BiH Potencijali Skripta

8/10/2019 BiH Potencijali Skripta

1/24

GEOLOKA GRAA BIH

Geoloka graa teritorija Bosne i Hercegovine rezultat je duge geoloke prolosti. U prostorunekadanje Tetis geosinklinale nalazila se i teritorija Bosne i Hercegovine. Tetis geosinklinala jeleala izmeu Afrike ploe na jugu i evro-sibirske ploe na sjeveru. Na teritoriji Bosne i

Hercegovine taloile su se stijene i sedimenti poevi od arhajske ere pa do konca tericijara.

U prostoru Bosne i Hercegovine utvrene su najstarije naslage koje potiu iz starijeg paleozoikaodnosno iz silurske ere. Naslage silurske starosti su zastupljene u prostoru Bosanskogkriljavog gorja u grupi planina Vranica-Zec Planina-Bitovnja. Ove naslage predstavljene sukriljavim naslagama, mermerima, dolomitima, krenjacima i klasinim stijenama, koje suimrpregnirane raznovrsnim magmatskim stijenama. Ove naslage su jo i tektonski jakopolomljene, izrasijedane i ubrane. Taloenje silurskih naslaga, koje dalje ine osnov svimostalim geolokim naslagama i reljefu Bosne i Hercegovine prestalo je prije vie od 400 milionagodina.

Na silrskim naslagama u istom okeanskom basenu taloile su se i naslage starijeg i mlaegpaleozoika, odnosno naslage devona, karbona i perma.2

Naslage paleozoika predstavljene su preteno klasinim, a manje karbonatnim tvorevinama kojesu u pojedinim mjestima izmetamorfozirane. Naslaga paleozoika uglavnom ima u unsko-

sanskom podruju, srednje bosanskim kriljavim planinama, istonoj i jugoistonoj Bosni tePosari i Motajici. Srednjebosanski paleozojski kompleks se protee od Ivan Sedla na jugoistokudo Jajca na sjeverozapadu, te izmeu Sarajevsko-zenikog basena na sjeveroistoku doGornjevrbaskog uskopljanskog basena na jugozapadu.

Paleozoik na prostoru jugoistone Bosne je tzv. praanski paleozoik. Protee se istono isjeveroistono od Jahorine do Drine. U praanskom paleozoiku zastupljene su uglavnom,vapnene stijene iz devona. Pored devonskih naslaga u praanskom paleozoiku zastupljene su inaslage iz karbona.

Sjeveroistono od praanskog paleozoika je drinski paleozoik. Koji se prua od Srebrenice doZvornika u slivu Jadra i donjeg toka Drinjae.

Paleozojske naslage razvijene su u okolini kljua i Sanskog mosta. Ovo podruje se nazivaunsko-sanski paleozoik. U unsko-sanskom paleozoiku u mjestima Bosanski Novi i Ljubija

zastupljene se naslage iz devona. Karbon ine razliiti klastiti u kojima ima i magmatskih stijena,a neto dolomita i vapnenaca.

Sljedea era u razvoju zemljine kore na prostoru Bosne i Hercegovine je mezozojsko tektonskiorogeni ciklus, koji se razvio u tri podere: trijas, jura i kreda.


2/24

Sedimentacija i tektonizam sa magmatizmom mezozojskih naslaga trajali su u rasponu od 220

miliona do 70 miliona godina prije geoloke dananjice. Mezozojske naslage iroko surasprostranjene u unutranjim, sredinjim i vanjskim Dinaridima.

Mezozojske naslage u vanjskim Dinaridima su predstavljene klasinim karbonatnim naslagama,

dok sredinji i unutranji Dinaridi imaju vulkansko-sedimentne i fline naslage.

Trijas je rasprostranjen u pojasu od Vrnograa i Bosanskog Novog preko zapadne Bosne,sjeverne i sjeveroistone Hercegovine i jugoistone Bosne. Drugi iri pojas ide od Varea prekoOlova, Glasinca i Romanije do Viegrada.4

Naslage jure zauzimaju najvei dio u vanjskom Dinarskom pojasu, gdje je uglavnom razvijen uvapnenako-dolomitnom facijesu. Nalazi se na prostoru od Bihaa do Gacka i Trebinja. Jurskestarosti vulkanogena sedimentna formacija u centralnoj ofiolitskoj zoni od Kozare preko srednja

Bosne do Drine.

Kreda je rasprostranjena u irim ili uim pojasevima od granice s Crnom Gorom pa sve doBosanskog Grahova, Bihaa i Bosanske Krupe na sjeverozapadu, zatim u unutranjosti izmeuJajca, Banje Luke te planina Rane i Vlaia.

Poetak taloenja ove epohe nastupio je prije 70 miliona godina i traje sve do danas. Kvartar jeprisutan u geolokoj grai Dinarida na podruju Bosne i Hercegovine.

Najmlaa era u razvoju Zemljine kore je kenozoik koji je prisutan i na prostoru Bosne iHercegovine. dijeli se na dvije velike epohe: tercijar i kvartar, dok se kvartar dijeli na paleogen i

neogen.

Naslage paleogena su razvijene na ivinim sjeveroistonim i sjevernim dijelovima te na junim ijugozapadnim dijelovima Bosne i Hercegovine. U ovim naslagama zastupljene su magmatske

stijene sa orunjenjima, te posebno ugljenosne naslage. U neogenu pored krenjakih i klasinihnaslaga prisutne su i slatkovodne naslage, od kojih su najvei Sarajevsko-zeniki ugljenosnibazen. Najmlae pliocenske i kvartarne naslage su iroko rasprostranjene, po gotovo svimkotlinama i dolinama. Posebno se izdvajaju holocenske naslage predstavljene ljuncima,pjescima, ilovaama i glinama te sedrenim i peinskim naslagama.

Geotektonske faze

Zemljina kora Bosne i Hercegovine prola je kroz tektonske ere od silura pa sve do kvartara.Smjenjivale su se epohe mirnog razvoja sa intenzivnim tektonskim gibanjima. Formiranje

dananjeg geotektonskog sklopa Bosne i Hercegovine izvreno je kroz tri tektonska ciklusa:bajkalski, kaledonsko-hercijski i alpski ciklus. Sva tri ciklusa dijele se na tektonske faze, koje su

praenepaleogeografskim promjenama. Promjene u paleogeografskom rasporedu kopna i mora,


3/24

zatim u sedimentaciji, magmatizaciji i metamorfaciji stijena rezultiralo je stvaranje tektonskih

jedinica sa njihovim geolokim sastavom i geolokim sklopom.

Bajkalski ciklus se odigrao u arhajskoj eri. U ovom tektonskom ciklusu u Dinaridima, koji su vebili formirani u pravcu ZSZ-IJI, obrazuje se geotektonska jedinica na kojoj su se kasnije

obrazovale Bosanske kriljave planine.

U kaledonsko-hercijskom ciklusu Dinaridi su odvojeni od Panonida na sjeveru jadranske mase

na jugozapad. U Dinaridima se geoloko-tektonski razvijaju unutranji, a djelimino i sredinji.

Kada se kaledonsko-hercijski tektonski ciklus zavrio u permu nastupio je Alpski tektonskiciklus. Na postojeim tektonskim osnovama u alpskom tektonskom ciklusu formirao se Dinarskistrukturni kompleks koji se podijelio na unutranje, sredinje i vanjske Dinaride. U mladoalpskojtektogenetskoj fazi obrazovana je savremena morfostruktura reljefa Bosne i Hercegovine.

Tokom mladoalpske tektogeneze izdvajaju se dva perioda: paleogena tektonika i neotektonski

period. U paleogenom periodu mijenjaju se doba ubiranja i rasijedanja te navlaenja, a uneogenoj tektonici koja traje i danas dominira radijalna tektonika.

Geotektonska regionalizacija

Na prostoru Bosne i Hercegovine mogu se izdvojiti tri geotektonska pojasa koji se poklapaju s

podjelom Dinarida na unutranje, sredinje i vanjske.

Sjeverni tektonski pojas sa sjevera je omeen Savskim rovom, a na jugu spreko-kozarakomdislokacijom. U ovom pojasu su nastala tri tektonska oblika: horstovi, baseni i kvartarne

depresije. Horstovi su: Motajica, Prosara, Majevica, Kozara, Vujak i Trebava. Baseni su:

Prijedorsko-omarsko-dubiki, Prnjavorski, Srednjobosanski i Tuzlanski. Kvartarne depresije su:Ivanjsko-omarska, Bosansko-podrinjska, Srednje-posavska, Semberija i Sprea.

Centralni tektonski pojas je sa sjevera omeen Spreko-kozarakom dislokacijom, a sa jugazonom visokog kra. U ovom pojasu izdvajaju se tektonske jedinice: Centralna ofiolitska zona,Antiklinala drinskog paleozoika, Zona jurskih i krednih flieva, Srednjebosanske kriljaveplanine, Unsko-sanski paleozoik, te vei broj slatkovodnih neogenih basena.

Juni tektonski pojas se prostire jugozapadno od Bosanskih kriljavih planina, pa do Jadranskogmora. Sastavljen je od debelih naslaga krenjaka i dolomita, te od flinih naslaga paleogena ublizini.

PRIRODNE VRIJEDNOSTI BIH

Osim specijske,diverzitet BiH se odlikuje i izuzeno visokim stupnjem pejzane raznolikosti ukoju su integrirani i svi oblici geoloke i bioloke razliitosti u najirem smislu. Bosna iHercegovina je bogata biolokom raznolikou, izmeu ostalog, iz razloga to pripada trimarazliitim geolokim i klimatskim regijama:


4/24

ZATITA PRIRODE

24 Meunarodni standardi i stanje u BiH

- Mediteranska regija,

- Eurosibirska-boreoamerika regija,

- Alpska-visokonordijska regija.

Sutjeska

Nacionalni park Sutjeska nalazi se na magistralnom putnom pravcu Beograd Viegrad Foa/Srbinje Trebinje Dubrovnik. Zatvaraju ga sa istoka Pivska planina i rijeka Piva doepanpolja, a dalje tok Drine do ua rijeke Sutjeske; zapadno je masiv planine Zelengore(2014 m),povezan sa Lelijom, a jugoistono planine: Magli (2386 m), Volujak i Bio. Ovimpredjelom protierijeka Sutjeska sa vie pritoka. Veliina nacionalnog parka je 17.350 hektara(ha). Najatraktivnijepodruje je ui dio parka gdje se nalazi prauma Peruica koja je jedinstvena

na ovim prostorima(1291 ha).Nacionalni park Sutjeska obuhvata ire podruje sliva rijekeSutjeske, ukljuujui strogozatieni rezervat Peruicu, kao i dijelove planina Maglia, Volujakai Zelengore. Proglaenjem ovogpodruja nacionalnim parkom 1962. g., u njegove granice uli sunajljepi dijelovi tri hercegovakeoptine Foe-Srbinja, Gacka i Kalinovika. Od ukupne povrinaparka (17.250 ha) preko 66% jepokriveno umama, a ostali dio ine panjaci, livade i goletiiznad gornje granice uma. Slabanastanjenost i teka pristupanost, bili su dugo glavni razlog toje veoma mali broj ljudi imao prilikuda iskusi sve vrijednosti kojim je priroda u izobilju darivala

ovo podruje.Godine 1938., prilikom izrade plana gazdovanja umama u predjelu Maglia,komisija kojaje radila taj posao, u uvali izmedju Volujaka, Maglia i Snjenice pronalaziizuzetne primjerke jele,bukve i smre sa pojedinim stablima visine preko 50 m i sa pravimbogatstvom drvne mase odpreko 1.000 m3 po hektaru. U tom gotovo nepristupanom kanjonurjeice Peruice, gdje ljudskanoga slabo da je ikada kroila, zapremina, visina stabala i ljepotauma bila je bez premca uDinaridima. Kao rezultat ovog otkria, Vlada Republike Bosne iHercegovine je donijela odluku dase ovo podruje izuzme iz redovnog koritenja i 1952. g.,prauma Peruica je proglaena strogozatienim rezervatom, koji se iskljuivo koristi za nauku iobrazovanje. Nacionalni park Sutjeskalan je federacije prirodnih i nacionalnih parkova EvropeEuroparc.


5/24

KozaraNacionalni park Kozara se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne Hercegovine, zauzimajuicentralni dio istoimene planine - Kozare. Nacionalni park Kozara, u geografskom igeomorfolokompogledu zahvata peripanonsko podruje unutranjih Dinarida. Povrina nacionalnog parka

Kozaraje 3520 ha, proglaena je Nacionalnim parkom 1967. s ciljem zatite kulturno-istorijskih iprirodnih

vrijednosti planine Kozare. Kozara je planina dinaminog reljefa iji visovi ne prelaze hiljadumetaranadmorske visine.

Umjereno-kontitentalna klima, veliki broj sunanih dana i pitomi planinski vrhovi - vidikovcisa kojih se vide Gradika, Prijedor, Dubica i ostala okolna mjesta, daju posebnu vrijednost ovoj planini. Na podruju nacionalnog parka nalaze se izvori veih potoka i rijeka (Mljeanice,Motanice,Kozarake rijeke-Starenice) to NP Kozaru ini orohidrografskim voritem istoimene planine.

Centralni dio nacionalnog parka i planine Kozare zauzima podruje Mrakovice (806 m), nakojemse prostire nekoliko zaravnjenih platoa visine od 700-800 metara.To je zatiena zona (prvistepen

zatite) u kojoj se izgrauju, ili su ve izgraeni, odreeni turistiki objekti. Ostali znaajnivrhovi

su: Gola planina (876 m), Rudine (750 m), Jarevica (740 m), Glavua (793 m), Beia-poljanaZATITA PRIRODEMeunarodni standardi i stanje u BiH 45(784 m), Vrnovaka glava (719 m), Benkovac-Juriina kosa (705 m), upljikovac (652 m), Zeijikamen (667 m), Kozaraki kamen (659 m). Geomorfoloki posmatrano teritorija parka je veomaheterogena i orografski jako izraena, to se posebno manifestovalo specifinom vegetacijom iklimatskim promjenama. Trijarski krenjaci i dolomiti, u junom podruju planine, na nekimmjestima,

grade tipine krake oblike reljefa, uz pojavu grebena. Nacionalni park Kozara svojimprelijepim

i, prema kriterijima IUCN - zatienim pejzaima, oplemenjuje doivljaj svakog posjetioca Parka. NP Kozara lan je Federacije nacionalnih parkova Evrope Europarc. Potrebno je istai da sumotivi za uspostavljanje ova dva nacionalna parka (Sutjeska i Kozara), osim nesumnjivih

prirodnih

vrijednosti (naroito Sutjeska), bili zatita i promocija historijskih vrijednosti podruja obziromda suse u toku drugog svijetskog rata na tim lokalitetima dogodile znaajne bitke.Prokoko jezeroProkoko jezero predstavlja jedan od najupeatljivijih ovdanjih prirodnih fenomena iproglaen je Spomenikom prirode (IUCN - III kategorija). Nalazi se u Centralnoj Bosni naplanini

Vranici izmeu doline rijeke Vrbasa i doline rijeke Bosne. Najvanija karakteristika jezera je dasenalazi na visini od preko 1600 metara, a okruuju ga najvei vrhovi planine Vranice: Nadkrstac


6/24

(2110 m), Krstac (2069 m), Loika (2107 m) i dr. Odlikuje se vrlo visokim nivoima geoloke,biolokei hidroloke raznolikosti, a pejzana jedinstvenost ini ovo podruje jednim od najvrijednijih uBiH.

Prema usvojenom zakonu prostorni obuhvat zatienog podruja od 2225 ha, podijeljen je u

tri zone: Prva zona - 8% ili 186 ha od ukupno predviene povrine; ova zona obuhvata jezerskupovrinu i padinske dijelove i u njoj vrijedi strogi reim zatite bez ljudskog djelovanja; Druga zona - 175% ili 700 ha od ukupno predviene povrine u kojem je ostavljenamogunost ogranienog ljudskog djelovanja; Trea zona -preostali dio odnosno 75% predviene povrine koja je u funkciji sigurnosnezoneprethodno navedenih podruja;Iako je ovo podruje bilo pod zatitom i po ranijim zakonima (bive SRBiH) to nije sprijeilomasovnu gradnju stambenih objekata (vikendice) ime je naruena, ne samo estetska, ve ibiolokai hidroloka vrijednost jezera i okoline. Situacija se nije promijenila ni nakon donoenja zakona o

zatiti u rangu spomenika prirode koji je jo 2005. godine usvojen od strane kantonalneskuptine.Skakavac

Podruje vodopada Skakavac nalazi se u istonom dijelu Centralne Bosne, a sjeveroistonood Sarajevsko - Zenikog bazena i Sarajevske kotline. Smjeten je u sjevernom dijelu KantonaSarajevo, zahvatajui prostor junih obronaka Ozrena, vrha i sjevernih padina Bukovika, aukupna

teritorija obuhvata dijelove etiri administrativne opine i to Stari Grad, Centar, Vogoa i Ilija,gdje

zauzima povrinu od 1620,44 ha. Sa sjeverne, istone i june strane omeeno je viim reljefomkoji se uzdie preko 1500 metara: Bukovik 1532 m i Raljevo brdo 1492 m na jugoistoku,Vranjskestijene 1401m na istoku, Stojne stijene sa Nebeinom 1410 m na sjeveru, te Uevice na zapadu.Prostor kojeg ine vrhovi Ozrena (1453), Crnog vrha (1503), Crepoljskog (1525) i Bukovika(1532),

ine dio kontinentalnih Dinarida, te ujedno i najvie planinske vrhove idui od Panonije

Bijambare

Bijambare se nalaze na prosjenoj nadmorskoj visini od 950 m i podruje je uglavnompokriveno gustom zimzelenom umom koja obiluje svjeim zrakom. Obzirom da se nalazi ukrakojregiji, ovo podruje je bogato krakim pojavama kao to su kraki ponori, vrtae, i to je

najvanije,ak est poznatih peina. Zatieno podruje je privlano za sve one koji se bave speleologijom,biciklizmom, planinarenjem, alpinizmom, itd. Najveu atrakciju ovog podruja zasigurnopredstavljapristuppeinama koje su lijepo grupirane. Najvea peina zove se Glavna bijambarska peina ilijednostavno Bijambare. Ova peina je dosta velika i njena duina iznosi 420 m (du glavnestaze,


7/24

bez sporednih staza), sa 4 velika hodnika iji prenik dosee i do 60 m, a koji su visoki i preko30

m. Peina je bogata oblicima peinskog nakita kao to su stalaktiti, stalagmiti, draperije, bigrene kade, stubovi i slino. Trenutno je nastanjena kolonijom imia i cvraka, a mogue je nai idruge

oblike faune. Nakon kratkih istraivanja 1967. godine, u Gornjoj bijambarskoj peini pronaenjealat za obraivanje kamena te ostatak peinskog ovjeka. Kosturi starih medvjeda, jelena idrugih

ivotinja su takoer otkriveni u nekim od peina.

BlidinjePark prirode Blidinje uspostavljen je 1995. godine, sa podrujem od 358 km2. Podrujeparka obuhvata planinu vrsnicu (Plono 2.228 m. n. v.), dok se samo Blidinje jezero kao centarparka nalazi izmeu vrsnice, Vrana i abulje. Istona strana parka prirode oiviena jeokomitim

nagibima prema kanjonu rijeke Neretve. Glavna karakteristika ovog podruja je veliko planinskojezero glacijalnog porijekla koje dominira krajolikom. Nalazi se u dnu prostranog Polja koje jedugo

25 a iroko 5 kilometara i koje se nalazi na nadmorskoj visini od 1150 do 1300 metara.

BardaaPodruje Bardaa je od 2007. godine uvrteno u Ramsar listu vanih movarnih podruja,ali jo uvijek nije steklo status zatienog podruja shodno aktualnom domaem zakonodavstvu. Nalazi se na sjeveru BiH, a taan geografski poloaj je 45 4 - 45 8 N, 17 24 - 17 30 S.Povrina podruja iznosi 3.500 ha dok nadmorska visina usko varira od 85 do 95 m. Podruje

Bardae predstavlja jedinstven ekosistem predisponiran interakcijom vie prirodnih iantropogenih

inilaca. Sam poloaj i uticaj rijeka Save i Vrbasa direktno je uticao na genezu geoloke graetose dalje odrazilo na pedoloke karakteristike koje su dalje predisponirale razvoj flore i faune togpodruja.

PODRUJA :

1. Podruje Igmana, Bjelanice i Visoice odabrano je kao primjer glaciomorfolokeskulpture, fenomena u razvoju biocenoze uzrokovane klimatskom granicom. Temeljni

fenomeni: kanjonski kompleks Rakitnice i karstni fenomeni Bjelanice i Visoice. to setieendemizma i brojnosti reliktnih vrsta ovo je prelazni endemni centar. Ovo podruje je antropogeno jedno od najuticajnijih podruja BiH sa izrazito ugroenim umskimekosistemom.

2. Podruje Prenja, vrsnice i abulje odabrano je kao najizrazitiji fenomen razvoja karstnemorfoskulpture Dinarida. Sa stanovita biodiverziteta poznato je podruje kao najrazvijeniji Endemni centar jugoistone Evrope i Balkana. Ovo podruje ima izuzetnu estetsku


8/24

vrijednost. Analizirajui gore izneseno kao i prirodne fenomene ovog podruja moe sezakljuiti da ono zadovoljava sve kriterije za formiranje Nacionalnog parka, kao i da seupie u Svjetsku listu prirodnog naslijea pod patronatom UNESCO-a.

3. Podruje planine Vranice predstavlja najvei silikatni kompleks geoloke formacije u Bosnii Hercegovini. Ova osnovna karakteristika dala je formu i erozionim i glacijalnim procesima,

to ovo podruje izrazito razlikuje od podruja krenjaka i dolomita, kako morfoskulpturom,tako i mikroreljefom. Specifina pedogeneza rezultirala je i specifinom visokoplaninskom florom, kao i rasporedom formacija umske vegetacije. Vranica je specifian endemnicentar silikatne flore. Izrazita pejsana vrijednost i sauvane prirodne vrijednostiopredijelile su da se podruje kandiduje kao nacionalni park.

4. ator planina pripada nizu planina zapadnobosanskih Dinarida i potpuno je razvijenau smislu svih fenomena glacijalne i karstne erozije. Kako je ator planina situirana naklimatskoj granici sa jakim uticajem submediterana, na njoj obitavaju interesantne umskezajednice a visokoplaninska flora se odlikuje nizom endemnih i reliktnih vrsta, to ovuplaninu definira kao prelazni endemni centar od zapadnih ka centralnim Dinaridima.ator planina je nukleus zatite ireg podruja zapadne Bosne sa izrazito interesantnim ivanim podrujem glede stanovita prirodne fenomenologije i biodiverziteta.

5. Podruje planine Zvijezda ulazi u tzv. ofiolitsku zonu tj. uzonu magmatskih geolokihformacija serpentinita, gabra i dijabaza, koji alterniraju sa krenjakim masama dajuiosnovno obiljeje ovom masivu. Planina Zvijezda predstavlja masiv izvanredne floristike raznolikosti. Zbog antropogenog djelovanja ume su znatno izmijenile svoj prirodni facies,mada su zbog dubokih smeih zemljita zadrale stanovit nivo kvaliteta, koji je opet udaljem padu zbog intenzivnog djelovanja umarstva i kalamiteta potkornjaka i procesasuenja uma. Ovo je podruje sa izvanrednom pejzanom i rekreacionom vrijednostiuveane pojavom termalnih mineralnih voda. Zbog svega je Prostornim planom BiH

predvieno proglaenje planine Zvijezde parkom prirode (to po normativima IUCN-aodgovara dananjoj III kategoriji).

6. Podruje planine Konjuh pripada takoer ofiolitskoj zoni, s tim da je pojava serpentinaizraenija i karakterie osebujnu umsku i livadsku vegetaciju kao i vegetaciju stijenai sipara. Vrlo je bitno naglasiti pojavu niza reliktnih i endemnih biljnih vrsta vezanih za

serpentinska stanita. Ova planina ima izrazite pejzane vrijednosti kao i bogato lovite.Posebna vegetacijska formacija su borove ume na serpentinu. Nuno je na ovoj planinikao rijetkom stanitu velikog tetrijeba formirati poseban sanctuarij za zatitu ove rijetkevrste avifaune.

7. Podruje planine Tajan je specifikum ofiolitne zone svojevremeno vanredno kvalitetnei bogate ume djelovanjem umarstva i drvne industrije su dovedene do donje granicerentabiliteta. Podruje je zbog umjerene nadmorske visine (1000 m) idealno za rekreacionipark. Zbog velikog uea liarskih uma idealno lovite i rezervat srne, divlje svinjei tetrijeba. Zbog kontaktne zone krenjaka i serpentina, gabra i peridotita razvila se karakteristina morfoskulptura, pedogenezom razliita zemljita, a time i razliite formevegetacije koje treba pretvoriti u umski rezervat polivalentne namjene. S tim da secentralni dio nominira u rang prve kategorije nove IUCN kategorizacije, tj. prirodni rezervat.


9/24

vrsnica, abulja i Prenjvrsnica je predstavljena skupom nekoliko visoravni i grebena koji su rastavljeni dubokimdolinama. Visoravni su Plasa s Muharnicom i Mala vrsnica izmeu kojih se nalazi Vilinac iVelika

vrsnica. Plasa sa Muharnicom je visoravan omeena sa strmim odsjecima kanjona Dive

Grabovicei Doljanke. Sjeverni odsjek (dolina Doljanke). Cijelu povrinu Plase izgrauju mezozojskikarbonati.

Juni odsjek (Diva Grabovica) dubine 2050 m od ua u rijeku Neretvu. Plasa je dobila ime posvommasivnom obliku i zaravljenosti, predstavlja zatalasanu zaravan sa dosta vrtaa. Vilinac (2120m)

predstavlja vijenac sa mnogim zupastim vrhovima, izmeu kojih se nalaze kratke uvale. Velikavrsnica ima dva izraena paralelna grebena: Ploa (2226 m) i Jelenak (2170 m). Izmeu ovadva

grebena je prostrana karstna zaravan sa tipinim krastnim fenomenima.

Prenj je prostrana visoravan na kojoj se izdie glavni greben. Omeen je dolinom Neretve (nazapadu neretvanski rasjed a na sjeveroistonoj sa rasjedom Konjic-Glavatievo). Prenj jepodijeljen

na dva dijela: vii jugozapadni i nii sjeveroistoni. Jugozapadni dio, najvii greben, ineKamenac,Vjetrena brda, Lupoglav (2102 m), Hera i Gali. Sjeveroistoni dio se sastoji od zaravni savrhom

Osobac (2030 m) i grebenom Velike Kape (2004 m).Geoloko naslijeeNavedene planine pripadaju dinarskoj karbonatnoj platformi, koja predstavlja plitkovodno

podruje u kojem se dugotrajno (kroz vie geolokih perioda) odravaju stabilni uslovi zataloenjekarbonatnih sedimenata debljine od nekoliko stotina do nekoliko hiljada metara.

planinama to je period od 150 miliona godina. Na geolokim kartama i profilima razmjere:1:1000

prikazana je geoloka graa vrsnice, abulje i Prenja. Geolokim istraivanjima utvrene sugeoloke formacije od permske do kvartarne starosti.Perm. U permu veliki dio evropskog kopna, nalazi se u zoni arke i suhe klime pustinje,a u predgorjima se javljaju tereni koji su povremeno potapani. Za ovaj period su karakteristiniklastino-evaporitski sedimenti koji su imali vanu ulogu kao skliska i pogodna podloga ubiranjai

navlaenja u Dinaridima. Otkriveni su u dolini rijeke Doljanke (sjeverni obod vrsnice). Oni subitnii za utvrivanje oblika deformacija kako prije tako i poslije djelovanja tektonskih sila.

HERCEGOVINA

Pojam

Ime Hercegovina prvi put se spominje 1454. godine u pismu bosanskog sandak bega Isa-begaIshakovia.


10/24

Hercegovina je zemlja hercegova.

Pojam herceg nastao je od njemake rijei Herzog preko maarske rijei herczeg to znaivojvoda.

Stjepan Vuki Kosaa, velikan u tadanjoj Humskoj zemlji, 1448. godine proglaava sehercegom, te je po njemu, od tada, njegova zemlja dobila ime Hercegovina.

Hercegovina kao turistika regija

Regiju bismo mogli definirati kao podruje koje na temelju svojih zemljopisnih, povijesnih,politikih, gospodarskih, pa i socijalnih karakteristika ini jednu cjelinu. Slijedom toga, moglibismo govoriti o regiji kao zemljopisnoj, povijesnoj, politikoj, gospodarskoj i socijalnoj cjelini.

Da je Hercegovina zemljopisna cjelina govori nam podatak kako se ona nalazi na jugu BiH, tekako Hercegovinu od Bosne dijeli lanac planina od zapada prema istoku: Malovan, Vran,

Radua, Vranica, Bitovnja, Bjelanica, Treskavica, Zelengora. Taj lanac planina dijeli BiH i nadva sliva rijeka; crnomorski i jadranski sliv. Regija Hercegovina zahvaa podruje jadranskogsliva.

O povijesno-politikoj cjelovitosti dovoljno govori podatak kako se drava i zove Bosna iHercegovina.

to je to to Hercegovinu ini turistikom regijom?

Turistiki potencijali Hercegovine su u tako jakom meuodnosu, te uope nije mogue govoriti ojednom, a ne spomenuti drugi, ili obrnuto. Prostorno, to je, relativno malo podruje, te, uturistikom smislu, nije ga ni mogue dijeliti na manje dijelove, a da oni budu cjelina.

Za ilustraciju samo dva primjera:

-Zamislite posjetitelja koji je doputovao iz Australije u Meugorje i tek po povratku kui spoznakako nije posjetio Slap Kravice, ili Muzej Humac koji se nalaze tek 10-ak kilometara daleko od

Meugorja, a samo zato to se nalaze u drugoj upaniji.-Moe li se dogoditi stranom posjetitelju na skijalitima u Kupresu ili Parku prirode Blidinje dane iskoristi prigodu posjetiti Meugorje, Mostar, Poitelj, Hutovo Blato itd.

Mnogi ljudi u Americi znaju gdje se nalazi Vjetrenica, Meugorje ili Mostar, iako ne znaju ukojoj se dravi nalaze mnogi milijunski gradovi svijeta. Ta injenica bi nam trebala govoritipuno vie no to je to bio sluaj do sada.

Rijeka Neretva, koja u svom slivnom okruenju objedinjuje mnoge turistike potencijale overegije, samo je jedan od mnogih kohezijskih imbenika. Rijeka Vrljika izvire u RepubliciHrvatskoj, mijenja ime etiri puta, a ulijeva se u Neretvu kao Trebiat (peto ime iste rijeke).Nedaleko od utoka Trebiata u Neretvu, s njene lijeve strane, pritie Bregava objedinjujui tako i

Istonu Hercegovinu u jedinstveno slivno podruje.

Buko jezero sa svojim slivnim okruenjem, isto tako, pripada jadranskom slivnom podruju.

Povijesna dogaanja su se isto tako i na isti nain odraavala na cijelo podruje regijeHercegovina, te je tako ovo podruje i povijesno jedinstveno upravno podruje od predosmanskog vremena do danas.


11/24

KLIMA BIH

Generalno posmatrajui klima BiH je umjereno kontinentalna. Meutim, postoje tri

osnovne modifikacije koje imaju utjecaja na padavinski i temperaturni reim i to: umjerenokontinentalna klima sjeverne i niih dijelova centralne Bosne; planinska (alpska) klima viih predjela centralne Bosne; i mediteranska klima junog dijela zemlje, odnosno Hercegovine.Specifinost klime je njena dinamika promjena, jer se idui od mora ka unutranjostikontinenta, na potezu od 100 do 200 kilometara vrlo brzo mijenjaju tri klime.BiH je gotovo podjednako udaljene kako od Ekvatora tako i od Sjevernog pola, odnosno

nalazi se u sjevernom umjerenom toplotnom pojasu. Zbog toga, u BiH nema izdvojenog

suhog godinjeg doba kakvih ima u tropskim irinama, niti surovih, dugotrajnih, hladnih zimapolarnih krajeva. Sijanje Sunca ili insolacija (procentualni odnos izmeu stvarnog trajanjasijanja i potencijalnog trajanja) kree se izmeu 40-60%. Juni dio BiH, odnosno FBiH uprosjeku ima 60% insolacije, to je vrlo povoljno i spada meu najvie insolacije u Evropi.

Meutim, u nekim krajevima BiH insolacija je i do 50% manjazbog magle (na primjerButmir-Sarajevo). Klima BiH je takva da padavina ima preko cijele godine usljed utjecajaciklona koji se kreu preko ili u neposrednoj blizini njene teritorije. Osim toga, vjetake

akumulacije uzrokuju promjene u mikroklimi neposredne okoline.

MORFOTEKTONSKI RAZVOJ RELJEFA BOSNE I HERCEGOVINE

Podruje Bosne i Hercegovine s povrinom od 51.129 km2, sastavni je dio geomorfostrukture Dinarida. Dinarski planinski morfosistem predstavlja podcjelinu zapadnog

dijela Alpsko-himalajskog planinskog pojasa. Nastao je u geotektonski mobilnoj, Sredozemnoj

subdukcijskoj zoni (Mediteranska geosinklinalna oblast), tokom kenozojske

faze Alpskog ciklusa orogenog zatvaranja Neotetis okeana. Na formiranje Dinarskog

orogena utjecali su kompleksni tektogenetski procesi za vrijeme novije faze Alpske orogeneze.Uzrokovani su subdukcijom kolizijskog tipa, obiljeenom konvergencijom Afrikei Evroazijske kontinentalne megaploe. Subdukciju u ovome dijelu Sredozemne zoneizraavaju pokreti (odnosno potisci) jadranske mikroploe koja je u juri odvojena odAfrike megaploe. Dinaridi su bili izloeni polifaznom kompresijskom stresu usljed | 41, 1-17, 2012. 3potisaka Jadranske mikroploe, generalno usmjerenih u pravcu sjevera. Odrazilo se torazvojem kompresijskih nabornih struktura (predtercijarne i tercijarne starosti), tektonskom

migracijom irokih dinarskih navlanih pojaseva od sjeveroistoka ka jugozapadu (u mezozoiku i tercijaru) i aktivnou rasjeda razliite kinematike.Subdukcijski proces rezultirao je tektonskim suavanjem prostora i diferenciranim

izdizanjem Dinarskog orogena, sa kontinentalnom korom debelom mjestimino i preko40 km. Tektonski pokreti Neoalpske orogeneze u Unutranjodinarskom pojasu, nasjeveroistoku,bili su popraeni intruzivnim magmatizmom i vulkanizmom.Morfotektonski razvoj reljefne strukture dinarskog kopna vezuje se za geodinamske

procese i promjene tokom laramijske, pirinejske, savske, starotajerske i neotektonskihorogenetskih epoha. Za vrijeme perioda oligocen-miocen, usljed promjene regionalnogstresa, Dinaridi su bili zahvaeni tektonskom inverzijom. Tada su u zonama aktivnih horizontalnih dekstralnih rasjeda formirane dinarske ekstenzijske strukture meugorskih


12/24

pull-apart bazena i savskog rova na krajnjem sjeveru.

U neotektonskom periodu, prije oko est miliona godina, dolazi do ponovne izmjeneregionalnog stresa. Uzrokovana je retrogradnim rotacijskim pokretima Jadranske mikrotektonskeploe, iz starijeg smjera JZ-SI u pravac J-S, a zatim naknadno u recentnismjer JJI-SSZ. U razdoblju pliocen-kvartar zapoinje noviji razvoj kompresijskih i ekstenzijskih

dinarskih struktura. Aktiviraju se noviji rasjedi i ponovno oivljavaju starije rasjednestrukture. Intenzivira se radijalna rasjedna tektonika obiljeena diferenciranim subvertikalnimpokretima neotektonskog izdizanja i tonjenja blokovskih struktura.

Borano-navlani dinarski planinski masivi i hrbati te horst-antiklinalna gorska uzvienjana sjeveru Bosne, neotektonskim su pokretima izdignuti do sadanjih visina.Najintenzivnijim neotektonskim izdizanjem bili su zahvaeni Sredinji Dinaridi i zonanavlake Visokog kra u Vanjskim Dinaridima to se morfoloki reflektovalo razvojemvisokogorskih morfostruktura ije visine premauju 2000 m n.v..Novija tektonska izdizanja Dinarida geomorfoloki su se odrazila: denudacijsko-erozijsko-korozijskim razvojem padina planinskih uzvienja, destrukcijom prostranih tercijarnihpaleoplanacijskih nivoa, zatvaranjem i suavanjem donjomiocenih pull-apart

bazena, nastankom niskih pobra i formiranjem kompozitnih rijenih dolina.Podruja, odnosno zone, zahvaene subsidencijskim pokretima neotektonskog tonjenjaobiljeena su intenzivnim akumulacijskim procesima. U Unutranjim Dinaridimapredstavljena su prostranim ekstenzijskim zavalskim proirenjima Savske, Lijevanske,Prijedorske, Gornjospreke potoline te brojnim meugorskim kotlinamaformiranim u okviru Tuzlanskog, Prnjavorskog bazena i ostalih neogenih paleodepresija

sjeverne Bosne. Zone neotektonskog tonjenja u Sredinjim Dinaridima prostorno sudaleko manje. U Vanjskim Dinaridima podruja neotektonskog tonjenja reljefno izraavaju pull-apart bazeni velikih zavala krakih polja. Tako, na primjer, u dubokom ulegnuuDuvanjskog polja, debljina tercijarnih naslaga mjestimino premauje 1500 m,to upuuje na razmjerno vrlo naglaene subsidencijske pokrete. Geoloki su potvrenanovija neotektonska tonjenja terena, kao to je pleistoceno sputanje Krekanskog bazenaili recentno holoceno tonjenje apljinsko-hutovske kriptodepresije na jugu.Egzogeomorfoloko preoblikovanje reljefa Bosne i Hercegovine u kvartaru, usmjereno

je i kontrolisano rasjednim pokretima. Savremeni tektonski razvoj Dinarida obilje

enje aktivnou regionalnih transkurentnih dekstralnih rasjeda i rotacijom pojedinihdinarskih blokovskih struktura. U Dinaridima Bosne i Hercegovine prevladavaju neotektonski

reaktivirane longitudinalne rasjedne strukture, orijentacija SZ-JI, te mlaitransverzalni rasjedi, pravca SI- JZ i S-J, preteno sa desnim pomacima.Sa morfostrukturnog aspekta, u najveem dijelu BiH, dominira reljef neotektonski izdignutih borano-navlanih planinskih masiva i hrbata. Rasjedno-blokovski gorskimasivi uglavom prevladavaju na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku Unutranjih Dinarida.Akumulacijsko-tektonski reljef predstavljen je ekstenzijskim strukturama zavalskokotlinskih

ulegnua i meugorskih zavala velikih krakih polja.(slike 1 i 2)

GEOMORFOLOKE KARAKTERIST IKE BOSNEI HERCEGOVINEU morfolokom pogledu, analizirano podruje, najveim dijelom, predstavljeno jedenudacijsko-tektonskim planinskim reljefom koji dominira sredinjim, istonim, jugoistonim


13/24

i zapadnim dijelom BiH. Akumulacijsko-tektonski potolinsko-zavalski reljef

prevladava na sjeveru (Bosanska Posavina, Lijeve polje, Semberija) i na krajnjemjugu u zavalama Niske Hercegovine. (slike 1 i 2)

Reljefnu strukturu Bosne i Hercegovine izraavaju: planinski masivi i hrbati sapredgorskim stepenicama, povri, gorska uzvienja i pobra, kraka polja, doline,

zavale i kotline.Subdukcija kolizijskog tipa, obiljeena suavanjem prostora, rezultirala je naglaenimneotektonskim izdizanjem Sredinjih i Vanjskih Dinarida. Odrazilo se to morfotektonskimrazvojem visokogorskog dinarskog pojasa BiH, sa najviim planinskim uzvienjima.Spomenuti najvii planinski pojas, prosjeno je irok oko 70-80 km. Prua se od Unskegeofrakture na sjeverozapadu, do Ljubinje, Maglia i paleodepresije Gatakog polja,najugoistoku. Morfoloki izraava planinska podruja sjeverne Hercegovine, centralne,jugoistone i jugozapadne Bosne. Strukturno je obiljeen kompresijskim strukturama boranihslojeva i prostranim navlanim pojasevima, generalno usmjerenim u pravcu jugozapada,ka jadranskom forelandu. Mikrotektonski je ispresjecan paraklazama longitudinalnih

i transverzalnih rasjeda. (slika 1). Dakle, to je izrazito planinsko podruje sa najviim

apsolutnim visinama (vrh Magli 2386 m n.v.) i najveim vrijednostima vertikalne ralanjenosti(> 800 m/km2) u BiH. Stepenaste padinske profile visokogorskih uzvienja obiljeavaesta izmjena ustrmljenijih padina i subvertikalnih eskarpmana sa poloenijim terenimapredgorskih stepenica i planinskih povri kao reljefni odraz neotektonskih ciklusaizdizanja i tektonske stabilnosti..(A. Lepirica, 2009).Sjeveroistoni dio visokogorskog dinarskog pojasa, u podruju Sredinjih Dinarida,predstavljaju planinski masivi i hrbatii: Vlaia (1943 m) n.v.), Plazenice (1765 m n.v.),Stoera (1758 m n.v.), Vranike planinske grupe (2112 m n.v.), Bjelanice (2067 m n.v.),Treskavice (2086 m n.v.), Jahorine (1913 m n.v.), Visoice (1974 m n.v.), Lelije (2032 mn.v.), Zelengore (2015 m) n.v., Maglia (2386 m n.v.), Ljubinje (2238 m n.v.), Volujaka(2297 m n.v.) i Lebrnika (1985 m n.v.). (slika 2).Vie hipsometrijske poloaje, iznad 1700 m n.v., pored derazijsko-gravitacijske morfoskulpture,(fotografija 1), genetski izraavaju reljefne pojave periglacijalnog i tragovi pleistocenogglacijalnog reljefa. Na visokim planinskim povrima i viim planinskimpedimentima Treskavice, Visoice, Bjelanice, Lelije i Zelengore prevladava subnivalnikarst. Vrne grebene visokih planina Vranikog paleozoika obiljeavaju poligenetskizaobljena vrna uzviena dok su nie, konveksno ustrmljene padine, derazijsko-fluviodenudacijskioblikovane na paleozojskim kriljcima i riolitima. Nie padine Lebrnika,jugoistone Bjelanice i sjeveroistone Visoice, fluviodenudacijski preoblikovanena jursko-krednom fliu, u morfogenetskom pogledu, slinih su odlika. Pretenovodonepropusnijeg,paleozojskog i donjotrijaskog litolokog sastava su i niske padine Jahorine.Izbrazdane su jarugama i derazijskim dolinama stalnih manjih bujinih vodotokova. Denudacijom preoblikovani magmatogeni reljef mikrolokacijskog je karaktera.

Obiljeava padinske lepeze zapadne Ljubinje, sjeverne Zelengore, sjeveroistone Plazenice,Stoera i Ravne planine.Jugozapadni visokogorski okvir predstavljen je borano-navlanim i ljuskavim planinskimmorfostrukturama zone Visokog kra u Vanjskim Dinaridima. Orografski,uglavnom prevladavaju linijska uzvienja planinskih hrbata. To su: Pljeevica 1645 m


14/24

n.v., Osjeenica 1798 m n.v., Klekovaa 1961 m n.v., Lunjevaa 1707 m n.v., Golija 1893 mn.v., Ujilica 1655 m n.v., Jadovnik 1656 m n.v., Staretina 1607 m n.v., Dinara 1912 m n.v.,

Kamenica 1855 m n.v., Slovinj 1807 m n.v., Tunica 1697 m n.v., Vitorog 1907 m n.v.,abulja 1776 m n.v., Vele 1969 m n.v., Baba 1735 m n/ i GatakaBjelanica 1867 m n.v..Pruaju se u eelonima, generalno, dinarskim pravcem.

Planinske masive u visokim Vanjskim Dinaridima, orografski izraavaju: ator 1873m n.v., Grme 1604 m n.v., Prenj 2123 m n.v., vrsnica 2228, Vran 2074 m n/ v m n.v., Crvanj 1921 m n.v. i Ljubua 1797 m n.v.. Obiljeeni su razliitim smjerovima pruanja grebenai ustrmljenijih hrbata, kao odraz neotektonske izmjene stresa i rotacije pojedinih

dinarskih blokova. Poluluno izvijeni, visokogorski hrbati sjeverozapadnog dijela masivaOrjena (vrhovi: Vuji zub 1802 m n.v. i Jastrebica 1865 m n.v.), na krajnjem jugoistokuHercegovine, slinog su morfostrukturnog sklopa i morfogenetskih odlika.Spomenute planine morfotektonski su razdvojene reljefnim ulegnuima krakih polja i veih uvala. Stepenasto se izdiu, iznad uravnjenijih terena, planinskih povri, krakihpolja i rijetkih dolinskih udubljenja. Destruktivnim kvartarnim egzoprocesima

(glaciokrki, periglacijalni, derazijski, korozijski), poligenetski su preoblikovane na okrenim

mezozojskim i paleogenim krenjacima. Na mjestimino otkrivenoj, stjenovitojkarbonatnoj podlozi, razvijeni su korozijski mikrooblici krapa i kamenica. Poloenijepadine, gusto ispresjecane vrtaama, obiljeene su estim pojavama jama. Prekrivenesu heterogenim kvartarnim nanosima. Morfoloki izraavaju blago nagnute kose pedimenata i strane planinskih uvala. Tako, na primjer, okreni pediment Ljut, iznad Gatakogpolja, obiljeava izrazito naglaena gustina vrtaa, mjestimino i preko 150 / km2.Prostorno najvei, rasjedno predisponirani uvalski sistemi, poligenetski su oblikovaniu subkutanom karstu zapadne Bosne. Uvalski sistem istonog dijela Bravskog polja, ikihuvala i Crkvenog, dug preko 30 km, svakako je jedan od najprostranijih u Dinaridima.

estesu i pojave reliktnih suhih dolina. Korozijski su preoblikovane u uvale i okrenederazijske doline, u neotektonskom periodu.

Izrazito strmi planinski tereni obiljeeni pojavama peinskih otvora, predstavljenisu konveksno ustrmljenijim padinama, diseciranim toilima i suhim derazijskim dolinama.Subvertikalne stjenovite litice, visoke preko 400 m, nastale su reversnim rasjedanjem.

Osnovna su morfoloka znaajka: Prenja, vrsnice, Velea i abulje. Veliki kuk, relativne visine oko 1000 m, u masivu vrsnice, najvei je stjenski odsjek u Bosni i Hercegovini.Neotektonsko izdizanje, preko 7000 m, debele karbonatne ploe Vanjskih Dinarida,odrazilo se sputanjem freatske zone (dubinske karstne izdani) i formiranjemdugih epifreatskih sistema peina i jama u krakom podzemlju. Na Dinari je nedavno otkrivena, dosad najdublja jama u BiH, zvana Nevidna voda, duboka 654 m. Visoki i duboki

karst Vanjskih Dinarida sa velikim krakim poljima, Jovan Cviji nazvao je dinarskimholokarstom.Morenski nanosi, pouzdan su indikator glacijalnog procesa. Geoloki su otkriveniu visokim uvalama i niskim podnojima Prenja, vrsnice, Vrana, Velea, abulje, Orjena,Dinare i atora. Vie dijelove spomenutih planina obiljeavaju egzaracijski oblicipleistocenog glaciokrkog reljefa koji su umnogome preoblikovani recentnim geomorfolokimprocesima. Dakle, uz naglaenu polimorfiju egzo i endokrakih oblika i pojava,ovdje su zastupljeni genetski razliiti tipovi karsta (subkutani, goli, pokriveni, kupolasti,glaciokarst).Padinske fasade planina Vanjskih Dinarida, oblikovane na preteno vodonepropustljivijoj


15/24

litolokoj podlozi gornjotrijaskih dolomita, paleogenog flia i seriji prominskihnaslaga, prostorno su ogranienijeg rasprostranjenja. Diseciranesu jarugama i viseimdolinama stalnih bujinih vodotokova. Geomorfoloka su znaajka Ujilice, sjevernihpadina Jadovnika, centralnog Grmea, sjeveroistonog Prenja i sjeverne abulje. U klastokarstujuneTunice i jugoistone Kamenice, razvijenom u promina konglomeratima,

zapaaju se oblici vrtaa, jama i peina.Visokogorski pojas Dinarida BiH, obrubljen je sa sjeveroistoka i jugozapada, netoniim sredogorskim morfostrukturama, prosjenih visina izmeu 1000 i 1600 m n.v..Jugozapadni sredogorski okvir, prua se istonom i zapadnom Hercegovinom. Predstavljenje borano-navlanim, okrenim hrbatima i masivima: Zavelima 1347 m n.v., Radovana1133 m n /v, Vrania 1117 m n.v., Jastrebinke 1138 m n.v., Snjenice 1263 m n.v.,Sitnice 1419 m n.v., Trusine 1171 m n.v., Bjelanice 1395 , Hrguda 1109 m n.v. i Vidue1328 m n.v.. To su planinske morfostrukture dominantno predstavljene derazijskom

i krakom morfoskulpturom, sa reljefnim pojavama fragmentarno ouvanihreliktnihsuhih dolina.

Sjeveroistoni planinski pojas, u sredinjoj i istonoj Bosni, izraavaju planinske

morfostrukture neotektonski izdignute u okviru Centralnog dinarskog ofiolitnog pojasa.Preovladavaju borano-navlani masivi i hrbati, gusto disecirani viseim derazijskimdolinama stalnih manjih vodotokova. Predstavljeni su planinskim uzvienjima: Konjuha1328 m n.v., Uzlomca 1001 m n.v., Borje 1078 m n.v. i Varde 1344 m n.v.. (fotografija 2).

Na jugozapadnom rubu ofiolitne zone, paralelno sa spomenutim uzvienjima, pruajuse borano-navlani sredogorski masivi i hrbati Lisca 1350 m n.v., Vuje planine 1411m n.v., Ravan planine 1303 m n.v., emerske planine 1472 m n.v. i Ozrena 1452 m n.v.. Oblikovani su na jursko-krednom fliu, kombinovanim djelovanjem derazijsko-fluviodenudacijskih

procesa.

Srednje visoke planinske morfostrukture, sjeveroistonog dinarskog pojasa, pretenokarbonatnog litolokog sastava su : Manjaa 1236 m n.v., Tisovac 1173 m n.v., Golaplanina1006 m n.v., emernica 1339 m n.v., Rana planina 1478 m n.v., Dnoluka planina 1242 m n.v., Galica 1627 m n.v., Zvijezda 1349 m n.v., Romanija 1652 m n.v., Trebevi 1629 m n.v., Ravna planina 1371 m n.v., Sljemenska planina 1307 m n.v., Djedinskaplanina 1156 m n.v., Javornik 1160 m n.v., Devetak 1424 m n.v., Javor 1537 m n.v., Gosina

planina 1102 m n.v., Bokanica 1275 m n.v., Suica 1238 m n.v., Zvijezda 1675 m n.v.,Vuevica 1492 m n.v. i Kova 1532 m n.v..Egozogeomorfoloki su preoblikovane, derazijsko-erozijsko-korozijskim procesima,na tektoniziranim mezozojskim krenjacima i dolomitima, istone i zapadne Bosne. U Bosni, posebno u istonoj Bosni, drinski mezoarija ima veliko rasprostranjenje,predstavljen je jednom karbonatnom trijaskom ploom koja je navuena preko ibarskogmezoarijaa, a zahvata prostor izmeu Viegrada, Rogatice, Sokolca do Olova ana severoistoku Devetak i Javor (Anelkovi, M. 1982). Razvoj subkutanog kra vrtaa,prostranih uvala, peina i jama upravo se vezuje poloenije terene planinskih povrii pedimente Javora, Romanije, Gosine planine, Bokanice i Devetaka u istonoj Bosni.Na zapadu, unutar prostranog planinskog masiva Manjae, reljefno je istaknut boginjavikr vrtaa, uvalski sistemi i manja kraka polja.Planinske povri reljefno obiljeavaju visoke i prostrane planacijske nivoe. Ubosanskohercegovakim


16/24

Dinaridima predstavljene su neotektonski destruiranim fragmentima,

nekadanjih, prostranijih tercijarnih paleoplanacijskih nivoa. Dakle, to su genetskizreliji reljefni oblici, ije povrine nerijetko premauju 100 km2. Morfografski pripadajukategoriji visoravanskog reljefa. Povri, izmeu Lebrnika i Crvnja, egzogeomorfolokipreoblikovane na durmitorskom fliu, na visinama 1150-1250 m n.v., prostorno su

najvee. Slinog litolokog sastavaje povr Vuje planine, u centralnoj Bosni, diseciranabrojnim viseim dolinama. Ipak treba naglasiti da u veem dijelu planinskog pojasadominiraju okrene povri oblikovane na mezozojskim krenjacima. Morfogenetskisu obiljeene razliitim tipovima karsta (subkutani, goli, subnivalni, glaciokr) i naglenomgustoom vrtaa. U istonoj Hercegovini pruaju se povri Rudina, Bahtijevikapovr i povr Podveleja. Neotektonski poremeene visoke povri Nevesinjske CrneGore, Glogova, Plase i Male vrsnice nalaze se u sjevernoj Hercegovini. U istonoj Bosni,najprostranija je Glasinaka povr, prosjenih visina oko 950 m n.v.. Zagorska, Vuevskai Metrevaka povr pruaju se u jugoistonoj Bosni. Blago nagnuta visoka planinskapovr Vueva, sjeverno od najvieg hrbata Maglia, poligenetski je oblikovana navisinama od oko 1400 m n.v.. Reljefno izraava sjeverozapadni fragment, nekadanjeg

prostranog neogenog planacijskog nivoa, u iji su sastav ulazile sadanja Pivska i Jezerskapovr, te prostorno manje povri, recentne predgorske stepenice, Obzira i Ljubinje,u susjednoj Crnoj Gori. Rasjednim neotektonskim pokretima, spomenuti je paleoplanacijiski

nivo izdignut i razbijen na manje fragmente. Egzogeomorfoloki, bilo je to popraenodubinskim fluvijalnim usjecanjem planinskih tekuica i oblikovanjem klisurastokanjonastihdolina: Tare, Pive, gornje Drine, Suice, Drage i Sutjeske.Povri Podova u zapadnoj Bosni (Pljevski, Janjski, Podgorijski i Dragni podovi) diseciranedolinama Janja, Vaganca i Plive, prosjenih su visina oko 900 m n.v.. PovrGrabovnice planine, obiljeena urunim vrtaama, te prostrana povr Krug planine iPakline planine, pruaju se u jugozapadnoj Bosni. Njihove subhorizontalne plohe sa pojavamamanjih uzvienja i okrenih greda, gusto su izbrazdane vrtaama i jamskim otvorima.U dinarskom planinskom pojasu prevladavaju povri koje su, de facto, predgorskestepenice planinskih uzvienja kao to je Krug predgorska stepenica Cincara iliPodveleje predgorska stepenica Velea. Postojee brojne geomorfoloke hipoteze (abraziona,weathering hipoteza, fluvijalno-inundacijska, fluviokrka i druge), nisu dosadauspjele precizno razrijeiti genezu ovih prostranih planacijskih oblika. Smatramo da sudinarske povri strukturni oblici, nastali navlanom tektonikom tokom paleogena. Naknadnimradijalnim neotektonskim pokretima, razbijene su na manje fragmente i izdignutena razliite visinske nivoe.Niske povri ili zaravni oblikovane u kru, formirane su u niem predgorskom visinskompojasu na sjeverozapadu i jugoistoku BiH. Niske zaravni na sjeverozapadu pruajuse izmeu dolina Une, Korane i Sane, na visinama 340-360 m n.v.. Njihove okreneplohe poligenetski su oblikovane na trijaskim, jurskim i krednim karbonatima.

Morfoloki izraavaju jugoistone fragmente prostrane pliocene Unsko-koranske zaravni,duge oko 130 km. U makroregiji Niske Hercegovine niske zaravni oblikovane su na

krednim krenjacima. Najprostranije su Brotnjanska, Dubravska i zaravan Lug-Poljice,s povrinom od preko 100 km2. Predstavljene poloenim okrenim plohama, sa kojih seuzdiu usamljene okrene grede i humovi. Na zaravnima dominira kraki reljef, obiljeennaglaenom gustoom manjih vrtaa i pojavama krapa, kamenica i jamskih otvora.Morfogenetski razvoj prostranih zaravni u dinarskom kru, J. Rogli vezuje za proces


17/24

rubne korozije krenjaka. Nastanak procesa objanjava povrinskim pritjecanjem voda i formiranjem naplavne ravni od vodonepropusnijih naslaga. Na rubovima naplavnih

ravni, vremenom se intenzivira bona korozija okolnih krenjakih naslaga to rezultiraproirivanjem zaravni na raun vieg krenjakog terena. Zaravni u dinarskomkru potjeu iz srednjeg i gornjeg pliocena. To je period tektonske stabilnosti i erozije

kad je u dinarskom kru bila topla i periodino vlana klima. (Rogli, J.1957)Neotektonski izdignuta gorska uzvienja sa prosjenim apsolutnim visinama niimod 1000 m, morfoloki prevladavaju u sjevernoj, sjeveroistonoj i sjeverozapadnoj Bosni,zapadnoj i junoj Hercegovini i na rubovima unutargorskih zavala sredinje i zapadneBosne.

U sjevernoj Bosni pozitivne morfostrukture izraavaju horst-antiklinalna gorska uzvienjaMajevice 915 m n.v., Trebovca 692 m n.v., Kozare 976 m n.v., Motajice 652 m n.v. i

Prosare 368 m n.v., uz koja se neotektonski vezuju niska predgorska pobra apsolutnih visina300-500 m. Orografski su najistaknutiji neotektonski poluluno izvijeni najvii grebeniMajevice i Kozare ije duine premauju 40 km. U gorskom hipsometrijskom pojasuMajevice i Kozare, najvee su vrijednostivertikalne ralanjenosti 250-300 m/km2. Dominirajusloene padinske fasade, obiljeene estom smjenom ustrmljenijih sa poloenijimpadinskim kosama pedimenata i kvartarnih glacis terasa. Poligenetski su oblikovane

kombinovanim djelovanjem derazijskih i fluviodenudacijskih procesa na pretenovodonepropustljivijoj

litolokoj podlozi koju dominantno grade marinski i jezerski tercijarnisedimenti. Humidnija razdoblja tokom godine karakterisana su intenzivnim denudacijskimprocesima spiranja, bujienja, jaruenja, puzanja i klienja. Padine su gusto diseciranevododerinama, jarugama, viseim dolinama i amfiteatralnim udubljenjima della,nastalim kombinovanim djelovanjem spiranja i klienja. Na destruktivni razvoj brojnihklizita, preteno tepih-slojnog i rotacijskog tipa, utjecale su obilne kino-snjene padavinei litoloki sastav pacijensa sa znatnim ueem glinovitih sedimenata. Podruja kontaktnogkarsta na Vijencu, zatim u okolini Sladne, Gornjih Hrgova i na zapadu Kozare,

razvijena na paleogenim i jursko-krednim krenjacima, mikrolokacijskog su karaktera.Reljefno su predstavljena vrtaastim udubljenjima, jamama i peinama.Sline morfoloke i morfogenetske karakteristike obiljeavaju padine gorskih morfostrukturaBiraa, Ludmera i Osata, u istonoj Bosni, oblikovane na preteno vodonepropustljivijimstijenama drinskog paleozoika, te Majdansku planinu 627 m n.v. i okolna

pobra oblikovana na naslagama sanskog paleozoika. Gorska uzvienja Ozrena, Ljubia,Skatavice, Pastireva i dijelovi Kozare takoe pripadaju fluviodenudacijskom genetskomtipu reljefa. Denudacijski su oblikovana na ultramafitima ofiolitske zone. Denudacijskipreoblikovani magmatogeni reljef izraava na krajnjem sjeveru granitoidnimasiv Motajice (652 m n.v.) sa krljastim omotaem, zatim nisku Prosaru na sjeverozapadute gorska uzvienja okoline Srebrenice i Zvornika oblikovana na tercijarnim eruptivima.Gorska uzvienja Trtla, aba, Ozren, Mali, Gradina, Borajina i okreni humovi jugozapadnood slijepe doline Trebinjice, u regiji Niska Hercegovina, pruaju se dinarskim smjerom. Prosjenih su nadmorskih visina, izmeu 500 i 1000 m. Dominantno sukorozijsko-derazijski oblikovani na mezozojskim krenjacima. Predstavljaju zrelije borano-navlane morfostrukture izdignute uz paraklaze reversnih rasjeda. Specifinu pojavukupolastog karsta u junoj Hercegovini predstavljaju humovi (Vlatica, Bratogoac,Klobuk, Hum). To su erozijski otpornija stoasta uzvienja ustrmljenih padina koja dominiraju


18/24

iznad okolnih zaravni i polja u kru, uvala i rijenih dolina. Mreastu reljefnustrukturu gorskog terena izmeu Popovog Polja i jadranskog priobalja, izraava estaizmjena humova sa uvalskim i vrtaastim udubljenjima, obiljeenim pojavama ljutogkrakrapa i kamenica te brojnih jama i peina (Vjetrenica, Krasovnica, Velika peina, Sjevernapeina). Vjetrenica, duga 6230 m, bogata speleotemom, dosada je najdui istraeni

peinski sistem u Bosni i Hercegovini. Geomorfoloki analizirajui ovo podrujedinarskog holokarsta J. Cviji (1926.) navodi:Mladi su, dakle, procesi izdizanja zemljitai intenzivnog skaravanja: pri kraju pliocena i docnije.Pobra su genetski mlaa, nia gorska i predgorska uzvienja, formirana u pliokvartarnomperiodu. Izraavaju orografski okvir zavala i kotlina. Predstavljaju dijelove nekadanjihprostranijih neogenih pull-apart bazena koji su bili zahvaeni neotektonskimizdizanjem okolnih planinskih morfostruktura. U njihovom sastavu prevladavaju klastiti

to se odrazilo fluviodenudacijskim razvojem padina blago zatalasanih dinarskihpobra, gusto diseciranih vododerinama, jarugama i derazijskim potonim dolinama.Niska predgorska pobra, prostorno preovladavaju u sjeveroistonoj, sjevernoj i sjeverozapadnojBosni. Preteno derazijsko- fluviodenudacijski oblikovana na neogenim sedimentima,

obiljeena su slabo ralanjenim reljefom (30-100 m/km2). Srednjobosanskopobre sa najviim vrhom Hum 1280 m n.v., najprostranije je u Sredinjim Dinaridima.Prua se dinarskim pravcem, na duini veoj od 70 km. Neotektonski odraava zatvaranjei izdizanje prostrane miocene pull-apart strukture sarajevsko-zenikog bazena.Visoko pobre Kleke planine 1220 m n.v., neotektonski izdignuto iznad dolina Ramei Volujice nalazi se jugozapadu Sedinjih Dinarida. Denudacijski je oblikovano na mekojneogenoj podlozi. Predstavlja strukturno izdvojeno, samostalno pobre, rasjednoodvojeno od susjednih morfostruktura. Biogradsko, Dreanjsko, Zovidolsko i Nekudinskopobre izraavaju neto prostranija pobra u Vanjskim Dinaridima. Oblikovanana su gornjoeoceno-oligocenim naslagama Prominske serije, na junim rubovima Nevesinjskogpolja. Biogradsko (1121 m n.v.) i Dreanjsko pobre (1107 m n.v.) najvia su ugeomorfolokoj makroregiji Bosanskohercegovakog dinarskog kra. Neto je nie, Tribanjskopredgorsko pobre, iznad Livanjskog polja, s prosjenim visinama od oko 900m n.v.. Neotektonski se vezuje za stariju morfostrukuturu planine Tunice. Ostala pobraizdignuta na rubovima zavala, velikih krakih polja i kotlina nia su i prostornomanja.

Ulegnua krakih polja ili zavale polja u kru orografski su zatvorena okolnim uzvienjima.Najvea kraka polja pruaju se na jugozapadnom rubu visokoplaninskogpojasa. Predstavljena su neotektonski sputenim, prostranim zavalama Livanjskog, Glamokog, Kuprekog, Duvanjskog, Nevesinjskog i Gatakog polja, ije povrine premauju100 km2. Prostorno najvee je Livanjsko polje s povrinom od 405 km2 (fotografija3) Kraka polja morfogenetski su obiljeena fluvijalnom, fluviomovarnom,fluviodenudacijskom,

krakom, abrazijskom, fosilnom glacijalnom i mjestino eolskom morfoskulpturom.Subhorizontalne plohe nekih krakih polja izbrazdane meandrirajuimkoritima ponornikih bujinih tokova izraavaju pojave stalnih i periodinih jezera, tebrojnih lokvi (Briinsko jezero, Gubinsko jezero, Veliki i Mali dralovac u Livanjskompolju, Krenica u Bekijskom polju, Turjaa i Rastievsko jezero u Kuprekom polju, Bukvenskoi Opaiko jezero u Glamokom polju). Njihovi rubovi su zastrti neprekinutim plavinskim lepezama od heterogenih kvartarnih nanosa. U rasjednim zonama, na


19/24

morfolokom kontaktu niih okrenih planinskih padina sa ravnima krakih polja, formiranesu zone snanih krakih vrela, ponora i estavela, razliitih po trajanju i koliiniproticaja. Sa zaravnjenog dna krakih polja uzdiu se manja osamljena krenjakauzvienja iniske okrene krake grede. Pretpostavljamo da su to geoloki mlae, kompresijskepop-up strukture.Neotektonski su izdignute izmeu ustrmljenih paraklaza

reversnih rasjeda, nagiba (> 45). Navodimo kao primjere: nisko krenjako uzvienjeGradinu na sjeveroistonom rubu Duvanjskog polja, krenjaku gredu Ljut izmeu Dabarskogi Fatnikog polja, Veliku gredu izmeu Gornjeg i Donjeg Gatakog polja te Videizmeu Kljukog i Gatakog polja.U tektonskim ulegnuima velikih krakih polja litoloki prevladavaju tercijarne klastinenaslage predstavljene preteno vodonepropusnim, neogenim i paleogenim: pjearima,glinama, laporima i konglomeratima. Debljina miocenih klastita u Duvanjskom

polju mjestimino premauje i preko 1500 metara to ukazuje na intenzivnoneotektonsko tonjenje. Kvartarne krovinske naslage izraavaju pijesci, ljunci, gline, ilovaei kameno krje. Njihova debljina u veim krakim poljima premauje 30 m.Smatramo da je neotektonsko tonjenje reljefnih udubljenja velikih krakih polja geodinamskog

karaktera. Pretpostavljamo da je uzrokovano: enormnim prinosom neogenihi paleogenih sedimenata sa neotektonski izdignutih navlanih antiklinala toje rezultiralo fleksurnim izvijanjem litosfere i stvaranjem duboke izostatske depresije.(Allen, P.A, Homewood, P. And Wiliams, G.D., 1986). Kasniju strukturnu fazu razvoja

unutargorskog ulegnua krakih polja obiljeava prelaz monoklinala (ili fleksura) u reversnerasjede. Jovan Cviji, u svojim geomorfolokim opservacijama, spominje naglaenijeneotektonsko tonjenje jugozapadnog okvira velikih krakih polja, kamo je generalnousmjereno otjecanjeponornikih tokova. U tim rubnim podrujima koncentrisanesu aktivne ponorske zone. Oigledan primjer pruaju Livanjsko, Duvanjsko, Gatako,Kupreko, Nevesinjsko i Dabarsko polje. U ulegnuima velikih krakih polja formiranoje nekoliko akumulacijskih zona odnosno depocentara. Izraavaju plitka reljefna udubljenja(ili bazene, sa geolokog stanovita) meusobno odvojena manjim uzvienjimarazliite grae i postanka. Prostorno najvee Livanjsko polje obiljeeno je sa tri akumulacijskezone. To su: bazen Bukog jezera na jugoistoku, sjeverozapadni bazen sa Velikimi Malim dralovcem i centralni dio Livanjskog polja. Ulegnua Nevesinjskog, Gatakogi Glamokog polja obiljeena su sa po dvije akumulacijske zone. Paleodepresijekrakih polja zapunjene su tercijarnim klastinim naslagama koje izraavaju hidrogeolokebarijere. Utjecalo je to, da inundacijski period u mnogim krakim poljima, trajevrlo dugo, ak i preko est mjeseci godinje. Za vrijeme visokih voda i prinosa golemihkoliina nanosa u humidnijem razdoblju godine (u prosjeku od novembra do maja), dolazido zaepljavanja ponora i plavljenja niih dijelova krakih polja. Tada i ponori veegkapaciteta gutanja kao to su: Biogradski ponor (kapacitet gutanja 110 m3/sec.), ponorKovai (preko 60 m3/sec.) i ponor Srevii u Gatakom polju (preko 65 m3/sec.), poP. T. Milanoviu (1979), ne mogu prihvatiti enormne koliine poplavnih voda. U inundacijskomrazdoblju u kvartarnim naslagama polja u kru zapaaju se dinamine pojavealuvijalnih vrtaa ponora, iji je nastanak uzrokovan sufozijom. Dugi inundacijski periodhidroloki izraen poplavnim vodama, ija visina moe dostizati dekametarske veliine, rezultira bonim proirivanjem ravni polja na raun padina okolnih karbonatnihuzvienja. Procjeujui se kroz tlo i pripovrinske rastresite kvartarne nanose, povrinskevode dubinski cirkuliu rasjednim pukotinama kojima su presjeeni vodonepropustljiviji


20/24

tercijarni sedimenti. Pri tome dubinskom korozijom rastvaraju i oblikuju okrenu krenjakupodlogu na dnu krakih polja. Savremenim geofizikim istraivanjima idubinskim buenjem u velikim krakim poljima ustanovljeno je da je ispod kvartarnih, neogenih i paleogenih klastinih naslaga na mezozojskom karbonatnom supstratu razvijenkraki reljef vrtaa, uvala, krapa i kamenica.

Orografski odjeljene sredogorskim morfostrukturama od velikih krakih polja, netojugozapadnije, pruaju se nie zavalske morfostrukture: Popovog, Imotsko-bekijskog,Mostarskog Blata, Dabarskog i Fatnikog polja. Napodruju zapadne Bosne brojnasu manja polja u kru. Predstavljena su morfostrukturama ulegnua: Jelainovakogpolja, Grahovskog polja, ardak livada i Ravnih Mlinita, Petrovakog, Bjelajskog, Medenog,Prkokog i Brestovakog polja. U istonoj Bosni najvee je Glasinako polje. Zaravnjenepovrine Vukovskog, Ravanjskog i Risovakog polja sa ponornicom Branj,obiljeavaju sredinji dio visokoplaninskog pojasa. Manja kraka polja, Donje Zijemlje iHansko polje, nalaze se izmeu morfostruktura Prenja, Rujita, Velea i Crne Gore. Slato,Ljubomirsko i Kljuko polje rasjedno su predisponirana na jugoistoku. To su manjakraka polja oblikovana na paleogenom fliu istone Hercegovine. Kupreko polje, Vukovsko

polje, ardak livade, Ravna Mlinita i Risovako polje su visoka kraka poljabosanskohercegovakogkra, prosjenih visina oko 1150-1200 m n.v.. Gvozno polje, s povrinomod 1,8 km2, najvie je krako polje u BiH. Prua se na visinama od oko 1300mn.v., na jugoistoku Treskavice.Rijene doline u Bosni i Hercegovini transverzalnog su probojnikog tipa jer podotrijim uglovima sijeku borane strukture starijih planinskih uzvienja. Kompozitnogsu karaktera obiljeene sukcesijom zavalsko-kotlinskih proirenja sa kanjonsko-klisurastimsuenjima. Geomorfolokepojave laktastog skretanja dolina neotektonski suuzrokovane aktivnou horizontalnih rasjeda. Rasjedno predisponirana otra skretanjakarakteriu doline: Neretve kod Jablanice i nizvodno od Uloga, Drine izmeu Viegradai Zvornika, Une kod Lohova i Bosanske Krupe, Sane kod Prijedora, Plive kod Jezera,Bosne kod Lave i Vranduka zatim Ugra, Prae, Rakitnice, Lima i Vrbasa.Slika 5. Livanjsko polje

Figure 5. Livno field

ekstenzijskim ulegnuima zavala i kotlina akumulirani su debeli slojevi neogenihi kvartarnih sedimenata. Morfostrukturno odraavaju fragmente nekadanjih prostranihneogenih bazena. Prostorno najvea je Savska zavala, neotektonski sputena uz rasjednesisteme savskog rova, na krajnjem sjeveru. Zatim, po prostornim dimenzijama,

slijede: Lijevanska zavala s povrinom od oko 450 km2, Prijedorska (252 km2) i Gornjosprekazavala (212 km2). Oblikovane su u rasjednim zonama Unutranjih Dinarida. Zavala Sarajevskog polja, povrine od oko 50 km2, najvee je ulegnue u planinskokotlinskojBosni. Kompozitnu dolinu Neretve obiljeavaju neto prostranija proirenjaapljinsko-hutovske kriptodepresije, Mostarskog i Bijelog polja. Ostale zavale i kotlineprostorno su daleko manje. Dna spomenutih dolinskih proirenja reljefno su predstavljenafluvijalnom morfoskulpturom naplavnih ravnica i niskih rijenih terasa kojesu prosjeene nestabilnim meandarskim koritima stalnih rijenih vodotokova. Na kontaktusa padinama okolnih uzvienja prekrivena su plavinskim lepezama heterogenogkvartarnog sastava. Najvei gradovi Bosne i Hercegovine - Sarajevo, Banja Luka, Tuzla,Zenica i Mostar sa prateom infrastrukturom, razvili su se u bosanskim kotlinama na


21/24

rijenim terasama.Duboko usjeena kanjonska i klisurasta suenja geomorfoloko su obiljeje visokogorskogi sredogorskog pojasa Dinarida. Predstavljena su subvertikalnim liticama kojese visoko uzdiu iznad duboko usjeenih i uskih fluviokrkih rijenih korita. Najdubljikanjonski tjesnaci Rakitnice, Sutjeske i Hravke, duboki mjestimino i do 900 m, rasjedno

su predisponirani. Poligenetski su oblikovani kombinovanim djelovanjem dubinskefluvijalne erozije, derazijskim i ostalim destruktivnim denudacijskim procesima, u trijaskimkrenjacina i dolomitima. Klisura Neretve, nizvodno od Jablanice i klisura Drine, nizvodno od ua epe, duge su preko 40 km. Najdua su dolinska suenja, reljefnopredstavljena kukovima, stjenovitim monolitima i prozorcima, diseciranim ustrmljenimtoilima.Geomorfoloka pojava ukljetenih meandara ehotine, Unca, Ugrovaei Bosne (kod Vranduka) odraava smjenu starije bone sa novijom dubinskom fluvijalnomerozijom, uzrokovanom neotektonskim izdizanjem terena.

Rijena korita Une, Plive, Janja, Trebiata, Bregave, Sanice i mnoge druge manje tokovekoji teku kroz podruja krenjako-dolomitnog sastava, obiljeava specifina fluviokrkamorfoskulptura sedrenih preaga, zastora, ada i sedrenih brada. Hidrografski,

predstavljena su vodopadima, bukovima, kaskadama i rijenim jezerima. Najpoznatijisu vodopadi Une kod Martin Broda i trbaki buk, Plivski vodopad u Jajcu i vodopadKravice na Trebiatu. Veliko Plivsko jezero, najvee prirodno jezero u BiH, nastaloje nakon formiranja sedrene barijere. Fluviomovarni razvoj kriptodepresije HutovogBlata uzrokovan je neotektonskim tonjenjem. Marinski oblici razvijeni su na podrujuuskog bosanskohercegovakog primorja kod Neuma. Eolski genetski tip obiljeavamikrolokacije

lesnih naslaga u Mostarskom i Livanjskom polju.

Dakle, moemo zakljuiti da je reljef Bosne i Hercegovine poligenetskog karaktera.

TURISTIKE REGIJE BIHGovorei o regionalizaciji atraktivan je prijedlog podjele naturistike zone:- turistikazona prirodne batine, nacionalni parkovi, parkovi prirode,- turistika zona graditeljske batine,- turistika zona krajolika koji su uvjek prijelazi izmeu dvaju prirodnihcjelina: pobre na prijelazu iz Posavine u Dinaride, prijelaz iz Dinarida u zaravni i polja u kru, niska Hercegovina. Pod krajolikom sepodrazumijeva dio podruja iji je izgled odreen uzajamnim odnosomprirodnih i ljudskih imbenika. Njegov promatra je ovjek izperspektive lokalne, regionalne, nacionalne ili globalne zajednice, ili

kulture. Tako bi podjela na krajolike bila: Peripanonski obod Sjeverne

Bosne, Dinarsko-kotlinska Bosna i Hercegovina i Niska Hercegovina.

Regionalizacija se moe izvriti i po principu predispozicija zaodreene vrste turizma: Peripanonska Bosna - eko turizam sa seoskimelementima i pejzanim znaajkama, te banjsko-zdravstveni turizam,zatim Planinsko-kotlinska Bosna-banjski, vjerski, skijalini, seoski irekreacijski turizam i Niska Hercegovina - vjerski, lovni, ribolovni i


22/24

rekreacijski. Prema broju posjetitelja, unutar ove tri velike regije

izdvojili smo i nekoliko turistikih sredita, to se vidi na narednoj karti.Kao posebne oblike turistike ponude, izdvojili smo:1. Planinski turizam sredinje Bosne2. Unsko - sanski region (prirodne atraktivnosti)

3. Risovac/Blidinje4. Trebiat/Hutovo blato5. Konjuh

6. Drina (u podruju epe)Uz ve postojee nacionalne parkove Kozaru i Sutjesku, kaopotencijalne, jer se ve nalaze u parlamentarnoj proceduri, izdvojili smoipodruja Treskavica, Bjelanica, Rakitnica te kompletan prostorplanine Prenj (sa Borakim jezerom i kanjonom Neretve), vei dioplanine vrsnice i dijelove planina abulja i Vran.Podjela prostora BiH prema vrstama turizma moe se napravitina mnogo naina, ali se turistiki ugled, izmeu ostalog moe postii i

promjenama nae svijesti o opem dobru koje je zajedniko: nae surijeke odlagalite smea, nae su prometnice za putnike smrtna opasnost.Ulice su nam prljave, zelene povrine divlja parkiralita. Vapimo zapromjenom svijesti, a ona dolazi ili opim podizanjem kulturne razine ilidrastinim kaznama po depu stanovnika. Jedan od naina jemotiviranje lokalne zajednice, ali i tu su pomaci mogui jedino krozpomake u ukupnom ivotnom ambijentu. Vaan je motiv u tomu i

ukljuivanje u europske standarde.


23/24


24/24

Documents

BiH Potencijali Skripta