

AMBROZIJA1%

GLAVO»IKE4%

LOBODA2%

Slika 41. Postotni udjeli peluda pojedinog biljnog taksona(vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u SRPNJU 2006.

Slika 40. Dnevni hod koncentracija peluda trava i trputca u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2006.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

Trputac Trave

Slika 39. Dnevni hod koncentracije peluda kopriva u zraku grada Zagreba u SRPNJU 2006.

Koprive

0

20

40

60

80

100

120

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

πloj godini tijekom srpnja. Prilikom djelovanja 6 rake-ta je bilo neispravno.

Pregled djelovanja obrane od tuËe u razdobljuod 1. srpnja do 31. srpnja 2006. dan je u tablici 9.

Vremenska situacija

Na branjenom podruËju je u 23 dana postojalaopasnost od pojave tuËe. U 14 dana je bilo sugradiceili tuËe na 104 postaje, πto je 10 % manje nego proπlegodine u srpnju. U 7 dana je zabiljeæena πteta od tuËena ukupno 23 postaje, πto je 50% manji broj negoproπle godine u srpnju a i prosjeËni intenzitet πteta jebio manji.

Najintenzivnija nevremena bila su 7., 8., 9., 13.,14., 24. i 29. srpnja.

U sklopu plitke visinske ciklone nad naπe kra-jeve pristizao je 7. i 8. srpnja vlaæan i netabilan zrak,i to preteæno u zapadne i srediπnje krajeve branjenogpodruËja koje je bilo pod utjecajem polja malo poviπenogtlaka zraka. Prodor i razvoj kumulonimbusa dogaaose 7. srpnja u toku poslijepodneva i noÊi u najza-padnijim dijelovima branjenog podruËja, a 8. srpnjau srediπnjim. Pojava sugradice i tuËe bilo je u obadana na 13 postaja zapadnog i srediπnjeg dijela bra-njenog podruËja. Pojava πteta bilo je na 5 postaja.©tete su bile manjeg intenziteta, od 10 do 20%.Djelovanje obrane od tuËe je provedeno oba danakako prizemnim generatorima tako i raketama. Utroπenoje 367 raketa i 4526 l otopine za prizemne genera-tore.

Pritjecanje vlaænog i nestabilnog zraka okviromjugoistoËne visinske struje nastavljeno je i 9. srpnja,tako da su nestabilnostima zahvaÊeni juæni i srediπnji

da u zraku. Stupanj alergogenosti peluda prisutnogu zraku grada Zagreba u mjesecu srpnju prikazan jeu tablici 8.

OBRANA OD TU»E

Stanje i djelovanje sustavaobrane od tuËe

Tijekom srpnja u mreæi lansirnih i generatorskihpostaja na branjenom podruËju nije bilo bitnih prom-jena u odnosu na kraj lipnja. Posao sanacija i premjeπta-nja pojedinih postaja u potpunosti je zavrπen i doseg-nuto je planirano stanje opreme i objekata za 2006.godinu. Opskrbljenost sredstvima djelovanja bila jezadovoljavajuÊa na svim postajama. Jedina bitnapromjena se dogodila na podruËju Meimurske iVaraædinske æupanije gdje se od 10. srpnja nadaljeradilo samo sa prizemnim generatorima. Naime ovedvije æupanije su donijele odluku da se umjesto rake-tama djelovanje provodi avionima u organizaciji Aerokluba »akovec. S obzirom na loπu organizacijskupripremljenost i struËnu nepripremljenost projektaavionskog djelovanja na podruËju ove dvije æupani-je, razvidno je da je ova odluka bila politiËke naravi,a dosada moæemo govoriti samo o takovim rezulta-tima, jer nije stavljen na uvid nikakav struËni izvjeπtajo provedenim djelovanjima na tuËonosne oblake.

Djelovanje sustava prizemnim generatorima jeprovedeno u 17 dana srpnja. Utroπeno je gotovodvostruko viπe otopine meteoroloπkog reagensa negoproπlogodiπnjeg srpnja, 32.720 l otopine. U 12 danaje provedeno i djelovanje raketama, te je utroπeno1787 komada raketa, πto je 40 % viπe nego u pro-


34

Alergogenost Vrsta peluda

VRLO JAKA ambrozija, pelin, trave

JAKA

UMJERENA koprive

SLABA trputac, loboda, pitomi kesten, glavočike

Tablica 8. Stupanj alergogenosti peluda


35

Meimurske i Varaædinske. U djelovanjima je utroπeno3551 l otopine za prizemne generatore i 339 raketa.

Zapadno visinsko strujanje je 24. srpnja nad naπekrajeve dovlaËilo vlaæan i nestabilan zrak koji sespuπtao sa Alpa. Prizemno je vladala oslabljena an-ticiklona, a po visini bezgradijentno polje tlaka zra-ka. Ovo je pogodovalo razvoju nestabilnosti lokalnogkaraktera. Razvoj kumulonimbusa najintenzivniji jebio u podruËju Posavine i Poæeπkih planina. Na ovompodruËju provedeno je djelovanje raketama pri Ëemuje utroπeno 166 raketa. Djelovanje prizemnim gene-ratorima provedeno je preventivno na cijelom bra-njenom podruËju i utroπeno je 2882 l otopine. PojavatuËe ili sugradice bilo je na 4 postaje od kojih je na1 u srednjoj Posavini bilo πtete.

Dana 29. srpnja po visini se iznad naπih krajevapremjeπtala visinska dolina u sklopu koje je pritjecaonestabilan i hladniji zrak. U prizemlju je prevladava-lo polje malo sniæenog tlaka zraka. Ovakova situaci-ja je tijekom poslijepodneva i predveËeri pogodovala

dijelovi branjenog podruËja. Kumulonimbusi su na-jjaËi intenzitet imali u srediπnjim dijelovima bra-njenog podruËja. Na 7 postaja bilo je pojava sugradiceili tuËe, a na 2 postaje bilo je manjih πteta.

Nestabilnosti 13. i 14. srpnja bile su posljedicautjecaja visinske ciklone sa srediπtem iznad jugois-toËne Evrope. U prizemlju je prevladavalo bezgradi-jentno polje tlaka zraka. Prvoga dana nestabilnostisu imale jaËi intenzitet u istoËnom dijelu branjenogpodruËja gdje je na 5 postaja bilo pojava tuËe, od ko-jih na 2 uz granicu Bosne i Hercegovine sa πtetomod 5 do 10%. Drugog od ova dva dana nestabilnostisu bile jaËeg intenziteta i zahvatile su cijelo branjenopodruËje. Pojava sugradice i tuËe bilo je na 17 posta-ja, a πtete na poljoprivrednim kulturama na 1 posta-ji u Meimurskoj æupaniji, oko 30%. Djelovanjeprizemnim generatorima i raketama provedeno je 13.srpnja u srediπnjem dijelu branjenog podruËja, 14.srpnja, generatorima na cijelom branjenom podruËju,a raketama u svim branjenim æupanijama izuzev

Tablica 9. Pregled djelovanja obrane od tuËe za mjesec SRPANJ 2006. godine

Rbr Broj LP u Utrošak Utrošak Utrošak Broj LP u Utrošak Broj LP Broj LP Broj LPDatum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa

datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tučom štetom07.07.2006. 1 19 160 0 18 409 1338 4 2 207.07.2006. 2 7 40 0 4 63 180 108.07.2006. 1 28 167 1 13 570 3008 2 4 309.07.2006. 1 17 58 0 5 565 3176 4 3 210.07.2006. 1 26 106 0 4 560 2896 1 211.07.2006. 1 1 0 0 6 543 1991 112.07.2006. 1 14 105 0 6 564 2298 213.07.2006. 1 11 58 0 5 304 1173 5 214.07.2006. 1 57 281 1 28 523 2378 7 10 122.07.2006. 1 56 11323.07.2006. 1 570 2570 1 124.07.2006. 1 34 166 1 8 567 2882 2 2 125.07.2006. 1 19 128 0 9 567 2808 126.07.2006. 1 9 30 3 551 2140 1 227.07.2006. 1 5 19 1 337 1133 228.07.2006. 1 286 76129.07.2006. 1 59 469 3 34 497 1606 8 34 1230.07.2006. 1 231.07.2006. 1 132 269UKUPNO 306 1787 6 144 7664 32720 33 71 23


36

Slika 42. Radarska slike oblaka koji je iz Slovenije doπao na podruËje ZagrebaËke æupanije 29. srpnja 2006., PPI u 12.14 hUTC i RHI u azimutu 257 u 12.13 h UTC snimljene sa radarskog centra Puntijarka.

Slika 43. Radarska slike oblaka koji je iz podruËja KarlovaËke æupanije doπao na podruËje ZagrebaËke æupanije 29. srpnja2006., PPI u 13.01 h UTC i RHI u azimutu 230 u 13.02 h UTC snimljene sa radarskog centra Puntijarka.

Slika 44. Radarska slike oblaka u srediπnjem djelu branjenog podruËja RC-1 29. srpnja 2006., PPI u 13.30 h UTC i RHIu azimutu 182 u 13.29 h UTC snimljene sa radarskog centra Puntijarka.

razvoju nestabilnosti. Nestabilnosti su prvo zahvatilenajzapadnije dijelove branjenog podruËja, gdje su ku-mulonimbusi imali i najjaËi intenzitet, potom srediπnjei istoËne djelove. Na branjeno podruËje ZagrebaËkeæupanije veÊ oformljeni kumulonimbusi, viπeÊelijskestrukture, dolazili su iz Slovenije i iz KarlovaËke æu-panije. Kretali su se u smjeru istoka-sjevero-istoka.Vrhovi su im prelazili 15 km, promjer 20 km i zonarefleksivnosti 65 dBz (podruËje rasta zrna tuËe) doseza-la je visine 12 km, do tropopauze. Ovo govori o ve-likoj energiji nestabilnosti akumuliranoj u oblaku.Ovi oblaËni sustavi su prikazani na slikama 42, 43 i44. One predstavljaju radarske snimke oblaka sniml-jene sa radarskog centra Sljeme. Slika 42 prikazujeradarsku snimku, PPI i RHI prikaz, oblaka u trenutkuulaska u branjeno podruËje iz Slovenije. Slika 43prikazuje radarsku snimku PPI i RHI prikaz juænijegoblaka u trenutku kada je bio praÊen olujnim vjetromi jakom tuËom na ulaznom dijelu branjenog po-druËja. Slika 44 prikazuje snimku oblaËnog sustavau srednjem djelu branjenog podruËja RC 1 po sjedi-njavanju sjevernijeg i juænijeg oblaka. Nadalje je in-tenzitet refleksivnosti ovog oblaËnog sustava slabio.

Novonastale jezgre vezane uz ovaj sistem, a koje suzahvatile podruËje RC Trema (kod Kriæevaca) imalesu manje dimenzije i niæe visine vrhova podruËja 55i 65 dBz refleksivnosti, iako joπ uvijek znaËajno iz-nad kriterija za djelovanje OT. Djelovanje na spomenuteoblaËne sisteme provedeno je od 14.20 do 17.30 h sa330 raketa na podruËju RC-a Sljeme, Trema, Struæeci Bilogora. Æivotni vijek pojedinih Êelija bio je od 1do 1.5 h. Oblaci su imali viπeÊelijsku strukturu sdesnim razvojem novih Êelija. Intenzitet oblaka naostalom dijelu branjenog podruËja bio je slabiji, osimonoga oko 18 h koji je na podruËju oko Osijeka i is-toËno dosegao visinu vrha do 15 km i visinu zona 55dBz do 9 km, te bio praÊen tuËom i olujnimvjetrom. Djelovanje prizemnim generatorima tog danaje provedeno na cijelom branjenom podruËju i utroπenoje 1606 l otopine. Djelovanje raketama je provedenou zapadnim, srednjim i istoËnim djelovima branjenogpodruËja. U djelovanjima je utroπeno 469 raketa odkojih je 3 bilo neispravno.

Ostalih dana nevremena su bila manjeg inten-ziteta i lokalnog karaktera.


37

Punopravne Ëlanice EUMETSAT-a su: Austrija,Belgija, Danska, Finska, Francuska, GrËka, Irska,Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveπka, NjemaËka,Portugal, SlovaËka, ©panjolska, ©vedska, ©vicarska,Turska i Velika Britanija, a nakon ratifikacije pot-pisanog sporazuma u Saboru, punopravna Ëlanicapostaje i Republika Hrvatska.

Pridruæene Ëlanice EUMETSAT-a su: Bugarska,»eπka, Maarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska,SlovaËka, Slovenija, i Srbija i Crna Gora.

Ulaskom u punopravno Ëlanstvo EUMETSAT-a Hrvatska ostvaruje jednu od odrednica StrategijeVlade RH glede europskih integracija te ostvarujestandarde Europske Unije u podruËju djelovanja na-cionalnih meteoroloπkih i hidroloπkih sluæbi. PosebnoznaËenje punopravnog Ëlanstva je u ostvarivanju pra-va ukljuËivanja hrvatskih gospodarskih subjekata u

Prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanos-ti obrazovanja i πporta potpisao je u utorak 11. srp-nja 2006. u Zagrebu u ime Vlade, Ugovor o puno-pravnom Ëlanstvu Republike Hrvatske u EUMET-SAT - Europsku organizaciju za lansiranje, odræa-vanje i koriπtenje meteoroloπkih satelita. Od straneEUMETSAT-a Ugovor je potpisao dr. sc. Lars Prahm,generalni direktor.

EUMETSAT (EUropean organisation for theExploitation of METeorological SATellites) je eu-ropska meuvladina organizacija sa sjediπtem u graduDarmstadt-u u NjemaËkoj. Okuplja 19 zemalja stal-nih Ëlanica, a sa Republikom Hrvatskom bit Êe ih 20.Republika Hrvatska bila je pridruæena Ëlanica EU-METSAT-a od 1. sijeËnja 2002. godine. Ove godinezavrπila je pregovore o punopravnom Ëlanstvu, pre-ma ugovoru koji je u studenome 2001. ratificiraoHrvatski sabor.

38


HRVATSKA POTPISALA UGOVOR O PUNOPRAVNOM»LANSTVU U EUMETSAT

11. srpanj 2006. Zagreb

Dio sudionika ceremonije potpisivanja ugovora opunopravnom Ëlanstvu Republike Hrvatske u Eumetsat

tehniËko odræavanje i razvoj EUMETSAT-a, ukljuËu-juÊi i izgradnju meteoroloπkih satelita, pravo zaposle-nja graana Republike Hrvatske u bilo kojem seg-mentu organizacije EUMETSAT, pravo na πkolovan-je u okviru programa EUMETSAT-a i pravo na su-djelovanje u razvojnim programima EUMETSAT-a.

Dosadaπnja aktivnost Republike Hrvatske EU-METSAT-u

Organizacija:

• Tri meunarodne radionice iz podruËja satelitskemeteorologije (Zagreb 1998., 2001., 2004.)

• EUMETSAT- ov Forum za zemlje srednje iistoËne Europe (Zagreb, 2003.)

• EUMETSAT-ova konferencija u Dubrovniku(2005.)

• EUMETSAT trening centar za Europu vezanuz koriπtenje satelitskih podataka za praÊenje klime(Zagreb, 2006.-2008.). RijeË je o prvoj takvoj radion-ici u svijetu koju Êe provoditi za to posebno odabranisvjetski struËnjaci. Radionica je dio projekta u kojije ukljuËena Svjetska meteoroloπka organizacija, EU-METSAT, NjemaËka nacionalna meteoroloπka sluæ-ba i Dræavni hidrometeoroloπki zavod.

Aktivno sudjelovanje:

• Na znanstvenom projektu EUMeTrain (Austrija,Hrvatska, Finska, Nizozemska, NjemaËka,Velika Britanija) - razvoj metoda i materijalaza obuku na podruËju satelitske meteorologi-je. Materijali za obuku ukljuËuju interaktivnepriruËnike za potrebe uËenja na daljinu

• Na svim EUMETSAT- ovim radnim sastanci-ma pridruæenih zemalja Ëlanica.

Satelitski podaci

• ObuhvaÊaju gotovo 90 posto svih postojeÊihmeteoroloπkih mjerenja

• Najtraæeniji su jer daju najopseæniji trenutniuvid u atmosferu.

• Daju kapitalni doprinos u predvianju prirod-nih katastrofa i smanjenju moguÊih tragiËnihposljedica za ljude i materijalna dobra

• Daju pouzdanu podlogu za izradu studija opromjenama u podruËju klime i okoliπa.

PrateÊi satelitske slike, mogu se postiÊi izvrsnirezultati u razlikovanju oblaka od podruËja pokrivenihmaglom ili snijegom te uspjeπno pratiti gibanje praπin-skih oluja ili πirenje jaËih poæara na Zemlji. Meteoroloπkisateliti, osim za praÊenje navedenih pojava, sluæe zamjerenje komponenata zraËenja u sustavu Zemlja-at-mosfera kao i za motrenja stanja atmosfere i povrπineZemlje. Tako, satelitima se moæe mjeriti stanje oceana(povrπinska temperatura, valovitost itd.), te vertikalniprofili temperature zraka u atmosferi i odreenih sas-tojaka (na primjer ozona).

Gordana Zuccon, dipl. oec.


39

intenzitet je procijenjen na IV do V stupanj MCS

ljestvice. Epicentar je bio u Samoborskom gorju, pa

se potres osjetio u Samoboru i okolici, te u zapadnom

dijelu Zagreba. ©tete nisu zabiljeæene. »ula se tutnja-

va koja je trajala oko 10 sekundi, zatresle su se kuÊe.

Potres je izazvao strah kod graana.

20. srpanj 2006.

Visoke temperature zraka, vruÊine. Najtopliji je

bio Knin sa 37°C, Pazin, Rijeka i Sinj imali su 35°C,

Split 33°C, Zagreb 30°C. VruÊinama su najugroæeni-

ji srËani bolesnici. Iz bolnica javljaju o broju srËanih

udara koji je znatno viπi od prosjeka. Javljali su se i

drugi brojni zdravstveni problemi uzrokovani

vruÊinom.

4. srpanj 2006.

Bura. Na autocesti Zagreb - Split u okolici Zadrabrzina je bila ograniËena na 60 km/h.

11. srpanj 2006.

Obilne oborine, tuËa. U Dubrovniku je bio poplav-ljen dio grada. Led koji je padao bio je veliËine treπnje.Nevrijeme je trajalo petnaestak minuta. Policija je namoru izvela akciju spaπavanja jednog plovila.

14. srpanj 2006.

Udari groma, obilne oborine, tuËa. U BrodskomPosavlju vladalo je grmljavinsko nevrijeme. Zbogudara groma izgorilo je kroviπte jedne kuÊe, a u graduje nestalo struje. TuËa je priËinila πtetu na poljoprivred-nim kulturama u opÊinama Podcrkavlje, Oriovac iGornja Vrba, pa je za ta mjesta proglaπeno stanjeelementarne nepogode.

TuËa je padala i u Meimurju, pa je u SvetomMartinu na Muri procijenjena πteta u poljoprivredioko 50 tisuÊa Eura.

19. srpanj 2006.

Potres, u Zagrebu i okolici. Dogodio se u 4 sa-ta i 34 minute. Magnituda je bila 3.5 po Richteru, a


40

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJIU NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SRPNJU 2006. GODINE

Dubrovnik 11. srpnja 2006.

Sluæbe spaπavanja imale su pune ruke posla 20. srpnja 2006.

21. srpanj 2006.

Visoke temperature zraka, vruÊine. U Pazinu iKninu, koji su bili najtopliji, izmjereno 37°C, a nes-luæbeni termometri biljeæili su i viπe temperature.Osijek je imao 36°C, u Rijeci i Puli je bilo 35°C, uSplitu 34°C. U cijeloj Europi vladaju vruÊine. I danasje zabiljeæen poveÊan broj osoba sa srËanim udari-ma, ali i drugim zdravstvenim tegobama povezanihs visokim temperaturama zraka. U vrijeme najveÊihvruÊina ulice su gotovo prazne. UËestale su i psihiËkesmetnje.

22. srpanj 2006.

Visoke temperature zraka, vruÊine. U Kninu jeizmjereno 38°C, Sinj, Imotski i Rijeka imali su 36°C.VruÊe je i u dolini Neretve. »etiri smrtna sluËaja uMostaru se povezuju s visokim temperaturama. UVoloskom je izmjereno Ëak 39°C.

Magla. U jutarnjim satima je zbog guste maglebio zatvoren splitski aerodrom Resnik, pa su avioni

preusmjeravani na aerodrom Zadar.

23. srpanj 2006.

Visoke temperature zraka, vruÊine. Hitna pomoÊi danas posvuda ima pune ruke posla zbog raznih

zdravstvenih smetnji izazvanih vruÊinom. Dvije su

osobe u Osijeku preminule jer je vruÊina izazvala

pogorπanje njihove bolesti. Knin i Sutivan su bili naj-

topliji sa 38°C, a nakon njih slijedili su Senj i

Rijeka sa 37°C. Hitna sluæba u Rijeci primila je preko

200 hitnih sluËajeva. NajËeπÊa je bila opÊa slabost,

dehidracija i muËnine.

Udari groma. Munja izazvala poæar na Velebitukoji je stavljen pod nadzor tek uz uporabu protupoæarnih

aviona.


41

Osvjeæenje se traæilo na svim vodenim povrπinama 21. srpnja 2006.

VruÊine vladaju 23. srpnja 2006.

Magla u Splitu 22. srpnja 2006.

blizini. Dan je bio sunËan, a nevrijeme ja naiπlo vrlobrzo, tako da se nebo joπ nije niti naoblaËilo. Udargroma moæe prouzroËiti zastoj rada srca, pa je na licumjesta potrebno provesti masaæu prsnog koπa u kom-binaciji s umjetnim disanjem, a opekline treba ras-hladiti vodom.

TuËa, u okolici Poæege, u opÊini JakπiÊ. Led jebio veliËine oraha i padao je pola sata. Nastale su ve-like πtete na svim poljoprivrednim kulturama, voÊu,povrÊu, duhanu, kukuruzu. Proglaπeno je stanje ele-mentarne nepogode. ZahvaÊeno je 250 ha poljoprivred-nih povrπina.

TuËa je padala i u opÊinama Sibinj i Nova Kapelau Brodsko posavskoj æupaniji. I za njih je proglaπeno

24. srpanj 2006.

Visoke temperature zraka, vruÊine. Temperaturneprilike se ne smiruju. Danas su najtopliji bili Sutivansa 38, potom Mljet sa 37, te Rab i Senj sa 36°C. Kninje imao 33°C. Jedna je osoba u Splitu preminula zbogkomplikacija pomognutih vruÊinom.

Udari groma. Na plaæu u Novom Vinodolskomu poslijepodnevnim satima udario je grom. Ozlijeenesu tri osobe kojima su nastale teæe tjelesne ozljede,pa su u stanju πoka i nesvjestice zavrπile u bolnici.Jedna j

Documents

Bilten 07 06 prelomOKstars2/bilten/2006/bilten0706.pdf · 2015. 1. 26. · BILTEN 07 / 2006 Srpanj 7 Slika 5. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra 30. srpnja 2006